UNDP Mladi

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini
Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

Da li si dio problema ili si dio rjeenja?
Uz posebnu podrku
Razvojnog programa Ujedinjenih nacija
Supervizor i koordinator: : Zehra Kaapor

Autori (po abecednom redu):
Haris Abaspahi (Omladina i privreda)
Zehra Kaapor (Mladi i politika, Slobodno vrijeme i Omladinska politika)
Dagmar Dasha Kunzmann (Omladina i ekonomija i Ostanak, odlazak ili povratak)
Emir Nurki (Mladi i zdravlje)
Marsela Peanac (Obrazovanje)
Lista savjetnika (po abecednom redu):

Arijana Dindo, Centar studentske inicijative (CSI)
Jan Zlatan Kulenovi, Omladinska informativna agencija (OIA)
Belma Ejupovi, PRSP/Alumni asocijacija Centra za interdisciplinarne
postdiplomske studije (ACIPS)
Vedran Stuhli, Meunarodni forum solidarnosti (MFS)
ilka iljak, Meunarodni interkulturalni i multireligijski Centar
elimir Miji, Volonteri Ujedinjenih nacija
Prijevod: Svjetlana Pavii i Ale Ljubini
Posebnu zahvalnost autori upuuju;
Radnoj grupi Ujedinjenih nacija za razvoj, na njenoj podrci i znatnom doprinosu
Razvojnom programu Ujedinjenih nacija u Bosni i Hercegovini
Volonterima Ujedinjenih nacija
UNDP/UNV Projektu izgradnje povjerenja
Anketu proveo: PULS, Sarajevo / Grafiki dizajn i DTP: Kenan Zekic / tampa: CPU
Sva stajalita koja su sadrana u Izvjetaju su stajalita autora i ne odraavaju stajalita Radne grupe Ujedinjenih nacija za razvoj
PREDGOVOR
Prije tri godine UNDP je objavio Izvjetaj o humanom razvoju o mladima. Grupa UN-ovih agencija je pripremila novi izvjetaj sa auriranim podacima do kojih se dolo putem anketnog
istraivanja. Cilj je bio da se zadr i panja na pitanjima mladih i da se sagleda eventualni
napredak.
Jedno pitanje koje je istaknuto u Izvjetaju za 2000. godinu odnosilo se na podatak da 62%
mladih eli otii iz BiH. To je bio prvi signal koji je ukazao na potrebu aktivnog djelovanja kako
bi se sprijeio odlazak generacije koja predstavlja budunost BiH. Sada je krajnje vrijeme da se
preduzmu mjere. Analiza uraena u ovom Izvjetaju baca novo svjetlo na isto pitanje. Meutim,
jo uvijek 24% mladih kae da bi eljeli zauvijek otii iz BiH. Ovo se moe shvatiti kao veliki
napredak u poreenju sa prethodnim istraivanjem, s tim to takva pretpostavka ne vodi do
preciznog zakljuka, s obzirom da u prethodnoj anketi nije pravljena razlika izmeu mladih koji
bi voljeli otii zauvijek i onih koji bi se jednog dana eljeli vratiti. Jo uvijek je uveliko zabrinjavajua injenica da svaka etvrta mlada osoba prieljkuje da napusti zemlju i da se u nju nikad
ne vrati. Ovaj problem bi se jedino mogao rijeiti kvalitetnijim stimulansima za ostanak mladih
u BiH. Drugim rijeima, potrebno je poboljati njihove ivotne uvjete. Ovaj problem se ne moe
rijeiti na jednostavan nain. U Izvjetaju su date preporuke za sve ono to je mogue uraditi u
razliitim sferama ivota da bi se poduzeli koraci u pravom smjeru.
Sa pozitivne strane, uoen je odreeni napredak u razvoju omladinske politike unutar vlada u
BiH. Jedan primjer je uvoenje funkcije savjetnika za pitanja mladih. Takoer je ohrabrujua
energinost nekoliko organizacija iz okvira graanskog drutva koje se bave pitanjima mladih,
koje su ukljuene u dijalog u BiH. Ali, cjelovita omladinska politika jo uvijek ne postoji, zbog
ega jo dosta ostaje da se uradi u pogledu ukljuivanja mladih u sve forume u kojima se
donose odluke relevantne za njihov status i budunost. Oigledan primjer je proces reforme
strategije obrazovanja u cijeloj zemlji, koji tee uz vrlo malo uee mladih.
Opa ekonomska politika i administrativne barijere takoer utjeu na mlade. okantan je
podatak da je 38% mladih ili odustalo od otvaranja privatnih firmi ili je bilo obeshrabreno da
ak i pokua uraditi neto u tom pravcu, upravo zbog kompliciranih procedura.
Najvei oslonac budunosti Bosne i Hercegovine jeste njena omladina. Ali se on mora obezbijediti kroz investicije, da se ne izgubi njegova vrijednost, ili da ne nestane. Drugim rijeima,
fokus i sredstva se moraju usmjeriti na mlade i mladi se moraju ozbiljno shvatiti. Nadam se da
e ovaj Izvjetaj posluiti kao praktini instrument svakome ko je ukljuen u utvrivanje
omladinske politike, na osnovu kojeg e sagledati mogunosti poboljanja situacije u kojoj se
mladi danas nalaze. Zbir pojedinanih pozitivnih primjera moe dovesti do ogromnog napretka.
Henrik Kolstrup,
Rezidentni koordinator UN-a
Mladi u Bosni i Hercegovini

Da li si dio problema ili si dio rjeenja? Juli 2003.
Sadraj
Uvod ...7
Obrazovanje ...8
Mladi i ekonomija ...14
Zdravlje i seksualnost ...19
Mladi ljudi i politiki ivot u BiH ...23
Ostanak, odlazak ili povratak ...25
Mladi i slobodno vrijeme ...28
Omladinska politika ...30
Zakljuak ...32
Preporuke ...32
Akronimi ...34
Bibliografija ...36
Metodologija ...38
Aneks ...39

Uvod
U junu 2000. godine UNDP je predstavio prvi
Izvjetaj o humanom razvoju o mladima (HDR 2000:
Mladi). To je bio prvi poslijeratni sveobuhvatni izvjetaj, konkretno posveen populaciji mladih u BiH. U
njemu je istaknuto da ne postoji cjelovita strategija
za razvoj omladine. Omladina se osjea na margini
drutva, to ju je odvelo u stanje apatije. Upravo je
to apatino stanje okarakterizirano nedostatkom
angamana omladine u graanskom drutvu, politikom ivotu, sportu i omladinskim klubovima. U
protekle tri godine dolo se do vie podataka o
stanovnitvu generalno, kao i o socio-ekonomskoj
klimi u BiH. Novi alarmantni nalazi pokazuju da su
djeca i omladina identificirani kao ugroene kategorije pogoene siromatvom1 (na primjer, vidi
Izvjetaj o humanom razvoju za 2002. godinu, u izradi UNDP-a, ili Strategiju borbe protiv siromatva u
BiH (PRSP). Djeca i omladina, koja odrastaju u sredini u kojoj siromatvo predstavlja konstantnu prijetnju, takoer nailaze na problem u vezi sa slobodom
izbora obrazovanja, rada, mobilnosti i ivljenja
zdravog ivota. S obzirom da je ope prihvaena
injenica da je siromatvo problem mladih u BiH,
Radna grupa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDWG)
odluila je usredotoiti i zadrati svoju panju na
omladini i praenju razvoja strategija koje su usmjerene na mlade, kao i na stanje omladine u ovoj
zemlji.
Ovaj Izvjetaj je stoga nadogradnja Izvjetaja o
humanom razvoju, 2000: Mladi (HDR Youth 2000).
U njemu su prikazani trendovi razmiljanja mladih u
posljednje tri godine. U odreenoj mjeri je zadrana
struktura prethodnog izvjetaja, posebno u segmentu koji se odnosi na analizu ankete provedene na
uzorku od 1.000 mladih ljudi u BiH, kojima su
postavljana pitanja slina pitanjima iz 2000. godine.
U Izvjetaju se nadalje daju informacije o nekoliko
omladinskih projekata i njihovom stratekom razvoju.
Zatim su prikazani trendovi u razmiljanju omladine
u vezi sa sektorom obrazovanja, nainom na koji
ekonomija utjee na njihov ivot, zatim zdravstvo,
slobodno vrijeme i politiki ivot. Neke druge organizacije su nedavno poele rjeavati odreena pitanja
koja su relevantna za omladinu. To je razlog zbog
kojeg ona nisu detaljno obraena u ovom Izvjetaju.
Naprimjer, maloljetnika delikvencija je obuhvaena
u Izvjetaju o humanom razvoju: Mladi, 2000., u
kojem je naglaen neadekvatan zakonski i sistem
zatite u BiH od kraja rata. 2002. godine je Radna
1"Siromatvo se mo e definirati kao ljudsko stanje karakterizirano
odr ivim ili hroninim liavanjem sredstava, sposobnosti, izbora, sigurnosti i moi koji su neophodni za uivanje adekvatnog ivotnog standarda i
drugih graanskih, kulturnih, ekonomskih, politikih i socijalnih prava."
UN Economic and Social, E/C. 12/2001/10, 10 Maj 2001.
2'Mladi ljudi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktuelnih problema poveza-nih sa
grupa za vladavinu prava pokrenula pitanje pravosua za maloljetnike kao prioritetno pitanje. Fond
Otvoreno drtvo i UNICEF su 2002. godine2 objavili
studiju o omladini koja je u sukobu sa zakonom.
Tada je Radna grupa naglasila urgentnu potrebu za
analizom cjelokupnog stanja u oblasti pravosua za
maloljetnike. Analizu je pripremila organizacija Save
the Children UK.3 U tim dokumentima su sadrane
osnovne informacije koje oslikavaju historijat uzrok
delikventnog ponaanja mladih, promjene zakonskog sistema, ulogu policije, sudova i socijalne
zatite, kao i medija, te nain na koji javnost doivljava maloljetniku delikvenciju.
Kao zakljuak, autori navode da je neophodno
utvrditi omladinsku politiku na nivou drave, da bi se
rjeavao cijeli spektar pitanja u vezi sa omladinom u
BiH. U proteklih godinu dana postignut je sutinski
napredak u pravcu utvrivanja strategije u saradnji
sa mladima, omladinskim nevladinim organizacijama, meunarodnom zajednicom i vladom. U zadnjem poglavlju omladinskoj politici sumirana su sva
nastojanja i stavljen je naglasak na potrebu vlasti na
svim nivoima da utvrde konkretne strategije za
mlade. Stoga se nadamo da e ovaj Izvjetaj doprinijeti dubljem razumijevanju stanja u kojem se nalaze
mladi u BiH i podstai i dalje stimulirati razvoj koji e
biti usmjeren na mlade.
Definiranje omladine
Rezolucijama Generalne skuptine UN-a broj
40/14 1985 i 50/81 1995 utvrena je starosna granica omladine - od 14 do 25 godina. U
tom ivotnom periodu oni prelaze iz doba djetinjstva u doba odraslih i nalaze se pod velikim
utjecajem vanjskih ekonomskih, socijalnih i
politikih faktora, kao i raznih vidova untranjeg razvoja koji utjeu na djeiji put odrastanja. Zbog ratnih posljedica u BiH i prekida koji
je rat unio u ivot mladih ljudi, definicija omladine koja se koristi u ovom Izvjetaju je donekle fleksibilnija. Starosna granica omladine
koja je uvrtena u anketu iznosi od 15 do 30
godina ivota.
Procjenjuje se da je 2000. godine u BiH bilo
950.330 mladih starosne dobi od 15 do 30
godina (24 posto od ukupnog broja stanovnika
u BiH) 4. Usljed rata i poslijeratne tranzicije na
hiljade mladih je napustilo BiH. Prema jednom
izvoru, u periodu izmeu 1996. i 2001 5 godine
iz BiH je otilo 92.000 mladih.
3 'Situaciona analiza politike i prakse u oblasti pravosua za maloljetnike,' Save the Children UK, uz podrku UNICEF-a i SC UK, objavljivanje
izvjetaja se oekuje u junu 2003.
4 UNDP, 'HDR 2000: Mladi ,' Prism Research, Sarajevo.
5 UNDP, 'Izvjetaj o humanom razvoju 2002,' 42.
pravosuem za maloljetnike u BiH,' Fond Otvoreno drutvo i UNICEF, 2002.

OBRAZOVANJE
Struktura
Prema poslijeratnoj strukturi sektora obrazovanja,
preko deset vlada u BiH je nadleno za sektor
obrazovanja: RS, 10 ministarstava obrazovanja na
kantonalnom nivou u FBiH, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulure i sporta FBiH (sa preteno koordinirajuom ulogom, bez stvarnih ovlatenja) i Brko
Distrikt. Sektor obrazovanja jo uvijek nije reguliran
na dravnom nivou. Nadlenosti u Federaciji su
decentralizirane i prenijete na kantone. S druge
strane, sektor obrazovanja u RS-u je u potpunosti
centraliziran, i u tom entitetu postoji samo jedno
ministarstvo koje je nadleno za ovu oblast:
Ministarstvo obrazovanja i kulture, koje je nadleno
za cijeli entitet. Prije rata, dok je postojala
Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija
(SFRJ), obrazovni sistem je bio centraliziran na
nivou drave, u ijem je sastavu bila i Bosna i
Hercegovina. Danas, samo u BiH uspostavljeno je
ak 13 razliitih i kompleksnih struktura koje stoje
na usluzi uenicima i studentima, koji su sastavni
dio obrazovnog sistema.6
Kvalitet obrazovanja
Poslijeratni sistem obrazovanja u BiH ne samo da
je fragmentiran, nego i optereen ozbiljnim padom
kvaliteta obrazovanja. Bitno je napomenuti da veliki broj omladine, koja je obuhvaena anketnim
istraivanjem, smatra da je glavni nedostatak postojeeg sistema nepostojanje praktinog pristupa
uionici (29 posto) i preoptereeni nastavni planovi
i programi (24 posto). Ovakvo stajalite i nije iznenaujue, s obzirom da su se stare metode voenja nastavnog procesa i nastavni planovi i programi
koji su bili u upotrebi u bivoj SFRJ jedva promijenili od raspada bive drave.
Naavi se u ostacima komunistikog kolskog sistema, uenici i studenti su i dalje pasivni primaoci
znanja, dok izmeu uenika i nastavnika ne postoji
stvarna komunikacija. U studiji iz 2002. godine
47,4 posto uenika obuhvaenih anketom je izjavilo da nastavnici ne vode rauna o uenicima.7
Osim toga, svega 12,6 posto je izjavilo da su nastavnici zainteresirani za njih kao ljude, dok je samo
17,3 posto smatralo da nastavnici potuju miljenja mladih. To znai da kolsko osoblje uenike
podstie vrlo malo, ili gotovo nikako, na preduzimanje aktivne uloge u kolskom ivotu, i to od
6 AOko 630,000 uenika je dio obrazovnog sistema. Za vie detalja vidi

Razvojnu strategiju BiH - PRSP; Obrazovanje, sektorski prioriteti, oktobar
2002, str. 4 i Dodatak 1.
osnovnih pitanja, kao to je uee u razgovoru u

uionici do slobodnog iznoenja miljenja. Stoga
mladi smatraju da ueem u studentskim vijeima, odnosno u drugim studentskim pokretima i
organizacijama, ne mogu promijeniti gotovo nita.
Osim toga, smatraju da ih njihovi nastavnici, kao i
drugi kljuni akteri u kolskoj zajednici kojoj pripadaju, ne potuju.
Potvrda da je reforma obrazovanja potrebna dolazi
od 92 posto mladih koji su obuhvaeni anketom
(vidi Tabelu 1 u Aneksu). Meutim, mladi ljudi nisu
ukljueni u tekuu reformu. Samo je 9 posto dalo
pozitivan odgovor na pitanje da li u njihovoj instituciji postoje uenici koji su aktivno ukljueni u reformu obrazovanja. ezdeset devet posto je dalo negativan odgovor, dok je 22 posto reklo da ne zna.
Ovo je alarmirajui pokazatelj da institucije koje su
zaduene za reformu obrazovanja ne angairaju u
dovoljnoj mjeri uenike i studente koji pokuavaju
pomoi. Bilo bi iluzorno vjerovati da kole mogu
postati demokratske i zdrave sredine koje e
doprinijeti razvoju mladih, ako mladi nisu ukljueni
u stvaranje i realizaciju takvih kola. Stoga je
mladim ljudima potrebno dati ansu da uzmu
uee u tekuem procesu reforme. Ne smije se
zaboraviti da e radikalna reforma obrazovanja,
koja je itetako potrebna u BiH, biti daleko djelotovornija ako bude imala snanu podrku onih na
koje reforma najvie utjee, a to su uenici i studenti, nastavnici i roditelji. Proces reformi bi mladima mogao omoguiti da istaknu svoja miljenja i
da uzmu aktivno uee u procesu oblikovanja
svoga ivota.
Osnovni aspekti reforme obrazovanja
Osnovu za reformu obrazovanja u BiH ini Program
reforme obrazovanja koji su ministri obrazovanja i
ljudskih prava i ministri za izbjeglice iz cijele BiH
predoili Vijeu za provedbu mira u Briselu u
novembru 2002. godine. Program se sastoji od pet
obaveza i preporuka za njihovu realizaciju. Svi
organi i ministri nadleni za sektor obrazovanja u
BiH su se obavezali da e ispotovati ovaj dokument. Na temelju preuzetih obaveza, neke od
kljunih oblasti koje se trebaju reformirati su
sljedee:
Zakonski okovir
Cilj je utvrditi, usvojiti i provesti paket zakona iz
sektora obrazovanja na temelju evropskih standarda. To je i jedna od bosanskohercegovakih glavnih
7 Kaapor, Zehra, 'Da li da ostanem ili da idem? Perspektive mladih u

BiH tranziciji,' Centar za interdisciplinarne postdiplomske studije,
Univerzitet u Sarajevu, 2003

obaveza nakon prijema ove zemlje u lanstvo
Vijea Evrope. Domai eksperti, uz podrku drugih
domaih i stranih aktera, su izradili Nacrt zakona o
osnovnom i srednjem obrazovanju, na dravnom
nivou. Kada Zakon usvoji BiH Parlamentarna
skuptina, to e biti okvirni zakon na osnovu kojeg
e se donijeti slini zakoni na entitetskom i kantonalnom nivou do poetka 2004/2005 kolske
godine. Domai strunjaci, uz pomo Vijea Evrope,
takoer su izradili i tekst Okvirnog zakona o
visokom obrazovanju, takoer na nivou drave, koji
bi se, prema oekivanjima, trebao usvojiti u avgustu 2003. godine.
Finansije i upravljanje
Duboka fragmentacija sistema, koja je pomenuta u
gonjem tekstu, znai da se ogromna sredstva iracionalno troe na sistem obrazovanja. Prema
podacima iz PRSP dokumenta, ukupna budetska
sredstva za sektor obrazovanja su etiri do pet
puta vea od sredstava koja izdvajaju druge
evropske zemlje.8 Da bi se rijeio ovaj problem,
USAID namjerava uspostaviti do februara 2004.
godine centralizirani sistem trezora koji e obuhvatati sve kantone. Ovaj proces racionalizacije e
vjerovatno omoguiti visokokolskim ustanovama
da izdvoje sredstva za stipendije i drugu vrstu
finansijske pomoi. Nae istraivanje pokazuje da
nedostatak stipendiranja studenata, zajmova i drugog vida finansijske pomoi predstavlja jedan od
glavnih slabosti postojeeg sistema. Ustvari, ak je
17 posto mladih ljudi, koji su bili obuhvaeni anketom, izjavilo da nedostatak finansijske pomoi predstavlja osnovni nedostatak sistema obrazovanja.
Promjena sistema finansiranja visokokolskog
obrazovanja
Univerzitete trenutno finansiraju kantoni, to znai
da u veini sluajeva univerziteti ne primaju sredstva za studente koji dolaze iz drugih kantona, to
gotovo u potpunosti onemoguava studentima,
profesorima i drugom osoblju da se kreu iz jednog
kantona u drugi ili iz jednog entiteta u drugi. U principu, Daytonskim mirovnim sporazumom je
omogueno da entiteti ili kantoni u FBiH prenesu
kljune nadlenosti iz sektora obrazovanja na vii
nivo vlasti, ime bi se radikalno poboljalo cjelokupan kvalitet obrazovanja, ukljuujui i mobilnost
studenata i nastavnika. Prijenos postojeeg sistema finansiranja sa kantonalnog nivoa na entitetski, naprimjer, takoer bi omoguio mobilnost studenata. Osim toga, reforma sistema finansiranja bi
ila u prilog i drugim aspektima reforme visokokolskog obrazovanja. Ciljevi reforme su sasvim jasno
istaknuti u Bolonjskoj deklaraciji i Komunikeu iz
Praga, koji, izmeui ostalog, naglaavaju:
1.autonomiju univerziteta (utvren je tekst Nacrta
zakona o visokom obrazovanju kojim se regulira
transformacija univerziteta u korporacijske institucije, to znai da fakulteti vie nee funkcionirati
kao samoupravna pravna lica),
2. sistem bodova (kredita), kao to je Evropski sistem prijenosa bodova (do jula 2004.),
3. osiguranje kvaliteta/priznavanje diploma
(uvoenje dopune diploma, do jula 2003.) i
4. uenje u odrasloj dobi.
Reforma se odnosi na sve faze obrazovanja:
predkolsko, osnovno i ope srednje obrazovanje,
struno i visokokolsko obrazovanje. OSCE je dobilo ulogu koordinatora reforme sektora obrazovanja.
Osnovni temelji reforme bi se trebali postavili u
periodu izmeu 2001. i 2005 godine, uz okvirni
rok za finaliziranje svih aspekata reforme u 2010.
godini.
Usklaeni nastavni programi
Potpisivanjem Daytonskom sporazuma, nadlenost
za nastavne planove i programe data je entitetima,
to je dovelo do tri razliita nastavna plana i programa u BiH - federalna jezgra u pet kantona sa
bonjakom veinom, hrvatski nastavni plan i program u tri kantona sa hrvatskom veinom, i
"mjeoviti" nastavni plan i program koji je u upotrebi u dva "mjeovita" kantona. U RS-u postoji zaseban nastavni plan i program. Prema rezultatima
naeg istraivanja, 37 posto mladih podrava u
potpunosti usklaen obrazovni sistem; 37 posto ga
podrava tek djelimino (vidi Tabelu 4 u Aneksu).
To znai da postoji 74 posto djelimine ili potpune
podrke usklaenom nastavnom planu i programu.
8 Razvojna strategija BiH - PRSP, Obrazovanje, sektorski prioriteti, oktobar 2002, 4.

S obzirom da je samo 51 posto preferiralo
usklaen (termin koji je koriten u toku ankete je
"jedinstven") nastavni plan i program u anketi
provedenoj u okviru Izvjetaja o humanom razvoju:
Mladi 2000., znatan porast procenta predstavlja
ohrabrujui znak da mladi ljudi uviaju sve prednosti usklaenog nastavnog plana i programa.
2003. godine podrka (po etnikim skupinama) je
sljedea: To znai da 88 posto Bonjaka, 62 posto
Srba i 58 posto Hrvata, koji su obuhvaeni anketnim istraivanjem, podrava usklaen sistem, bilo
u potpunosti ili djelimino. To je znatan porast postotka u odnosu na podatke iz 2000. godine, kada
je svega 32 posto Srba i 17 posto Hrvata, koji su
tada bili obuhvaeni anketnim istraivanjem,
podrali usklaen nastavni plan i program. Takoer
je zabiljeen i manji porast broja Bonjaka koji daju
podrku, u odnosu na 2000. godinu (6 posto). Svi
podaci ukazuju na znatnu pozitivnu promjenu
meu omladinom u BiH, jer izraavaju potrebu za
nekom vrstom ujedinjenja, pri emu naglaavaju
ono to je zajedniko u razliitim nastavnim
planovima i programima, umjesto onoga to je
razliito, to je inae bio preovladavajui trend
nakon rata. Danas prilino veliki broj mladih
podrava usklaen nastavni plan i program.
Usklaen nastavni plan i program u Distriktu Brko

Usklaen nastavni plan i program je u upotrebi u
cijelom Distriktu Brko, u okviru kojeg se predmeti
zajedniki izuavaju, osim takozvane "nacionalne
grupe predmeta", a to su jezik, priroda i drutvo,
muzika kultura i historija. Oni se u odreenoj mjeri
izuavaju razliito. Neki mogu zagovarati miljenje
da ovaj integrirani model jo uvijek promovira segregaciju, na suptilniji nain, i da ostavlja daleko vie
prostora za ono to je zajedniko. Ipak, za sada je to
jo uvijek jedini pravi model usklaenog nastavnog
plana i programa u BiH.
Ovakav obrazovni sistem je uveo bivi Supervizor za
Brko, koji je to ostvario kroz provoenje Zakona o
obrazovanju u osnovnim i srednjim kolama.
(Osnovne odredbe ovog Zakona su utvrene u lanu
II, koji propisuje jedinstveno obrazovanje i institucije
koje e promovirati u svom radu multietninost, i u
lanu IV, kojim se zabranjuje diksriminacija i politiko djelovanje, kao i isticanje religijskih simbola
unutar obrazovnog sistema). Od tada se model uspjeno provodi u cijelom Distriktu. Potrebno je naglasiti da se ovo ne bi provelo da nije bilo politikog pritiska od strane meunarodne zajednice. Tek treba
vidjeti da li e ista mjera biti potrebna da bi se ukinulo opstruiranje kada nadleni organi donesu slian
zakon koji e se primjenjivati u preostalom dijelu
zemlje.
9 Razvojna strategija BiH - PRSP, Obrazovanje, sektorski prioriteti, oktobar 2002, 5-11.
Udbenici bez diskriminirajueg sadraja i jednak

pristup obrazovanju
Komisija za reviziju udbenika je ponovo uspostavljena u
martu 2003. godine, putem Memoranduma o razumijevanju koji su potpisali novoimenovani ministri obrazovanja. To je trei po redu pokuaj da udbenici u oba entiteta
budu osloboeni diskriminirajueg sadraja.
Osim, udbenika sa diskriminirajuim sadrajem, postoje
i problemi ljudskih prava, s tim u vezi, koji pogaaju djecu
koja idu u monoetnike kole (mnoga djeca jo uvijek
putuju do kola na velikoj udaljenosti jer se boje etnike
diskriminacije koju bi mogli doivjeti u koli koja je blia
mjestu stanovanja), kao i segregacija uenika u 56 sluajeva u kojima su "dvije kole pod jednim krovom" u FBiH.
Takve paralelne kole pod istim krovom se naee
nalaze u Srednjobosanskom kantonu, u Hercegovakoneretvanskom i Zeniko-dobojskom kantonu. U tim kolama segregacija bonjake i hrvatske djece i nastavnika je
i fizike i psiholoke prirode. Uenici u kolu ulaze na
razliite ulaze i nemaju raspust i slobodne dane u isto vrijeme. Takav sistem, osim to je muan sa stajalita ljudskih prava, povlai za sobom i duple trokove.
Srednje kole/strune kole
U srednje kole u FBiH upisuje se samo 57 posto uenika, dok je taj postotak ak i nii u RS-u.9 Osim toga, upis
je najvei u strunim kolama, koje uenicima trebaju
pruiti vjetine koje e im omoguiti uspjeh u profesionalnom radu. Prema podacima iz dokumenta PRSP, broj
uenika koji je trenutno upisan u strune i tehnike kole
u FBiH bi mogao iznositi ak 75 posto i 83 posto u RS-u,
a odnos izmeu broja strunih kola i gimnazija/opeobrazovnih srednjih kola je oko 90 posto naspram 10
posto. Istovremeno, nae istraivanje ukazuje na to da
svega 4 posto mladih obuhvaenih anketnim istraivanjem donosi samostalno odluku o svom daljnjem koloProjekti reforme strunog obrazovanja
Jedna inicijativa kojom se rjeavaju problemi u
strunom obrazovanju je EU Phare program reforme
strunog obrazovanja. Cilj projekta je reforma
strunog kolskog sistema u partnerstvu sa relevantnim ministarstvima i kolama, kako bi se obrazovanje povezalo sa poslijeratnim potrebama trita
rada u tranziciji ekonomije. Svjetska banka takoe
finansira Projekat za restrukturiranje obrazovanja,
iji je cilj da se smanji broj strunih zvanja i da se
grupiu slini predmeti.10 Ovakve inicijative svakako
predstavljaju pozitivne pomake.
10 Druge meunarodne agencije, kao GTZ, pruaju podrku reformi

strunog obrazovanja
10

vanju, na temelju postojeih uvjeta trita rada (vidi
Tabelu 6 u Aneksu). Interesantno je da utjecaj vrnjaka i
savjeti prijatelja utjeu na njih gotovo u jednakoj mjeri (3
posto). To pokazuje da trite rada gotovo nikako ne
utjee na odluku omladine o njihovoj buduoj karijeri.
Paradoksalno je da tako mali postotak omladine bira profesiju na osnovu postojee situacije trita rada, dok ih
veina odabire strune kole i vrlo esto se usavravaju u
zvanjima za kojima trite nema potranje. To dokazuje
da trite rada omladini ne daje nikakav podsticaj, niti
motivaciju za daljnje kolovanje, a pogotovo ilustruje njihhov stav o sadanjem stanju privrede.
Visoko obrazovanje
Podaci za Univerzitet u Sarajevu pokazuju da postoji visok nivo interesovanja za visokokolsko obrazovanje (6.336 studenata se upisalo na fakultet u
kolskoj 2002/2003 godini, iako je planirani upis
bio svega 4.972).11 Najpopularniji fakulteti su
pravni, ekonomski i politike nauke. Veina mladih
odabire profesiju na osnovu linih preferenci.
Omladina koja je bila obuhvaena anketnim
istraivanjem smatra da postoji velika potreba za
savjetovalitima koja bi im pomogla u izboru karijere i profesionalnoj orijentaciji. Takvi centri bi trebali postojati na nivou kola i opina. ak je 47
posto ispitanika izjavilo da im je potrebna pomo
prilikom izbora profesije (vidi Tabelu 11g u
Aneksu).
ak je 61 posto izjavilo da postoji potreba za savjetovalitima za izbor profesije. 29 posto je izjavilo da
su takvi centri delimino potrebni (vidi Tabelu 11f i
11g u Aneksu). Stoga bi kole, gdje je god to
mogue, trebale imati po jednu osobu koja bi
pomagla omladini da se pravilno usmjeri i odabere
karijeru. I opine bi trebale imati neku vrstu savjetovalita za profesionalnu orijentaciju sa najnovijom literaturom i prirunicima sa informacijama o
uvjetima na tritu rada.
Uee studentskih organizacija

Srednje kole
U nekim srednjim kolama su formirana studentska vijea jo 1999. godine. Od tada je nekoliko
omladinskih nevladinih organizacija poelo sa programima za izradnju kapaciteta i formiranjem studentskih vijea irom zemlje. U nekim kantonima
su studentska vijea ak odobrena i zakonom, i
ona bi se trebala oformiti u svim kolama do 2004.
godine, prema obavezi broj dva iz paketa reforme
obrazovanja. Naalost, ne postoji nijedna studentska krovna organizacija niti mrea na nivou drave, i
studentska vijea jo uvijek nisu ukljuena u radne
grupe koje se bave pitanjima reforme obrazovanja.
Visokokolsko obrazovanje
BiH Unija studenata je formirana u toku kolske
1994-95 godine, ali je prestala sa radom nakon
Daytona. Danas, u FBiH, postoje studentske unije
kao to su Studentska unija Univerziteta u Sarajevu
(USUS, sa predstavnicima 20 fakulteta),
Studentska unija Sveuilita u Mostaru, i druge
unije, u Bihau, Tuzli i Mostaru. U RS-u postoje
unije studenata u Srpskom Sarajevu i u Banja Luci.
Iako je dananja situacija znatno bolja nego to je
bila odmah nakon rata, unije jo uvijek nailaze na
brojne prepreke. Naprimjer, USUS je registriran kao
graanska organizacija, to znai da ne uiva isti
tretman kao druge univerzitetske organizacije, niti
ima ista ovlatenja kao druge univerzitetske grupe,
ime se direktno suava njegov djelokrug rada.
Drugi problem se odnosi na nedovoljnu saradnju
meu unijama i na nepostojanje unije studenata
na nivou drave. Na entitetskom nivou postoji
Udruenje studenata FBiH i Unija studenata RS-a,
s tim to predstavnici unija na lokalnom nivou nisu
ukljueni u njihov rad.
Religija u kolama
Drugo pitanje se odnosi na transfer studenata

izmeu bh. univerziteta i univerziteta u inostranstvu. Osnovni napredak se oekuje u jesen
2003. godine, kada e bh. organi vlasti potpisati
Bolonjsku deklaraciju, to jeste pristupiti obavezi
skupa sa preko 30 evropskih drava da izvre
reformu sistema visokokolskog obrazovanja.
Deklaracijom e se stvoriti zajedniko evropsko
trite u oblasti visokokolskog obrazovanja i
olakat e se studentima prijelaz sa jednog evropskog univerziteta na drugi u Evropi.
Nae istraivanje pokazuje da 49 posto omladine

obuhvaene anketnim istraivanjem smatra da bi
religija u koli mogla biti fakultativni predmet i da
ocjene koje uenici dobivaju iz tog predmeta ne bi
trebale utjecati na prosjek ocjena. Ali veliki postotak ispitanika - 32 posto - zastupa suprotno miljenje (vidi Tabelu 10 u Aneksu). To je odraz stalne
polemike da li bi religija trebala biti obavezan ili
fakultativni predmet. 2000. godine su ministri
obrazovanja na kantonalnom nivou usvojili odluku
prema kojoj se najvee religije u BiH trebaju izua-
11 Podaci Univerziteta u Sarajevu.
12 Save the Children, 'Porei budunost? Pravo Roma na obrazovanje u

BiH,' 2001.
11

vati u koli. Iako je vjerovatno da su ministri smatrali da e se odlukom promovirati religijske slobode u koli i zacijeliti ratne rane, ostaje pitanje da
li je odluka proizvela suprotan efekat. Otvorena je
iroka debata. Oni koji se suprotstavljaju odluci
tvrde da je njome otvoren prostor za krenje ljudskih prava i pojedinanog izbora, a da se ona djeca
koja se odlue da ne sluaju predmet religija mogu
nai u nezavidnom poloaju u odnosu na drugu
djecu. Ovo je posebno problematino u kolama u
manjim sredinama sa odreenim brojem uenika iz
reda manjinskog stanovnitva ili povratnike djece.
Prema drugom argumentu protiv takve odluke,
djeca koja pohaaju nastavu iz religije mogu dobiti
bolje ocjene kao nagradu to idu na asove religije.
Pitanje je vrlo osjetljivo i zahtijeva due razmatranje uz stalno praenje osjeanja mladih i drugih
trendova u vezi s ovim pitanjem. Vrlo je bitno da se
donese zdrava odluka u vezi sa statusom predmeta religija u koli i da odluka ne predstavlja prijetnju niijem pravu izbora.
Kultura religija
Da bi se izbjegao problem predmeta religija i
da bi se uveo predmet koji e sasvim jasno
ipsunjavati potrebe multikulturalnog obrazovanja i biti prihvatljiv svima, pokrenuta je inicijativa za uvoenjem predmeta "Kultura
religija" kojom se promovira religijska tolerancija. U protekle dvije i po godine, organizacija
Abraham, skupa sa Goethe institutom i organizacijom OSCE, radi na izradi nastavnog
plana i programa i organiziranju konferencija
nastavnika, te javnih debata sa nagalskom na
potrebu za takvim predmetom u kolama
irom BiH.
je novanom kaznom, ali roditelji i dalje kre

zakon, jer postojei zakonski propisi nisu dovoljno
jaki da bi smanjili diskriminaciju na osnovu spola.
Roditelji takoer ive u skladu sa tradicionalno
patrijarhalnom kulturom i obiajima, uz konzervativna religijska tumaenja prema kojima je ena
predodreena za ivot u branoj zajednici i porodici
i iskljuena je iz javnog ivota. Takvi sluajevi predstavljaju oigledno krenje Konvencije Ujedinjenih
naroda o pravima djeteta.
Manjine: Iskljuivanje Roma iz obrazovnog sistema
u BiH
Iako od popisa stanovnitzva 1991. godine ne postoje zvanini demografski podaci o romskoj populaciji (1991. je bilo oko 9.000 Roma), danas se
vjeruje da ih ima izmeu 50.000 i 80.000.12
Prema tim procjenama, Romi su najvea manjina u
BiH. Prema naem istraivanju, 64 posto ispitanika
meu mladima smatra da Romi imaju najgori status u BiH u odnosu na sve druge etnike zajednice
(vidi Tabelu 57 u Aneksu). Romska djeca su posebno ugroena u konteksu obrazovnog sistema u BiH.
Gender
Nivo upisa romske djece i pohaanja nastave je

vrlo nizak. U opini Modria, naprimjer, samo je
jedno dijete kolske dobi, od ukupno 116 romske
djece povratnika kolske dobi, upisano u kolsku
2001/2002 godinu. Druge opine sa velikom romskom populacijom (Lukavac, Tuzla i Gradaac u
FBiH, i Bijeljina i Gradika u RS-u) suoavaju se sa
slinom situacijom. Od 71 romske porodice na
itavom podruju Mostara, preko polovine ukupnog
broja djece (19 od 37, do dobi 25 godina) i dvije
treine roditelja nemaju nikakvo obrazovanje.13 Ali
postoje i pozitivni primjeri visoke stope upisa
romske djece u opinama Vukosavlje, Tesli i Doboj
u RS-u i u Travniku i Kiseljaku u FBiH.
Potreba za daljnim ispitivanjem mogue polne

nejednakosti u kolama je nedavno dokumentirana
u studiji koju je uradio UNHCR. U nekoliko opina
(Modria, Vukosavlje i Kotor Varo) ima vei broj
djeaka nego djevojica, iako se vie djevojica
vratilo u te opine. Meutim, ne postoje podaci koji
bi ukazivali na to da djevojice povratnice ne idu u
kolu izvan opina u kojim ive. Prijavljeno je nekoliko sluajeva u ruralnim sredinama u kojima
roditelji ne dozvoljavaju kerkama da idu u kolu iz
kulturolokih, odnosno ekonomskih razloga. Takvi
sluajevi diskriminacije na osnovu spola su ee
prijavljivani u nekoliko sela u Zeniko-dobojskom
kantonu. Kantonalni organi vlasti su kaznili roditel-
U 2002. godini studija koju je proveo OSCE pokazuje da romskoj djeci uglavnom nisu dostupne
mogunosti obrazovanja, koje stoje na raspolaganju drugoj djeci.14 Studija takoer ukazuje na neredovno pohaanje nastave od strane romskih uenika i jasnu tendenciju njihova povlaenja iz kolovanja u viim razredima osnovne i srednje kole.
Navodi se nekoliko faktora koji su razlog njihovog
naputanja kolovanja, kao to su nedostatak sredstava za odjeu, knjige i kolski pribor, prijevoz i
trokove kolarine, kao i verbalno maltretiranje od
strane drugih uenika, te problem jezika. Trokovi
odnosno uvjeti upisa su takoer bitan faktor.
Kantonalni zakoni o obrazovanju omoguavaju jed-
13 UNHCR izvjetaj: Obrazovanje djece povratnika u BiH, mart 2003, str. 6
14 Nezvanini podaci pokazuju da 15 do 20 posto romske djece jo uvijek ne ide u kolu
12
nak pristup obrazovanju i nastavu za manjine na

maternjem jeziku. Meutim, za romsku djecu, ovo
se gotovo nikada nije pretoilo u praksu.
Djeca sa posebnim potrebama
Ovo je vrlo iroka kategorija koja obuhvata djecu sa
smetnjama u mentalnim razvoju i potekoama u
uenju s jedne strane i visoko talentiranu djecu,
odnosno djecu povratnika kojima je potrebna neka
vrsta modificirane nastave da bi se prilagodila sistemu u BiH, s druge strane. UNICEF je uveo koncept inkluzivne nastave, koji predvia sredinu za
uenje koja je primjerena djetetu da bi se izbjeglo
iskljuivanje djece sa posebnim potrebama.
Koncept podrazumijeva potrebu za ukljuivanjem
djece u normalne kole. Pravo marginalnih grupa
na jednako uee u svim aspektima drutva i
osnovno pravo svakog djeteta na obrazovanje su
zagarantirani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima iz 1948. godine. Takoer, prema
lanu 2. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima
djeteta, sva djeca imaju pravo na obrazovanje.
U Izvjetaju o humanom razvoju: Mladi 2000.
godine, 53 posto omladine obuhvaene anketnim
istraivanjem je izjavilo da postojei nastavni
planovi i programi ne odgovaraju djeci sa posebnim potrebama. U izvjetaju je takoer naglaen
nedostatak zakonskih smjernica za ovu iroku kategoriju uenika.
Projekat Duga
Ove godine, 50 posto omladine obuhvaene anketnim istraivanjem je u potpunosti podralo ideju da
djeca sa posebnim potrebama budu ukljuena u
redovnu nastavu, dok 38 posto podrava ideju djelimino (vidi Tabelu 46 u Aneksu). Podaci iz 2000. i
2003. godine su konzistentni i ispitanici
podravaju ideju inkluzivnog obrazovanja za koje
smatraju da je prijeko potrebno.
Zakljuak
U posljednje tri godine su preduzeti osnovni koraci
u reformi obrazovanja. Pozitivan trend ka veoj
podrci ujednaenom nastavnom programu je
ohrabrujui. Ipak se stie dojam da se mladi ne
osjeaju ukljuenim u proces reforme. Sada je vrijeme da se ova pitanja direktno sagledaju i da se
mladima omogui vei prostor za uee. Za poetak, oni bi mogli biti aktivnije ukljueni u proces
reformi putem vijea uenika, nastavnika i roditelja
i preko unija.
Takoer je bitno zapamtiti da se kroz nastojanja u
pravcu modernizacije sistema obrazovanja uvijek
treba voditi rauna i o potrebama trita rada. To
podrazumijeva bolje savjetovanje pri izboru karijere, otvaranje komunikacije izmeu srednjih kola
i univerziteta i lokalnih trita i poslodavaca i usvajanje nastavnih planova i programa koji e uenicima pruiti veu mogunost praktinog rada i razvoja sposobnosti kako bi mogli bolje odgovoriti trendovima i potrebama trita rada.
U nekoliko proteklih godina nekoliko nevladinih

organizacija u BiH je pokrenulo projekte za djecu sa
poremeajima u fizikom razvoju. Naprimjer,
domaa nevladina organizacija Duga ima projekat
za inkluzivno obrazovanje djece sa posebnim potrebama, iji je cilj uvoenje i provedba inkluzivnog
obrazovanja djece sa manjim psihikim i fizikim
nedostacima. Projekat se fokusira na vrtie i na prvi
i drugi razred osnovne kole u 16 kolskih rejona u
BiH, ukljuujui i 10 opina u Federaciji, pet u RS-u i
jednu u Brko Distriktu.
Osnovni aspekti projekta su obuka iz rad i praenje
rada nastavnika, savjetnika za specijalnu nastavu,
logopeda, direktora kola i pedagoga. Projekat je
uraen na osnovu pilot projekta koji je proveden u tri
osnovne kole u Brko Distriktu u toku 2001.
godine, uz finansijsku pomo UNESCO-a i tehniku
pomo organizacije Medicins du Monde, UNICEF-a i
Duge. Po prvi put u BiH su djeca sa manjim
potekoama u mentalnom razvoju ukljuena u
redovan prvi razred osnovne kole, umjesto da budu
"svezani" za kuu ili da se upute u posebne obrazovne institucije, odnosno uionice.
13

MLADI I EKONOMIJA
Stanje privrede u zemlji je najvei problem mladih i
jedan od osnovnih razloga zbog kojeg ele napustiti zemlju. Prijeratni privredni kapaciteti jo uvijek
nisu revitalizirani. Visoka stopa nezaposlenosti15 i
injenica da veliki postotak stanovnitva ivi tek
iznad linije siromatva16 pokazatelji su siromanog
stanja bh. privrede. Osim toga, ogromna i birokratska javna uprava, koja ne podstie kvalitetnu
poslovnu sredinu, predstavlja prepreku postizanju
odrivih stopa rasta. Spor privredni razvoj uveliko
utie na razvoj poslijeratne generacije mladih. Bh.
trite rada nije razvijeno u dovoljnoj mjeri da bi
apsorbiralo raspoloivu radnu snagu. Omladina
zavrava obrazovanje i pokuava ui na trite rada
koje im ne moe pruiti zaposlenje. Zbog toga se
omladina suoava sa nezaposlenou, zbog ega
ona ekonomski ovisi o roditeljima i suoava se sa
siromatvom. Prvo poslijeratno istraivanje nivoa
ivotnog standarda (LSMS) je provedeno 2001.
godine, a rezultati su objavljeni 2002. godine. Oni
su pokazali rasprostranjenost siromatva u BiH.
Tada je prihod od 5 KM po glavi stanovnika, ili
1843 KM godinje, definirano kao zvanina, opa
granica siromatva u BiH. Shodno tome, 19%
stanovnitva BiH ivi ispod linije siromatva (FBiH
15.6%, RS: 24.8%). Dodatnih 40%, prema rezultatima istraivanja, ima dovoljno sredstava tek za
osnovne potrebe. S obzirom na injenicu da gotovo
etvrtina ukupnog broja stanovnika BiH spada u
starosnu grupu od 15 do 30 godina, visok procenat omladine ima vrlo nizak ivotni standard.
Siromatvo nije statino, nego vrlo dinamino, to
znai da oni koji nisu bili registrirani kao siromani
2001. godine moda ve sada spadaju u kategoriju
siromanih. Ova injenica je potvrena i rezultatima nae ankete. Na pitanje da li se njihov ivotni
standard promijenio u posljednje tri godine, preko
50% omladine je izjavilo da nema promjena u njihovom ivotnom standardu (57%), ali je 40% izjavilo da se on ipak promijenio. Od tog procenta, 16%
je izjavilo da se ivotni standard ak pogorao, a
24% smatra da se njihov ivotni standard popravio
(Tabela 14 u Aneksu).
Omladina je donekle optimistina u vezi sa svojim
buduim ivotnim standardom. 46 posto je izjavilo
da e se on popraviti, a 38 posto smatra da e
ostati na istom nivou. Svega 11 posto smatra da
15 Podaci Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku RS-a

pokazuju da je zvnina stopa nezapolenosti 40 posto i da ona raste.
Zvanini statistiki podaci ne uzimaju u obzir nezvanino zaposlenje, kao
to su rad na crnom tritu ili u neformalnom sektoru. Prema Mjerenju
ivotnog standarda, koje je uzelo u obzir takvu vrstu rada, stopa nezaposlenosti je blizu 20 posto.
16 Vidi UNDP Izvjetaj o humanom razvoju 2002
e se pogorati (vidi Tabelu 15 u Aneksu). Mladi u

starosnoj grupi od 14 do 18 godina pokazuju vie
optimizma nego mladi u starosnoj grupi od 25 do
30 godina. Zanimljivo je da omladina u ruralnim
sredinama nosi vie optimizma u pogledu njihovog
budueg ivotnog standarda nego omladina u
urbanim sredinama. Kada se uporedi percepcija
mladih sa percepcijom cjelokupnog stanovnitva i
kada se sagledaju pokazatelji iz istraivanja
ivotnog standarda (LSMS), oigledno je da omladina nosi vie optimizma nego stariji u vezi ivotnog
standarda.17 To je normalno, s obzirom da mladi po
prirodi imaju vie optimizma u vezi sa svojom
budunou nego stariji ljudi.
Zapoljavanje, nezaposlenost i trite rada
Tempo kojim BiH provodi ekonomsku reformu i
tempo kojim se privreda transformira u trinu
ekonomiju (izvozna ekonomija sa odrivom stopom
rasta) predstavljaju faktore koji e stalno utjecati
na budunost BiH i njenu omladinu. OHR, pod svojom novom direktivom nazvanom "posao i pravda",
pokreuo je formiranje "Buldoer komisije".
Ovim procesom bi se trebale identificirati barijere
razvoju i dati preporuke u vezi sa njihovim otklanjanjem.18 Zbog toga bi se trebali stvoriti bolji
uvjeti trita rada. Osim toga, BiH trenutno radi na
izradi Strategije smanjenja siromatva (PRSP). U
PRSP dokumentu e se definirati mjere i reforme
koje je potrebno poduzeti u srednjoronom periodu
(2003-2007) da bi se poboljala postojea socioekonomska situacija u zemlji.
U Izvjetaju o humanom razvoju: Mladi 2000.
godine, veina omladine je okarakterizirala stanje
u pogledu zapoljavanja u BiH kao izuzetno loe za
mlade ljude i nisu smatrali da ih obrazovni sistem
priprema za zapoljavanje. Meunarodna zajednica
je nastojala osvijetliti stanje trita rada i provesti
sveobuhvatno istraivanje. Izvjetaji koje su uradili
Svjetska banka i DFID/IBHI, koji su neovisno jedan
o drugom objavljeni u jesen 2002. godine, sadre
podatke koji su neophodni kreatorima politike.19
Druge meunarodne organizacije su pokrenule
opsena istraivanja da bi utvrdili najodrivije
ekonomske sfere u BiH.20 Uprkos visokoj stopi
nezaposlenosti, privrednici su izrazili zabrinutost u
vezi sa nedostatkom dovoljno osposobljenje i obrazovane radne snage koja im je potrebna za razvoj
preduzea. Strukturalni debalans bosanskog trita
17UNDP,'Godinji izvjetaj ranog upozorenja, 2002,' 25,i NHDR 2002, 51.
18 OHR Economski bilten, tom 6, izdanje 2. maj 2003. www.ohr.int.

Visoki predstavnik je pokrenuo inicijativu 12.11.2002. Domai privednici
su tano trebali ukazati na lanove zakona koji bi se trebali mijenjati da
bi se uklonile barijere poslovnom razvoju. Do kraja marta 2003 50
amandamna je upueno Parlamentima BiH, FBiH, RS i Brko Distrikta na
usvajanje.
14

rada je evidentan. Kreatori politike trebaju utvrditi
reforme na osnovu ovakvih dokaza. Naprimjer, programi obuke u BiH ili inostranstvu bi se mogli
provesti kako bi se poveale sposobnosti radnika
sve dok se ne popuni praznina na tritu rada.
Omladina generalno djeluje zbunjeno u pogledu
ekonomske situacije i njenih posljedica u smislu
mogunosti zapoljavanja. 41 posto mladih ispitanika je reklo da ne zna koji aspekt privrede
najvie obeava. Na pitanje koja bi oblast u
najveoj mjeri poveala mogunosti zapoljavanja,
21 posto ih je izjavilo da je to ekonomija, 14 posto
smatra da je to medicina, 11 posto misli da je to
graevinarstvo i 11 posto se odluilo za prodaju.
Svega 5 posto smatra da to zavisi od trita rada.

Anketni rezultati nisu razvrstani po spolu. Djevojke
imaju manje-vie isto miljenje kao i mladii. Svega
mali procenat ispitanika smatra da oblasti koje su
identificirali bh. politiari i meunarodna zajednica
obeavaju (2 posto smatra da je to poljoprivreda, 2
posto misli da je to pokretanje privatnih preduzea
i 1 posto smatra da je to turizam). To ukazuje na
injenicu da mladi generalno nemaju isto miljenje
o privredi kao meunarodni predstavnici ili domai
ekonomisti. To takoer ukazuje na injenicu da
omladina nije u dovoljnoj mjeri informirana niti
obuena za ocjenu ili reakcije na promjenjivu
ekonomsku klimu u BiH. Ovaj faktor se ne bi smio
potcijeniti. Sadanja generacija mladih ljudi je prva
koja se treba prilagoditi novoj ekonomskoj klimi.
Roditelji se ne mogu oslanjati na vlastito iskustvo iz
prolosti i savjetovati svoju djecu u skladu sa onim
to su oni radili. Mladima je potrebna pomo,
smjernice i uputstva izvan njihovih porodica. EU
Phare program za reformu strunog obrazovanja,
pomenut u dijelu o obrazovanju, nastoji pruiti
takve smjernice i ini pozitivne pomake u procesu
reformi.Mladi ne smatraju da e zahvaljujui obrazovanju moi nai zaposlenje. 2000. godine, 11
19 Svjetska banka, 'Trite rada u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini,'
novembar 2002,i DFID/IBHI, 'Rad i socijalna politika u BiH: utvrivanje
strategija i mjera za socijalne migracije, zapoljavanje i status trita rada
i potencijal za razvoj politike u BiH,' oktobar 2002.
20 i.e. GTZ je proveo studiju 2002 da bi se utvrdili ekonomski sektori koji
posto mladih obuhvaenih anketnim istraivanjem

bilo je sigurno da e nai zaposlenje, dok je 25
posto reklo da je samo djelimino sigurno. 23
posto je izjavilo da uope nije sigurno. Omladina u
ruralnim sredinama je pokazala daleko vei pesimizam, dok je svega 7 posto izjavilo da je sigurno
da e im obrazovanje pomoi da nau posao. I
djevojke i mladii su bili istog miljenja. U ovogodinjoj anketi svega 8 posto je izjavilo da je sigurno, dok je 32 posto reklo da je djelimino sigurno da e nai posao. Omladina sa viim stepenom obrazovanja bila je najsigurnija da e imati
posao.
Dolo je do manjeg porasta optimizma u odnosu

na 2000. godinu, iako nova anketa pokazuje da su
djevojke manje optimistine od mukaraca. Iako
mladii u ruralnim sredinama izraavaju veu dozu
optimizma u vezi sa poveanjem ivotnog standarda generalno, omladina u ruralnim sredinama je
opet bila u manjoj mjeri sigurna da e se zaposliti
nakon to zavri kolovanje, nego omladina u
urbanim sredinama. Oigledno je da su urbani
djelovi BiH ekonomski razvijeniji nego ruralni, i
omladina uvia da ruralna sredina nudi manje
ansi za zapoljavanje. Ovoj injenici ide u prilog
trend koji je obraen u poglavlju est, odnosno da
vei broj omladine iz ruralnih podruja eli otii u
inostranstvo i tamo se zaposliti. Ovo je jak pokazatelj potrebe za konkretnim osvrtom na razvoj ruralnih sredina u BiH, u okviru programa ekonomske
reforme.
Gdje mladi rade?
Prema Izvjetaju Svjetske banke, prosjena dob
zaposlenih u formalnom sektoru je porasla sa 36,6
u 1991. godini na 40 godina do 2000. godine.21
Dodatni podaci sadrani u izvjetaju pokazuju pad
broja zaposlenih starosne dobi izmeu 25 i 34
godine sa 37%, 1990. godine, na 23% u 2000.
godini.22 Nefleksibilnost trita rada u BiH utiee
negativno na mogunost zapoljavanja mladih u
najvie obeavaju u BiH.
21 Izvjetaj Svjetske banke 24889, BiH. Bosna i Hercegovina, Trite
rada u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini, Novembar 2002, radni saetak,
C. Saetak analize i osnovnih rezultatas, Rezultat 1.
22 Ibid.
15

formalnom sektoru. Male fluktuacije radne snage u
javnoj upravi, javna preduzea, neprivatizirana i
nedavno privatizirana preduzea smanjuju
mogunost zapoljavanja omladine u tim sektorima. Daljnja analiza pokazuje da je mobilnost radnika u BiH na niskom nivou. OSCE je 2002. godine
pokrenuo projekat u kojem promovira prakse pravinog zapoljavanja, kao to su nediskriminacija,
nemaltretiranje, pravino zapoljavanje i pravina
politika odreivanja vika radne snage.23 Takoer
se smatra da biroi za zapoljavanje u BiH trebaju
preduzeti aktivniju ulogu u promoviranju i osiguravanju pravinog zapoljavanja.
Postoji ope miljenje da je biroima za zapoljavanje potrebno dati daleko efikasniju ulogu na tritu
rada. Postojanje biroa za zapoljavanje ne znai da
oni vode aktivnu politiku zapoljavanja, uprkos
velikim doprinosima radnika budetima biroa (od
bruto dohotka radnika se odbija oko 2,5 posto za
osiguranje u sluaju nezaposlenosti). Biroi za
zapoljavanje bi trebali izvriti transformaciju svojih
aktivnosti u sveobuhvatnu i proaktivnu politiku
zapoljavanja kako bi podrali razmjenu informacija u vezi sa procesima zapoljavanja i tritem
rada. Pozitivno je to da je prologodinjim velikim
istraivanjem Svjetske banke u okviru Kredita II za
tehniku pomo socijalnom sektoru unesena
odreena dinamika u reformi biroa. Koordinirana
podrka i izgradnja kapaciteta osoblja je od
osnovnog znaaja za uspjenu reorganizaciju biroa.
Da bi se osiguralo da reforme direktno utiu na
poboljanje stanja omladine, reformirani biroi bi
takoer trebali imati konkretne programe za posredovanje u zapoljavanju mladih. Naprimjer,
stairanje bi se moglo promovirati daleko vie, kao
i uvoenje pripravnikih pozicija za mlade radnike.
Preduzea bi trebala zauzvrat dobiti poreski stimulans, kao to je praksa u drugim evropskim zemljama.
Tendencija mladih da lake nau zaposlenje u
neformalnom sektoru koji je u porastu, u kojem
radnici u veini sluajeva nisu prijavljeni ili poslodavci prijavljuju manje plae, je i dalje u porastu.
Kao to je bilo i 2000. godine, znatan broj visokoobrazovane omladine, koja poznaje strane jezike i
rad na raunaru, radi ili u nevladinom sektoru ili u
meunarodnim organizacijama. Mnogi mladi ljudi
rade po ugovoru, dok poslodavac ne plaa doprinos za njihovo socijalno i zdravstveno osiguranje.
Mnogi mladi ljudi stoga nemaju zdravstveno, socijalno i penzijsko osiguranje, jer se nisu opredijelili
da doprinos dobrovoljno uplauju. Iz toga slijedi da
23 OSCE, 'Izvjetaj o projektu pravinog zapoljavanja, 2002.'
24 Potroaka korpa obuhvata osnovne koliine hrane i pia za
su sistem socijalnog osiguranja, zdravstvene

zatite i penzioni sistem, koji su ve u zabrinjavajuem finansijskom stanju, lieni znatnih sredstava
koja bi se trebala uplaivati na ime doprinosa.
Otvaranje privatnog preduzea

Veliki ancenat je stavljen na rast sektora malih i
srednjih preduzea (SME- small and medium-sized
enterprises) u BiH. Anketnim istraivanjem se nastojao utvrditi obim u kojem omladina pokuava
zapoeti privatne poslovne aktivnosti. Potrebno je
uzeti u obzir injenicu da sektor malih i srednjih
preduzea jo uvijek nije dovoljno privlaan i da se
ne razvija dovoljnom brzinom usljed skupih i kompliciranih procedura registracije preduzea, nepostojanja finansijskih resursa, kao i zbog visokih
poreza i doprinosa. Anketom je utvreno da visok
postotak mladih ne pokazuje naroito zanimanje
za privatni biznis (55 posto).
Projekat za poduzetnitvo mladih u Brkom
Jedan primjer koji pokazuje kako mladi mogu biti
motivirani i kako im se moe pruiti podrka u toku
procesa otvaranja privatne firme je Projekat za
poduzetnitvo mladih u Brkom, kojeg je UNV/UNDP
poeo provoditi prole godine. Mladi ljudi koji su
zainteresirani za uspostavu privatne firme, ili
poboljanje stanja postojee, prolaze kroz obuku iz
oblasti poslovnog planiranja. Mladi poduzetnici
izmeu 18 i 30 godina dobivaju savjete u vezi sa
poslovnim menadmentom i o nainu na koji mogu
dobiti male kredite od mikrokreditnih institucija.
Projektom za poduzetnitvo mladih je takoer
stvorena mrea mladih poduzetnika. U toku prve
godine 28 uenika je prolo kroz dvije obuke i 60
osoba (22 koje imaju posao, 38 koje su uestvovale
na obuci i primaoci mikrokredita) postali su lanovi
mree poduzetnika. Dodijeljeno je petnaest zajmova
u ukupnom iznosu od 40.000 KM. Nakon prve
godine 15 firmi je ili uspostavljeno ili je popravilo
svoje stanje.
etverolanu porodicu mjeseno. Prema Izvjetaju ranog upozorenja za
2002., trokovi potroake korpe u decembru 2002 iznosili su 458.19
KM u FBiH i 461.75 KM u RS-u.
16

Oko 10 posto je pokualo zapoeti privatni biznis,
ali je odustalo ubrzo nakon toga (vidi Tabelu 16 u
Aneksu). Znatan broj (30 posto) omladine nije spreman zapoeti vlastiti biznis zbog kompliciranih procedura. U protekle dvije godine je pokrenuto nekoliko projekata kako bi se pomoglo mladima da
shvate poduzetnitvo i potrebe trita rada. Fond
Otvoreno drutvo, UNDP/UNV, OSCE, GTZ, SDC i
drugi bilateralni donatori su pokrenuli vrijedne projekte na lokalnom nivou. Jo uvijek je prerano da bi
se ocijenio efekat tih programa, iako se radi o pozitivnom signalu da se mladi i dalje prijavljuju.
Donatori bi trebali i dalje podravati takve programe, i to dugorono. Vremenom bi se takvi projekti trebali u potpunosti ocijeniti i uvrstiti u kole u
cijeloj zemlji kako bi se uenicima konstantno
pruale potrebne smjernice.
Nezaposlenost
Prema statistikim podacima, stopa nezaposlenosti je najvia u starosnoj dobi od 21 do 25 godina. U
Izvjetaju o humanom razvoju za 2002. godinu
izraena je zabrinutost; naime, "prema Studiji
mjerenja ivotnog standarda (LSMS) nezaposlenost
je 2.6 puta via meu mladina starosne dobi od
19 do 24 godine nego u grupi od 25 do 49 godina
i 3,6 puta via nego u starosnoj grupi od 50 do 60
godina." Mladi ljudi sa niskim kvalifikacijama esto
primaju nizak prihod i imaju manje anse za
zapoljavanjem, te im zbog toga prijeti opasnost
siromatva.
Nezaposlenost mladih bi ak bila vea, ali zbog injenice da se sve vei postotak mladih odluuje da
nastavi kolovanje, oni jo uvijek nisu uli na trite
rada. Bez obzira koliko je teko doi do tanih
podataka, sva najnovija i objavljena istraivanja
istiu nezaposlenost mladih kao glavni uzrok za
zabrinutost u kontekstu razvoja BiH. Ne radi se
toliko o nezaposlenosti, jer najnovija analiza
pokazuje da preko 50 posto ljudi prima neku vrstu
prihoda na neformalnom tritu. Veliki problem se
odnosi na prijelaz sa neformalnog na formalno
trite. Vlada bi trebala uvesti konkretne mjere da
bi stimulirala ulazak na formalno trite. Direktna
mjera bi trebala biti ponuda programa za stairanje
mladih ljudi i nagrada firmama kroz poreske stimulanse. Takoer je potrebno promivirati pripravnike
pozicije za mlade radnike.
Nije iznenaujue to to je prosjeno trajanje nezaposlenosti nakon zavretka kolovanja relativno
dugo. U odsustvu prethodnih anketa, nije bilo
25 Potrebno je naglasiti da je 45 posto od 1.000 uenika u anketi studenti ili uenici.
mogue identificirati ovo kao trend, ali je znaajno

to se svega oko 30 posto mladih zapoljava u
roku od godinu dana nakon to zavri kolovanje.
Dugo trajanje nezaposlenosti negativno utie na
sve sposobnosti koje mladi steknu u toku kolovanja i na mogunost njihove integracije u trite
rada. Oni ostaju ovisni o svojim roditeljima i na
radu u neformalnom sektoru, sa svim svojim negativnim posljedicama. Dugo trajanje nezaposlenosti
nakon obrazovanja takoer poveava elju za traganjem za poslom u inostranstvu.
Prihod
Mjerenje ivotnog standarda obuhvata razne faktore. Zaposlenost i nezaposlenost, kao i pojedinani ili porodini prihod predstavljaju bitne determinante koje utjeu na ivotni standard.
Ekonomske i socijalne dimenzije takoer definiraju
ivotni standard. Teko je istraiti strukturu prihoda
mladih. Stoga, ovo poglavlje predstavlja pokuaj da
se pokau trendovi u pogledu prihoda mladih.
U zadnjem kvartalu 2002. godine mjeseni prihod
57,3 posto bosanskih domainstava bio je nii od
cijene potroake korpe24 u istom periodu.
Prosjena kupovna mo Bosanaca je niska i u
preko 60 posto sluajeva prihod domainstva je
dovoljan za zadovoljenje osnovnih potreba.
58 posto mladih koji su obuhvaeni anketnim

istraivanjem je izjavilo da nema nikakav prihod.25
9 posto je izjavilo da mjeseno prima manje od
100 KM, 9 posto ima mjeseni prihod izmeu 201
i 300 KM, a 8 posto ima mjeseni prihod izmeu
301 i 400 KM. Svega 4 posto je izjavilo da ima prihod preko 600 KM mjeseno. Kada se uporede
mjeseni prihodi mladih sa mjesenim trokovima,
jasno je da oni troe vie nego to zarauju. Bilo bi
potrebno uzeti u obzir injenicu da se gotovo polovina cjelokupne omladine jo uvijek koluje i da ova
kategorija obino nema redovne izvore prihoda.
Osim toga, kulturoloki je prihvatljivo da uenici ne
predstavljaju dio radne snage. To je dodatno
optereenje za kuni budet.
26 71 % ispitanika ivi s roditeljima.
17

Gotovo polovina mladih troi manje od 100 KM
mjeseno, u poreenju sa 23 posto omladine u
urbanim sredinama. 65 posto ispitanika je navelo
roditelje kao izvor dodatnog prihoda, dok 7 posto
redovno prima sredstva od rodbine u BiH i 7 posto
iz inostranstva.
Ipak, uz relativno nizak nivo prihoda, 17% omladine najvie doprinosi porodinom budetu. (vidi
Tabelu u daljnjem tekstu). U poreenju ovih
podataka sa anketom koja je provedena u 2000.
godini, isti postotak omladine je najvie doprinosio
kunom budetu i prije tri godine. Vie mukaraca
(25 posto) nego ena (10 posto) je izjavilo da
najvie doprinose kunom budetu. Ovo pokazuje
znatnu disproporciju nivoa prihoda meu spolovima. I ova injenica je ostala nepromijenjena od
2000. godine. Ekonomska spolna nejednakost je
jo uvijek bitno pitanje koje je u BiH potrebno
rjeavati.
Jednako je vana i potreba za profesionalnim usmjeravanjem i programima studija u inostranstvu.

Praenje dinaminog toka siromatva u BiH je
bitno za utvrivanje takvih strategija. Visoka stopa
nezaposlenosti, niski prihodi, nedostatak ivotnog
prostora predstavljaju osnovne razloge zbog kojih
samo mali broj mladih ljudi ivi odvojeno od roditelja.
To ne znai da je proces podrke mladima u stagnaciji, ali mu je ipak potreban dodatni poticaj.
Istraivanje i najbolja praksa inovativnih projekata,
kao to je UNV/UNDP Projekat za poduzetnitvo
mladih u Brkom i EU Phare projekti za reformu
strunog obrazovanja, mogu kreatorima politike
pruiti uvid u probleme i ponuditi im pristupe
nainu rjeavanja tih pitanja.
Usljed niskog prosjenog nivoa prihoda i injenice

da mladi esto doprinose kunom budetu, iznos
sredstava koja se mogu utedjeti je izuzetno mali.
Openito, niski prihodi i visoka nezaposlenost primorava lanove domainstva da kombiniraju svoje
prihode. Takoer i manjak ivotnog prostora i
visoke kirije (u poreenju sa prihodima) predstavljaju dodatni razlog zbog kojeg mladi ive sa
roditeljima sve do kasnih dvadesetih.26 Iako ne
postoje statistiki podaci, generalno se zna da
mladi odlaze iz roditeljske kue najee tek kada
formiraju svoju porodicu.
Zakljuak
Ekonomska situacija mladih se nije drastino
promijenila u zadnje tri godine. Ne oekuje se ni
promjena teke ekonomske situacije u BiH u
kratkoronom periodu. Formalno trite rada je
okarakterizirano nedostatkom fleksibilnosti i posla.
To je za omladinu teka situacija. Mladi ljudi ee
nalaze zaposlenje na neformalnom tritu. Kao to
je zakljueno u izvjetaju za 2000. godinu, potreba
za reformama i modernizacijom obrazovnog sistema i ulaskom mladih na trite rada je oigledna.
Dug period nezaposlenosti nakon zavretka obrazovanja ukazuje na potrebu za stalnom obukom.
18

ZDRAVLJE I SEKSUALNOST
Uvod
Biti pripadnik populacije mladih znai iskusiti
unutranju tranziciju iz djetinjstva u zrelo doba, u
kojem se obrasci ponaanja mijenjaju i mlad ovjek
ili ena prilagoava se novim potrebama unutranjeg i vanjskog okruenja. Unutranja tranzicija,
koju prate uticaji i pritisci iz vanjskog okruenja i
socijalne i ekonomske stvarnosti u kojoj mladi ive
utie na stav prema zdravlju i rizinom ponaanju.
Zdravlje je sastavni dio ljudskog razvoja jer
omoguava ekonomski, socijalni i psiholoki razvoj
drutva u pravcu koji drutvo eli da ostvari, te je,
prema tome, po definiciji WHO-a "stanje ukupnog
fizikog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne
samo odsustvo bolesti i slabosti".27 Rastue siromatvo u BiH ima snaan efekat na ope zdravlje
stanovnitva. Nezaposlenost mladih, nedostatak
adekvatnih stambenih kapaciteta, te nesigurnost i
neizvjesnost koje dolaze sa svakom vrstom pomjeranja unutar jedne zajednice pojaavaju stanje
ugroenosti mladih.
Mladi i opa zdravstvena situacija
Opu zdravstvenu situaciju odreuje niz faktora.
Pogled koji mladi imaju na zdravlje je vaan jer on
ima i pozitivne i negativne posljedice na ponaanje
i radnje koje poduzimaju u zatiti zdravlja.
Uzdravanje od puenja, fizika vjeba i zdrava
ishrana preduslovi su za odravanje dobrog zdravlja. Meutim, sagledavanje zdravlja sa kulturolokog stanovita ne podrazumijeva automatski
da su ove navike povezane sa dobrim zdravljem.
Zdravlje se takoer zasniva i na kulturolokom
okviru u kojem ljudi, a populacija mladih pogotovo,
rjeavaju zdravstvena pitanja uglavnom unutar
porodice. Istraivanje koje je provela UNFPA
pokazuje da mladi u BiH posjeuju ljekara samo
kada se razbole i ne pokazuju interes za preventivnu njegu. Ljudi generalno gledaju negativno na
preventivne odlaske ljekaru i imaju praznovjerno
uvjerenje da takve posjete ljekaru samo uzrokuju
zdravstvene probleme.28 Izvjetaj iju izradu su
pokrenuli WHO i UNDP naglaava mnoge slabosti
sistema zdravstvene zatite u smislu da je
birokratski, hijerarhijski i nepristupaan.29 Izvjetaj
pokazuje da je izbjegavanje medicinskih tretmana i
preventivnih odlazaka ljekaru rezultat injenice da

sistem zdravstvene zatite ne prua odgovarajue
usluge. Ranije pomenti kulturoloki, socijalni i institucionalni aspekti javnog zdravstva pruaju male
mogunosti za zatitu zdravlja mlade populacije.
Jedna od rijetkih prilika da se otkrije postojanje
bolesti jeste zakonom propisani obavezni sistematski pregled koji se vri prije upisa uenika u srednju kolu.
Uzroci smrtnosti kod mladih
Vodei uzroci smrtnosti mogu biti pokazatelji rizinog ponaanja i openitog zdravstvenog stanja
mladih. Njih je teko pratiti budui da u ovom
podruju ne postoji koherentno, integrirano i kontinuirano prikupljanje podataka. Postojei podaci
iz ove oblasti su kontroverzni i nekompletni.
Nepostojanje podataka o zdravstvenom stanju populacije mladih moe prouzroiti znaajne probleme u dugoronom rjeavanju ovoga pitanja.
HDR Youth 2000 izvjetava da su vodei uzroci
smrtnosti povrede i trovanje, nakon ega slijede
oboljenja krvnog sistema (21,9 %). Na treem
mjestu su vanjski uzroci kao to su saobraajne
nesree, utapanje, strujni udar, te rane nanesene
vatrenim orujem (16,1 %).30
Statistiki pokazatelji u Federaciji govore da su
povrede i trovanje vodei uzroci smrtnosti kod populacije mladih u ovom entitetu (26,74 %).31 ak
21,32 % smrtnih sluajeva uzrokovano je vanjskim
faktorima, to potvruje tezu da se mladi uputaju
u rizine situacije. Mladi nisu dovoljno svjesni
rizika i posljedica takvog rizinog ponaanja.
Maligna neoplazma (rak) i oboljenja nervnog sistema postaju sve vie opasnost po zdravlje mladih.
Broj oboljenja nervnog sistema sa smrtnim
ishodom znaajno je porastao od 2000. godine, i
sada je sa devetog mjesta uzroka smrtnosti u
2000. godini popeo na peto mjesto, to pokazuje
da postoji povezanost sa stresnim okruenjem u
kojem ivi veliki broj mladih ljudi.
Oboljenja, ivotni uslovi i povrede
Nedavno istraivanje kojim se eljelo utvrditi 10
vodeih oboljenja pokazuje sline rezultate izvjetaju iz 2000. godine. Vodea oboljenja su oboljenja
respiratornog sistema (53,5 %), nakon ega slijede
infektivne i parazitske bolesti, kao i oboljenja koe,
potkonog tkiva i probavnog sistema.32
27Godine 1948. Svjetska zdravstvena organizacija je definirala zdravlje

kao "stanje ukupnog fizikog, duevnog i socijalnog blagostanja"
28 Istraivanje UNFPA i Prisme, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,
30 Ovi postoci su preliminarni podaci uzeti od Federalnog statistikog

zavoda iz 1999. godine.
31 Federalni statistiki zavod, 'Demografija 2001', Sarajevo, avgust
znanje i ponaanje mladih ljudi u BiH,' 2002, 20.

29 'Zdravstvena zatita u Bosni i Hercegovini u kontekstu raseljenih lica i
2002, 30-35.
32 Federalni zavod za javno zdravstvo, 'Statistiki podaci o vodeim obol-
izbjeglica,' UNICEF, 2001.
jenjima u FBIH, 1999.-2001.'
19

Oboljenja koja se odnose na higijenske i ivotne
uslove postaju manje uestala. Broj infektivnih i
parazitskih oboljenja se izmeu 1999. i 2001.
godine smanjio za jednu etvrtinu. Ovo se moe
shvatiti kao rezultat poveanog povratka izbjeglica i
s tim povezanog unapreenja vodovodnog i kanalizacijskog sistema, obnove privatnih kua i jaanjem higijene na javnim mjestima, kao i sa boljim
zdravstvenim i higijenskim obrazovanjem u kolama. BiH se jo uvijek suoava sa ogromnim problemom to se tie problematike higijene i neuslovnog
smjetaja.
Samoubistva
Broj samoubistava u BiH je u porastu. HDR Youth
2000 je utvrdio da jednu etvrtinu zabiljeenih
samoubistava u Federaciji BiH izvre mladi. Podaci iz RS nisu bili dostupni. U Federaciji je u 1999.
godini bio 51 sluaj samoubistva, u 2000. godini
bilo je 89 sluajeva, a u 2001. godini 165. Mukarci su skloniji samoubistvu od ena (70,3 % samoubistava su poinili mukarci u 2001. godini33 ).
Mladi izmeu 14 i 21 godine starosti se takoer u
ekstremnim stresnim situacijama i nesrenim prilikama povezuje sa samoubistvom. Mnogi uesnici
grupnih diskusija koje je vodila UNFPA izjavljivali su
da su razmiljali o samoubistvu.34 est uzrok je
osjeanje neprihvaenosti i nerazumijevanja,
niskog samopotovanja i loih odnosa sa roditeljima i ostatkom drutva.
Mogue je zakljuiti da je osnovna prepreka za
rjeavanje problema odbijanje mladih da otvoreno
govore o psiholokim problemima koje imaju,
odnosno da trae profesionalnu pomo.35Jedan od
razloga za ovakvo stanje je i staromodan i
neosjetljiv sistem zdravstvene zatite. Omladina
jeste zainteresirana za profesionalnu pomo i savjetovanje. Naa anketa pokazuje da 57 % mladih
ljudi smatra da je potrebno otvoriti savjetovalita
(vidjeti tabelu 11i u Aneksu).
Poveanje broja samoubistava i visok stepen rizinog ponaanja naglaava neophodnost osnivanja
ustanova gdje e omladina moi traiti miljenje,
savjet i podrku. Reforma visokog obrazovanja trebala bi da podri ovu inicijativu tako to e na
mlade strunjake prenijeti adekvatnu bazu znanja
o metodologijama i tehnikama savjetovanja. Ovo
trenutno nije predvieno nastavnim planovima i
programimam visokokolskih ustanova.
33Ibid.
34 Istraivanje UNFPA i Prizme, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,

35 Ibid, 85.
Upotreba opojnih sredstava

Upotreba opojnih sredstava je osjetljivo pitanje.
Ispitani mladi ljudi su u anketama nerado priali o
ponaanju u tom smislu. Prema tome, naa anketa nije dala tane niti kompletne informacije na
ovu temu.36 Veina ispitanika je izjavila da ne
konzumira alkohol i droge (vidjeti tabelu 55 u
Aneksu), ali ovo nije u skladu sa miljenjima
ljekara koji smatraju da se upotreba droga i puenje poveavaju. Ovo se smatra dugoronim
posljedicama rata, ekonomske krize i politike
transformacije, to se u znaajnoj mjeri negativno
odrazilo i na cjelokupno stanovnitvo BiH.
Puenje je kulturoloki prihvatljiva navika i prema
tome ne smatra se da spada u gore pomenutu kategoriju. U 2000. godini, znaajan procenat (46%)
mladih ljudi koji su ispitivani su redovni puai, 14
% pui u posebnim prilikama a 40% su nepuai.
Naa anketa pokazuje da je danas samo 36%
mladih koji redovno pue a 45 % ne pui nikako
(vidjeti tabelu 55 u Aneksu). Ovi rezultati iznenauju imajui u vidu da ne postoji obrazovanje
protiv puenje u kolama i da su izloeni uticaju
uzora koji su puai. Ovo je najava pozitivnog trenda koji bi trebalo istraiti dalje.
Seksualno i reproduktivno zdravlje
Mladi u BiH nisu rano seksualno aktivni. Prema
naem istraivanju, starosni raspon za prvo seksualno iskustvo je izmeu 16 i 20 godina (vidjeti
tabelu 56 u Aneksu). Mladi nemaju dovoljno saznanja o reproduktivnom zdravlju.37 Razlog je
uglavnom to to se seksualno i reproduktivno
zdravlje ne izuava u obrazovnom sistemu, niti je
otvorena tema za porodinu diskusiju.
Naa anketa pokazuje da mladi ljudi imaju
potekoa u pristupu pouzdanim informacija o seksualnom i reproduktivnom zdravlju. Gotovo treina
ispitanika je izjavilo da uope ne primaju nikakve
informacije o seksualnom i reproduktivnom
zdravlju. Trideset sedam posto ispitanika je izjavilo
da su njihov glavni izvor informacija mediji a 31
posto je reklo da su im glavni izvor informacija prijatelji (vidjeti tabelu 39 u Aneksu). Zbog stida koji
postoji kada se razgovara o seksu i reproduktivnom zdravlju u jo tradicionalnoj bh. porodici,
samo 10 % ispitanika je reklo da prima informacije
iz porodice. Ne iznenauje to smatraju da je
najprihvatljivije razgovarati sa prijateljima i vrnjaci36 Za vie informacija, pogledajte UNICEF 'RAR o HIV/AIDS-u kod posebno ugroene kategorije mladih u JE,'UNICEF/CIDA', 2002.
37 Istraivanje UNFPA i Prizme 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,
20

ma jer se i oni esto nalaze u slinoj situaciji. Ovim
se potencira pitanje kvaliteta i tanosti informacija
o seksualnom i reproduktivnom zdravlju mladih u
BiH. Mladi se takoer oslanjaju na medije u smislu informiranja. Meutim, medijski izvori su potencijalno opasni jer ne prave razliku izmeu starosnih
grupa i znanja kao takvog. Tinejderi su esto
izloeni reklamama u kojima se promovira seks a
nema informacija o posljedicama, kao to su spolno prenosive bolesti.
Kontracepcija
Izvjetaji UNICEF-a i UNFPA iz 2001. i 2002. godine
navode da se svijest o kontracepciji poveala u
odnosu na podatke iz izvjetaja HDR Youth 2000.
Dok je samo 50 % omladine odgovorilo na pitanja
koja se odnose na kontracepciju u izvjetaju HDR
Youth 2000, u 2002. godini svi mladi ljudi koji su
uestvovali u usmjerenim diskusijama koje je organizirala UNFPA razumjeli su pojam kondoma i
nain njegove upotrebe.
Samo nekolicina je bila u stanju objasniti efekte
uzimanja pilula za kontracepciju. Meutim, samo
poznavanje kondoma nije dovoljno za zatitu od
neeljene trudnoe i spolno prenosivih bolesti. U
naem istraivanju, mladi su se izjasnili da jo uvijek upranjavaju seks bez zatitnih sredstava,
uprkos dosta dobrom teoretskom znanju o kontraceptivnim metodama. etrdeset osam posto anketiranih izjavilo je da uvijek koriste zatitna i kontraceptivna sredstva prilikom odnosa, dok je 19 posto
izjavilo da ih koriste ponekad, a 23 posto je izjavilo
da nikada ne koristi zatitna i kontraceptivna sredstva u intimnim odnosima. (Vidi tabelu 38 u dodatku). Iako ovo govori o poboljanju situacije u
poreenju sa podacima iz 2000. godine, kada je
50 % anketiranih izjavilo da nikada ne koriste zatitna sredstva, jo uvijek postoji ozbiljna zabrinutost u pogledu zdravstvene zatite ove kategorije.
Iako ne postoje tani zvanini podaci o stopama
neeljene trudnoe i abortusa, zdravstveni radnici
navode da su obje stope visoke. Neke agencije
koje rade na problematici zdravlja mladih navode
da je abortus osnovna metoda kontracepcije u BiH,
posebno meu mlaim djevojkama. Ovo je veoma
ozbiljan dugoroni zdravstveni problem za BiH i trebalo bi ga ukljuiti kao strateko pitanje u radni
plan za seksualno i reproduktivno zdravlje. Ipak,
mladii i djevojke koriste kontraceptivna sredstva
38 Istraivanje UNFPA i Prizme, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,
39 Na primjer, 'RAR o HIV/AIDS-u kod posebno ugroene kategorije
mladih u JE,' UNICEF/CIDA, 2002, i 'Pregled HIV/AIDS-a u Jugoistonoj
Evropi, epidemioloki podaci, ugroene grupe, odgovor vladinog i
za spreavanje neeljene trudnoe a ne za zatitu

od spolno prenosivih bolesti i HIV/AIDS-a.38
Rizik od HIV/AIDS-a
a i prevencija
Naa anketa je pokazala da veina mladih u BiH
ne smatra da im prijeti rizik od HIV/AIDS-a ili
drugih seksualno prenosivih bolesti.
Izvjetaj HDR 2000 se zasniva na zakljucima
zvanine evidencije iz 1998. godine o sluajevima
osoba koje su bile pozitivne na HIV. U izvjetaju se
naglaava veliki rizik od HIV/AIDS infekcija u BiH
zbog poveanog prometa ljudi i roba u BiH, kao i
zbog poveanog broja spolno prenosivih bolesti.
Prema tome, meunarodna zajednica je nastojala
da osvijetli rizino seksualno ponaanje omladine
u BiH i problem HIV-a, i poduzela je nekoliko
sveobuhvatnih istranih aktivnosti. U protekle
dvije godine, agencije kao to su UNICEF/CIDA i
IOM39 izvrile su istraivanja i situacione analize,
iji zakljuci su obezbijedili neophodne podatke za
izradu koordiniranijeg odgovora na HIV/AIDS u BiH.
Pozitivan rezultat usmjeravanja panje na HIV/AIDS
moe se vidjeti u poveanom broju informativnih
kampanja i promoviranja sigurnog seksa.
Osnivanje Dravnog savjetodavnog odbora o
HIV/AIDS-u 2002. godine je isto tako bilo od
pomoi. Odbor je ukljuio sve faktore koji se bave
problematikom HIV/AIDS-a. Meutim, vlada treba
uspostaviti bolji sistem za seksualno i reproduktivno zdravlje i garantirati redovnu snabdjevenost
kontraceptivnim sredstvima.
Homoseksualnost
Faktori rizika za ovu populaciju su veoma visoki. U
nekim izvjetajima se navodi da su ogranieno
znanje ove populacije o seksualno prenosivim
bolestima i HIV/AIDS-u i rijetka upotreba zatitnih
sredstava prilikom seksualnog odnosa glavni uzroci
ugroenosti ove populacije.40 Pored toga, veina
mladih homoseksualno orjentiranih mladia doivi
svoje prvo seksualno iskustvo sa starijim partnerom. Susreti naslijepo su esti i nepoznavanje
partnera uglavnom nije prepreka da se upusti u
seksualni odnos prilikom provog susreta.41
Upotreba kondoma nije uobiajena. Neki uesnici
ankete su izjavili da za njih seks sa kondomom nije
seks. Diskriminacija zasnovana na seksualnoj
orjentaciji je evidentna u bh. drutvu.
nevladinog sektora do januara 2002,' UNICEF/IOM, 2002.
40 'RAR o HIV/AIDS-u kod posebno ugroene kategorije mladih u
JE,'UNICEF/CIDA', 2002.
41Ibid.
21

Stigmatiziranje je takvo da se homoseksualno
orjentiranim osobama uskrauje posao, sloboda
govora i esto pristup u javne ustanove za smjetaj
i javna mjesta. Homoseksualna populacija u BiH je
stoga zatvorena i marginalizirana grupa, prisiljena
da skriva nain ivota i seksualnu orjentaciju. Ti
ljudi ive dvostrukim ivotom da bi preivjeli.
Postoji velika potreba da drutvo promijeni svoju
percepciju i ponaanje prema homoseksualno
orjentiranim osobama.
Bh. drutvo treba pristupiti rjeavanju pitanja stigmatiziranja i potrebe za dodatnom seksualnom
edukacijom o preventivnim programima zatite od
HIV/AIDS-a, posebno ove populacijske grupe. Bh.
drutvo takoer treba da radi na promoviranju jednakog tretmana i jednakog digniteta za homoseksualno, biseksualno i transseksualno orjentirane
ljude. Ove mjere bi onda trebale voditi ka jednakom tretmanu, zatiti od diskriminacije i korektnom i jednakom odnosu prema enskim i mukim
homoseksualnim parovima i porodicama.
Prva NVO koja radi na provomiranju prava lezbijki,
homoseksualaca, biseksualaca i transseksualaca
u Bosni i Hercegovini je organizacija 14. septembar
u Sarajevu.42
Savjetovalita za mlade
Akcenat koji je HDR 2000 stavio na potrebu postojanja savjetovalita za seksualno obrazovanje i prevenciju bolesti bio je polazite za zauzimanje koordiniranog i saradnikog pristupa agencija UN-a i
NVO. Ove inicijative su pomogle da se doe do
prvih savjetovalita za mlade ije usluge su
besplatne. Pored toga, organizirane su brojne
informativne kampanje i uspostavljeni informativni
punktovi u cijeloj zemlji.43 Ovi bazni projekti trebaju
se ojaati vladinim strategijama, kao to su kampanje zagovaranja i otvaranje savjetovalita za
mlade, posebno u manjim zajednicama. U ovoj fazi
projekti NVO i prva savjetovalita nemaju stalno niti
dugorono financiranje. Kreatori politike bi trebali
prepoznati ove aktivnosti kao dobre modele a vladine strukture trebale bi financirati ove aktivnosti
ili u okviru ili izvan omladinske politike, to bi
odralo i institucionaliziralo ove slube za mlade.
kao odbojan i birokratski, sa ogranienom i nejednakom mogunou koritenja usluga koje nudi.
Ovo okruenje nudi malo podrke za mlade.
Potreba za uvoenjem viih standarda javnog
zdravstva i otvaranja savjetovalita (za mentalno
zdravlje, seksualno i reproduktivno zdravlje) je
oigledna.
to se tie pozitivnih osobina ovoga sistema,
znaajni pomaci su nainjeni u posljednje tri
godine u oblasti upoznavanja mladih u BiH sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem. Sada postoje
mnoge studije i rezultati istraivanja koji nude
informacije bazinim organizacijama, donatorima i
kreatorima politike za uspostavljanje mehanizama
pomou kojih se moe odgovoriti na ovo pitanje na
teritoriji cijele zemlje u cilju zatite madih.
Izgleda da mlada populacija generalno upranjava
bez zatite seks iako znaju dosta o kontraceptivnim sredstvima. Oni takoer imaju ograniena saznanja o HIV/AIDS-u i spolno prenosivim bolestima.
Slube specijalizovane za mlade, kao to su centri
za informiranje mladih UNFPA/IRC-a u Brkom,
Banjaluci, Mostaru i Bihau trebaju postati odrive
i treba ih voditi lokalna zajednica, kao i pruiti
kreatorima politike potreban uvid u problematiku i
ponuditi naine rjeavanja ovih pitanja. Ova generacija mladih treba da vidi da se takvi napori
ulau kao i da postoji hitan angaman i akcioni
planovi koje e izraditi svi nivoi vlasti, a koji e
sadravati preporuke od samih mladih o tome kako
se treba pristupiti odravanju i zatiti njihovog
zdravlja.
Zakljuak
Stanje zdravstvene zatite mladih u BiH nije se
znaajnije mijenjalo u posljednje tri godine. Sistem
zdravstvene zatite u BiH se jo uvijek karakterizira
42 E-mail adresa ove grupe je bosna_14septembar@yahoo.com.
43 Projektom UNFPA/IRC-a osnovane su informativne slube i medicinske slube za seksualno i reproduktivno zdravlje, ukljuujui i
HIV/AIDS, namjenene specijalno za mlade.
22

MLADI I POLITIKI IVOT U BIH
Jedan od preduvjeta za ispunjenje demokratskog
procesa je pojedinano uee graana u politikim i drutvenim promjenama. Jedino na taj
nain svaki graanin moe imati odgovornost za
proces i cijeniti postignute rezultate. Aktivan
graanin moe iskoristiti pravo na uee na
razliite naine - putem prava glasa, angamana u
raznim vidovima aktivnosti zajednice, lanstva u
opinskim odnosno vladinim odborima ili bilo koje
druge forme drutvene aktivnosti. Budui da su
mladi ljudi i sadanjost i budunost BiH, osobito je
vano da oni razumiju temeljne vrijednosti ljudskih
prava i da cijene i preuzmu odgovornost prema
demokratskim drutvenim promjenama.
Uticaj i uee mladih u politikom ivotu
Mladi ljudi u BiH se bore sa konceptom aktivnog
angamana i uea u politikom ivotu. Veliki broj
mladih ljudi ne shvata kako politiki sistem
funkcionira, niti su upoznati sa svojim pravima.44
Ovo bi se djelimino moglo pripisati nedovoljnom
obrazovanju iz oblasti politikih i ljudskih prava,
koje je jo uvijek vrlo rigidno, tradicionalno i openito izgraeno na nedemokratskim osnovama (vidi
poglavlje o obrazovanju). Osim toga, kompleksan
proces demokratizacije u BiH namee mnogo vie
prioriteta, ime se esto zanemaruje "znaaj
osnovne podrke stvaranju povoljnog statusa u
najboljem interesu (..) mladih"45.
Osim toga, mladi se esto ale da se na njih gleda

kao na neiskusne, povrne partnere kojima se
stoga ne moe vjerovati u procesu odluivanja. S
druge strane, nije poznata injenica da je velikom
broju mladih ljudi njihovo uee bitno.
To su samo neki od razloga zbog kojih visok postotak mladih ljudi ima malo vjere u svoju sposobnost
i kapacitet koji je neophodan za promjenu ili uticaj
Univerzitet u Sarajevu, 2003.
45 Sekulovic, Rasa, 'Razliite forme uea djece i omladine u
Jugositonoj Evropi'
http://www.coe.int/T/E/cultural%5Fco%2Doperation/Youth/Research/Pa
pers/Individual_Research_Papers/.
na stanje stvari u zemlji. Ustvari, 95 posto ispitanika nae ankete vjeruje da imaju malo ili ak nimalo uticaja na politika dogaanja u BiH. Ovome ide
u podrku cjelokupno osjeanje mladih ljudi da su
"na margini bilo kojeg odluivanja u BiH."46
Situacija je ista i na lokalnom nivou, uprkos oekivanjima da bi omladina mogla imati bolji pristup
organima vlasti na tom nivou i da bi komunikacija
tu mogla biti kvalitetnija (vidi Tabelu 7). Rezultati
druge ankete provedene meu mladima pokazali
su da "mladi ljudi vjeruju da su politiari zainteresiraniji za stjecanje i ouvanje vlasti (bez obzira da
li se radi o finansijskoj dobiti ili politikoj moi)
nego za rad u interesu zemlje".47 Isto istraivanje
je pokazalo da 52,4 posto ispitanika vjeruje da
politiari podravaju jedino one aktivnosti koje
odgovaraju njihovim politikim interesima.48
Situacija u pogledu uea u politikim strankama
je slina. Na osnovu istog osjeanja marginaliziranosti, 84 posto mladih ljudi u BiH smatra da mladi
politiari vre malo ili ak nimalo utjecaja na
kreiranje politike stranke. To moe biti razlogom
zbog kojeg je zainteresiranost mladih i njihovo
uee u politikim strankama opalo sa 8 posto u
2000. godini na sadanjih 6 posto, to je jasna
indikacija njihove skeptinosti prema ueu u politikom ivotu.
Generalno govorei, tri godine nakon izvjetaja

UNDP HDR 2000: Mladi nije zabiljeeno nikakvo
poboljanje u trendu marginaliziranja omladine ili
generalnog osjeanja apatije. 90 posto mladih koji
su osjeali da nemaju nikakvu mo niti utjecaj u
2000. godini porastao je na 95 posto. Meutim,
statistiki podaci pokazuju da je 16 posto izbornih
lista u 2002. godini sadravalo imena mladih ljudi.
Od 541 osvojena mandata na opim izborima
46 OIA, 'Specijalni Izvjestaj o razvoju omladinske politike u BiH, 1. dio:

Mladi I Vlast,' Sarajevo, April 2002.
48Ibid., 57.
23

2002. godine, 48 mandata su dobili mladi
starosne dobi od 18 do 30 godina.49
Parlamentarna skuptina BiH, meutim, nema
nijednog predstavnika koji je mlai od 34 godine.50
Koritenje prava glasa, to predstavlja minimalni
nivo uea, ali jo uvijek obavezu aktivnog graanina, pokazuje donekle svjetliju sliku. Interesantno
je napomenuti da mladi ljudi, ije osjeanje nepovjerenja preovladava, jo uvijek tvrde da izlaze na
izbore.
PRIGOVOR SAVJESTI
Pravo na odbijanje sluenja vojnog roka zbog savjesti sastavni je dio pojma slobode miljenja, savjesti i religije kao to je to zaragarantirano u
Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima.54 Ova
sloboda je takoer naglaena i u Meunarodnoj
povelji o graanskim i politikim pravima55 i u
Evropskoj konvenciji o zatiti ljudskih prava i
temeljnih sloboda.56 Meutim, u postojeim praksama u BiH jo uvijek nema meunarodnih standarda u vezi sa pravom na prigovor savjesti. Pitanja
odbrane su prema Daytonskom sporazumu domen
entiteta. Ali Zakoni o odbrani u oba bh. entiteta su
zastarjeli i nisu adekvatni. Osim toga, OSCE je izvijestio da je do sada najurgentiniji problem u
koritenju prava na prigovor savjesti neinformiranost
osoba koje su vojni obveznici o pravu na pozivanje
na prigovor savjesti. UNDP/UNV, Vijee Evrope i
UNHCHR su ovo pitanje postavili u sredite svojih
intervencija kod nadlenih ministarstava.
U periodu izmeu 2000. i 2003. godine dolo je do
bolje distribucije informacija. Prema naem
istraivanju, 65 posto ispitanika u potpunosti ili djelimino podrava prigovor savjesti (vidi Tabelu 29 u
Aneksu). 2000. godine je svega 42 posto mladih
podravalo tu mogunost. Takoer je pozitivan i pad
broja nesigurnih miljenja sa 13 posto 2000. godine
na 6 posto 2003. godine. Ovo bi mogao biti rezultat
informativnih kampanja koje su se provodile irom
zemlje, kao to je Kampanja "prigovor savjesti" koja
se vodi od 2002.57
Na pitanje gdje bi prigovarai savjesti trebali sluiti
civilni rok, 42 posto mladih je izjavilo da bi to trebale
biti vladine civilne institucije, dok 24 posto smatra
da bi to trebale biti neka udruenja. Meutim, 29
posto mladih smatra da bi civilna sluba trebala
ostati u redovima vojnih jedinica, ali bez noenja
naoruanja (vidi Tabelu 30 u Aneksu).
Naa anketa pokazuje da 64 posto mladih ljudi koji

imaju pravo glasa (mladi od 18 do 30 godina)
uistinu koriste to pravo. To je potvreno injenicom
da su mladi inili 14,3 posto glasaa na izborima
2002. godine. Nadalje, podaci BiH Izborne komisije
pokazuju da je 45,5 posto od 405.247 registriranih
biraa starosne dobi od 17 do 30 godina51 izalo
na glasanje. Uprkos opem vjerovanju da mladi ne
glasaju, naa anketa i izborni rezultati pokazuju
drugaiju sliku. Bitno je istaknuti da je odziv
mladih biraa u BiH visok u odnosu na odziv u
zapadnoevropskim zemljama.52 Ovaj relativno
visok odziv biraa je potrebno dalje podsticati i svi
kljuni akteri u zajednici i u iroj politikoj sredini
ga trebaju podravati. Meutim, glasanje je samo
jedan aspekt graanske dunosti. Da bi na najbolji
nain iskoristili svoje pravo na uee, omladina
treba poveati svoje uee i u drugim dijelovima
politikog ivota i u aktivnostima na lokalnom
nivou.53
Zakljuak
Poslijeratna Bosna i Hercegovina se kree ka
demokratiji i integraciji u evropsko drutvo. Ova
tranzicija sa sobom nosi ogromne izazove za samo
stanovnitvo, i to nije nimalo lagan zadatak za
drutvo koje se oporavlja i koje ui. Siromana
ekonomska situacija, siromatvo, nedostatak povjerenja u vladu i nedostatak utjecaja na stanje stvari doprinose opem osjeanju marginaliziranosti.
Iako je politiko uee mladih nisko, postoji dobra
ansa za poboljanjem situacije, posebno zahvaljujui inicijativama graanskog drutva i neformalnom obrazovanju, koji su mlade angairali u svoje
aktivnosti i meu njima izgraditi svjesnost. S druge
strane, postoje visoka oekivanja prema sadanjim
vlastima, koje su obeale da e se u veoj mjeri
usmjeriti na pitanja mladih. Meutim, demokratija
se ne moe "svesti na institucije, pravila i procedure, to jeste na svoje formalne aspekte" . Ona se
takoer oslanja i na aktivno graanstvo koje je
spremno i voljno da uestvuje u ivotu zajednice.
Nije iznenaujue da se mnogi mladi u BiH protive

noenju naoruanja nakon rata. Civilna sluba zadovoljava temeljno pravo na prigovor savjesti, ali se na
taj nain daje vrijedan doprinos drutvu, pomae se
zajednici i poboljava se kvalitet ivota. Stoga, irenje informacija o pravu na prigovor savjesti je vaan.
49 Podaci dobiveni od BiH Izborne komisije, juni 2003.
50 Podaci dobiveni od BiH Parlamentarne skuptine, maj 2003.

51 Podaci dobiveni od BiH Izborne komisije, juni 2003.
52 Prema BBC studiji o ueu mladih na izborima 2001. u Britaniji, 1 od

5 mladih je izalo na glasanje.
www.news.bbc.co.uk/2/low/uk_news/education/2966275.stm
53 Istraivanje 'Ocjene inicijative mladih' izvjetaj Svjetske banke /IBHI

uraen na poetku 2003. U Izvjetaju se ocjenjuje
54 Ujedinjeni narodi, Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, lan18.
55 Ujedinjeni narodi, Meunarodna povelja o graanskim i politikim
pravima, lan 18.
24

OSTANAK, ODLAZAK ILI POVRATAK
Anketno istraivanje Mladi 2000 je alarmiralo
meunarodne i domae aktere u BiH. Prema
anketi, 62 posto mladih bi napustilo zemlju da
moe. Ovaj statistiki podatak je pominjan u svim
izvjetajima koji su napisani o mladima u BiH. Kao
to to pokazuje sljedee poglavlje, emigracija je jo
uvijek na umu mnogih mladih ljudi. Nedavno se
ulo nekoliko uspjenih pria o mladima iz BiH koji
ive vani - o filmaima i nogometnim igraima, ali i
o mnogim drugim koji su postigli uspjeh u akademskim oblastima ili u raznim profesijama.
Vijesti o njihovom uspjehu unose osjeanje ponosa
u mlade, ali i raaju kod njih elju za postizanjem
jednakog uspjeha. Obim u kojem se mladi ljudi
dobrovoljno vraaju da ive i rade u BiH se jednostavno ne moe izmjeriti. Ipak, anketom se elio
postii bolji uvid u viestruke apsekte elje da se
ode iz BiH. Ispitanicima su postavljena konkretnija
pitanja u vezi s motivacijom zbog koje ekaju na
mogunost odlaska.
Rad u inostranstvu, studiranje u inostranstvu ili
odlazak zauvijek
Nie navedena Tabela pokazuje da mladi imaju
jaku elju za slobodnim odlaskom u inostranstvo
bilo privremeno na rad ili na studije ili da steknu
novo iskustvo izvan BiH, ili da dobiju ansu da
zarauju na formalnom tritu. Oko etvrtina njih je
izjavila da bi eljela otii iz Bosne zauvijek. Veina
bi voljela otii da radi u inostranstvo ili da tamo
nastavi studirati. Od 24 posto koji bi eljeli otii
zauvijek, preko polovine je reklo da ne vidi nikakvu
perspektivu u BiH. Oko 40 posto je pomenulo
ekonomske razloge. Kao to je to pomenuto u izvjetaju za 2000. godinu, koncept gastarbajtera je
naslijeen.
Osim toga, frustracije u pogledu nezadovoljavajueg obrazovnog sistema i visokih stopa nezaposlenosti na formalnom tritu rada utjeu na
elju da se pokua sa boljim ivotom izvan BiH.
Zabrinutost u vezi sa sigurnou, kao i politiki
razlozi, su marginalni. Izvjetaj ranog upozorenja za
oktobar - decembar 2002 istovremeno ukazuje i na
poveanu zabrinutost u vezi sa sigurnou. Ovo se
ne bi trebalo zanemarivati. Iz podataka do kojih
smo doli na osnovu ankete, komparativno,
ekonomski razlozi su za mlade ljude daleko jai.
S druge strane, 21 posto mladih nije izrazilo
nikakvu elju za naputanjem zemlje. Podjela
izmeu urbanih i ruralnih sredina nije znaajna, s
tim to tek neto vii postotak omladine iz ruralih
sredina eli raditi u inostranstvu i vii postotak
omladine iz urbanih sredina eli studirati u inostranstvu (vidi Tabelu 17 u Aneksu). 92,000 mladih
je iz BiH otilo u periodu izmeu 1996. i 2001.60
Naom anketom smo eljeli utvrditi da li mladi jo
uvijek pokuavaju da napuste zemlju ili samo o
tome razmiljaju. 77 posto ispitanika je reklo da bi
eljeli otii zauvijek ili otii na privremeni rad ili
nastavak kolovanja. Od tog postotka, 18 posto je
preduzelo konkretne korake u tom pravcu. Drugim
rijeima, svaka peta osoba koja eli napustiti
zemlju preduzima konkretne korake u tom pravcu.
Postotak onih koji ele otii zastalno je jednak
meu svim etnikim grupama u BiH. Veina Srba je
izjavila da generalno ne vidi perspektivu u ovoj
zemlji, dok je veina Bonjaka zabrinuta u ekonomskom smislu. Djelotvorni koraci u pravcu odlaska iz
zemlje su poduzeti od strane vie Bonjaka nego
Srba, Hrvata i Ostalih (vidi Tabelu 58 u Aneksu).
Gender analiza pokazuje da vie mukaraca nego
ena eli zauvijek otii iz BiH, i vie ena je
pomenulo da ele studirati u inostranstvu, ali zato
vie mukaraca eli raditi u inostranstvu (vidi
Tabelu 17 u Aneksu).
Neto vie mukaraca (21 posto) je preduzelo
konkretne korake u pravcu odlaska iz zemlje nego
to su to uradile ene (14 posto). Ova injenica
pokazuje da se na mukarce gleda kao na hranitelje u bosanskom drutvu i oni su spremniji otii - ili
se od njih to oekuje - iz zemlje da bi pronali bolje
mogunosti zarade. ene se u manjoj mjeri podstiu na odlazak iz zemlje. Rezultati spolnih razlika
u ovom aspektu idu u prilog opservaciji koja je ranije pomenuta u poglavlju o obrazovanju i ekonomiji
56 Vijee Evrope, Evropska konvencija o ljudskim pravima, lan 9.

57 www.prigovorsavjesti.com
58 Za vie informacija pogledati poglavlje Politika mladih.
59 Kaldor, Mary, i Ivan Vejvoda, 'Demokratizacija u zemljama Centralne i
Istone Evrope,' meunarodni odnosi 73, I (1997), 59-82.

60 UNDP, 'Izvjetaj o humanom razvoju, 2002,' 42.
61 EWS Godinji izvjetaj 2002, str. 29-30
62 Naprimjer, amerika neprofitna organizacija Zajednica Bosne

omoguava ljetno sta iranje mladih Bosanaca u SAD-u u BiH.
25
da gender razlike u pogledu prihoda i statusa postoje u bh. drutvu.

Stepen privrenosti BiH ili drugim zemljama na
prostoru bive Jugoslavije moe se iskoristiti za
identificiranje volje mladih da prihvate BiH. Anketa
je obuhvatila isto pitanje iz 2000. godine: "U kojoj
mjeri osjeate BiH svojom zemljom?" Rezultati
ankete su slini onima iz 2000. godine, naime
jedna od pet osoba jo uvijek nije privrena BiH. Ali
je za razliku od toga, 50 posto navelo svoju
privrenost religiji. Svaka trea osoba je istaknula
svoju privrenost jednom od entiteta u BiH, a ne
BiH u cjelini.
Hrvati, kao i 2000. godine, su opet u veoj mjeri
privreni nacionalnosti i religiji nego to su to druge
etnike grupe u BiH. 50 posto Bonjaka se osjea
u velikoj mjeri privreno BiH. Mjera u kojoj su Srbi i
Hrvati privreni se ne mijenja u korist BiH. Gledita
Hrvata su ostala ista kao i 2000. godine (15 posto
nije uope bilo privreno BiH, 18 posto vrlo slabo).
ak je vie mladih Srba izjavilo ove godine da se
ne osjeaju privrenim BiH uope u odnosu na broj
koji je to rekao 2000. godine (33 posto 2000.
godine, 43 posto 2003.). Ovo je u suprotnosti sa
opservacijama iz Izvjetaja o sistemu ranog upozorenja iz 2002, godine, koji je pokazao opi
porast javne podrke integraciji BiH.61 Meutim,
moraju se uzeti u obzir i pitanja koja su postavljena
u okviru ranog upozorenja a koja su drugaija od
pitanja koja su postavljana naem uzorku. Takoer
moemo pretpostavitii da percepcija mladih Srba o
niskim ivotnim standardima i loa ekonomska
perspektiva doprinose osjeanju neprivrenosti
zemlji.Nivo do kojeg su Srbi privreni Saveznoj
Republici Jugoslaviji (sadanjoj Srbiji i Crnoj Gori) je
isti kao i 2000. godine, iako smo primijetili znatan
porast odgovora "ne znam" (vidi Tabelu 33g u
Aneksu). 29 posto Hrvata osjea jaku privrenost
63 Da pomenemo samo nekoliko: 1.) Omladinska mre a pod danskim

FRESTA programom, 2.) www.seeyn.org Balkanski projekat za mlade www.youthforum.org 3.) youthNET - IZ Vienna - OIA u Bosni i Hercegovini
www.iz.or.at/youthnet 4.) youthEXchange.SEE - www.oiabih.info, 5.) MOBA
regionalni program koji vodi Scouts - www.mobaproject.net 6.) Balkanska
fondacija za djecu i omladinu (BCYF) - www.balkanyouth.org 7.) Peace
Hrvatskoj. Ovi rezultati jasno pokazuju da se mladi

identificiraju sa onim to je opipljivo i to e izgleda
trajati, kao to je religija ili etnika pripadnost.
Veina mladih koji su obuhvaeni anketom ivi
tamo gdje je roena. Svega 13 posto su interno
raseljene osobe ili povratnici, to objanjava razlog
zato je 82 posto odgovorilo da ne zna da li su
privreni svom prijeratnom domu. Naalost, ne
moemo izvui nikakav zakljuak u vezi sa eljom
mladih ljudi za internim povratkom. Takoer,
podaci su jo uvijek nedovoljni da bi se izveo
zakljuak u vezi sa percepcijom mladih iz
mijeanih brakova. Ova pitanja bi se trebala posebno analizirati kroz sljedeu anketu.
Povratak?
Mnogi mladi ljudi moda razmiljaju o povratku.
Meutim, istraivanja provedena meu mladima u
dijaspori nisu dovoljna. Takvo istraivanje bi moglo
pruiti uvid u pitanje zato se mladi ne ele vratiti.
Bilo bi izuzetno korisno uspostaviti bolje odnose sa
mladima u dijaspori i informirati ih o opem politikom razvoju situacije, ekonomskoj situaciji i
razvoju graanskog drutva iz perspektive mladih u
BiH. S druge strane, informacije koje se dobiju od
mladih u dijaspori bi se trebale uzeti u razmatranje
tokom procesa reformi. Cilj ne bi trebao biti da se
mladi iz dijaspore vrate per se, nego da se oni iz
inostranstva ukljue u proces reformi u BiH i da
prue podrku jaanju procesa razvoja drave
putem razmjene sposobnosti.62
Zakljuak
Mladi ljudi su 2003. godine zabrinuti za svoju ivotnu perspektivu u BiH koliko su bili i 2000. godine.
Anketa pokazuje da mladi na neki nain ele ostati
povezani sa BiH. Meutim, preko 50 posto bi eljelo iz nje otii u druge zemlje, na rad ili studije. Uz
Trails Projekat u okviru kojeg je oko 100 omladinaca otilo u SAD u zadnje tri godine na trosedmini program vostva.
64 OIA, 'Specijalni izvjetaj o politici mladih broj 3: Omladinski NVO sektor u BiH,' april 2003.
26

injenicu da dodatnih 25 posto eli otii u svakom
sluaju, ove brojke su opet alarmirajui znakovi
nezadovoljstva mladih sa ivotom u BiH. Promjene
se nee dogoditi preko noi. Kratkorono, s
obzirom da su mladi generalno nestrpljiviji u oekivanjima u vezi sa ivotnim mogunostima,
neophodno je i korisno mladima pruiti ansu da
putuju po regionu i da se upoznaju sa mladima u
Jugoistonoj i Zapadnoj Evropi. Nekoliko regionalnih programa koje finansiraju meunarodni donatori daju mladima mogunost da se angairaju na
aktivnostima uenja i slobodnim aktivnostima i
unutar i izvan BiH.63 Potrebno je nastaviti sa realizacijom takvih projekata i oni bi trebali stalno biti
na raspolaganju mladima. Jednako je vano i oekivano potpisivanje Bolonjske deklaracije u jesen
2003. godine (vidi poglavlje o obrazovanju), ime
e se poveati mogunosti mladih da studiraju na
drugim evropskim univerzitetima. Mree mladih na
Balkanu i u itavoj Evropi pomau mladima iz BiH
da se osjeaju manje izoliranim i dijelom Evrope.

66 Za detaljniju analizu omladinskih inicijativa i njihov efekat na drutvo,
vidi Izvjetaj Svjetske banke/IBHI o ocjeni omladinskih inicijativa.
67 UNDP, 'Izvjetaj o sistemu ranog upozorenja 2002,' 25.
68 Evropski Upravni komitet za meuvladinu saradnju po pitanjima

mladih, 'Nacrt preporuke o ueu mladih i budunosti graanskog drutva ,' Vijee Evrope, Strasbourg, decembar 1996.
27

MLADI I SLOBODNO VRIJEME
Slobodne aktivnosti predstavljaju jedan od najbitnijih segmenata ivota mladih ljudi. Njegovo
kreativno troenje moe doprinijeti razvoju linosti i
biti priprema za budui angaman u bilo kojem
segmentu drutvenog ivota.
Kao to je to navedeno u izvjetaju HDR o mladima, rat je na slobodne aktivnosti i mjesta gdje su
se one provodile uveliko uticao, posebno u manjim
zajednicama u BiH. Mladi niti su imali veliki izbor
slobodnih aktivnosti niti sredstva koja bi im to
omoguila. Nae istraivanje potvruje da mladi u
BiH jo uvijek nemaju puno alternativa u pogledu
troenja slobodnog vremena. Osim toga, trendovi
troenja tog vremena se nisu znatno promijenili. U
posljednje tri godine mladi ljudi jo uvijek najvie
slobodnog vremena provode kod kue (vidi Tabelu),
ili provode svoje slobodno vrijeme sa porodicom
(72 posto) ili obilaze lanove porodice i prijatelje
(70 posto). Takoer veliki dio slobodnog vremena
provode gledajui televiziju i sluajui radio (76
posto). Ovo se moe objasniti injenicom da skoro
svaka kua ima radio i tv aparat, kao i injenicom
da su alternative rijetke, posebno u manjim
gradovima.
Internet
Mladi ljudi u BiH ili ne koriste ili nemaju pristup
Internetu. Svega 16 posto naih ispitanika koristi
Internet. To je napredak u odnosu na 8 posto iz izvjetaja za 2000. godinu. Broj mladih koji nikad ne
koriste Internet smanjio se na 51 posto sa 80
posto u posljednje tri godine. Moe se pretpostaviti
da se radi o kratkoronom rezultatu mnogih projekata koje provode omladinske nevladine organizacije i meunarodne organizacije koje su mladima
omoguile Internet usluge. Ipak nizak broj korisnika Interneta ukazuje na digitalnu podjelu (digital
divide) izmeu omladine u BiH i Zapadne Evrope. U
Zapadnoj Evropi mladi se sve vie navikavaju na
kolska i druga istraivanja putem Interneta, dok
takva mogunost u BiH nedostaje, posebno u kolama. Ovo e stoga dovesti do nepoznavanja rada
na kompjuteru i zadrat e digitalne razlike. Stoga,
gorepomenuti projekti imaju veliku vrijednost, i
vlada i donatori bi ih trebali podrati.
Graansko drutvo
Mladima u BiH nedostaju mjesta na kojima bi se
okupljali i svoje slobodno vrijeme provodili na
kreativan nain. Nekadanji domovi omladine su
uglavnom privatizirani i koriste se u druge svrhe.
Prostorije u omladinskim organizacijama su esto u
loim uvjetima, sa starom infrastrukturom i praktino bez opreme. U opinskim budetima esto
nema sredstava za aktivnosti mladih. Nedavni izvjetaj pokazuje da 23 posto omladinskih organizacija nema nikakve prostorije, dok 50 posto nema
materijalnu i tehniku opremu ili je ima u nedovoljnim koliinama.64 Nedostatak sredstava i pros-
28

tora onemoguava mladima da koriste svoje slobodno vrijeme na kreativan nain. Sve dok
omladinske organizacije ne budu imale pristup
opinskim finansijskim sredstvima i prostoru, ostat
e ovisne o vanjskim izvorima i njihove aktivnosti
e pokretati donatori. To e nadalje utjecati na njihovu odrivost, kao i na stvarni efekat njihova rada
u zajednici. Ovisnost o sve manjoj meunarodnoj
pomoi e takoer pojaati konkurenciju meu
omladinskim organizacijama i smanjiti umreavanje sa drugim partnerima u razvoju zajednice.
Nedavna istraivanja o mladima pokazala su da
"velika veina mladih rijetko uestvuje u omladinskim projektima".65 Moe se pretpostaviti da gorepomentui faktori utjeu na odluke mladih o njihovom ueu u aktivnostima graanskog drutva.
Svega 8 posto mladih je izjavilo da rade na volonterskoj osnovi bilo esto ili redovno. Uee na
volonterskoj osnovi je opalo u zadnje tri godine. U
2000. godini 65 posto mladih je izjavilo da nikad
nije nigdje uestvovalo dobrovoljno, dok je danas to
72 posto. Omladinske organizacije privlae svega
mali broj mladih kao aktivne lanove. Promoviranje
aktivnosti graanskog drutva i volonterstva je
bitno, i mladi ljudi trebaju osjeati da su njihove
aktivnosti podrane, potivane i cijenjene. Nizak
nivo aktivnog volonterstva se moe takoer
povezati i sa rasprostranjenom sumnjom mladih u
vlastite sposobnosti za promjenom politikog ili
javnog trenda iskljuivanja mladih ljudi (vidi
poglavlje Mladi i politiki ivot).
Omladinske organizacije se takoer suoavaju sa
nedostatkom potivanja u sredini u kojoj ive.
Zajednice u kojima omladinska udruenja djeluju
esto imaju negativnu percepciju o aktivnostima
mladih i njihovim alternativnim vrijednostima koje
su ponekad u suprotnosti sa vrijednostima zajednice. Na lanove omladinskih nevladinih organizacija se esto gleda kao na izopenike, ovisnike o
drogama i promotore nekih negativnih trendova.66
Korisno sredstvo za promjenu takve percepcije bilo
bi vee medijsko pokrie pozitivnih aktivnosti
omladinskih nevladinih organizacija.
mena, i rezultati predstavljaju alarmirajui indokator posljedice siromatva po mlade. Kulturni ivot
se svodi na gledanje televizije ili sluanje radija,
uglavnom kod kue. Veina graana je izjavila da
se kulturni ivot sastoji od gledanja televizije.67
Zakljuak
Nain na koji mladi troe svoje slobodno vrijeme
nije se umnogome promijenio. Nedostatak adekvatnih kulturnih i sportskih lokacija i manifestacija
ostavlja mladima opciju ostajanja kod kue ili
"zujanje" na ulici i po kafiima. Mladi nemaju
dovoljno novca da bi svoje slobodno vrijeme usmjerili na skupe obrazovne ili kulturne aktivnosti.
Iako su opinska sredstva ve rasporeena, prijetnja apatije mladih i nedostatka aktivnosti apelira
na neophodnost opinske intervencije. Opinski
budeti bi trebali obezbijediti sredstva za adekvatne slobodne aktivnosti, koja bi se kanalisala
preko omladinskih klubova, sportskih i kulturnih
organizacija, ime bi se podstakle lokalne inicijative organizacija koje su aktivne u zajednici.
Kultura
Nae istraivanje je pokazalo da samo 3 posto
mladih odlazi u pozorite, dok se svega 5 posto
bavi umjetnou i 7 posto odlazi u galerije. Ovi
rezultati pokazuju nezainteresiranost i apatiju
meu mladima. Siromana ekonomska situacija je
takoer limitirajui faktor koritenja slobodnog vre-
69 BiH Omladinski parlament, iniciran od strane OIA
70 Inauguralni govor predsjedavajueg Vijea ministara Adnana Terzia.
71 Radna grupa za politiku mladih radi pod sektorom za demokratizaciju i uee graana u okviru Grupe za institucionalnu izgradnju .
72 IBTF radna grupa za politiku mladih u BiH, 'Stavovi Radne grupe za
politiku mladih .'
29

OMLADINSKA POLITIKA
Omladinska politika se bavi "ekonomskom, socijalnom i kulturnom situacijom mladih ljudi, njihovim
pristupom informacijama i savjetima, strunoj
obuci, zapoljavanju, stambenim pitanjima,
zdravlju, kulturi i slobodnim aktivnostima".68 Ona
takoer obuhvata i strategije u vezi sa nainom na
koji je mogue podstai uee mladih ljudi u
drutvu i rjeavati potrebe mladih u kontekstu njihova razvoja. Te strategije se odnose na irok
dijapazon pitanja, od pruanja usluga obrazovanja i
zdravstva do izvoenja kampanja drutvene mobilizacije, aktivnog uea i podizanja svijesti.
Kompleksnost pitanja zahtijeva cjelovitost i saradnju svih relevantnih kljunih aktera u toku procesa
kreiranja i realiziranja politike. Jedan od glavnih
uvjeta za uspostavu omladinske politike je aktivno
uee mladih. Idealno bi bilo da oni vode proces,
jer omladinska politika ne znai razgovor o mladima nego sa mladima. Koncept omladinske politike
tek stupa na scenu u bh. drutvu. Poslijeratna
tranzicija je na dnevni red domaih vlasti i meunarodne zajednice stavila drugaije prioritete.
Nedostatak inicijativa za razvoj mladih autori
Izvjetaja HDR o mladima, 2000., navode kao
najvei nedostatak nastojanja u pravcu razvoja u
BiH. Ipak su nedavno preuzeti prvi koraci koji
obeavaju.
Utvrivanje omladinske politike
S obzirom na nizak nivo aktivnog uea i aktivnog
graanstva meu mladima, obeavajue je da su
prve korake ka stvaranju politike za mlade preuzeli
sami mladi. Njihov aktivan angaman u javnoj policiji kroz organizacije graanskog drutva doprinio
je partnerstvu izmeu omladine i organa vlasti i na
dravnom i na niim nivoima vlasti. Jedna takva inicijativa69 dovela je do prve rezolucije o mladima u
BiH, koju je usvojila BiH Parlamentarna skuptina
2002. godine kao prvi zvanian dokument za
utvrivanje politike za mlade. Vlada je poela
utvrivati omladinsku politiku na poetku 2003.
godine kada je Predsjedavajui Vijea ministara
najavio da su mladi ugroena kategorija kojoj je
potrebna posebna panja.70
73 Evropska povelja o ueu mladih u opinskom i regionalnom ivotu i

evropski standardi (1992) definiraju standarde uea mladih. Kampanja
za promociju Povelje je provedena u cijeloj zemlji u organizaciji OSCE-a i
Vijea Evrope.
Vijee ministara razmatra formiranje tijela koje e

se fokusirati na pitanja mladih. Ovo tijelo e se sastojati od vladinih institucija i organizacija graanskog drutva koje e skupa raditi na stvaranju
akcionog plana za mlade.
Rezultati ankete potvruju potrebu za takvim inicijativama. Kao to se moe vidjeti iz nie navedene
Tabele, mnogi mladi ljudi u potpunosti podravaju
ideju formiranja takve posebne institucije.
Aktivnosti meunarodne zajednice dopunjuju nastojanja vlade u pravcu jaanja statusa mladih u
drutvu. Ove aktivnosti se odnose na razmjenu
vjetina i iskustva meu zemljama, izgradnju
kapaciteta i pruanje tehnike pomoi vlastima na
svim nivoima. Vrijedi pomenuti nastojanje meunarodnih organizacija na koordiniranju njihova rada
putem formiranja Radne grupe za politiku mladih71
, koja ima za cilj "koordinirati pomo i podrku koju
pruaju meunarodne organizacije pitanjima
mladih i pomoi u utvrivanju omladinske
politike".72
Konsultacije sa omladinskim sektorom u PRSP
razvojnoj strategiji
PRSP komitet za koordinaciju mladih, koji se sastoji
od predstavnika omladinskih nevladinih organizacija, radi na uvrtavanju dimenzije mladih u PRSP
razvojnu strategiju. Komitet je do sada odrao nekoliko okruglih stolova na kojima su mladi iznijeli svoja
miljenja u vezi sa postojeom situacijom i dali preporuke i sugestije. Konsultacije su se odnosile na
obrazovanje, zapoljavanje, socijalni sektor, zdravstvo, okoli, informacionu tehnologiju, pravni sistem i
korupciju. Ovako dobar primjer bi se trebao ponoviti
u buduim vladinim aktivnostima na utvrivanju
politike.
Iako dravna vlada i meunarodne organizacije

postiu napredak, situacija na niem nivou vlasti je
manje zadovoljavajua. RS Vlada je transformirala
Ministarstvo omladine i sporta u Sekretarijat za
omladinu i sport, u okviru Ministarstva obrazovanja, kulture i sporta, u 2003. godini. Vlada FBiH ak
nema tijelo koje bi se fokusiralo posebno na politiku mladih. 2003. godine je bive Ministarstvo
obrazovanja, nauke, kulture i sporta FBiH podijeljeno na dva ministarstva (Ministarstvo obrazovanja
i nauke i Ministarstvo kulture i sporta). Iako se zna
da pitanja mladih spadaju u resor ova dva ministarstva, meu njima nema koordinacije po ovim
pitanjima. BiH ve ima ogroman administrativni sistem, ali stvaranje posebnog sektora za omladinu bi
se trebao podsticati zbog znaaja pitanja koje je
potrebno rjeavati. Jaanje kapaciteta na svim
74 Istraivanje Multilateralne Akademije iz 2003 ukazuje da 61 od 79
opinskih predstavnika naglaava problem nedostatka omladinske politike. Za dodatne informacije vidi www.mla-net.org.
30
nivoima vlasti bi trebala zapoeti odmah kako bi se

osiguralo djelotvorno utvrivanje politike.
Kantonalne vlade ne ispunjavaju standarde za
uee mladih.73 Niti jedan od 10 kantona u FBiH
nije preduzeo proaktivne korake ka kreiranju
omladinske politike. Zakonodavni organi na kantonalnom nivou se ne koriste u cilju promoviranja
ili utvrivanja standardizirane strategije za rjeavanje pitanja mladih. S druge strane, to je esto
prepreka za nie organe vlasti koja im onemoguava da preduzmu inicijative na ovom polju.
Opine znaju da ne postoji omladinska politika,74
ali one nemaju zakonodavnu vlast da uvedu takvu
politiku jer je odluka ipak na viim nivoima vlasti.
Neke su opine, meutim, pokazale motivaciju da
se fokusiraju u veoj mjeri na omladinu i cjelokupne probleme.
Stolac - Opinska podrka inicijativi mladih
Sporazum o formiranju omladinskog volonterskog
centra u Stocu, kojeg je potpisao Predsjednik
omladinske
organizacije
Modra
Rijeka,
Gradonaelnik Stoca i predstavnici UNDP/UNV PIP
projekta, predstavlja jedan od prvih koraka ka
unapreenju saradnje izmeu lokalnih vlasti i
omladinskih organizacija. Sporazum predstavlja
poetak bitnog partnerstva izmeu omladine Stoca i
lokalnih vlasti, koji su meu prvima u BiH stvorili
omadinski centar, ime je Opina Stolac postala
jedan od prvih promotora politike mladih i podstakla i podrala uee omadine. "Mislim da je ovo prvi
projekat u Bosni i Hercegovini koji je otvorio vrata
mladim ljudima i dao im mogunost da vide da nisu
zaboravljeni. U Stocu nam nedostaju mladi ljudi.
Veina njih vidi svoju budunost u veim bh. gradovima. Ali mislim da je ovo samo jedan korak naprijed
koji e ih zadrati u ovom gradu," izjavio je gradonaelnik Opine Stolac eljko Obradovi, prilikom
potpisivanja sporazuma.75
Rezultat ovoga je partnerstvo meu omladinom,

koju predstavljaju omladinske organizacije, i nekih
opinskih vlasti, na rjeavanju problema kao to je
obezbjeenje prostora za omladinske organizacije,76 pozivanje predstavnika mladih na sastanke
opinskog vijea77 ili obezbjeenje sredstava za
aktivnosti vezane za mlade.78 Prvi koraci nekih
opina bi se trebali podrati i dalje podsticati, dok
bi se dobre prakse na nivou baze trebale odraziti i
na viim nivoima vlasti.
75 Za dodatne informacije vidi www.youth.undp.ba.

76 Primjeri takve prakse se mogu nai u Stocu, Prozoru/Rami, Derventi,
Bosanskom Petrovcu i u Foi/Srbinju.
77 U Prijedoru, Bugojnu i Stocu.
Utvrivanje omladinske politike na lokalnom nivou

Omladinska informativna agencija je potpisala
memorandum o razumijevanju sa 11 opina (Biha,
Bosanska Krupa, Jablanica, Laktai, Ljubuki,
Maglaj, Prijedor, Vlasenica, Zavidovii, Zenica,
Zvornik) krajem 2002. godine. Lokalne vlasti su
izrazile spremnost da se vie angairaju na utvrivanju omladinske politike na lokalnom nivou. Razne
radionice i tehnika pomo (informativne usluge,
konsultacije, obezbjeenje informativnog materijala,
dokumenti), obezbijeeni i za domae omladinske
nevladine organizacije i domae organe vlasti, stvorili su dobar poetak za zajedniki rad na implementaciji nekih elemenata omladinske politike. Kao
rezultat ove inicijative, neke opine su formirale
odbore za savjetovalita za mlade, dok se komunikacija izmeu omladine i lokalnih organa vlasti
poveala u znatnoj mjeri. Osim toga, sve opine
smatraju da je bitno da postoji referent koji je
nadlean za pitanja mladih, i opinska vijea su
poela raditi na stvaranju komiteta za mlade. Neke
od tih opina su zapoele proces dostavljanja ponuda za omladinske projekte.
Daljnja komunikacija je pokazala obostrano zadovoljstvo rezultatima koji su postignuti u kratkoronom periodu i to je jo vanije, zadovoljstvo to
su omladinske nevladine organizacije i lokalna uprava obavile te aktivnosti zajedno.79
Zakljuak
Proces utvrivanja omladinske politike je konano
poeo. Stalno podsticanje na ukljuivanje mladih,
meutim, je bitno za participativan razvojni proces.
Bitno je uspostaviti stalne kanale komunikacije
izmeu omladine i organa vlasti. Iako je dolo do
znatnog napretka, jaki odnosi izmeu dvije grupe
ne postoje u veini zajednica u BiH. Kontakti i partnerstvo koji uistinu postoje uglavnom se stvaraju
na ad hoc osnovi, i nisu ukljueni u redovne
aktivnosti omladinskih organizacija ili vlade. Vladini
predstavnici koji su zadueni za realiziranje
omladinske politike osjeaju potrebu za izgradnjom
kapaciteta. Da bi se ova nova oblast pravilno provela u bh. upravi, potrebno je tragati za strunou i
poznavanjem najboljih praksi u vezi sa realiziranjem omladinske politike u drugim zemljama, i inicijative bi se trebale dalje promovirati putem raznih
informativnih kampanja.
79 Za vie detalja vidi OIA SIROP 4, ili www.oiabih.info.
80 2002, OSCE i Vijee Evrope su zapoeli kampanju irom zemlje kojom

su promovirali Povelju o ueu mladih u opinskom o regionalnom
ivotu, 1992.
78 Dobri primjeri su Derventa ili Brko.
31

ZAKLJUAK
Rezultati naeg istraivanja i analize razvoja
omladinske politike koji su sadrani u naem izvjetaju pokazuju pozitivne trendove u obrazovanju i
razvoju omladinske politike. Ali izvjetaj takoer
ukazuje i na stalnu apatiju i nezainteresiranost
mladih za politiki ivot. Autori vjeruju da promoviranje aktivnog uea mladih u socio-ekonomskim
procesima doprinose razvoju i poveavaju anse
da uvedene reforme postanu odrive. Stoga je
vano da se uee mladih ozbiljno shvati i da se
mladi prepoznaju kao partneri u razvoju.
Ohrabrujue je da veina mladih obuhvaena studijom vjeruje da e se uvjeti u njihovim zajednicama
poboljati ako mladi i ljudi openito preuzmu
odgovornost prema koritenju svojih graanskih
prava (vidi Tabelu 13 u Aneksu). Iako mladi u to
vjeruju, potrebno je rjeavati njihovu neprekidnu
apatiju i nezainteresiranost. Marginalizacija i est
nedostatak podrke vlasti i odgovornosti takoer
su kljuni izazovi pred ueem mladih.
Autori vjeruju da je neophodno provesti istraivanje
i pratiti socio-ekonomske uvjete koji utjeu na
mlade, ukoliko se oekuje rjeavanje pitanja
mladih u BiH na cjelovit nain. Istraivanje i
praenje rezultata bi trebali pruiti osnovu za
razvoj sveobuhvatne omladinske politike.
Istovremeno, istiemo urgentnu potrebu za ukljuivanjem mladih u ovaj proces da bi se prevazile
iluzije i apatija mladih. Komunikacija izmeu
mladih i vlade bi trebala biti jasno definirana i
uspostavljena u skladu sa praksama iz Evropske
povelje o ueu mladih u opinskom i regionalnom ivotu, iz 1992.
PREPORUKE
Slijedi krai prikaz osnovnih preporuka iz svih
poglavlja izvjetaja, s ciljem naglaavanja potrebe
za proaktivnim razvojem koji obuhvata mlade ljude.
Nadamo se da e se u toku bh. reformi i razvoja
teite staviti na mlade, zahvaljujui praenju
razvoja mladih u BiH.
Obrazovanje
Provesti cjelokupnu i radikalnu reformu svih
aspekata obrazovnog sistema
Ukljuiti mlade ljude, roditelje i nastavnike u proces reformi kroz vijea i unije uenika, nastavnika i
roditelja
Utvrditi nastavne planove i programe koji e
omoguiti veu praksu, i primjenu teoretskog pristupa
Osigurati da nastavni planovi i programi

odraavaju stalno promjenjivu situaciju na tritu
rada
Poboljati komunikaciju izmeu univerziteta i
srednjih i strunih kola s jedne strane i lokalnih
trita i poslodavaca, s druge
Poboljati komunikaciju izmeu univerziteta i
srednjih i strunih kola s jedne strane i lokalnih
trita i poslodavaca, s druge
Poveati opinske budete tako da opine mogu
dodijeliti dio svojih budeta za uspostavu savjetovalita za profesionalnu orijentaciju, te da kole
mogu imenovati svoje savjetnike
Brzo provesti reformu predmeta iz ljudskih prava
i predmeta religije i ukljuiti djecu sa posebnim
potrebama i uvesti mehanizme (jer zakon ne postoji) koji e omoguiti inkluzivno obrazovanje
Provesti istraivanje o diskriminaciji na osnovu
spola i o diskriminaciji romske djece u kolama
Ekonomija
Distribuirati informacije o trinim ekonomijama
mladim ljudima kroz kole i graansko drutvo
Uvesto reforme trita rada da bi se poveala
mobilnost mladih radnika
Obezbijediti izgradnju kapaciteta za osoblje
biroa za zapoljavanje i drugih relevantnih vladinih
institucija kako bi bili u mogunosti da osiguraju
impementaciju reformi
Utvrditi posebne programe za biroe za zapoljavanje koji e omoguiti mladima da preu iz neformalnog u formalni sektor
Obezbijediti smjernice putem savjetovanja pri
izboru karijere i kroz obuke iz poduzetnitva
Obezbijediti stalnu obuku kako bi se usavrile
sposobnosti prema potrebama trita rada
Stimulirati programe koji mladima omoguavaju
laki pristup nekretninama
Provesti istraivanje na lokalnom nivou da bi se
detaljnije definirala omladina i siromatvo
Formirati centre za pomo mladima pri izboru
karijere i mree meu mladima u BiH i mladima u
dijaspori
Mladi i zdravlje
Formirati pristupane, zdravstvene usluge koje
su primjerene mladima
Formirati savjetovalita relevantna potrebama
mladih irom zemlje koji e obezbijediti anonimne i
besplatne usluge
U nastavni plan i program uvesti obrazovanje iz
seksualnog zdravlja i HIV/AIDS-a i programe za
podizanje svijesti o drogama
Poveati investicije u praenje i zatitu zdravlja
mladih
32

Mladi i politiki ivot
Mladi i slobodno vrijeme
Poduzeti neophopdne korake ka kolektivnom

djelovanju da bi se ukljuili mladi i zanemarene
grupe
Podstaknuti saradnju izmeu mladih i institucija
i podrati omladinske inicijative na svim institucionalnim nivoima
Obezbijediti povoljnu klimu koja e omoguiti
aktivno uee mladih
Jaati sve oblike omladinskih udruenja
Podstai organe vlasti, posebno na lokalnom
nivou, da ostvare bolju saradnju sa mladima
Nastaviti sa omoguavanjem primjene Evropske
povelje o ueu mladih u regionalnom i opinskom ivotu, iz 1992.
Izmijeniti i dopuniti zakone o odbrani kako bi bili
u skladu sa meunarodnim standardima o prigovoru savjesti
Distribuirati informacije o mladima u vezi s njihovim pravom na prigovor savjesti
Dati prioritet povratu bivih domova omladine i

nastaviti sa rekonstrukcijom omladinskih centara
Obezbijediti adekvatne opinske i kantonalne
resurse za podrku radu omladinskih organizacija i
centara
Pruiti razne kulturne, obrazovne, sportske
aktivnosti i mjesta za mlade, posebno u manjim
zajednicama
Podstai volonerski rad kroz promoviranje i
osnaivanje omladinskih organizacija
Ostanak, odlazak ili povratak
Omladinska politika
Formirati tijela na dravnom i entitetskom nivou
koja e se baviti pitanjima mladih
Izgraditi vladine kapacitete u oblasti omladinske
politike i uea mladih
Izgraditi omladinske kapacitete kako bi omladina postala partner u razvoju
Omoguiti komunikaciju i saradnju meu mladima i vlastima
Poveati prekogranino umreavanje mladih na

Balkanu i u Evropi da bi se mladi osjeali manje
izolirano
Pruiti edukativnu fleksibilnost i mogunost kretanja, kao to su studijski programi ili struni programi u BiH i u inostranstvu
Utvrditi strategiju u Ministarstvu za ljudska
prava (u sektoru za dijasporu) kako bi se mladi iz
dijaspore aktivnije ukljuili u razvoj BiH
33
Akronimi
BiH
AIDS
Bosna i Hercegovina
Acquired Immune Deficiency Syndrome
(sindrom steenog gubitka sposobnosti imunoloke odbrane)
BiH
Bosnia and Herzegovina
CIDA
Canadian International Development Agency
(Kanadska meunarodna agencija za razvoj)
CO
Conscientious Objection (prigovor savjesti)
CoE
Council of Europe (Vijee Evrope)
CoM
Council of Ministers (Vijee ministara)
DPA
Dayton Peace Agreement (Daytonski mirovni sporazum)
DFID
Department for International Development
(Odjel za meunarodni razvoj)
EYF
European Youth Forum (Evropski forum mladih)
EWS
Early Warning System (Sistem ranog upozorenja)
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
FRY
Federal Republic of Yugoslavia (Savezna Republika Jugoslavija)
GDP
Gross Domestic Product (bruto domai proizvod)
GTZ
Gesellschaft fuer Technische Zusammenarbeit
HCA
Helsinki Citizens Assembly (Mrea helsinkih graanskih skuptina)
HIV
Human Immunodeficiency Virus (humani imunodeficijentni virus)
IBHI
Independent Bureau for Humanitarian Issues
(Meunarodni biro za humanitarna pitanja)
IC
International Community (Meunarodna zajednica)
IDP
Internally Displaced Person (interno raseljene osobe)
IOM
International Organization for Migration
(Meunarodna organizacija za migraciju)
IRC
International Rescue Committee (Meunarodni komitet spasa)
KM
konvertibilna marka
LSMS
Living Standards Measurement Survey
(istraivanje "Mjerenje ivotnog standarda")
NGO
Non-Governmental Organization (nevladine organizacije)
OHR
Office of the High Representative (Ured Visokog predstavnika)
OIA
Omladinska Informativna Agencija
(Youth Information Agency)
OIA SIROP- OIA Specijalni Izvjestaj o Razvoju Omladinske Politike
(Special Report on Youth Policy Development)
OSCE
Organization for Security and Cooperation in Europe
(Organizacija za sigurnost i saradnju)
PRSP
Poverty Reduction Strategy Paper
(Strategija borbe protiv siromatva)
RS
Republika Srpska
SDC
Swiss Development and Cooperation Agency
(vicarska agencija za razvoj i saradnju)
SFRY
Socialist Federal Republic of Yugoslavia
(Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija)
SHL
Schueler Helfen Leben
STD
Sexually Transmitted Desease
(bolesti koje se prenose seksualnim putem)
UN
United Nations (Ujedinjene nacije)
34

UNDP
UNDP HDR
United Nations Development Programme (Razvojni program Ujedinjenih nacija)

United Nations Development Programme Human Development Report
(Izvjetaj o humanom razvoju, u izradi Razvojnog programa Ujedinjenih nacija)
UNDP/UNV PIP Youth Capacity and Confidence Building Project
(Projekat izgradnje kapaciteta mladih i povjerenja)
UNDWG
United Nations Development Working Group (Radna grupa Ujedinjenih nacija za ravoj)
UNICEF
United Nations Children's Fund (Djeji fond Ujedinjenih nacija)
UNICEF RAR- UNICEF Rapid Assessment and Response (UNICEF - brza procjena i odgovor)
UNFPA
United Nations Population Fund (Populacijski fond Ujedinjenih nacija)
UNMBIH
United Nations Mission to BiH (Misija Ujedinjenih nacija u BiH)
UNV
United Nations Volunteers (Volonteri Ujedinjenih nacija)
WB
World Bank (Svjetska banka)
WHO
World Health Organization (Svjetska zdravstvena organizacija)
USD
US Dollar (US dolar)
35

Bibliografija
Birch, Anthony H, 'Concepts and Theories of Modern Democracy,' (Koncepti i teorije moderne demokratije)
Rutledge, London/New York, 1993.
Konvencija o pravima djeteta, 1989
Ustav Bosne i Hercegovine
Preporuka Vijea Evrope broj R (85) 7, 4.
DFID/IBHI, 'Labour and Social Policy in BiH: The development of policies and measures for social mitigation. Employment and labour market status and the potential for policy develelopment in BiH,' (Rad i socijalna politika u BiH: utvrivanje politike i mjera za socijalne migracije. Zapoljavanje i status trita rada i
potencijal za utvrivanje politike u BiH) October 2002.
Evropska povelja o ueu mladih u opinskom i regionalnom ivotu 1992, na
http://www.coe.fr/cplre/eng/etxt/echartejeunes.htm
FBiH Office of Statistics, 'Demographics 2001,'(Demografija 2001) Sarajevo, avgust 2002.
HcA Network, 'Report on the Reasons for the Campaign to Restore Youth Premises to their Intended Use,'
(Izvjetaj o razlozima za kampanju za povrat omladinskih prostora njihovoj namjeni) na www.hcamreza.org.
Kaapor, Zehra, 'Should I Stay or Should I Go? The Prospects of Youth in BiH Transition,' (Da li da ostanem
ili da idem? Perspektive mladih u BiH tranziciji) University of Bologna, 2003.
Kaldor, Mary and Ivan Vejvoda, 'Democratization in Central and East European Countries,'
(Demokratizacija u Centralnoj i Istonoj Evropi) Meunarodni odnosi, broj 73, 1997.
Multilateral Academy research, (Vojno akademsko istraivanje) www.mla-net.org.
OIA, 'Specijalni izvjestaj o razvoju omladinske politike u BiH, 1 dio: Mladi i vlast,' Sarajevo, April 2002
.
OIA, 'Specijalni izvjestaj o razvoju omladinske politike u BiH, 3 dio: Omladinski sector BiH,' Sarajevo, March
2003.
Open Society Fund and UNICEF, 'Young People in Conflict with the Law in the Light of Topical Problems
Related to Juvenile Justice in BiH,'(Mladi u sukobu sa zakonom u svjetlu aktuelnih problema u vezi sa
pravosuem za maloljetnike u BiH) 2002.
OSCE, 'Fair Employment Project Report 2002,' (Izvjetaj o projektu pravinog zapoljavanja) Sarajevo,
2002.
Save the Children UK, 'Situation Analysis of Policy and Practice in the Field of Juvenile Justice,' (Analiza
situacije politike i prakse u oblasti maloljetnikog pravosua) Juni 2003.
Sekulovic, Rasa, 'Different Forms of Children's and Young People's Participation in SEE,' (Razne forme
uea djece i omladine u Jugoistonoj Evropi) na
http://www.coe.int/T/E/cultural%5Fco%2Doperation/Youth/Research/Papers/.
Tracy, Jen, 'Report on the Inequity of Health Care for Citizens of Bosnia and Herzegovina,' (Izvjetaj o nejednakosti u pruanju zdravstvene zatite graanima Bosne i Hercegovine) WHO/UNDP, Sarajevo, Juli 2002.
UN Konvencija o pravima djeteta, 1989
UNDP, 'Early Warning System in BiH: Annual Report 2002,' (Sistem ranog upozorenjau BIH: godinji izvje36

taj 2002) Sarajevo, 2003.
UNDP, 'National Human Development Report 2002,'(Nacionalni izvjetaj o humanom razvoju) Sarajevo,
2002.
World Bank, 'The BiH Economic Development Strategy Global Framework,'(Globalni okvir strategije
ekonomskog razvoja BiH) Sarajevo, 2002.
UNFPA, and Prism Research, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje, znanje i ponaanje mladih ljudi u BiH,'
2002.
UNICEF, 'Human Rights for Children and Women: How UNICEF Helps Make Them Reality.' (Ljudska prava
djece i ena: kako UNICEF pomae njihovo provoenje u djelo)
UNICEF, 'The State of the World's Children 2000.' (Status djece svijeta, 2000)
UNICEF, 'Young People in Changing Societies,' Regionalni izvjetaj praenja broj 7, (Mladi u drutvu koje se
mijenja) UNICEF Innocenti istraivaki centar, Firenca, 2000.
UNICEF, 'A Decade of Transition,' (Dekada tranzicije) Regionalni izvjetaj praenja broj 8, UNICEF Innocenti
istraivaki centar, Firenca, 2001.
UNICEF, 'Rapid Assessment and Response Project Report,' (Izvjetaj o projektu brze procjene i odgovora)
Sarajevo, 2002.
UNICEF/IOM, 'Overview of HIV/AIDS in South Eastern Europe: Epidemiological data, vulnerable groups,
governmental and non-governmental responses up to January 2002,' (Pregled HIV/AIDS-a u Jugoistonoj
Evropi: epidemioloki podaci, ugroene kategorije, odgovori vladinog i nevladinog sektora) 2002.
Youth Forum Jeunesse, 'Sinking or Swimming in the Waves of Transformation? Young People and Social
Protection in Central and Eastern Europe," (Skijanje ili plivanje na talasima transformacije) April 2000.
Youth Policy Working Group, strategy paper.(Radna grupa za politiku mladih, strateki dokument)
Svjetska banka i IBHI, 'Youth Initiatives Assessment Report,' (Izvjetaj o procjeni incijativa mladih) oekuje
se objavljivanje u junu 2003.
Svjetska banka, 'Bosnia and Herzegovina: Labour Market in Post-war Bosnia and Herzegovina,' (Bosna i
Hercegovina: Trite rada u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini) Sarajevo, Novembar 2002.
37

Metodologija koja je koritena u provoenju ankete za
Izvjetaj o mladima u BiH, 2003
Agencija PULS je koristila svoj uobiajeni nain pravljenja uzorka za anketu. Stratifikacija uzorka se bazira
na dvije faze prema situaciji u BiH, to jeste a) udio stanovnitva u kantonima u FBiH i stanovnitva u regijama u RS-u (dvije regije) i b) udio stanovnitva koje ivi u gradovima raznih veliina - oni sa manje od 2.000
stanovnika, oni sa 2.000-5.000 stanovnika, oni sa 5.000 - 20.000 stanovnika, oni sa 20.000-50.000
stanovnika, oni sa 50.000-100.000 stanovnika i oni sa preko 100.000 stanovnika. Statistiki podaci o
broju stanovnika predstavljaju procjene zavoda za statistiku u Sarajevu i Banjoj Luci, UNDP-ja, popisa
stanovnitva iz 1991. godine i onih koji se baziraju na prethodnim istraivanjima agencije PULS.
Naselja koja su ukljuena u uzorak su odabrana prema metodi "vjerovatnoe koja je proporcionalna veliini" to znai da to je vea veliina naselja, vea je vjerovatnoa da e naselje biti ukljueno. Domainstva
su birana metodom nasuminih polazita i metodom nasuminog hoda.
U veim gradovima (Sarajevo, Tuzla, Zenica, Mostar i Banja Luka), domainstva su birana pravljenjem uzorka od nekoliko "popisnih podruja" ili distrikta. Polazita popisnih podruja su se birala iz evidencija gradskih ulica i karata koje su bile dostupne. Anketari su pravili uzorak od svake este adrese na istoj strani
ulice, skreui desno na svakom uglu. Na selima, anketari etaju po cijelom podruju, dijelei selo na etiri
gotovo jednake jedinice, pravei uzorak za cijelo selo.
Izbor ispitanika u odreenom domainstvu pravljen je pomou tabela prema metodi Trohldahl-CarterBryant. U sluaju da nikog nije bilo kod kue, anketari su prema instrukcijama pravili dva pokuaja prije
nego to za domainstvo utvrde da "nema odgovora". U sluaju ranog prekida intervjua, anketari nisu primoravali ispitanika da odgovori na preostala pitanja i domainstvo su oznaavali kao jedinicu bez odgovora. Drugi ispitanik je pronaen u zamjenu za prethodnog na drugoj adresi.
PULS agencija se koristila uzorkom od 1.000 ispitanika. Takav uzorak ostavlja +/- 3 posto mogunost
greke. Direktni intervjui su trajali 30 do 40 minuta.
Sluajni uzorak je osiguran kroz nekoliko koraka:
I.
Osnovni nivo uzorka:
1.
Entiteti (FBiH, RS)
2.
Regije unutar entiteta (osam regija i Brko Distrikt)
3.
Veliina opine
4.
Vrsta naselja (urbana/ruralna)
i.
Nasumini izbor urbanih sredina i uzimanje uzorka na cijelom odabranom ruralnom podruju
ii.
Nasumini izbor domainstava (nasumino polazite i obilazak)
iii.
Nasumini izbor domainstava
5.
Spol i starosna dob ispitanika
Od ispitanika nije uvijek bilo mogue dobiti iskrene odgovore, posebno u vezi sa osjetljivim pitanjima kao
onima koji su se odnosili na seksualnost i upotrebu droga. Cilj ankete nisu bila samo ova osjetljiva pitanja.
U nekim sluajevima, broj ispitanika koji su bili adekvatni za odreeni profil pitanja je bio nizak (naprimjer,
mladi sa posebnim potrebama). Ovaj dio nije reprezentativan jer svega 20 ispitanika ima odreene smetnje i njihovi odgovori ne mogu predstavljati cijelu BiH. Ti odgovori nam mogu samo ukazati na neke stvari,
ali nam ne mogu dati kompletnu sliku.
Za te podatke, kao i za podatke koji su dobiveni iz unakrsnog tabularnog prikaza koji se zavrio malim brojem ispitanika, uobiajeno je da se koriste brojevi, a ne postoci.
38
Mladi u Bosni i Hercegovini

Da li si dio problema ili si dio rjeenja? Juli 2003.
Aneks
39

UNDP Mladi

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

UNDP Mladi

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Ujedinjene nacije u Bosni i Hercegovini

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

Supervizor i koordinator: : Zehra Kaapor

Lista savjetnika (po abecednom redu):

Mladi u Bosni i Hercegovini

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

pravosuem za maloljetnike u BiH,' Fond Otvoreno drutvo i UNICEF, 2002.

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

6 AOko 630,000 uenika je dio obrazovnog sistema. Za vie detalja vidi

osnovnih pitanja, kao to je uee u razgovoru u

7 Kaapor, Zehra, 'Da li da ostanem ili da idem? Perspektive mladih u

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

8 Razvojna strategija BiH - PRSP, Obrazovanje, sektorski prioriteti, oktobar 2002, 4.

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

Usklaen nastavni plan i program u Distriktu Brko

Udbenici bez diskriminirajueg sadraja i jednak

10 Druge meunarodne agencije, kao GTZ, pruaju podrku reformi

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

Uee studentskih organizacija

Drugo pitanje se odnosi na transfer studenata

Nae istraivanje pokazuje da 49 posto omladine

11 Podaci Univerziteta u Sarajevu.

12 Save the Children, 'Porei budunost? Pravo Roma na obrazovanje u

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

je novanom kaznom, ali roditelji i dalje kre

Nivo upisa romske djece i pohaanja nastave je

Potreba za daljnim ispitivanjem mogue polne

13 UNHCR izvjetaj: Obrazovanje djece povratnika u BiH, mart 2003, str. 6

14 Nezvanini podaci pokazuju da 15 do 20 posto romske djece jo uvijek ne ide u kolu

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

nak pristup obrazovanju i nastavu za manjine na

U nekoliko proteklih godina nekoliko nevladinih

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

15 Podaci Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za statistiku RS-a

e se pogorati (vidi Tabelu 15 u Aneksu). Mladi u

18 OHR Economski bilten, tom 6, izdanje 2. maj 2003. www.ohr.int.

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

Svega 5 posto smatra da to zavisi od trita rada.

posto mladih obuhvaenih anketnim istraivanjem

Dolo je do manjeg porasta optimizma u odnosu

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

24 Potroaka korpa obuhvata osnovne koliine hrane i pia za

su sistem socijalnog osiguranja, zdravstvene

Otvaranje privatnog preduzea

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

25 Potrebno je naglasiti da je 45 posto od 1.000 uenika u anketi studenti ili uenici.

mogue identificirati ovo kao trend, ali je znaajno

58 posto mladih koji su obuhvaeni anketnim

26 71 % ispitanika ivi s roditeljima.

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

Jednako je vana i potreba za profesionalnim usmjeravanjem i programima studija u inostranstvu.

Usljed niskog prosjenog nivoa prihoda i injenice

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

preventivnih odlazaka ljekaru rezultat injenice da

27Godine 1948. Svjetska zdravstvena organizacija je definirala zdravlje

30 Ovi postoci su preliminarni podaci uzeti od Federalnog statistikog

znanje i ponaanje mladih ljudi u BiH,' 2002, 20.

izbjeglica,' UNICEF, 2001.

jenjima u FBIH, 1999.-2001.'

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.

34 Istraivanje UNFPA i Prizme, 'Reproduktivno i seksualno zdravlje,

Upotreba opojnih sredstava

Mladi u Bosni i Hercegovini 2003.