FUTURIZAM (Italija)

1909. Filippo Tomaso Marinetti (1876.-1944.) u Parizu objavljuje MANIFEST

FUTURIZMA s naelima futuristikog shvaanja cjelokupne kulture i programom
futuristike poetike.
Futuristi slave dinamiku, industrijalizaciju, rat i osvajanje (faizam). Futurizam je pobuna,
drskost, zanesenost strojevima, borbom i brzinom, koje moraju po futuristima proeti
knjievnost i umjetnost.
Na planu izraza predlau stvaranje potpuno novog pjesnikog jezika, ukidaju interpunkciju,
istiu imenice i infinitivne oblike glagola. Predlau registraciju vanjskih zvukova i umova,
uvoenje potpuno neestetskih znakova (brojevi) i oponaanje ritma strojeva. Upotrebljavaju
vulgarizme, neologizme i novi tip stiha.
FUTURIZAM (Rusija)
1912. Vladimir Majakovski objavljuje manifest UKA DRUTVENOM UKUSU. U
poeziju futurizam uvodi gradsku tematiku, argonizme i vulgarne rijei, razbija tradicionalnu
strukturu stiha. Ruski su futuristi protiv rata, veina ih se prikljuila Lenjinovim boljevicima.
Predstavnici: Velimir Hljebnikov, Boris Pasternak.
EKSPRESIONIZAM (1910.-1924./1930.)
U Njemakoj je vodei pravac (asopisi Der Sturm i Die Aktion).
Ekspresionisti zagovaraju unutarnje traenje zbilje (utjecaj slikara Van Gogha, Gauguina i
Muncha).
esti motivi su buni gradovi, sirotinjska predgraa, bolniki odjeli za najtee, neizljeive
bolesti, ulini mete, ratna stradanja, dimljivost gostionica. Pisci izraavaju svoja unutarnja
stanja, a najee teme su osamljenost, smrt, sloboda, strah, pobuna (strah i zgraanje nad I.
svjetskim ratom).
Karikiranjem se deformira stvarnost i na taj nain izraava vlastiti doivljaj te stvarnosti.
Prevladava lirika i drama.
Dvije su prekretnike zbirke u njemakom ekspresionizmu: Vjeni dan (1911.), kojoj je autor
Georg Heym i Prijatelj svijeta (1911.), kojoj je autor Franz Werfel. Ostali liriari su Ernst
Stadler, Georg Trakl i Gottfried Benn.
U drami/kazalitu odstupa se od tradicionalne scenografije, mnotvo ljudi je na pozornici,
naglaeno gestikuliranje, izravno oponaanje ivotnog nemira, izrazita patetika, velika igra
svjetlosti i zvuka, artikulirani i neartikulirani glasovi, krikovi. Ukljuuje se i film, fantastina
dekoracija, a scena se mijenja brzo.
Dramatiari ekspresionizma su August Strindberg, Oskar Kokoschka, Georg Kaiser i Ernst
Toller.
KUBIZAM
Vie je slikarski pravac. Putem geometrijskih oblika (kocke) prikazuje se predmet iz vanjske
stvarnosti (poznati motivi: ljudi, gitare, violine)
Slikari kubisti su Pablo Picasso i Georges Braque.
Pjesnik Guillaume Apollinaire (Gijom Apoliner) blizak je kubistima, povezuje suprotnosti, a
posebno ga je zanimao grafiki izgled pjesme. Poznata mu je zbirka Kaligrami (Krasopisi).
IMAGIZAM (IMAINIZAM) 1912.

Imagizmu je utemeljitelj engleski pjesnik Ezra Loomis Pound (1885.-1972.). Imagisti

zagovaraju slikovnost pjesnikog izraza, a umjetnost im je katalog slika. Na itatelje ele
utjecati bojom i ritmom. Imagizam je jezgrovito izraavanje, odstupanje od gramatikih
pravila, razgovorni jezik u pjesmama i tednja na stilskim sredstvima.
U Americi imagizam promie Amy Lowel.
U Rusiji je imagizam nazvan imainizam, a glavni mu je predstavnik Sergej jesenjin, koji
1919. u asopisima Sirena i Sovjetska zemlja objavljuje imainistiki proglas.
DADAIZAM
1916. u Zrichu nastao je pravac dadaizam, a naziv potjee od djejeg tepanja dada.Tristan Tzara (it. Cara) u asopisu Cabaret Voltaire (it. kabare volter) objavljuje
dadaistike manifeste 1918. i 1920. god.
Pravac izraava gaenje spram rata i ljudske civilizacije koja doputa taj rat. Zagovaraju otpor
prema logici i jeziku, koji su u temelju ljudske civilizacije. Negiraju drutvo, obiaje,
tradiciju, umjetnost. Protiv su ljepote, logike i svih drutvenih konvencija. Veliaju
nesavrenost, anarhiju, slobodu i spontanost.
Predstavnici su: Hans Arp, Hugo Ball, Richard Huelsenbeck, Philippe Soupault, Andr
Breton i Louis Aragon.
SOCIJALISTIKI REALIZAM
Umjetnika je, odnosno knjievna metoda (sjedinjuje elemente realizma i socijalizma). Koristi
se u Rusiji i Francuskoj na poetku 20.st.
Promie se socijalistika ideologija, ime se nastoji odgojno djelovati na ljude, posebice na
radnitvo. Znaajke su ove knjievne metode parole, plakati, velike rijei te crno-bijela
tehnika (samo dobri i loi likovi).Socrealizam istie potrebu povratka realizmu i naglaava
drutvenu ulogu umjetnosti.
Glavni predstavnik je Maksim Gorki, koji je i oblikovatelj socrealistikih naela umjetnikog
stvaranja.
NADREALIZAM
1924. Andr Breton objavljuje Manifest nadrealizma.
Nadrealizam se nastavlja na dadaizam i razvija pod utjecajem psihoanalize Sigmunda Freuda
(it. Frojda). Javlja se u Francuskoj 20-ih godina 20.st. Dosta utjecaja izvrio je i
nadrealistiki slikar Salvador Dali.Za nadrealizam A. Breton kae: Nadrealizam je isti
psihiki automatizam kojim se izraava stvarno djelovanje misli izraene govorom, pismom
ili nekim drugim nainom; nadrealizam je diktat misli u kojemu je odsutna svaka kontrola
razuma, izvan svih estetskih ili moralnih preokupacija.
Namjera je nadrealista pronai viu, skrivenu stvarnost u kojoj duh funkcionira bez nadzora
razuma (stvarnost bliska snu), a knjievno se oblikuje automatskim pisanjem i slobodnim
nizanjem asocijacija.
Predstavnici nadrealizma su i Paul Eluard (it. Pol Elijar), Louis Aragon, Antonin Artaud
(it. Arto), Federico Garcia Lorca i Pablo Neruda.
EGZISTENCIJALIZAM
Filozofsko-knjievni pravac koji se javlja nakon l.svjetskog rata. Glavni predstavnici u
filozofiji su Karl Jaspers i Martin Heidegger(it. Hajdeger).
Teme u egzistencijalistikim knjievnim djelima su osamljenost pojedinca, apsolutna sloboda
ljudskog izbora i suoavanje sa smru. ovjeka se svodi na njegov doivljaj postojanja koji se
smatra jednom bitnom injenicom. Izbjegavaju se tradicionalne fabule, a prevladava

psiholoka analiza i izravno obrazlaganje filozofskih problema. Likovi su polarizirani

egzistencijalisti i oni koji egzistencijalnu problematiku ne razumiju.
Predstavnici su Jean-Paul Sartre (it. an Pol Sartr) i Albert Camus (it. Alber Kami).
MODERNI ROMAN
MONOLOKO-ASOCIJATIVNI ROMAN
F. M. Dostojevski: Zloin i kazna, 1866.
Postoji fabula, ali nije primarna. Dominiraju unutarnji monolozi, pripovjeda ulazi u junakov
unutarnji svijet.
Marcel Proust: U potrazi za izgubljenim vremenom, 1913.-1928.
Proust opisuje svoje sjeanje. Simultana tehnika pripovijedanja (postoje dva svijeta: svijet
pojavnosti i svijet sjeanja; veza izmeu njih su osjeti, a svako osjetilo sadri u sebi mo
oivljavanja prolosti) istina nije u vanjskom svijetu, duh mora pronai istinu, zato Proust
traga, ali cilj nije pronai izgubljene svjetove, ve uzdignuti se do svijeta umjetnosti. Ovaj
roman naziva se i roman-rijeka.
ROMAN STRUJE SVIJESTI
James Joyce: Uliks, 1922.
Virginia Woolf: Gospoa Dalloway, 1925.
William Faulkner: Buka i bijes, 1929.
Koriste tehniku struje svijesti (autor se identificira s jednim likom u romanu te promatra kako
se okolna zbivanja odraavaju u svijesti tog lika).
ROMAN IDEJA
Andr Gide (it. d): Krivotvoritelji novca, 1925.
Roman treba osloboditi podinjenosti stvarnosti, u roman treba ui sve, a likovi iznose svoje
ideje. Koristi se postupak simultanizma ili montae u kompoziciji romana (ispreplitanje
razliitih tipova pripovjedaa).
EGZISTENCIJALISTIKI TIP PROZE/ ROMAN ESEJ
Jean-Paul Sartre: Munina, 1938.
To je filozofija u knjievnom ruhu.
NOVI ROMAN (ROMAN NOVEAU)
Alain Robbe-Grillet (it. Alan Rob Grije): Oi koje sve vide, 1955.
Nathalie Sarraute (it. Natali Saro)
Michel Butor (it. Miel Bitor)
Fabula se svodi na golo nizanje injenica, a opisi likova na razinu opisa predmetne stvarnosti.
Preciznost opisa negira mogunost da se stvori nova realnost izvan one koja je vidljiva i
opipljiva.
DOKUMENTARISTIKI TIP PROZE
Ernest Hemingway: Zbogom oruje, 1929.
Postoji fabula, reenice su kratke, mnogo dijaloga i objektivni opisi.
KAFKIN TIP PROZE
Franz Kafka: Preobrazba, Proces, Dvorac, Amerika
Uoava se opozicija izmeu tradicionalnog (postoji uzrono-posljedina veza meu
dogaajima i pouzdani pripovjeda) i modernog (nema prirodoznanstvene uzronosti koja je u
osnovi graanske slike svijeta). Iz tog proizlazi dojam o aloginosti svijeta u kojem je
pojedinac nemoan.