Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Uz posebnu podrku
Razvojnog programa Ujedinjenih nacija
Anketu proveo: PULS, Sarajevo / Grafiki dizajn i DTP: Kenan Zekic / tampa: CPU
Sva stajalita koja su sadrana u Izvjetaju su stajalita autora i ne odraavaju stajalita Radne grupe Ujedinjenih nacija za razvoj
PREDGOVOR
Prije tri godine UNDP je objavio Izvjetaj o humanom razvoju o mladima. Grupa UN-ovih agencija je pripremila novi izvjetaj sa auriranim podacima do kojih se dolo putem anketnog
istraivanja. Cilj je bio da se zadr i panja na pitanjima mladih i da se sagleda eventualni
napredak.
Jedno pitanje koje je istaknuto u Izvjetaju za 2000. godinu odnosilo se na podatak da 62%
mladih eli otii iz BiH. To je bio prvi signal koji je ukazao na potrebu aktivnog djelovanja kako
bi se sprijeio odlazak generacije koja predstavlja budunost BiH. Sada je krajnje vrijeme da se
preduzmu mjere. Analiza uraena u ovom Izvjetaju baca novo svjetlo na isto pitanje. Meutim,
jo uvijek 24% mladih kae da bi eljeli zauvijek otii iz BiH. Ovo se moe shvatiti kao veliki
napredak u poreenju sa prethodnim istraivanjem, s tim to takva pretpostavka ne vodi do
preciznog zakljuka, s obzirom da u prethodnoj anketi nije pravljena razlika izmeu mladih koji
bi voljeli otii zauvijek i onih koji bi se jednog dana eljeli vratiti. Jo uvijek je uveliko zabrinjavajua injenica da svaka etvrta mlada osoba prieljkuje da napusti zemlju i da se u nju nikad
ne vrati. Ovaj problem bi se jedino mogao rijeiti kvalitetnijim stimulansima za ostanak mladih
u BiH. Drugim rijeima, potrebno je poboljati njihove ivotne uvjete. Ovaj problem se ne moe
rijeiti na jednostavan nain. U Izvjetaju su date preporuke za sve ono to je mogue uraditi u
razliitim sferama ivota da bi se poduzeli koraci u pravom smjeru.
Sa pozitivne strane, uoen je odreeni napredak u razvoju omladinske politike unutar vlada u
BiH. Jedan primjer je uvoenje funkcije savjetnika za pitanja mladih. Takoer je ohrabrujua
energinost nekoliko organizacija iz okvira graanskog drutva koje se bave pitanjima mladih,
koje su ukljuene u dijalog u BiH. Ali, cjelovita omladinska politika jo uvijek ne postoji, zbog
ega jo dosta ostaje da se uradi u pogledu ukljuivanja mladih u sve forume u kojima se
donose odluke relevantne za njihov status i budunost. Oigledan primjer je proces reforme
strategije obrazovanja u cijeloj zemlji, koji tee uz vrlo malo uee mladih.
Opa ekonomska politika i administrativne barijere takoer utjeu na mlade. okantan je
podatak da je 38% mladih ili odustalo od otvaranja privatnih firmi ili je bilo obeshrabreno da
ak i pokua uraditi neto u tom pravcu, upravo zbog kompliciranih procedura.
Najvei oslonac budunosti Bosne i Hercegovine jeste njena omladina. Ali se on mora obezbijediti kroz investicije, da se ne izgubi njegova vrijednost, ili da ne nestane. Drugim rijeima,
fokus i sredstva se moraju usmjeriti na mlade i mladi se moraju ozbiljno shvatiti. Nadam se da
e ovaj Izvjetaj posluiti kao praktini instrument svakome ko je ukljuen u utvrivanje
omladinske politike, na osnovu kojeg e sagledati mogunosti poboljanja situacije u kojoj se
mladi danas nalaze. Zbir pojedinanih pozitivnih primjera moe dovesti do ogromnog napretka.
Henrik Kolstrup,
Rezidentni koordinator UN-a
Sadraj
Uvod ...7
Obrazovanje ...8
Mladi i ekonomija ...14
Zdravlje i seksualnost ...19
Mladi ljudi i politiki ivot u BiH ...23
Ostanak, odlazak ili povratak ...25
Mladi i slobodno vrijeme ...28
Omladinska politika ...30
Zakljuak ...32
Preporuke ...32
Akronimi ...34
Bibliografija ...36
Metodologija ...38
Aneks ...39
grupa za vladavinu prava pokrenula pitanje pravosua za maloljetnike kao prioritetno pitanje. Fond
Otvoreno drtvo i UNICEF su 2002. godine2 objavili
studiju o omladini koja je u sukobu sa zakonom.
Tada je Radna grupa naglasila urgentnu potrebu za
analizom cjelokupnog stanja u oblasti pravosua za
maloljetnike. Analizu je pripremila organizacija Save
the Children UK.3 U tim dokumentima su sadrane
osnovne informacije koje oslikavaju historijat uzrok
delikventnog ponaanja mladih, promjene zakonskog sistema, ulogu policije, sudova i socijalne
zatite, kao i medija, te nain na koji javnost doivljava maloljetniku delikvenciju.
Kao zakljuak, autori navode da je neophodno
utvrditi omladinsku politiku na nivou drave, da bi se
rjeavao cijeli spektar pitanja u vezi sa omladinom u
BiH. U proteklih godinu dana postignut je sutinski
napredak u pravcu utvrivanja strategije u saradnji
sa mladima, omladinskim nevladinim organizacijama, meunarodnom zajednicom i vladom. U zadnjem poglavlju omladinskoj politici sumirana su sva
nastojanja i stavljen je naglasak na potrebu vlasti na
svim nivoima da utvrde konkretne strategije za
mlade. Stoga se nadamo da e ovaj Izvjetaj doprinijeti dubljem razumijevanju stanja u kojem se nalaze
mladi u BiH i podstai i dalje stimulirati razvoj koji e
biti usmjeren na mlade.
Definiranje omladine
Rezolucijama Generalne skuptine UN-a broj
40/14 1985 i 50/81 1995 utvrena je starosna granica omladine - od 14 do 25 godina. U
tom ivotnom periodu oni prelaze iz doba djetinjstva u doba odraslih i nalaze se pod velikim
utjecajem vanjskih ekonomskih, socijalnih i
politikih faktora, kao i raznih vidova untranjeg razvoja koji utjeu na djeiji put odrastanja. Zbog ratnih posljedica u BiH i prekida koji
je rat unio u ivot mladih ljudi, definicija omladine koja se koristi u ovom Izvjetaju je donekle fleksibilnija. Starosna granica omladine
koja je uvrtena u anketu iznosi od 15 do 30
godina ivota.
Procjenjuje se da je 2000. godine u BiH bilo
950.330 mladih starosne dobi od 15 do 30
godina (24 posto od ukupnog broja stanovnika
u BiH) 4. Usljed rata i poslijeratne tranzicije na
hiljade mladih je napustilo BiH. Prema jednom
izvoru, u periodu izmeu 1996. i 2001 5 godine
iz BiH je otilo 92.000 mladih.
3 'Situaciona analiza politike i prakse u oblasti pravosua za maloljetnike,' Save the Children UK, uz podrku UNICEF-a i SC UK, objavljivanje
izvjetaja se oekuje u junu 2003.
4 UNDP, 'HDR 2000: Mladi ,' Prism Research, Sarajevo.
5 UNDP, 'Izvjetaj o humanom razvoju 2002,' 42.
nivo vlasti, ime bi se radikalno poboljalo cjelokupan kvalitet obrazovanja, ukljuujui i mobilnost
studenata i nastavnika. Prijenos postojeeg sistema finansiranja sa kantonalnog nivoa na entitetski, naprimjer, takoer bi omoguio mobilnost studenata. Osim toga, reforma sistema finansiranja bi
ila u prilog i drugim aspektima reforme visokokolskog obrazovanja. Ciljevi reforme su sasvim jasno
istaknuti u Bolonjskoj deklaraciji i Komunikeu iz
Praga, koji, izmeui ostalog, naglaavaju:
1.autonomiju univerziteta (utvren je tekst Nacrta
zakona o visokom obrazovanju kojim se regulira
transformacija univerziteta u korporacijske institucije, to znai da fakulteti vie nee funkcionirati
kao samoupravna pravna lica),
2. sistem bodova (kredita), kao to je Evropski sistem prijenosa bodova (do jula 2004.),
3. osiguranje kvaliteta/priznavanje diploma
(uvoenje dopune diploma, do jula 2003.) i
4. uenje u odrasloj dobi.
Reforma se odnosi na sve faze obrazovanja:
predkolsko, osnovno i ope srednje obrazovanje,
struno i visokokolsko obrazovanje. OSCE je dobilo ulogu koordinatora reforme sektora obrazovanja.
Osnovni temelji reforme bi se trebali postavili u
periodu izmeu 2001. i 2005 godine, uz okvirni
rok za finaliziranje svih aspekata reforme u 2010.
godini.
Usklaeni nastavni programi
Potpisivanjem Daytonskom sporazuma, nadlenost
za nastavne planove i programe data je entitetima,
to je dovelo do tri razliita nastavna plana i programa u BiH - federalna jezgra u pet kantona sa
bonjakom veinom, hrvatski nastavni plan i program u tri kantona sa hrvatskom veinom, i
"mjeoviti" nastavni plan i program koji je u upotrebi u dva "mjeovita" kantona. U RS-u postoji zaseban nastavni plan i program. Prema rezultatima
naeg istraivanja, 37 posto mladih podrava u
potpunosti usklaen obrazovni sistem; 37 posto ga
podrava tek djelimino (vidi Tabelu 4 u Aneksu).
To znai da postoji 74 posto djelimine ili potpune
podrke usklaenom nastavnom planu i programu.
9 Razvojna strategija BiH - PRSP, Obrazovanje, sektorski prioriteti, oktobar 2002, 5-11.
10
11
Gender
U 2002. godini studija koju je proveo OSCE pokazuje da romskoj djeci uglavnom nisu dostupne
mogunosti obrazovanja, koje stoje na raspolaganju drugoj djeci.14 Studija takoer ukazuje na neredovno pohaanje nastave od strane romskih uenika i jasnu tendenciju njihova povlaenja iz kolovanja u viim razredima osnovne i srednje kole.
Navodi se nekoliko faktora koji su razlog njihovog
naputanja kolovanja, kao to su nedostatak sredstava za odjeu, knjige i kolski pribor, prijevoz i
trokove kolarine, kao i verbalno maltretiranje od
strane drugih uenika, te problem jezika. Trokovi
odnosno uvjeti upisa su takoer bitan faktor.
Kantonalni zakoni o obrazovanju omoguavaju jed-
12
Ove godine, 50 posto omladine obuhvaene anketnim istraivanjem je u potpunosti podralo ideju da
djeca sa posebnim potrebama budu ukljuena u
redovnu nastavu, dok 38 posto podrava ideju djelimino (vidi Tabelu 46 u Aneksu). Podaci iz 2000. i
2003. godine su konzistentni i ispitanici
podravaju ideju inkluzivnog obrazovanja za koje
smatraju da je prijeko potrebno.
Zakljuak
U posljednje tri godine su preduzeti osnovni koraci
u reformi obrazovanja. Pozitivan trend ka veoj
podrci ujednaenom nastavnom programu je
ohrabrujui. Ipak se stie dojam da se mladi ne
osjeaju ukljuenim u proces reforme. Sada je vrijeme da se ova pitanja direktno sagledaju i da se
mladima omogui vei prostor za uee. Za poetak, oni bi mogli biti aktivnije ukljueni u proces
reformi putem vijea uenika, nastavnika i roditelja
i preko unija.
Takoer je bitno zapamtiti da se kroz nastojanja u
pravcu modernizacije sistema obrazovanja uvijek
treba voditi rauna i o potrebama trita rada. To
podrazumijeva bolje savjetovanje pri izboru karijere, otvaranje komunikacije izmeu srednjih kola
i univerziteta i lokalnih trita i poslodavaca i usvajanje nastavnih planova i programa koji e uenicima pruiti veu mogunost praktinog rada i razvoja sposobnosti kako bi mogli bolje odgovoriti trendovima i potrebama trita rada.
13
14
15
16
17
2002, 30-35.
32 Federalni zavod za javno zdravstvo, 'Statistiki podaci o vodeim obol-
19
20
21
kao odbojan i birokratski, sa ogranienom i nejednakom mogunou koritenja usluga koje nudi.
Ovo okruenje nudi malo podrke za mlade.
Potreba za uvoenjem viih standarda javnog
zdravstva i otvaranja savjetovalita (za mentalno
zdravlje, seksualno i reproduktivno zdravlje) je
oigledna.
to se tie pozitivnih osobina ovoga sistema,
znaajni pomaci su nainjeni u posljednje tri
godine u oblasti upoznavanja mladih u BiH sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem. Sada postoje
mnoge studije i rezultati istraivanja koji nude
informacije bazinim organizacijama, donatorima i
kreatorima politike za uspostavljanje mehanizama
pomou kojih se moe odgovoriti na ovo pitanje na
teritoriji cijele zemlje u cilju zatite madih.
Izgleda da mlada populacija generalno upranjava
bez zatite seks iako znaju dosta o kontraceptivnim sredstvima. Oni takoer imaju ograniena saznanja o HIV/AIDS-u i spolno prenosivim bolestima.
Slube specijalizovane za mlade, kao to su centri
za informiranje mladih UNFPA/IRC-a u Brkom,
Banjaluci, Mostaru i Bihau trebaju postati odrive
i treba ih voditi lokalna zajednica, kao i pruiti
kreatorima politike potreban uvid u problematiku i
ponuditi naine rjeavanja ovih pitanja. Ova generacija mladih treba da vidi da se takvi napori
ulau kao i da postoji hitan angaman i akcioni
planovi koje e izraditi svi nivoi vlasti, a koji e
sadravati preporuke od samih mladih o tome kako
se treba pristupiti odravanju i zatiti njihovog
zdravlja.
Zakljuak
Stanje zdravstvene zatite mladih u BiH nije se
znaajnije mijenjalo u posljednje tri godine. Sistem
zdravstvene zatite u BiH se jo uvijek karakterizira
42 E-mail adresa ove grupe je bosna_14septembar@yahoo.com.
43 Projektom UNFPA/IRC-a osnovane su informativne slube i medicinske slube za seksualno i reproduktivno zdravlje, ukljuujui i
HIV/AIDS, namjenene specijalno za mlade.
22
na stanje stvari u zemlji. Ustvari, 95 posto ispitanika nae ankete vjeruje da imaju malo ili ak nimalo uticaja na politika dogaanja u BiH. Ovome ide
u podrku cjelokupno osjeanje mladih ljudi da su
"na margini bilo kojeg odluivanja u BiH."46
Situacija je ista i na lokalnom nivou, uprkos oekivanjima da bi omladina mogla imati bolji pristup
organima vlasti na tom nivou i da bi komunikacija
tu mogla biti kvalitetnija (vidi Tabelu 7). Rezultati
druge ankete provedene meu mladima pokazali
su da "mladi ljudi vjeruju da su politiari zainteresiraniji za stjecanje i ouvanje vlasti (bez obzira da
li se radi o finansijskoj dobiti ili politikoj moi)
nego za rad u interesu zemlje".47 Isto istraivanje
je pokazalo da 52,4 posto ispitanika vjeruje da
politiari podravaju jedino one aktivnosti koje
odgovaraju njihovim politikim interesima.48
Situacija u pogledu uea u politikim strankama
je slina. Na osnovu istog osjeanja marginaliziranosti, 84 posto mladih ljudi u BiH smatra da mladi
politiari vre malo ili ak nimalo utjecaja na
kreiranje politike stranke. To moe biti razlogom
zbog kojeg je zainteresiranost mladih i njihovo
uee u politikim strankama opalo sa 8 posto u
2000. godini na sadanjih 6 posto, to je jasna
indikacija njihove skeptinosti prema ueu u politikom ivotu.
23
24
Osim toga, frustracije u pogledu nezadovoljavajueg obrazovnog sistema i visokih stopa nezaposlenosti na formalnom tritu rada utjeu na
elju da se pokua sa boljim ivotom izvan BiH.
Zabrinutost u vezi sa sigurnou, kao i politiki
razlozi, su marginalni. Izvjetaj ranog upozorenja za
oktobar - decembar 2002 istovremeno ukazuje i na
poveanu zabrinutost u vezi sa sigurnou. Ovo se
ne bi trebalo zanemarivati. Iz podataka do kojih
smo doli na osnovu ankete, komparativno,
ekonomski razlozi su za mlade ljude daleko jai.
S druge strane, 21 posto mladih nije izrazilo
nikakvu elju za naputanjem zemlje. Podjela
izmeu urbanih i ruralnih sredina nije znaajna, s
tim to tek neto vii postotak omladine iz ruralih
sredina eli raditi u inostranstvu i vii postotak
omladine iz urbanih sredina eli studirati u inostranstvu (vidi Tabelu 17 u Aneksu). 92,000 mladih
je iz BiH otilo u periodu izmeu 1996. i 2001.60
Naom anketom smo eljeli utvrditi da li mladi jo
uvijek pokuavaju da napuste zemlju ili samo o
tome razmiljaju. 77 posto ispitanika je reklo da bi
eljeli otii zauvijek ili otii na privremeni rad ili
nastavak kolovanja. Od tog postotka, 18 posto je
preduzelo konkretne korake u tom pravcu. Drugim
rijeima, svaka peta osoba koja eli napustiti
zemlju preduzima konkretne korake u tom pravcu.
Postotak onih koji ele otii zastalno je jednak
meu svim etnikim grupama u BiH. Veina Srba je
izjavila da generalno ne vidi perspektivu u ovoj
zemlji, dok je veina Bonjaka zabrinuta u ekonomskom smislu. Djelotvorni koraci u pravcu odlaska iz
zemlje su poduzeti od strane vie Bonjaka nego
Srba, Hrvata i Ostalih (vidi Tabelu 58 u Aneksu).
Gender analiza pokazuje da vie mukaraca nego
ena eli zauvijek otii iz BiH, i vie ena je
pomenulo da ele studirati u inostranstvu, ali zato
vie mukaraca eli raditi u inostranstvu (vidi
Tabelu 17 u Aneksu).
Neto vie mukaraca (21 posto) je preduzelo
konkretne korake u pravcu odlaska iz zemlje nego
to su to uradile ene (14 posto). Ova injenica
pokazuje da se na mukarce gleda kao na hranitelje u bosanskom drutvu i oni su spremniji otii - ili
se od njih to oekuje - iz zemlje da bi pronali bolje
mogunosti zarade. ene se u manjoj mjeri podstiu na odlazak iz zemlje. Rezultati spolnih razlika
u ovom aspektu idu u prilog opservaciji koja je ranije pomenuta u poglavlju o obrazovanju i ekonomiji
25
Trails Projekat u okviru kojeg je oko 100 omladinaca otilo u SAD u zadnje tri godine na trosedmini program vostva.
64 OIA, 'Specijalni izvjetaj o politici mladih broj 3: Omladinski NVO sektor u BiH,' april 2003.
65 Kaapor, Zehra, 'Da li da ostanem ili da idem? Perspektive mladih u
26
27
Internet. To je napredak u odnosu na 8 posto iz izvjetaja za 2000. godinu. Broj mladih koji nikad ne
koriste Internet smanjio se na 51 posto sa 80
posto u posljednje tri godine. Moe se pretpostaviti
da se radi o kratkoronom rezultatu mnogih projekata koje provode omladinske nevladine organizacije i meunarodne organizacije koje su mladima
omoguile Internet usluge. Ipak nizak broj korisnika Interneta ukazuje na digitalnu podjelu (digital
divide) izmeu omladine u BiH i Zapadne Evrope. U
Zapadnoj Evropi mladi se sve vie navikavaju na
kolska i druga istraivanja putem Interneta, dok
takva mogunost u BiH nedostaje, posebno u kolama. Ovo e stoga dovesti do nepoznavanja rada
na kompjuteru i zadrat e digitalne razlike. Stoga,
gorepomenuti projekti imaju veliku vrijednost, i
vlada i donatori bi ih trebali podrati.
Graansko drutvo
Mladima u BiH nedostaju mjesta na kojima bi se
okupljali i svoje slobodno vrijeme provodili na
kreativan nain. Nekadanji domovi omladine su
uglavnom privatizirani i koriste se u druge svrhe.
Prostorije u omladinskim organizacijama su esto u
loim uvjetima, sa starom infrastrukturom i praktino bez opreme. U opinskim budetima esto
nema sredstava za aktivnosti mladih. Nedavni izvjetaj pokazuje da 23 posto omladinskih organizacija nema nikakve prostorije, dok 50 posto nema
materijalnu i tehniku opremu ili je ima u nedovoljnim koliinama.64 Nedostatak sredstava i pros-
28
mena, i rezultati predstavljaju alarmirajui indokator posljedice siromatva po mlade. Kulturni ivot
se svodi na gledanje televizije ili sluanje radija,
uglavnom kod kue. Veina graana je izjavila da
se kulturni ivot sastoji od gledanja televizije.67
Zakljuak
Nain na koji mladi troe svoje slobodno vrijeme
nije se umnogome promijenio. Nedostatak adekvatnih kulturnih i sportskih lokacija i manifestacija
ostavlja mladima opciju ostajanja kod kue ili
"zujanje" na ulici i po kafiima. Mladi nemaju
dovoljno novca da bi svoje slobodno vrijeme usmjerili na skupe obrazovne ili kulturne aktivnosti.
Iako su opinska sredstva ve rasporeena, prijetnja apatije mladih i nedostatka aktivnosti apelira
na neophodnost opinske intervencije. Opinski
budeti bi trebali obezbijediti sredstva za adekvatne slobodne aktivnosti, koja bi se kanalisala
preko omladinskih klubova, sportskih i kulturnih
organizacija, ime bi se podstakle lokalne inicijative organizacija koje su aktivne u zajednici.
Kultura
Nae istraivanje je pokazalo da samo 3 posto
mladih odlazi u pozorite, dok se svega 5 posto
bavi umjetnou i 7 posto odlazi u galerije. Ovi
rezultati pokazuju nezainteresiranost i apatiju
meu mladima. Siromana ekonomska situacija je
takoer limitirajui faktor koritenja slobodnog vre-
71 Radna grupa za politiku mladih radi pod sektorom za demokratizaciju i uee graana u okviru Grupe za institucionalnu izgradnju .
72 IBTF radna grupa za politiku mladih u BiH, 'Stavovi Radne grupe za
politiku mladih .'
29
30
Zakljuak
Proces utvrivanja omladinske politike je konano
poeo. Stalno podsticanje na ukljuivanje mladih,
meutim, je bitno za participativan razvojni proces.
Bitno je uspostaviti stalne kanale komunikacije
izmeu omladine i organa vlasti. Iako je dolo do
znatnog napretka, jaki odnosi izmeu dvije grupe
ne postoje u veini zajednica u BiH. Kontakti i partnerstvo koji uistinu postoje uglavnom se stvaraju
na ad hoc osnovi, i nisu ukljueni u redovne
aktivnosti omladinskih organizacija ili vlade. Vladini
predstavnici koji su zadueni za realiziranje
omladinske politike osjeaju potrebu za izgradnjom
kapaciteta. Da bi se ova nova oblast pravilno provela u bh. upravi, potrebno je tragati za strunou i
poznavanjem najboljih praksi u vezi sa realiziranjem omladinske politike u drugim zemljama, i inicijative bi se trebale dalje promovirati putem raznih
informativnih kampanja.
31
PREPORUKE
Slijedi krai prikaz osnovnih preporuka iz svih
poglavlja izvjetaja, s ciljem naglaavanja potrebe
za proaktivnim razvojem koji obuhvata mlade ljude.
Nadamo se da e se u toku bh. reformi i razvoja
teite staviti na mlade, zahvaljujui praenju
razvoja mladih u BiH.
Obrazovanje
Provesti cjelokupnu i radikalnu reformu svih
aspekata obrazovnog sistema
Ukljuiti mlade ljude, roditelje i nastavnike u proces reformi kroz vijea i unije uenika, nastavnika i
roditelja
Utvrditi nastavne planove i programe koji e
omoguiti veu praksu, i primjenu teoretskog pristupa
Omladinska politika
Formirati tijela na dravnom i entitetskom nivou
koja e se baviti pitanjima mladih
Izgraditi vladine kapacitete u oblasti omladinske
politike i uea mladih
Izgraditi omladinske kapacitete kako bi omladina postala partner u razvoju
Omoguiti komunikaciju i saradnju meu mladima i vlastima
33
Akronimi
BiH
AIDS
Bosna i Hercegovina
Acquired Immune Deficiency Syndrome
(sindrom steenog gubitka sposobnosti imunoloke odbrane)
BiH
Bosnia and Herzegovina
CIDA
Canadian International Development Agency
(Kanadska meunarodna agencija za razvoj)
CO
Conscientious Objection (prigovor savjesti)
CoE
Council of Europe (Vijee Evrope)
CoM
Council of Ministers (Vijee ministara)
DPA
Dayton Peace Agreement (Daytonski mirovni sporazum)
DFID
Department for International Development
(Odjel za meunarodni razvoj)
EYF
European Youth Forum (Evropski forum mladih)
EWS
Early Warning System (Sistem ranog upozorenja)
FBiH
Federacija Bosne i Hercegovine
FRY
Federal Republic of Yugoslavia (Savezna Republika Jugoslavija)
GDP
Gross Domestic Product (bruto domai proizvod)
GTZ
Gesellschaft fuer Technische Zusammenarbeit
HCA
Helsinki Citizens Assembly (Mrea helsinkih graanskih skuptina)
HIV
Human Immunodeficiency Virus (humani imunodeficijentni virus)
IBHI
Independent Bureau for Humanitarian Issues
(Meunarodni biro za humanitarna pitanja)
IC
International Community (Meunarodna zajednica)
IDP
Internally Displaced Person (interno raseljene osobe)
IOM
International Organization for Migration
(Meunarodna organizacija za migraciju)
IRC
International Rescue Committee (Meunarodni komitet spasa)
KM
konvertibilna marka
LSMS
Living Standards Measurement Survey
(istraivanje "Mjerenje ivotnog standarda")
NGO
Non-Governmental Organization (nevladine organizacije)
OHR
Office of the High Representative (Ured Visokog predstavnika)
OIA
Omladinska Informativna Agencija
(Youth Information Agency)
OIA SIROP- OIA Specijalni Izvjestaj o Razvoju Omladinske Politike
(Special Report on Youth Policy Development)
OSCE
Organization for Security and Cooperation in Europe
(Organizacija za sigurnost i saradnju)
PRSP
Poverty Reduction Strategy Paper
(Strategija borbe protiv siromatva)
RS
Republika Srpska
SDC
Swiss Development and Cooperation Agency
(vicarska agencija za razvoj i saradnju)
SFRY
Socialist Federal Republic of Yugoslavia
(Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija)
SHL
Schueler Helfen Leben
STD
Sexually Transmitted Desease
(bolesti koje se prenose seksualnim putem)
UN
United Nations (Ujedinjene nacije)
34
35
37
38
Aneks
39