Filozofski fakultet u Sarajevu

Odsjek za psihologiju
Uvod u socijalnu psihologiju

ANALIZA ARHIVSKE GRAE

Studentice:
Naa
Mirna Kusturica
Senada Aljovi

Sarajevo, 2009

UVOD

Analiza arhivske grae je oblik metode opaanja kojom istraiva prouava

prikupljene dokumente, ili arhive, u nekoj kulturi (kao npr.dnevnike, romane,
asopise i novine).(Aronson, 2005.) Mnogi izvori kao to su asopisi, romani,
razni lanci u novinama mogu nam dosta kazati o tome kako drutvo vidi
sebe. Analiza arhivske grae je dobar instrument kojim se moe ispitati ili
opisati sadraj nekog dokumenta koji je prisutan u odreenoj kulturi. Metoda
opaanja je dobra metoda ako je cilj istraivanja pruiti opis socijalnog
ponaanja. Ono to obiljeava ovu metodu kojima se daju sve potrebne
definicije jesu objektivnost, sustavnost i openitost.
Pod objektivnost podrazumjevamo nezavisnost rezultata od istraivaa koji ih
je dobio. Sustavnost se oituje u pravilima prema kojima se izvaci materijala
ukljuuju, ili iskljuuju iz analize.(Milas,2005) Openitost ogledamo u
rezultatima koji bi trebali nadilaziti puko opisivanje neke pojave il sadraja.
Postupak kojim se provodi ova metoda obino obuhvaa sljedee:
uzrokovanje, odreivanje jedinice sadraja, odreivanje sadraja kategorija,
kodiranje i statistiku analizu.
Meutim, ova metoda ima nekoliko znaajnih nedostataka. Kao prvo,
odreene vrste ponaanja je teko opaati jer se javljaju rijetko ili samo u
privatnosti. Drugi nedostatak metode opaanja to je da ograniena na
odreenu grupu ljudi, na odreenu sredinu in a odreeni oblik aktivnosti. Ovo
moe biti problem ako je cilj to to je opaeno generalizirati na druge
populacije, sredine i aktivnosti.(Aronson, 2005.)
Ova metoda opisuje obrasce ponaanja, ali ne dovodi do razumijevanja
odnosa meu varijablama ili uzroka ponaanja. Istraivanja su pokazala da su
u amerikim drutvima mukarci i ene prikazani razliito. D.Archer, B.Iritani,
D. Kimes i M. Barrios (1983) i R.Akert, J. Chen i A.Panter (1991) su ispitivali
umjetnike protrete i fotografije ena i mukaraca prikazanih u vijestima i
reklamama u medijima. Rezultati su pokazali da su mukarci ve 5 stoljea u
razliitim vrstama medija vezanih za razne kulture prikazivani vie u
groplanu (glava i lice) a ene su prikazivane u veem kadru (akcenat je
stavljen na predio tijela). Ova istraivanja pokazuju,a tako i ih i autori tumae
kao stereotip, mukarcima je akcenat stavljen na njihovo intelektualno

postignue dok se ene prikazuju kao njeniji i slabiji spol koji naglaava
njihov fiziki izgled.