BEHAR

^ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA

Sead Begovi:
Budi se Bliski istok i Zapad
20 godina od
potpisivanja
Daytonskog mirovnog
sporazuma
Ibrahim Pai:
Kranski niani

GODINA XXIV l 2015. l BROJ 126 l CIJENA 40 KN

Sanjin Kodri:
Sarajevski atentat i njegovi
odjeci u knjievnom
djelu Ive Andria
Evlija elebija
o Bonjacima
Islam u Hrvatskoj:
Ibrahim paa Poeanin

EKONOMSKI PODLISTAK:
Makroekonomske debate
KNJIEVNI PODLISTAK: 240 godina od roenja: ejh Abdurrahman Sirri

BEHAR, dvomjeseni bonjaki asopis

za kulturu i drutvena pitanja
Nakladnik:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
PREPOROD
Za nakladnika:
Ervin Jahi
Glavni i odgovorni urednik:
Sead BEGOVI
Izvrni urednik:
Filip Mursel BEGOVI
Urednik Ekonomskog podlistka:
Faris NANI
Grafiki urednik: Selma KUKAVICA
Urednitvo: Remzija HADIEFENDI
PARI, Rusmir AGAEVI, Edin Urjan
KUKAVICA, Senad NANI, Sena
KULENOVI, Azra ABADI NAVAEY,
Edib AHMETAEVI
Rukopisi i fotografije se ne vraaju
Adresa:
BEHAR
KDBH Preporod
Ulica Grada Vukovara 235,
10000 Zagreb, Hrvatska
Telefon i fax: 00385 (0)1 483-3635
e-mail: casopisbehar@gmail.com
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
web: www.behar.hr
Cijena po primjerku 40 kn, godinja pretplata 200 kn
Cijena u BiH: 10 KM, godinja pretplata 60 KM.
Kunski iro-raun:
ZABA 2360000-1101441490

SADRAJ

Na naslovnici: Fotografija Antonio Bat EPA

RIJE UREDNIKA
3
Sead Begovi:

Budi se Bliski istok i Zapad
20 GODINA OD POTPISIVANJA
DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
4
Admir Mulaosmanovi:

Alija u Daytonu
STAV
14 Edin Urjan Kukavica:

Alija izmeu ekia i nakovnja
ISLAMSKA DUHOVNOST
16 Marina Kralik:

ejh Abdul Wahid Jahja Ren Gunon (1886. 1951.)
19 Rekli su o Ren Gunonu
20 Ren Gunon:

Pripreme za kraj svijeta i dolazak dajjla
ZOON POLITIKON
22 Faris Nani:

Parabole dvadesetog i dvadesetprvog stoljea sluaj Gaze
ESEJ TOKOVI MISLI

Devizni iro-raun: SWIFT ZABA HR 2X:

703000-280-3755185
(S naznakom: Preporod, za Behar)

25 Ante Gavranovi:

Drutveni dijalog i etika

Tisak: Grafomark d.o.o., Zagreb

ISLAM U HRVATSKOJ
28 Goran urevi:

U zrcalu prolosti: Ibrahim paa Poeanin?

Tiskano uz financijsku potporu iz Dravnog

prorauna Republike Hrvatske putem Savjeta za
nacionalne manjine Republike Hrvatske
ISSN 1330-5182
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori nisu
nuno i stavovi urednitva.

ZNANOST O KNJIEVNOSTI
30 Sanjin Kodri:

Zanos i stradanje: Sarajevski atentat

i njegovi odjeci u knjievnom djelu Ive Andria
PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE
Jusuf Dafi:

40

46

Evlija o bonjakom narodu i bosanskom jeziku

Ibrahim Pai:

Kranski niani

EKONOMSKI PODLISTAK
Behar je prvi slavni bonjaki list tiskan latinicom u Sarajevu godine 1900.,
a izlazio je sve do 1911. godine. Prvim mu je urednikom bio Safvet-beg
Baagi, a vlasnik Ademaga Mei. Objavljivao je tekstove za zabavu i
pouku, izvorne i prijevodne knjievne priloge bosanske i islamske obojenosti. Beharov se sjaj nije dao integracijom pretopiti u bliske susjedne
kulture, a niti preimenovati. Od 1992. godine izlazi zagrebaki Behar
ocijenjen najboljim to su Bonjaci dosad imali. On je najbolji izraz povezanosti nacionalne manjine sa ivotnom sredinom, dijasporom u svijetu
i matinim narodom u Bosni i Hercegovini. U desetogodinjem razdoblju
(1992.-2002.) glavni i odgovorni urednik zagrebakog izdanja bio je knjievnik dr. Ibrahim Kajan, a potom ga je zamijenio dr. Muhamed dralovi
koji je tu slubu obnaao do ljeta 2006. godine.

BEHAR 126

51 Faris Nani: Makroekonomske debate

52 Faris Nani: Vrijeme je ironije
56 Intevju: Selmo Cikoti (Razgovarao: Faris Nani)
62 Kenan Spaho: Sindikati u BiH u novim uslovima
66 Zanimljiivosti
KNJIEVNI PODLISTAK
67 Edin Urjan Kukavica:

240 godina od roenja: ejh Abdurrahman Sirri

sin Mehmedov sina Fadlullaha Balta-zade, Bonjak (1775. 1847.)

RIJE UREDNIKA

BUDI SE
Bliski istok i Zapad
N
Pie: Sead Begovi
glavni urednik

akon zadnjeg rata i Hrvatska se ponovo suoava sa starim/novim leksikom: egzil, tranzit, izbjeglice, sigurnosne slube, lane dojave i od toga
dojmovi u celofanu od straha, sablazni, kaosa itd. Pitamo se pritom: da li se gubi pojam manjinskog statusa
u drutvu kao to je hrvatsko kada kroz dravu proe
300 000 ljudi, izbjeglica? Tko smo mi, a tko su oni? Prijatelj Malik mi posredno odgovara pitajui me: Zna ti
koliko ima muslimana u Hrvatskoj?
Oko ezdeset tisua, odgovaram.
Ma jok ima nas 62 977 sa stalnim boravkom i jo,
kau, 500 000 onih u tranzitu, pa ti sad zbroji.
I poinje ono to proizlazi iz teorije kaosa. A zna
li ti da se u Zapreiu, nastavlja Malik, ve ire glasine
da e ovi garavi preplaviti grad, tu se nastanit, pa e domai hodit u oran kombinezonima na arbajt u Njemiju. Eto, dok ISIL plai glavosijekom, ksenofobi plae
ISIL-om uz pokli: Pazite da Europa ne postane Sirija!
U ovakvoj situaciji izgledan je uspjeh neke nove stranke, koja promovira vladavinu pravde i zakona, a ne neke
koja premouje razlike. Dok su izbjeglice jo u prolazu i
nisu dio liberalnog trita, Europa postaje antieuropska
tvrava - integralna u svojim granicama.

Hoemo li upasti u zamku da se distanciramo od sirijskih, irakih

i afganistanskih muslimana objanjavajui Hrvatima i Evropi da
mi nismo ti muslimani, osumnjienici za mogui terorizam, nego
neki drugi tzv. evropski muslimani? Neki upravo to nameu, a
na nama je da odluimo hoemo li dopustiti da postanemo peta
kolona ummeta Poslanika Muhammeda?
Ako mala drava ne vodi politiku otvorenih vrata
nema propuha i nastaje zaduha. U takvim uvjetima javljaju
se i lideri idovskih zajednica koji trae limit prihvata traitelja azila jer, navodno, sa svakim izbjeglikim priljevom
raste netrpeljivost prema Izraelu, a raste i antisemitizam.
Znai, polako ali sigurno mogao bi nas oplahnuti i val
antisemitizma, i onog Hrvata iz Rakovog potoka i onog
iz zagrebakog Rudea ili Sesveta, a moda tu opasnost
osjete i kineske pande jer ne znaju da izbjeglice bjee
od faizma koji ukljuuje antisemitizam pa nemaju to
raspiriti osim ako to ne raspiruju lideri idova.
Posvema Bliski istok nije vie blizak nego mrzak. Humanizam Europe pretvorio se u volonterski rad. Volonteri svih zemalja zebu na otvorenom zajedno s izbjeglicama. Ispred i iza njih je ica, a poslije dolaze i psi. Dakle,

odjednom se gorui problem izbjeglica pretvorio u gorui problem poistovjeenosti izbjeglica i terorizma. Moemo slobodno protjerati imigrante i ojaati nacionalnu
dravu jer kod kue je najbolje. Najbolje je gasiti poar
kad kua gori kod kue. A kod kue marginalne stranke
ire govor mrnje i ksenofobiju to se indirektno, ili pak
direktom otvoreno, tie i muslimana Bonjaka u Hrvatskoj. I opet se vraamo na manjinski strah od izolacije, a zatim protjerivanja. Na sreu obje vodee stranke
u Hrvatskoj za sada ne poseu za takvom politikom, to
je odista ohrabrujue. No, hoemo li upasti u zamku da
se distanciramo od sirijskih, irakih i afganistanskih muslimana objanjavajui Hrvatima i Evropi da mi nismo ti
muslimani, osumnjienici za mogui terorizam, nego neki
drugi tzv. evropski muslimani? Neki upravo to nameu,
a na nama je da odluimo hoemo li dopustiti da postanemo peta kolona ummeta Poslanika Muhammeda?
Moe i ovako. Zatvorimo svi zapadne granice i otvorimo nova radna mjesta, npr. obrte za krijumarski zanat na ijim e firmama pisati: Vaa je sudbina u naim
rukama. Poslije vas, drage izbjeglice, ekaju novi vlakovi, atori, eljezni kreveti, poljski zahodi, suzavac, pokoja vaspitna palica, grupno tranje pod tu i vreica
sa sapunom i suhom hranom. Ako nita drugo djeca
su zadovoljna ona vole putovanja, a ikice i tete daju
im bombona i banana, dok tate raspravljaju s vlau, a
mame plau od sree.
Ako se apstrahira teorija kaosa i strah ima, po nekima,
i uljuenijih rjeenja. Po njima lijepa rije otvara sva vrata. Na primjer, ako tu nepreglednu kolonu lijepo zamoli
oni mogu postati civilizirani i bogobojazni krani. Rije
civilizirati posebno se kanalizirala kroz bie i pamenje
autora ovog napisa. Naime, na pragu 21. stoljea mu je
hrvatski pjesniki bard Dragutin Tadijanovi, u prolazu,
na stepenicama HAZU-a doslovno povjerio: Seade, kad
sam ja sreivo djela I. G. Kovaia sve ono moje naao
sam u njega... Ja sam u udu treptao oima i mirno ga
zapitao: A jeste li Vi napisali Jamu? Simpatini Tadija
se na to trzne i svojim sonornim glasom zagrmi: Seade,
Seade, kad e se ve jednom civilizirati . Izgleda za to
nisam imao vremena jer sam i ne slutei skrivio sukob
civilizacija. Ubrzo su zaredali bombaki napadi, Twinsi,
rat u Iraku, Afganistanu, Siriji... desio se Pariz, a ja sam
osjetio strah. Sklonio sam se u KDBH Preporod i jo i
sad ekam hoe li mi dati azil, ili e me izruiti, jer sigurni smo da meu hrvatskim Bonjacima ve djeluje peta
kolona. 
n
BEHAR 126

20 GODINA OD POTPISIVANJA DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

Alija u Daytonu

Izetbegovi je uspio uvjeriti parlametarce, ali i javnost koja je bila na izmaku

snaga. Rat je za sve predugo trajao i svako rjeenje se inilo dobrim. Nakon
dogovorenih principa Holbrooke je bio spreman ii i korak dalje ne bi li se
definirale funkcije drave, njene institucije i slino. Septembarske diplomatske
vratolomije, zapravo, drale su pregovarae u stalnoj napetosti.
Pie: Admir Mulaosmanovi

Dobre i loe odluke nepromjenjiva su

politika istina i na kraju je tek znaajno kakva je bila namjera. Tumaiti politiku kroz moralni imperativ, svojstven
upravo Aliji Izetbegoviu, znai dati joj
ljudski oblik. itavu ovu ljudsku borbu
Izetbegovi je saeo na sljedei nain:
Moja borba za Bosnu nije bila pravolinijska. Historijske injenice su
poznate i ja ih niti namjeravam, niti
mogu mijenjati. To je neka izlomljena,
cik-cak linija, u ovisnosti od situacije u
samoj Bosni i van nje, ali opi smjer je
bio uvijek isti: ouvanje Bosne kao cjelovite drave u njenim meunarodnim
priznatim granicama. Bio je Carringtonov, pa Cutilierov, pa Vance-Owenov, pa Owen-Stoltenbergov plan, pa
konano Dejton. tota se mijenjalo,
ali konstanta svih tih planova bila je
ouvanje Bosne kao drave. Po svim
zakonima vojne i politike logike, s
obzirom na odnose snaga i ponaanje
svijeta, Bosna je trebala biti zbrisana
sa politike karte svijeta. Sjetite se:
u jednom periodu, dugom, za nas beskrajno dugom, od decembra 1992. do
aprila 1994. bili smo potpuno opkoljeni,
imali smo tri fronta: Karadi, Boban,
Abdi. Ali, evo, Bosna je opstala. Pregovori su u tome odigrali svoju ulogu jer
mi smo paralelno jaali svoju odbranu i

osigurali kakvo-takvo prisustvo svijeta

u Bosni. Ne znam da li sam uvijek vukao najbolje poteze, ali sam uvijek radio po najboljem svom znanju i savjesti
i bio spreman sasluati savjet drugih.

Daytonski sporazum:
Ovo moda nije pravedan mir,
ali je pravedniji od nastavka rata
Daytonski mirovni ugovor sporazum
je kojim je, kako velika veina istraivaa, sudionika i, uope, zainteresiranih
istie, zaustavljeno stradanje i razaranje. To je i najvei domet ovoga ugovora jer su sve ostale, ili barem dobar dio,
odredaba i rjeenja u Daytonu zaustavili i zamrznuli BiH u nekom nejasnom
statusu quo koji nijednoj od tri etnike
zajednice ne moe odgovarati. No, dolaenje do njega smatralo se pobjedom
meunarodne zajednice, u prvom redu
SAD-a, jer je uspjeno zavrila bosanska kriza. Izetbegovi je teko podnosio pregovore, ovi posljednji u Daytonu
su bili najtei.
U svome dugom ivotu radio sam
najrazliitije poslove: kao zatvorenik kopao zemlju, nosio malter, sjekao umu,
a kasnije kao slobodan ovjek, rukovodio gradilitem, zastupao na sudu, pisao
lanke. Ipak, moj najtei posao bili su
pregovori. Pregovarati znai odluivati.

A donositi odluke je najtei posao koji je

nesretnom biu namijenjen.
Poetak septembra 1995. godine bio
je u znaku snanih zranih udara, ali i
odlunih koraka ka uspostavljanju mira
u BiH. Jedna dilema je, ipak, postojala
pozicija Alije Izetbegovia prema budunosti BiH. S tim u vezi Holbrooke mu je
sasvim izravno postavio pitanje koje je
u sutini bilo da li elite jedinstvenu
Bosnu sa slabom sredinjom vladom ili
podjelu? Izetbegovi kae da je odmah,
prilikom toga razgovora u amerikoj ambasadi u Parizu, odgovorio da eli ovo
prvo. Ameriki diplomata, pak, kae da
Izetbegovi nije dao odgovor odmah, to
zbog navodne smuenosti, inzistiranja
na zranim udarima i nedefinirane poslijeratne politike, no rekao je da je jedinstvena BiH cilj i da prihvata visoku
autonomiju srpskog dijela.
Temelji su bili postavljeni. Srpska
strana je konane odluke i teret prenijela na Miloevia, to je potvrdila i
Srpska pravoslavna crkva (SPC), ime
je pregovaranje bilo definitivno deblokirano. Holbrooke je uspio izbiti poluge odluivanja iz Karadievih ruku i
predati ih ponovo Miloeviu, kojem bi
paljanski Srbi bili tek dio delegacije
na pregovorima. U Beogradu je srbijanski predsjednik doekao Holbrookea

Ovaj tekst predstavlja preraeni odlomak iz knjige Iskuenje opstanka i referira se na poziciju, ulogu i djelovanje Alije Izetbegovia tokom pregovora u Daytonu ali i na nekoliko dogaaja u postdaytonskom periodu. lanak Alija u Daytonu je prvi put
objavljen u brouri Umjerenost u politici i djelovanju Alije Izetbegovia (Mladi muslimani, Sarajevo, 2015.).

<?>

BEHAR 126

sa dokumentom usuglaenim sa paljanskim rukovodstvom i pozicijom obnovljene moi. Nakon ovih razgovora
Izetbegoviu je, tokom susreta u Ankari
4. septembra, isporuen raun za njegovo
prihvaanje visokog stepena autonomije srpskog dijela u vidu Holbrookeovog
inzistiranja da se prizna RS. Izetbegovi je, kako kae u svojim memoarima,
odbio ovaj Holbrookeov zahtjev.
Holbrooke, pak, o ovome ponovo
svjedoi neto drukije. Izetbegovi se
dugo opirao i govorio da je to neprihvatljivo. Ime je kao nacistiko ime, rekao
je Izetbegovi ali, ipak, na kraju je prihvatio rjeenje jer se ostalim takama
dogovora dobivala drava (tri take koje
je Miloevi prihvatio, a govore o dravnosti i kontinuitetu BiH). airbegovi je
izvijestio, nakon duge pauze da se ime
RS prihvata. Izetbegovi je ipak dvojio
tako da je, nekoliko dana poslije, trebala
dodatna intervencija na dan potpisivanja sporazuma u Genevi koji su potpisali
ministri vanjskih poslova airbegovi,
Grani i Milutinovi. Dana 8. septembra,
tokom samih pregovora, Christopher je
nazvao Izetbegovia iz Geneve i rekao
mu da se dokument treba prihvatiti jer
e SAD stati iza Bosne, no cijena je bilo
prihvaanje RS-a.
Odbijanje, dakle, nije bilo opcija.
Bilo je izvjesno da e dogovor o budunosti drave biti postignut. Pred svima
je bila ve spomenuta runda razgovora
u Genevi izmeu ministara vanjskih
poslova BiH, Hrvatske i Srbije. Na njemu je usvojen omjer koji je jo Kontakt grupa definirala, a to je kasnije u

Daytonski mirovni ugovor sporazum je kojim je, kako velika veina

istraivaa, sudionika i, uope, zainteresiranih istie, zaustavljeno
stradanje i razaranje. To je i najvei domet ovoga ugovora jer su sve
ostale, ili barem dobar dio, odredaba i rjeenja u Daytonu zaustavili
i zamrznuli BiH u nekom nejasnom statusu quo koji nijednoj od
tri etnike zajednice ne moe odgovarati. No, dolaenje do njega
smatralo se pobjedom meunarodne zajednice, u prvom redu SAD-a,
jer je uspjeno zavrila bosanska kriza. Izetbegovi je teko podnosio
pregovore, ovi posljednji u Daytonu su bili najtei
Daytonu samo potvreno. Teritorijalna
raspodjela na dvoentitesku BiH u odnosu 51:49 i nepodijeljeno Sarajevo ovom
sastanaku su dali znaaj tako da je figurirao kao jedan od najznaajnijih u
toku pregovaranja od poetka agresije i
rata u BiH. Izetbegovi je, nespokojan i
nezadovoljan, graanima BiH u lanku
za Osloboenje pokuao pojasniti ta je
dobitak ovih pregovora i zato se trebaju prihvatiti dogovorene toke.
Holbrooke je, u meuvremenu, na
dramatinom sastanku u Beogradu sa
Miloeviem postigao dogovor o prekidu vatre i skidanju okova sa Sarajeva.
Pregovorima su bili prisutni i Karadi
i Mladi, ali vjetim diplomatskim manevrima ameriki buldoer uspio je da
ih neutralizira i prisili na potpis. Bio je
vrlo sretan zbog postignutog.
Vana sjednica Skuptine BiH od
17. do 18. septembra na kojoj se trebala
progutati gorka pilula, a to je postojanje politiko-administrativnog entiteta
zvanog Republika Srpska kao i ranije
sjednice (Owen-Stoltenbergov plan, Plan
Kontakt grupe) bila je burna i optereena rezultatima dogovora. Malo je bilo

onih kojima je bila prihvatljiva tvorevina

nastala na genocidu i etnikom ienju.
Izetbegovi je, kao i ranije u izlaganju
tijekom diskusije nastojao pridobiti zastupnike za prihvaanje plana.
Ja bih odmah dao svoj glas za prijedlog koji nam je upravo izloio uvaeni profesor univerziteta, koga ja veoma
potujem, ali profesori obino mnogo
znaju o teoriji ne znaju neke stvari iz
prakse. Ne moe se deklaracijom ukinuti
zlo te vrste. Kada bi se moglo, mi ne bismo trebali oklijevati nijednog momenta, trebalo bi odmah izglasati taj ustav i
jo danas rijeiti problem. Ali, naalost,
i nakon toga, etnici bi ostali na Trebeviu i nastavili ubijati nau djecu te iskljuivati gas i struju (...)
Neki ljudi svojevremeno zamjerili su
mi kad sam rekao da cjelovitu Bosnu, u
koju se mi zaklinjemo, niko ne garantira. Jer, danas niko nikome nita ne garantira. Svako kae: pokuajte, borite
se, izborite se. Stoga i ovo ovdje to ja
kaem, hoe li Republika Srpska poeti nestajati i hoe li se njeno nestajanje
nastaviti ili nee, zavisi od toga jesmo li
mi u stanju da vojno idemo dalje. Imamo
BEHAR 126

20 GODINA OD POTPISIVANJA DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

li dovoljno snage i hrabrosti da to radimo i, posebno, da li emo biti u stanju

da na dijelu Bosne koji mi kontroliramo
napravimo jedan uzoran primjer drave, primjer demokratskog i ekonomskog
razvijenog drutva, da li emo sredstva
koja e nam dati svijet danas-sutra pretvoriti u neke fabrike ili u kola i vikendice, hoemo li ga pokrasti, ili emo ga
upotrijebiti za narod i za dobro, hoemo
li mi sve to biti u stanju da uradimo.()
Izetbegovi je uspio uvjeriti parlametarce, ali i javnost koja je bila na
izmaku snaga. Rat je za sve predugo
trajao i svako rjeenje se inilo dobrim.
Nakon dogovorenih principa Holbrooke
je bio spreman ii i korak dalje ne bi li
se definirale funkcije drave, njene institucije i slino. Septembarske diplomatske vratolomije, zapravo, drale su
pregovarae u stalnoj napetosti, a dogovor na samom rubu propasti. Sve je
bilo skoro izvjesno, ali zadnji koraci koji
su se trebali poduzeti na putu prema
okonanju neprijateljstava i zavretku
rata nisu bili na vidiku. Izetbegovi je
o ovim Holbrookeovim pokuajima dao
vlastito vienje i saeo razloge koji su,
prema njemu, usporavali proces.
Holbrooke je najavio sastanak u New
Yorku na kojem se trebao napraviti korak dalje u odnosu na Genevu gdje bi se
precizirale centralne institucije, podjela nadlenosti izmeu drave i entiteta,
kompetencije Vijea ministara i nain
izbora Predsjednitva i Skuptine BiH.
Holbrookeov tim je tijesno suraivao sa
airbeyom i veina stvari je ila dobro
tako da su nacrtom, koji je bio zavren
22. septembra, u BiH bili uglavnom zadovoljni. No, Izetbegovi pokuava pokazati
Miloevievu logiku i konkretne poteze.

BEHAR 126

Provedba odredaba
Daytonskog sporazuma u
prvim mjesecima mira nije
bila nimalo jednostavna.
Veliki napor morao se uiniti u
mirnoj reintegraciji Sarajeva.
Okupirani dijelovi sarajevskih
opina Ilija, Vogoa, Hadii,
Ilida, Novo Sarajevo (naselje
Grbavica) trebali su prei pod
jurisdikciju Federacije BiH i to je
bio prvi izazov meunarodnim
institucijama i domaim vlastima
Sada je trebalo uvjeriti Miloevia.
Amerika ekipa, u sastavu Owen, Hill
i Pardew, otputovala je 23. septembra
u Beograd na razgovore. Miloevi ih je
pustio da se prvo bore sa Karadiem i
njegovima, koji nisu htjeli uti o nekakvim dravnim institucijama. Kada su
se pregovarai dobro umorili i shvatili
u kakvom su se udu nali, Miloevi
je odstranio bosanske Srbe i, kao mirotvorac i ovjek dobre volje, prihvatio mnogo od onoga to su Karadi i
kompanija odbijali. Ali ne i sve. Ako ste
papir nakon Miloevieve intervencije
uporeivali sa Karadievim zahtjevima, on je bio dobar. Ako ste ga uporeivali sa onim sa ime su Amerikanci
krenuli u Beograd, on je bio apsolutno
neprihvatljiv.
Izetbegovi ovakvim pojanjenjem
daje sutinsku poziciju srpske strane
tokom skoro svih pregovora u kojima
jedno radikalno krilo trai maksimum
(Karadi) dok drugo (Miloevi) djeluje kao umjereno i trezveno. S obzirom na to da su svi nastojali varati,

mora se zakljuiti da su Srbi, ipak,

varali bolje.
Teko ostvareni preduvjeti tokom
dramatinih nekoliko dana u New Yorku (22.26. septembra) ameriku administraciju usmjerili su ka pripremi
zavrnici pregovora i potpisivanju sporazuma. Iako su Srbi pravili velike probleme, jo vei su izbijali zbog loih odnosa izmeu Izetbegovia i airbeya,
sa jedne, te Silajdia sa druge strane.
Silajdi je, prema Holbrookeu, nastojao osigurati vlastitu politiku poziciju.
Tokom boravka amerike delegacije u
Sarajevu (Hill, Perdew i Owen) ak su
imali odvojene sastanke sa predsjednikom Predsjednitva i premijerom na
Silajdievo inzistiranje. Ipak, obojica,
i Izetbegovi i premijer, prihvatili su izmjene postignute u Beogradu sa Miloeviem (23. septembra).
Odlueno je da 1. novembra 1995.
delegacije dou u gradi Dayton (vojna
baza Wright-Peterrson) gdje e u miru
moi dogovoriti detalje koji su ostali
nerazrijeeni. Iako je, dakle, u zadnjoj
treini septembra postignut napredak
i sporazum, veina pitanja uno je diskutirana tokom novembra i izgledalo je
kao da se krenulo sa mrtve take. Interesantno je, da je prilikom susreta u
New Yorku (24. oktobar) dvojca Izetbegovi-Tuman sa amerikim predsjednikom radi dogovora o Federaciji, Clinton sugerirao da obojica odu u Moskvu
i dobiju podrku od Jeljcina to e biti i
snana poruka Srbima o njegovoj podrci mirovnom procesu. Dan prije dogodio
se susret ClintonJeljcin u New Yorku
tako da je ova inicijativa bila vrlo svjea. I Tuman i Izetbegovi su pristali
da to uine. Clinton je ponudio avion

ALIJA U DAYTONU

predsjedniku Predsjednitva da bi mu
olakao putovanje. Izetbegovi nije imao
vlastiti/vladin avion kao Tuman i ova
podrka mu je sasvim koristila.
Sve to vrijeme Tuman je ivio u
uvjerenju da mu je dano pola Bosne.
Ako ne odmah, mislio je, onda za odreeni broj godina ostvarit e se ta ideja
o Banovini. U tom vlastitom snu (koji
nije bio potpuno nerealan) stalno je ponavljao da je dobio mandat europeizacije
Bonjaka, to e rei kroatizacije kako
je jednom sam to definirao, pa ak to
ponovio u jednom intervjuu sredinom
septembra. Izetbegovi je, upitan o tome,
odgovorio na vrlo lucidan nain iako je,
kako je navedeno, smatrao da Tuman
ne govori totalne besmislice.
() Mislim da nije u redu dijeliti
svijet na Evropljane i na ostali dio svijeta, uvredljivo je to za ostale. Znam da
se mnogi narodi i ljudi u svijetu vrijeaju na takvu kategorizaciju. Konano,
Evropljani su i Karadi i Mladi, pa i
onaj general to je pucao na mostarski
Most. I on je Evropljanin, ali to nita
nije pomoglo. Mislim da ljude treba dijeliti na civilizirane i barbare i da je to
jedina prava podjela ().
On, kao europski musliman, odve
je puno razoarenja doivio da bi mu
Europa i dalje bila uzor po bilo emu.
Na kraju, jasno je to pokazao i novinaru Sterna cininim odgovorom o vlastitom europejstvu. No, ovakvi Tumanovi pogledi imali su tragine posljedice
i Izetbegovi ih je bio svjestan. Zbog
toga e i funkcioniranje Federacije biti
problematino u narednim godinama,
a Mostar arite politikih problema.
Dolaskom u Dayton efovi timova obratili su se na sveanom otvaranju konferencije, kurtoazno i utivo,
ostavljajui nerealne utiske za medije.
Na sastanku sa Christopherom trojice
predsjednika izreirano je njihovo meusobno rukovanje, fotografija napravljena za javnost, a tom prilikom, dravni
sekretar izloio je etiri uvjeta za dogovor jedinstvena drava BiH, uzimanja
u obzir specijalne historije i znaenja
Sarajeva, odgovornost ratnih zloinaca
i pitanje istone Slavonije.
Izetbegovi je nakon zahvale amerikoj vladi i narodu ponovio stavove
u osam taaka prihvaenih na sjednici

Izvrnog odbora SDA u Fojnici (20. novembar), a koji su bili mala modifikacija
i razjanjavanje dvanaest taaka od 18.
augusta, da bi na kraju pozvao Miloevia da sprijei progone civila iz Banje
Luke koje vre Mladieve snage. Inae je, zbog nemogunosti da Karadi
i Mladi idu na pregovore, na srpskoj
skuptini u Bijeljini 23. oktobra odlueno da njih u Miloevievom timu predstavljaju Krajinik, Koljevi i Buha. I
oni su, takoer, stigli sa platformom
koja je prema, Bildtu, dosta odstupala
od dogovorenih principa.
Prvi problemi i nesporazumi nastali su izmeu Bonjaka i Hrvata zbog
suprotnih kopncepata i razmiljanja
o Federaciji BiH. Komi navodi da je
delegacija Federacije u Daytonu odmah
bila podijeljena, Hrvati (Zubak i Prli)
nisu htjeli prenijeti nikakve ovlasti na
BiH i smatrali su da je Federacija drava, a da e i RS biti drava koja e
se brzo odvojiti. Izetbegovi i Silajdi
su zatraili da se ova situacija razrijei prije poetka pregovora sa Srbima, a
zadatak je povjeren Michaelu Steineru,
drugom ovjeku njemake delegacije i
lanu Kontakt grupe. Problem Federacije bilo je, izmeu ve naznaenih
Tumanovih opcija, i nerijeeno pitanje istone Slavonije. Tuman je Federaciju drao u ahu, sve dok nije uspio
dogovoriti mirnu reintegraciju ovoga
dijela Hrvatske.
No pored ovih nesporazuma postojali
su i oni izmeu amerikog tima i Kontakt
grupe. Prema Holbrookeu, Christopher

je bio svjestan problema koje mogu imati

sa Europljanima i nastojali su ih preduprijediti. Za Europljane, pak, ameriko
pokazivanje miia nije bio put za postizanje dobrog i kvalitetnog sporazuma,
posebno zbog velikog oslonca na vojni
pritisak, a ne na rjeenja kojima bi civilne vlasti bile ojaane.
Natezanje i odugovlaenje, tako bi
se moglo definirati pregovore u vezi sa
Federacijom. Materijal koji je sainio
Michael Steiner kruio je izmeu delegacija na koji se dodavalo i oduzimalo.
Mukotrpno iznalaenje rjeenja bilo je
zavreno 8. novembra kada je Steiner
ponudio Sporazum o oivotvorenju Federacije BiH. U opim naelima sporazuma naglaeno je da je Potpuna uspostava Federacije Bosne i Hercegovine
bitan preduvjet za mir u Bosni i Hercegovini. Bez snane Federacije koja u
cijelosti funkcionira, kao jedne od dva
sastavna entiteta Bosne i Hercegovine,
Daytonski bliski razgovori ne mogu proizvesti trajno mirovno rjeenje. Preduvjet je, dakle, bio osiguran na papiru, a
za pregovore to je bilo sasvim dovoljno.
Pozicija bosanskohercegovakih Srba
bila je vrlo loa. Veina pregovaraa se
prema njima odnosila s odreenim prijezirom i nipodatavanjem. Krajinika
je dosta ljutilo to uope nisu ukljueni
u razgovore i to nemaju informacija o
toku pregovora i postignutim rezultatima. Slao je pisma Miloeviu koje je ovaj
neproitane bacao u korpu za otpad: Ne
obraajte panju na te tipove, govorio
je. Vjerovatno je opet hinio.
BEHAR 126

20 GODINA OD POTPISIVANJA DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

Miloevi se dosta trudio da svojim

armom i irinom pogleda postigne politike probitke. Drutveni Miloevi
koji moe da popije lako je uspostavljao odnos sa svojim sagovornicima,
dok Izetbegovi nije pokazivao nimalo
interesa za druenje sa posrednicima ili
drugim stranama, osim kada je to bilo
neophodno, prenijeli su Litlle-Silber i
tako dijagnosticirali ponaanje dvojice
predsjednika. Izetbegovia je, zapravo,
puno toga muilo i nerviralo. Napredak
nije bio vidljiv, a dani su brzo prolazili.
Ovime se pokazivao i karakter osobe.
Kod Izetbegovia se dalo primijetiti da
nosi na svojim pleima tegobe kroz koje,
u prvom redu, prolazi bonjaki narod
dok je Miloeviu to bila kulisa gdje je
mogao iskazati vlastite mogunosti.
Ja sam izgubio i ono malo optimizma sa kojim sam doao u Dayton. Slabo
sam jeo i spavao, lupanje srca budilo me
nou. Izgleda da je moje stanje primjetio Holbrooke jer mi je nakon dananjeg
razgovora (misli na 10. novembar, op.a.)
priao i uinio neoekivanu ponudu:
da jedno od moje djece doe u Dayton
i bude sa mnom. Odbio sam, ali sam iz
ove ponude zakljuio da Holbrooke nije
pesimist kao ja i da nema namjeru lahko odustati. Meni se inilo da sam svaki
dan sve blie infarktu. To se dogodilo ali
tri mjeseca kasnije. Ipak, siguran sam
da sam ga zaradio u Daytonu.
Holbrooke je bio vrlo posveen, a
izgleda da je znao procijeniti ljude. Ovakvim postupkom omekao je Izetbegovia koji odreene stvari, jednostavno,
nije mogao prihvatiti. Izgledalo je da
misle da e se stvari jednostavno rijeiti s nekoliko sastanaka, kao da je ceo
sukob bio lina svaa. U stvarnosti, nas
su razdvajala ogromna groblja i hrpe
leeva, osvrnuo se Izetbegovi kasnije na Daytonske pregovore. Koliko je
Izetbegovi postajao odsutan i povuen

u sebe svjedoi i epizoda sa odlaskom

na nogometnu utakmicu izmeu dvije
univerzitetske ekipe. Ideja je bila airbeyeva, a Holbrookeu nije bilo drago
da se to uradi, no, bosanski dvojac je
otiao. Na povratku buldoer je pitao
predsjednika Predsjednitva ko je pobijedio, na to mu je Izetbegovi odgovorio Ne znam, mislim da su ljudi u
crvenim dresovima.
Razlike izmeu trojice predsjednika
bile su intrigantne. Izetbegoviev oaj
oslikavao se u njegovom djelovanju i nije
bio prijatno drutvo. Dapae. Miloevi, s
druge strane, kao da je ivio svoje najbolje
dane. Sklon zabavi, pijanenju i humoru
predstavljao je sebe kao ovjeka koji se
nalazi iznad balkanskih sitnih dua,
nastojao je pokazati prijezir prema junoslavenskim pregovaraima i njihovim
potezima kao nedoraslim i djetinjastim.
Rekao sam vam da te idiote s Pala ne
dovodite na sastanke Oni imaju vie
zajednikog s bosanskim Muslimanima
nego s nama, (mislio je na Srbijance,
op.a.) rekao je Holbrookeu nakon munih pregovora o mapama. Otrgnut od
srpskih mudrih glava koje su snivale
velikosrpske snove oslobodio se i poeo
pokazivati i drugu stranu karaktera. Je
li glumio ili ne, teko je rei, no, ostavljao je najbolji utisak. Rjeenje Sarajeva koje je dao Bonjacima moda ide
u prilog tvrdnji da je pod svaku cijenu
elio pokazati da je entlmen i gazda.
Tuman je, pak, imao svoja huntingtovke polazita. Srbi su mu namjeravali otkinuti znaajan komad zemlje,
ali zbog fiks-ideje o sukobu civilizacija,
nastojao je postii historijski sporazum
kojim bi prodor islama bio sprijeen, a
podjela Istoka i Zapada definitivna. Zbog
toga je Miloevi za njega bio Slobo, a
meusobni razgovori bili su im prijatni.
Sve nevolje koje su Hrvati iskusili (Vukovar, Dubrovnik i druga mjesta) trebalo

Razlike izmeu trojice predsjednika bile su intrigantne. Izetbegoviev

oaj oslikavao se u njegovom djelovanju i nije bio prijatno drutvo.
Dapae. Miloevi, s druge strane, kao da je ivio svoje najbolje dane.
Sklon zabavi, pijanenju i humoru predstavljao je sebe kao ovjeka koji se
nalazi iznad balkanskih sitnih dua, nastojao je pokazati prijezir prema
junoslavenskim pregovaraima i njihovim potezima kao nedoraslim i
djetinjastim. Rekao sam vam da te idiote s Pala ne dovodite na sastanke
Oni imaju vie zajednikog s bosanskim Muslimanima nego s nama
8

BEHAR 126

je smatrati kolateralnom tetom, mrekanjem beznaajnih dogaaja na dubokim strukturama povijesne zbiljnosti.
Nakon sreivanja stvari u pogledu
Federacije (bacanja problema pod tepih), otvoreni su pregovori o mapama.
To je bio i najtei zadatak i svi su znali
da dogovor ovisi upravo o rjeenju teritorijalnog razgranienja. Bilo je teko i
napeto. Mape koje su nuene od srpske
ili bosanske strane nikako nisu mogle
biti usuglaene. ekao se pravi trenutak
za ameriku mapu. Vrhunila su tri velika problema: Gorade, Sarajevo i Brko.
Ameriki tim izradio je i skicu ustava,
dosta suprotan onome to je Kontakt
grupa zagovarala, ali njihova volja da
se sve pokrene bila je jaa od nastavka
cjepidlaenja i natezanja svih sa svima.
Srpska strana, njen bosanskohercegovaki dio, nije bila zadovoljna prijedlozima ustavnih rjeenja, a dolazila su,
kako su smatrali sve loija i loije. Do
19. novembra Miloevi je ve bio prihvatio vojni dio sporazuma i uvjeravao
je Koljevia i Krajinika o dobro izbalansiranom aneksu. Za Sarajevo su ve postojala dva prijedloga; federalni distrikt
i jedinstveni grad u okviru Federacije
BiH, a za Brko je preovladavajui stav
bio da pripadne RS-u. Bosanska delegacija se raspadala. Silajdi se osjeao
izoliranim od strane Izetbegovia i airbeya, a Holbrooke je nastojao da ga
vrati u pregovore na nain da izravno
razgovara sa Miloeviem. Prigovorio je
Izetbegoviu i Silajdiu da su htjeli jedinstvenu dravu, a da nisu spremni da
pregovaraju i priblie se Srbima i Hrvatima. Zapravo je bilo tano, a posebno se
to odnosilo na Izetbegovia, da su najee razgovori koje je vodila bosanska
(bonjaka) delegacija potencirali pravdu kao preduvjet politikog rjeenja.
Uzaludno zanovijetanje, svakodnevna
alopojka, kako su neki tumaili zahtjev
za pravdom, nije moglo dati rezultate,
trebalo je pokuati osmisliti praktini
pristup. Izetbegoviu je to teko padalo,
a Silajdi je bio jedina opcija. Holbrooke je uspio u svome naumu. Na pitanju
koridora za Gorade, nakon dugo natezanja i salveta shuttle diplomatije Silajdi i Miloevi, uz Izetbegoviev telefonski blagoslov, sjeli su da razgovaraju.
Koridor za Gorade izazvao je ogromno

ALIJA U DAYTONU

suprotstavljanje izmeu Izetbegovia i

Silajdia, no, pronaen je zahvaljujui
generalu Wesley Clarku tako da je meu
pregovaraima dobio naziv Clarkov put.
Ipak, dogovor su postigli Silajdi i Miloevi. Povodom ove epizode Holbrooke je izvukao interesantne zakljuke o
Izetbegoviu:
()Izetbegovi je devet godina proveo u zatvoru i u tolikoj mjeri nije lider
vlasti koliko lider pokreta. Pokazuje
malo razumijevanja ili zanimanja za
ekonomski razvoj ili modernizaciju
stvari koje mir moe donijeti. Mnogo
je pretrpio zbog svojih ideala. Za njega
Bosna je vie apstrakcija a ne nekoliko miliona ljudi koji silno ele mir (...)
Ovo Holbrookeovo zapaanje je izuzetno. Skica koju je dao o Izetbegoviu,
vjerojatno, najbolje oslikava poziciju
predsjednika Predsjednitva. Jedina
zamjerka bi mogla biti da je umanjio
Izetbegovievo zanimanje za ekonomski
prosperitet stanovnitva BiH. Svakako,
nije mu to bio prioritet, ali nije bilo ni
na marginama.
Brko je, s druge strane, Srbima bilo
znaajno radi to ireg koridora koji bi
povezivao istoni i zapadni dio njihovog
entiteta i bili su vrlo uporni u zahtjevima po ovom pitanju. Britanci su podravali ovaj zahtjev, iako je Izetbegovi
upuivao strjelice prema njima, a ni Silajdi nije ostajao po strani. Izetbegovi
ih je podsjetio da je Miloevi prihvatio
plan Kontakt grupe koji ne sadri nikakvu odredbu o koridoru. Europljani,
posebno Britanci, igrali su neku svoju
igru i imali vlastite interese. Brendan
Simms navodi da je, izmeu ostaloga i
zbog ovakvog pristupa, Holbrooke imao
veoma hladan odnos sa Britancima, a
britansku pregovaraicu Pauline Neville-Jones otvoreno je prezirao. Pola
godine nakon potpisivanja Daytonskog
sporazuma, Holbrooke ih je optuio da
ele podjelu zemlje. Odgovorila mu je gospoa Neville-Jones nijeui njegov stav.
Problem Brkog bio je povezan i sa
navodnim dogovorom Tumana i Miloevia da Posavina pripadne Srbima
(ime bi koridor bio vrlo dobro osiguran),
a da istona Slavonija bude reintegrirana brzo i potpuno. Pitanje Posavine
i spomenutog dogovora, po Komiu,
bilo bi pogubno tako da je uvjeravao

Izetbegovia da to omete. Ni Kreimir

Zubak, predsjednik Federacije nije se
slagao sa ovakvim aranmanima i prijetio je da nee potpisati sporazum, no,
prema Bildtu, ovaj dogovor je bio veoma vrst.
Preokret za Sarajevo izreirao je
sam Miloevi kada je tri dana prije
potpisivanja sporazuma povukao strateki potez koji je uvao za najbolji trenutak. Izetbegovi je zaradio Sarajevo
ne naputajui ga. On je tvrd tip. To je
njegovo, rekao je uz opasku da se nita ne govori srpskoj delegaciji dok on
ne osmisli i razradi tehnologiju priopenja sunarodnjacima. Ipak, Miloevi
nije dao cijeli grad, prepredeni balkanski majstor obmane, sarajevsko naselje
Grbavica, ostavio je u RS-u.
Izgledalo je da je nedefinirano ostalo
jo Brko. Rjeenje nije bilo na pomolu,
konferencija je propadala. Izetbegovi je
predloio arbitrau za ovaj grad u naredna tri mjeseca. Christopher nije dao nikakav komentar u vezi prijedloga samo
je napustio sobu. Ovo je bilo posljednje
Izetbegovievo znaajnije pregovaranje,
ostalih manje od 48 sati Silajdi je bio
lider bosanske delegacije koji je uspio
isposlovati mnotvo ustupka od Miloevia, a koje je on vjerovatno bio i predvidio. No, Miloevi je u jednom trenutku
uvidio kako se omjer 51:49 naruio u
korist Federacije (bilo je sa ustupcima
oko 55:45) i reagovao je ljutito. Traio

je da omjer bude kako je i dogovoreno,

jer u protivnom nema nikakve mogunosti da se dogovor postigne zbog sigurnog odbijanja bosanskih Srba.
Mudro Silajdievo pregovaranje
donijelo je znaajne dobitke u kvalitativnom pogledu, no, trebalo je neto
dati Srbima. Kompromis je napravljen
sa podrujem juno od Mrkonji Grada
koje su snage HV-a zauzele tokom Oluje. Miloevi je pristao i pruio ruku,
Silajdi je prihvatio. Nastalo je slavlje.
Ovaj postignuti mir od trideset sedam
minuta, kako ga je nazvao Holbrooke,
izgledao je nestvaran, nisu ni slutili da
e gotovo sve propasti, pa su pozvali
Izetbegovia na slavlje.
Vee ranije novopridoli Grani i uak, kada su vidjeli mapu, zamjerili su
Silajdiu to je dao hrvatska podruja
(radilo se o slabo naseljenom srpskom
podruju) i naglasili su da Tuman to
nee prihvatiti. Holbrooke se nije puno
brinuo i smatrao je ovu situaciju rjeivom. Pokazivao je da vlada procesom i
da moe izvui nekog skrivenog aduta.
Izetbegovi je, pak, odbio plan. Kako
sam kae, kada su ga pozvali na slavlje
razmiljao je o Brkom i prvo to je pogledao na mapi bilo je to podruje BiH.
Bez Brkog ne mogu prihvatiti sporazum, kazao je.
Brko je i Srbima bilo od izuzetne
vanosti i imalo je veliki strateki znaaj
jer je bilo poveznica zapadnih okupiranih
BEHAR 126

20 GODINA OD POTPISIVANJA DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

podruja u BiH i Hrvatskoj sa Srbijom

i ostatkom RS-a na istoku BiH. Jo 11.
maja 1994. godine, Radoslav Branin,
kasnije osuen pred Hakim tribunalom
kao ratni zloinac za zloine poinjene na
podruju Bosanske krajine, na skuptini
je kazao da oko Brkog nema pogodbe,
bez Brkog nema RS niti RSK. Mi moramo rei svijetu da mi nismo ratniki
raspoloeni, ali svijet mora znati sledee: da sve i jedan Srbin mora postati
kamikaza u obrani Brkog.
Sve je palo u vodu, Silajdi je izjurio iz prostorije sa rijeima da to vie ne
moe trpjeti. Spavanje je izgledalo kao
dobar izlaz, a Clinton je morao reagirati
i donijeti konanu presudu. Upravo se
to dogodilo. Plan Amerikog tima bio
je da predsjednik Clinton uputi pozive
Tumanu i Izetbegoviu i kae im da je
posljednja ansa za postizanje mira. Administracija je savjetovala da se Izetbegovia ne zove jer moe biti protumaeno
kao pritisak na bosansku stranu, a to
su Amerikanci nastojali izbjei. Teret
je, doista, bio na Izetbegovievim leima. Clinton ga je cijenio zbog hrabrog
i tvrdoglavog odbijanja da se preda pred
srpskom agresijom.
Pregovarai, prije svih Bildt i Holbrooke, bili su uvjereni da Izetbegovia
ne zanima mir ve osveta. Je li jo bio u
onome stanju kao u Mostaru 28. augusta? Teko je rei. Izetbegovi je isticao
Brko kao posljednju nerjeenu taku.
To njegovo zahtijevanje, mogue, osnaio
je i Komi rezolutnim stavom da je Posavina (koridor) klju za opstojnost BiH.
Zvao je i profesor Ivo Banac apelirajui
na Izetbegovia da se nita ne potpisuje.
Izmuen stradanjem vlastitoga naroda,
a i zdravlje ga nije ba sluilo, Izetbegovi je, zapravo, udio za prekidom rata.
No, ne bez odreenog dobitka. Ako ne
moe postignuti pravedan mir, onda barem treba dobiti Brko.
Tuman je pokrenuo stvari naprijed
nakon Clintonovog poziva koje su dovele do davanja teritorija prema dogovoru
SilajdiMiloevi, ali i povratka posavskih gradia amca i Oraja Federaciji. Za Tumana je to bio dobitak u
svakom sluaju. Ostalo je da Izetbegovi
da jedan postotak i omjer 51:49, bio bi
zadovoljen, ali on nije imao namjeru to
uiniti. Amerika administracija bila je

10

BEHAR 126

Izetbegovi je isticao Brko kao

posljednju nerjeenu taku. To
njegovo zahtijevanje, mogue,
osnaio je i Komi rezolutnim
stavom da je Posavina (koridor)
klju za opstojnost BiH. Zvao je
i profesor Ivo Banac apelirajui
na Izetbegovia da se nita ne
potpisuje
na granici, konferencija je propadala i
dali su Izetbegoviu jedan sat da donese
konanu odluku. Postotak je naposljetku
bio spreman prepustiti, ali ne i Brko.
Izetbegovi je pakirao kofere i s gorinom u ustima spremao se na put prema
Bosni. Nije znao za rasplet i Miloevievu nevjericu da Bosanci ne prihvaaju sporazum. Svojim ponaanjem pred
Holbrookeovim izaslanicima pokazivao
je koliko mu je znaajno da ode iz Daytona sa sporazumom i skorim skidanjem
sankcija za SRJ. Predloio je da on i
Franjo potpiu, a Izetbegovi moe naknadno, no Christopher nije pristao na
to. Ujutro, nakon kratkog sna, Miloevi
je doao do Holbrookea, ali nakon kratkog razgovora sa Tumanom. Ponudio

je arbitrau za Brko u narednih godinu dana. To je bio okida, Cristopher i

Holbrooke su skoro trali bazom grozniavo pokuavajui predati Izetbegoviu
nenadanu ponudu. Ovo nije pravedan
mir. Ali mome narodu je potreban mir,
rekao je i pristao na nagodbu.
Govorei o ovim trenucima odluke,
Silajdi je o Holbrookeu rekao da mu
je liio na ovjeka na vratima gasne
komore koga su upravo povukli nazad.
Za ameriku administraciju ovo je bio
dobitak jer je njihov integritet ostao
neokrnjen. Clinton je oko podne saopio radosnu vijest, a za 15 sati istoga
dana (21. novembar) zakazano je i parafiranje sporazuma. Obraajui se ovom
prilikom, Izetbegovi je poruku zakljuio rijeima: Ovo moda nije pravedan
mir, ali je pravedniji od nastavka rata.
U situaciji kakva jest, u svijetu kakav
jest, bolji mir se nije mogao postii. Bog
nam je svjedok da smo uinili sve to je
bilo u naoj moi da nepravda za na
narod i nau zemlju bude manja. Novinaru magazina Ljiljan na povratku je
pojasnio to je znailo U svijetu kakav
jeste odgovorom da je to svijet u kojem je mogue povesti nepravedan rat

ALIJA U DAYTONU

i nametnuti nepravedan mir. Daytonski sporazum potpisan je u Parizu 14.

decembra 1995. godine i pored Opeg
mirovnog sporazuma, sadravao je 11
aneksa.

Postdayton
Rat u BiH je stao, a mirovni sporazum, veoma teko i ne bez otpora, poeo se provoditi. Predsjednitvo BiH je
na sjednici 22. decembra ukinulo ratno stanje u BiH (proglaeno 20. juna
1992.), a na snazi je ostala Odluka o
proglaenju neposredne ratne opasnosti (8. aprila 1992.). Mir je donosio relaksaciju stanovnitvu BiH, ali i novu
vrstu problema vlastima i ljudima vezanih za obnovu, zapoljavanje i prevladavanje ratnih trauma. U novogodinjem
intervjuu magazinu Dani, Izetbegovi je
upravo naglasio to nadolazee vrijeme
nosi: Ljudi e relativno brzo zaboraviti
granate, kao da ih nikada nije bilo, jer
e se suoiti sa novim problemima koje
mir donosi: posao, plae, stanovi, razliite nepravde. Ipak, zadovoljan sam to
se vie ne gine, rekao je u odgovoru.
Provedba odredaba Daytonskog sporazuma u prvim mjesecima mira nije
bila nimalo jednostavna. Veliki napor
morao se uiniti u mirnoj reintegraciji
Sarajeva. Okupirani dijelovi sarajevskih
opina Ilija, Vogoa, Hadii, Ilida,
Novo Sarajevo (naselje Grbavica) trebali
su prei pod jurisdikciju Federacije BiH
i to je bio prvi izazov meunarodnim institucijama i domaim vlastima. Srpska
politika vrhuka, pomirivi se sa politikim gubitkom dijelova Sarajeva koje
su vojno drali, odluila se na politiku
spaljene zemlje. Naputani su sarajevske
opine i kvartovi, a iza masa koje su odlazile ostajali su uniteni stanovi i kue.
Nijednom Srbinu ne smijemo dozvoliti
da ostane na teritoriji koja je pala pod
muslimansko-hrvatsku kontrolu, govorio je Gojko Klikovi, budui premijer
Republike Srpske i osoba zaduena za
zbrinjavanje izbjeglih u to vrijeme. Na
kraju, kada je Sarajevo reintegrirano (20.
mart 1996.) evidentirano je da je veina
Srba napustila podruja koja su ponovo postali njegovim sastavnim dijelom.
Mogue odgaanje reintegracije glavnoga grada BiH i prepadi koje je vrio paljanski reim na meunarodnu

Tekst Opeg okvirnog sporazuma za miru u BiH

lanovi Republika Bosna i Hercegovina, Republika Hrvatska i Savezna Republika Jugoslavija (Stranke),
Priznajui potrebu za sveobuhvatnim sporazumom radi okonanja traginog sukoba u regiji,
elei pridonijeti tom cilju i promovirati trajni mir i stabilnost,
Potvrujui svoje prihvaanje Dogovorenih temeljnih naela od 8. septembra 1995., Daljnjih
dogovorenih temeljnih naela od 26. septembra 1995. i Sporazuma o prekidu vatre od 14. septembra i 5. oktobra 1995,
Primajui na znanje Sporazum od 29. augusta 1995. kojim je delegacija Savezne Republike Jugoslavije ovlatena
potpisati u ime Republike Srpske dijelove mirovnog plana koji se odnose na nju, uz obavezu stroge i dosljedne provedbe
postignutog sporazuma,
Sporazumjele su se kako slijedi:
lan I
Stranke e regulirati svoje odnose u skladu s naelima izloenim u Povelji Ujedinjenih naroda, kao i s Helsinkim zavrnim
dokumentom i drugim dokumentima Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi. Stranke e naroito potpuno potovati
meusobnu suverenu jednakost, rjeavati sporove mirnim putem, te se suzdrati od svake akcije, prijetnjom ili upotrebom
sile ili na drugi nain, protiv teritorijalne cjelovitosti ili politike neovisnosti Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge drave.
lan II
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o vojnim aspektima mirovnog rjeenja i aspektima regionalne
stabilizacije, kako je izloeno u Sporazumima u Aneksu 1-A i Aneksu 1-B. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u Aneksu 1-A, te e se u cijelosti pridravati svojih obaveza izloenih u Aneksu 1-B.
lan III
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o razgranienju izmeu dvaju entiteta, Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, kako je izloeno u Sporazumu u Aneksu 2. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njemu.
lan IV
Stranke pozdravljaju i podravaju program izbora za Bosnu i Hercegovinu izloen u Aneksu 3. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje tog programa.
lan V
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o Ustavu Bosne i Hercegovine izloene u Aneksu 4. Stranke e u
cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njemu.
lan VI
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o uspostavi Arbitranog suda, Komisije za ljudska prava, Komisije
za izbjeglice i prognanike, Komisije za ouvanje nacionalnih spomenika, kao i javnih preduzea Bosne i Hercegovine, izloene u Aneksima 5-9. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njima.
lan VII
Priznajui da su potivanje ljudskih prava i zatita izbjeglica i prognanika od vitalne vanosti za postizanje trajnog mira,
Stranke su saglasne s odredbama o ljudskim pravima izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 6, kao i odredbama o izbjeglicama i prognanicima izloenim u Poglavlju Jedan Sporazuma u Aneksu 7, i u cijelosti e ih potivati.
lan VIII
Stranke pozdravljaju i podravaju postignute dogovore o provedbi ovog mirovnog rjeenja, ukljuujui naroito one koji se
odnose na provedbu civilnih (nevojnih) aspekata, izloenih u Sporazumu u Aneksu 10, te na meunarodne policijske snage
kako je izloeno u Sporazumu u Aneksu 11. Stranke e u cijelosti potivati i promovirati ispunjenje obaveza preuzetih u njima.
lan IX
Stranke e u potpunosti suraivati sa svim entitetima koji su ukljueni u provedbu ovog mirovnog rjeenja, kako je izloeno u Aneksima ovog Sporazuma, ili koje je ovlastilo Vijee sigurnosti Ujedinjenih naroda, u skladu sa obavezom svih
Stranaka da surauju u istrazi ratnih zloina i drugih krenja meunarodnog humanitarnog prava, kao i gonjenju njihovih poinilaca.
lan X
Savezna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina priznaju jedna drugu kao suverene neovisne drave unutar svojih meunarodnih granica. Daljnji aspekti njihovog uzajamnog priznanja bit e predmet naknadnih razgovora.
lan XI
Ovaj Sporazum stupa na snagu njegovim potpisivanjem. Sklopljeno u Parizu, dana 14. decembra 1995. na bosanskom,
hrvatskom, srpskom i engleskom jeziku, s tim da je svaki tekst jednako vjerodostojan.
Potpisnici Opeg okvirnog sporazuma su, prema redoslijedu potpisivanja, za Republiku BiH Alija Izetbegovi, za Republiku Hrvatsku dr. Franjo Tuman i za Saveznu Republiku Jugoslaviju Slobodan Miloevi.
Potpisivanju su svjedoili i to potvrdili svojim potpisima, prema redoslijedu potpisivanja, za Predsjednitvo Evropske unije
Felipe Gonzalez, za Francusku Republiku Jacques Chirac, za Saveznu Republiku Njemaku Helmut Kohl, za Rusku Federaciju Viktor ernomirdin, za Ujedinjeno Kraljevstvo John Major i za Sjedinjene Amerike Drave William Clinton.

BEHAR 126

11

20 GODINA OD POTPISIVANJA DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA

zajednicu, izazvali su Izetbegovievu

rekciju u pismu upuenom komandantu
IFOR-a (bivi UNPROFOR), amerikom
admiralu, Leightonu Smithu:
U nastojanjima da potkopa Mirovni
sporazum, paljanski reim ini sve da
nametne diskusiju o Dejtonskom sporazumu i srpskom Sarajevu. Mislim da
ne treba da dokazujem da ne postoji nikakav poseban sporazum o Sarajevu niti
posebno srpsko Sarajevo. Postoji veliki
paket o mirovnom rjeenju i taj paket je
cjelina. Sarajevo se uope ne moe posmatrati odvojeno, a upravo to paljanski reim eli. Mi smo uinili ogromne
rtve da bismo imali jedinstven grad
i zato je svako odvojeno razmatranje
Sarajeva apsolutno neprihvatljivo. ()
Politiki pregovori zavreni su u
Daytonu i ta knjiga je zatvorena. Vama
je dodijeljena misija primjene, a ne i promjene postignutog politikog dogovora;
dakle, ne TA, nego KAKO. Iz svih ovih
razloga mi od Vas oekujemo da Sporazum u cijelosti i dosljedno provedete i
da to saopite paljanskom reimu. Svaki
drugi odgovor na zahtjev paljanskog reima izazvao bi nepovjerenje u ispravnost
Vaih postupaka i vodio bi u neuspjeh.
U vezi s ovim procesom, Izetbegovi
je doivio odreene kritike zbog nezauzimanja za ostanak graana srpske
nacionalnosti na svojim posjedima i u
svojim mjestima prebivanja. Istina, 14.
decembra prilikom potpisivanja Sporazuma u Parizu, odaslao je poruku pozvavi ih da ostanu u svojim domovima,
meutim, ukupan drutveni kontekst
nije bio naklonjen velikim potezima
rat je tek bio zavrio, a odnosi i dalje
puni nepovjerenja tako da poruka, ionako mlaka, nije imala nikakvog efekta.
Rekao je tada da Srbima oko Sarajeva treba omoguiti izbor: da odu ili da
ostanu. Izrazio je elju i odaslao pozive
da ostanu i nastave tu ivjeti uz jedini
uvjet da potuju zakone Bosne i Hercegovine. Neka pomognu svojim susjedima da se vrate svojim kuama i neka
sarauju sa legalnim vlastima Bosne
i Hercegovine u uspostavljanju reda i
zakona, poruio je.
Vlasti Federacije nisu poduzimale znaajnije korake po ovome pitanju,
no, ne treba gubiti iz vida da je koncept
podijeljene zemlje, koju su Karadi

12

BEHAR 126

i druina zagovarali, podrazumijevao

ovakve demografske promjene. Srbi
u kolonama bee iz Sarajeva () Ta
seoba Srba iz Sarajeva izazvana strahom od muslimanske osvete, ali i pozivom Krajinika i Karadia, odlukom
donetom u oajanju zbog Miloevieve
lake, kavaljerske predaje Sarajeva Aliji
Izetbegoviu () To je epohalan nacionalni poraz, zapisao je Dobrica osi
u svom dnevniku na samome poetku
nove 1996. godine. Jednostavno, velikosrpska politika vrhuka prihvatila je
da su izgubili Sarajevo i odluili se na
izgradnju famoznog Srpskog Sarajeva
na podruju naselja Lukavica, dijelova
Dobrinje i zloglasnih Pala na Romaniji,
ali i na preseljavanje stanovnitva srpske nacionalnosti iz Sarajeva na podruje Brkog. Kada su, s druge strane,
u sarajevske kvartove nakon reintegracije i povratka protjeranog stanovnitva
poeli dolaziti i pljakai operirajui po
kuama i stanovima, dodatno je pokolebano domicilno srpsko stanovnitvo.
Izetbegovi je iseljavanje Srba iz okoline Sarajeva povezao sa nastavkom bosanskog genocida koji je paljanski reim
provodilo u toku rata, a njihovo naseljavanje na podruje zbog kojeg su zamalo
propali pregovori u Daytonu govori tome
u prilog. Vi tvrdite da nemate naina
i sredstava da utjeete na ovu politiku,
koja je oito suprotna duhu i slovu Djetonskog dogovora o miru, obratio se
meunarodnim faktorima: Ipak, smatram da sloboda izbora mjesta ivljenja,
na koju se srpsko vodstvo poziva, ima
jedan apsolutni izuzetak; to je Brko.
Izetbegovi je, s pravom, smatrao
da Srbi nemaju pravo svoje sunarodnike, koje su pokrenuli iz njihovih domova, nastanjivati u grad Brko jer, prema Dejtonskom dogovoru, o konanoj
sudbini ovoga grada trebala je odluiti
meunarodna arbitraa ime sve radnje koje znae prejudiciranje arbitrane
odluke, dok se Brko u meuvremenu
nalazi pod posebnim reimom, treba
tretirati kao nedopustive.
Pored ovih nedaa Izetbegoviu je
promptno isporuen raun u vezi s dobrovoljcima porijeklom iz muslimanskih
zemalja. Ve 8. decembra 1995. godine,
Holbrooke je bio krajnje izriit u zahtjevu da strani dobrovoljci i Iranci napuste

Mape koje su nuene od srpske

ili bosanske strane nikako nisu
mogle biti usuglaene. ekao se
pravi trenutak za ameriku mapu.
Vrhunila su tri velika problema:
Gorade, Sarajevo i Brko
BiH u roku od 30 dana (to je bila i
odredba Daytonskog ugovora) inae e
se suspendirati vojni program Opremi i
obui namijenjen Armiji BiH. kakljiva
i preutna saradnja tokom rata SAD-a
i Irana u vezi s krenjem embarga na
uvoz naoruanja morala se odluno prekinuti zarad amerikog ugleda i njihove
globalne politike. Ovaj problem je, zapravo, dugo godina bio uteg oko vrata
bonjakoj politici.
No, zbog odreenih potekoa u provedbi sporazuma, europske i amerike diplomate odluile su organizirati
mini Dayton u Rimu, na inicijativu
talijanske ministrice vanjskih poslova, Susanne Agneli. Hapenje dvojice
srpskih oficira (general ore uki i
pukovnik Aleksa Krsmanovi) u Sarajevu zbog ratnih zloina uzburkalo je
duhove i intervencija diplomacije bila
je neophodna. Najznaajniji problem,
pak, bio je grad Mostar i teko funkcioniranje predstavnitva EU-a koji je
vodio Hans Koschnik. Tokom februara
1996. u Mostaru je dolo do velike krize
zbog pokuaja administrativnog organiziranja grada sa velikom sredinjom
jedinicom, a koju su hrvatski politiari
proglasili neprihvatljivom.
Izvren je veliki pritisak na Koschnika koji je, na kraju, ponudio ostavku nezadovoljan podrkom koju ima od strane

ALIJA U DAYTONU

EU, ali i odnosom prema njemu koji je

pokazala hrvatska strana u Mostaru.
U Rimu su donesene etiri znaajne
odluke; pravila puta (sloboda kretanja
na cijelom prostoru BiH i metodologija
hapenja optuenih), po ideji sekretara
Christophera, kompromis za Mostar, poboljanja zadae Meunarodne policije
(IPTF) i dogovoreno je da ovakvi samiti
budu redovni. Taj dogovor su potpisali,
kao i Dejtonski sporazum, Alija Izetbegovi, Franjo Tuman i Slobodan Miloevi, a Pravila puta (Rules of the
Road) predviala su da se nijedno lice u
BiH ne moe liiti slobode pod optubom
za ratne zloine, ako lokalna policija ili
tuilatvo iz BiH prethodno ne poalju
Tuilatvu MKTJ spis predmeta i od
Tuilatva ne dobiju potvrdu da taj spis
sadri dovoljno vjerodostojnih dokaza.
No, pored mostarskog velikog problema koji se trebao rjeavati, na Izetbegovia je izvren dodatni pritisak kada je
prilikom njegovog polaska za Rim (16.
februara) IFOR izvrio upad na bazu
MUP-a u mjestu Pogorelica (Fojnica),
tridesetak kilometara zapadno od Sarajeva. Afera Pogorelica, koja e diskreditirati bonjaki politiki vrh (zapravo
SDA vrhuku), prezentirana je kao obuavanje sumnjivog policijskog odreda
za sumnjive operacije, a i naoruanje
koje se tu nalazilo nije bilo evidentirano i znano komandi IFOR-a. Kada su
se na Pogorelici nali i iranski instruktori sve je dobilo vrlo opasne konotacije. Ministar unutarnjih poslova, Bakir
Alispahi, brzo je dao ostavku, dok je
Izetbegovi tvrdio da nije znao kako je
ta baza funcionirala, ali da je oito bilo
nejasnoa u njenom radu.

itava ova borba nakon Daytona u

vezi sa Sarajevom i Mostarom (i ona
u bazi Wright-Petersson) kao i poetak otvorenih napada na politiku koju
vodi, dovela je do brzog Izetbegovievog
infarkta. I o ovoj epizodi Izetbegovi govori hladno, a blagdan Bajrama koji je
bio samo mu je mutio osjeanja i optereivao ga.
Bio je radni dan, a ja sam poslije podne otiao da obavim obavezne bajramske
posjete: bratu i trima sestrama. Gotovo
sam trao od jedne posjete do druge, ne
osjeajui nikakvu radost. Naveer sam
se morao pojaviti na bajramskom prijemu koji je prireivao Reis. Mogu li da
ne odem? Onda sam mislio da ne mogu.
Poelio sam da Bajram im prije proe.
Sutradan ujutru rano bio je trei dan
Bajrama osjetio sam snane bolove u
prsima i prebaen sam u bolnicu. Ljekari su konstatovali infarkt.
Nakon skoro jednomjesenog lijeenja i izlaska iz bolnice uputio je poruku
graanima Mostara zbog nepovoljne
rimske odluke kojom se umanjila sredinja gradska zona, ime je napravljen
ustupak za HDZ BiH, pozvavi ih na
strpljenje uz isticanje, izmeu ostalog,
da je Europa politiki nemona i da je
teko ostvariti vei politiki probitak.
Nakon rimske odluke kovertirana mu
je jo jedna ostavka. Safet Oruevi,
spiritus movens istonog dijela grada
nije mogao progutati dogovor iz Rima,
ponudio je ostavku koju Izetbegovi
nije prihvatio.
Odnosi sa SAD-om su se komplicirali. Iako je vei broj osoba arapskog
porijekla napustio BiH, nekolicina je
ostala jer su osnovali porodice, dobili
djecu i odluili nastaviti ivjeti u BiH,
ali je amerika administracija odluno zahtijevala izgon tih ljudi. Gubitak
najznaajnijeg saveznika kakve su SAD
bile znailo bi stavljanje BiH, posebno
Bonjaka, u vrlo teak i nejasan poloaj. Izetbegovi je odluio da se obrati
dokazanim prijateljima i lobistima za
BiH u amerikom senatu, Bobu Doleu
i Josephu Liebermannu ne bi li na taj
nain olakao situaciju i politike probleme spustio na manji intenzitet.
Zahvalio im se na pismu od 12. marta 1996. godine i rekao da u Bosni nema
vie nikakvih iranskih vojnih lica, niti

vojne saradnje izmeu Bosne i Irana.

Razumijem da ete vi vie vjerovati Vaim izvorima, ali molim Vas da zatraite dokaze, napisao je i konstatovao da
se na dvije lokacije nalazi izmeu 50
i 60 pripadnika bive jedinice El-Mudahid, koja se u toku rata nalazila u
sastavu Armije BiH. U ovoj jedinici
nikada nije bilo Iranaca, niti ih je moglo biti s obzirom na politiku podjelu
na iite i sunite. Teko da senatori nisu
bili svjesni toga.
Njihovo prisustvo nije nikakva tajna. O njima je obavijeten IFOR, a ja
sam to rekao i predsjedniku Clintonu
i dravnom sekretaru Christopheru,
stao je u odbranu bivih pripadnika jedinice. Ne odgovara moralnim shvatanjima naeg naroda da ove ljude, koji
su se borili sa nama, protjeramo iz zemlje, ne vodei rauna da oni nemaju
kud, jer, kao to znate, u jednom broju
muslimanskih zemalja na vlasti su nedemokratske vlade ().
Izetbegovi je, oito, bio pod velikim
pritiskom amerike administracije, ali i
vlastite savjesti. Kako otjerati ljude koji
su bili spremni dati ivote za obranu Bonjaka? Odluio je da to ne uradi iako je
time umanjio podrku SAD-a njegovoj
politici to e se vremenom pokazivati
na razne naine. Njegov vrlo otvoren i
prijateljski odnos prema SAD-u temeljio
se na razoaranosti Europom i amerikim osjeajem za slobodu, ali i jasnom
razmiljanju da je neophodno imati SAD
na svojoj strani. Rat ga je tome poduio
bez obzira na ameriko vrludanje.
Sasvim jasno je ponovio da Amerika
nije neprijatelj BiH i Bonjaka, ali da se
moe to od nje napraviti. Trebalo ju je
uvjeriti da je opstanak BiH kao cjelovite
drave i u amerikom interesu tako da
djelovanje u tom pravcu nema alternativu. U situaciji kakva jeste, to je pitanje opstanka Bosne i naeg naroda. To
je jedina realna politika, ili krae; to je
politika, jer nerealna politika nije politika nego glupost. Iran se u toku rata
pokazao kao iskreni prijatelj, ali Iran je
daleko, a neprijatelji su blizu, vrlo blizu, moemo se kamenom dobaciti (),
bio je Izetbegovi vie nego konkretan
u pogledu stratekog planiranja politikih poteza koje BiH i Bonjaci trebaju
poduzimati.
n
BEHAR 126

13

STAV

Alija izmeu
ekia i nakovnja
Da nije kako jest, najradije bih napisao samo da za dobrim se konjem praina die, nije bitno
je li bijel ili crn, ali ne prilii. Samoproglaena (naruena) je medijska kampanja ne u cilju
otkrivanja historijskih i svakih drugih skrivenosti, nego u cilju bolje prodaje denbrownovskog
pojeftinog senzacionalistikog tiva promoviranog kao objektivno, a ustvari se radi o
subjektivnim vienjima i nalazima manje-vie nezainteresiranog posmatraa.
Pie: Edin Urjan Kukavica

Patetini pokuaj dizanja medijske i

svake druge (politike) praine nekako
ba oko godinjice njegovog preseljenja
koja je koincidirala sa datumom potpisivanja koalicionog sporazuma izmeu
dvije najjae bonjake/bosanskohercegovake politike partije, SDA i SBB-a,
osim to se poklopio s izvanjskim i unutarnjim osporavanjima nacionalne bitnosti Bonjaka osporavanjem (naziva)
njihovog/naeg jezika, podudario se i s
reakcijama politike i naune javnosti
na (konano) formiranje bonjakog
politikog bloka i stvaranja ozraja i
okruenja u kojemu je mogue poeti
i zavriti ne samo ekonomske projekte iznimno znaajne za svaku razinu
opstanka i postojanja Bosne i Hercegovine, nego i postaviti vana pitanja iz
sfere njene politike budunosti. Ovako
poredane stvari mogu, na prvi pa i na
drugi pogled, izgledati kao teoretiziranje neke zavjere ali, budui da sam
skloniji najmanjem prakticiranju prije
i radije nego najveem teoretiziranju
previe poklopljenih ili podudarenih
sluajnosti nikako ne ide na ruku bilo
kakvoj teoriji.
Reaktiviranje lika i djela Alije
Izetbegovia u knjizi Mustafe engia Alija Izetbegovi jaha apokalipse
ili aneo mira naroito u kritizerskom,
pomalo mistinom, sveznadarskom
14

BEHAR 126

nuenju odgovora na naslovno pitanje

ovoga teksta, napose govori o njegovome znaaju, ne samo za suvremenu
historiju Bosne i Hercegovine, nego ili
prije svega, u kontekstu odnosa trenutnih dogaanja u zemlji i oko nje. Alija
Izetbegovi je neporeciva historijska injenica i politoloko-socioloki fenomen
pa, ako hoete, i enigma koju niti
je mogue pojednostaviti niti lahko
objasniti. Suditi o djelu pa i o ovjeku,
moe se samo uobziravanjem svih okolnosti koje su tog ovjeka okruivale i
svih okolnosti koje su djelo uvjetovale
i odreivale.
Drugim rijeima, o Alijinim mladomuslimanskim danima i idejama mogu
samo njegovi suvremenici i suuesnici
iz tog vremena; o njegovim zatvorskim
danima, i prvim i drugim, govoriti imaju
pravo samo oni koji su s njim bili na robiji; o njegovom privatnom ivotu samo
lanovi njegove porodice, rodbine i uski
krug bliskih prijatelja; o njegovom politikom angamanu i djelovanju samo
saradnici, (politiki) protivnici i (svi) oni
koji su bili svjedoci njegovih politikih
promiljanja i odluka. Moglo bi se rei
da, doista, udi nedostatak ili, makar,
oskudnost takvih svjedoanstava. No,
poznajui stvari u svim tim domenima i okruenjima moglo bi se rei da,
ako se takve studije ikada i pojave, na

njih emo se naekati. U svakom sluaju, treba kritiarski spomenuti

da njihovo odsustvo irom otvara vrata svakovrsnim nagaanjima.
Je li Alija Izetbegovi bio (tagod)
ili, pak nije, je li mogao bolje (bre,
jae...), je li u djelo proveo ono to je
imao u glavi ili pak ono to se moglo,
ta je ustvari, imao na umu, u glavi i
kakve su mu bile namjere... ne znamo
i, vjerovatno, nikada neemo saznati
ponajprije jer je sve to u domenu imaginalnog, nedokuivog i nedokazivog
ta bi bilo kad bi bilo odnosno spomenutog nagaanja, a to je najgora mogua perspektiva za objektivno sagledavanje bilo ega. Osim toga, estina i
ostraenost i branitelja i kritiara su,
bez ikakve sumnje, potvrda i dokaz da
je Alija Izetbegovi u svoje vrijeme, a i
danas znaajna linost oko koje e se,
kao i oko njegovog djela, jo dugo lomiti i koplja i pera. Sve to me, po svemu,
uveliko podsjea na kvazidilemu: je li
Armija BiH, doista, bila u zamahu u
trenutku potpisivanja Parikog a potom i Dejtonskog ugovora? Doista bismo voljeli da jest i da se cijeli NATO
digao da nas zaustavi, ali...
U svakom sluaju, stupanj zanimanja za lik i djelo Alije Izetbegovia, kritiarskog ali i kritizerskog, moe ukazivati samo na jednu injenicu: od tog

ALIJA IZMEU EKIA I NAKOVNJA

su ovjeka ko god i kakav god da je

bio svi, prijatelji i neprijatelji, sljedbenici i protivnici, kritiari i fanovi
neto oekivali to on nije uspio realizirati! Drugim rijeima, ovoliko strasti s
obje strane njegovih analitiara navodi
na zakljuak da moe biti rije samo o
razoarenju. ime (nas) je Alija Izetbegovi razoarao? Istim logikim i etimolokim slijedom: upravo u onome u
emu nas je inicijalno oarao!
Naime, temeljem premise da je
Miloevi u svome okruenju konano
doivio odbacivanje (i izruenje) samo
ili, ponajvie zbog toga to nije dovrio zapoeti projekat, te da kritiari
lika i djela Franje Tumana uvijek imaju konicu u vidu nezavisnosti drave Hrvatske, dakle
zavrenog projekta, moglo bi se
spekulirati ime je to Alija zasluio ovoliku panju.
No, naalost, Alija se ne
moe porediti sa njegovim kontrapartima;
ni sa Miloeviem, ni
sa Tumanom, respektivno iz mnotva razloga od kojih
su neki objektivne,
a neki subjektivne
prirode. Kaem,
naalost, jer naalost nijedan od
njih supotpisnika
Dejtonskih (ne)
sporazuma nije bio
u njegovoj koi ni
biografskoj ni situacionoj ni historijskoj. Isto tako, dio te
njegove, Alijine, koe
je i injenica da je on
bio predsjednik Predsjednitva Bosne i Hercegovine, zemlje ija sloenost
i specifinost znakovito
uvjetuje njenu historijsku i geostrateku ulogu
ne samo na Balkanu ili
jugoistonoj Europi nego
znakovito ire, a koje tek
treba evaluirati. Upravo ta
njena sloenost, etnika,
narodna, nacionalna, politika i kakva sve ne, uvjetovala je svaki potez koji je
Alija Izetbegovi morao ili

elio povui. Nema sumnje da je mnogo

toga to je (u)inio iz dananje perspektive moglo biti (u)injeno neuporedivo
bolje, pametnije, mudrije, smislenije,
opreznije... Koliko su ti njegovi potezi i
djela bili u skladu sa onim to je elio,
namjeravao, morao ili bio prisiljen povui nije bitno. Jedino pitanje koje se,
objektivno i subjektivno, moe postaviti
je: Je li u onom trenutku kada je potez
povlaen i djelo injeno, moglo biti bolje? odnosno Jesu li Alija Izetbegovi
(i njegovi najblii saradnici) u konkretnom trenutku uinili najbolje i najvie
to su znali i umjeli?
O svemu ostalom svjedoe rezultati pa, ako hoete i
posljedice. A rezultati nisu
zanemarljivi ma koliko se
nama, ponovo, iz dananje
perspektive inili malim. U
najkraem: injenica je da
Bosna i Hercegovina postoji
kao zemlja, drava i nezaobilazan regionalni i
meunarodni inilac;
samostalna, neovisna
i suverena onoliko koliko su joj to historijski uvjeti i brojne
interesne skupine;
cjelovita ali sa nezamislivo kompliciranim unutarnjim ureenjem koje se teko
moe nazvati funkcionalnim, ali koje je
u datom vremenu
bilo jedino smisleno
i mogue; Bonjaci
kojima je javno prijeeno biolokim
nestankom ne samo
da nisu nestali nego su
aktivan i, voljeli bismo
ustvrditi, presudan inilac u svim unutarnjim
i vanjskim pitanjima vezanim i za prolost i za
budunost, ali najvanije za sadanjost Bosne i
Hercegovine.
No, ne treba bjeati
ni od injenice da je jedan od rezultata, odnosno posljedica, onovremene situacije, loe politike i
nesnalaenja na vlasti te

Alija Izetbegovi je neporeciva

historijska injenica i
politoloko-socioloki
fenomen pa, ako hoete, i
enigma koju niti je mogue
pojednostaviti niti lahko
objasniti. Suditi o djelu pa
i o ovjeku, moe se samo
uobziravanjem svih okolnosti
koje su tog ovjeka okruivale
i svih okolnosti koje su djelo
uvjetovale i odreivale
loa privatizacija, jadna ekonomska
situacija, visoka stopa nezaposlenosti, lo socijalni program i dojam posvemanje nebrige za stanje u zemlji
i njenim narodima po emu se Bosna
i Hercegovina ne izdvaja od zemalja u
regionu ali to, nipoto, ne smije biti
opravdanje. No, upravo na tome razoarani temelje svoje razoarenje. S pravom. ak i laiki posmatrano mnoge
od negativnih stvari nisu se ni morale
ni smjele dogoditi, naprosto s toga jer
se njima baca ljaga na sve pozitivno.
Isto tako injenica je da su razoarenje
u lik i djelo Alije Izetbegovia ustvari,
izazvali, poluili i proizveli kasniji pozivatelji na nastavak njegovoga djela
(I poslije Alije Alija!), odnosno oni
koji su svoje likove i (ne)djela sakrivali i jo uvijek sakrivaju iza rahmetlije.
No, o tome e jednim dijelom historija,
a drugim sudovi rei svoje miljenje.
Kako god i koliko god nepristojno i
neprijatno bilo, razapinjanje i seciranje je dio bonjakog usuda. Temeljem
injenice da nijedan ne samo Bonjak,
nego ni Bosanac ni Hercegovac nije postao velik za ivota te da je u Bosni i
Hercegovini oduvijek bio bolji i ljepi
golub na grani nego vrabac u ruci, a u
tuoj livadi uvijek zelenija trava. Nisam imao priliku upoznati rahmetli
Aliju Izetbegovia. Niti mi je ao niti
mi je drago zbog toga. Stoga nemam
nikakav osnov da ga branim ali ni da
ga napadam. Daleko od svake patetike i apologetike koje su mi po definiciji odvratne, rahmetli Aliji Izetbegoviu naa hvaljenja i sporenja ni na koji
nain ne mogu ni uveati ni umanjiti
slavu, niti mu mogu pomoi ni odmoi.
Bosanski muslimani imaju obiaj rei:
On je na istini, a mi smo na lai! n
BEHAR 126

15

ISLAMSKA DUHOVNOST

ejh Abdul Wahid Jahja

Ren Gunon (1886. 1951.)
Nismo nikada preli s neega na neto drugo, to uostalom
obilato dokazuju i nai pisani radovi; i nemamo nikakve potrebe traiti istinu zato to znamo (i uporno emo isticati ovu
rije) da istina postoji jednako u svim tradicijama...
Gunonov odgovor jednom kritiaru na primjedbu kako je
preao s hinduizma na islam.
Pie: Marina Kralik

Gunon je po dolasku u
Kairo postao uenikom
Salamaha ibn Hasana
al-Radija (1284./1867.1358./1939.),
utemeljivaa hamdiyya
ogranka azilijskog
sufijskog reda, kojemu
je nedugo zatim i
pristupio. Od ostalih
osoba, vjerojatno
je najznaajnija bila
Gunonova povezanost
sa ejhom AbdulHalimom Mahmudom,
priznatim autoritetom
u erijatskom pravu i
sufizmu, koji je kasnije
postao rektorom
Sveuilita al-Azhar
16

BEHAR 126

ivotni put u kratkim crtama

Sama Providnost, kako danas smatraju mnogi pristae tradicionalne
kole miljenja, poslala je poetkom
20. st. jednog posebnog ovjeka, nesuenog studenta matematike, a potom
parikog ezoterika, francuskog filozofa i konano sufijskog mudraca, da na
Zapadu spasi ono malo to je preostalo
od Prvih principa, ideje Apsoluta i intuicije Transcendentnog, a na Istoku,

da podsjeti islam na njegovu prvotnu

predaju, dublju od moderne sekularizacije i rigidnog fundamentalizma.
Taj posve jedinstveni ovjek rodio se u
Francuskoj kao Ren Gunon, a umro
je u Kairu kao Abd al-Wahid Yahya u
66. godini ivota, gotovo nepoznat, u
uskom krugu obitelji, prijatelja i nekolicine sljedbenika, upravo onako nezamjetno kako je to sam htio.

ISLAMSKA DUHOVNOST

Okanivi se vrlo brzo jalove akademske karijere Gunon se ve kao

dvadesetogodinjak uputio u vlastita
istraivanja: u sve mogue i nemogue, egzotine i domae skupine, loe i
radionice koje su bujale u tadanjem
Parizu i nudile ezoterijsku mudrost
ili spiritualnu alkemiju. Simboli koje
su te skupine svojatale bili su: Salomonov hram koji je trebalo simboliki
ponovno izgraditi, Templarski red koji
je valjalo obnoviti, te Sveti Gral koji je
trebalo uprisutniti u operacijama duhovne alkemije.
U godinama iza 1906., Gunon je
bio est gost hermetike i martinistike kole koju je vodio izvjesni dr.
Encausse, poznatiji kao Papus. Na
spiritualistikom i masonskom kongresu godine 1908. Gunon je upoznao i
Fabrea des Essartsa - gnostikog patrijarha, odnosno Sinezija te je s
nepune 22 godine postao i biskupom
jednog masonskog bratstva. Sljedee,
1909. godine, sudjelovao je u pokretanju okultnog asopisa La Gnose te je
u njemu sljedee dvije godine objavljivao veinu svojih lanaka. U njima je
zahvaao iroka podruja svjetskih religijskih predaja, od vedante, taoizma,
sufizma, svjetskih mitologija, tajnih
gnostikih predaja, alkemije, kabale,
i dr., uvijek nastojei u njima otkriti
principe na kojima poivaju i prikazati ih kao formalne manifestacije jedne
te iste primordijalne tradicije.
Uz gnostike skupine, Gunon je
aktivno bio ukljuen i u teozofske seminare Madame Blavatsky, kao i u spiritistike seanse ge Mathers, Bergsonove sestre udane za osnivaa drutva
Golden Dawn (Zlatna zora), a bio je i
lanom loe Teba unutar Velike slobodnozidarske loe Francuske. Tako je
on, u razdoblju od svoje dvadeset i prve
do dvadeset i osme godine ivota, neposredno i iz prve ruke upoznao cijeli
spektar okultnog parikoga podzemlja o
kojemu je, deset godina potom, izrekao
svoje poraavajue miljenje u djelima
Le Thosophisme, histoire dune pseudo-religion (1921.) te LErreur spirite
(1923.), dok su njegove analize o spekulativnoj i operativnoj masoneriji objavljene u dva toma tek nakon njegove
smrti, tudes sur la franc-maonnerie
et le compagnonnage. Kirurki precizno postavljanje tih pseudo-duhovnih

pokreta na njihovo pravo mjesto, sine

ira et studio, dovrio je Gunon u knjizi Vladavina kvantitete, pridruivi
popisu devijantnih duhovnosti i pseudoinicijacija jo i Bergsonov intuicionizam i Freudeovu psihoanalizu koji su,
prema njemu, kontrainicijacije u ono
ispod ljudsko te stoga imaju pomalo
i obiljeja istog sotonizma.
Unato raznoraznim nagaanjima
o njegovom mladenakom pristupanju
islamu, ili pak o tinejderskoj inicijaciji
u hinduizam, izvjesno je da se Gunon
u razdoblju 1912.- 1929. g. druio i suraivao s nekoliko vanih intelektualnih skupina unutar Katolike crkve, a
objavljivao je i lanke u nekoliko katolikih novina, poput asopisa Regnabit koji je ureivao p. Anizan od Sacre
Coer, zatim u neotomistikoj biblioteci
Editions de la revue de jeunes, koju je
jedno vrijeme ureivao Maritain, pa
ak i u antimasonskoj katolikoj reviji La France Anti-Maonnique, u kojoj
je pisao pod nadimkom Le Sphinx. U

svojoj kasnijoj radikalnoj kritici kartezijanskog racionalizma i iz njega proizalog modernog scijentizma Gunon
se bez sumnje u najveoj mjeri oslanjao
na izvorni tomizam zakratko oivljen u
Parizu tih godina, u skupini okupljenoj
oko dominikanca o. Garrigou-Lagrangea te na Katolikom kolegiju.
Druga katolika skupina s kojom
je Gunon bio u doticaju tih godina
bila je mona rojalistika Francuska
katolika akcija koja se u liberalnoj i
masonskoj Francuskoj digla na obranu
tradicionalnih, nacionalnih i socijalnih
vrijednosti. Na zaprepatenje konzervativnih katolika koji su se u velikom
broju okupili oko Akcije, papa Pio X.
zabranio je 1926. g. katolicima sudjelovanje u tom pokretu, procijenivi da
je rije o instrumentalizaciji Crkve u
nacionalno-politike svrhe. Taj dogaaj
naao je odjeka u Gunonovoj knjizi
Duhovni autoritet i svjetovna vlast iz
1929. godine u kojoj on zastupa strogo
tradicionalistiko stajalite da je odnos
BEHAR 126

17

ISLAMSKA DUHOVNOST

duhovne i svjetovne vlasti poput odnosa

izmeu znanja i djelovanja, pa djelovanje u svakom sluaju mora biti hijerarhijski podreeno znanju. Gunon navodi primjer Filipa Lijepog i jo nekih
francuskih kraljeva te zakljuuje kako
su njihove svae s papinstvom oko investiture ve tada pokazivale devijacije
u kranskome svijetu. tovie, on neneruivim smatra svaki regularno uspostavljen duhovni autoritet, pa ak i
onda kada ga moda gotovo nitko vie
ne priznaje (ukljuujui i same predstavnike tog autoriteta), taj autoritet i
opet e imati prednost koja mu nikad

18

BEHAR 126

ne moe biti oduzeta jer sadri neto

vie od isto ljudskih mogunosti: ono
jedino potrebno, jedino trajno i vjeno,
perenijalno i neprolazno.
U Egipat, odnosno u Kairo, Gunon
je otputovao 1931. godine, nakon smrti
svoje prve supruge, odane katolkinje,
moda pomalo zateen neprijateljstvom
koje su odreeni katoliki krugovi pokazali prema njegovim nastojanjima da
nasuprot opem teoloko-filozofskom
redukcionizmu i ve ispranjenim tumaenjima tradicionalnih vjerskih
sadraja, pokua u kranstvo ponovno vratiti izvorni ezoterijski sadraj.

Otpori tome pokazali su se osobito u

raspravama oko njegove knjige Kralj
svijeta, u kojima je naelno bila odbaena mogunost analogije izmeu
orijentalnih (vedskih i vedantskih) te
kranskih vjerskih istina. Prema nekim izvorima, Gunon je po dolasku
u Kairo postao uenikom Salamaha
ibn Hasana al-Radija (1284./1867.1358./1939.), utemeljivaa hamdiyya
ogranka azilijskog sufijskog reda, kojemu je nedugo zatim i pristupio. Od
ostalih osoba, vjerojatno je najznaajnija bila Gunonova povezanost sa
ejhom Abdul-Halimom Mahmudom,
priznatim autoritetom u erijatskom
pravu i sufizmu, koji je kasnije postao
rektorom Sveuilita al-Azhar. ejh Abdul-Halim Mahmud je izdao nekoliko
klasinih sufijskih tekstova s uvodnicima u kojima je itateljstvu iznio mnogo
materijala iz Gunonovih djela. tovie, dok je boravio u Kairu, Gunon nije
samo pisao eseje na francuskom jeziku,
koji su potom bili tampani u Parizu i
koje je takoer itala nekolicina Arapa koji su govorili francuski jezik. On
je takoer napisao i odreen broj eseja
na arapskom jeziku u egipatskom asopisu Al-Marifah, a sudjelovao je u i
znaajnim intelektualnim raspravama.
Gunonov utjecaj u islamskom svijetu
i njegov doprinos tumaenju islamske
ezoterijske tradicije poinje dolaziti do
izraaja tek posljednjih godina, dugogodinjim zauzimanjem profesora Seyyed
Hossein Nasra, posebice u Perziji gdje
je poetkom 2002. godine bila odrana
i glavna konferencija o tradiciji i modernizmu iji je dio bio posebice posveen Gunonu.
Posljednje razdoblje Gunonova ivota poznato nam je uglavnom iz svjedoenja njegovih prijatelja i suradnika koji su ga posjeivali u Kairu, a
to su ponajprije dr. Martin Lings, te
zatim T. Burckhardt, F. Schuon i A.
Coomaraswami, koji su u svojim djelima nastavili temeljne ideje i naela
svog Uitelja. S ubrzanim kvarenjem
i propadanjem dananjega modernoga
svijeta, Gunonove analize i dijagnoze
pokazuju se svakim danom sve tonijima, za neke spasonosno, za druge, opet,
kao neprihvatljivi pesimizam. Kako
bilo, na koncu e iznad svega ostati istina, prema Gunonovu geslu: VINCIT
OMNIA VERITAS. 
n

ISLAMSKA DUHOVNOST

REKLI SU O Ren Gunonu

Ako je Gunon elio da se Zapad okrene metafizici Istoka, onda to nije zato to je
ona s Istoka, nego zato to upravo to jest metafizika. Kada bi istona metafizika bila
neto razliito od zapadne onda jedna od njih dvije ne bi bila metafizika.
(Ananda K. Coomaraswamy)
itajui Gunonove k nige, k ao
tridesetogodinjak, bilo mi je kao da me
pogodila munja i shvatio sam da je to to itam
istina. Nikada prije nisam vidio istinu tako jasno
izloenu kao u toj Gunonovoj poruci, o tome
kako postoje mnoge religije i kako im svima
treba pristupati s potovanjem te da su razliite
zato to su namijenjene razliitim narodima.
To je imalo smisla i bilo je istodobno na slavu
Boju zato to e i osoba posve prosjene inteligencije, kada ju ue ono to su nas uili u
koli, neizbjeno upitati, no dobro, a to je s
ostatkom svijeta? Zato su stvari ureene na
taj nain? Zato bi istina bila dana prvo i jedino idovima, samo jednom narodu? A zatim
kranstvo, kojem je bilo nareeno proiriti se
svijetom, no zato tako kasno? A to je s razdobljima prije toga? Na ta pitanja nije nikad
odgovoreno, ali kada sam itao Gunona znao
sam da je to to on govori istina.
(Martin Lings, Abu Bakr Siraj Ad-Din)
*
Osim njegovog zadivljujueg osjeaja
za razvijanje istog metafizikog uenja
te njegove otre kritike kada se bavio
zabludama modernoga svijeta, Gunon je
pokazao izvanredan uvid u stvari koje se tiu
kozmolokog poretka. Tu treba u svakom
sluaju spomenuti moda najsjajniju meu
njegovim knjigama, naime Vladavinu kvantitete. U tom djelu otkrivena je jedna istina
kapitalne vanosti, koja e povrh svog opeg
doprinosa imati i brojne praktine primjene:
to je injenica kako vrijeme i prostor ne tvore, kako se obino vjeruje, neki jednoobrazni
kontinuum u ijoj se neutralnoj matrici odvijaju dogaaji i u kojoj tijela postaju oitovana, manifestirana. Naprotiv, prostor-vrijeme
tvore polje kvalitativnih razlika, ime je iskljuena, u naelu i u stvarnosti, redukcija iega
to god to bilo na isto kvantitativnu formulu.
Odjednom e biti oito kako padaju u vodu
sve pretpostavke koje vode iskljuivo kvantitativnoj znanosti o univerzumu.
(Marco Pallis)

Ime Rena Gunona zapravo je ve

odavno trebalo biti poznato. Njegove prve
knjige univerzalne vrijednosti pojavile su se
jo poetkom dvadesetih godina XX. stoljea.
Ta djela pripadaju meu najzanimljivije
radove naeg vremena. Tema im je uvijek
iznenaujua, ton zanimljiv, razmiljanje
otro i brzo, zakljuivanje otvara do sada
nesluene uzajamne veze, osjeaj za istinu
je nepotkupljiv, znanje je tako snano,
bogato i mnogostrano da je onaj tko je
jednom razumio njegovu namjeru, oaran
i prisiljen slijediti ga.
Gunon ne odbacuje samo novovjeki
racionalistiki materijalizam i pozitivistiki
pragmatizam. To su prije njega inili i drugi.
Gunon se suprotstavlja sveukupnoj
europskoj znanosti uvrijeenoj od kraja
srednjega vijeka, koju je ljudski duh
reducirao, i smatra ju tek profanim,
inferiornim odsjekom, uvjeren kako je ta
znanost posve nepouzdana, a u konanici
ju i bez ikakve zadrke prezire i porie.
Djela Rena Gunona danas znae bitan
i odluan iskorak samo za onoga ovjeka
koji je do kraja istraio cjelokupnu filozofiju
i znanost novoga doba i koji u pet stotina
godina te povijesti nije pronaao ni jednu
neospornu istinu, ni jednu jedinu vrstu
polaznu toku, ni jednu jedinu apsolutnu
misao. Dapae: ono to bi u Europi novoga
doba moglo biti apsolutno polazite i istina,
to se moe pronai potisnuto i izoblieno, u
komadiima i izblijedjelo, kod onih koje je
znanost obiljeila kao fantaste, zanesenjake,
mistike, i nije ih uzimala ozbiljno. Upravo je
zato Gunon presudan i jedini za duhovni
iskorak iz novoga doba samo za one koji su
se nakon deset-dvadeset-trideset godina
rada razoarali u sveukupna znanstvena
i filozofska nastojanja modernog ovjeka
i sve to odbacili. Takvih je ljudi danas, dakako, malo. A Gunonov duhovni iskorak,
njegova misao presudna po svojim posljedicama, beskrajno je jednostavna: Tradicija.
(Bela Hamvas, 1942. godine)

Gunonov utjecaj je dopro do islamskog svijeta kroz tri kanala. Prvi predstavljaju
sama njegova djela, koje su muslimani itali
u francuskom izvorniku, prijevodima na druge evropske jezike kao to je engleski, ili prijevodima na razne jezike islamskog svijeta.
Drugi predstavljaju radovi, bilo u njihovom
jezikom izvorniku ili prijevodi, drugih vodeih tradicionalnih autora koji su batinili iste
temeljne principe sa Gunonom i koji su aludirali na njegova djela i uenja. Meu ovom
grupom najznaajniji su: Frithjof Schuon, kojega su slijedili Titus Burckhardt, Martin Lings
i Gai Eaton, te jednako tako Ananda Kentish
Coomaraswamy, naroito za muslimane indo-pakistanskog potkontinenta i Irana. Trei
kanal su djela muslimanskih autora kao to
su Muhammad Hasan Asakri i Seyyed Hossein Nasr, koji su izravno pisali o Gunonu, ili su
raspravljali neke od njegovih temeljnih prikaza
metafizike, tradicionalne znanosti, kritike modernog svijeta itd. u svojim vlastitim djelima.
Mnogi u Bosni su vjerovali da samo tradicionalna perspektiva koja je utemeljena na
uvaavanju svih tradicionalnih oblika i onome
to je Schuon nazvao transcendentnim jedinstvom religija moe priskrbiti intelektualnu i
duhovnu matricu za multireligijsko drutvo
kako bi ivjelo u miru. Uasne tragedije u periodu izmeu 1992. i 1995. godine koje su prouzroile smrt skoro etvrt miliona bosanskih
muslimana i prisilile na iseljenje brojne narode, a to je nazvano etnikim ienjem, nije
splasnulo ovu nadu u srcima i umovima mnogih vodeih bosanskih intelektulaca. Zapravo,
mogli bismo kazati da ne postoji danas drugo
mjestu na svijetu gdje je zbiljnost tradicije i
perenijalne filozofije, kako ju je razumijevao
Gunon, toliko razvidna ak i u javnoj sferi i
gdje se pokuava stvoriti okvir za miroljubivu koegzistenciju muslimana, pravoslavaca,
katolika i jevreja na temelju jedinstva unutarnjeg znaenja tradicionalnih uenja i praksi..
(Iz teksta profesora Seyyeda
Hosseina Nasra, Utjecaj Renea Gunona
na islamski svijet, objavljenog u asopisu
Znakovi vremena , ur. Adnan Silajdi).
BEHAR 126

19

ISLAMSKA DUHOVNOST

Pripreme za kraj svijeta

i dolazak dajjla
Velika parodija ili naopaka
duhovnost
(...)
Naopaka duhovnost oznaava, zapravo, lanu duhovnost, i to lanu do
najekstremnijeg stupnja koji se moe
zamisliti. To je, ustvari, ona duhovna obnova iji skori dolazak neki tako
uporno najavljuju, odnosno novo doba
u koje svim sredstvima nastoje uvesti
sadanje ovjeanstvo,1 pri emu stanje
opeg iekivanja stvoreno irenjem
pretkazanja i proroanstava moe to
ak i ubrzati. Vrlo znaajnu ulogu moe
odigrati i privlanost raznih fenomena
kojima e veina ljudi u vrijeme kontratradicije biti uhvaena i prevarena jer
je reeno da e lani proroci koji e se
tada pojaviti initi velika uda i tota
zaprepaujue sve dok, po mogunosti,
ne zavedu i same izabrane. Osobito se
u tom smislu mogu pojaviti oitovanja
metapsihikog i razni oblici neospiritualizma, kao neka vrst predslike onoga
to e iz toga proizai. Uvijek je u osnovi rije o djelovanju niih suptilnih
sila koje e, meutim, sada djelovati s
neusporedivo veom snagom. A kada
vidimo koliko je ljudi vazda spremno
slijepo podariti puno povjerenje svim
buncanjima nekog obinog medija,
samo zato to su buncanja poduprta
fenomenima, zar e nas iznenaditi
ako to zavoenje bude gotovo sveope?
Zato nikada nije na odmet ponoviti kako fenomeni, sami po sebi, ne
1

20

Ne bi ovjek vjerovao do koje se toke taj

izraz novo doba u posljednje vrijeme
posvuda iri i ponavlja, sa znaenjima
koja se esto poprilino razlikuju, ali
koja, u konanici, sva tee stvoriti jedno te isto uvjerenje u javnom mnijenju.

BEHAR 126

dokazuju apsolutno nita to se

tie istinitosti nekog uenja, te
kako je sve to sfera velike iluzije u kojoj se sve to e neki olako uzeti za znakove duhovnosti
uvijek moe simulirati i krivotvoriti igrom niih sila o kojima
je rije. To je ak moda jedini
sluaj u kojem oponaanje moe
biti doista savreno jer to u biti
stvarno i jesu isti fenomeni, a razlika poiva samo u naravi uzroka
koji se u njih upliu i koje velika
veina ljudi nije, dakako, sposobna odrediti, tako da je na kraju
najbolje ne pridavati ni najmanji
znaaj niemu to predstavlja neki
fenomen, pa ga ak valja a priori
smatrati nepovoljnim znamenjem.
Neospiritualizam i pseudoinicijacija koja iz njega potjee znae
usto i neto poput djelominog predoblika kontratradicije. Govorimo
o upotrebi tradicionalnih elemenata,
autentinih po njihovu podrijetlu, no
sada se njihov pravi smisao obre te ih
se tako stavlja u slubu zablude. Meutim, ovdje vie nee biti rije tek o
nekoliko fragmentarnih i rasprenih
elemenata nego o potrebi stvaranja
iluzije neeg paralelnog, ak i istovrijednog onome to ini cjelinu jedne istinske tradicije. Moe se primijetiti da
kontrainicijacija, poradi svojih ciljeva,
izmilja i iri sve te suvremene ideje,
dok je ujedno savreno svjesna njihove
neistinitosti jer i odvie dobro zna to je
tu posrijedi. No, to u isti mah pokazuje
da je rije tek o prolaznoj i privremenoj fazi jer provoenje svjesne lai ne

moe, samo po sebi, biti pravi i jedini

cilj kojemu se tei: sve to poduzima se
samo s ciljem da se pripremi dolazak
neeg drugog, neega to e izgledati
kao pozitivniji rezultat, a to je upravo
sama kontratradicija. Stoga se ve
vidi kako se u raznim izvedbama ocrtava ideja o jednoj organizaciji koja bi
bila neto poput duplikata, a istodobno
i krivotvorina tradicionalne koncepcije
Svetog Carstva, pa se onda mora pojaviti i Antikrist kao neto to moemo
nazvati, jezikom hinduistike tradicije,
naopakim Chakravartjem .2
Doslovno, Chakravarti je onaj koji ini
da se kota okree, to podrazumijeva
da je postavljen u sredite svih stvari,

ISLAMSKA DUHOVNOST

Vladavina kontratradicije vrlo tono

oznaava vladavinu Antikrista: koju
god ideju mi o njemu imali, on e u sebi
sabrati i sintetizirati sve sile kontrainicijacije, shvatili ga mi kao osobu ili
kao zajednicu. To ak, u stanovitom
smislu, moe biti i jedno i drugo jer za
takvo to mora postojati snana zajednica koja e biti neto poput povanjtenja kontrainicijacijske organizacije, a
isto tako moe biti i jedna osoba koja
e, postavljena na elo te zajednice, biti
neto poput samog utjelovljenja onoga
to ta organizacija predstavlja pa ak i
ako to bude samo u svojstvu potpore
svim zlokobnim utjecajima koje treba
sabrati i projicirati na svijet.3 On e
oigledno biti varalica (to je smisao
rijei dajjl kako ga se na arapskom
jeziku obino oznaava) jer e njegova
vladavina biti velika parodija, karikaturalna i sotonska imitacija svega
to je doista tradicionalno i duhovno. To
zasigurno vie nee biti tek vladavina
kvantitete koja je, uostalom, bila samo
rezultat antitradicije. Naprotiv, pod izgovorom lane duhovne obnove bit e to
svojevrsno ponovno uvoenje kvalitete
u sve stvari, ali kvalitete obrnute u odnosu na njezinu zakonitu i normalnu
vrijednost. Poslije egalitarizma naih
dana ponovno e postojati vidljivo uspostavljena hijerahija, ali izokrenuta,
u pravom smislu protuhijerahija, iji
e vrh zauzeti bie koje e doticati samo
dno paklenog bezdna.
To bie, ak i ako se pojavi u liku
odreene osobe, uistinu e biti vie
simbol nego pojedinac i bit e poput

sinteze sveukupnog izokrenutog simbolizma namijenjenog kontrainicijaciji.

Kako bi izrazilo neistinu u njezinom
najekstremnijem stupnju, ono e morati biti krivotvoreno ba u svakom
pogledu i predstavljat e neto poput
inkarnacije same neistine.4 Uostalom,
upravo zbog te krajnje suprotnosti istini u svim njenim vidovima, Antikrist
moe preuzeti i simbole samog Mesije,
no dakako, opet u suprotnom smislu;5
i upravo to to se njihov zlokoban vid
prikazalo pod blagotvornim vidom,
predstavlja njegovu karakteristinu
oznaku. Jednako tako moe postojati
i udna slinost izmeu imena Mesije
(El-Mesha na arapskome jeziku) i
imena Antikrista (El-Meskh);6 no, to
potonje ime samo je izoblienje prvog,
isto kao to je sam Antikrist u svim
manje ili vie simbolinim opisima
koji su nam dani, prikazan kao dvooblian. Naime, ti opisi osobito inzistiraju na tjelesnim asimetrijama, to bi
znailo da su to vidljive oznake same
naravi bia kojem su pridane i one su
doista uvijek znakovi neke unutranje
neravnotee; to je, uostalom, i razlog
zbog kojeg tjelesne mane znae diskvalifikaciju s inicijacijskog gledita,
no, istodobno je lako shvatiti da one
mogu biti kvalifikacije u odnosu na
kontrainicijaciju. Pa ak i s isto simbolikog gledita, Antikrist je nuno

Tu opet nalazimo antitezu Krista koji

je govorio: Ja sam Istina, ili jednog
walja poput El-Hallja koji je takoer
govorio: An-el-Haqq.

Moda nismo dostatno istaknuli analogiju koja postoji izmeu prave i lane
doktrine; sveti Hipolit, u svojoj knjiici
O Antikristu, iznosi znameniti primjer
koji nimalo nee iznenaditi ljude koji su
prouavali simbolizam: obojica, i Mesija
i Antikrist, imaju lava za amblem (Vidi:
P. Vuliaud, La Kabbale juive, Vol. II, str.
373). Duboki razlog tome, s kabalistikog gledita, lei u razmatranju dviju
strana Metatrona, svijetle i tamne; iz
istoga razloga je apokaliptini broj 666,
broj Zvijeri, ujedno i sunani broj (usp.
Le Roi du Monde str. 34-35).

Tu postoji dvostruko znaenje koje je

neprevodivo: Meskh moe biti shvaen
kao iskrivljenje od Mesha, jednostavnim
dodavanjem jedne toke posljednjem slovu; ali sama ta rije istodobno eli rei
dvooblian, to upravo i izraava karakter Antikrista.

dok je Antikrist, naprotiv, bie koje je

najudaljenije od tog sredita; on e, meutim, takoer tvrditi kako ini da se
kota okree, ali u smjeru suprotnom
normalnom ciklikom kretanju, dok je,
ustvari, svaka promjena kruenja nemogua prije izokretanja polova, drugim
rijeima, prije uspravljanja koje e se
moi izvriti samo djelovanjem desetog
avatra. No, ovaj ovdje je oznaen kao
Antikrist upravo zato to e na svoj nain oponaati ulogu tog krajnjeg avatra
koji je u kranskoj tradiciji predstavljen
kao drugi dolazak Krista.
3

Antikrist, dakle, moe biti smatran poglavarom awliy esh-Shaytna, a kako

e on biti i posljednji koji ispunjava tu
funkciju, moe se rei da e biti poput
peata tog svijeta (khtem, prema terminologiji islamskoga ezoterizma).

Vladavina kontratradicije vrlo

tono oznaava vladavinu
Antikrista: koju god ideju
mi o njemu imali, on e u sebi
sabrati i sintetizirati sve sile
kontrainicijacije, shvatili ga mi
kao osobu ili kao zajednicu.
To ak, u stanovitom smislu,
moe biti i jedno i drugo jer
za takvo to mora postojati
snana zajednica koja e biti
neto poput povanjtenja
kontrainicijacijske organizacije
tjelesno nakazan: upravo smo, naime,
rekli da sve to moe biti samo karikatura tradicije, a kada kaemo karikatura time kaemo i tjelesna nakaznost.
Uostalom, kada bi bilo drugaije,
ne bi postojala nikakva izvanjska mogunost razlikovanja kontratradicije
od prave tradicije i doista je potrebno,
kako barem izabrani ne bi bili zavedeni, da ona u sebi nosi ak znak avla.
Osim toga, la je isto tako umjetna te,
povezano s time, kontratradicija unato svemu nee moi izbjei mehaniki
karakter koji je svojstvo svih produkata suvremenoga svijeta meu kojima
e ona, pak, biti posljednji. Jo tonije, postojat e u njoj neto usporedivo
s automatizmom psihikih leeva
o kojima smo ranije govorili i ona e,
poput njih, biti nainjena od umjetno
i na trenutak oivljenih ostataka, to
dodatno objanjava da u tome ne moe
biti nieg trajnog. Ta gomila ostataka
galvanizirana, takorei, paklenom
voljom prua doista najprikladniju zamisao o neemu to je dolo do samih
granica rastakanja.
Ovdje smo doli do krajnje toke antitradicijskoga djelovanja koje e ovaj
svijet dovesti do njegova kraja. Nakon
prolazne vladavine kontratradicije ne
moe nego doi do uspravljanja koje
e, dovodei sve stvari odjednom ponovno na njihovo normalno mjesto, u
istom tom trenu pripremiti Zlatno doba
buduega ciklusa.
n
Skraeno poglavlje XXXIX
iz knjige Vladavina kvantitete
i znaci vremena Rena Gunona
(Zadruga Eneagram, Zagreb, 2015.)
BEHAR 126

21

ZOON POLITIKON

zoon politikon

Pie: Faris Nani

Novi poar u Svetoj zemlji

Parabole dvadesetog i
dvadesetprvog stoljea

SLUAJ GAZE

Osim u izbjeglitvo u susjedne zemlje, Palestinci su godinama bili protjerivani unutar

zemlje, na okupiranom podruju Zapadne obale i Gaze i polako bili satjerani i zbijani
na sve manje teritorija. Proces se nastavlja i danas, izgradnjom tzv. sigurnosnog zida
na Zapadnoj obali koji presijeca posjede Palestinaca i onemoguava njihovo iole
normalno koritenje, a u Gazi je tzv. idovska drava britanski izum koncentracijskih
logora uzdigla na viu razinu

zbijanjem sukoba u okupiranom

Istonom Jerusalemu izmeu Arapa i idova oko prava na obavljanje
molitve, izbila je pod visokim pritiskom
palestinska frustracija neodrivim, poniavajuim poloajem ve sedmu deceniju. Borba za dostojanstvo vanija je
ve i od borbe za ivot, a jedan je aspekt
koji se stalno od mainstream medija zanemaruje onaj koji na to dostojanstvo
najvie utjee. Zatvorenost zidovima,
pomorskim i kopnenim blokadama
zapravo je zavrni in drame dvadesetog stoljea logora za nepodobne i
nepoeljne koji u palestinskom sluaju poprima druge, vee i zastraujue
dimenzije. Dimenzije dvadeset i prvog
stoljea u koje se drama prelila, iako
su joj epilog zacrtali jo davno, 1945.
in prvi trajanje manje
od tri godine
Sabirne tabore (po ustaki) ili koncentracijske logore inaugurirali su Britanci u Burskim ratovima s prijelaza
19. na 20. stoljee po Miladu. Buri (od
niz. Boer seljak) sebe su tako nazivali, dok te ratove britanska historiografija naziva afrikima. Ratujui, naime s
Burima - nizozemskim kolonizatorima
izrazito rasistike provenijencije za prevlast nad mineralima bogatom zemljom
koju su kasnije, 1910. osnivanjem Unije

22

BEHAR 126

nezavisnog Transvaala i britanskih protektorata i teritorija nazvali Junom

Afrikom (kao britanski dominion), suoili su se s prilino tvrdim protivnikom
koji zemlju otetu starosjediocima nisu
htjeli predati pod politiku i financijsku
vlast poglavaru Anglikanske ckve, ergo
britanskoj kraljici. Veliki su broj ratnih
zarobljenika, ali i civilnog stanovnitva
koje je prualo podrku ili bilo prisiljeno od svojih vojnih jedinica ostati
u ratnom podruju naprosto trpali u
improvizirane kampove, poesto bez
osnovnih higijenskih uvjeta, ograene
bodljikavom icom. Tamo su ih drali
pod kontrolom, muili ih psiholoki i fiziki i slamali volju za otporom. U tim
su logorima ljudi i umirali, pa su polako postajali logorima smrti. Britanci su
ratove dobili, ali je burska Junoafrika
Republika poivjela s nezavisnou priznatom od 1934., sa svojim, prvo otvoreno i tupo rasistikim, a kasnije sofisticiranijim konceptom apartheida, od
1958. sve do 1994. godine.
in drugi trajanje manje
od trideset godina
Izum logora se svidio jednom ovjeuljku, izrazito frustriranom porazom
svoje zemlje u 1. svjetskom ratu, a posebno poniavajuim uvjetima mirovnog
sporazuma iz Versaillesa. On je, pak,

kao poluobrazovan politiar i vojnik

amater (tek kaplar u njemakoj vojsci)
bio oparan veliinom i sjajem Britanske
imperije i nou je, stiui jastuk, u mokrim snovima (i snovienjima) matao o
velikoj Germanlandiji poput britanske
imperije. Posebno su mu se svidjele suvremene metode postupaka sa ratnim
zarobljenicima, a nadasve koncentracijski logori iz Burskih ratova. Kako je
od njegovih prvih komara do dolaska

ZOON POLITIKON

na vlast u Weimarskoj republici prolo petnaestak godina, imao je vremena

koncept njemaki precizno i priljeno
usavriti. Svoje je logore otvorio odmah
po uspostavi izvanrednog stanja 1934.
U njih je prvo trpao politike protivnike,
takozvane Sozis und Kozis, socijaldemokrate i komuniste, ali i demokrane
koji su bili manje opozicijski nastrojeni.
Poetkom provedbe svoga dugoronog
programa konanog rjeenja idovskog
pitanja, nakon tzv. Kristalne noi 1938.
koja je oznaila poetak sistemskog unitavanja idova u Njemakoj i Evropi, u
konclogore stao je hrpimice slati idove, mukarce, ene, djecu i starce. Neselektivno, iako je tvrdio drukije, ak i
da se tamo drava o njima brine i da ih
titi. Snimao je i propagandne filmove
u kojima je bezono lagao to se tamo
stvarno deava. Prvotni plan je bio iskoristiti te zarobljenike kao ropsku radnu
snagu, pa ih potom, iscrpljene, likvidirati. Tada, zbog velikog broja pristiglih
idova te politikih i ideolokih protivnika, kasnije i pripadnika naroda iz osvojenih zemalja, posebno onih na kojima
se pruao teritorij iz jednog njegovog
mokrog snovienja njemaki ivotni
prostor, morao donekle adaptirati koncept jer je trebalo to prije eliminirati
sve vei broj ljudi. Rije je o milionima.
Tako su bazino osnovane tri vrste
logora oni koncentracijski na kojima
je vrio trijau te slao ljude u druga dva
radne i logore smrti. Ta monstruozna

industrija zloina i smrti zavrila je

1945. godine, potpunim porazom u globalnom sukobu bez presedana, u kojem
je ratovao i protiv svojeg uzor carstva
- Britanije te vjekovnom, kolektivnom
ljagom na njemakom narodu. Njemaka se ipak poslije rata i nevienih razaranja uzdigla, pa podijeljena, nakon 45
godina i ujedinila. Svoje je sljedbenike
i poslunike, taj njemaki ovjeuljak
kleinburgerei porijekla i nazora imao i
na ovijem stranama, i meu Bonjacima i meu Hrvatima i meu Srbima,
uglavnom iz istog ili jo goreg drutvenog millieu-a. Britanska imperija je
formalno preivjela Drugi svjetski rat,
preiscrpljena da bi opstala u toj formi,
pa je nova, radnika vlada promijenila
pristup, poevi se povlaiti iz kolonija, priznavajui im nezavisnost, s vie
ili manje otpora i nelagode, ostavljajui
pri tomu sve terete kolonizatorske ere
nejednaku razvijenost, nedostatnu infrastrukturu, umjetne granice povlaene ravnalom s razdvojenim narodima u
dvije ili tri ili vie drava i tomu slino.
Katkada se inilo kako je rije o nekontroliranom kaosu. Osim u jednom specifinom sluaju.
in trei trajanje vie
od devedeset godina
Taj se specifini sluaj zvao Britanski
mandat nad Palestinom. Rije je bila o
protektoratu nad takozvanom Cisjordanijom, odnosno Palestinom koja, za

razliku od Transjordanije, Sirije, Libanona i Iraka, u periodu 1933. - 1947.

nije dobila priznanje nezavisnosti, iako
je panarapski politiki program, ve
poslije 1920. i poetka intenzivnijeg
naseljavanja idova u Palestinu bio
zamijenjen palestinskim nacionalnim
manifestom. Nije ju dobila iz vrlo jasnog i podosta prije definiranog plana
koji s interesima i tenjama Palestinaca
i ostalih Arapa na tome podruju nije
uope raunao. Zvao se nacionalna drava idova na Sionu. Osmislila ga je
ekstremistika organizacija Svjetskog
cionistikog kongresa 1897. - 1904., kao
povod iskoristivi jedan u nizu ruskih
pogroma nad idovima. Prilino pomaknutu ideju naseljavanja milijuna ljudi
na tuu zemlju, u neobavezujuoj poruci britanskog ministra vanjskih poslova Alfreda Balfoura predsjedniku
Svjetskog cionistikog kongresa Lordu
Rotschildu, podrala je i vlada njegovog velianstva 1917. godine.
To se deava u jeku svjetskog rata
i jo neizgledne pobjede Antante, ali
i nakon arapskog ustanka u pustinji
protiv Osmanske imperije kao dijela
Centralnih sila 1916., pod patronatom Britanije i obeanja ustanikim
voama, sinovima tadanjeg hadimu-l
haremejna, Huseina Al erifa Al Haimija o dravama kojima e oni vladati,
Siriji, Transjordaniji i Iraku. Naravno,
arapskim ustanicima nije spomenuta
prepiska Balfour-Rotschild koju su kasnije izraelski ektremisti svih boja, od
Davida ben Guriona do Yitzaka Rabina i od Menachema Begina do Ariela
Sharona zvali Balfourovom deklaracijom, kao da je rije o meunarodno
verificiranom dokumentu koji jami
neka prava.
Naseljavanje poinje intenzivno nakon 1919. i postizanja Versajskog mirovnog sporazuma, koji je dao Britaniji
mandat protektorata nad Palestinom.
Zemlja se zauzima na razliite naine,
dobrovoljnom kupoprodajom za cijenu
niu od realne, prijetnjama i prislinom
kupoprodajom za cijenu niu od realne,
reklamacijom, komasacijom kojima se
uzimala zemlja Palestincima i kasnije
za budzato prodavala idovskim naseljenicima. Kasnije je zapoela i otimaina, formirane su paravojne snage (Haganah, nastala kao idovska
vojna formacija za samozatitu uoi
BEHAR 126

23

ZOON POLITIKON

palestinskog ustanka protiv britanske uprave 1936.-1939., postala jezgrom monoetnike vojske nasilno, na
teritorijama znatno veima od dodijeljenih izraelskoj dravi Rezolucijom
UN 1947.), teroristike grupe (Irgun
i Stern koje su vodili kasniji izraelski
Likud-ovi premijeri Begin i Shamir),
a tokom rata 1948. primjenjivane su
metode istjerivanja deportacijama i
ubojstvima.
Osim u izbjeglitvo u susjedne zemlje, Palestinci su godinama bili protjerivani unutar zemlje, na okupiranom podruju Zapadne obale i Gaze
i polako bili satjerani i zbijani na sve
manje teritorija. Proces se nastavlja
i danas, izgradnjom tzv. sigurnosnog
zida na Zapadnoj obali koji presijeca
posjede Palestinaca i onemoguava
njihovo iole normalno koritenje, a u
Gazi je tzv. idovska drava britanski
izum koncentracijskih logora uzdigla
na viu razinu. Uz punu podrku i pomo Egipta, za vrijeme vojne diktature
Husnija Mubareka i Abdulfetaha Sisija
s obje kopnene strane (Izrael i Egipat) i
morske (Izrael) uvedena je 2007. godine
potpuna blokada pojasa, nakon to je
pokret Hamas pobijedio na izborima u
tom dijelu Palestinske samouprave, a
ostaci PLO administracije odbijali su
mu predati vlast, dok Hamas nije nasilno tu vlast preuzeo.
Dakle, na neto preko 350 kvadratnih kilometara zemlje uspostavljen je
mega koncentracijski logor, s preko
milion i sedamsto tisua dua. Gustoa naseljenosti pribliila se gustoi
naseljenosti njemakih logora smrti,
a smrt je u Gazi postala svakodnevicom. Koncentracijski logor mega proporcija funkcionira dualno. Zbog smirivanja javnosti, posebno u zapadnim
zemljama koja je znatno osjetljivija
od muslimanskih na krenja ljudskih
prava, Izrael, a povremeno (kada od
Izraela dobije nalog) i Egipat nakratko
otvore granine prijelaze i uz strane i
poniavajue procedure omogue uvoz
osnovnih namirnica, lijekova, opreme,
materijala i energenata. Istovremeno,
stalno se otee s plaanjem ubranog poreza vlastima u Gazi koji, po idiotskim
(ili moda ipak ne?) odredbama Sporazuma u Oslu iz 1993. za Palestinsku
samoupravu ubire Izrael!!! Onemoguuje se kupnja elektrine energije
24

BEHAR 126

Licemjerju, naravno, nema

kraja. Kada ponu nelesektivna
bombardiranja, a svjetska se
javnost elektrizira na ubijanja
civila, onda se optui Hamas da
namjerno dri ljude na podruju
ciljeva izraelskog granatiranja, a
oni su svi provjerene teroristike
mete. Velikoduno, kako i prilii
militariziranoj dravi, nastaloj
na nasilju i otimaini, bacaju
se leci kojima se stanovnitvo
konclogora poziva na evakuaciju.
Pitanje je samo kamo i kuda
jer Gaza ne proizvodi dovoljno energije za zadovoljenje minimalnih potreba. Blokiraju se i humanitarni transporti morem i kopnom. Najpoznatiji
takav sluaje je onaj iz 2009. kada je
turski konvoj presrela izraelska ratna
mornarica te izvrila upad na jedan od
brodova, ubivi pri tomu devet turskih
humanitarnih radnika.
Uglavnom i ukratko u Gazi se
stalno ivi na rubu gladi, u tekim sanitarnim uvjetima, s vrlo ili potpuno
ogranienim kretanjem samo unutar
pojasa, visokom stopom naseljenosti i
nezaposlenosti, skoro bez mogunosti
rada izvan pojasa u drugim dravama,
pa i u Izraelu. Drugi nain funkcioniranja pojasa je ilegalan, ali zapravo
neophodan jer osigurava pokrie deficita u hrani, lijekovima, materijalu,
ali i oruju i municiji. Naime, ne treba
zaboraviti da Palestinska samouprava
ima svoju policiju i sigurnosne jedinice
i to sasvim legalno, u skladu s prilino nepravednim Sporazumom iz Osla.
Time se odrava prividna ravnotea i
kontrola, odnosno labilan mir koji omoguava Izraelu daljnje agresivne aktivnosti. Zapravo nainio se pravi kontroliran ekspres lonac koji s vremena na
vrijeme otvara ventil za izraavanje
nezadovoljstva i frustracije. No, on se
ee i zatvara, pa i egipatske i izraelske vlasti odravaju kampanje zatvaranja graninih prijelaza, zatrpavanja
podzemnih tunela za ilegalnu opskrbu,
sve u ime navodno ugroene sigurnosti
jer tu i tamo, kao izraz oaja iz logora
ispale pokoju raketu na izraelski teritorij. Od koje navodno, zbog izraelske

superiornosti u ratovanju i mjerama

zatite nikada nitko ne pogine (tako
barem tvrde Izraelci), ali zato imaju
pravo odgovoriti nesrazmjerno, mjerama u kojima pogine petstotina puta
vie Palestinaca.
Licemjerju, naravno, nema kraja.
Kada ponu nelesektivna bombardiranja, a svjetska se javnost elektrizira na
ubijanja civila, onda se optui Hamas
da namjerno dri ljude na podruju ciljeva izraelskog granatiranja, a oni su
svi provjerene teroristike mete. Velikoduno, kako i prilii militariziranoj
dravi, nastaloj na nasilju i otimaini,
bacaju se leci kojima se stanovnitvo
konclogora poziva na evakuaciju. Pitanje
je samo kamo i kuda. Kamo i kojim
to putevima, ako su u Gazi sve sami
teroristi, odnosno teroristike mete jer
se, kae propaganda koju podravaju
likovi poput Baracka Huseina Obame,
Ban Ki Moona i Lionela Messija, Hamasovci kriju u svakom oku, kukaviki
iza svojih ena i djece koje tako izlau
pogibelji. Kamo i kojim putevima ako
su blokirani granini prijelazi? Kriju
li se Hamasovci i u UN utoitima za
civile, u bolnicama, kolama, a to su
sve ciljevi koje nesmiljeno gaaju tzv.
izraelske obrambene snage, odnosno do
zuba, amerikim orujem i municijom
naoruana jednoetnika armada drave
nastale na nasilju i otimaini tuega.
Vrhunac izraelske hipokrizije dolazi sa zahtjevom da se Hamas, to e
rei legalna palestinska policija i naoruane skupine koje nisu dio Hamasa (neto poput idovske Hagana-e za
vrijeme britanske uprave) razoruaju
i ostave se na milost i nemilost. Pa zar
nakon Srebrenice ima onih koji vjeruju
da ima naivaca koji bi predali oruje, a
nalaze se u potpunoj blokadi? Pri tomu
se zaboravlja da je Hamas legalno, na
demokratskim izborima osvojio vlast
koju mu nikako ne daju u normalnim
uvjetima obnaati. I to je u redu jer je
u interesu izraelske sigurnosti, za koju
jo uvijek nije jasno kako je ugroena.
Kada Beer Esad dobije izbore u Siriji, odrane na velikoj veini teritorija
zemlje, onda to nije u redu jer za njega
Izrael kae da je terorist, odnosno da
podrava teroriste. A to kae Izrael to
je istina i to se ne propitkuje, ak niti
sa stajalita elementarnog razuma i
logike.
n

ESEJ TOKOVI MISLI

Mediji i drutvene vrijednosti ili zato u nas izostaje dijalog?

Drutveni dijalog i etika

Tabloidi, utilo u novinama i asopisima, naglaeni senzacionalizam, razgoliavanje
osoba i dogaaja, naruavanje etikih normi i standarda sve su prisutniji. Poneki
naglaavaju da novine danas svoju trinu poziciju uglavnom zasnivaju upravo na tim
elementima i poivaju preteito na tri S seks, sport, skandal, to zasigurno ima utjecaja
na naklade novina, posebno tabloida, ali ne pridonosi razvoju kvalitetnog novinarstva,
jaanju etikih zasada i stvaranju potrebne vjerodostojnosti u novine i novinare.

Pie: Ante Gavranovi

Njemaki filozof Friedrich Nietzsche jednom je izrekao reenicu kojoj

pravo znaenje otkrivamo svakog dana
iznova: Sve istine koje se preute, postaju otrovne. A kako doi do istine?
Najjednostavniji je put dijalogom.
Upravo stoga ima smisla govoriti o
dijalogu.
Istroena supstanca demokracije
U knjizi Pobuna elita i izdaja demokracije ameriki sociolog i znanstvenik
Cristopher Lasch tvrdi da je perspektiva demokracije izrazito sumorna i
bezizgledna. U mnotvu argumenata
kojima potvruje svoju pesimistiku
prognozu posebno mjesto zauzima
stanovite da je istroena supstanca
demokracije, to je naroito vidljivo u
odsustvu javne debate koja bi mogla
utjecati na racionalne ishode politike.
Lasch govori, to je posebno zanimljivo, o izgubljenoj umjetnosti voenja
raprave. I kad debate postoje, nevolje
nastaju, jer je sloene pojmove, ideje i
miljenja, teko pribliiti prosjenom
graaninu, a jo tee ih je navesti da
donose kritike sudove. Praksa pokazuje, naime, da i pored nevjerovatnih
mogunosti informatike tehnologije,
iva javna debata, temeljni preduvjet demokracije izostaje! A put do

civiliziranog i demokratskog drutva

zapravo je nezamisliv bez javne debate. I bez dijaloga.
Sve ozbiljnije analize stanja u naim medijima, tiskanim i elektronikim, pokazuju na pomanjkanje onoga
to nazivamo drutvenim, civiliziranim
dijalogom. Ukazuju i na sveprisutnu
eroziju profesije i profesionalnosti te
zapostavljanje ili ak potpuni gubitak
etike dimenzije medija. Tome uvelike
pridonosi i orijentacija naih dnevnih
ili tjednih listova gdje su na naslovnicama uglavnom senzacija, skandal,
zamagljene injenice ili izmiljeni
dogoaji. Naalost, to se uvelike pojavljuje i u elektronikim medijima,
posebno u promociji celebrity emisija. Sloboda izraavanja pretvorena
je u zloupotrebu medija: Otvorena je
Pandorina kutija iz koje su izali zli
duhovi bez realne mogunosti da se
uspostavi normalna kontrola. Zli duhovi izrodili su se u opaki senzacionalizam, utilo najveeg dijela novinstva,
koji se u konanici obija o glavu zaetnicima i pokretaima takvoga medijskog pristupa. Meutim, nanijete su
velike tete novinarstvu i novinarima
i teko emo ih se rijeiti.
Nama je, stoga, moda vie no ikada
dotad, potreban dijalog i angairanje

svih intelektualnih potencijala, a da

bismo u tome donekle uspjeli, potrebno je njegovati kulturu dijaloga. U naem drutvu, koje prolazi stadij posvemanje tranzicije, razoreni su itavi
sustavi vrijednosti, a nisu nadomjeteni novima. U toj duhovnoj praznini
dijalog je neto za ime ovo drutvo
vapi na svim razinama. Meutim,
trai se civilizacijski dijalog, koji ima
svoje pretpostavke i jasne okvire. To,
prije svega, podrazumijeva uvaavanje sugovornika, dijalog bez uvreda,
podmetanja, nipodotavanja ili netolerancije. To mora biti govor protiv sijanja mrnje i ljudske, profesionalne i
znanstvene netrpeljivosti; to mora biti
dijalog u kojem prevladava snaga argumenata i injenice, a ne argument
snage i politikoga, ideolokog, kulturnoga ili bilo kojega drugog nasilja
nad sugovornikom.
Kakva je naa stvarnost?
Kakva je, meutim, naa stvarnost?
Navikli smo da dijalog smatramo borbom u areni iz koje netko mora izai
kao poraeni ili pobjednik. Mentalitet
iskljuivosti i svojevrsni dogmazitam,
vrlo prisutan na naim prostorima,
onemoguavaju da se dijalog shvati
kao uvjet slobodnog nadmetanja u
BEHAR 126

25

ESEJ TOKOVI MISLI

miljenjima i da se pri tome sluimo

injenicama kao najmonijim i jedinim opravdanim orujem. Kod nas
se u dijalogu sugovornika hoe pretvoriti u neprijateljski objekt, ime je
bitni smisao dijaloga odmah poniten.
Kultura dijaloga ne zahtijeva samo
kulturu sugovornika, ve pretpostavlja i
demokratsku svijest, razvijenu i emancipiranu sredinu i, konano, naviku da
se provjeri sve relevantno, sve to se
nasluuje. Dijalog u nas najee izostaje jer, u stvari, i nije imao druge
ambicije osim da bude paralelni monolog. Bez autokritinosti, bez naklonosti prema istini, bez tolerancije prema razliitosti miljenja nemogue
je putovanje do drugoga. Nemogu
je, zapravo, dijalog.
Jorge Luis Borghes pie: Dva ovjeka koji umiju razgovarati mogu sebe
i druge neizmjerno obogatiti i razviti.
Ono to izlazi iz mene ne iznenauje
me toliko koliko ono to izlazi od drugoga. Zapravo, dijalog najvie koristi kad postaje oblik raskrinkravanja
vlastitih i tuih predrasuda. Martin
Buber pak u svom djelu Ja i Ti kae
da vjetinu umnog razgovora ostvaruju samo oni koji znaju pitati i koji
znaju sluati. Duh dijaloga nije sadran u pojmu JA ve izmeu JA i TI.
On nije poput krvi koja kola u Tebi
nego poput zraka koji udie.
Svakako, problematian je onaj dijalog koji hoe samo ruiti a ne i stvarati. A drutveni dijalog je, zapravo,
svojevrsni put do zamiljene istine.
Sve to moramo imati na umu kad
govorimo o odnosima medija i ljudi.
Naime, etika univerzalne solidarnosti, povratak dostojanstva ovjeku i
socioloko osmiljavanje smisla ivota postaju na neki nov nain najvei

izazovi 21. stoljea. U uvjetima ope

globalizacije ta pitanja dolaze u prvi
plan ljudskih nastojanja. Otvoreno je
pitanje u kojoj e novostvoreni sustavi
vrijednosti kroz globalizaciju utjecati
na na ukupni nain ivljenja.
S obzirom da je sredinja tema dananjice ovjek i drutvena odgovornost u suvremenom drutvu bitno je
naglasiti i ulogu medija u tom procesu stvaranja novih sustava vrijednosti. Nova medijska strategija trebala
bi, zapravo, poivati na naelima uspostave informirane, budne i aktivne
javnosti. U toj strategiji najveu vanost i odgovornu ulogu imaju nevladine organizacije koje potiu ljudska
prava i dostojanstvo ovjeka, zatim
slobodu medija i izraavanja kao bitan
dio tih prava. No, sve te velike misli
ne bi smjele izostaviti sustavnu brigu
za ovjeka, koji je ipak stoer oko kojega se sve okree. Naalost, mi to inimo svakoga dana i uloga medija je
tu objektivno zakazala. Puna su nam
usta velikih naela, visoke politike,
problema globalizacije i internacionalizacije, a sam ovjek ostaje po strani
u tim procesima.
Cijeli sustav medijskog djelovanja
trebalo bi zapravo postaviti na nain da omoguava upravo graanima
spoznaju o dogaajima, da im prua dovoljno argumenata i injenica
kako bi o tim dogaajima mogli razmiljati, odluivati i nadzirati svaku
aktualnu vlast i, na kraju, kroz svoju
funkciju biraa, glasovati za najbolje
programe. To znai da informativni
sustav kao znaajan dio ukupnoga
sustava vrijednosti svakog drutva, a
danas i univerzalno ne bi smio biti
okrenut prema politiarima i strankama ve prema javnosti i graanima,

Sve ozbiljnije analize stanja u naim medijima, tiskanim i

elektronikim, pokazuju na pomanjkanje onoga to nazivamo
drutvenim, civiliziranim dijalogom. Ukazuju i na sveprisutnu eroziju
profesije i profesionalnosti te zapostavljanje ili ak potpuni gubitak
etike dimenzije medija. Tome uvelike pridonosi i orijentacija naih
dnevnih ili tjednih listova gdje su na naslovnicama uglavnom
senzacija, skandal, zamagljene injenice ili izmiljeni dogoaji
26

BEHAR 126

koji moraju postati aktivni imbenici

u stvaranju novih sustava drutvenih
vrijednosti.
U skladu s tim promjenama mijenja
se i odnos prema izlaznom proizvodu
medija. Formula vijesti poznata pod
klasinom sintagmom 5W mijenja se
i pretvara u novi oblik koji oznaava
5 P + 1, ali se ne mijenja samo oblik
ve i sadraj vijesti. O emu je rije?
Pojam TKO (onaj poznati WHO)
danas oznaava PROBLEM.
TO (WHAT) zamjenjuju PRATEE okolnosti koje treba objasniti.
GDJE (WHERE) danas pokuava
naznaiti PRAVCE rjeenja problema.
KADA (WHEN) sve se vie okree
prema POSLJEDICAMA neke odluke ili ina.
Konano, ZATO (WHY) dobiva
najvie na znaenju, jer ljudi ele jasna POJANJENJA.
Tome danas moramo dodati i dva
nova, KAKO (HOW), jer o njemu ovisi stvarni sadraj mogueg rjeenja i
HOW MUCH, kojim sredstvima se ono
moe ostvariti.
Prema tome, svi smo mi postavljeni
u poziciju, bez obzira na razinu drutvenog utjecaja, da se stalno susreemo
s pojmovima kao to su informiranje,
motiviranje i, u konanici, pridobivanje ljudi za odreenu argumentaciju.
I to je prava uloga medija, ali i manevarski prostor za drutveni dijalog.
Tabloidi, utilo u novinama i asopisima, naglaeni senzacionalizam,
razgoliavanje osoba i dogaaja, naruavanje etikih normi i standarda
sve su prisutniji. Poneki naglaavaju
da novine danas svoju trinu poziciju uglavnom zasnivaju upravo na tim
elementima i poivaju preteito na tri
S seks, sport, skandal, to zasigurno
ima utjecaja na naklade novina, posebno tabloida, ali ne pridonosi razvoju
kvalitetnog novinarstva, jaanju etikih zasada i stvaranju potrebne vjerodostojnosti u novine i novinare kao
ire drutvene poslenike koji stvaraju
ili bitno utjeu na stvaranje javnoga
mnijenja. S druge strane treba naglasiti da su u praksi upravo mediji

ESEJ TOKOVI MISLI

ambasadori u promicanju kulturnih

i ukupnih humanistikih vrijednosti.
Gdje onda nastaje raskorak prakse i
teorije? U svakom sluaju, prisutne
su ne samo promjene, ve se mijenja
i ukupna percepcija o ulozi i mjestu
medija u suvremenom drutvu.
Mediji imaju za funkcioniranje
suvremenoga demokratskoga drutva
sredinju ulogu. Bez slobodnog protoka informacija ta drutva nisu sposobna za funkcioniranje. Audiovizualnim
medijima pripada i fundamentalna
uloga u razvoju i posredovanju socijalnih vrijednosti. To nije samo zbog
toga to oni odluuju koje e injenice
o svijetu i koje e slike iz svijeta objavljivati ve zbog injenice da oni politiki, socijalno, etniki, geografski i
drugaije jednostavno uspostavljaju
pojmove i kategorije koje trebamo da
bi te injenice i slike postali prihvatljivim za iroke mase korisnika. Oni,
dakle, ne odluuju samo TO emo vidjeti iz svijeta, nego odluuju i o tome
KAKO emo ih vidjeti - isticala je dr.
Viviane Reding, dugogodinja komesarica za kulturu i informiranje u Europskoj komisiji.
Mediji koji se sve vie okreu komercijalizaciji i gdje se vei dio prihoda
ostvaruje iz oglaavanja, moraju voditi
rauna da im profit ne uniti sam proizvod. Medijima vlada profitna logika
informacija je postala roba. Sadraji su
sve vie pod pritiskom komercijalizacije, to je velikim dijelom rezultat novih
vlasnikih odnosa, interesa i utjecaja
oglasne industrije. Mediji imaju mo
stvaranja slike svijeta, ali tematika kojom se mediji preteito bave razlikuje
se od tema koje ira javnost doivljava
potrebnim, razlonim i presudnim. Tu
se, prije svega misli na socijalne teme i
tzv. malog ovjeka koji postupno jednostavno nestaje iz medija. Konano, s
punim se pravom postavlja kljuno pitanje: ostvaruju li mediji svoju misiju?
Medijsko podruje moe postati
dominantnom industrijom 21. stoljea - istie se u izvjeu sa Svjetskog
samita o odrivom razvoju, odranom 2002. u Johannesburgu. Naime,

Kakva je, meutim, naa stvarnost? Navikli smo da dijalog

smatramo borbom u areni iz koje netko mora izai kao poraeni
ili pobjednik. Mentalitet iskljuivosti i svojevrsni dogmazitam,
vrlo prisutan na naim prostorima, onemoguavaju da se
dijalog shvati kao uvjet slobodnog nadmetanja u miljenjima i
da se pri tome sluimo injenicama kao najmonijim i jedinim
opravdanim orujem. Kod nas se u dijalogu sugovornika hoe
pretvoriti u neprijateljski objekt, ime je bitni smisao dijaloga
odmah poniten
ni jedna druga industrija ne e tako
snano utjecati na razmiljanja ljudi
i politiara o drutvenoj odgovornosti
i prioritetima odrivoga razvoja. Mediji su, zapravo, meu najutjecajnijim institucijama u svijetu. Tu svoju
mo morali bi u veoj mjeri koristiti
upravo za stalnu promidbu tih ideja. Komunikacija je danas ne samo
temeljna pretpostavka meusobnog
razumijevanja ve i nasuna potreba
u uspostavljanju kvalitete ivljenja.
Komunikacija u suvremenom svijetu
danas nesumnjivo poiva na tri temeljne poluge: na povjerenju, na razumijevanju i na dijalogu. U neposrednoj
ljudskoj i profesionalnoj komunikaciji ta su tri temeljna stupa izuzetno
naglaena i bez njih, zapravo, svaka
se komunikacija svodi na manipulaciju ili indoktrinaciju ili lanu sliku
stvarnosti - bez obzira na to je li rije o
pojedincu, naciji, ili opim drutvenim
kretanjima. U tom smislu je neobino
vano da otvoreno raspravljamo o tim
pitanjima, posebno o fenomenu etike
i morala u politici i novinarstvu. Svaki doprinos jaanju povjerenja, razumijevanja i dijaloga kao sredstva za
prihvaanje argumenta nesumnjiv su
doprinos i jaanju ukupne drutvene
etike, pa time i mogunosti irenja
meusobne komunikacije meu ljudima istoga naroda, ali posebno u
meunarodnoj komunikaciji i u multikulturalnim drutvima. A tu je uloga medija nenadomjestiva.
Umjesto zakljuaka
Razumljivo, razliite argumentacije imaju i razliitu teinu i veoma
nepodudarni smisao zbog toga to

razliite oblasti drutvene svijesti imaju kao svoju osnovu razliita mjerila.
Besmisleno je stoga vjerovati da dijalog moe stvoriti samo negativne ili
samo povoljne posljedice ili potpunu
koherentnost miljenja i stavova. Problematian je, meutim, onaj dijalog
koji hoe samo ruiti, a ne i stvarati.
Pouzdani dijalog, pokazuje praksa,
temelji se na znanju i znanstvenim
istraivanjima. No, na nau veliku alost, takav dijalog u nas jo ne postoji.
U tim uvjetima pojava novih medija i
oblika komunikacije dobiva posebno
znaenje i skree na sebe dodatnu pozornost. Ostaje nam, naime, vjerovanje
da je to put ka novom sagledavanju
komunikacijskih procesa, izazvanih
upravo pomanjkanjem stvarnog drutvenog dijaloga u postojeim okvirima.
Naglasio bih, na kraju, jo neto: Civiliziran pristup dijalogu pokazuje da
zapravo i nema tako nasilnoga stanja
koje se ne bi moglo rijeiti ili pokuati
rijeiti - dijalogom. U multietnikoj i
multikulturalnoj sredini a to jest i
hrvatska, ali i bosanskohercegovaka
zbilja takav odnos prema dijalogu je
i nuan i etiki jedino odriv.
Treba poi od injenice da - kad se
sagovornika hoe pretvoriti u neprijateljski objekt dijalog se ponitava
kao jasan i civiliziran oblik drutvene
komunikacije. Teko je odrediti da li
dijalog vie onemoguava ravnodunost, mrzovolja i strah od pogreke
ili nesposobnost mijenjanja stavova
i dogmatizam. Dovoljno je prisustvo
samo jednog od ovih ovjekovih pasivnih svojstava, pa da se dijalog ugasi.
Na nama je svima da upravo to ne dopustimo!
n
BEHAR 126

27

ISLAM U HRVATSKOJ

U zrcalu prolosti:

Ibrahim paa Poeanin?

Behar objavljuje vrlo interesantan i intrigantan tekst Gorana
urevia. Problematski, tekst je lociran oko pitanja: Otkud
ideja da je veliki vezir Ibrahim paa Poeanin? Ako je bio,
svakako nije spalio svoj rodni grad, ili je to uinio netko
drugi, bez njegova znanja, prije ili poslije njegove vizite sa
Sulejmanom II. kroz poeki sandak. Nadalje, polazi se od
lingvistike operativnosti (manipulacije osobnim imenom),
jer, vrsti su podaci pohranjeni ve poodavno u magli
Panonije. Naime, ako je bio Paranin, bio je Grk iz Parga, a
ako je bio Poeanin, onda je bio Bonjak ili Slavonac koji je
primio islamsku vjeru. Proizlazi da se inspirativni zakljuci
nameu kao indicije pa je bolje priekati utemeljenije nalaze
hrvatskih, bonjakih i srpskih povjesniara - da ne bi bilo: Bolje Grk, nego Bonjak
ili Slavonac musliman, ako ve ne moe biti Srbin.
Pie: Goran urevi
Proteklih nekoliko godina panju
gledatelja je zaokupljala turska serija
s povijesnom osmanskom tematikom
Sulejman Velianstveni. Mora se naglasiti kako je rije o sapunici u kojoj su
intrige dvorskih dama i gospode puno
znaajniji temelj fabule od povijesnih injenica. Ilustracije radi, sam naziv Velianstveni nije potjecao od Osmanlija
za svog sultana, ve su ga tako nazivali
njegovi zapadnjaki suvremenici. Osim
toga, odijevanje nije primjereno modi
osmanske drave iz 16. st. kada se radnja dogaa. Propusta ima jo i u ponaanju (primjerice, osmanska se elita nije
ubijala maem ili bodeom, nego bi bila
udavljena), obiajima (stranci nisu mogli ui u prostoriju gdje zasjeda Divan) i
drugim faktografskim pogrekama (Bali
beg nije ivio u doba Sulejmana Velianstvenog). Sve upuuje na sekundarnost
povijesnih injenica u ovoj seriji.
Gledateljima su vjerujem uli u domove mnogi likovi iz ove serije poput
Sulejmana, Hurem (koju je i Severina
28

BEHAR 126

opjevala u svom hitu), Bali bega, Hatide itd. Pretpostavljam da je i Ibrahim paa bio jedan od takvih. Znali su
ga kao najljepeg ovjeka carstva i Sulejmanovog prijatelja i ogora (oenio je
Sulejmanovu sestru Hatide) koji je konanici obnaao dunost velikog vezira
(da pojednostavim, dananjim rjenikom
to bi bio predsjednik vlade) na kojoj je
ostao trinaest godina sve do pogubljenja
1536. godine.
Otkud ideja da je Ibrahim paa Poeanin? U vrijeme popularnosti serije,
brojni su mediji poeli s napisima kako
je veliki vezir Sulejmana Velianstvenog
porijeklom Poeanin. Ideja potjee od
bosansko-hercegovakog osmanista Hazima abanovia koji je objavio tekst pod
nazivom Ibrahim paa Poeki veliki
vezir Sulejmana II. u Hrvatskom kolu
iz 1942. godine. U tom tekstu on navodi kako je Ibrahim paa roen u Poegi
1496. g. koristei osmansku knjigu Sidili Osmani s kraja 19. st. koja navodi da
je carski zet Ibrahim-paa iz Poege.

Prema miljenju dr. abanovia Ibrahim paa je zbog ljubavi prema rodnom
kraju izgradio sklonite u Udbini. Julije
Kempf pak u svojoj monografiji o Poegi
tvrdi da je Sulejman dao Ibrahim pai
posjede u Poetini.
Paljivom analizom abanovieva
teksta uoavaju se brojne neobinosti.
Prije svega, u cijelom tekstu kojeg obiljeava kieni i romantiarski stil pisanja (podcrtavam da je tekst izaao u
jeku Drugog svjetskog rata 1942. g. u
Zagrebu) ne istie se niti jedna negativna osobina Ibrahim pae ime se moe
zakljuiti da je navedeni bio savren i
bezgrean. Tako je Ibrahim prikazan
kao mudar, vrijedan, razborit, vjeran,
savjestan, skroman. Njegovi su neprijatelji poput janjiara prikazani kao
zavidni, zli i puni mrnje. Analizom pisanja, vidljivo je kako je u pitanju narativ u kojemu postoji pozitivni lik (Ibrahim paa), negativni likovi (janjiari,
Hurem) i scena. Takav je nain pisanja
uvjetovao atributiranje crnih i bijelih

ISLAM U HRVATSKOJ

likova transferirajui autorove politike i svjetonazorske stavove u prolost.

S druge strane, tekst ima nekoliko faktografskih pogreaka. Tako Hazim abanovi navodi 1496. kao godinu, a sva
ostala konzultirana literatura (veinom
novija i zapadna) nude 1493. kao godinu Ibrahimova roenja. Prve godine kao
islamizirani djeak prema abanoviu
provodi na Krimu, dok druga literatura smatra kako te prve godine provodi
u Manisi. Podaci o upoznavanju Sulejmana i Ibrahima takoer se razlikuju
pa spomenuti abanovi navodi kako je
Ibrahim kao rob poklonjen princu Sulejmanu, a ostali autori prepriavaju
legendu o Ibrahimovoj ulinoj svirci u
Manisi tijekom koje ga je zapazio Sulejman i potom uzeo u slubu.
Osim toga, Ibrahim je roen krajem
15. st., a u tom su razdoblju Osmanlije
svega nekoliko puta prodirale u Slavoniju. Zato je teko oekivati da su uspjeli
odvesti vei broj djece. Novija literatura
osim tradicionalnog shvaanja Osmanlija kao neprijatelja koji masovno uzimaju kranske djeake za slubu nudi
i drugaije spoznaje poput dobrovoljne
predaje Osmanlijama ili ak prodaje
i davanje vlastite djece Osmanlijama.
Neovisno o tome, Osmanlije su ostvarile
premalo upada u Poeku kotlinu tijekom 15. st. kako bi se mogao oekivati
znaajniji upliv zarobljenika ili dobivene
djece za karijeru u osmanskom vojnom
i dravnom aparatu.
Vano je napomenuti kako su Osmanlije trajno osvojile Poegu u drugoj polovici sijenja 1537. kada smederevski sandak-beg Mehmed-beg Jahjapai osvaja
samu tvravu i cijelu okolicu. To je nekoliko mjeseci nakon smrti Ibrahim pae.
Stoga je teko oekivati da je on imao
posjede u Poetini. Zanimljiv je podatak o Sulejmanovom pohodu iz 1532. g.
kada on osobno i Ibrahim paa prolaze
kroz Poeku kotlinu, a Ibrahim paa
nareuje paljenje same Poege. Ne ini
se vjerojatnim da bi Ibrahim paa zapalio svoj rodni grad (postoji vie primjera
u Osmanskom carstvu gdje bi pojedini
dunosnici vodili brigu o svoj kraju i/ili
obitelji iz koje potjeu i u kojoj su roeni, a primjer za to nudi nam Mehmed
paa Sokolovi koji je ostao u odnosima
sa svojoj kranskom obitelji).

Mogu zakljuiti da Ibrahim paa nije

Poeanin, ve je Grk iz Parga (uostalom, nazivao se Paraninom) koji je u
vrijeme Ibrahimova roenja bio sastavni dio Mletake Republike. Sline prie
o Ibrahim painom porijeklu pronalaze
se kod bonjakih autora koji ga smatraju Bonjakom i srpskih autora koji
ga smatraju Srbinom, no u oba se sluaja ne radi o relevantnim autorima za
osmanski period ve o publicistima koji
raspolau s veoma malenim brojem nategnutih dokaza. Radi se o manipulaciji
kako bi se jedna vana i poznata osoba

dovela u vezu s navodnim krajem iz kojeg potjee te postavila na listu slavnih

sugraana toga grada. Takav je pristup
prihvatljiv u turistikim promidbama
pojedinih gradova i regija, no ne i u ozbiljnijim povijesnim publikacijama.
Svim zainteresiranim preporuujemo konzultiranje djela mnogo puta
spomenutog Hazima abanovia za poeku teoriju porijekla Ibrahim pae, a
od stranih autora preporuujemo djela
Rogera Bigelowa Merrimana, Giancarla Casalea i Hestera Donaldsona Jenkinsa.
n

BEHAR 126

29

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

Zanos i
stradanje:

Sarajevski atentat
i njegovi odjeci
u knjievnom
djelu Ive Andria
Pie: Sanjin Kodri

Sarajevski atentat iz 1914. godine, ukljuujui i ono

to mu prethodi te ono to nakon njega slijedi,
viestruko je tekstualiziran i memoriran i u knjievnom
djelu nobelovca Ive Andria (18921975), pisca iji
je knjievni rad dominantno vezan za temu prolosti
Bosne, ali i pisca koji i sam ima stvarnu mladobosansku
prolost. Uz glasoviti roman Na Drini uprija (1945), koji
je pripovijedan iz perspektive vezane za upravo 1914.
godinu, ono to je predstavljao Sarajevski atentat manje
ili vie eksplicitno tekstualizirano je i memorirano i u
drugim knjievnim radovima ovog autora. Ovakvo to
nije samo vaan segment Andrieva knjievnog djela
kao cjeline, ve je, isto tako, vrlo znaajan element u
onom to je knjievna reprezentacija i memorijalizacija
Sarajevskog atentata kao izrazito kompleksnog
znaka i memorijskog fenomena u junoslavenskom
knjievnom i kulturalnom kontekstu jednog, sad ve
prolog vremena.
30

BEHAR 126

1.
Bespredmetno je, naravno, nagaati da li bi se Sarajevski atentat, a
posebno onakav kakav je na kraju
ostvaren, desio bez vane uloge kulture, pa tako i knjievnosti, ali je gotovo
sasvim sigurno da bi bez knjievnosti
imao znatno drugaija znaenja. Jer,
knjievnost i Sarajevski atentat viestruko su povezani, pri emu je ova
veza vidno izraenija od one uobiajene povezanosti knjievnosti i kulture na Slavenskom jugu, gdje, naime,
knjievnost i inae funkcionira kao
jedan od sredinjih i posebno privilegiranih kulturalnih diskursa. A to
Mladu Bosnu i Sarajevski atentat ini
i dominantno knjievno-kulturalnom
injenicom, a ne samo injenicom iz
drutveno-politike historije.
Upravo je, naime, i knjievnost imala jednu od kljunih uloga najprije u
idejno-ideolokom profiliranju, potom
realnom insceniranju, a posebno u kasnijem historijskom osmiljavanju i memorijaliziranju atentata na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

Franza Ferdinanda u Sarajevu 28. juna

na Vidovdan 1914. godine, tokom
proteklih cijelih stotinu godina, u razliitim drutvenim, politikim i ideolokim kontekstima na izrazito vaan
nain uestvujui u oblikovanju onog
to e Sarajevski atentat u meuvremenu postati (i) kao naroito sloena ira
kulturalna tvorba. Pritom, knjievna
praksa bit e, takoer, jedna od vanih
bojinica na kojoj se vode i historijske
bitke (kako bi se to danas zakljuilo u
novohistoricistikom maniru), to je
sluaj ak i onda kad su ove borbe u
stvarnosti zavrene, a kako to pokazuje
upravo sloeno kontinuirano oblikovanje predstave o Sarajevskom atentatu u
vremenu kako prve, tako i druge Jugoslavije, odnosno nakon nje. Uostalom,
ovakvo to naslueno je i znatno ranije,
pa tako i onda kad se zapaa u osnovi
slino da bez knjievnosti Principov
atentat ne bi mogao da bude herojski
izraz i najneposrednije oivotvorenje
buntovnog slobodarskog duha i raspoloenja itave predratne omladine nego
bi ostao stihijski, neosmiljen i idejno
nemotivisan individualni akt grupice

nezadovoljnika, kako to u povodu 50.

godinjice Sarajevskog atentata pie
Predrag Palavestra1, istina na nain
primjeren tadanjem vremenu.
Sasvim oekivano, sva ova sloena,
a tokom prethodnog stoljea stvarana
znaenja Sarajevskog atentata bitno su
oblikovana i jednim posebnim tokom
u knjievnosti BiH u godinama neposredno prije samog atentata tzv. knjievnou Mlade Bosne, koja se poela
razvijati u godini poetka tzv. aneksione krize (1908), odnosno tek godinu
dana nakon to je nimalo sluajno upravo pisac Petar Koi, tad ve glasoviti
knjievnik i nacionalni tribun, po svoj
prilici po prvi put upotrijebio mladobosansko ime, da bi svoj vrhunac i nagli kraj ova knjievna praksa doivjela
upravo sa Sarajevskim atentatom, kad
knjievna akcija mladobosanaca biva
zvanino zabranjena, ali i kad postaje
historijska zbilja sama realnost s dalekim i vanim uincima u budunosti.
Mada e glavni tok knjievnosti Mlade
1

Palavestra, Predrag: Knjievnost Mlade

Bosne, knj. I. Sarajevo: Svjetlost, 1965,
str. 11.

Bosne initi knjievni rad autora kakvi su Dimitrije Mitrinovi, Vladimir

Gainovi, Milo Vidakovi ili Borivoje
Jevti i dr., i mada e mladobosanska
knjievnost biti poetiki dosta heterogena, a svoju unutranju kakvu-takvu
zaokruenost dugovati uglavnom tek
naelnom ideolokom aspektu (pa i to
ne dokraja), u mladobosanskoj knjievnoj proizvodnji one osobene kulturalne
tvorbe u koju e izrasti historijski in
Sarajevskog atentata vjerovatno najistaknutije mjesto u meuvremenu e,
meutim, zadobiti prije svega drugog
knjievni rad jednog drugog autora
Ive Andria (18921975), u mladosti
takoer pripadnika Mlade Bosne, a
kasnije knjievnog nobelovca, odnosno
najpoznatijeg junoslavenskog knjievnog imena u svjetskim okvirima i
autora koji se ve desetljeima nalazi
u samom vrhu junoslavenskog knjievnog kanona.
No, veza izmeu Ive Andria i Mlade Bosne, a posebno samog Sarajevskog
atentata, nije jednostavna, kako se to
moe uiniti na prvi pogled. Uprkos
uloenom golemom biografistikom
naporu s ciljem rasvjetljavanja injenica Andrieva ivota, pa tako i njegove
uloge u pokretu Mlada Bosna,2 i dalje
je, naime, ovaj segment autorove biografije uglavnom nedovoljno poznat, sasvim u skladu s poznatim Andrievim
insistiranjem na privatnosti pieva
ivota i nerijetko vjetim prikrivanjem
svega onog to izlazi iz okvira javnosti
pieva knjievnog djela:
Posle nae smrti moete ispitivati
i ta smo bili i ta smo pisali, ali za ivota samo ovo drugo.3
2

Usp. npr.: uki Perii, aneta: Pisac i

pria. Stvaralaka biografija Ive Andria.
Novi Sad: Akademska knjiga, 2012; Karaulac, Miroslav: Rani Andri. Beograd
Sarajevo: Prosveta Svjetlost, 1980;
Palavestra, Predrag: Skriveni pesnik.
Prilog kritikoj biografiji Ive Andria.
Beograd: Slovo ljubve, 1981; Popovi,
Radovan: Ivo Andri ivot. Beograd:
Jugoslovenska revija, 1989. i sl.

Andri, Ivo: Znakovi pored puta, Sabrana djela, prir. Vera Stoji i dr., knj.
XVI. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 231.

BEHAR 126

31

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

Od onog to je, pak, sa sigurnou

utvreno i poznato jeste izmeu ostalog i to da je Andri jo kao uenik
Dravne velike gimnazije u Sarajevu
usvojio ideje koje e biti bliske ideologiji pokreta Mlada Bosna, pri emu
je bio predsjednik Hrvatske napredne organizacije, jednog od niza tajnih
udruenja napredne nacionalistike
omladine uoi Prvog svjetskog rata,
i to u isto vrijeme kad je predsjednik
Srpske napredne organizacije bio Gavrilo Princip, kasnije sarajevski atentator, nakon ega, 1911. godine Andri
postaje i prvi predsjednik jedinstvene
Srpsko-hrvatske napredne organizacije,
koja je kako se tvrdi inila duhovno i revolucionarno jezgro Mlade Bosne4. Znatno kasnije, u socijalistikoj
Jugoslaviji, u poznatim razgovorima s
Ljubom Jandriem, Andri e ovaj svoj
ivotni trenutak opisati i kao trenutak
mladalakog zanosa, ali i kao sudbonosni san o jugoslavenskom zajednitvu i
ravnopravnosti, gotovo kao ono to e
biti karakteristina jugoslavenska socijalistika ideja bratstva i jedinstva:
Ja sam za jugoslovenstvo jo od dana
kada je Austro-Ugarsku trebalo oterati
sa naeg ognjita. [...] Mi, sarajevski gimnazijalci, bili smo protiv hegemonizma bilo koje vere i bilo kojeg naroda.5
Kako to primjeuje i autorova biografkinja aneta uki Perii, ova
Andrieva izjava vidno korespondira
i s jednom od izjava sarajevskog atentatora Gavrila Principa zabiljeenom
u stenogramima sa suenja poiniocima Sarajevskog atentata,6 ali s tom
vanom razlikom da se Andri povukao iz aktivne borbe, uz opravdanje

uki Perii, aneta: Pisac i pria.

Stvaralaka biografija Ive Andria. Novi
Sad: Akademska knjiga, 2012, str. 134.

Jandri, Ljubo: Sa Ivom Andriem. Beograd: Srpska knjievna zadruga, 1977,

str. 73.

Usp.: Ja sam nacionalista Jugosloven.

Moja je tenja ujediniti sve Jugoslovene
u kojoj bilo dravnoj formi i osloboditi
ih od Austrije. (Citirano prema: uki
Perii, aneta: Pisac i pria. Stvaralaka biografija Ive Andria. Novi Sad:
Akademska knjiga, 2012, str. 140.)

32

BEHAR 126

vlastite nemoi oprezno prepustivi

neizvjesni i opasni prostor historije
drugima. Kao takav, kao, dakle, zaneseni revolucionar, ali i uplaeni ovjek koji eli od ivota barem ono to
moe dobiti, i dalje ponesen Idejom,
ali i lino egzistencijalno uznemiren,
istovremeno i egzaltiran herojstvom i
hrabrou drugova i posramljen vlastitim strahom i naputanjem borbe,
Andri se pokazuje ve u svojem dnevnikom zapisu od 8. juna 1912. godine
nakon (dodue, neuspjelog) atentata
hrvatskog revolucionara i pripadnika
organizacije Napredna omladina Luke
Jukia, po ideolokom opredjeljenju
Srbo-Hrvata, na hrvatskog bana Slavka Cuvaja, krvoloka i tiranina svog
vlastitog naroda, kako ga je opisao
Miroslav Krlea:
Danas je Juki poinio atentat
na Cuvaja. Kako je lepo, da se zateu
tajni konci dela i bune. Kako radosno
slutim dane velikih dela. I die se i
gori hajduka krv. Bez ednosti i dobrote rtava prolazi moj ivot. Ali volim dobre. Neka ive i oni, koji umiru
po trotoarima onesveeni od srdbe i
baruta, bolni od sramote zajednike.
Neka ive oni, koji povueni, utljivi u
mranim sobama spremaju bune i smiljaju uvek nove varke. A ja to nisam.
A neka ive i oni.7
Iako bez bipolarnosti u doivljaju
atentatorskog ina iz gornjeg sluaja,
ovom vrlo slian zapis, bez naznaenog
datuma, ali uz napomenu da je rije o
materijalu za pripovetku, sauvan je u
Andrievoj za ivota neobjavljenoj knjievnoj ostavtini, u tzv. Crnoj knjizi,
gdje autor nesumnjivo u vezi sa svojom
mladobosanskom prolou i svojim
(ne)ueem u historijskim zbivanjima ovog vremena izmeu ostalog pie:
Ja nisam bio roen da se borim za
slobodu, da traim pravdu, da otkrivam
istinu. Ovakav kakav sam, ja sam od
onih to dolaze na svet samo zato da
na bezmerno i neshvatljivo delo boije
veliine kau svoje slabo: da; ili da ga

Andri, Ivo: Sveske, Sabrana djela, prir.

Vera Stoji i dr., knj. XVII. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 242.

proapu samo ili tek dahom svojim potvrde. Ali to moje neujno i skromno da
imalo bi svoje mesto u umnom moru
glasova ljudskih i vailo bi, na svoj nain, tamo negdje u dalekom, krajnjem
obraunu koliko i teke borbe i velike
zasluge boraca i pravednika. Toliko me
je napora stajao svaki dah.
(Ovo sam zapisao sino, probuen,
u mraku. Jutros mi sve ovo ne izgleda
ni jasno ni opravdano i itam ga kao
da ga je neko drugi pisao, ali ga ostavljam ovakvo kakvo je, jer ne bih umeo
da ga menjam i popravljam.)8
Pripovijetku koju je ovdje skicirao
Andri nikad nije napisao. Pa ipak,
muka (ne)uea u herojski doivljavanim dogaajima koji e promijeniti
svijet kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini, ba kao e promijeniti i
sam Andriev ivot te njegov knjievni
rad, nije ostala uzaludna. Jer, atentat
na austrougarskog prestolonasljednika
nadvojvodu Franza Ferdinanda u Sarajevu na Vidovdan 1914. godine, ukljuujui i ono to mu prethodi te ono
to nakon njega slijedi, viestruko je
tekstualiziran i memoriran upravo u
Andrievu knjievnom djelu i upravo
tako zadobio je izrazito vano kulturalno znaenje, vie nego kod i jednog
drugog pisca iz pokreta Mlada Bosna,
i to ba zahvaljujui tome to je rije o
Andriu autoru visokopozicioniranog
djela u junoslavenskom knjievnom
kanonu, odnosno svjetski uglednom
knjievnom nobelovcu, ali i zahvaljujui Andrievu naroitom knjievnom
oblikovanju mladobosanske teme i samog Sarajevskog atentata. Uz glasoviti roman Na Drini uprija (1945), koji
je pripovijedan iz perspektive vezane
za upravo 1914. godinu, ono to je djelo tzv. vidovdanskih heroja manje
ili vie eksplicitno tekstualizirano je
i memorirano i u drugim Andrievim
knjievnim radovima, pa tako i u autorovoj poeziji, posebno u pjesnikim
zbirkama Ex Ponto (1919) i Nemiri
(1920), te razliitim proznim radovima
8

Andri, Ivo: Sveske, Sabrana djela, prir.

Vera Stoji i dr., knj. XVII. Sarajevo:
Svjetlost, 1981, str. 16.

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

i pripovijetkama poput, izmeu ostalih, autobiografskog teksta Prvi dan u

splitskoj tamnici (1924) ili pripovijetke
Zanos i stradanje Tome Galusa (1931),
odnosno ostalih pripovijetki iz tzv. tamnikog ciklusa Iskuenje u eliji
broj 38 (1924), Postrunikovo carstvo
(1933/34), Na sunanoj strani (1952),
Sunce (1960) ili U eliji broj 115 (1960),
ukljuujui i nedovreni, posthumno
rekonstruirani roman istog naslova
poput ranije pripovijetke Na sunanoj
strani (1994) i druga mjesta u Andrievu golemom knjievnom djelu, poput
dijelova romana Gospoica (1945) itd.
Ovakvo to nije samo vaan segment
Andrieva knjievnog opusa kao cjeline
ve je, isto tako, vrlo znaajan element
u onom to je knjievna reprezentacija
i memorijalizacija Sarajevskog atentata
kao izrazito kompleksnog znaka i memorijskog fenomena u junoslavenskom
knjievnom i kulturalnom kontekstu
jednog, sad ve prolog vremena, to
je sve sluaj i s uope pokretom Mlada Bosna. Zato se i moe tvrditi da je
knjievnost Mlade Bosne, iako je zvanino zabranjena odmah po samom
atentatu, upravo u knjievnom radu
Ive Andria ostvarila jedan od svojih
najvanijih produetaka, ukljuujui i
idejno-ideoloki aspekt, bez obzira na
sve kasnije poetike i druge mijene u
autorovu knjievnom stvaranju, ba
kao i bez obzira na to to je, naravno,
jasno da se Andrievo knjievno djelo
kao sloena cjelina nipoto ne moe
svesti samo na svoju mladobosansku
tradiciju, ma koliko ona za njega bila
vana i produktivna.
2.
Zanos i stradanje dvije su kljune
odrednice Andrieva tekstualiziranja i
memoriranja, odnosno reprezentiranja
i memorijaliziranja Sarajevskog atentata, jednako kao i cjeline mladobosanskog pokreta, pri emu e upravo odavde proizlaziti i druga vana odreenja
ove vrste, pa tako i osjeanje velianstvenog bola i uzvieno-tragine sudbinske dalekosenosti. Upravo ovakvo
to apostrofira i sam Andri u jednom
intervjuu jo 1934. godine, dakle na

20. godinjicu Sarajevskog atentata,

izmeu ostalog na slijedei nain sjeajui se 1914. godine:
Ne alei se i primajui hod dogaaja i red stvari u ljudskoj sudbini, ne
traei od novog narataja vie razumevanja nego to on moe da ga ima, mi,
iz 1914. godine, upiremo danas jedan
drugom pogled u oi i sa arom, ali i sa
tom dubokom melanholijom, traimo
ono nae iz 1914. godine, to je izgledalo
strano, divno i veliko, kao mea vekova
i razdoblja, a to polako nestaje i bledi
kao pesma koja se vie ne peva ili jezik
koji se sve manje govori. Ali, izmeu
sebe, gledajui jedan drugom u zenice
koje su videle uda, prava uda, i ostale
i dalje ive da gledaju ovo svakodnevno
sunce, mi podleemo uvek neodoljivom,
za nas venom aru tih godina. Tada
mi opet dobivamo krila i okrilje patnje
i rtve savladanog straha i prealjene
mladosti. I dok nas traje, mi emo u
sebi deliti svet po tome na kojoj je ko
strani bio i ime se je zaklinjao 1914.
godine. Jer to leto, leto 1914, arko i
mirno leto, sa ukusom vatre i ledenim
dahom tragedije na svakom koraku, to
je naa prava sudbina.9
Na ovaj nain, apostrofiranjem predodbe zanosa i stradanja te njezinih
razliitih izvedenica, postepeno se i u
Andrievu knjievnom djelu, ali i ire
uspostavljala jedna od najvanijih memorijalnih predstava o Sarajevskom
atentatu na Slavenskom jugu, a preko
ovog i o Mladoj Bosni uope, dakle putem retroaktivnog konstruiranja njihova znaenja i smisla, sasvim u skladu
s onim to je u povodu 50. godinjice
atentata naslutio Predrag Palavestra
naglaavajui znaaj mladobosanske
knjievnosti upravo u ovom pogledu.
Uprkos vlastitom stvarnom povlaenju
iz neposredne borbe (a na koje ovdje,
sakriven iza kolektivnog mi, ne referira), Andri naglaavajui nimalo sluajno upravo zanos i stradanje
govori i o onom to je nevieno udo i
9

Citirano prema: uki Perii, aneta:

Pisac i pria. Stvaralaka biografija
Ive Andria. Novi Sad: Akademska
knjiga, 2012, str. 141.

samoprijegorna rtva te, izlazei iz kategorije racionalnog, insistira na emotivnom, izrazito iracionalnom aspektu,
ak s osjeajem neke svete tajne i mistike, pri emu apelira prije svega na obavezu tzv. dunikog sjeanja potomaka
u odnosu na velike pretke i ukazuje
nesumnjivo emfatino na ono to
je tzv. deficijencija sadanjosti, koja se
ovim inom nastoji prevladati i nadii, uz ispunjavanje prolosti posebnim,
upravo svetim i mistinim smislom. S
obzirom na ono to je nain prisutnosti prolosti u sadanjosti i tzv. politika vremena, na sceni je oito i ono to
Christian Giordano naziva osjeajima
izdanosti od historije i gubitnike
uzornosti u smislu odgovora na nesretno proivljeno iskustvo povijesti,10
odnosno onaj sluaj kad kolektivno
sjeanje obino preferira da u prolosti
zajednice zadri dva tipa situacija: one
u kojima smo imali ili junake pobjednike, ili nevine rtve, kako to konstatira Tzvetan Todorov11, pri emu se kod
Andria javlja i jedno i drugo.
Uz druge sastavnice autorova knjievnog djela, upravo u ovakav okvir, s
istom logikom i smislom, retroaktivno
e se upisati i Andrieva poezija prije
samog Sarajevskog atentata, a posebno
autorovo pjesnitvo nastajalo upravo u
vremenu kad su mladobosanski zanosi
postajali surova historijska realnost.
Takav je sluaj prije svega s amblemski vanim Andrievim pjesnikim
radom u prozi Prva proljetna pjesma,
pjesmom koja je pred proljee 1914. godine, gotovo uoi Sarajevskog atentata,
objavljena u drugom broju zagrebakog
asopisa Vihor, vanog asopisa u lektiri mladobosanaca, a koju je mogue
razumijevati i kao naroitu najavu i
anticipaciju samog atentata, iako je
Andri u ovo vrijeme bio na studiju u
10

Usp.: ordano, Kristijan: Ogledi o interkulturnoj komunikaciji, prev. Tomislav

Beki i Vladislava Gordi. Beograd: XX
vek, 2001, str. 87.

11

Citirano prema: ordano, Kristijan:

Ogledi o interkulturnoj komunikaciji,
prev. Tomislav Beki i Vladislava Gordi. Beograd: XX vek, 2001, str. 85.

BEHAR 126

33

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

Krakovu i, po svemu sudei, ni na koji

nain nije mogao imati stvarne informacije o atentatorskim planovima Gavrila Principa i drugova, a pogotovo ne
biti ukljuen u njihove pripreme:
Jutros oblaci nebom idu, a ja slutim radosti: kad procvatu brda stranim sjajem njihova oruja, kad posiju
plamene cvjetove po poljima, kad se
zauje prva truba, kad se pojave prvi
konjanici, umorni, prani: i poprskani pjenom kao u nekoj staroj pjesmi;
o radosti!
Kad e doi kraljeve vojske?
ene tkaju u tiini za njih darove,
njih spominju dobri ljudi u molitvama,
o njima pjevaju djevojke za prozorima
i za njih raste cvijee u malim vrtovima. eka spremnih stotinu njenosti.
Kad e doi kraljeve vojske?
Oblaci nebom plove kao vojska; ja
slutim dane velikih djela.
Jutros sam vidio napupalu granu.
Kad li e doi kraljeve vojske?12
Mada su mogue i drugaije interpretacije pjesme, policijski istraitelji
koji su nakon Sarajevskog atentata ispitivali Andrievu ulogu u ovom dogaaju prepoznavi u spominjanju kraljevih vojski stvarnog srpskog kralja
Petra I. Karaorevia samu pjesmu
itali su upravo kao dokaz o Andrievoj aktivnoj umijeanosti u atentat te,
posebno, kao zazivanje oslobodilakog
dolaska srpske vojske, pa e, zahvaljujui ovakvom policijskom razumijevanju, izmeu ostalog i zbog ove pjesme
pisac biti optuen za veleizdaju i zavriti u tamnici najprije u Splitu, a potom
u ibeniku i Mariboru, da bi kasnije,
zbog nedostatka drugih dokaza, bio
osloboen optubi i interniran prvo u
Ovarevo kraj Travnika, a na kraju u
Zenicu. Meutim, naknadno, 1922. godine, onda kad je ve stvorena Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, odnosno u
vremenu kad je kretao putem svoje sve
uspjenije diplomatske karijere u slubi Kraljevine, i sam Andri podrat e
12

Andri, Ivo: Ex Ponto, Nemiri, Lirika,

Sabrana djela, prir. Vera Stoji i dr.,
knj. XI. Sarajevo: Svjetlost, 1984, str.
147.

34

BEHAR 126

nekadanje policijsko tumaenje Prve

proljetne pjesme u predstavci Skuptinskom odboru za priznavanje nacionalnog rada navest e je kao jedan
od vanih priloga dokazima o njegovu
prijeratnom nacionalnom angamanu,
pri emu e naslov pjesme preoblikovati prema njezinu refrenu i neko spornom mjestu, ali uz vanu izmjenu koja
je sasvim izravno i nesumnjivo svjesno
referirala historijsku linost srpskog
kralja Kad e doi Kraljeva vojska.13
A tako su se knjievnost i Sarajevski
atentat po prvi put u Andrievu sluaju nali u uskoj, neraskidivoj meusobnoj vezi u Andrievoj naknadnoj
Usp.: uki Perii, aneta: Pisac i pria. Stvaralaka biografija Ive Andria.
Novi Sad: Akademska knjiga, 2012, str.
170.

13

(re)interpretaciji Prva proljetna pjesma

postala je u neku ruku (i) pjesma o samom atentatu, pjesma koja ga, dodue,
ifrirano i mimikrijski, ali sa sigurnou najavljuje kao ono za to se zna da
e se neumitno desiti, a to se ne smije
glasno kazati, a pogotovo postaje pjesma
o oslobodilakom dolasku srpske vojske
i pobjedi Srbije nad Austro-Ugarskom,
to najzad samoj pjesmi, njezinu
oitom sveanom zanosu i stradalnikoj melanholiji, daje i karakter upravo
ranije istaknutog uda, one apostrofirane svete tajne i mistike, ba kao i oreol rtve i rtvovanja, tim prije to je u
pitanju upravo tekst zbog kojeg je njegov autor utamnien i prognan. Jer, u
osnovi poetiki zasnovana na elementima ekspresionistikog iskustva svijeta
i ivota, a naroito potpomognuta ekspresionistikom enjom kojoj nema

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

imena, a koja je bila jedna od konstanti avangardne poetike ovog trenutka u

junoslavenskim knjievnostima, Prva
proljetna pjesma Sarajevski atentat u
autorovoj poslijeratnoj (re)interpretaciji
prikazala je upravo kao izraz i ostvarenje iste ove duboke lirske udnje, s
melanholinom eljom nestrpljivog ekanja i tihom, ali stvarnom sveanom
radou izvjesnosti kao in volebnog, upravo udesnog ispunjenja onog
to je najljepi i najii san, bez obzira na cijenu stradanja. Pritom, a ve
u prvoj godini nakon Andrieve smrti,
prilikom prireivanja jednog od prvih
posthumnih izbora autorova knjievnog rada, ovakvo to e naknadno
takoer retroaktivnom interpretativnom gestom biti jo i vie, dodatno
potencirano uvrtavanjem ove pjesme
u Andrievu knjigu pjesama i pjesama

u prozi ta sanjam i ta mi se dogaa

(1976), to je jo izrazitiji primjer naroitog posteriornog memorijalistikog
tekstualiziranja Sarajevskog atentata
i mladobosanskog naslijea u Andrievu sluaju, tim prije to je ovaj put u
pitanju i svojevrsna knjiga pjesnikog
zavjetanja knjievnog Barda, mada
istina ovakvo to sad vie nije autorski, ve prireivaki in.14
Uza sve ovo, a u kasnijoj autorskoj,
kao i potonjoj prireivakoj (re)interpretaciji pjesme, u njezinu idejno-ideolokom aspektu, a tragom prije svega onog to su kraljeve vojske (i jo
vie sa svijeu o onom to je Kraljeva
vojska koju naknadno naglaava sam
Andri), podrazumijeva se i pijemontski
lik Srbije, kako one stvarne, realne, u
vremenu pred Sarajevski atentat sve
vanijeg faktora balkanske drutvene
zbilje i otud sposobne za dane velikih
djela koje spominje Andri, tako i one
nebeske, kosovske, koja moe i hoe
uskrsnuti, a koja je u ovom sveanom
iekivanju satkana upravo od enje i
snova. Na ovakvo to, izmeu ostalog,
upuuje i navedeni Andriev dnevniki zapis od 8. juna 1912. godine nakon
Jukieva atentata na Cuvaja, a gdje
Andri u nesumnjivoj vezi s kasnijom
Prvom proljetnom pjesmom takoer
spominje dane velikih d(j)ela, uz diskretnu, ali ovdje vanu aluziju na prije svega ono to je predodba o srpskoj
tradiciji buna i ustanaka, a koja je u
ovom vremenu i inae imala posebno
simboliko znaenje i vrijednost, osobito u mladobosanskom kontekstu, ali i
ire, naroito u vezi s onim to je ideal
kosovskog tiranoubistva o kojem u
vezi sa Sarajevskim atentatom i Mladom Bosnom pie Vladimir Dedijer.15
U istom smislu znakovito je, takoer,
jo eksplicitnije vezivanje dana velikih
djela i uskrsnule Srbije u Andrievu
14

Usp.: Andri, Ivo: ta sanjam i ta mi

se dogaa. Pesme i pesme u prozi, prir.
Petar Dadi. Beograd: Prosveta, 1976.

15

Usp.: Dedijer, Vladimir: Sarajevo 1914.

Ljubljana Beograd Sarajevo: Dravna zaloba Slovenije Prosveta Svjetlost, 1965.

prikazu knjige patriotske i ratne poezije Vojislava Ilia Mlaeg, gdje 1914.
godine, tek malo prije Sarajevskog atentata, Andri s oduevljenim sjeanjem
na pobjede srpske vojske u nedavnim
Balkanskim ratovima pie:
Kada su se s onu stranu Drine
dogaale velike stvari i neviena djela, mi smo strepili pred dogaajima, i
nosili se udnim mislima i radosnim
slutnjama u dui. [...] Ali mi smo iza
reetaka gledali krvavo svitanje, bili
smo iskljueni iz dana velikih djela.16
Ovako je konano Sarajevski
atentat, ba kao i ono to je cjelina
mladobosanskog djela, dobio jo jedno
vano znaenje, naroito u smislu ire
dulje i trajnije povijesne, ali i epske te
mitske dimenzije, tj. ono to je aspekt
borbeno-pobunjenike srpske prolosti,
epike i mitologije, gdje su opet zanos i
stradanje neki od kljunih konstituenta
kako historijskog, tako i epskog te mitskog smisla rije je, dakle, najzad i o
gesti cjelovitog ukljuivanja u sistem
kulturalnog pamenja. A sve ovo pokazat e se kao posebno znaajno s obzirom na kasnije Andrievo knjievno
djelo i njegovo sjeanje na Sarajevski
atentat, pri emu e u meuvremenu
i samo na vaan konstituirati neke od
kljunih memorijskih predstava o atentatu i mladobosanskom pokretu uope.
3.
Bez obzira na autorove kasnije (re)
interpretacije, u Andrievoj Prvoj proljetnoj pjesmi naravno nema niti je
moglo biti samog Sarajevskog atentata, ali, uz nekoliko drugih mjesta u
djelu poslovino opreznog i odmjerenog
pisca, atentat i poezija kod Andria sreli su se vrlo blisko barem jo jednom
nakon ove pjesme, a prije samog atentata u Sarajevu u eseju A. G. Mato,
objavljenom takoer u asopisu Vihor u
proljee 1914. godine, eseju koji e Andri napisati povodom Matoeve smrti,
a poentirati opet znakovito:
Citirano prema: uki Perii, aneta:
Pisac i pria. Stvaralaka biografija Ive
Andria. Novi Sad: Akademska knjiga,
2012, str. 167.

16

BEHAR 126

35

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

Sva Hrvatska nelijepo hre. Budni

su samo pjesnici i atentatori.17
Ni ovdje razumije se Andri nije
mislio na Gavrila Principa ve najvjerovatnije na Luku Jukia i/ili Bogdana
erajia, koji je jo ranije, 1910. godine
izvrio (takoer neuspjeli) atentat na
austrougarskog guvernera BiH Marijana Vareanina, mada su Andrievi
susreti s Principom zapameni upravo u vezi s poezijom u tom burnom
vremenu zanosa i stradanja, poezije i
revolucije, Princip je Andriu govorio
o pjesmama koje pie, Andri je prihvatio da ih proita, ali mu ih Princip
nikad nije dao na uvid, uz izgovor da
ih je spalio.
Do konkretnih, stvarnih susreta
Andria i Sarajevskog atentata doi e,
meutim, tek nakon samog atentata,
kad uza sumnju da je imao aktivnu
ulogu u ovom dogaaju i bliske veze
sa sarajevskim atentatorima Andri
zavrava u zatvoru. Tu, u splitskoj,
ibenskoj i mariborskoj tamnici, zaela se i autorova poezija iz pjesnikih
zbirki Ex Ponto i Nemiri, kao i barem
misaono njegov tzv. tamniki ciklus
pripovijetki, a unutar njega i za Andria posebno vani lik Tome Galusa,
autorova knjievnog alter ega,18 a koji
e izbiti i u naslov Andrieve vane
pripovijetke Zanos i stradanje Tome
Galusa. Inae, cijela ova, rana faza u
razvoju Andrieva knjievnog djela,
pa tako i ovaj tok autorova mladobosanskog narativa i oblikovanja Sarajevskog atentata, u znaku je izrazitog
intimizma, s naglaenim poetsko-lirskim prosedeom ak i u pripovjednom
tekstu, to e se, meutim, pokazati
takoer znaajnim u procesu memorijaliziranja samog atentata i mladobosanskog djela uope, a koji ovdje
uz vanu epsku snagu na ovaj nain
dobivaju i karakteristinu ljudsku,
17

Andri, Ivo: Umetnik i njegovo delo, Sabrana djela, prir. Vera Stoji i dr., knj.
XIII. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 194.

18

Usp.: uki Perii, aneta: Pisac i pria. Stvaralaka biografija Ive Andria.
Novi Sad: Akademska knjiga, 2012, str.
326328.

36

BEHAR 126

humanu stranu ono to kao takvo

nastoji dokraja humanizirati samu
predstavu o Sarajevskom atentatu i
njegovim mladobosanskim izvriocima, a time dobivaju i jednako vani
emotivni karakter i naroiti, upravo
poetsko-lirski pathos. Upravo ovakvo
to bit e prisutno i na stranicama Andrieve prve autorske knjige pjesnike zbirke Ex Ponto, koja o potenciranoj humanoj strani mladobosanskog
zanosa i stradanja hoe svjedoiti ve
svojim simbolikim naslovom, to je
sluaj i u autorovoj ispovijedi o kako
kae bolu rtve i ovjeanstvu koje
preko patnje ide istini i dobru u susret (mada razumije se autorov
pjesniki prvjenac nipoto se ne moe
svesti tek na svoj inicijalni mladobosanski narativ):
Je li kad bilo narataja i u narataju pojedinca na kom bi poivale ovako
teke batine i neminovna prokletstva
rase i krvi?
Strahovit je hod historije; preteki
su tereti prolosti i zahtjevi budunosti na ovim uskim pleima.19
No, vrhunac Andrieva memorijaliziranja Sarajevskog atentata, jednako
kao i vrhunac memorijaliziranja onog
to je cjelina mladobosanskog djela, javit
e se vie od etvrt stoljea kasnije u
romanu Na Drini uprija, koji je ponajvie zasluan za to da je Andriu 1961.
godine dodijeljena Nobelova nagrada za
knjievnost, i to upravo za epsku snagu kojom je pratio teme i opisao ljudske sudbine iz povijesti svoje zemlje,
kako je autorovo knjievno djelo okarakterizirao Anders sterling, stalni
sekretar vedske akademije, prilikom
dodjele nagrade Ivi Andriu.20
Kao to je poznato, Na Drini uprija
hronika je grada viegradske kasabe,
jednako kao i hronika mosta uprije
Mehmed-pae Sokolovia u Viegradu,
Andri, Ivo: Ex Ponto, Nemiri, Lirika,
Sabrana djela, prir. Vera Stoji i dr., knj.
XI. Sarajevo: Svjetlost, 1984, str. 23.

19

20

Usp.: Anders sterling, Award Ce-

remony Speech, http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/

laureates/1961/press.html.

ali i roman koji na nain pars pro toto,

u sinegdokoj transformaciji, kroz priu o Viegradu i viegradskom mostu
posredno predstavlja neke od kljunih momenata bosanskohercegovake prolosti od 16. stoljea, pa sve do
ljeta 1914. godine, odnosno upravo do
Sarajevskog atentata i poetka Prvog
svjetskog rata, kao one vremenske
take iz koje se roman i pripovijeda.
U obilju vrlo raznolikih tema ovog romana, koji je anrovski i roman-rijeka,
te kao takav sastavljen od itavog niza
pojedinanih pria meusobno povezanih prije svega viegradskim toposom i motivom mosta, Andrieva Na
Drini uprija tematizira izmeu svega

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

ostalog i ono to se u osnovi moe tumaiti kao povijest porobljenosti Bosne i njezina osloboenja, barem kako
to vidi i prikazuje pripovjeda romana, ukljuujui u ovakvo to i povijest
drutveno-politike i identitetske autoemancipacije, pri emu se ovaj proces
odvija od osmanskog (turskog) doba,
preko austrougarskog (austrijskog)
vremena, opet s vrhuncem upravo u
trenutku Sarajevskog atentata i poetka Prvog svjetskog rata. U tom smislu, uz neposredno prijeratne godine,
i vrhunac samog romana kao cjeline
jeste upravo ljeto 1914. godine, koje
se u romanu Na Drini uprija javlja
od njegova XXI poglavlja, pa sve do

kraja romana, i to s itavim nizom

slinosti u poreenju s Andrievim
sjeanjem na ljeto 1914. iznesenim u
jubilarnom intervjuu iz 1934. godine, s tim to je ovdje, kao u romanu
vezanom za Viegrad i njegov most,
fokus prije svega lokalni. Dakle, kao
i u Andrievu intervjuu, ljeto 1914.
godine i ovdje se u poetku pojavljuje
kao arko i mirno leto, ali i kao vrlo
brzo ljeto sa ukusom vatre i ledenim
dahom tragedije na svakom koraku,
prikazano upravo sa arom, ali i sa
tom dubokom melanholijom, odnosno
kao ono to je izgledalo upravo strano, divno i veliko, kao mea vekova i
razdoblja, ba kao i s osjeajem da to

polako nestaje i bledi kao pesma koja

se vie ne peva ili jezik kojim se sva
manje govori, uprkos onom to je nekadanje okrilje patnje i rtve savladanog straha i prealjene mladosti,
te, naravno, s vanom, neizostavnom
podjelom svijeta po tome na kojoj je
ko strani bio i ime se je zaklinjao
1914. godine:
Najposle, dola je i godina 1914,
poslednja godina hronike o mostu na
Drini. Ona je dola kao i sve ranije godine mirnim hodom zemnog vremena,
ali uz potmulu huku sve novijih i sve
neobinijih dogaaja koji su se kao talasi propinjali jedan iznad drugog.
Toliko je bojih godina prelo preko kasabe pored mosta i toliko e ih
jo prei. Bilo ih je i bie ih jo svakojakih, ali e godina 1914. uvek ostati izdvojena. Tako bar izgleda onima
koji su je preiveli. Njima izgleda da
se nikad, ma koliko se prialo i pisalo
o tome, nee moi ili nee smeti kazati sve ono to se tada sagledalo tamo
u dnu ljudske sudbine, iza vremena i
ispod dogaaja. Ko da izrazi i prenese
(tako misle oni!) one kolektivne drhtaje koji su odjednom zatresli masama i koji su sa ivih bia stali da se
prenose na mrtve stvari, na predele i
graevine? Kako da se opie ono talasanje u ljudima, koje je ilo od nemog
ivotinjskog straha do samoubilakog
oduevljenja, od najniih nagona krvolotva i podmukle pljake do najviih
podviga svetakog rtvovanja u kome
ovek prevazilazi sebe i dodiruje za
trenutak sfere viih svetova sa drugim
zakonima? Nikad to nee moi biti kazano, jer onaj ko to sagleda i preivi,
taj zanemi, a mrtvi ionako ne mogu da
govore. To su stvari koje se ne kazuju,
nego zaboravljaju. Jer da se ne zaboravljaju, kako bi se mogle ponavljati?
Toga leta 1914. godine, kad su gospodari ljudskih sudbina poveli evropsko
oveanstvo sa igralita opteg prava
glasa u ve ranije spremljenu arenu
opte vojne obaveze, kasaba je pruala
malen ali reit obrazac prvih simptoma
jednog oboljenja koje e s vremenom
postati evropsko, pa svetsko i opte. To
je bilo vreme na granici dveju epoha
BEHAR 126

37

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

ljudske povesnice, i otud se mnogo jasnije video kraj one epohe koja je tu
zavravala nego to se nazirao poetak nove koja se otvarala. Tada se jo
za nasilja trailo opravdanje i za zverstva nalazilo neko ime, pozajmljeno iz
duhovne riznice prolog veka. Sve to
se deavalo imalo je jo izgled prividnog dostojanstva i dra prvine, onu
strahovitu, kratkotrajnu i neizrecivu
dra koja je docnije tako iilela da je
ni oni koji su je tada tako ivo osetili ne mogu vie u seanju da izazovu.
Ali sve su to stvari koje samo uzgred
napominjemo i koje e pesnici i naunici iduih epoha ispitivati, tumaiti,
i vaskrsavati sredstvima i nainima
koje mi ne slutimo, a sa vedrinom, slobodom i smelou duha koji e biti daleko iznad naega. Njima e verovatno
poi za rukom da i za ovu udnu godinu
nau objanjenje i da joj odrede pravo
mesto u istoriji sveta i razvoju oveanstva. Ovde, ona je za nas jedino i pre
svega godina koja je bila sudbonosna
po most na Drini.
Leto 1914. godine ostae u seanju onih koji su ga ovde preiveli kao
najsvetlije i najlepe leto koje se pamti, jer u njihovoj svesti ono sja i na itavom jednom dinovskom i mranom
horizontu stradanja i nesree, koji se
protee do u nedogled.21
Slino se odnosi i na vrijeme koje
prethodi ljetu 1914. godine i Sarajevskom atentatu, odnosno na ono to je
prijeratni idejno-misaoni koloplet i
sloeno unutranje drutveno i politiko-ideoloko gibanje, koje, u polifonijskoj strukturi romana (a koju zrcali i
prethodni odlomak), Andri prikazuje
upravo u njihovoj izrazitoj sloenosti,
proturjenosti i agonalnosti, ukljuujui i ono to je revolucionarna ideja
mladobosanaca. S ovim u vezi, u romanu je posebno akcentiran upravo mladobosanski narataj, i to opet upravo
s njegovim revolucionarnim zanosom,
ba kao i s anticipacijom njegova kasnijeg stradanja:

Bilo je i bie zvezdanih noi nad

kasabom, i raskonih sazvea i meseina, ali nije bilo i bogzna da li e jo
biti mladia koji u takvim razgovorima
sa takvim mislima i oseanjima bdiju
na kapiji. To je narataj pobunjenih
anela, u onom kratkom trenutku dok
jo imaju svu mo i sva prava anela i
plamenu gordost pobunjenika.22
I ovdje je, kao i na drugim mjestima u romanu, vie nego oita slinost
s Andrievim knjievnim dijelom iz
vremena Mlade Bosne i uope s mladobosanskom knjievnom tradicijom, posebno u smislu ovdje kljune predstave
o mladobosanskim pobunjenicima kao
pobunjenim anelima, a na isti nain
bit e prikazan i kod Andria izrazito
vani lik Tome Galusa, njegova kako
je spomenuto naroitog knjievnog alter ega. Oblikovan i u Andrievim pripovijetkama iz tzv. tamnikog ciklusa,
ukljuujui i prozu Postrunikovo carstvo, odnosno jedno od poglavlja autorova nedovrenog romana Na sunanoj
strani, a gdje Austro-Ugarskoj izmeu
ostalog poruuje: Mi Srbi smo u temeljima ove carevine. Tu mi kopamo, a to
moemo jer smo mali23, Galus se i u
romanu Na Drini uprija pojavljuje s
istom revolucionarnom idejom, ija je
slinost s Andrievim rijeima iz razgovora s Ljubom Jandriem takoer
jasno vidljiva:
On je sa ivou koja mu je bila
uroena i renikom koji tada vladao u
omladinskoj nacionalistikoj literaturi
nabrajao planove i zadatke revolucionarne omladine. Sve ive snage rase
bie probuene i stavljene u dejstvo.
Pod njihovim udarcima raspae se
Austro-Ugarska Monarhija, ta tamnica naroda, kao to se raspala evropska
Turska. Sve antinacionalne i reakcionarne sile koje danas sputavaju, dele i
uspavljuju nae nacionalne snage bie
Andri, Ivo: Na Drini uprija, Sabrana
djela, prir. Vera Stoji i dr., knj. I. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 286.

22

23
21

Andri, Ivo: Na Drini uprija, Sabrana

djela, prir. Vera Stoji i dr., knj. I. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 328329.

38

BEHAR 126

Andri, Ivo: Na sunanoj strani (Rekonstrukcija romana), prir. aneta uki

Perii. Novi Sad: Matica srpska, 1994,
str. 93.

pobeene i potisnute. Sve e to moi

biti izvedeno, jer je duh vremena u
kome ivimo na najbolji saveznik, jer
su i napori ostalih malih i porobljenih
naroda sa nama. Savremeni nacionalizam trijumfovae nad konfesionalnim
razlikama i zastarelim predrasudama,
oslobodie narod stranih nenarodnih
uticaja i tuinske eksploatacije. I tada
e se roditi nacionalna drava.
Galus je tada opisivao preimustva
i lepote te nove nacionalne drave koja
e oko Srbije kao Pijemonta okupiti sve
June Slovene na osnovi potpune plemenske ravnopravnosti, verske snoljivosti i graanske jednakosti.24
Ovakav Galusov zanos razlog je i
njegova stradanja, krivica bez stvarne krivice, kako to prikazuje Andri,
a to je istaknuto ve u naslovu rane
autorove pripovijetke Zanos i stradanje Tome Galusa, koja je s romanom
Na Drini uprija u oitoj, vrlo bliskoj
vezi. A ovakvo to sve zajedno rei
e to da je upravo Na Drini uprija
Andrievo kljuno djelo onda kad je
u pitanju tekstualiziranje i memoriranje, odnosno reprezentacija i memorijalizacija Sarajevskog atentata,
a preko njega i mladobosanske ideje
uope, tim prije to je roman dodatno ovjeren hroniarskim, tj. prividno
objektivnim stilom pripovijedanja, pri
emu ovaj roman u sebi memorira te
memorijalizira sve ono to je tematika
ove vrste u ostatku autorova knjievnog djela, od Prve proljetne pjesme pa
nadalje, ali, isto tako, na vaan nain
nastavlja i tradiciju knjievnosti Mlade Bosne, s u osnovi manje-vie istim
temeljnim znaenjem i smislom, iako,
naravno, u bitno drugaijem knjievnom prosedeu i s drugim vanim poetikim te irim promjenama koje su
se u meuvremenu desile u autorovu
knjievnom radu.
Pa ipak, u svemu ovom postoje i
neke isto tako vane razlike.
Andri roman Na Drini uprija pie u Drugom svjetskom ratu u
Andri, Ivo: Na Drini uprija, Sabrana
djela, prir. Vera Stoji i dr., knj. I. Sarajevo: Svjetlost, 1981, str. 301302.

24

ZNANOST O KNJIEVNOSTI

okupiranom Beogradu u vremenu

kad one Jugoslavije u ijem su ostvarivanju uestvovali i mladobosanci
praktino vie nema, s golemim iskustvom i brojnim iznevjerenim oekivanjima jer, izmeu svega ostalog, tad je
i bivi jugoslavenski kraljevski ambasador kod Treeg Reicha, ija mu ideologija, meutim, nije bila bliska. A u
ovakvoj perspektivi, sloenoj i iznutra
kontradiktornoj, u vremenu kad je cijelu Evropu i ostatak svijeta razdirao
jo jedan veliki rat, u konanoj slici
uinaka Sarajevskog atentata, kao i
uope onog to su mladobosanski ideali, znatno je manje zanosa i mnogo
vie stradanja. Uz jasno sugeriranu
distancu, kad se Sarajevski atentat
i mladobosanski ideali sagledavaju
i s naznakama neke vrste uglavnom
saaljivog (auto)ironijskog odmaka
spram mladalakih, neiskusnih, pa
i naivnih snova jednog pokoljenja, u
konanici nesvjesnog dalekosenosti
svojeg djela i nerazrjeive sloenosti
povijesnog postojanja (a to moe manje ili vie asocirati i autorov razliit
odnos prema Prvoj proljetnoj pjesmi
u razliitim okolnostima neposrednog
ivota i aktuelnog historijskog trenutka), roman se zavrava tzv. otvorenim
krajem, ambivalentnim po svojoj prirodi, pri emu se u njegovoj posljednjoj sceni javlja lik konzervativnog,
ali estitog Ali-hode Mutevelia, koji
nad slikom teko oteenog mosta izdie dok Kraljeva, srpska vojska ulazi
u grad, dakle u onoj situaciji koju je
oslikala jo Andrieva Prva proljetna
pjesma. To, meutim, ovdje oznaava
i eljeni oslobodilaki in, ali izmeu
ostalog i konaan, bespovratan kraj
itavog jednog, historijski dotrajalog
svijeta, slino onom kako razvoj mladobosanske revolucije vidi Toma Galus
(sve antinacionalne i reakcionarne sile
koje danas sputavaju, dele i uspavljuju
nae nacionalne snage bie pobeene
i potisnute), a zapravo poetak jednog novog, uenog, ali ipak na kraju ne nuno mnogo sretnijeg vremena. Ovakvo to odnosi se ne samo na
konzervativnu bosanskomuslimansku

zajednicu kakvu prikazuje roman, a

iji je simbol upravo Ali-hoda, ve i
na tzv. Principovo pleme, tj. zajednicu koja je nakon progona Turaka
i okonanja viestoljetne osmanske
vlasti u atentatorskom djelu Gavrila
Principa i drugova vidjela ostvarenje
mitski i epski davnog sna s Kosova
polja, ba na 525. godinjicu Kosovske bitke, galusovski stremei onom
to su preimustva i lepote te nove
nacionalne drave koja e oko Srbije
kao Pijemonta okupiti sve June Slovene na osnovi potpune plemenske
ravnopravnosti, verske snoljivosti i
graanske jednakosti. No, sve ovo
nee, naravno, kazati da Andrieva
predodba Sarajevskog atentata i mladobosanskog djela uope ovdje prelaze
iz pozitivne u negativnu naprotiv, rije je tek o paradoksalnoj vezi zanosa
i stradanja, koju je Andri iz vlastitog
ljudskog opreza i straha osjetio jo u
ranoj mladosti, a onda u irokim okvirima sloenog romana kakav je roman
Na Drini uprija misaono-filozofski
produbio i knjievno oblikovao. Kad
je rije o perspektivi srpske zajednice
kao perspektivi iz koje je (uz, naravno, druge, razliite individualne i kolektivne narativne glasove) ponajvie
pripovijedan roman,25 u pitanju je, pritom, i novo, dodatno memorijalizacijsko
preoblikovanje Sarajevskog atentata
i mladobosanskog djela, i to ovaj put
u duhu jo vie naglaene kosovske
tragike, gdje su kao trajne kategorije
zanos i stradanje takoer neodvojivi,
kako je to Andri pokazao i u svojem
glasovitom eseju Njego kao tragini
junak kosovske misli (1935).
Uprkos ovom osobenom povijesnom
tragizmu i pesimizmu koji se javlja na
kraju romana, a koji je dovoljno jasno
vidljiv, roman Na Drini uprija Ive Andria objavljen je odmah po osloboenju
Beograda, ve u martu 1945. godine,
kao po svoj prilici prvi domai roman u tek osloboenoj Jugoslaviji. Iako
25

Usp.: uki Perii, aneta: Pisac i

pria. Stvaralaka biografija Ive Andria. Novi Sad: Akademska knjiga,
2012, str. 417.

na prvi pogled paradoksalno, tad je u

jugoslavenskoj socrealistikoj interpretacijskoj matrici nimalo sluajno predoen bitno drugaije i pritom znatno
optimistinije kao roman o vjeitoj
borbi naih naroda i narodnosti za slobodu, odnosno kao roman o neprekinutoj povijesti narodnog osloboenja i
historijskoj nunosti narodne pobjede
upravo od bitke na Kosovu polju pa nadalje, sve do partizanske savremenosti
i socijalistikog trenutka, odnosno opet,
dakle, kao roman o jednom naroitom,
mada ipak neto drugaijem zanosu i
stradanju, uz naglaavanje njegove opeljudske, humanistike strane i estetskog
idealizma. U najnovije vrijeme, pak, s
raspadom zajednikog jugoslavenskog
knjievno-kulturalnog interpretacijskog
prostora i javljanjem novih drutvenih,
politikih i ideolokih okolnosti, dolazi do pojave niza razliitih, nerijetko i
potpuno suprotstavljenih i meusobno
iskljuujuih itanja Andrieva romana
uope, pa tako i predstave o Sarajevskom atentatu koju oblikuje, a u kojima mladobosanski zanos i stradanje
znae, opet, i uvijek, neto drugo. Uz
itav repertoar drugih mogunosti, ovakvo to ukljuuje i ona dokraja oprena razumijevanja poput ili predodbe
o prije svega slavnoj, junakoj viestoljetnoj borbi za svenarodno ujedinjenje
i otadbinu prvenstveno jednog, dravotvornog naroda, na jednoj strani,
ili sasvim drugaije predodbe o
jednom od kobnih trenutaka u dugoj i
sloenoj povijesti jedne uporne izrazito
nacionalistike ideologije i njezina velikodravnog projekta, na drugoj strani. A sve to danas, cijelo stoljee nakon
sarajevskih pucnjeva to su promijenili
svijet, jo vie uslonjava sliku Mlade
Bosne i Sarajevskog atentata, i to ne
samo u knjievnom djelu Ive Andria,
ve uope u cjelini postjugoslavenskih
kultura i drutava. 
n

Rad je objavljen i u: Sarajevski dugi

pucnji 1914.: Dogaaj - narativ - pamenje, prir. Vahidin Preljevi i Clemens
Ruthner, Vrijeme, Zenica, 2015.
BEHAR 126

39

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

Evlija o bonjakom narodu

I BOSANSKOM JEZIKU

Svjedoenja o obitovanju Bonjaka

i prisustvu bosanskog jezika u Bosni,
Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori
Zasigurno jedna od linosti koja je obiljeila osmansku historiju XVII stoljea, a time i bosansku
historiju predmetnog razdoblja, jeste Evlija elebija, pisac Sejahatname i najznaajniji
osmanski putopisac, a bez dvojbe i jedan od najveih svjetskih putopisaca. Iako je Evlija danas
poznato ime, poznatiji je i prouavaniji na Zapadu, kome je posveen manji dio njegovog
Putopisa, dok je u muslimanskim zemljama, ije opise obuhvaa veina njegovog Putopisa,
prouavan, bez istinskog interesa. Primjera radi, zadnji struni lanak o Evliji elebiji u Bosni
je objavljen davne 1988. godine. Stoga, zapitajmo se, koliko, ustinu, znamo o Evliji elebiji,
posebice o njegovim putovanjima po Bosni i drugim bonjakim krajevima, njegovom
slubovanju kod uglednih Bonjaka Osmanskog carstva, njegovim opisima graevina koje su
nai zemljaci podizali u ime Boije irom Osmanskog carstva? U ovom radu, koji predstavlja
poglavlje ire cjeline pod nazivom Evlija elebija o Bonjacima, imamo samo jedan cilj:
predstavljanje Evlije elebije i njegovog odnosa sa Bonjacima toga doba.
Pie: Jusuf Dafi
Evlija elebija je Bonjacima posvetio pozamane dijelove svoje Sejahatname, tako da nema nijedne
knjige od deset njenih knjiga u kojoj
se ne govori o Bonjacima, posebno
u 5., 6. i 7. knjizi, u kojima se nalaze
opisi njegovih putovanja po Ugarskoj
i junoslavenskim zemljama. Budui da je Evlija veliku panju posvetio
ivotu obinih ljudi, u Sejahatnami
nalazimo i zapise o religiji, nacionalnosti i jeziku ljudi kroz ije je krajeve opisao, ime je Evlija prvenstveno
doprinio prouavanju ionako nejasne
demografske historije Osmanskog carstva za period sredine XVII stoljea. U
dijelovima svezaka u kojima govori o
svojim putovanjima kroz junoslavenske prostore i Ugarsku, nalazimo za

40

BEHAR 126

Bonjake izuzetno vane demografske

podatke o vjerskoj, etnikoj i jezikoj
strukturi stanovnita Bosne, Srbije,
Crne Gore, Makedonije, osmanske Hrvatske, Unurovine (osmanska Ugarska i Slovaka), posebno za razdoblje
polovice XVII stoljea.
Evlija je do svojih podataka za demografiju junoslavenskih prostora i
Ugarske dolazio prvenstveno na osnovu svojih linih zapaanja i informacija
koje je prikupio na terenu, raspitujui
se meu prvacima onih gradova, tvrava, kasaba, sela, palanki kroz koje
je proao i o kojima je pisao. Takoer,
dobar dio demografske grae prikupio
je iz raznih kanunama (posebno onih
sultanskih) i fermana, te regionalnih i
lokalnih dokumenata - kadijskih sidila,

finansijskih, katastarskih i drugih deftera, raznih vakufnama, fermana i sl.

Pitanje vjerodostojnosti Evlijinih
izvjea, koji su u vezi sa demografijom naih prostora, i dan-danas je pitanje na koje ne postoji jednoglasan odgovor. Odreeni autori, poput Jovana
Radonia (Jovan Radoni, Putovanja
Evlije elebije po srpskim i hrvatskim
zemljama, Godinjica Nikole upia,
29/1910, str. 33-101, 30/1910, str. 259291, 31/1912, str. 233-297), su doveli u
pitanje njihovu vjerodostojnost, neki su
ih prihvatili bez kritikog osvrta, kao
to je to uinio Sejfuddin Kemura (Sejfuddin Kemura, Iz Sejahatname Evlije
elebije, Glasnik Zemaljskog muzeja u
BiH, 20/1908, knj. 2, str. 183-202, knj.
3, str. 289-342).

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

Ipak, veina autora smatra da su

Evlijini podaci jedni od najpouzdanijih
i najdragocjenijih, budui da su uzeti
sa lica mjesta i iz administrativnih
dokumenata, ali da, kao i ostali slini
izvori nisu nepogrjeivi. Takav stav
imaju, izmeu ostalih, sljedei autori:
Hazim abanovi (Evlija elebi, Putopis.odlomci o jugoslavenskim zemljama,
Svjetlost, Sarajevo, 1957, preveo, uvod
i komentar napisao Hazim abanovi),
Hamdija Kreevljakovi (Vidi o njegovim djelima u kojima se poziva na Evliju
u poglavlju Sejahatnama kao izvor za
prouavanje bonjake historije sredine
XVII stoljea), Hivzija Hasandedi (Hivzija Hasandedi Muslimanska batina
Bonjaka II, Islamski kulturni centar,
Mostar, 1999; Ibid., Muslimanska batina Bonjaka u Junoj (Srednjoj) Hercegovini, Islamski centar, Mostar, 1997;
Ibid., Muslimanska batina Istone

Hercegovine, El-Kalem, Sarajevo, 1990;

Ibid., Spomenici kulture turskog doba
u Mostaru, Islamski kulturni centar,
Mostar, 2005), Fehim Nametak (Fehim
Nametak, Bonjaci u Hrvatskoj u vrijeme osmanske vlasti, Behar, br. 71-72),
Adem Handi (Adem Handi, O formiranju nekih gradskih naselja u Bosni u XVI stoljeu, Prilozi za orijentalnu
filologiju, 25/1975, str. 133-168), Alija
Bejti (Alija Bejti, Povijest i umjetnost
Foe na Drini, Nae starine, 3/1956, str.
23-74; Ibid., Banja Luka pod turskom
vladavinom, Nae starine, 1/1953, str.
91-116), Marta Andri (Marta Andri,
Simpozij o Evliji elebiji, Scrinia slavonica, 12/2012, str. 377-380), Martin
van Bruinessen i Hendrik Boeschoten
(Martin van Bruinessen, Kurdistan in
the 16th and 17th centuries, as reflected
in Evliya elebis Seyahatname, The Journal of Kurdish Studies, 3/2000, str.

1-11; Martin Van Bruinessen-Hendrik

Boeschoten, Evliya elebi in Diyarbekir,
Brill, Leiden, 1988), Robert Dankoff i
Sooyong Kim (Robert Dankoff, Ottoman
Mentality. The World of Evliya elebi,
Brill, Leiden-Boston, 2006; Robert Dankoff-Sooyong Kim, An Ottoman Traveller, Eland, London, 2010), Joseph
von Hammer (Joseph von Hammer,
Narrative of Travels in Europe, Asia
and Africa in The seventeenth Century
by Evliya Efendi, Oriental Translation
Fund for Great Britain and Ireland,
London, sv. 1 u dva dijela 1834, 1848,
sv. 2, 1850), Franz Taeschner (Franz
Taeschner, Das anatolische Wegenetz
nach osmanischen Quellen, Mayer und
Muller, Leipzig, 1924-1926) i dr.
Takoer, treba naglasiti da su Evlijini demografski podaci za nae prostore
poesto znali biti i zloupotrebljavani,
pogotovo u hrvatskim nacionalistikim

BEHAR 126

41

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

krugovima (Vidi zloupotrebu u sljedeim djelima: Ante Starevi, Izabrani

spisi, priredio dr. Bla Jurii, HIBZ,
Zagreb, 1945, passim; Fehim Spaho,
Evlija elebija kod Zrinskog, Napredak, kalendar za 1932, str. 58-66; Ibid.,
Hrvati u Evlija elebijinu putopisu,
Hrvatsko Kolo, 13/1932, str. 41-50).
Mi ovdje neemo zalaziti u podrobniju raspravu glede vjerodstojnosti
Evlijinih demografskih podataka, ali
pojasnit emo Evlijinu terminologiju
kojom se sluio prilikom govora o jeziku i etnicitetu naroda junoslavenskih krajeva.
Evlija ne pravi razliku izmeu makedonskog i bugarskog jezika, kao ni
izmeu Makedonaca i Bugara te ih
naziva jednostavno Bugarima, a njihov jezik jedinstvenim imenom - bugarski. (Vidi primjer: bugarska sela
Nagoriane kod Kumanova i nekadanje Muradovo Selo kod Krive Palanke,
Putopis, 293; Prilep, 303)
Evlija obino pravi razliku izmeu
Srba i Bugara, srpskog i bugarskog jezika, i to samo u sluaju kada detaljno
govori i opisuje neko mjesto. Meutim,
kada govori openito o slavenskoj pravoslavnoj raji Bosne, Srbije i Makedonije, onda rabi sintagmu: Srbi i Bugari, odnosno srpski i bugarski jezik.
Stoga, Evlijine Bugare i Srbe u Srbiji
treba smatrati Srbima, Evlijine Srbe
i Bugare u Makedoniji Makedoncima,
Evlijine Srbe i Bugare u pograninim
dijelovima Srbije prema Bugarskoj Bugarima, a Evlijine Srbe i Bugare u Bosni Bonjacima. (Vidi primjer: Beograd,
91; Srebrenica, 99; Prilep, 303; tip,
343; Poega u Srbiji, 377; Raa, 480)
Kada Evlija spominje bugarski jezik u krajevima gdje su dananji Bugari, prema historijskim izvorima, tada
bili veinsko stanovnitvo, onda nema
nikakve dileme da se tu radi upravo o
Bugarima, a ne Makedoncima ili ak
Srbima. Kao primjer, dovoljno je navesti
sluaj Pirota. (Vidi primjer: Pirot, 61)
Evlija spominje Srbe i srpski jezik
i pod tim imenima uglavnom oznaava
pravoslavni ivalj u dananjoj Srbiji.
Zanimljivo da nijednom nije spomenuo Srbe na prostoru dananje Hrvatske, dok ih u Bosni spominje samo
kao raju u Srebrenici. (Vidi primjer:

42

BEHAR 126

Beograd, 84; Srebrenica, 99; Kruevac,

308; selo Kojnica kod Srem. Mitrovice,
350; selo Gojna Gora kod Gornjeg Milanovca 379)
Evlija pie o latinskom jeziku i Latinima. No, Evlija pod Latinima podrazumijeva katoliko ivlje u Bosni, Hrvatskoj, Srbiji, Ugarskoj i dr. Dotini
katoliki ivalj skoro uvijek naziva Latinima, a njihov jezik latinskim jezikom.
(Vidi primjer: Sarajevo, 118; Nadin kod
Zadra, 160; Prijepolje, 391; Dubrovnik,
420; Herceg Novi, 433)
Evlija spominje hrvatski jezik i Hrvate. Meutim, budui da obino katoliki ivalj Hrvatske i Srbije naziva
Latinima, a njihov jezik latinskim, nemamo mnogo izvjea u Sejahatnami
o Hrvatima, a poglavito o hrvatskom
jeziku. Zanimljivo je da u granicama
dananje Bosne nikako ne spominje
Hrvate. Jedino spominje da stanovnici Sarajeva, pored bosanskog, turskog
i jo tri druga jezika, govore i hrvatskim jezikom. (Vidi primjer: Bosanski
ejalet, 116; Drni kod Knina, 189-190)
Evlija spominje kako u Beogradu
nema franake mahale. U osmanskom
drutvu Franak je bilo ime za zapadnoevropske narode. Skoro u potpunosti
odgovara terminu Latin. Mislimo da se
ovdje prvenstveno odnosi na Nijemce.
(Vidi primjer: Beograd, 84)
Evlija spominje Grke i grki jezik
samo na tri mjesta: tri grke mahale u
Beogradu (cca. 1500 st.); da se u Strugi
pria bugarski (tj. makedonski) i grki
jezik; da se u Ohridu govori, pored turskog i bugarskog (makedonski), i grki
jezik. Oito je da beogradski Grci nisu
starosjedioci, ve doseljeni trgovci, dok
je u Ohridu i Struzi po svoj prilici rije
o domaim Grcima, te grkom svetenstvu koje je dominiralo u Makedoniji
do sredine XIX stoljea. (Vidi: Beograd,
84; Struga, 550; Ohrid, 561)
Evlija spominje Jermence u kontekstu Beograda, tanije spominje jednu
jermensku mahalu u Beogradu (cca. 500
st.). Oito je da je tu rije o jermenskim
trgovcima i njihovoj trgovakoj koloniji. Inae, jermenski trgovci, koristei se
pogodnostima Pax Ottomana (relativni
mir unutar Osmanske drave u XVI i
XVII st.) uspostavili su svoje trgovake

kolonije irom Osmanske carevine. (Vidi

primjer: Beograd, 84)
Evlija spominje Jevreje u Beogradu, Sarajevu (2 mahale - cca. 1000 st.)
i Uicu (1 mahala - cca. 500 st.). Radi
se o Jevrejima sefardima koji su, bjeei pred panskom inkvizicijom, pronali utoite u Osmanskom sultanatu.
udno je to Evlija uti o jevrejskoj zajednici u Skoplju koja je po svoj prilici
bila vea i od sarajevske i od beogradske. (Vidi: Beograd, 84; Sarajevo, 105;
Uice, 382).
Evlija spominje Juruke i juruki jezik. Juruci su Turci, doseljeni iz Anadolije na podruje Rumelijskog ejaleta,
pa samim tim i u makedonske krajeve.
(Vidi primjer: nekadanje juruko selo
Kapudioglu izmeu Kratova i Velesa,
338; tip, 343; Strumica 576)
Evlija govori o turskom jeziku na
junoslavenskim prostorima. Meutim, teko je razgraniiti kada govori
specifino, tj. o ljudima kojima je turski
jezik maternji jezik, kada govori openito, tj. o ljudima kojima je turski drugi jezik, odnosno jezik administracije i
nauke, a kada govori i specifino i openito, tj. govori i o ljudima kojima je
turski maternji jezik i o ljudima kojima
je turski drugi jezik. Zanimljivo je da
turski jezik Evlija nikako ne spominje
na podruju Bosne, Slavonije, Dalmacije, turske Hrvatske, ako izuzmemo
Sarajevo. S druge strane, najvie spomena za turski jezik nalazimo u Makedoniji, Kosovu i Negotinskoj krajini
(Skoplje, tip, Ohrid, Vuitrn, Kladovo, gdje se pouzdano zna da su ivjeli etniki Turci - u nekim podrujima
spomenutih krajeva i dan-danas ima
etnikih Turaka). Dakle, najvjerovatnije da Evlija prilikom govora o Sarajevu misli na openitu upotrebu turskog
jezika, dok se u veini ostalih mjesta
misli ili samo na specifinu upotrebu
turskog jezika meu etnikim Turcima
ili na njegovu specifinu upotrebu meu
etnikim Turcima i njegovu openitu
upotrebu meu irim ili uim krugovima stanovnika dotinog mjesta. (Vidi:
Sarajevo, 116; Vuitrn, 274; Skoplje,
286; tip, 343; Hram, 540; Kladovo,
545; Ohrid, 561)
Pod Arnautima i arnautskim jezikom Evlija misli na dananje Albance i

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

dananji albanski jezik, poto su Albanci sve do poetka XX stoljea nazivani

Arnautima, a njihov jezik arnautskim.
(Vidi primjer nekadanjeg arnautskog
sela Omoras kod Ohrida, 334)
Evlija spominje takoer arbanaski
jezik i Arbanase na nekoliko mjesta.
Pod arbanaskim jezikom i Arbanasima
misli na dananje Albance i albanski
jezik, budui da su se naziv Arbanasi
i arbanaski jezik ravnopravno koristili
uz naziv Arnauti i arnautski jezik za
Albance i albanski jezik sve do poetka
XX stoljea. (Vidi primjer: Vuitrn, 274)
Evlija govori o Maarima i maarskom jeziku. Budui da u njegovo doba,
nije bilo mnogo Maara koji su ivjeli
u Slavoniji i Vojvodini, Evlija spominje
samo maarski jezik kao jezik Osijeka.
(Vidi Osijek, 367)
Evlija je prilikom posjete tadanjem
mletakom Splitu zabiljeio uzorke italijanskog jezika i spomenuo da se mnogi Spliani slue italijanskim jezikom.
Koliko je tada tano Italijana ivjelo u
Splitu, teko je rei. Najvjerovatnije da
nisu inili veinu, ali da je jezik administracije i nauke sigurno bio italijanski jezik, tanije venecijanski dijalekt.
(Vidi primjer: Split, 202-203)
Evlija spominje i Rome (Cigane).
Naziv Cigani, zajedno sa svojim raznim inaicama u raznim evropskim
i blisko-istonim jezicima, koristio se
sve do sredine XX stoljea kao uobiajeni naziv za dananje Rome. Evlija
spominje Cigane samo u Beogradu (3
mahale- cca. 1500 st.). Meutim, broj
Roma je na junoslavenskim prostorima tada morao biti vei, ali zbog njihovog marginalnog i nomadskog ivota,
nisu posebno zaokupili Evlijinu panju.
(Vidi primjer: Beograd, 84)
Evlija pie o poturima i poturskom
jeziku. Poturima je nazivano lokalno
slavensko stanovnitvo koje je primilo islam. Oni mogu biti Srbi, Bonjaci,
Makedonci, Bugari, Hrvati. (Vidi primjer: Jagodina, 68; Beograd, 91; Poega u Srbiji, 377; Ba, 526)
Evlija pod Vlasima i vlakim jezikom misli na Rumune i rumunski jezik, kako su se Rumuni i njihov jezik
nazivali do XIX, odnosno XX stoljea.
(Vidi primjer: Vel. Bekerek, 534; Kladovo, 545)

Evlija Bonjake biljei kao Bonjake

i Bosance, a njihov bosanski jezik kao
bonjaki i bosanski jezik. Tako Evlija
as spominje da su stanovnici Bosne i
bosanskih mjesta Bonjaci, a as da su
oni Bosanci, odnosno da govore bosanski, tj. bonjaki jezik. Evlija takoer
pria o Bonjacima, odnosno Bosancima, kako ih nekad naziva, i u dananjoj
Hrvatskoj (Ilok, Osijek, Pakrac, Kara
Orman kod Knina i dr.), Srbiji (Uice,
Kladovo, Morovi kod ida, Srem. Mitrovica, Kovilj kod Novog Sada, Novi
Pazar i dr.) Crnoj Gori (Herceg-Novi),
Ugarskoj (Kanjia, Budim i dr.)
Evlija govori o rumelijskom jeziku koji se pria,
kako on sam kae, u Rumelijskom ejaletu. Oevidno je da Evlija pod
rumelijskim jezikom podrazumijeva bugarski jezik.
(Vidi primjer: Skoplje, 286)
Nakon pojanjenja
Evlijinog nazivlja glede
etniciteta i jezika ljudi
junoslavenskih prostora, navest emo 36 pasusa Sejahatname koji su
u vezi sa junoslavenskim
zemljama, u kojima Evlija
izriito spominje Bonjake/
Bosance i bosanski-bonjaki jezik. To su njegova osobna svjedoenja
o obitovanju Bonjaka i
prisustvu bosanskog jezika u Bosni, Hrvatskoj,
Srbiji i Crnoj Gori.

- Selo Poinje kod Han Pijeska: To je

bonjako selo na visokoj planini. (100)
- Han Mokro kod Pala: Mokro bonjaki znai kamenito i teko prolazno
mjesto. (101)
- Grad Sarajevo i Bosanski ejalet:
Narod govori bosanski, turski, srpski, latinski, hrvatski i bugarski. (116)
...Narod se u ovim krajevima u pukom govoru zove Bonjaci. Samo drae
im je kad se kae Bosanci. Kao to je
ist njihov jezik, tako su, zaista, i oni
sami bistri ljudi koji sve ispravno prosuuju. Jezik im je blizak latinskom (misli na hrvatski). (120)

Pasuse donosimo hronolokim redom:

- Kasaba Jagodina:
Cjelokupno njeno stanovnitvo su poturi koji govore bonjaki. (Putopis, 68)
- Grad Beograd: Premda su beogradski muslimani
poturi, oni ipak znaju srpski,
bugarski, bonjaki i latinski nain govora (istilah). (91)
- ...Brojevi su im opet kao
u bonjakom jeziku. (92)
- Grad Srebrenica: Stanovnici su Bonjaci, a raja su im Bugari
i Srbi. (99)
BEHAR 126

43

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

- Kara Orman kod Knina (dananji

Crni Lug): Ona je kod Bonjaka (Bonjakluk) poznata kao Kara Ova. (159)
- Menzil Suha Vrba: Bonjaci ovo
mjesto zovu Vrbov Gaj. (178)
- Sastanak sa generalom Splita: Va
prijatelj, hrabri paa, izvolio je rei:
U njihovoj tamnici nalaze se u suanjstvu jedan na svira, dva janjiara i est gazija Bonjaka. Neka nam
ih preda. (199)
- Grad Jajce: Jajce na bonjakom
jeziku znai jaje. (205)
- Kasaba Varcar Vakuf: Bonjaci
je zovu Varcar Vakuf. (209)
- Grad Banja Luka: Jezik im je bosanski. Oni svoja imena skrauju pa
Hasanu kau Haso, Musau-Muso, Memiji-Memo, itd. (214)
- Grad (Stara) Gradika: Gradika
na bonjakom jeziku znai mali
grad. (216)
- Grad Pakrac kod slav. Poege: Ovaj
grad Bosanci piu Pakrie. (232)

44

BEHAR 126

- Kasaba Vuitrn: Stanovnitvo toga

ehera je rumelijski narod. Oni ne znaju da govore bonjaki, nego govore
arbanaski i turski. (274)
- Uzroci ubojstva Gazije Sejdi Ahmet-pae: Kad je, meutim, naiao budimski vezir Ismail-paa, s pompom i
sjajem, i proao pokraj lea pae Sejdije, rekao je: Ej, aur, hej prokletnik!, i upotrebio neke psovke svojim
bonjakim dijalektom. (321)
- Grad (Sremska) Mitrovica: Za vrijeme vaara govori se bonjaki, srpski i bugarski. (353)
- Kasaba Osijek: Tu je bilo sto dvadeset naoruanih i dobro obuenih kapidibaa, dvije stotine dostojanstvenih
..., tri stotine muteferika, dvije stotine
delija, dvije stotine gonulija (onlija);
dvije stotine Tatara, stotinu enegira,
stotinju vanjskih kilardija, dvije stotine paeva saraa, tri stotine saridija
pod pukom, sedam stotina i sedamdeset sejmena, Hrvata, Bonjaka i

Arnauta, od kojih je svaki pojedini liio

na jednog starog lava. (368)
- Kasaba Poegadik (Poega u Srbiji): Ovdanja raja su Poturi, Bonjaci, Srbi i Bugari...Svo muslimansko
stanovnitvo nosi kratke ohane dolame i kalpake raznobojne ohe, a govore bonjaki, srpski i bugarski. (377)
- Grad Rudnik: Svo stanovnitvo
govori poturski, kao Poturi...To je srpska i bonjaka raja, vrlo ugledna i
bogata. (375)
- Grad Uice: Govori bosanski. (383)
- Kasaba Prijepolje: ...govore bosanski, srpski, bugarski i latinski. (391)
- Kasaba ajnie: Svi stanovnici
govore bosanski. (398)
- Grad Foa: Govore bosanski. (405)
- Kasaba Stolac: Govore bosanski. (414)
- Kasaba Ljubinje: Njegovi stanovnici su porijeklom iz Novoga. Oni imaju
nonju kao Novljani...meusobno govore bonjaki i latinski. (416)

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

- Grad (Herceg) Novi: Veina stanovnika su arnautski, bosanski i hrvatski

junaci, koji nose tijesnu odjeu poput
Aliraca... (429) Klima ovog grada je
jako prijatna, stanovnitvo dobro. Govori bosanski, srpski i latinski. (433)
- Grad Zvornik: Svi njegovi stanovnici su Bosanci. Nonja im je dolama i
potijesne serhatske akire. To je trgovaki svijet koji govori bosanski. (478)
- Grad Morovi kod ida: Svo stanovnitvo su Bonjaci. (481)
- Grad (Sremski) Karlovci: Svi stanovnici su Bonjaci. (511)
- Grad Ilok: Svi stanovnici su Bonjaci. (517)
- Grad Ba: Stanovnici ovoga Baa su
Bonjaci, koji govore i poturski. (526)
- Palanka Kovilj kod Novog Sada:
Na latinskom (tj. hrvatskom), srpskom
i bonjakom jeziku Kobila znai konjski grad, jer ove zemlje ne spadaju u
Maarsku, to su srpske i bonjake
zemlje. (527)
- Grad Hram kod Banatske Palanke: Stanovnitvo se oblai na rumelijski nain, a govori bonjaki, srpski,
bugarski i turski. (540)
- Grad Kuli kod Smedereva: Meu
stanovnicima ove krajine ima vrlo mnogo posjetilaca svetih mjeseca i hadija koji su proputovali kopna i mora.
To su Bonjaci, vrlo mirni, dareljivi
ljudi, uljudni, prijatelji stranaca. (541)
- Grad Kladovo (Feth-i Islam): Svo
stanovnitvo govori bonjaki i turski, a znaju i vlaki. (545)
Evlija je prilikom obilaska junoslavenskih prostora biljeio prisustvo i drugih naroda pored Bonjaka, te
postojanje drugih jezika pored bosanskog jezika. Zanimljivo je spomenuti
da je prilikom opisa junoslavenskih
krajeva koje je posjetio Evlija Bonjake
i bosanski jezik spomenuo 36 puta, a
sve ostale narode i njihove jezike svega 54 puta (osmanski junoslavenski
prostori 48 puta). Tako je spomenuo u
Makedoniji nebonjake i nebosanske
jezike 16 puta, a Bonjake i bosanski
jezik nijednom; u Bosni nebonjake i
nebosanske jezike 2 puta, a Bonjake i bosanski jezik 12 puta; u Srbiji nebonjake i nebosanske jezike 25
puta (ukljuujui i Kosovo, Srbija bez

Kosova 24), a Bonjake i bosanski jezik 15 puta (Srbija bez Kosova 14); u
Hrvatskoj nebonjake i nebosanske
jezike 9 puta (raunajui i netursku
Hrvatsku, samo turska Hrvatska 3), a
Bonjake i bosanski jezik 6 puta (samo
turska Hrvatska 6); u Crnoj Gori nebonjake i nebosanske jezike 2 puta,
a Bonjake i bosanski jezik jedanput.
Takoer, Bonjaci se spominju u kontekstu 2 vojna pohoda. To dovoljno
govori koliko su Bonjaci i bosanski
jezik bili brojno zastupljeni i raireni za vrijeme osmanske uprave u junoslavenskim zemljama.
Ne bi bilo na odmet navesti u nastavku mjesta u vezi kojih Evlija spominje nebonjake i nebosanske jezike.
Bosna: srpska i bugarska raja u
Srebrenici, 99; 10 mahala Srba, Bugara i Vlaha u Sarajevu, te 2 mahale
Jevreja, robinje u Sarajevu, veinom
Srpkinje i Bugarkinje, a ima mnogo i
Hrvata, 105, 117.
Hrvatska: Hrvati i muslimani u
Nadinu kod Zadra, 160; hrvatska posada u Rinicama kod ibenika, 183;
italijanski u Splitu, 202; latinski u
Dubrovniku, 420.
Srbija: bugarska raja u Pirotu,
61; po tri mahale u Beogradu Cigana, Grka, te Srba i Bugara, 1 mahala
Jermena, Jevreji pored tvrave, srpski, bonjaki, latinski u Beogradu,
84, 91; nekadanje srpsko i bugarsko
selo Zavije kod Beograda, 96; ne znaju
bonjaki u Vuitrnu, ve govore turski i arbanaski, 274; srpski i bugarski
u Kruevcu, 308; srpsko i bugarsko
selo Bistrica kod Lazarevca, 331; bugarsko selo Ovar Banja kod aka,
332; nekadanje srpsko selo Kojnica
kod (Srem.) Mitrovice, 350; maarski
u Osijeku, 367; srpsko selo Ruanj kod
Beograda, 374; Srbi u Gojnoj Gori kod
Gornjeg Milanovca i srpsko i bugarsko
selo estobrdica kod Poege, 379; srpska i bugarska sela Otanj i Tvrdii kod
Poege, Dobri Do kod Ivanjice, Sevojno kod Uica, 380; tri mahale Latina,
Srba i Bugara i jedna mahala Jevreja
u Uicu, 382; oko manastira Mari
kod Priboja ive Srbi i Bugari, 387;
sedam muslimanskh i etiri srpske
i bugarske mahale u Rai, 480; est
muslimanskih i tri srpske i bugarske

mahale u Nemcima, 481; Srbi u Kovilju kod Novog Sada, 527, vlaka i srpska raja u Bekereku, 534.
Makedonija: rumelijski i arbanaski jezik, te turski jezik u Skoplju,
286; bugarska sela Nagoriane kod
Kumanova i nekadanje Muradovo
Selo kod Krive Palanke, 293; bugarsko
selo Izvor kod ake, 302; bugarski u
Prilepu, srpska i bugarska raja, 303;
nekadanje arnautsko selo Omoras
kod Ohrida, 334; nekadanje juruko
selo Kapudioglu izmeu Kratova i
Velesa, 338; turski jezik i juruki dijalekat u tipu, raja Srbi i Bugari i
govore srpski i bugarski, 343; juruko muslimansko selo Balvan kod tipa, 344; muslimani, Bugari i Grci u
Strugi, 550; bugarski, grki i turski
u Ohridu, 561; nekadanje bugarsko
selo eribai kod Ohrida 562; nekadanje bugarsko selo Pa kod Prespe,
567; nekadanje bugarsko selo Beslu
568; bugarska raja u Radoviu, 569;
bugarska raja nekadanjeg Tikvea,
570; Juruci u Strumici, 576.
Crna Gora: - arnautska posada
Bara, 336; Arnauti, Bosanci i Hrvati
u Herceg-Novom koji govore bosanski,
srpski i latinski, 429, 433.
Nakon kratkog osvrta na Evlijina
izvjea o prisustvu Bonjaka i bosanskog jezika na junoslavenskim prostorima, kao i prisustva drugih naroda i njihovih jezika u tim krajevima,
nije teko zakljuiti da su muslimanski Bonjaci bili apsolutna veina u
Bosni, kako u gradskim sredinama,
tako i u onim seoskim, te relativna ili
apsolutna veina u gradovima turske
Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Preziciznije reeno, u Bosni su povlaten sloj
(beraja) inili muslimanski Bonjaci, a
nepovlaten sloj (raja) muslimanski i
hrianski Bonjaci, te doseljeni Vlasi i Srbi. U ostatku Bosanskog ejaleta (Dalmacija, Lika, Krbava, Udbina,
Slavonija, Stara Hercegovina), Crnoj
Gori, Vojvodini, zapadnoj Srbiji, dijelu
Kosova, te Unurovini (turska Ugarska i Slovaka), muslimanski Bonjaci su inili relativnu veinu beraje (u
nekim krajevima apsolutnu), dok su
raju inili poturi, Vlasi i starosjedilaki hriani.
n
BEHAR 126

45

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

KRANSKI NIANI
Kranski niani jedna su od memorijalnih posebnosti Bosne i Hercegovine. U dosadanjoj
znanosti smatralo se da pripadaju uglavnom bosanskim katolicima. Istraivanja provedena za
potrebe studije Od steka do niana pokazuju da su takoer zastupljeni i u muslimanskim
mezarjima, kao muslimanski niani, to znai da kranski niani jesu i muslimanski niani. Nastali
u prvim stoljeima osmanske vlasti u Bosni, otkrivaju istorodno porijeklo bosanskohercegovakog
stanovnitva iji e se nadgrobni spomenici, po svom obliku i simbolici, postepeno udaljavati jedni
od drugih; od steka preko kranskog niana do muslimanskog niana i krstae
Pie: Ibrahim Pai
Kako pie efik Belagi, kranski niani su nadgrobni spomenici koji se po svojim oblicima ne razlikuju od spomenika nad
muslimanskim grobovima, ili su s njima slini. Osnovna razlika izmeu kranskih niana i muslimanskih niana ogleda se u tome
to kranski nian, nad grobom umrlog, ne
dolazi u paru, kao uzglavni i noni nian muslimana. Kranski nian iznad groba dolazi u
singularu, kao jedan nadgrobnik, i postavljen
je iznad glave pokojnika. Meutim, kao to se
u poglavlju koje slijedi posebno otkriva i to
je dosadanjim istraivaima ostalo nepoznato ili nejasno, prvi muslimanski niani u Bosni
nad muslimanske grobove takoer dolaze u
jednini. Kao i steci, postavljani su kao jedan
nadgrobnik iznad mezara, kao uzglavni biljeg
nad grobom umrlog.
Prema zapaanju slikara i polihistoriara
oke Mazalia, kranski niani asociraju zapravo na oblik preslice. Asocijacija ima historijsko utemeljenje. Kao i nian, i preslicu su u
srednjevjekovnu Bosnu donijele Osmanlije. Na
bosanskome tlu nian i preslica su se ukrstili s kriem. Tako je nastala jedinstvena forma
tipino bosanskih kranskih niana, koji se
po svom izgledu bitno razlikuju od klasine
krstae. I ono to je do sada bilo nepoznato i
o emu e kasnije biti vie rijei, jeste: kranski niani nisu iskljuivo kranski nadgrobni
spomenici. Situirani su i u muslimanskim mezarjima i oni su, takoer, nadgrobni spomenici
muslimana Bonjaka.
Kranski niani, iako ne uvijek i kao pravilo, sadravaju kranski simbol kria. Njihov
oblik, u osnovnim crtama, slijedi oblik muslimanskog niana, s tim to neki primjerci
u gornjem dijelu ponekad imaju poprena
46

BEHAR 126

ispupenja u obliku polujabuke koja su u funkciji naznake poprenih stranica kria.

Proces prelaska bosanskohercegovakog
stanovnitva na islam, kao i u ostalim balkanskim zemljama, nije iao brzo ni jednostavno.
Prolazio je kroz vie etapa u kojima su novi
muslimani nastojali da sauvaju veze sa starom vjerom. Kako navodi osmanista Adem
Handi, u prvim decenijama osmanske vlasti na tlu Bosne prihvatanje islama imalo
je deklarativni karakter, sastojalo se samo u
preuzimanju muslimanskog imena. Pritom,
prihvatanje islama u prvim decenijama bilo
je vie politiki gest kojim se na najubjedljiviji
nain izraavalo priznanje osmanskog poretka i prihvatanje osmanske dravne misli, nego
to je mogao predstavljati stvarno ostavljanje
svoga, a prihvatanje tueg kulta.
Religija je najdublja brazda ljudske svijesti i ne brie se lahko. Jednom prihvaenu
religiju ovjek vrlo teko ostavlja i mijenja u
drugu. Stoga, do kraja 16. vijeka, kod prvih bosanskohercegovakih muslimana prisutna je
Prema zapaanju slikara i
polihistoriara oke Mazalia,
kranski niani nalaze se
skoro uvijek na katolikim
grobljima, obino u drutvu
steaka, ali za one starije, neto
blie po formi turskim nianima,
iako lee u katolikim grobljima
ili u neposrednoj blizini, narod
veli da su grki to zapravo
znai po Mazalievom miljenju
patarenski

ideoloka i religijska zbunjenost, to je izazivalo podsmjeh pravih Turaka. Nove muslimane Turci su nazivali poturima, neznalicama,
neotesancima i dvovjernicima.
Jedan osmanski izvor iz 1585. godine, koji
je obznanio Mehmed Handi, opisuje nain
na koji su Bonjaci prihvatali islam. U izvoru
stoji da je muharir Mesih-paa doao u vilajet
Bosnu da napravi popis stanovnitva. U Bosni
je zatekao raskomadano, rastrgano i razbijeno stanovnitvo, koje je ivjelo u velikom
strahu od dizje i poveanja dravnih poreza. S bonjakim prvacima dogovorio se nek
iz svakog sela po jedan mukarac primi muslimansko ime, te da im se zbog toga imena
oprosti dizja. Uglavnom se sloe i uvide da
im je u tome korist. Svaki jednostavno svoje
ime prevede na turski jezik. Kome je bilo ime
ivko prozove se Jahja, kome je bilo ime Vuk
uzme ime Kurt, a kome je bilo ime Gvozden
uzme ime Timur. im se prozovu muslimanskim imenima, dizja bude ukinuta, a mjesto
nje na posjede kojima su raspolagali i koji se
zvahu batina odrede po jedan dukat.
Promjena kranskog imena u muslimansko, kako stoji u izvoru iz 1585. godine, ipak
nije u potpunosti rijeila problem. Podijelila je
bosansko stanovnitvo u tri grupe: na one koji
su iskreno prihvatili svjetiljku Boije Upute;
na drugu grupu koja ipak ostade u propasti
bezvjerstva; i na kolebajuu grupu u ijem
je nestalonom vjerovanju ostalo kolebanje
i sumnja, pa niti su tano primili islamske propise niti su bili otvoreni krani. Ova se grupa
danas naziva Poturima.
Razliita vjerska simbolika pripadnika poturske kolebajue grupe na svoj nain odraava njihov kolebljiv vjerski karakter, kako na

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

ovom tako i na onom svijetu. Kako stoji u izvoru iz 1585. Godine: Izmeu njih ima ih dosta
sa dvovrsnim zapisima. Ispod pazuha mu krst
ne izlazi, nego se i buni protiv odbacivanja krsta. Ispod pazuha kri e kao simbol prei i
na njihove kranske niane, uporedo s muslimanskim polumjesecom.
Kolebajua grupa prvih muslimana stvorila je jedinstvene nadgrobne spomenike svojih pripadnika. Na jednom stubu-krstai iz Ledia, u opini Trnovo, iji kratki popreni kraci
odraavaju vezu s klasinom krstaom, nalazi
se predstava turskog krivog luka sa strijelom a
iznad njega je polumjesec. Spomenik oitava
kolebajuu simboliku: krstau u nestajanju i
nian koji nastaje iz krstae. Polumjesec, koji
se nadvio nad poprenim krakovima kria,
dolazi pod zatitom turskog krivog luka i strijele. Na krstai iz Draeva, kod Trebinja, ispod
polumjeseca, umjesto luka i strijele, nalazi se
osmanska sablja.
ALAHOVI KRANI
Kriptokransvo, prema gr. krpt skrivam, jeskriveno kranstvo, koje se prikriveno
ili tajno slijedi. Njegovi sljedbenici su krani
koji su, dolaskom Osmanlija na Balkan, deklarativno preli na islam a tajno ostajali u staroj
vjeri. U prvim stoljeima osmanske vlasti kriptokrani se susreu na jednom irem prostoru,
od Albanije do Bosne. Pritom, svima je zajedniko to to tajno slijede kranske propise,
ali i javno uvaju i obiljeavaju stare praznike i obiaje, uz koritenje svog dotadanjeg
nevjernikog jezika. Francuski historiari B. i
L. Bennasar nazivaju ih Alahovim kranima
(Les chretiens d Allah).
Albanija je tipina kriptokranska zemlja. U albanskom jeziku sinonim za kransko-islamski dualizam je rije laramaneareni
raznobojni (di vari colori), kako se nazivaju
albanski kriptokrani ija je vjera arena i
raznobojna. Od Albanije preko dananjeg
Sandaka ka savremenoj Bosni i Hercegovini
kriptokranstvo postepeno slabi. To je zbog
toga to je islam u srednjevjekovnoj Bosni,
usljed vjere bosanske koja mu prethodi, pruio znatno jae zasade nego u drugim balkanskim zemljama. Prihvaen je iskrenije i masovno, kao ni u jednoj drugoj balkanskoj zemlji.
Vladislav Skari zabiljeio je da neki novi
muslimani u Bosni

, cy, cy,
.
ca ,

Krstaa iz Draeva

Stub-krstaa iz Ledia

Kranski nian Mihoia Grahovia

Nian iz Malog Mounja

Oblici kranskih niana iz okolice Rostova, srez travniki

BEHAR 126

47

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

, y .
c ;
ce . je
. Kako su izgledali
nadgrobni spomenici navedenih ljudi, teko
je rei. Poto su njihova imena kranska, vrlo
je vjerovatno da su nad njihovim grobovima
stajali kranski niani.
Stara latinska poslovica kae Nomen est
omen Ime je znak. Kransko ili muslimansko
ime, poslije smrti njegovog nosioca, svodi se
na muslimanski ili kranski nadgrobni znak.
Kod krana to je krstaa, kod muslimana nian, kod onih koji su se kolebali izmeu vjere
bosanske, islama i kranstva kranski nian.
Jeronim Zlatari je putopisac koji je krajem 16. vijeka proao kroz Bosnu. Tom prilikom, on je zabiljeio: U toj provinciji s njenim
krajevima nalazi se pod brigom fratara oko 20
hiljada krana, od nekog znaaja i veliki broj
Potura koji bijahu nekada krani, a zbog velikog tiranstva neprijatelja postadoe muslimani, ali nisu dobri Turci niti krani (...). Oni
su sebi sauvali ime krana za svaki sluaj,
da bi mogli rei da su jo krani unutra, ali
od straha od neprijatelja nisu smjeli da to ispovjedaju otvoreno.
Razumije se, prelazak na islam nije bio nasilan, tako da se Zlatarievi navodi o velikom
tiranstvu zbog kojeg mnogi u Bosni postali
muslimani, ne mogu prihvatiti. Meutim, za
nas su od posebne vanosti navodi u kojima
se kae da su Poturi sebi sauvali ime krana,
to je svojevrstan antroponomastiki bilingvitet. Tragove tog bilingviteta autor ove studije
pronaao je kod muslimana u selu Dusina, kod
Fojnice. No, vrijeme je da se, s aspekta historije
umjetnosti i u historijsko-etnolokom smislu,
podrobnije zabavimo kranskim nianima,
prvo u sredinjoj Bosni.
***
Prema zapaanju slikara i polihistoriara
oke Mazalia, kranski niani nalaze se
skoro uvijek na katolikim grobljima, obino u drutvu steaka, ali za one starije, neto
blie po formi turskim nianima, iako lee u
katolikim grobljima ili u neposrednoj blizini, narod veli da su grki to zapravo znai
po Mazalievom miljenju patarenski. Takav je sluaj u Kremeniku, Malom Mounju,
Stojkoviima, Zagriju i Rostovu. Ti spomenici
u dosta sluajeva nisu ni oznaeni krstom ili
imaju pored maloga krsta i oznake polumjeseca, sunca i zvijezda, a nije zanemarena ni
tordirana vrpca. Oni se nalaze redovno na

48

BEHAR 126

Nian s krstom kod Kovaina

(Popovo polje)

Stup na Prijevoru
(kod Bilee)

srednjovjekovnim nekropolama uz steke ili

na mjestu starih nekropola srednjeg vijeka
sa kojih su steci odneseni, a i u dananjim
hrianskim grobljima s krstovima i stecima
(Donja Veeriska, Brajkovii, Gua Gora, kod
Krnjia, Rostovo, Riice itd.
Najstariji kranski niani za koje narod
veli da su grki, kako s pravom primjeuje
oko Mazali, jesu patarenski niani, odnosno niani nekadanjih sljedbenika vjere bosanske ili Crkve bosanske. Oni su posljednjih
decenija srednjevjekovne Bosne, a posebno
za vladavine kralja Tomaa, bili izloeni estokim katolikim progonima. Pod prisilom i
kao kripto-katolici, krili su se za ivota i poslije
smrti. Da bi zavarali progonitelje, nad svojim
grobovima podizali su nadgrobne spomenike sa znakom kria.
Na kranskom nianu u obliku preslice,
s natpisom i predstavom kria, iz Grahovia juno od Travnika, u epitafu stoji: sie lei
mih(o)io grahovi prave vire rimske (...). To
znai da je bio istinski i pravi katolik, za razliku
od kripto-katolika ija vjera nije bila prava.
Meutim, njegov nadgrobnik nije katoliki i
nije pravi. Nadgrobni spomenik Mihoia Grahovia tipian je kranski nian. I pored toga,
Dubravko Lovrenovi smatra ga kriem, to
se nikako ne moe prihvatiti. Navedenu vrstu kria kranska arheologija ne poznaje.
Zapisano ime na nianu, pak, nije Mihovio,
kako Lovrenovi ita, ve Mihoio, viestruko
posvjedoeno na jugozapadnom Balkanu. Kranski nian iznad groba Mihoia Grahovia

Kranski nian iz Ljubine

najvjerovatnije su postavili bosanski kripto-katolici. Obiljeili su ga svojim tipskim nadgrobnikom u obliku preslice, uz naznaku da se Mihoio po svojoj vjeri ipak razlikovao od njih, te
da je bio prave vire rimske.
Bosanski kripto-katolici, dolaskom Osmanlija, upoznaju novu vjeru islam, koji e u Bosni i Hercegovini ubrzo pustiti snane korijene. Kako pokazuju osmanski defteri, do
1604. godine preko 90% srednjebosanskog
stanovnitva primilo je islam. U prelaznom
periodu, iz kranstva ka islamu, znatan broj
kolebajuih nadgrobnih spomenika poprimio je formu preslice, odnosno kranskog
niana, to se posebno oitava na nekropoli
u Malom Mounju.
U Opirnom popisu Bosanskog sandaka
iz 1604. godine, u selu Mounj to je dananji Gornji i Donji Mounj sjeverozapadno od
Viteza popisana su 32 muslimana sa batinama. Selo je tada bilo u potpunosti muslimansko. Kranska imena oeva popisanih
muslimana u popisu Jusuf Vladosava;
Mustafa Marka; Ferhad Radka; Mustafa
ivka; Iskender Vukelje; Ibrahim Abdulaha ukazuju na skori prelazak njihovih sinova na islam. Razumije se, popisani muslimani,
poslije smrti, sahranjivani su u muslimansko
mezarje a iznad njihovih grobova postavljani
su muslimanski niani. Nadgrobni spomenici
njihovih djedova i oeva, pak, bili su steci i
kranski niani. Stoga, mounjska nekropola
je jedna je od brojnih bosanskohercegovakih
multikulturalnih nekropola na kojima se, na

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

istom memorijalnom prostoru, nalaze steci,

kranski niani i muslimanski niani.
oko Mazali pie da u Malom Mounju
imamo sluaj gdje su uz staru bosansku nekropolu stajali pored steaka hrianski niani, par muslimanskih niana i, napokon, novovremeni krstovi. Steci su s te nekropole
odavno odneseni, ali im se poznaju leita, a
muslimanski niani uklonjeni su prije tridesetak godina, ali je od jednog sauvan fotosnimak, a od drugog crte.
Novovremeni krstovi s nekropole u Malom Mounju pripadaju nadgrobnim spomenicima recentnog katolikog stanovnitva, koje
se u Mali Mounj doselilo iza 1604. godine.
Sela Donja Veeriska, Brajkovii, Gua
Gora, Krnjii, Rostovo, Riice, za koja Mazali
informira da se u njima nalaze groblja s krstovima i stecima, do 1604. godine postala
su muslimanska. Iste godine u selu Veerika popisan je 81 musliman; u selu Gua Gora
60 muslimana i 5 nemuslimana s batinama;
u selu Riica 53 muslimana i 3 nemuslimana
s batinama. Razumije se, poslije steaka, u
nekropole navedenih sela uporedo dolaze kranski i muslimanski niani. Vremenom, usljed
epidemija kuge i sl, muslimansko stanovnitvo tih sela sela biva prorijeeno, a poetkom
20. vijeka u ista sela, procesom ifluenja i sl.,
doseljavaju se katolici. Oni e u istim selima
podii novija katolika groblja, ponekad i uz
nekropole steaka.
oko Mazali utvrdio je osnovne oblike
kranskih niana i njihovu teritorijalnu rasprostranjenost. S tim u vezi, on pie: U vlasenikom i zvornikom kraju bile su to ploe
dosta iroke i visoke do 1 m, Oko Srebrenice
stee ploe i stupci, oko Foe kvadratine

prizme, koje ve prelaze u stupce, oko Rogatice su to visoke prizme i obelisci. U Sarajevu (jaka turska sredina) zadrae pravoslavni sve do kraja 18. vijeka stariju formu
turskih niana. U visokoj nahiji imali su i
pravoslavni i katolici po svojim grobljima
dosta spomenika iste forme, od kojih se do
danas sauvao znatan broj. Iznimka je onaj
stub iz Zgoe. U zapadnoj Bosni su to stupovi i stee od ploe (nekropola pod Komarom). U Hercegovini stupovi i visoke tumbe
(Radimlja). U travnikoj okolini su to visoke
ploe koje podsjeaju na oblik preslice ().

Nian iz Loznika (Visoko)

Nian iz Bukovika, (hidr. 1034.)1624. god.

GRKI KRI NA KRANSKIM

NIANIMA NIJE KATOLIKI
Kranske niane oko Mazali podijelio
je na niane koji na sebi nose znak kria i niane bez tog znaka. Uglavnom, rije je o grkom
kriu ije stranice su jednake duine. Niane s
kriem pripisao je bosanskim pravoslavcima i
katolicima; bez kria patarenima. Podjela je
pogrena, stoga to je vjera bosanska ili Crkva
bosanska arijansko-gotskog porijekla. Naime,
Mazali nije objasnio zbog ega kranski niani, za koje je smatrao da su katoliki i koji
se nalaze u katolikim naseljima, uglavnom
sadravaju tzv. grki kri, koji nije katoliki i
ne moe biti katoliki. Rije je o najbrojnijem
i najrasprostranjenijem srednjevjekovnom kriu u Bosni, ije porijeklo je arijansko-gotsko.
Kranske niane Mazali je povezao s
kulturnim i vjerski motiviranim obiajima koji
su poslije osmanskog osvajanja Bosne zaivjeli u Bosni: Svakako je vjerovatno da su iroke
mase Bonjaka pod uticajem turske sile u ovim
krajevima, pod uticajem nove kulture i elje za
mirom poprimale pristupanije turske obiaje

pa i oblik ove vrste niana kao nadgrobnog

spomenika, dok su mnogi preli i na islam.
Oblici kranskih niana, koji se svojim
izgledom sve vie pribliavaju tipino muslimanskim nianima, poesto sadravaju
sinkretistike simbole kranskog kria i muslimanskog polumjeseca, posebno u oblasti
Travnika. Polumjesec na nianu predstavljen
je iznad kria, sa krakovima okrenutim prema zemlji, a ponekad se nalazi ispod kria,
sa istom orijentacijom krakova. Oblik kria je
grki i on slijedi najrasprostranjeniju vrstu bosanskog srednjevjekovnog kria zastupljenog
na bosanskom novcu i na stecima. U katolikim grobljima grki kri nije i ne moe biti
katoliki, ali nije ni pravoslavni. Grki kri na
tle Bosne donijeli su istonjaki arijanci i on
je arijansko-gotskoga porijekla. Ta vrsta kria
vjerovatno je dolazila i na neke nadgrobne
spomenike prevjerenih bosanskih katolika,
ali kao tradicionalni bogumilski kri.
Vjerska pripadnost bosanskih kranskih
niana 15. i 16. vijeka sloena je i kompleksna.
Po svoj prilici, najvei broj kranskih niana
podizali su potomci nekadanjih kripto-katolika i prikrivenih bogumila, kojima je grko
krpt skrivam, u iskustvenom smislu i poslije osmanskog zauzea Bosne 1463. godine,
obiljeilo vjeru. Neki od kranskih niana,
bez znaka kria, zasigurno su pripadali kripto-muslimanima, odnosno tzv. Poturima, koji
su i poslije prelaska na islam zadrali mnoge
bogumilske obiaje. Poetkom 16. vijeka u djelu Rerum turcarum commentarius putopisac
Montalbano, izmeu ostalog, pie: est aliud
eo in regno hominum genus Potur appellatum, qui neqe Christiani sunt, neque Turcae
circumeiduntur tamen, pessimique habentur.
Montalbanine navode u 17. vijeku potvruje
engleski istoriar Ricaut, koji za Poture kae
da tuju Isusa i Muhameda, a odbacuju ikone i kri. Odbacivanje kria upravo objanjava
brojne kranske niane koji ne sadravaju
taj znak. Nema nikakve sumnje, mnogi kranski niani pripadaju Poturima, posebno
iz okoline Travnika u kojem se jo uvijek jedna mahala zove Potur-mahala. S tim u vezi,
Muhamed Hadijahi pie da se odreena segregacija prema Poturima ogleda u opstojnosti posebnih poturakih mahala, konkretno u
Travniku, pa i posebnih poturakih grobalja.
Za rije potur Muhamed Hadijahi informira da neki tumae kao sloenicu: polu-turin.
Takvo tumaenje ve daje turski anonimus iz
1585. Moda je opravdanije postanak ove rijei izvoditi od glagola poturiti se, pa bi dakle

BEHAR 126

49

PRIJEPORI HISTORIOGRAFIJE

ono po bilo prefiks. M. Hadijahi, Porijeklo

bosanskih Muslimana, str. 91. U rukopismom
Rjeniku turcizama Safvet-bega Baagia Potur je pataren, bogumil; poturluk balinsko
neotmeno ponaanje. Isto, str. 91. iro Truhelka smatrao je da je u imenima potur groblje
i potur mahala ime potur zaostalo od starih patara patarena. . Truhelka, Bosanska
narodna (patarenska) crkva, Povijest Bosne i
Hercegovine, knjiga I, Sarajevo 1942, str. 792.
Kranski niani nalaze se i na tlu Hercegovine, iako u znatno manjoj mjeri. U Glasniku zemaljskog muzeja, iz 1891. godine, iro
Truhelka donosi crtee dva kranska niana
koji su se nalazili na lokalitetima kod Kovaina u Popovom Polju i na Prijevoru kod Bilee. O bileanskom nadgrobnom spomeniku
pie: O my je , ,
a , y
je ,
ca , o
y .
Kipar spomenika sa Prijevora dobro je znao
o y . Oito, on
je s namjerom predstavio kranski nian. Godine 1891, kad Truhelka pie o nadgrobnom
spomeniku koji ga je doveo do dileme, o kranskim nianima se skoro nita nije znalo.
U selu Ljubina, ispod zaselaka Ulitovii
i epiljae, nalazi se posebno zanimljiv nadgrobni spomenik u obliku etverostrane prizme, koji je oko Mazali definirao kranskim
nianom. Situiran je u nekropoli steaka koja
broji 8 spomenika (7 sljemenjaka i 1 stub). Na
nianu je zastupljena dvostruka vjerska simbolika; grki kri a iznad njega polumjesec,
ime je simboliki obiljeen prelazni period od
steka preko kranskog niana ka muslimanskom nianu. Kri i polumjesec pomirljivo
oitavaju nekadanje posve izvjesne vjerske
dileme bosanskoga ovjeka, koji se jo uvijek
nije odvajao od svog bogumilskog kria, ali
nad kojim se nadvio muslimanski polumjesec. Svakako, povoljne politike prilike, koje
su u Bosni nastupile poslije pada Srebrenike
i Jajake banovine pod osmansku vlast (1512
1529. g.), ile su u korist muslimanskog niana, koji je nadvladao kranski. S tim u vezi, za
nekropolu steaka iz Ljubine, na kojoj se nalazi
kranski nian s polumjesecom ali i s kriem,
Milenko Filipovi je zabiljeio da
c c ().
Zajedniki simboli kria i polumjeseca nalaze se i na stecima, na koje su doli u prelazno vrijeme od steka ka nianu, kada je kri
sa steaka prelazio na muslimanske niane a

50

BEHAR 126

Niani u obliku preslice (Gorua, Visoko)

polumjesec s niana na steke. Na steku iz

Malog Polja nalazi se predstava tita i maa.
Na titu su zajedniki predstavljeni polumjesec a iznad njega grki kri.
Na Podruju Rame nalazi se vie kranskih niana. U selu Gmii, na planinskoj kosi
Borak, Milenko Filipovi informira da se nalazi Grko groblje na kojem se nalaze kranski
niani: cy c ( y
), .
Na nekropoli steaka u ramskom selu Dobro,
pac ce je je c na
kojem su y pe. U Dukom Polju,
u Rami, na lokalitetu, koji se zove Grko groblje, c cy y c,
.
Jedna od vrlo estih i tipino bosanskohercegovakih memorijalnih pravilnosti jeste:
steci i niani nalaze se na istom memorijalnom prostoru, jedni pored drugih. Ni kranski
niani nisu izuzetak. Kao to se na podruju
Travnika oitava, oni se nalaze redovno na
srednjovjekovnim nekropolama uz steke ili
na mjestu starih nekropola srednjeg vijeka
sa kojih su steci odneseni, a i u dananjim
hrianskim grobljima s krstovima i stecima
(Donja Veeriska, Brajkovii, Gua Gora, kod
Krnjia, Rostovo, Riice itd. U selu Sebei,
kod Travnika, na lokalitetu Krajinsko groblje,
nalazi se petnaestak steaka, dobrim dijelom
ve utonulih i pet hrianskih niana ().
KRANSKI NIANI U
MUSLIMANSKIM MEZARJIMA
Kranski niani i najstariji muslimanski
niani nastajali su u isto vrijeme, zbog ega je
vrlo teko odvojiti jedne od drugih, posebno
kad sekranski nianinau u muslimanskim

mezarjima, kao muslimanski niani. U muslimanskim haremima na svoj nain otkrivaju

multikulturalnu Bosnu. Pokazuju da Bonjaci po svom porijeklu nisu Turci, ve autohtoni
evropski muslimani.
Gorua je visoko selo. Nedaleko od jame
ugljenokopa u Gorui nalazi se staro muslimansko groblje, o kojem informira Mehmed
Mujezinovi: Pored niana sa turbanima, na
kojima su isklesani tubasti maevi i rozete, postoje i niani slini preslicama ili pak podsjeaju na krstae. Jedan takav nian visine 105
i osnove 35 x 13 cm sa polukrunim zavretkom ima tri polulopte (jabuke). Noni nian
je stela sa dvije jabuke. Grob je ograen velikim kamenim ploama. Jedan nian iz Gorue, takoer u obliku preslice, ima upisanu
hidr. 904. ili 1497/98. godinu.
Niani u obliku preslice na tlu opine Visoko, prema istraivanjima Esada Durajlia,
kao muslimanski niani takoer se nalaze u
mezarjima Nad Bedemom Grajani, Tabakov do Graanica, Livade Loznik, ehidova luka Lunica, Tamnica Bukovik. Na
mezarju Sjeversko, u selu onje, nalaze se
etiri niana u vidu preslice, hidr. godina
903 (1497./1498. godina.).
Na lokalitetu Podgrebnjaa, nedaleko od
atia i pored puta za Kraljevu Sutjesku, u
starom i jo uvijek aktivnom muslimanskom
groblju, nalazi se nian u obliku preslice, to je
kranski nian nad muslimanskim grobom.
O tom nianu Mehmed Mujezinovi pie: Karakteristian i rijedak je i nian u formi preslice
ili pak krstae u kojoj su boni krakovi prikraeni. Zavrni dio njegov je polukrug u kojem
je sa jedne strane isklesana rozeta. Nian je
visok 170, irine 60 i debljine 20 cm.
n

BEHAR

ekonomski podlistak
godina II / 2015. / broj 3

Uvodnik

Makroekonomske debate
Pie: Faris Nani, urednik ekonomskog podlistka

PREDIZBORNA KAMPANJA U HRVATSKOJ na povrinu je izbacila stare prijepore o visini i svrsi PDV-a, teaju domae valute i
generalno ulozi makroekonomske politike u koju spadaju i fiskalna
i monetarna. Smanjenje PDV-a kao poreza na potronju smanjilo
bi maloprodajne cijene, tvrde neki analitiari. No, s obzirom da
u regiji ne djeluju stvarni trini zakoni, ukoliko takvi ne postoje
samo u teoriji idealne konkurencije, poduzetnici bi samo poveali svoje profitne margine (mare), a maloporodajna cijena ostala
bi ista. To se i dogodilo sa veinom cijena iroke potronje kada
je u Hrvatskoj uvedena meustopa za turistike proizvode i usluge. Prave konkurencije i nema na malenome tritu, poduzetnitvo se ne isplati velikom broju graana jer su porezna optereenja teka, nepredvidiva u duljem roku, a banke (osim HBOR-a)
nisu sklone financirati srednji realni sektor, posebno ne u proizvodnoj djelatnosti.
Banke inae preferiraju financirati dravu jer ona samo tehniki moe bankrotirati, odnosno reorganizirati svoje dugove i za
njih jamiti vrijednom imovinom. Kao u Grkoj, gdje je krenula
rasprodaja resursa (privatizacija) kao uvjet za nove kredite za otplatu starih kredita koji su uzeti za otplatu jo starijih kredita, pod
sve nepovoljnijim uvjetima i nemoralnijim aranmanima. Drugi

nemoralnih kredita u vicarskim francima u eure, iako je njihov

glavni ovjek, ef tzv. nezavisne monetarne vlasti u Hrvatskoj,
Boris Vuji vladi sugerirao konverziju u eure,a a ne u kune jer bi
utjecaj na monetarnu stabilnost time bio najmanji, to je mantra svih bankara.
Ljubo Juri, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu
je pojasnio ulogu monetarne vlasti, odnosno novca kao robe bez
intrinsine vrijednosti, ija vrijednost (to ne znai i cijena)
proizlazi iz vrijednosti nacionalne privrede. Na stranicama ovog,
ali i drugih listova u kojima su pisali njegov urednik i ostali suradnici zalagali smo se, ba poput Juria ovih dana, za uvoenje
reda u odnose realnog i financijskog sektora ekonomije, za njihovu ravnoteu. Novac proizveden bez proizvodnje upotrebnih
dobara nema vrijednost (bez obzira kako se proizvodi tampanjem poput eura, kreiranjem kredita od komercijalnih banaka ili
eskontnom stopom). Proizvodnja dobara bez novca se ne moe
razvijati. Regulator tog odnosa je cijena novca kamatnjak u domaoj privredi. U svjetskim odnosima, nacionlana valuta, ako je
interesantna, postaje roba s kojom se trguje a cijena joj je teaj
prema drugim valutama. Ovdje je bitno postaviti pitanje pravih
ciljeva ekonomske politke. Ako je to stopa rasta brutto nacionalnog proizvoda, kolika je i s kojom strukturom. Ako je pak
cilj puna zaposlenost, koliko je realno mogua, odnosno
Zbog toga je opasno usvojiti euro kako nacionalnu
to je to podnoljiva stopa nezaposlenosti. Instrumenti
valutu jer njegove odnose odreuje najvea i
su na domaem tritu monetarna i fiskalna politika, a na
najefikasnija privreda EU, Njemaka, pa e i kamate,
stranom teaj i carine. Zbog toga je opasno usvojiti euro
fiskalna i monetarna politika biti u slubi te privrede,
kako nacionalnu valutu jer njegove odnose odreuje najto je pokazao sluaj slabijih EU privreda koje su ule
vea i najefikasnija privreda EU, Njemaka, pa e i kamate,
fiskalna i monetarna politika biti u slubi te privrede, to
u Eurozonu (Italija, Grka, Portugal, Irska, panija).
je pokazao sluaj slabijih EU privreda koje su ule u EuUmjesto stablizatora, euro postae ruitelj
rozonu (Italija, Grka, Portugal, Irska, panija). Umjesto
nacionalne privrede
stablizatora, euro postae ruitelj nacionalne privrede. Uvoenje eura trai postizanje razine razvijenosti privrede na
sektor koji e banke radije financirati, posebno u krizi koje su ve- razini Njemake (produktivnost, zaposlenost, obrazovanje, izvoz,
likm dijelom same izazvale je onaj sektor koji je too big to fall, investicije, zaduenost unutarnja i vanjska, javna i privatna, deficit
poput prezaduenog Agrokora u Hrvatskoj i regiji, iji je dug koji platne bilance, budeta). Eurizacija, nizak teaj i valutna klauzuje dospio na, kako se to lijepo kae, refinanciranje oko 4 milijar- la imaju negativne uinke. Rastu svi dugovi (vanjski i unutarnji).
de eura. Ta firma zapravo ivi na dug od poetka, poput Grke, Stoga je, za privrede u razvoju, bitna nacionalna valuta kao nacioali njoj se, iz pomalo nedokuivih razloga i dalje taj dug tolerira. nalni novac i regulator. Dugovi manje razvijenih drava u eurozoni
Koja je to vrsta raunice, bankarske aritmentike u kojoj se jednom
su zapravo posljedica razlike njihove produktivnosti u odnosu na
Agrokoru, krhkom koncernu s malom glavom na tritu tzv. re- njemaku. Eurizacija ekonomije i dugova zapravo onemoguuje
gije vjeruje vie nego dravi staroj barem 2500 godina? Bankari pametnu teajnu politiku realnog teaja nacionalnih valuta koje
n
o tome ute, najavljuju ustavne tube zbog zakona o konverziji bi poveale udio izvoza u BDP-u.
BEHAR 126

51

ekonomski podlistak

IZDVOJENA TEMA

Svijet pred najteom financijskom krizom u potrazi za alternativama

Vrijeme je ironije
Pie: Faris Nani
Ponavlja se ista pria jer se od krize 2008/9 nije dogodila
nuna i neizbjena promjena paradigme. Promjena paradigme
se, prije svega, ogleda u promjeni globalne financijske arhitekture. To znai odvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva, odnosno zakonski regulirana zabrana depozitarnim bankama da se bave spekulacijama s egzotinim vrijednosnicama
i na tome gube stotine milijardi pasive, dakle tueg uloenog
novca tednje graana i depozita realnog ekonomskog sektora. Drugo, potrebno je vratiti princip monetarne suverenosti i
kreiranja razvoja kroz kreditno poticanje realnog sektora, posebno proizvodnog
ULAZAK U RAZDOBLJE VELIKE NEIZVJESNOSTI, dodatno
je ubrzan nedavnim ovogodinjim padom kineskog izvoza, ispuhivanjem balona spekulantskih oekivanja od neprirodnog
rasta dionica kineskih sektora, stvarno neuinkovitim mjerama
ECB-a, tzv. kvantitativnog otputanja, odnosno masovnog otkupa dravnih obveznica zemalja eurozone od Evropske centralne banke, posljedinim rastom dolara i padom cijena osnovnih
roba. Na obzoru se naziru alternativni odgovori na sve dublju
krizu. Tako su zemlje BRICS-a osnovale Azijsku razvojnu banku za infrastrukturu, pod nazivom Nova razvojna banka kojoj
se pridruilo 57 zemalja, unato protivljenjima SAD i MMF-a, a
Kina je osnovala fond za plaanje oprosta dugova najsiromanijim
zemljama te sa Rusijom, Indijom i Iranom i ostalim partnerima
izradila irok program globalnog infrastrukturnog razvoja koji
eli sufinancirati. Taj Novi Put svile u mnogoemu podsjea na
jo davno predstavljen program Evroazijskog kopnenog mosta,
nastalog nakon pada Berlinskog zida i nove nade koja se izjalovila agresivnim nastupom financijskih predatora na nova trita,
kriminalnim pretvorbama i privatizacijama i grabeom resursa.
Nove financijske alternative
Ruski ekonomski institut Plehanov predloio je uvoenje
nezavisne nadnacionalne valute, pod nazivom realis,to bi trebalo pomoi da se smanji znaaj amerikog dolara u svjetskoj
trgovini. Znanstvenici Instituta smatraju da e uvoenje realisa doprinijeti stabilnosti nacionalnih i globalnih financija. Ta
bi valuta bila negotovinska, odnosno obraunska. Time bi se
sauvali nacionalni monetarni suvereniteti, a dobivale prednosti nadnacioanlne obraunske valute. Bivi SSSR je svoja vanjska plaanja balansirao tzv. klirinkim dolarom. Ova valuta bila
bi neto moderniji klirinki dolar. Ekonomist Andrej Bistrov je
izjavio kako mane svjetskog monetarnog sistema koe ekonomski razvoj veine drava i zbog njih su drave u politikom smislu nejednake. On smatra da u trenutnim okolnostima, drava
emitent svjetske valute, poput dolara, bez ikakvog razloga ima
52

BEHAR 126

preferencije. Greka u procjeni kupovne moi valuta na burzi

dostie ak 300%, kae Bistrov, zbog ega su mnoge drave zabrinute dominacijom dolara na meunarodnom monetarnom
tritu. Sve drave angajske organizacije za suradnju i BRICS-a
razmiljaju o eventualnom odustajanju od dolara, to bi omoguilo korisnu konkurenciju valuta.
Kina je u oktobru pokrenula svoj meunarodni sistem plaanja CIPS (China International Payment System). Time je poela prva faza potpune internacionalizacije kineske valute yuan,
odnosno renminbi kako se zvala u meunarodnim obraunima
plaanja. Sistem osigurava namirenje sredstava i usluge odobravanja prekograninih transakcija u yuanima za domae i strane financijske institucije. Kinezi smataju da e poboljati efikasnost i poveati globalnu upotrebu kineske valute, sniavanjem
trokova i vremena procesuiranja. CIPS e imati znaajnu ulogu u podupiranju kineskog realnog u sektora strategiji irenja
u inozemstvo domaih poduzea. CIPS je razvijen i nalazi se
pod upravom Narodne banke Kine. Omoguava trgovcima na
tritima izvan Kine da direktno odobravaju transakcije u yuanima kineskim partnerima svakog radnog dana od 9 do 20 sati
po pekinkom vremenu koristei format za kodiranje u skladu
s meunarodnom praksom.
Nova meunarodna banka kojom upravljaju zemlje BRICS-a,
od proljea je zapoela s radom. Nova razvojna banka ima poetni kapital od 50 milijardi dolara te se smatra konkurentom
Svjestkoj banci i Meunarodnom monetarnom fondu, a cilj joj
je financiranje razvojnih projekata u zemljama BRICS-a i ire.
Sjedite Nove razvojne banke (New Development Bank - NDB)
bit e u angaju. Prvi predsjednik Nove razvojne banke je Indijac, Kundapur Vaman Kamath. Kineski ministar financija Lou
Jiwei izjavio je da je Nova razvojna banka alternativa postojeem meunarodnom financijskom sistemu, s ciljem inovacija u
upravljanju. Niti jedna zemlja koja je zatraila lanstvo u Novoj
razvojnoj banci nije odbijena, osim Tajvana koji Peking smatra
dijelom svog teritorija. Posljednjih sedam zemalja kojima je odobren status suosnivaa prije isteka roka za prijave su vedska,
Izrael, Juna Afrika, Azerbajdan, Island, Portugal i Poljska.

ekonomski podlistak

IZDVOJENA TEMA

Kina je osnovala fond za plaanje oprosta

dugova najsiromanijim zemljama te sa Rusijom,
Indijom i Iranom i ostalim partnerima izradila irok
program globalnog infrastrukturnog razvoja koji
eli sufinancirati. Taj Novi Put svile u mnogoemu
podsjea na jo davno predstavljen program
Evroazijslog kopnenog mosta, nastalog nakon
pada Berlinskog zida i nove nade koja se izjalovila
agresivnim nastupom financijskih predatora
na nova trita, kriminalnim pretvorbama i
privatizacijama i grabeom resursa.
Kina je na UN skupu o ciljevima odrivog razvoja najavila
da e u sljedeih 15 godina investirati 12 milijardi dolara i ponititi dugove najslabijim svjetskim ekonomijama, ukljuujui
male otone drave. Peking e u pet godina pomoi 600 projekata izvan granica zemlje i ponuditi vie stipendija za kolovanje. Kina smatra da se u cilju rjeenja razliitih globalnih
izazova, ukljuujui recentnu izbjegliku krizu u Evropi, treba
teiti traenju mira i ostvarivanju razvoja. Samo razvoj moe
eliminirati povode za sukobe. Kina je jedna od najzaslunijih
nacija za znaajno smanjenje siromatva prema prijanjim milenijskim ciljevima, zahvaljujui uzdizanju brojnih kineskih
obitelji iznad praga siromatva. Kina sada nudi pomo drugim
zemljama, pogotovo u Africi, da naprave slinu transformaciju.
Istroen postojei model
Trend pada cijena hrane i ostalih roba zapravo je stvarni
izraz krize koji potvruje staro pravilo da inflacija u financijskom
sektoru raa deflaciju u realnom. to se tie cijena nafte i plina,
postoje i politiki pritisak na Rusiju i arapske zemlje, uvoenje
sankcija zbog Ukrajinske krize i pritisak na tzv. Saudijsku Arabiju da zadri visoke kvote dnevne proizvodnje, ime, usprkos
manjem porastu i stabilizaciji cijena, dri cijenu nafte jo relativno niskom. Pad i stabilizacija cijena nafte na max. 60 USD/
barelu je ekonomski i ekoloki upitno vaenje nafte iz kriljaca
uinio potpuno besmislenim. Cijena nafte od recimo 50 dolara
za barel manja je za, u najboljem sluaju, 7 dolara od cijene kotanja izvaene iz kriljca. Arab light nafta u cijeni kotanja na
crpilitu dostie i znatno manje iznose.
Ameriki FED nije poveao eskontnu stopu, izmeu ostaloga
i zbog potrebe za likvidnou prezaduenih spekulanata te zbog
visoke dolarske zaduenosti mnogih kompanija u SAD i izvan
njih zbog nulte eskontne stope ve godinama. Procjene kau da
zaduenje izvan SAD iznosi oko 9 triliona dolara, dok je prije 15
godina ono bilo 4,5 puta manje. Rast javnog i privatnog duga
postaje obrnuto proporcionalan rastu fiktivnih profita financijskih korporacija. Prema nekim teorijama i to je zakonomjerno i
proizlazi iz osnovne jednadbe BDP-a.
Stabilizirana je cijena nafte, nakon 38% rasta tokom proljetnih mjeseci zbog kratktrajnog slabljenja dolara, i suprotstavljenih spekukulantskih interesa proizvoaa (posebno S. Arabije
s jedne te Irana i Norveke s druge strane) i trgovaca na budue isporuke. Oekuje se i daljnji rast cijena zlata i nafte. Zlato
se smatra sigurnim utoitem, pa se oekuje zlatna groznica do

2030. Potranja za zlatom bit e udvostruena do 2030. i porast e na 5.000 tona, sa sadanjih 2.500 tona, to e poveati
cijenu na 2.400 dolara za uncu, smatraju strunjaci. Analitiari
smatraju kako e za 15 godina cijena zlata dostii rekordan nivo.
Potranja za zlatom u Indiji i Kini dostii e po 1.000 tona ove
godine, a njihove centralne banke kupit e najmanje 400 tona.
Kratkorona ciljana cijena zlata je oko 1.100 dolara, ali se dugorono oekuje rast, i to zbog poveanja bogatstva u Aziji, rasta investicija i rasta rezervi centralnih banaka. Rusija je 2014.
poveala otkup zlata na svjetskom tritu i znaajno popunila
zlatne rezerve, pa je krajem 2014. imala vie od 1.100 tona zlata.
Najvie zlatnih rezervi imaju Sjedinjene Amerike Drave 8.100
tona, Njemaka 3.300 tona, Italija 2.450 tona i Francuska 2.440
tona. Bivi ef Federalnih rezervi i jedan od kreatora trenutnog
kaosa, Alan Greenspan izjavio je da je zlato realno sigurno utoite. Njegova izjava jasan je znak mnogima kako e se kretati
cijene zlata, a mnogi su hedge fondovi jo proljetos poeli masovnije kupovati investicijsko i monetarno zlato.
Nema inflacije u EMU ni nakon plasmana preko 560 milijardi
otkupljenih obveznica drava lanica Evropske monetarne unije
od ECB-a, izjavili su predstavnice centralne evropske banke. No,
pravo pitanje glasi gdje je taj novac koji je trebao pokrenuti ciljanu inflaciju od 2% do kraja godine kako bi se generirao makar
i minimalan rast BDP-a. Odgovor nije dat, ali je svima poznat.
Tako generiran novac ubaen je u burze, a a ne u realni sektor.
Ponavlja se ista pria jer se od krize 2008/9 nije dogodila nuna i neizbjena promjena paradigme. Promjena paradigme se,
prije svega, ogleda u promjeni globalne financijske arhitekture.
To znai odvajanje komercijalnog i investicijskog bankarstva,
odnosno zakonski regulirana zabrana depozitarnim bankama
da se bave spekulacijama s egzotinim vrijednosnicama i na
tome gube stotine milijardi pasive, dakle tueg uloenog novca
tednje graana i depozita realnog ekonomskog sektora. Drugo, potrebno je vratiti princip monetarne suverenosti i kreiranja
razvoja kroz kreditno poticanje realnog sektora, posebno proizvodnog. Zbog ovih mravih rezultata, u zemljama koje ga jo
nisu uvele, euro je sve manje popularan. Nekada je eurozona bila
ekskluzivni klub u koji su eljele ui skoro sve evropske zemlje.
Nakon grke krizei rigidnog ponaanja evropskih ekonomskih
sila, zajednika valuta sve manje je privlana zemljama koje ne
koriste euro. Poljska, eka i Maarska uvoenje eura smatraju potezom punim rizika i trokova, ukljuujui i znaajnu predaju suvereniteta, objavio je The NewYork Times. Poljska jo
BEHAR 126

53

ekonomski podlistak

IZDVOJENA TEMA

nije uvela euro, a Britanija i Danskaprije su odluile da nee

ulaziti u eurozonu.
Da stvari nisu pod kontrolom svjedoi i kontradiktorno ponaanje ECB. Centralna banka EMU bila je zadovoljna uincima
svog programa kvantitativnog poputanja na ekonomiju i inflaciju i nije imala namjeru zavriti ga prerano. ECB od marta kupuje oko 60 milijardi eura mjeseno dravnih obveznica i druge
imovine s ciljem poveanja koliine svjeeg novca u ekonomiji
i okretanja deflatornih trendova. Mi vidimo da je zaustavljen
negativan trend kreditiranja putem banaka i da novi krediti
nalaze put u ekonomiju kroz bankarski sustav, izjavio je lan
Uprave ECB-a, Yves Mersch za radio Luxembourg, u maju. On
je rekao i da ECB vidi uinak na inflaciju, jer je postojao rizik da
e Evropa skliznuti u deflaciju. Iako na situaciju utjeu i cikliki
faktori, ECB je prilino zadovoljan da je poduzeo odgovarajue
mjere u odgovarajuem trenutku i da je to jedan od razloga to
je (program) toliko efikasan.
ECB je tada najavio da e kvantitativno poputanje potrajati
do septembra idue godine, dok se dio mainstream ekonomista nadmeno pitao hoe li program zavriti ranije zbog nairoko
prepoznatog uspjenog poetka. ECB je prognozirao da e se inflacija u eurozoni zadrati u blizini nule do jeseni ove godine, da
bi se do njenog kraja pribliila razini od 1.5 posto. Samo tri mjeseca poslije, na portalima je osvanula vijest da je ECB zabrinut
zbog izostanka inflacije i da je sprema proiriti program kupnje
obveznica ako se za to ukae potreba uslijed globalnog pada cijena i usporavanja rasta koji ugroavaju ciljanu razinu inflacije
do dva posto. Tu potpuno suprotnu procjenu uspjenosti programa ovaj puta je javnosti predoio drugi lan Uprave, jednako
pompezan neznalica, Peter Praet, ali je umirio investitore tj.
spekulante da e, bude li potrebno, i dalje hiperinflatorno ubacivati helikopterski novac (Ben Bernanke, bivi ef Federalnih
rezervi prije izbijanja krize 2008.) na trita kako bi oni mogli
pokrivati svoje kockarske dugove. Euro je oslabio, a inflacija u
eurozoni je u julu iznosila samo 0.2 posto. Dodatno je smanjena
uslijed ispuhivanja balona oekivanja rasta kineske ekonomije, pada cijena nafte i popratnog kaosa na svjetskim burzama.
Praet je izjavio da bi se rok trajanja kvantitavnog poputanja
mogao produiti jer program prua dovoljnu fleksibilnost, pogotovo po pitanju njegove veliine, sastava i trajanja. Ve sada
ukupan iznos od 560 milijardi eura vei je od planiranog za prvih 7 mjeseci programa za 120 milijardi. Novac se proizvodi kao
u Weimarskoj Njemakoj. Iz ekonomske povijesti se zna da je
takvo plaanje neotplativih dugova inflatornim novcem rezultiralo tzv. Weimarskom hiperinflacijom 1923. koja je izazvala
dugotrajnu krizu i siromatvo u Njemakoj i na koncu dovela
naciste na vlast.
Banke nisu vratile niti 50% pomoi koje su primile od dravnih
budeta za krizu 2008/9, to svjedoi da i dalje postojano ulau
u financijske spekulacije i gube novac. Inflacija je vidljiva u financijskom sektoru, bujali su indeksi, posebno ulaganja u nerealna
oekivanja kineskog rasta. Taj je balon je pukao krajem augusta
i poetkom septembra, a Kina je nastavila rasti po realnim stopama, neto manjim izvozom zbog krize, i okree se domaem
i tritima BRICS-a i angajske grupe. U meuvremenu, UBS i
Deutsche bank kanjeni su zbog malverzacija sa kamatama na
tritu, a ve se vodi i postupak protiv Deutsche bank i nekih
drugih banaka za namjetanje cijena zlata. Bankarski sektor se
54

BEHAR 126

nalazi u tekim i nenaplativim gubicima, zbog ega je je Grkoj

nametnuto teko i nemoralno otplaivanje duga. Isti scenarij
eka Italiju i Francusku. Banke u svijetu otpustile su 59.000
zaposlenika samo 2014. Deutsche bank je procijenila gubitak
samo u treem kvartalu 2015. na 6,2 milijarde eura.
Istovremeno, era jednodecenijskog rasta deviznih rezervi
centralnih banaka je prekinuta. Bloomberg je procijenio da su
globalne devizne rezerve jo u martu pale na 11,6 biliona dolara u odnosu na rekordnih 12,03 biliona dolara iz augusta 2014.,
ime je zaustavljeno veliko uveanje rezervi zapoeto 2004. Iako
je taj pad precijenjen, jer je jaanje dolara oborilo vrijednost ostalih valuta, ukazuje na zaokret, nakon to su centralne banke iz
Kine i Rusije poveavale svoje devizne rezerve za prosjenih 824
milijarde dolara godinje. Smanjenje deviznih rezervi bi, prema
komentaru Bloomberga, moglo imati negativne posljedice po
globalna trita, jer bi zemljama u razvoju moglo oteati podizanje svojih zaliha novca i podsticanje privrednog rasta, izazvati daljnji pad eura i umanjiti potranju za amerikim dravnim
obveznicama. Zemlje u razvoju koje dre oko dvije treine globalnih deviznih rezervi su, kada se izuzmu efekti kolebanja deviznih teajeva, potroile 54 milijarde dolara zaliha u etvrtom
kvartalu 2014., to je najvei iznos od poetka globalne financijske krize iz 2008. godine, prema procjenama Credit Suisse.
Zemlje poput Kine, Rusije Japana ili S. Arabije okreu se vlastitim aranmanima, pa i intervalutarnim, bjee od dolara i eura.
Evropska unija
Njemaka privreda poela je skromno rasti zahvaljujui niskoj
stopi nezaposlenosti, veim plaama i slabom euru, ocijenila je u
julu njemaka centralna banka, vrlo optimistino. Nakon to je
lani ostvarila rast od 1,6 posto, najvea bi privreda eurozone u
ovoj godini trebala porasti za 1,7 posto, a u 2016. moe oekivati rast od 1,8 posto, koji bi trebao blago usporiti u 2017. godini,
na 1,5 posto, radosno su priali strunjaci centralne novarske
institucije. Nakon gotovo stagnacije sredinom prole godine,
njemaka je privreda ojaala krajem godine, zabiljeivi rast od
0,7 posto u posljednjem kvartalu i rast od 0,3 posto u prva tri
mjeseca ove godine. Na strani domae potranje, u prilog idu
prednosti vezane uz povoljnu situaciju na tritu rada i znaajan rast osobnog dohotka. To je poduprlo osobnu potronju i
graditeljske aktivnosti, tvrdili su u sredinjoj njemakoj banci.
No, inozemno poslovanje optereuju priguujui uinci iz globalne ekonomije, ali njihov utjecaj neutralizira deprecijacija eura
i oporavak u eurozoni. Kakakv je to rast njemake privrede od
1,6 do max. 1,8%, uspjean? Kako pada izvoz, kljuni oslonac
njemake privrede, iskljuivi faktor skromnog rasta je deprecijacija eura kroz Quantitative easening ECB-a.
Rastu robnog izvoza
Stvarnog rasta nema,
znaajno je doprinijela
rastu spkeulativne kadeprecijacija
eura prema
tegorije, nekretninski
biznis i osobna potrodolaru te je najvee
nja, to e dati kratkopoveanje zabiljeeno upravo
rone efekte. Isto tako,
na podruje SAD-a (u prvih
zbog sve vee deprecipet mjeseci za 22%). To je
jacije eura prema dolaru, Evropska unija
koincidiralo sa pritiskom SAD
biljei vee poveanje
za potpisivanjem TTIP-a.

ekonomski podlistak

IZDVOJENA TEMA

izvoza u SAD, posebno robnog. U ljetnim mjesecima je platna

bilanca kao skup svih transakcija Unije sa svijetom pokazala poboljanje u odnosu na prolu godinu, s realizacijom suficita na
podraunima roba i usluga te posljedino i na cijelom tekuem
raunu. Tako je u junu na podruju EU 28 realiziran suficit na
tekuem raunu platne bilance od 12,3 milijarde eura, u odnosu
na prolu godinu kada je realiziran deficit od 2,4 milijarde eura.
Suficit na robnom podraunu je rastao intenzivno unato padu
izvoza u Rusiju zbog ukrajinskih sankcija i to za 34%. Rastu
robnog izvoza znaajno je doprinijela deprecijacija eura prema
dolaru te je najvee poveanje zabiljeeno upravo na podruje
SAD-a (u prvih pet mjeseci za 22%). To je koincidiralo sa pritiskom SAD za potpisivanjem TTIP-a.
TTIP (Partnerstvo za transatlantsku trgovinu i ulaganja)
je naziv trgovinskog sporazuma o kojem trenutno pregovaraju europske zemlje i SAD, a koji bi navodno trebao ukloniti
prepreke u trgovini (carine, nepotrebni propisi, ograniavanje
ulaganja...) u irokom rasponu ekonomskih sektora kako bi
se olakala kupovina i prodaja robe i usluge izmeu EU i SAD.
Predsjednik evroskeptine Nezavisne stranke Ujedinjenog kraljevstva Douglas Carswell tvrdi kako se radi o sporazumu koji
nije onakav kakvim su ga predstavili njegovi predlagatelji. TTIP
nije slobodna razmjena, ve korporativna muljaa, napisao je
Carswell na Twitteru. Njegovu je objavu podrao konzervativac
Zac Goldsmith. Jedan od kontroverznijih aspekata prijedloga
sporazuma je osnivanje kvazisudbene trgovinske institucije. To
bi dozvolilo velikim korporacijama da tue nacionalne vlade
za bilo koje politike koje bi potencijalno mogle natetiti njihovom profitu. Kritiari TTIP-a tvrde kako bi to moglo naruiti
demokraciju i poveati korporativnu mo. Sporazum je kontroverzan i zbog tajnog naina na koji se o njemu pregovara, a
o kojem mediji informacije uglavnom doznaju putem curenja
podataka. Glasnogovornik Carswellove stranke rekao je kako
strahuje od unitavanja javnih slubi zbog navedenog sporazuma.TTIP nije sporazum o slobodnoj trgovini, ve stavlja interese velikih multinacionalnih korporacija iznad interesa manjih
poduzea, a najvanije od svega, iznad demokratskog prava ljudi da politike kreiraju preko izbora, izjavili su iz stranke. Njemaki ministar ekonomije obeao je da e blokirati klauzule u
trgovinskom sporazumu izmeu Evropske unije i Sjedinjenih
Drava koje su protive idealima Socijaldemokrata, ukljuujui i odredbu o rjeavanju sporova izmeu investitora i drava
koju ele Amerikanci. Ono to SPD ne eli, nee se dogoditi,
rekao je Sigmar Gabriel u intervjuu za Sueddeutsche Zeitung.
Velik broj Evropljana i evropskih zastupnika izraava bojazan

da e odredba s nazivom Nagodba izmeu investitora i drave

(Investor-State Dispute Settlement, ISDS) pogodovati tvrtkama
i korporacijama u nastojanju da se oslabe zakoni o radu, zatiti
potroaa i okolia. SAD odbijaju prihvatiti sporazum bez ISDS-a.
Javni dug EU zone 28 dosegao je 9400 milijardi eura odnosno
89% BDP. S time da Italija ima 134%, Portugal, panija, Irska,
Cipar, Grka, imaju preko 100% uea javnog duga u BDP-u.
Hrvatska je dosegla 90% s tendencijom daljnjeg rasta, ali neto
manjeg nego u prethodnom razdoblju.
Hrvatska
Javni dug neki smatraju glavnim kreatorom malog rasta
BDP-a u Hrvatskoj, od 1,5% u dva kvartala. MMF navodi da je
javni dug povean sa 35 posto BDP-a u 2008. godini, na 85 posto krajem 2014., to je odraz fiskalnih manjkova od 6,5 posto
BDP-a od 2009. godine. Dravni zavod za statistiku objavio je
da je u 2014. deficit konsolidirane ope drave iznosio -18,8
milijardi kuna, odnosno -5,7% BDP-a, dok je 2013. iznosio
-17,7 milijardi kuna ili -5,4% BDP-a. Konsolidirani dug na kraju 2014. iznosio je 279,6 milijardi kuna ili 85,0% BDP-a, dok je
za 2013. iznosio 266,1 milijardu kuna, odnosno 80,6% BDP-a.
Najvei utjecaj na deficit ope drave u 2014. imao je statistiki tretman transfera socijalnih doprinosa iz II. u I. stup. Prema
statistikim pravilima, ta transakcija ne priznaje se kao prihod
u trenutku primitka te je za tri milijarde kuna uvean deficit.
Takoer, bitan utjecaj na poveanje deficita imalo je i preuzimanje duga H Carga po osnovi treeg poziva u iznosu od 955
miliona kuna. Ukljuivanje HBOR-a utjecalo na porast duga drave u iznosu od 4,4% BDP-a. Oko HBOR-a postoje i neki prijepori. Kreditni portfelj im je vjerojatno problematian. Naime,
izdavali su se politiki motivirani krediti u turizam ili restrukturiranje kao, u stvari pokrie operativnih trokova poduzea u
problemima (plae). To je razlog ostavke nakon samo 9 mjeseci
direktora Vladimira Kristijana. HBOR je 2012. Izdao 10,5 milijardi kuna kredita, 2013. 7,8 milijardi, a 2014. 4,1 milijardu.
Za ovu godinu vlada je odredila kvotu od 5 milijardi. Strunjaci
ovdje propitkuju svrhovitost kvote, a ne ispitivanje isplativosti
i opravdanosti investicije.
Primarni deficit ope drave u 2014. iznosio je -7,4 milijarde
kuna ili -2,2% BDP-a, dok je u 2013. iznosio -6,2 milijarde kuna
ili -1,9% BDP-a. Fiskalni nadzor Evropske komisije nad zemljama
lanicama temelji se na izvjetaju Dravnog zavoda za statistiku.
Europska unija ima dva glavna kriterija pri fiskalnom nadzoru. Udio budetskog deficita ope drave moe biti najvie 3%
BDP-a, a konsolidirani dug ope drave ne smije biti vei od 60%
BDP-a. Sve se to sve manje potuje i u najrazvijenijim
EU ekonomijama, a frizirane statistike e se otkriti kao
i u sluaju Grke. Slino je i s Quantitative easening u
EU, koji je poveao javni dug (prodaja obveznica ECB-u)
novac usmjerio u spekulacije, a tek djelomino u infrastrukturu i proizvodnju za izvoz u SAD zbog precijenjenog dolara u odnosu na euro, to je opet apsurdno jer
je eskontna stopa FED-a godinama na nuli, dolara ima
kao u prii, a inflacije navodno nema. Stvarno je ima jer
se cijene korigiraju stalno, a realni prihodi padaju ve
godinama, ali nema galopirajueg efekta pa se to ne primjeuje, a mogue je frizirati statistiku. Goldman Sachs
je to pokazao u sluaju Grke.
n

Foto: FAH

BEHAR 126

55

ekonomski podlistak

RAZGOVOR S POVODOM

SELMO CIKOTI za Behar govori o vezama ekonomije i obrazovanja, mjestu ekonomije u sigurnosnom sklopu
drava, dobrom i loem liderstvu, politiarima i dravnicima

Liderstvo
je opasan
biznis
Koliko god uvaavamo to to je Erasmus kazao
kako nema bolje investicije u budunost nacije
i drave od kvaliteta obrazovanja njezinih mladih ljudi, mislim da jednako tako moemo rei
da nema opasnije stvari za budunost drave
od propadanja sistema obrazovanja

Razgovarao: Faris Nani

Vi ste se u svojim teorijskim radovima usredotoili
na ovisnost ekonomije o kvalitetnom obrazovanju. U kojoj je mjeri uspjena ekonomija povezana sa kvalitetom
obrazovanja?
Za dravu i za ekonomiju u cijelosti, obrazovanje danas,
kao to je bilo u prolosti i kao to e, zasigurno, biti i u budunosti, predstavlja jednu od temeljnih vrijednosti i investicija. Zbog toga to vi obrazovanjem praktino profilirate, ne
samo sistem koji elite da razvijate, ve i vrijednosti do kojih
drite, mehanizme koje elite da ugradite u svoju ekonomiju ili dravnu organizaciju, standarde koje elite da postavite
kao norme. Kroz obrazovanje diktirate nain miljenja svojih
ljudi koje pripremate za razliite izazove ekonomije, drave i
drugih struktura koje su povezane s ekonomijom. Ne moete
nikada ekonomiju posmatrati izolovano od drugih ljudskih
djelatnosti, a svi ljudi koji vode te razliite poslove se kroz
proces obrazovanja pripremaju. Komplementarnost koju elite imati u smislu povezivanja ekonomije sa dravom prije
svega, sa dravnom strukturom i mehanizmima upravljanja
u svim stubovima vlasti i svim drugim elementima drutva i
drave praktino najbolje postiete kvalitetom obrazovanja,
56

BEHAR 126

pripremom mladih ljudi za izazove koji ih ekaju u raznim poslovima. Postoji jedna vrlo direktna funkcionalna veza. Kroz
vezu obrazovanja i ekonomije postiete praktian kvalitet i
primjenjivost znanja koje studenti stiu na univerzitetima
i drugim oblicima specijalistikih kolovanja. Imate drava
gdje studenti uloe jako puno napora da bi zavrili fakultete,
a praktino im skoro sva ta steena znanja u ivotu ne trebaju.
Ako integrirate ekonomiju sa obrazovanjem preko razliitih
instituta i istraivakih projekata te traite od nauke i obrazovnih institucija da vam daju svoje ideje a vi pri tomu njima
dajete povratne informacije o tome ta je i kakvi su primjenjivost i kvalitet njihovog znanja, onda postie funkcionalnu
spregu izmeu obrazovanja i ekonomije koja je znatno vie
od obinog zbira kvaliteta ekonomije i obrazovanja. Dobijate
novu vrijednost, oplemenjen i uvean isti, fiziki zbir ekonomije i obrazovanja. Zbog toga mislim da ljudi u ekonomiji
trebaju biti osjetljivi i imati sluha za ono to im obrazovanje
sugerira, a obrazovanje, s druge strane, treba imati isto tako
interes i sposobnost da prepozna stvarne zahtjeve realnog
ivota i ekonomije da bi svoje mlade kadrove pripremalo za
ono to e im stvarno trebati.

ekonomski podlistak

RAZGOVOR S POVODOM

Nismo li imali tu vrstu diskusija i prije 40 godina kada

je uvoena takozvana uvarova reforma srednjokolskog,
pa kasnije i visokokolskog obrazovanja, raspravu o vezi,
kako se to onda zvalo, udruenog rada i obrazovanja?
Jesmo, ali sve velike ideje i svi veliki projekti opstaju ili
nestaju u fazama primjene. Primjena rezultata tih diskusija
tada nije bila najdosljednija. Mehanizmi te sprege su bili preglomazni. Postavljeni su bili na visokom nivou oekivanja, a
u realnom se ivotu ta sprega nije osjeala, onako kako je to
neko strategijski bio dobro koncipirao. Implementacija tog
projekta onda bila je jako loa. No, ja mislim da fakultet koji
ima sluha, pa svoje studente alje redovno na internship ili
neku vrstu prakse u firme koje se bave zanimanjima za koje
oni pripremaju svoje studente, zakljuuje da ima daleko vie
koristi i daleko kvalitetnije studente. Firme kau da studenti
koji su imali praksu u realnom ambijentu dou daleko bolje
pripremljeni od studenata koji su radili samo u obrazovnim
institucijama ili nekim vladinim institucijama koji ive u
jednom izolovanom svijetu u kojem misle da mogu diktirati
naine miljenja i ponaanja u odreenom ambijentu. Iskoristiu jedan izvanredan primjer, Energoinvesta i njegova dugogodinjeg direktora Emerika Bluma za ilustraciju. Kada su
poeli od jedne, praktino radionice da postaju firma koja je
imala ambiciju i kapacitet da konkurie na svjetskim tenderima, vidjeli su da pored ogromnog broja agilnih, inventivnih
i kreativnih ininjera i majstora, nisu dovoljno kapacitirani
da prate tempo po kojem su eljeli da se kreu. To ih je navelo da pokrenu institut. Institut im je dao novu snagu i skok.
Meutim, nekoliko godina nakon toga, shvatili su da imaju
potencijal za novu vrijednost. Tada je Blum donio odluku da
pokrene otvaranje Elektrotehnikog fakulteta u Sarajevu, sa
smjerovima koji e pripremati ininjere za specijalnosti koje
su potrebne u zemlji i svijetu, ali po svjetskim standardima.
Kada su birani profesori za Elektrotehniki fakultet u Sarajevu, onda se pitalo ko najbolje predaje odreeni predmet u
Jugoslaviji, bez obzira sa kojeg univerziteta poticao. Takvi
su dovedeni u Sarajevo i za ono vrijeme i standarde dobivali
nevjerovatne uslove. Ljudi oko Emerika Bluma ubrzo su uvidjeli da su se ta ulaganja isplatila, da su to bile izvanredne
investicije. Taj je fakultet sa tri ili etiri smjera koje
je profilirao, za par godina postao vodei u Jugoslaviji jer je nudio rjeenja za praktine probleme i svu
teoriju koju je nudio stavljao u funkciju konkretnih
rjeenja, potrebnih za SAD, Meksiko, Sovjetski Savez, Indiju, Kinu, afrike zemlje i ostale i to u takmienju sa najveim svjetskim kompanijama toga
vremena. To je sprega o kojoj govorim.
Promjene za spas obrazovanja
ta to treba mijenjati u sistemu obrazovanja
u Bosni i Hercegovini i ire?
Mislim da se svi u regiji nalazimo u opasnom
stanju. Napustili smo jedan konzervativniji metod
i sistem obrazovanja koji smo imali u zajednikoj,
bivoj dravi, a nismo niti izbliza usvojili Bolonjski proces u mjeri potrebnoj da bi ga mogli smatrati funkcionalnim sistemom obrazovanja. To to se
nalazimo u tom procjepu je jako opasno za dravu i

kvalitet kadrova koje sadanji sistem proizvodi, s jedne strane. Postoji jo vea opasnost to smo otvorili prostor za privatne fakultete koji su ak znatno niih standarda, vrijednosti i kvaliteta znanja koje proizvode od ovih dravnih koji se
nisu dobro snali u reformi. Koliko god uvaavamo to to je
Erasmus kazao kako nema bolje investicije u budunost nacije i drave od kvaliteta obrazovanja njezinih mladih ljudi,
mislim da jednako tako moemo rei da nema opasnije stvari za budunost drave od propadanja sistema obrazovanja.
Mislim da to vlasti moraju shvatiti te kvalitetu i standardima u obrazovanju posvetiti daleko vie panje, a onda ii sa
nadgradnjom da obrazovanje tjenje funkcionalno poveu sa
mehanizmima vlasti i sa ekonomijom. Da se postigne cilj da
obrazovni sistem proizvodi kadrove koji su usklaeni sa nekim dravnim strategijama razvoja, potrebama drave i da
to potpuno korespondira sa kapacitetom, mogunostima i
zahtjevima ekonomije. Ako se taj trougao povee u funkcionalnu vezu koja e trajati kroz vrijeme, imamo ansu zato to
posjedujemo izvaredno talentirane i sposobne mlade ljude.
No, ako ih ne budemo obrazovali i pripremali za izazove buduih vremena koja e biti sve kompleksnija od dananjih,
onda ni kao drava ni kao ni kao drutvo ni kao obrazovni
sistem nismo blizu oekivanja koja stoje pred nama.
Imamo dva problema. Jedan je injenica da vi praktiki
nemate stvarnu, jasnu i nedvosmislenu dravnu strategiju ni u zemljama regije, a kamoli u Bosni i Hercegovini.
Drugo, prolo je ve dvadesetak godina proizvodnje kadrova na ovim fakultetima sa puno niom razinom obrazovanja i znanja koje morate integrirati u drutvo. Kako
rijeiti tu aporiju?
Pitanje je vrlo kompleksno da bi se na njega dao jednostavan odgovor. Mislim da se mnoge institucije ili neke vrste drugih, manje institucionalnih oblika praenja bave tim
problemom, pa nemaju neke jasne odgovore. Smatram da e
ivot nametati potrebu da se ovim pitanjem bavimo ozbiljnije, konkretnije. Bosna i Hercegovina ima sloenu situaciju
da je obrazovanje de facto i de iure u nadlenosti kantonalnih
vlada u Federaciji, odnosno etnitetske u RS-u i da praktino
nemate standardizacije nekih vrijednosti i principa te nekih

Tehnologija se u principu i po definiciji kroz historiju

primarno razvija za potrebe naoruanja i vojne opreme,
pa onda dobiva svoju civilnu ili drutvenu primjenu. To
je sutinska veza izmeu ekonomije i odbrane, odnosno
sigurnosti odreene drave. Tako po definiciji imate
situaciju da su ekonomski razvijene zemlje opremljene
i naoruane najmodernijim sistemima ili ako uzmete i
analizirate sve drave koje imaju savremeno oruje i
savremene sisteme koji predstavljaju oslonac odbrane i
sigurnosti tih drava, po pravilu, sasvim sigurno ete vidjeti
da iza njih stoje stabilne i razvijene ekonomije
BEHAR 126

57

ekonomski podlistak

RAZGOVOR S POVODOM

normi u obrazovanju na nivou drave, a da ne govorim o kapacitetu drave da prati sve trendove daleko ireg prostora.
Evropska unija ima problema, da ne spominjem zemlje regiona i da opet posebno ne izdvajam Bosnu i Hercegovinu.
Nadam se da e drava sve vie prepoznavati znaaj obrazovanja za budunost drave i funkcionalnost njenih institucija i mislim da e se svaka investicija u ovoj sferi viestruko
pozitivno potvrivati u smislu povrata investicije.
Spomenuli ste Bolonjski proces obrazovanja. Jesu li prema vaim spoznajama, zemlje koje su primijenile ozbiljne
reforme kolstva na svim nivoima doista i uspjele u ovome
o emu smo govorili, funkcionalne veze vlasti, ekonomije, njenog realnog i financijskog sektora i obrazovanja?
Prvo, valja prepoznati injenicu da je Evropa na putu
izgradnje Unije pola od pretpostavke da e standardizacija obrazovanja biti jedna od temeljnih standardizacija koje
treba provesti na nivou EU. Mislim da to treba biti vodilja i
dravama u regionu. Ta standardizacija obrazovanja, koliko
god je djelovala jednostavno na poetku, pokazala se veoma
kompleksnom u velikom broju evropskih zemalja zato to u
vremenima reformi sve mijenjate bre i lake od navika ljudi.
Velik broj starih profesora od autoriteta, reputacije i ugleda
na mnogim renomiranim univerzitetima zadrava svoj nain predavanja, ispitivanja, saradnje i interakcije. Ideja neposrednije angaovanosti studenata u procesu obrazovanja,
prohodnosti i pokretljivosti studenata i profesora po prostoru
Evrope, taj vii stepen njihove ukljuenosti kroz proces nastave i manje neizvjesnosti vezane za sam ispit je neto to
mnogi razumiju i primijenjuju na razliite naine i ne postiu oekivane efekte. Stari sistem obrazovanja koji smo imali u bivoj Jugoslaviji je moda bio konzervativan, ali je bio
vrlo konsistentno izveden. On je zasigurno imao vrijednosti
u sebi . Moglo se tano znati ta znai diploma s kojeg fakulteta, ta znai odreen prosjek ocjena, odreena preporuka
i tako dalje, to vie nije sluaj ak niti na prostoru Evropske
unije. Meutim, zemlje koje su provele Bolonjski proces po
nekakvim pravnim normama do kraja, sada nastoje da prepoznaju praktine posljedice reformi i da ine potrebne korekcije da bi podizali kvalitet. Osjeaj odgovornosti i organizacija ljudi u sistemu obrazovanja, podrani spremnou
dravnih institucija da ih svojim mehanizmima prate u namjeri da podiu kvalitet obrazovanja su itekako potrebni u
svim dravama, pogotovu kod nas u regionu, a ponajvie u
Bosni i Hercegovini.
Ratove dobivaju ekonomije
Dio svojih teorijskih razmatranja posvetili ste ulozi
ekonomije u opoj sigurnosti zemlje. To naelno znamo,
ali vrlo vjerovatno ne razumijemo stvarni ponder zdrave
ekonomije na rezultantu sigurnosti jedne zemlje. Koliki
je taj ponder, barem relativno, u odnosu na druge faktore
koji ine sigurnosni sklop jedne zemlje?
Dati u dva-tri vrlo jednostavna komentara i malo u to
elaborirati. Prvo, moderni kriterijumi snage odbrane neke drave ne idu vie za prebrojavanjem vojnika, tenkova, raketa
ili aviona, nego analiziraju i mjere snagu ekonomije. Dakle,
snagu odbrane moderne drave definira snaga njene ekonomije. S druge strane, ekonomija i sigurnost su u meusobnoj
58

BEHAR 126

Tamo gdje dominiraju politiari dravnici

imaju male anse. Liderstvo je opasan biznis.
Ja liderstvo razumijem kao sposobnost onoga
koji vodi da, na bazi zajednike vizije sa onima
koji ga slijede, prihvati rizik promjene, da tu
promjenu realizira i da ju institucionalizira.
Pri tomu, nain na koji ostvaruje uticaj na
svoje saradnike je inspiriranje, motiviranje
i ubjeivanje. Liderstvo nije vezano ni za
kakve mehanizme prisile. Kada govorimo o
viziji onda govorimo o poeljnoj i ostvarivoj
slici budunosti. Dakle, liderstvo je vezano za
realne mogunosti
direktnoj korelaciji i vezi. Nema odrivog ekonomskog razvoja bez garantovane sigurnosti kao to nema stabilne sigurnosti bez odrivog ekonomskog razvoja. Te stvari idu prirodno
jedna s drugom i jedna bez druge ne mogu. Kada analizirate
sam rat kao posebno stanje gdje testirate snagu sigurnosti
i ekonomije, onda dobri poznavaoci mehanizama rata kau
da bitke dobijaju vojnici, ali ratove dobijaju logistike, odnosno ekonomije. Mislim da sa ove tri kratke ilustracije moemo dobiti predstavu o tome koliko je ekonomija u vremenu
mira i rata vana za opstojnost, odbranu i sigurnost jedne drave ili jednog prostora. Naravno, vie je tu drugih mehanizama koji ovo mogu da potvrde. Snaga i kvalitet ekonomije su
direktno vezani sa stepenom tehnolokog razvoja odreene
drave. Tehnologija se u principu i po definiciji kroz historiju primarno razvija za potrebe naoruanja i vojne opreme,
pa onda dobiva svoju civilnu ili drutvenu primjenu. To je
sutinska veza izmeu ekonomije i odbrane, odnosno sigurnosti odreene drave. Tako po definiciji imate situaciju da
su ekonomski razvijene zemlje opremljene i naoruane najmodernijim sistemima ili ako uzmete i analizirate sve drave
koje imaju savremeno oruje i savremene sisteme koji predstavljaju oslonac odbrane i sigurnosti tih drava, po pravilu,
sasvim sigurno ete vidjeti da iza njih stoje stabilne i razvijene ekonomije.
Veliko je pitanje na koji nain to postii? Vi ne moete razvijati tehnologiju a da u nju ne ulaete. Ovdje u regiji imamo problem to ve godinama, pa i desetljeima
ne ulaemo u razvoj tehnologija. Znai li da smo mi time,
zbog slabije ekonomije, pa posljedino i slabijeg obrambenog sistema doista sada ugroeniji nego to smo bili?
Valja zapaziti injenicu da taj problem, koliko god brutalno pogaa zemlje regiona, na vrlo direktan nain pogaa
i zemlje koje su u znatno boljoj poziciji. Mislim tu na zemlje
lanice NATO i EU. ta se u tim organizacijama dogaa? Ljudi su tamo shvatili da trend stalnog poveanja odbrambenih
budeta i investicija u tehnologije, tim stepenom prirasta vie
nije odriv, vie nije mogu. Zbog toga su kazali da je logino
i potrebno, u odnosu na troenje u okviru tih organizacija i
pojedinanih lanica tih organizacija, pristupiti modusu po

ekonomski podlistak

RAZGOVOR S POVODOM

prevlasti korumpiranih politiara sa vizijom jednog mandata. Gdje su lideri i kako ih prepoznati?
Tano je da sam problemu liderstva pristupio davi mu primaran znaaj. ini mi se da ovih est godina koliko se aktivno bavim liderstvom i otkako je, evo ve pet godina, taj predmet na Fakultetu politikih nauka u Sarajevu, u poetku kao
izborni, a zbog velikog interesa studenata na svim nivoima
i ciklusima obrazovanja postao obavezan predmet, problem
liderstva iz moje perspektive je postao posebno znaajan.
Zbog injenice da ivimo u vremenu brzih promjena i da se
tempo tih promjena sve vie poveava, ubrzava, bez ikakvih
znakova smanjenja. Naprotiv. On e, protekom vremena, u
godinama koje dolaze postajati sve vei i taj prirast nee biti
linearne, ve eksponencijalne naravi. Jedino svojstvo sposobnosti, kapaciteta ovjeka i organizacije, koje ih direktno
vezuje za mogunost da se nosi sa izazovima promjene, jeste
liderstvo. Liderstvo je sutinski vezano za promjenu. Ja u
Vas podsjetiti na puno raznoraznih definicija menadmenta, ali menadment je u sutini zaduen da sistem odrava u
funkciji. Liderstvo je primarno vezano za proizvoenje promjene, za kreiranje nove, bolje organizacije i novog, boljeg
stanja od postojeeg. Sa svim to se dogaa na globalnom
nivou i sa sve veom meuzavisnou i meusobnim uticajem, mi jednostavno moramo biti spremni na sve bre i sve
korjenitije promjene u svim sferama. Ako se danas desi da se
na Jamaiki ili u Keniji uvede nov nain treninga jedne atletske discipline, to ve sutra treba biti relevantno i za sportske
uitelje i trenere u Bosni i Hercegovini, i Hrvatskoj i Srbiji.
To ranije ni izbliza nije bio sluaj. Taj fenomen trai mentalitet lidera, ljudi koji se ne plae promjene. Kada govorimo
o dravama i politici trebamo imati u vidu da, pored mnogo
podjela lidera, ovdje lidere dijelimo na dravnike i politiare. Dravnici su oni koji sve svoje umne kapacitete , znanje,
energiju i volju , bez straha od posljedica stavljaju u funkciju
promjena koje su od interesa za dravu, odnosno za narod
koji predstavljaju. Politiari su, s druge strane, oni koji ine
sve da bi zadovoljili interese i oekivanja svojih glasaa, da
bi dobili vlast i na njoj ostali. Naalost, koda nas ovdje u
regionu dominiraju politiari. Dravnitvo se ne ohrabruje
ni optim stanjem duha i svijesti akademske, intelektualne zajednice, drutva i naroda. Slaem se sa tezom da svaki
narod ima lidere kakve zasluuje, ali s druge strane, lideri
su duni da profiliraju, vode i razvijaju svoj narod i njegovu
svijest. Oni su duni da svoj narod pripreme za vii nivo

kojem ne treba troiti vie, nego pametnije. NATO je razvio

koncept Smart Defence, a EU je nakon toga razvila koncept
Pooling and Sharing. Koncepti su u pravilu vrlo slini, a sutina je oba u sljedeem. Integrirat e se na nivou organizacije mnoge funkcije drava da bi se smanjili trokovi. Tako
e sve drave lanice Evropske unije razvijati jedan borbeni
avion, jedan ili dva borbena helikoptera, tri ili etiri vrste
transportnih ili vienamjenskih helikoptera, jedan ili dva
glavna borbena tenka jer su istraivanja i razvoj takvih projekata jako skupi. Ranije su to inile zemlje koje su to sebi
mogle da priute. Sada i te drave imaju problema odrati taj
tempo, pa onda vre koncentraciju. NATO to radi na pametan
nain, pa proizvode standarde i komunikacijsku opremu za
itavu organizaciju. Procedure, tehnike, obrazovanje, obuke,
edukacije, vjebi i provjera isto se standardizira i onda to svi
jednostavno primjenjuju, direktno bez razvijanja vlastitih
normi i tu se ostvaruju ogromne utede. Pojednostavljuje se
sistem, smanjuje se broj ljudi. Mi moramo prepoznati da se
ambijent i uslovi u kojima ivimo mijenjaju, da je disperzija
ukupnog bogatstva savremenog drutva daleko kompleksnija, ira i raznovrsnija i u okviru neke horizontalne distribucije, ali i kroz neku vertikalnu hijerarhiju raznoraznih zahtjeva
koji se postavljaju. Ljudi moraju prepoznavati te trendove i
ponaati se u skladu s njima. Mi nemamo ba najmobilnije
dravne aparate ovdje u regionu. Otprilike putamo da nas
nosi inercija prostora i vremena u kojemu ivimo, a to onda ne sugerira dobru
i aktivnu poziciju drave u vremenima
Mislim da je na najvei problem to se kao drutvo ne kreemo
koja e biti sve vie turbulentna.
brzinom vremena u kojem ivimo. To kao posljedicu proizvodi mnoge
Napokon, kao vojnik po primarnom
obrazovanju, oficir koji je dosegao
praktine probleme. U odreenoj e se mjeri to prepoznati kao duboku
najvie inove i funkcije u obrambekrizu zbog toga to smo daleko od standarda koji su ispred ili iznad nas,
nom sistemu BiH, kasnije i profesor
a mi se kreemo sporije od onih koji su ve uspostavili te standarde. To
na sigurnosnim studijima, teorijski
ste se posvetili i pitanju liderstva.
znai, da bismo ih dostigli, moramo se kretati bre i jae od onih koji
Danas e mnogi promatrai rei kako
su postavili te standarde i koji e to nastaviti i dalje. Ako prepustimo
ivimo u vremenu loeg leadershipa,
da nas preuzme neko od onih koji nose te standarde, gubimo ne samo
nedostatka dravnika i vizionara, a

nezavisnost, ve identitet. Onda, konano, gubimo same sebe.

BEHAR 126

59

ekonomski podlistak

RAZGOVOR S POVODOM

standarda, vii nivo izazova, vii nivo i oekivanja i ostvarenja. Ne bih krivio narod. Odgovornost vidim na strani lidera
i liderstva. Mi imamo pojedinanih svijetlih primjera ljudi
koji su spremni da rtvuju vlastitu karijeru i dobrobit zarad
progresa drave koju predvode i naroda koji predstavljaju,
na razliitim nivoima vlasti. Ali to su jo uvijek incidenti, a
ne pojave. Nadam se da e neka vrsta standardizacije koja
je sveprisutna na jednom znatno irem nivou, dobivati vre
i dublje korijene na ovom prostoru i da emo jaati osjeanje za znaaj mogunosti i svih pozitivnih posljedica liderstva. Moja odluka da tako snano zagovaram ideju uvoenja
jednog takvog predmeta, da jaamo svijest mladih ljudi o
tome koliko i ta dobro liderstvo moe da proizvede je jedan
od malih dokaza, ali se nadam da zbog interesa koji sve vie
imamo na Fakultetu politikih nauka, na Univerzitetu i iz
regiona, da e se slina praksa poeti dogaati i na drugim
univerzitetima u regionu.
Incidenti liderstva
Spomenuli ste incidente, a ne pojave liderstva, odnosno dravnitva. Kako prepoznate lidere promovirati u
drutvu koje je saturirano povrnou i senzacionalizmom
u kojemu politiari proizvode atmosferu povrnosti da bi
lake doli i ostali na vlasti?
Tamo gdje dominiraju politiari dravnici imaju male
anse. Liderstvo je opasan biznis. Ja liderstvo razumijem
kao sposobnost onoga koji vodi da, na bazi zajednike vizije
sa onima koji ga slijede, prihvati rizik promjene, da tu promjenu realizira i da ju institucionalizira. Pri tomu, nain
na koji ostvaruje uticaj na svoje saradnike je inspiriranje,
motiviranje i ubjeivanje. Liderstvo nije vezano ni za kakve
mehanizme prisile. Kada govorimo o viziji onda govorimo
o poeljnoj i ostvarivoj slici budunosti. Dakle, liderstvo je
vezano za realne mogunosti. Hou kroz ovu definiciju liderstva da dijelom odgovorim na ovo to pitate. Bez slijeenja
nema ni voenja. Ovdje je jako bitno educirati iri krug ljudi da se, tamo gdje postoje mogunosti, gdje postoji ideja,
vizija, snaga i hrabrost da se se vizija realizira, te promjene

mogu dogaati. Zasada, vrlo esto imate usamljene pojedinane sluajeve gdje ljudi osjeaju da nemaju situaciju, opti
ambijent u kojem mogu izvesti i institucionalizirati takve
promjene. Potrebno je, zasad, razvijati svijest da je to mogue, kao prvi korak. Potrebno je prepoznavati te pojedinane
lidere. Imate kod istog lidera recimo pet postupaka koji su
tipini politiki, a onda se dogodi jedan pravi dravniki potez, gest. ak i u tom sluaju, kod ljudi kod kojih dominira
politiki nain miljenja i ponaanja, ali kada naprave dravniki potez i zauzmu dravniki gard to im treba valorizirati.
Mislim da je neka vrsta saradnje na nivou regiona jako vana.
Naime, nisu vie ove nae dravice toliko zatvorene. Ono to
se dogaa u Bosni i Hercegovini itekako se prati, prepoznaje i ima posljedice i u Srbiji i u Hrvatskoj. Naravno, vrijedi
i obrnuto. Mislim da bi bilo dobro razvijati atmosferu koja
nudi kooperaciju kao bolji mehanizam od konfrontacije, da je
ukljuenost bolji pristup od iskljuenosti i da integracije generalno posmatramo kao prosperitetniji ambijent od izolacije
i fragmentacija. Onda emo stvoriti vrstu pozitivnog naboja
koja e davati vie hrabrosti liderima da prihvataju izazove
i rizike promjena i da te promjene vre. Kada sam kazao da
je liderstvo opasan biznis, mislio sam na sljedee. Kada inite promjenu, to radite u pravilu da bi jednom irem krugu,
daleko veem broju ljudi proizveli nekakve benefite, korist.
Meutim, kada god inite tu promjenu manji procenat ljudi
ili krug ljudi biva uskraen za neke privilegije, neke pogodnosti, , neke prinadlenosti koje ima postojeim stanjem.
ta se u principu dogaa. Vi kada pokrenete mehanizam
promjene , iroki krug ljudi ne prepoznaje ni jasno ni snano
ta su benefiti ni kada e oni poeti da se ostvaruju. Oni koji
gube, to prepoznaju odmah i jako estoko, na sve kreativne
vrlo konkretne naine ine sve da vas sprijee. Zato se kae
da lideri u pravilu dobijaju izvjesne neprijatelje i jako neizvjesne prijatelje. Zbog toga je liderstvo opasan biznis, zbog
toga ga nije lako implementirati na ovaj neureen prostor.
Meutim, liderstvo u sebi, po pravilu i uvijek u historiji ima
i jednu dimenziju misije. Lideri koji su inili najkrupnije promjene za svoje sljedbenike, pa i za ovjeanstvo u cijelosti,

Bosna i Hercegovina ima sloenu situaciju da

je obrazovanje de facto i de iure u nadlenosti
kantonalnih vlada u Federaciji, odnosno etnitetske
u RS-u i da praktino nemate standardizacije nekih
vrijednosti i principa te nekih normi u obrazovanju
na nivou drave, a da ne govorim o kapacitetu
drave da prati sve trendove daleko ireg prostora

Nadam se da e drava sve vie prepoznavati

znaaj obrazovanja za budunost drave i
funkcionalnost njenih institucija i mislim da e se
svaka investicija u ovoj sferi viestruko pozitivno
potvrivati u smislu povrata investicije
60

BEHAR 126

ekonomski podlistak

radili su to zbog osjeaja svetosti ciljeva

Zbog injenice da ivimo u vremenu brzih promjena i da se tempo
za koje se bore, a ne zbog konkretnih
tih promjena sve vie poveava, ubrzava, bez ikakvih znakova
benefita koje time trebaju da postignu,
smanjenja. Naprotiv. On e, protekom vremena, u godinama
do najsvjetlijih primjera onih koji su za
snagu svojih uvjerenja bili spremni dati
koje dolaze postajati sve vei i taj prirast nee biti linearne, ve
i svoj ivot.
eksponencijalne naravi. Jedino svojstvo sposobnosti, kapaciteta
Koliko je dobro vodstvo vano za
ovjeka i organizacije, koje ih direktno vezuje za mogunost da se
makroekonomsku i mikroekonomsku politiku? Kako procijeniti donosi sa izazovima promjene, jeste liderstvo. Liderstvo je sutinski
brog lidera?
vezano za promjenu. Ja u Vas podsjetiti na puno raznoraznih definicija
Jedna od podjela liderstva je na
menadmenta , ali menadment je u sutini zaduen da sistem odrava
dobro i loe. injenica je da je Hitler
po svim kriterijumima liderstva bio
u funkciji. Liderstvo je primarno vezano za proizvoenje promjene, za
izvanredan lider, izvanredan motivator.
kreiranje nove, bolje organizacije i novog, boljeg stanja od postojeeg.
Uostalom, on je napravio ekonomsko,
tehnoloko, kulturoloko, dravniko i
vojniko udo u potpuno devastiranoj
Na drutvenim, drutveno institucionalnim nivoima?
Njemakoj u jako kratkom periodu. Jednim je svojim govoNa razliite naine, kroz razliite mehanizme, gdje god se
rom znao milione ljudi poslati na front bez zadrke. Meutim, rezultati njegovog liderstva su jako loi, moda najloiji osjeti da praksa i ivot mogu testirati valjanost tih vrijedza njemaku naciju, a i za itav svijet. Liderstvo, prije svega nosti. To e negdje biti na nivou kulturolokih vrijednosti i
trebamo mjeriti po rezultatima koje proizvodi. Na jednom standarda koji proizvode raznorazne posljedice, negdje na
nivou, po rezultatima rada, morate cijeniti kvalitet lidera i nivou tehnolokih, ali po pravilu, filozofski, socioloki i modavati mu mogunost, mada po pravilu lideri sami sebi pro- ralni kriterijumi uvijek moraju biti prisutni.
To podrazumijeva ukljuenost itavog drutva?
izvode, a ne trae posao. Lideri kreiraju anse ili koriste poOnih elemenata drutva koji su relevantni za opasne menuene. Oni ne trae da to drugi rade za njih. Mislim da je tu
kljuna stvar prepznavati one koji rade dobar posao u svojim hanizme promjena.
liderskim ulogama i ne kanjavati ih zbog toga. Morate se
Evolucija, ne revolucija
sloiti da se kod nas vrlo esto desi da lider koji svojim meNalazimo li se onda u dubokoj krizi ili tek jednoj od cihanizmima promjene nametne standarde i vrijednosti biva
kanjen od drutva, a pogotovo politiara koji ga ne mogu klikih recesija? Kako biste Vi to procijenili iz pozicije svih
pratiti. esto se montiraju afere. Lider biva kanjen kako ne segmenata kojima ste se bavili i ime se trenutno bavite?
bi dobio ansu da tim nainom radi dalje jer sve vie podie Neki kau da smo u dubokoj krizi koja nije tek ciklika reletvu ukupnih drutvenih vrijednosti koje politiari ne ele, cesija, ve je ona duboko moralna, socijalna i ekonomska.
Mislim da je na najvei problem to se kao drutvo ne
ne mogu ili nee da prate i onada je lake skloniti njega nego
kreemo brzinom vremena u kojem ivimo. To kao posljepodizati svoje vrijednosti i standarde.
Spomenuli ste rezultate. Rezultate moemo mjeriti dicu proizvodi mnoge praktine probleme. U odreenoj e
tek ukoliko smo dosegli odreenu fazu ostvarenja ciljeva. se mjeri to prepoznati kao duboku krizu zbog toga to smo
ta je sa ciljevima u liderstvu? Dali ste primjer Hitlera. daleko od standarda koji su ispred ili iznad nas, a mi se kreEvidentno su njegovi rezultati katastrofalni zato to su emo sporije od onih koji su ve uspostavili te standarde. To
pogreni bili ciljevi. Ciljevi prije svega moraju biti moral- znai, da bismo ih dostigli, moramo se kretati bre i jae od
ni, a onda moemo graditi kriterije u funkciji tih ciljeva. onih koji su postavili te standarde i koji e to nastaviti i dalje.
Slaem se. Tu bih se vratio na jednostavno poimanje vi- Ako prepustimo da nas preuzme neko od onih koji nose te
zije kao poeljne i ostvarive slike budunosti. Ti su kriteri- standarde, gubimo ne samo nezavisnost, ve identitet. Onda,
jumi jako vani kada govorimo o zajednikoj viziji, da bude konano, gubimo same sebe. Da ne bih previe apstraktno
poeljna, bolja od sadanjeg stanja, ali i da bude ostvariva. komentarisao ovo pitanje, mislim da mi kao male drave na
Hitlerovi ciljevi su godinama djelovali kao potpuno ostva- ovom prostoru treba da prepoznamo gabarite i kvalitet obarivi. Meutim, i veina Nijemaca, ak i u njegovo vrijeme je veza kojima treba da odgovorimo. Ako se dobro integriramo
smatrala da oni nisu moralni. Nakon to su profunkcioni- u ambijent imamo dobre anse da za relativno kratko vrijesali i nakon to su poeli da prolivaju toliko krvi i razaraju me popravimo svoje sadanje stanje, bez obzira da li je ono
sve dosege ljudske civilizacije, onda je to postalo oigledno. definirano kao duboka kriza ili jedan od stadija neke opte
Ali, neke elemente vizije, odnosno ciljeva koji su integrirani krize koja, izmeu ostalih, i nas pogaa. Mi ne moemo niu okviru vizije, valja temeljito provjeriti na razini sljedbeni- ta od toga rjeavati u izolaciji u odnosu na prostor Balkana,
ka, odnosno saradnika koji slijede odreenu viziju. Kada go- Jugoistone Evrope, Evrope, pa i ireg prosotora. Nalazimo
vorim o dobrom liderstvu, govorim o pozitivnim, moralno se u dijelu svijeta koji spaja Evropu i Aziju, Mediteran i cenodrivim i opravdanim ciljevima. To znai da se, u principu, tar Evrope i globalni trendovi su za nas vrlo znaajni. Dakle,
svaka vizija i svaki od pojedinanih ciljeva sadranih u okvi- moramo prepoznavati zahtjeve tih trendova, nivo oekivanja
koja se pred nas postavljaju, ali i kapacitet mogunosti koji
ru mehanizma promjene treba preispitati.
BEHAR 126

61

ekonomski podlistak

RAZGOVOR S POVODOM

mi na ovom prostoru imamo. Ako budemo neto racionalniji,

ako budemo pokazali vie sklonost i i praktine spremnosti
da zajedniki kao region nastupamo u odnosu na odreene
procese i mehanizme, nae se anse rapidno uveavaju. Mislim da u ovom trenutku imamo krize liderstva koje u regionu jo uvijek ne prepoznaju sutinu problema koje trebaju da
rjeavaju. Promjene treba da se dogaaju, prije svega, u sferi
pristupa procesima u toku i koji nas sve pogaaju. Ako u tom
pristupu prepoznamo kakve nam sve potencijale nudi integriran nastup regiona, ve smo velik broj problema time rijeili.
Vidite li u tome i one koji su ve uli u neke integracije?
Govorim o Hrvatskoj koja se smatra izdvojenom iz regiona.
Naravno. Ona jeste izdvojena. Meutim, ta integracija ne
bi trebala biti bazirana na nekakvoj ljubavi ili ideologiji, ve
na interesima. I oni treba da prepoznaju, Slovenija i Hrvatska,
svoj interes integracija regiona, da definiu svoje prihvatljive i isplative zahtjeve ostalim uesnicima tih integracija, da
ostali uesnici koji jo nisu potpuno integrirani u te procese
prepozanju koristi koje dobivaju ubrzanim tempom u tom
smislu, a podizanjem vrijednosti vlastitih dravnih, drutvenih i drugih mehanizama koji su relevantni za politiku, sigurnost, pravosue, ekonomiju, obrazovanje, kulturu, tehnologiju i da kreiramo situaciju u kojoj svi dobijaju, pa ak ako
ta podjela dobiti u svim fazama ne bude najbolja . Mislim da
je daleko bolja i neto loija podjela dobiti nego najpreciznije
definiranje odgovornosti za gubitke. Sada nam se to dogaa.
Tu se sada vraamo na problem obrazovanja, obrazovanja lidera. Nije li onda vrijeme za ubrzanu evoluciju, ako
ve elimo izbjei revolucionarni, a posebno postrevolucionarni haos o kakvima nas ui historija, od Francuske
do Boljevike revolucije, a i kasnije?
To je odlina opservacija. Ja bih primijetio da je bolje da
idemo putem kontroliranih i progresivnih promjena nego
mehanizmima nasilja, konflikta. Mislim da je dobro zapaziti
da konflike ne treba posmatrati samo sa negativnog aspekta.
Oni su pokreta ljudskog razvoja jer se svi tehnoloki, organizacijski i drugi napretci, u principu, prave radi sposobnosti
i kapaciteta odreenih organizacija, drava prije svega da uvaju i tite svoje interese ili realiziraju svoje ciljeve u odnosu
na druge suprotstavljene strane, drave, politike, mehanizme,
saveze i tako dalje. Isto tako, jako je bitno zapaziti da se ljudski napredak nikada nije dogaao u periodima rata, razaranja, devastacija i konflikata. On se uvijek dogaa u mirnim i
kostruktivnim, a ne u burnim destruktivnim fazama. Mislim
da je iz tih razloga daleko bolje ii jednim kontroliranim pristupom , a to ovaj region ne samo zasluuje i moe, nego prepoznaje na bazi svjeih i veoma bolnih iskustava. Smatram
da iz ratova koji su iza nas najkorektnije moemo govoriti o
tome koliko je ko izgubio, a ne koliko je ko dobio. To potena i objektivna analiza iz perspektive svake od dravica ili
svakog od naroda koji je na ovom prostoru, moe da pokae.
Da ne bismo bili u situaciji da ponavljamo sline mehanizme , bolje nam je da uemo u jedan mehanizam pozitivnog,
konstruktivnog evolucijskog pristupa, gdje emo ono to je
dobro dograivati i unaprijeivati, a ono to ne valja mijenjati , proizvoditi promjene za dobrobit svih koji uestvuju
u tim mehanizmima, pa time dolazimo do toga da je svima
korisno da u njima uestvuju.
n
62

BEHAR 126

Nakon poetka pristupa BiH Evropskoj uniji

Sindikati u BiH
u novim uslovima
Pie: Kenan Spaho

Tek sada sindikatu u BiH predstoji konstantna borba i

uenje kako bi svome lanstvu obezbijedili ivot dostojan
ovjeka. Mi razumijemo i privatno vlasnitvo i stvaranje
profita, ali sve to treba urediti jednom socijalnom politikom

ZA SINDIKAT U BiH nastupilo je novo vrijeme. Kao to

je poznato BiH je potpisala sporazum o stabilizaciji i pridruivanju EU a nedavno je i donesen novi Zakon o radu
koji je izazvao razliite reakcije i proteste. U kontekstu
ova dva momenta treba posmatrati daljnje sindikalno djelovanje u Bosni i Hercegovini, jer bez obzira gdje ivimo,
u kojem entitetu ili kantonu, poloaj radnika je trenutno
svuda isti i osnovni zadatak sindikata jeste boriti se za
to bolji poloaj svojih lanova i radnika prava uopte.
U sindikalnim redovima moraju biti ljudi odani borbi za
radnika prava dok svi oni koji balansiraju izmeu poslodavaca i uposlenika trebaju biti iskljueni a sve u cilju
jedinstva. Ovo ne podrazumijeva nikakve otre nastupe
ni prema kome jer takvim nastupima ne dobivamo nita.
Naprotiv, neophodno je razvijati kulturu dijaloga kao i
raditi na dodatnim sindikalnim usavravanjima a glavni
fokus tih usavravanja mora biti baziran na praktinim
sindikalnim iskustvima iz EU i SAD.
Trenutna situacija
Ovdje emo se kratko osvrnuti na trenutno stanje u
sindikatu primjenom SWOT analize1.
Snaga (Strength). Snaga dananjega sindikata su oni
lanovi koji su spremni da se aktivno ukljue u rad sindikata i bore za ostvarenje radnikih prava koja su im
zagarantovana.
Slabost (Weakness). Slabost predstavljaju takoe lanovi, oni koji su pasivni i ne ele se ukljuiti u rad sindikata, ali trae ostvarenje svojih prava. Takoer, ne treba

Strength, Weakness, Opprtunities, Threats

ekonomski podlistak

TEORIJSKI KUTAK

zanemariti ni one koji sindikat koriste vie za vlastitu promociju, a manje za korist lanstva, iako kod nekih lanova
ostavljaju dojam da su aktivni, dok u stvari svojom aktivnosti samo oteavaju rad sindikata.
Prilike (Opportunities). Danas sindikat svoje prilike mora
traiti sam, nastupajui otvoreno prvo prema politikim strukturama, a onda prema poslodavcima kako bi sebi obezbijedio
poziciju da se ukljui u kompletnu problematiku koja se tie
poloaja radnika.
Prijetnje (Threats). Danas glavnu prijetnju predstavljaju
politike strukture koje ne ele da razumiju radnike i ne bore
se za radnika prava, iako to obeavaju kao i poslodavci koji se
ponaaju kao da sindikata nema i misle da sa radnicima mogu
raditi ta ele. Dodatnu prijetnju predstavljaju sindikati u
privatnim kompanijama koji se formalno bore za prava radnika, a u stvari su produena ruka menadmenta i vlasnika.
Izdvojimo na kraju da je glavna prijetnja to to nema
adekvatne socijalne politike kao u EU koja bi titila radnika prava i omoguila odgovarajua prava sindikata u procesima odluivanja.
Potrebni koraci
injenica da je BiH popisala sporazum o stabilizaciji i pridruivanju EU, znai da je njena budunost u EU integracijama.
U tom kontekstu i socijalna politika u BiH treba biti usklaena sa socijalnom politikom EU pa se ve sada treba zalagati za
elemente socijalne politike sadrane u Socijalnoj povelji EU:
l Zaposlenje i nadoknada, pravo zaposlenika da prime
adekvatnu naknadu za svoj rad. Treba se energino

Iako je napravljen pogrean red poteza

sa usvajanjem zakona o radu (trebalo
je paralelno usvojiti i zakone koji se tiu
socijalne politike), sada treba raditi na
spaavanju kolektivnih ugovora i njihovom
doraivanju u korist radnika

boriti protiv svih poslodavaca koji svoje uposlenike

dre na minimalnoj naknadi, a imaju mogunost isplatiti adekvatne naknade.
l Poboljanje radnih i ivotnih uslova, uvoenje maksimalne satnice u toku sedmice (ne smije se raditi preko toga), pravo na slobodne dane u toku godine. Ova
prava moraju biti zagarantovana svim uposlenicima,
bez obzira da li su u stalnom radnom odnosu ili su
uposleni na odreeno vrijeme.
l Adekvatna socijalna zatita, zagarantovana minimalna naknada za rad (popularni minimalac) bez obzira
na status (zaposlenje na odreeno ili neodreeno vrijeme), i socijalna pomo za one koji su iz objektivnih
razloga van trita rada ili objektivno nemaju nikakvu
pomo.
l Sloboda udruivanja i kolektivnog pregovaranja. Svaki
uposlenik ima pravo slobodnog udruivanja u sindikat
ili strukovno udruenje. Preko sindikata uposlenici
BEHAR 126

63

ekonomski podlistak

TEORIJSKI KUTAK

l
l

pregovaraju sa poslodavcima (kolektivno pregovaranje) i zakljuuju kolektivne ugovore kojima tite svoja
radnika prava.
Profesionalni trening. Svaki uposlenik mora imati
pravo na profesionalnu edukaciju shodno potrebama trita rada kao i zbog prestanka potrebe za nekim zanimanjima. Za ovaj segment socijalne politike
trebaju biti odgovorni svi, politika, javne ustanove,
kompanije, sindikati kao i ostala udruenja uposlenika. Svjedoci smo da je u ovom novom vremenu zbog
napredovanja tehnologije prestala potreba za nekim
obrazovnim profilima (najee administrativne, a
ponegdje i tehnike struke). Takvim obrazovnim profilima treba omoguiti prekvalifikaciju, a nikako ih
proglaavati tehnolokim vikovima.
Jednak tretman mukaraca i ena, za isti rad ista naknada bez obzira na spol. Ovaj princip je definisan u
Rimskom ugovoru.
Informisanje, konsultovanje i uee radnika u upravljanju. Uposlenici moraju biti informisani i konsultovani o svemu na vrijeme, a treba im se i dozvoliti da
uestvuju u donoenju bitnih odluka, posebno onih
koje se odnose na sigurnost na radu, restrukturiranja
i slino. U ovakvim situacijama sindikat mora biti ravnopravan partner i sve odluke koje se tiu ove problematike moraju se donositi u saradnji sa sindikatom.
Zdravstvena zatita i sigurnost na radnom mjestu.
Svaki uposlenik ima pravo na sigurnost na poslu kao
i zdravstvenu zatitu. Svaki uposlenik mora dobiti
adekvatnu naknadu za eventualne povrede na radnom
mjestu kao i povrede koje su nastale na putu prema
radnom mjestu.
Zatita djece i adolescenata. Omoguiti onima koji
napuste kolu dvogodinji profesionalni trening kao
i adekvatan posao, ali tek sa navrenih 16 godina i uz
odgovarajuu naknadu.
Prava za stariju populaciju. Zagarantovana penzija za
one koji zavre radni vijek, a za one koji nemaju pravo na penziju omoguiti minimalnu socijalni zatitu
kao i medicinsku pomo.
Osobe sa ogranienjima. Ovakvim osobama treba
omoguiti profesionalnu edukaciju, rehabilitaciju kao
i ukljuenje u drutvene aktivnosti.

Socijalna povelja garantuje svim radnicima u EU lanstvo

u sindikatima koje oni izaberu, a poslodavci su duni da to
bezuslovno potuju. Sindikat u EU je ravnopravan partner
sa kojim poslodavac zakljuuje kolektivne ugovore. U sluaju

injenica da je BiH popisala sporazum o

stabilizaciji i pridruivanju EU, znai da je
njena budunost u EU integracijama. U tom
kontekstu i socijalna politika u BiH treba biti
usklaena sa socijalnom politikom EU
64

BEHAR 126

da se poslodavac i sindikat ne mogu dogovoriti dozvoljena

je i arbitraa.
Za ostvarenje gore navedenoga neophodna nam je profesionalna edukacija kao i konstantna meunarodna saradnja sa sindikatima u regionu i svijetu. Kako bismo pokazali
ozbiljnost naega djelovanja neophodno je primiti bar jednu sindikalnu delegaciju iz regiona kao i raditi na organizaciji meunarodnih sindikalnih skupova. Dobar potez bio bi
primiti neku od delegacija iz Republike Hrvatske ili Republike Slovenije.
Djelovanje sindikata u novim uslovima
Kao to smo ve naveli jedan od principa socijalne politike EU jeste omoguiti uee radnika u upravljanju. Za poetak neophodno je uspostaviti tijesnu i konstantnu saradnju
sa osobljem zaduenim za ljudske resurse u firmama. Briga
o uposlenicima mora biti zajednika u duhu koji se naziva
novi realizam. U ovoj saradnji sindikat mora traiti da se
bez pogovora zatite sva radnika prava.
Druga bitna stvar jeste profiliranje sindikalnih lidera.
Sindikalni lideri moraju njegovati demokratski stil voenja
sindikata i biti u konstantnoj komunikaciji sa svojim lanstvom. Bez obzira u kakvom je statusu lan sindikata (u rukovodstvu sindikata ili samo lan) on mora imati ravnopravan status u davanju prijedloga i miljenja. S druge strane,
to se tie znanja koja trebaju imati sindikalni lideri, obim tih
znanja je irok. Sindikalni lider modernoga doba (a takvoga
elimo) mora biti:
l Dobar predstavnik. Sindikalni lider u svim situacijama
mora bezuslovno tititi interese svoga lanstva;
l Dobar organizator. Sindikalni lider treba organizirati
razliite sindikalne aktivnosti i time motivisati lanstvo
na aktivno uee u radu sindikata. Veoma je korisno
organizirati dogaaje na kojima lanovi sindikata mogu

ekonomski podlistak

TEORIJSKI KUTAK

Sindikalni lideri moraju njegovati

demokratski stil voenja sindikata i biti
u konstantnoj komunikaciji sa svojim
lanstvom. Bez obzira u kavom je statusu
lan sindikata (u rukovodstvu sindikata
ili samo lan) on mora imati ravnopravan
status u davanju prijedloga i miljenja

upravo tu razliitost treba iskoristiti u smislu podjele

sindikalnih aktivnosti. Drugim rijeima, svako treba
raditi ono to najbolje zna, a onda to znanje treba ujediniti u cilju dobrobiti ukupnog rada sindikata.
Slijedei ove principe kao i poveanjem lanstva sindikata
postiemo da sindikat bude uticajniji u drutvu. Paralelno treba raditi na stalnoj modernizaciji sindikata kao i konstantnoj
komunikaciji sa sindikalnom ciljnom grupom, a to su pored
lanova: poslodavci, vlada, organizacije civilnog drutva itd.

l
l

pokazati ono to znaju. Tako, ako u lanstvu sindikata imamo ljude koji se bave nekom vrstom umjetnosti, odlian potez bi bio da se takvim lanovima prui
prilika da naprave neku izlobi svojih radova u firmi
u kojoj rade;
Dobar regruter. Sindikalni lider mora znati prepoznati ko i u kojem obimu moe dati doprinos boljem radu
sindikata;
Dobar administrator. Dananji sindikalni lider mora
znati raditi kako sindikalne tako i administracijske poslove. Vrijeme je da se ovaj pristup promijeni i da se
sindikalne aktivnosti delegiraju kako bi bilo vie prostora za glavne sindikalne aktivnosti;
Dobar uitelj. Sindikati moraju postati organizacije koje
ue kako bi uskladile svoje djelovanje sa aktuelnim potrebama lanova kao i politikim, ekonomskim i drutvenim okruenjem. Sindikalni lideri trebaju biti ti koji
e motivisati lanove sindikata na stalnu edukaciju, posebno one koji pokazuju entuzijazam za rad u sindikatu;
Nosilac promjena. Sindikalne organizacije su podlone
promjenama u skladu sa uslovima iz okruenja. Sindikalni lideri moraju unositi novine u rad sindikata i
biti nosioci svih promjena na bolje;
Graditelji organizacijske kulture. Sindikalna organizacija kao i poslovna, ima svoju kulturu, a svaka organizacijska kultura je podlona promjenama. Sindikalni
lideri moraju mijenjati organizacijsku kulturu sindikata
iz tradicionalne u otvorenu, a svoju viziju moraju prodati samouvjereno, ali ne i nadobudno i prepotentno.
lanstvo mora osjetiti da ima lidera a ne diktatora;
Upravitelj razliitostima. Sindikalni lider mora biti
svjestan da je njegovo lanstvo po mnogo emu razliito i da on mora znati da upravlja tim razliitostima.
Razliitosti ne smiju dovesti do diskriminacije nego

Umjesto zakljuka
Kada je u pitanju budunost sindikata u Bosni i Hercegovini, kraj prie ne postoji. Tek sada sindikatu u BiH predstoji
konstantna borba i uenje kako bi svome lanstvu obezbijedili
ivot dostojan ovjeka. Mi razumijemo i privatno vlasnitvo
i stvaranje profita, ali sve to treba urediti jednom socijalnom
politikom. Iako je napravljen pogrean red poteza sa usvajanjem zakona o radu (trebalo je paralelno usvojiti i zakone koji
se tiu socijalne politike), sada treba raditi na spaavanju
kolektivnih ugovora i njihovom doraivanju u korist radnika. Paralelno sa tim treba imati stalni dijalog sa lanstvom
sindikata sa sljedeim ciljevima:
l Stvoriti svijest kod lanstva da sindikat moe uspjeno djelovati i ostvariti rezultate, ali samo onda ako iza
sebe ima proaktivno lanstvo
l Boriti se za zatitu radnika koji su rtva loe privatizacije u BiH
l Aktivno se boriti protiv privatnih sindikata koji rade
protiv interesa radnika preputajui ih tako na milost
i nemilost poslodavcima
Postoji vie metoda sindikalnih aktivnosti, ali prvo treba pokuati kolektivnim pregovorima a trajkove i proteste
ostaviti kada se iscrpe sve dijaloke mogunosti.
Literatura:
Miroslav Prokopijevi: Evropska Unija uvod, Slubeni glasnik, Beograd, 2009
Nina Poloki Voki i drugi: Evolucija sindikata uloga sindikata u suvremenom drutvu, Ekonomski fakultet, Zagreb, 2012
Simon Mercado i drugi: European business, Prentice Hall,
London, 2001
Neil Harris: European business, Palgrave, London 1999 n
BEHAR 126

65

ekonomski podlistak

ZANIMLJIVOSTI

Kinezi kupili Pirelli

Skupi Zagreb grad

KINESKA KOMPANIJA China

National Chemical Corp
(ChemChina) kupila je italijanski Pirelli, petog po veliini
svjetskog proizvoaa guma,
za 7,1 milijardu eura. Sporazum, kojim je taj 143 godine
star simbol talijanske preraivake industrije pao u kineske ruke, dogovorili su u martu dioniari Pirellija.
Dravna kompanija ChemChina, na ijem je elu predsjednik uprave
Ren Jianxin, time je dobila pristup tehnologiji za proizvodnju guma
vrhunske kvalitete, to bi moglo pomoi Kini, globalnom igrau u telekom i internet sektorima, da razvije i automobilsku industriju. Zauzvrat, Pirelli, ije gume se nalaze na vozilima Formule 1, e dobiti vie
prostora za konkuriranje Michelinu i Continentalu, koji trae prilike
za rast u Aziji. Po podacima agencije Thomson Reuters, ostvarenjem
sporazuma, dogodila se peta akvizicija nekog dravnog kineskog poduzea na globalnoj razini, te prva velika akvizicija nakon to je kineski
MMG lani predvodio konzorcij koji je od Glencorea kupio veliki rudnik
bakra u Peruu Las Bambas.

LJUBLJANA JE JEDINI glavni grad u Evropi gdje za

struju, vodu, plin i ostale reijske trokove daju vie nego
u Zagrebu, objavio je zagrebaki Veernji list u martu,
pozivajui se na podatke internetske stranice Numbeo.
com. Nakon to zaradi prosjenu plau od 6.656 kuna
(871 euro), svaki Zagrepanin e izdvojiti 1.595 kuna
(208 eura) za reije. Da bi pokrio te osnovne trokove,
zbog ijeg su neplaanja danas rauni mnogih stanovnika i blokirani, mora raditi 38 radnih sati. U Helsinkiju
itelji plaaju 75 eura, a zarauju mjeseno 2.290 eura,
to znai da za plaanje svih komunalija graani finske
metropole moraju raditi tek pet sati. Zagreb je i jedan
od gradova u Evropskoj uniji koji ima najviu cijenu reija, a jeftiniji je ak i London, iji e stanovnici platiti
196 eura. Ali, njima je zato prosjena plaa 2.856 eura.
Ljubljana je jedini grad u Evropi koji ima vee reije od
Zagreba - 213 eura, prema podacima s internetske stranice Numbeo.com, koja sadri najvei broj podataka za
svjetske gradove, a uporeuju troak stanovanja, stopu
kriminaliteta, stanje zdravstva, zagaenja...

Problemi bogatih: Dubai mue naputeni skupi automobili

U POSLJEDNJIH PET GODINA, luksuzni automobili, Porsche, Ferrari i Mercedes Benz, stoje parkirani i naputeni na
ulicama Dubaija ili su ostavljeni na parkiralitima oko aerodroma nakon bankrota
njihovih vlasnika zbog financijske krize.
Ujedinjeni Arapski Emirati nemaju steajne zakone tako da nema nikakve dvojbe
trebate li platiti ostatak otplate za automobil, kreditne kartice ili hipoteku. Rezultat
toga je da su iseljenici i lokalni stanovnici
ostavili svoje skupe automobile kako bi
izbjegli zatvor, esto s kljuevima u bravi.

Primjerice, 2011. godine 2 miliona dolara

vrijedan Ferrari Enzo pronaen je naputen
na parkiralitu zrane luke. Prema pisanju
lista Gulf News, svake godine vlasnici u
Dubaiju tako ostave izmeu 2.000-3.000

automobila. Najprije se izdaje obavijest o

upozorenju, pa ako se vlasnik ne pojavi nakon 15 dana, automobil se potom plijeni i
prodaje na aukciji po cijeni koja je mnogo
manja od njegove izvorne cijene. Dubai se
bori s posljedicama globalne financijske
krize i pada cijena nafte, pa mnogi naputaju grad jer se ne mogu nositi s visokim
trokovima ivota. Ali, to je dobra vijest
za sve ljubitelje automobila koji na taj nain na rasprodajama mogu jeftino doi do
nekih od najluskuznijih i najkupocjenijih
automobila na svijetu.

Kod Londona otkrivene velike rezerve nafte

Koliko vrijede sve dionice na svijetu?

ENGLESKA ENERGETSKA kompanija

UK Oil and Gas Investments, saopila je u
aprilu da su u blizini londonskog aerodroma Gatwick otkrili nova nalazita nafte,
za koje se pretpostavlja da sadre rezerve
i do 100 milijardi barela. Iz ove kompanije su saopili da su sondana buenja na
prostoru Horse Hilla zapoeta prole godine i da su do sada doli do rezerve
od 158 miliona barela nafte, ali naglaavaju da je to samo mali dio znatno
veih rezervi, koje sadre i do 100 milijardi barela nafte. Generalni direktor
UKOG-a Stephen Sanderson je na internet stranici kompanije podsjetio da
su prva iskopavanja u Londonu zapoeta prije 30 godina, te da se razvijenom
tehnologijom uspjelo doi do otkria nafte na ovom podruju.
Ukazujui na injenicu da je Velika Britanija u Sjevernom moru u protekle
etiri decenije proizvela ukupno 45 milijardi barela nafte, strunjaci tvrde
da je posljednje otkrie rezervi kod Londona veoma vano za razvoj tog sektora u Velikoj Britaniji. Inflacija u Velikoj Britaniji usporila je u decembru
prole godine zbog pada cijena nafte na najnii nivo od 0,5 posto, saopio
je Zavod za statistiku u Londonu.

PREMA PISANJU JAPANSKOG poslovnog lista

Nikkei, ukupna globalna trina kapitalizacija, temeljena na podacima Svjetske federacije burzi i na
burzovnim indeksima diljem svijeta, dosegnula je
razinu vrijednosti cjelokupne svjetske ekonomije
u 2015. godini, odnosno 74.500 milijardi dolara,
prema procjenama Meunarodnog monetarnog
fonda. Monetarno poputanje potaknulo je snaan
uzlet cijena dionica i to na rekordno visoke razine u
SAD-u i Njemakoj, a na mnogim se burzama cijene kreu na najviim razinama u niz godina. U posljednje vrijeme snaan rast cijena dionica biljee i
kineska trita, zahvaljujui dodatnim poticajnim
monetarnim mjerama. U 2007. godine globalna
je trina kapitalizacija dionica bila dosegnula
rekordnih 64.000 milijardi dolara, nakon
ega se njezin iznos smanjivao,
da bi opet 2013. godine dosegnuo novu rekordnu razinu.

66

BEHAR 126

BEHAR
^ASOPIS ZA KULTURU I DRUTVENA PITANJA

broj 10

KNJIEVNI PODLISTAK l GODINA IV l 2015. l BROJ 10

SADRAJ:
Edin Urjan Kukavica:
240 godina od roenja ejh Abdurrahman Sirri
sin Mehmedov sina Fadlullaha Balta-zade, Bonjak
(1775. 1847.)

KNJIEVNI PODLISTAK

2015.

ejh Abdurrahman Sirri (k.s.)

240 godina od roenja

Priredio: Edin Urjan Kukavica

KNJIEVNI PODLISTAK

ejh Abdurrahman Sirri

sin Mehmedov sina Fadlullaha Balta-zade, Bonjak*

(1775. 1847.)

bdurrahman Sirri sin Mehmeda sina Fadlullaha Balta-zade (kasnije Sikiri) roen je u Fojnici, oko 1775.
(prema nekim izvorima 1785.) godine. Njegov otac Mehmed-efendija Balta-zade i djed Fadlullah (Fadil) efendija
Balta bili su visoko obrazovani ljudi, zvanjem kadije (eriatske sudije), dok u nekim izvorima njegov djed uz svoje
i ime svoga oca ima i odrednicu Mevlevi, to znai da je bio i
mevlevijski ejh, te se spominje i kao muftija grada Amasije
u Turskoj. Osnovno obrazovanje (mekteb) i srednje (medresu) Abdurrahman Sirri (kod nas uobiajenije Sirrija) zavrio je u Fojnici, u kojoj je, opet prema usmenim izvorima
u to vrijeme kao muderis radio i uveni ejh Husejin-baba
Bonjak.1 Naporedo s angamanom u medresi, ejh Husejin

je bio i proelnik mjesne tekije gdje je mladi Abdurrahman

stekao prva znanja o sufizmu i tarikatu, da bi ih kasnije produbio u tekiji u Vukeljiima-iviima (Hukeljiima),2 dva
sata hoda istono od Fojnice, gdje se povukao ovaj uveni
ejh. ejh Husejin je svoga posinka i svoga jedinog dervia
uveo u nakibendijski tarikat3 i dao mu nadimak Sirri, Tajnoviti odnosno onaj koji zna tajne ivota i svemira, usmjerivi njegovo obrazovanje, posljedino i ivotni poziv ka
tesavvufu i tarikatu. Narodna predaja koja, kao i svaka legenda, sadri zrnce istine:
u Fojnici je ivio kadija Mehmed Balta-zade sa svojom enom. Jednog jutra, kad su ustali kadinica ree
svome muu da je usnila jedan lijep san. Doe mi visok ejh, pa mi ree: Rodit e muko dijete i nadij mu
ime Abdurrahman. Kadija pogleda u svoju enu pa
* Zanimljivo je, sa istraivakog aspekta, da su podaci, meu ostalim i o
ree: Pa i ja sam to isto usnio. Bilo je to iznenaenje
ovom ovjeku, velikoj i znamenitoj linosti 18. i 19. stoljea, ne samo
u kui. Kadinica je bila pri poroaju, pa je vrlo brzo
islamske ili tesavvufske nego bosanskohercegovake historije opeiza tog sna rodila sina i dala mu ime Abdurrahman.
nito, apsurdo oskudni, te posljedino svedeni i oslonjeni na legendu
i narodnu predaju, kazivanja nasljednika, sljedbenika i potivaoca,
Kad je djetetu bilo oko est godina, doao je ejh Huda je doista teko povjerovati u sluajnost. S jedne strane, intimno i
sejn-baba u Fojnicu. Jednog jutra zakucao je na vraemotivno, lake je, takvo stanje pripisati i za to okriviti historijske i
ta kadijine kue. Kadija ree malom Abdurrahmanu
druge okolnosti, ratove i zlonamjerno unitavanje tragova i znakova
materijalne historije, dokumenata i bilo kakvih (svih!) pokazatelja i
da vidi ko kuca na vratima, a mali Abdurrahman je
dokaza viestoljetnog, autohtonog i nedvojbenog prisustva i doprinosa
odmah otiao i otvorio ih. Kad je ugledao visoka ejmuslimana u Bosni i Hercegovini, ejhova i dervia naroito. S druha, brzo se vratio i rekao: Eno onog ejha to je meni
ge strane, meutim, poznajui mentalitet naroda, historijske i druge
okolnosti, naalost, vjerovatnije je ovakvo stanje pripisati krajnjem i
ime nadio.
posvemanjem nemaru, sujeti, beskompromisnoj ljudskoj gluposti i
samoivosti, nego prvoj skupini razloga i uzroka.

1 ejh Husejin-baba Tavil (Visoki) Bonjak (el-Bosnevi, kasnije Zuki)

roen je u selu Vukeljiima (Hukeljiima). Prema vjerodostojnim
usmenim izvorima obrazovanje je zapoeo u medresi u Fojnici, a zatim je produio kolovanje u Kurumliji-medresi u Sarajevu. Za vrijeme studija u Istanbulu u nakibendijski tarikat uvodi ga ejh hafiz
Muhamed Hisari (p. 1785), tadanji ejh tekije Muradije u Istanbulu,
koja je ime dobila po ejh Muhamedu Muradu Buhariju (p. 1719),
ueniku Hoda Muhameda Masuma. U cilju upotpunjenja svoga duhovni odgoja i obrazovanja, te posjete mezarima istaknutih svetih
ljudi, a po savjetu i zapovijesti ejh hafiza Hisarija, Husejin naputa
Istanbul i kree na dugogodinje putovanje. Najprije je otiao u Konju
i tu u sredinjoj mevlevijskoj tekiji uz mezar Mevlane Delaluddina
Rumija (k.s.) proveo tri godine, duhovno se obrazujui i uei kod
vrhovnog mevlevijskog ejha u Konji Ebu Bekra elebija, koji mu
je i preporuio da krene prema Turkestanu, izvoritu tarikat-i nakibendijje. Nakon nekoliko mjeseci boravka u nakibendijskoj tekiji u
Semerkandu, uputio se u Kasr-i Arifan (Kolijevka arifa) kod Buhare
i tu u tekiji, vezanoj za mezar pira nakibendijskog tarikata ah Muhammeda Behaudina Nakibenda (k.s.), ostao sedam godina da bi
se potom, preko Irana, Bagdada, Konje i Istanbula, vratio u Bosnu.

68

BEHAR 126

Poslije vie od trideset godina studiranja, duhovnog usavravanja i

putovanja svijetom, ejh Husejin se vratio u svoj rodni kraj i u svom
selu Vukeljiima podigao damiju i tekiju. ejh Husejin-baba preselio je u Vukeljiima godine 1214 (1799/1800.) i ukopan je u turbetu
koje mu je podigao ejh Sirija.
2 Natpis na desnoj strani glavnog ulaza u tekiju glasi: Ovu derviku tekiju sagradio je batinik znanosti uitelj i sluga tarikata nakibendija, duhovni uitelj i vodi, ejh Husejin Zuki Bonjak 1195/1780-81.
godine.
3 Tarikat-i nakibendijje, sunitske i vjersko-moralne orijentacije, zasnovan na vraanju prvobitnoj umjerenosti i izvornom moralnom
aspektu islamskog uenja; ui da je najvei cilj ljudskog ivota spoznaja Boga, izvora ivota i svjetla, iz koga su potekle ljudske due
kao boanske iskre, koje tee da se vrate svom izvoru i da nestanu
u njegovom plamenu. Nakibendijski red posebno karakterie tihi i
bezvuni zikir, koji je osniva reda preuzeo od starijih uitelja, ime
se vee za prvog halifu Ebu Bekra i njegov boravak u peini Sevr, za
vrijeme seobe iz Meke u Medinu, kada ga je Allahov Poslanik Muhamed (s.a.v.a.) podsjeao da se moli tiho i u sebi.

KNJIEVNI PODLISTAK

Primili su ga sa velikim potovanjem, a on im je rekao da e mali Abdurrahman kad odraste, njemu na

nauke u ivie. Kadija i supruga mu, bili su vrsta
uvjerenja da treba izvravati sva ejhova uputstva i
nareenja i da trebaju poslati svoga sina njemu u ivie. Poslije zavrene fojnike medrese odlazi u ivie
na nauke kod ejh Husejn-babe.
Jedne veeri, kad je ejh poao spavati, rekao je Sirriji
da mu donese mlijeka da se napije. Kad je donio mlijeko ejh je spavao. ekao je da se probudi. Tako je ekajui, doekao zoru. Kad je vidio ejh Husejn-baba
da Abdurrahman jo stoji sa mlijekom rekao mu je:
Sve ispite si poloio.
Temeljito osposobljen u tesavvufskoj znanosti, Abdurrahman Sirri krajem 18. stoljea se, po nalogu svoga ejha
oenio i na svom posjedu Oglavak,4 dva sata hoda jugoistono od Fojnice, osnovao tekiju:
Tu je sagradio tekiju, po nalogu svoga ejha, koji mu
je dao sjekiru i rekao da ide na Oglavak. Po tome Sirri-baba i njegovo potomstvo nose prezime Sikir. Sirri-baba i njegova ena su na ruji vidjeli gdje e praviti tekiju, a kad su ustali i izali napolje ugledali su
pobodene direke u zemlji. Ova tekija je postala jedan
od naglasovitijih tekija na Balkanu.
Tu, kao autoritativni Sirri-baba, osobnim ugledom i
umjenou, formira popularno tesavvufsko i tarikatsko
sredite koje zaslugom svoga ejha postaje jedna od najglasovitijih tekija u ovim krajevima, ali i u cijeloj Bosni i Hercegovini. Prema nekim izvorima:
ejh Abdurrahman Sirija je oenio bogatu udovicu
i na njenom posjedu u Oglavku, izmeu Fojnice i Kiseljaka, osnovao tekiju. Po nalogu svoga ejha, Sirrija
se oenio Lejlom, kerkom Mula Ahmeda, imama iz
Ostrunice, iji su roditelji imali imanje na Oglavku.
Sirri-babina prva ena Lejla raala je samo ensku
djecu, a i ta su djeca rano umirala. Sama je predloila da se Sirri-baba ponovo eni. Sama je nala i djevojku Latifu, kerku imama iz Ploara, koja je rodila Sirri-babi dva sina (Abdullatifa i akira) i tri keri
(Vasviju, airu i Aiu).

4 Trako, S. Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed akir efendije

Muidovia, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, I, Sarajevo, 1972.
Poto se Sirrija oenio udovicom koja je posjedovala imanje na
Oglavku, ejh Husejn mu naloi da tamo podigne tekiju u znak potovanja prema jednom drugom ejh Husejnu koji je u vojsci osmanskog sultana Mehmeda II Fatiha (14511481) kao heroj (ehid) pao
prilikom osvajanja Bosne (1463), u pohodu sa Milodrakog polja na
Kozograd na obranku Zec planine povie Fojnice.

Kronogram povodom preseljenja

Lejle-hanume, supruge ejh Sirije
(Muhamed akir-efendija Muidovi)

Prijevod:
Toak vasione se okree na udan nain;
njegova borba se odvija u znaku uzimanja dua
preko jednog anela.
Doe u mjesecu saferu i ugrabi onu moju majku
dvanaestu no, u nedjelju, u dvanaest i po sati.
Kada je ula rije Uzvinog: Vrati se!
odmah krenu vjenoj kui, preseli se poput anela.
Bog joj je udijelio onu veliku sreu i
umrije ena onog bogougodnika, ejha Sirri uglednoga.
Rajsko naselje Meva neka bude boravite mojoj majci
jer neumoljivi handar naini joj iznenada ranu na jetri.
Dodajui jedan, upotpunjen je datum (njene smrti), akire!
Ova sudbina (nebo, vasiona) me baci
u vatru rastanka, a ja ta
da radim!?
BEHAR 126

69

KNJIEVNI PODLISTAK

Drugi kronogram
Vinue se uleri, akire, izgovarajui tarih:
Okrutna sudbina (nebo) je baci u raj Ala,
a ja ta da radim!
Trei kronogram
O njenom preseljenju akir tog asa izree tarih:
Ova sudbina nas baci u rastanak, a ja ta da inim!

Jo jedan kronogram povodom preseljenja

Lejle-hanume, supruge ejh Sirije
(Muhamed akir-efendija Muidovi)

Prijevod:
Kreposne osobe, ejha Sirrije plemenitog i dareljivoga,
ena njegova Lejla, dobroudna, blaga;
U pobonosti i udorednoj estitosti nema joj ravne:
uvijek je bila pred vratima Bojeg zadovoljstva.
Od Allaha stie poziv: Vrati se!
Ona najuljudnije ree: Odazivam ti se
i pokoravam, Premudri!
Ljudi su u dovi molili: Na Boe,
uvedi je i olakaj joj ulazak u raj!
akire, tarih je: Kako lijep kraj (ivota)!
Neka se milost Plemenitog izlije na nju!
Iz ova dva kronograma ispjevana povodom smrti ejh Sirrijine supruge doznaje se da ju je autor Muidovi neobino
cijenio; on je na dva mjesta naziva svojom majkom, smatra
70

BEHAR 126

je zaslunom da ispjeva tarih o njenoj smrti (i na turskom

i na arapskom jeziku). Nadalje, u kronogramu na turskom
tarih, naime godinu njenog preseljenja 1265. (1849.) iskazao
je sa tri kronostiha, a u onom na arapskom iznosi taj tarih
i u prvom i u drugom polustihu kronostiha. To sve govori o
njegovu velikom potovanju prema toj osobi kao i o njegovoj velikoj sposobnosti u ovom pjesnikom anru.
*
Vremenom ejh Abdurahman Sirija se razvio u ozbiljnog
i znamenitog duhovnog pregaoca i prosvjetitelja koji je svojim moralnim ivotom i principijelnou izaziva simpatije i
potovanje muslimana irom Bosne i Hercegovine. Postoji
predaja da je sam krio zemlju i zato to su ga u svako doba
viali sa sikirom, dobio je nadimak ejh Sikira odakle Sikiri. ini nam se da je ovo povoljna prilika da pokuamo rasvijetliti i ovaj nedovoljno jasan podatak iz ivotopisa ejh
Abdurrahman Sirrija, ali i cijele porodice Sikiri. Naime,
Fehim Nametak5 pie:
Rukopisna zbirka Bonjakog instituta u Cirihu 6
sadri nekoliko rukopisa koji su poetkom dvadesetog stoljea pripadali Sirrijunu unuku ejh Behauddin-efendiji ehoviu Sikiriu, a koji sadre znaajne
podatke o ovoj porodici
Rukopis MS 382 Bonjakog instituta, naslovljen na
prepisivaa kao Divan Abdurrahman Sirrije Bonjaka
(Hada diwanu qutb-i al-aqtab mawlana Abdurrahman Sirri al-Bosnawi al-madfun fi turbah kainah fi
qaryati Oglavak fi qadai Fojnica), sadri uglavnom
poznate Sirrijine pjesme na turskom i bosanskom jeziku, zatim pjesme drugih, uglavnom tesavvufu orijentiranih bonjakih i osmanskih pjesnika
Predstavljanje porodice Sikiria poet emo silsilom
nakibendijskog reda, onako kako su je zabiljeili ovi
oglavaki ejhovi. I ta silsila je zabiljeena u spomenutom rukopisu. Iz ove silsile saznajemo da je ejh
Abdurrahman Sirri prvi u svojoj obitelji pristupio
nakibendijskom tarikatu, a i iz ostalih dokumenata
emo vidjeti kojim su dervikim redovima pripadali
njegovi preci. Da je Abdurrahman Sirri bio utemeljiva tekije na Oglavku, nakon to se ve afirmirao
5 F. Nametak, Porodica Sikiria u rukopisima Bonjakog instituta u
Cirihu, POF 47-48, 1997-1998, Orijentalni institut u Sarajevu.
6 Sada u Sarajevu u okviru Bonjaki institut - Fondacija Adil-beg Zulfikarpai.

KNJIEVNI PODLISTAK

kao ejh, poznato je od ranije. Naime, nakon to je

ejh Abdurrahman Sirri bio utemeljio derviki red
nakibendija na Oglavku, Ali-paa Rizvanbegovi
mu je sagradio tekiju koja e ostati u svojoj funkciji do posljednjeg rata, kada je sruena od hrvatskih
ekstremista 1993. godine. U silsili koju ovdje donosimo prati se kretanje ovog reda od njegova osnutka
do Sirrijevih nasljednika u oglavakoj tekiji spoetka
20. stoljea. Kao to je to uobiajeno i u predstavljanju drugih redova i ovdje se ide od samog Poslanika
Muhammeda (s.a.v.a.), jer svaki red svoje utemeljenje vee za Vjerovjesnika. Ta silsila ide ovim redom:
Boiji Poslanik, neka je spas i mir na njega
od njega,
Siddik Akbar
od njega,
Salman Farisi
od njega,
Dafer Saddik
od njega,
Kasim b. Muhammed b. Abu Bakr Siddik, neka je
Allah njim zadovoljan
od njega,
Bajazid Bistami
od njega,
Abul-Hasan Harkani
od njega,
Ali Farmidi
od njega,
Jakub b. Jusuf Hamadani
od njega,
Sajjidut-Taifah Abdul-Halik Adduvani
od njega,
Havada Rif Kari
od njega,
Mahmud Indir Fagnavi
od njega,
Ali Ramitini, poznat kao Havada Azizan
od njega,
Baba Simasi
od njega,
Amir Kalal
od njega,
ah Muhammed Nakibendi al-Buhari
od njega,
Maruf Karhi
od njega,
Abdullah Taandi

od njega,
Muhammed Zahid
od njega,
ejh Muhammed Dervi Vali
od njega,
Havada Imekteki
od njega,
Muhammed Baki
od njega
Ahmed Faruki
od njega,
Muhammed Murad Buhari
od njega,
Halil Birgivi
od njega,
Hafiz Muhammed Hisari
od njega,
Gavsuz-Zaman Husejin-baba Bosnavi
od njega,
Kutbul-Gavs imam Abdurrahman Sirri
od njega,
Kutbuz-Zaman ejh Abdullatif-efendi
od njega, njegov sin
ejh Muhammed Behauddin,
sluga Pejgamberov

od njega, njegov sin

ejh Abdulmedid
Hilmi

od njega, njegov sin

Abdulfettah Hamdi

od njega, njegov brat

ejh Muhammed Halid

Iz ove silsile proizilazi da je oglavaki ejh Abdurrahman Sirri koji je ivio u 18. i 19. stoljeu (1785-1847)
dvanaesti u slijedu nakibendijskih ejhova iza osnivaa ovoga reda ah Muhammeda Behauddina Nakibenda, po kome je red i dobio ime, a koji je ivio u 14.
stoljeu (1318-1389). Ovaj red je nastao u Centralnoj
Aziji, u gradu Buhari, odakle je i njegov osniva ah
Muhammed Behauddin Nakibend Kod nas je bio
priznat i prije ejha Sirrija, ali je on najpoznatiji predstavnik toga reda u Bosni i Hercegovini. Takoer se iz
ove silsile moe zakljuiti da su trojica prethodnika ejha Muhammeda Behauddina Sikiria i to njegov otac
Abdullatif-efendi i dva njegova brata ejh Abdulmedid
Hilmi i Abdulfettah Hamdi ovlastili Behauddina da
vodi nakibendijsku tekiju na Oglavku, a Abdullfetah
Hamdi je ovlastio i drugog brata, ejha Muhammeda
BEHAR 126

71

KNJIEVNI PODLISTAK

Halida. Poslije ovoga mjesto ejha je pripalo prof. dr.

airu Sikiriu (p. 1966, sin Muhammed-ef., a unuk
ejh akira, sina i drugog nasljednika Sirri-babina),
a onda njegovom bratu Hilmi Sikiriu (posljednji voditelj tekije na Oglavku smatrao je sebe vekilom, a ne
ejhom). Posljednja dvojica nisu spomenuta u silsili
koju je sastavio Behauddin Sikiri koji je i prepisiva
ovog rukopisa.
Isti rukopis nudi i podatak da je i kod ejh Sirrije Bonjaka Fojnianina stupi u tarikat Anadolac Mejli-baba (vidi napomenu 3). Na vie mjesta u ovoj medmui
zabiljeeno je da joj je sastavlja i prepisiva ejh Behauddin Sikiri koji koristi mahlas Bahai.
U istoj medmui, u izboru pjesama koje je donio ovaj
sastavlja u drugoj polovici rukopisa nalazi se jedna ilahija koja je naslovljena Ilahi li-Hadrat-i Fadil Bosnavi
dedd-i Hadrat-i ejh Sirri (Ilahija asnog Fadila Bonjaka, djeda asnog ejha Sirrije). Ilahija je posveena
Muhammedu Behauddinu Nakibendu. Na istoj strani
je i ilahija ejha Hamdi-babe, brata sastavljaa medmue
ejha Behauddina Sikiria. Dakle, u ovoj medmui zastupljeni su od Sikiria Fadil Bosnevi, ejh Sirri, ejh
Behauddin i ejh Hamdi. Inae se ovaj Fadlullah (Fadil)
Bosnevi, pojavljuje kao autor komentara Ar-risallah fi
ajatil-Kursijji, koju je napisao Muhammed-ef. Guzel
Hisari (MS 265/6, L. 187b-190b).
Ova medmua sadri i tarih smrti ejha Abdullatif-ef.
Sikiria, sina Sirrijinog, koji je spjevao u osam distiha ejh Hafiz Omer Palo s pjesnikim mahlasom Uftade. Tarih smrti izraen i stihom i napisan na kraju
brojem je 1300 (1882) godina.
Na jednom slobodnom listu uz rukopis MS 364 nalazi se pismo u mesnevi-stihovima koje je spjevao
Muhammed-ef. (ili Mehmed-ef ) Balta-oglu (Sikiri). Iz Stihova ne moemo zakljuiti radi li se o kadiji Muhammedu sinu Fadlullaha, fojnikom kadiji
a ocu Sirrijinom. Ako je o njemu rije, onda u istoj
porodici imamo slijed autora stihova, da ne kaemo
pretenciozno pjesnika, od Fadlullaha, djeda Sirriji72

BEHAR 126

nog do Behauddina unuka Sirrijinog. Ova mesnevija

ima 25 bajtova i nema tesavvufski karakter kao to
je veina drugih tvorevina nastalih u krugu ove porodice. Muhammed sa potpisuje kao Balta i u rukopisu 2069 u Orijentalnoj zbirci HAZU u Zagrebu i tu
stoji da je sin Fadullaha, muftije iz Amasije. Iz ovoga
proistie da je obitelj Sikiria porijeklom iz Amasije
u Turskoj. Rukopis predstavlja pjesmu o Ibrahimu,
sinu Muhammeda (s.a.v.a.), a napisao ju je na bosanskom jeziku Sulejman Tabakovi 1278/1861. godine.
Muhammed-efendi sin Fadlullaha je potpisao i kao
vlasnik rukopisa koji se ovdje vodi kao MS 267, a na
kome stoji Al-faqir al-muhtad ila rahmeti rabbihil-kadir Kadi Muhammad ibn Fadlullah al-Mawlawi (Siromah, potrebit milosti Gospodara Svemonog, kadija
Muhammed sin Fadlullaha Mevlevije).
Rukopis MS 267 zanimljiv nam je ovdje samo zbog
injenice da je bio u vlasnitvu kadije Muhammeda
sina Fadlullahovog i to ostavlja trag o ovoj dvojici
predaka Sirrije Sikiria. Kako je i ovaj kodex u Bonjakom institutu dospio iz kolekcije Sikiria, nema
sumnje da se radi o dvojici predaka ejha Sirrije. Ta
zabiljeka glasi: Al-muhtad ila rahmati rabbihil-kadir kadi Muhammad b. Fadlullah al-Mawlawi afa
anhumma Allah (Potrebiti milosti Gospodara Svemonog, kadija Muhammed sin Fadlullaha Mevlevije, neka im obojici oprosti Allah).
Iz ovog se zakljuuje da je Fadlullah ili kako se u
ovim rukopisima spominje jo kao Fadil Bosnevi
bio mevlevija.
Biljeka o vlasnitvu na rukopisu koji se u Bonjakom institutu vodi pod brojem MS 364 proiruje saznanja o ovoj obitelji pa tako saznajemo ak i ime
Fadlullahovog oca. Ta biljeka glasi: Summa istashabahu al-fakir Abu Muhammad Bahauddin b. a-ajh
Abdullatif-efendi baba b. a-ajh Abdurrahman Sirri
baba a-ahiran bi karamatil-kasirati al-fahirati b.
a-ajh Muhammad al-kadi b. ajh Fadlullah b. ajh
Abdullah Razi kaddasa asrarahum, al-mamur bi mar-

KNJIEVNI PODLISTAK

ejh Sirri-babina hilafetnama

kazi vilajati Bosna val-muallim bi-maktabi nuvvab

va maktabi askari. Afa anhu. 1329. (Zatim je bila u
posjedu siromaha Abu Muhammeda Behauddina, sina
ejha Abdullatifa-ef. babe, sina ejha Abdurrahmana
Sirri babe koji su poznati po svojim brojnim vidljivim
kerametima. /Ovaj je Sirri baba/ sin ejha Muhammeda, kadije koji je sin Fadlullaha, sina Abdullaha
Razije neka im Allah svim posveti njihove tajne! /
Behauddin/ je slubenik u Bosanskom vilajetu, nastavnik u Mekteb-i nuvabu (erijatskoj koli) i vojnoj
koli. Neka mu Allah oprosti! Godine 1329 (1911).
Cijeli ovaj odjeljak iz naveli smo u cilju potkrijepe zakljuka da je prezime ejh Sirrijinog djeda Fadlullaha bilo
Balta, a oca Muhammeda Balta-oglu (ili Balta-zade), kao
to nema sumnje da je ejh Sirri-baba bio iznimno vrijedan
ovjek, te da mu nije bilo ni ispod asti niti mrsko osobno
zasukati rukave i kriti umu, ali ta narodna predaja i legenda u vezi s njom, naalost, nemaju nikakve veze sa kasnijim prezimenom Sikiri ove znamenite porodice. Prije
e biti da se i u ovom sluaju, kao i u tolikim sluajevima
radi o jo jednoj posljedici austrougarske okupacije Bosne
i Hercegovine za Bonjake.
Naime, okupacijom od strane Austrougarske 1878.
godine, Bosna i Hercegovine i Bonjaci, nakon etiri i po
stoljea neprekinutog ivota u islamskom kulturno-civilizacijskom i duhovno-politikom ozraju Osmanskog
sultanata doivljavaju veliki kulturoloki, civilizacijski i
politiki preokret, kako u smislu reorganizacije vjerskog
ivota tako i u odreenim aspektima svakodnevnog ivota.
Nastojei to je mogue prije uspostaviti novu vlast u zemlji, a pri tome izbjei konflikte, osobito s muslimanskim
stanovnitvom, najavljujui slobodu cijelokupnom stanovnitvu, garanciju imovine i ravnopravnost svih pred zakonom. Tako, jo u tijeku okupacije general Filipovi 27. juli
1878. godine, izdaje proklamaciju u kojoj se kae da car i
kralj zapovijeda da svi sinovi Bosne i Hercegovine uivaju
jednako pravo po zakonima obeava potpunu slobodu linosti, vjere i imanja, a po lanu 2. konvencije od 21. juna

1879. bosanskohercegovackim muslimanima jami se potpuna sloboda vjere, naroito punu slobodu u saobraaju s
njihovim vjerskim poglavarima u Carigradu, da e se strogo kazniti svaki napad na ast, obiaje, osobnu sigurnost
i vlasnitvo muslimana, da e i dalje u javnim molitvama
ostati sultanovo ime i da e se na minaretima izvijetavati
osmanske zastave. Ve u oktobru 1882. godine uspostavlja se autonomna Islamska zajednicu sa zasebnom strukturom i hijerarhijom, sa Reisul-ulemom na elu, a upravu
vakufa stavlja pod strogi dravni nadzor
Nakon to je u otporu koji je organizirala ulema, bila
dokrajena i unitena muslimanska dravna, politika,
vojna, upravna, policijska i intelektualna elita, Bonjaci se
povlae u sebe, u poetku potpuno bojkotiraju javni, politiki i dravni ivot i to je najtraginije, za one koji ostaju
u Bosni, prestaju upisivati i slati djecu u kole. Tako Bonjaci, do tada najpismeniji narod u Evropi, iji su mnogi
pripadnici uz bosanski poznavali turski, arapski i perzijski jezik, preko noi postaju nepismen narod. Samo zbog
takvih iracionalnih, na emocijama zasnovanih i ishitrenih
reakcija moglo dogoditi da 1910. godine u cijeloj Bosni i
Hercegovini bude svega deset Bonjaka sa fakultetskom
diplomom, ako se ne rauna ulema kolovana u Istanbulu. Jedini oblik neke organizirane kulturno-politike, iako
potpuno negativne i samoruilake reakcije na nove prilike bio je neprekidni proces iseljavanja Bonjaka u Sandak, Makedoniju i Tursku. To iseljavanje, kako pokazuju
etiri austrougarska popisa stanovnitva u Bosni vodilo je
ne samo stalnome smanjivanju bonjakog stanovnitva u
ukupnoj demografskoj i etnikoj strukturi, nego je imalo
i neke druge posljedice. Prvi slubeni popis stanovnitva
izvren je gotovo odmah nakon okupacije, 1879. godine, a
zatim periodino nakon 6, 10 i 15 godina, odnosno 1885,
1895. i 1910. godine.
U najkraem, u ovim popisima Bonjaci su dobili prezimena odnosno porodina imena koja su se zavravala na
i, a koja su u najveem broju sluajeva bila rezultat onoga
to su popisivai uli, mahom imena oeva, zanimanja i loe
prijevode znaenja onoga to bi uspjeli razumjeti.
BEHAR 126

73

KNJIEVNI PODLISTAK

Tekije u Vukeljiima-iviima,
Fojnici i Oglavku
rasadnici druge etape razvoja sufizma
u Bosni i Hercegovini

Tekija u Vukeljiima

ekija u Vukeljiima, osnovana 1780. godine, velika je

dvospratna graevina u pravougaonog tlocrta, neko
pokrivena eremidom, a danas crijepom. Cijeli donji sprat
je jednostavna duga sobe koja slui za objedovanje za vrijeme mjeseca ramazana i proslave bajrama, te roenja Allahovog Poslanika Muhammeda (s.a.v.a.). Na gornjem spratu
nalazi se semahana, mali mahfil i mejdan odaja. Premda ne
postoje nikakvi pisani podaci o izgledu tekije koju je svojevremeno podigao ejh Husejin-baba, pretpostaviti je da je
bila znakovito manja i skromnije graevina.
Jednako nisu poznati ni razlozi zbog kojih se ejh Husejin-baba iz Fojnice, koja ni danas a kamoli tada nije bila
prometno mjesto, povukao u planinu, gotovo dva sata hoda
od urbavog sredita, ali se zna da je od samog poetka djelovanja tekija u Vukeljiima imala znaajnu ulogu u daljem
razvoju nakibendizma i utjecajima koje je ovaj red imao u
Bosni i Hercegovini. Usljed velikog ugleda ejha Husejina,
ni potpora bosanskih valija nije izostajala. Kako tekija nije
imala svog vakufa, ejh Husejin je primao plau iz vilajetske blagajne. Nakon preseljenja ejh Husejin-babe poloaj
ejha u tekiji zauzeo je ejh Mejli-baba, murid ejha Sirije.

Natpis na nianu ejh Husejin-babe Zukia7

On (Bog) je Vjeni Tvorac.
Umrli, potrebit Allahove milosti,
ejh nakibendija Husejin.
O (Boe) koji si utoite svih tajni,
spasi nas onoga ega se plaimo.
Fatiha. 1214/1799/80

Kronogram povodom preseljenja

ejh Husejin-babe Tavila Zukia, Bonjaka8
(ejh dervi Abduekur akir, sin ejha Sirije)

ejh Husein je vladar carstva tajanstvenosti (ilm-i ledun),

vojnik Boje dobrote i tvrava misticizma, ejh Husein.
On je odraz svjetla Bojega i odabrano zrno bisera,
poznavalac Bojih tajni i ujedno riznica, ejh Husein.
Predvodnik nakibendija, ejh Husein.
Na vratima sree (Istanbulu) u tekiji Mula Murata,
drugog pira nakibendija,
bijae odabrani sluga, ejh Husein.
U kojoj tekiji bijae tada ejh Hisari Hadegan
ejh Muhamed, koji odgajae ejha Huseina.
Visoka linost u proelju skupine odabranih
bogougodnika,
linost ista roda i poroda, ejh Husein
Bosnevi (Bonjak).
Carigrad, Konju, Bagdad, Buharu, Semerkand posjetivi
bio je etrdeset godina svjetski putnik, ejh Husein.
7 Mujezinovi, M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, tom II, str.
493-494. Ovaj natpis isklesan je sa dvije strane dosta jednostavnog
niana sa nakibendijskim turbanom. Pismo, obini krupni nesh.
8 Mujezinovi, M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, tom II, str.
494-495. U turbetu ejh Husejin-babe i danas se uva levha sa tekstom ispisanim na papiru, nalijepljenom na dasku, a koji je spjevao
ejh dervi Abduekur akir, sin ejha Sirije.

74

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

U rodnom kraju poeo je kao proelnik i otvorio

vrata (tekiju),
a bijae odabrani dragulj Pir, ejh Husein.
Sa izvora njegove dobrote dobio je sa Kevsera napitak
ejh Sirija,
poput Hidra naao je izvor ivota proelnik, ejh Husein.
Svom duhovnom djedu dodi ree akiru
potpuni kronogram preseljenja ejha Huseina je
u rijeima,
damiun mugni.
(1214/1799/1800)
Sroio i pisao fakir (siromah) dervi Abduekur akir,
sin ejha Abdurahmana Sirije, Nakibendije, Bosnevije
(Bonjaka), godine 1294 (1877).

Kronogram povodom preseljenja

ejh Husejin-babe Tavila Zukia, Bonjaka

(sarajevski muftija Muhamed akir-efendija Muidovi)9

Prijevod:
Car zemlje mistine nauke, ejh Husejn,
nevidljiva tvrava vojske Boje dobrote, ejh Husejn.
Izvor boanskog svjetla, majdan najvrednijeg bisera,
riznica blaga Boanskih tajni, ejh Husejn.
Ukras prijestola nasljedstva, vrelo Boanskih tajni,
okrunjena glava prijestola careva velajeta, ejh Husejn.
Krem sufija preistih i savrenih,
prvak, voa nakibendija, vojskovoa ejh Husejn.
U hanikahu mulla Murada u Istanbulu,
drugog pira nakibendija,
bio je posluitelj tog odabranog hanikaha, ejh Husejn.
Poboni, svjetlo mjeseca u gradu uenjaka
Hafiz Muhameda, Odgojenik ejha ejh-Husejn.
Ugledni, proelnik u odabranoj druini bogougodnika,
Bonjak po porijklu i rodu, ejh Husejn.
Konju, Bagdad, Buharu, Samarkand,
poput sunca, etrdeset godina obilazio je uenjak,
ejh Husejn.
U rodnom mjestu je upuivao i odgajao

9 Salih Trako, Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed akir efendije

Muidovia, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, I, Sarajevo, 1972.
Iskoristit emo priliku i navesti nekoliko kronograma koje je u 19.
stoljeu ispjevao poznati sarajevski muftija Muhamed akir-efendija Muidovi (p. 1859.), povodom smrti znamenitijih linosti svoga
vremena. Kronogrami su zapisani u jednoj medmui koja se uva u

rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu, akoja je 1966. godine otkupljena od Aide Sikiri iz Sarajeva, poslije preseljenja njenog mua ejha dr. aira Sikiria, profesora arapskog i perzijskog
jezika na Katedri za orijentalne jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Iz raznovrsnog sadraja ove biljenice, gdje su najvie zastup
ljene pjesme raznih autora sufijske sadrine dade se zakljuiti da se
radi o biljenici koja je nastala u uenoj dervikoj porodici Sikiria
na Oglavku kod Kiseljaka. Ne zna se ko je sakuplja ove biljenice, ali
nema sumnje da je to neko od bliih potomaka poznatog ejha nakibendijske tekije na Oglavku, ejha Abdurrahmana Sirri (u narodu
prozvan i poznat kao ejh Sikira)
Muhamed akir-efendija Muidovi iz Sarajeva, sarajevski muftija u
periodu od 1826-1855. godine, s malim prekidima. Bio je i pjesnik,
naroito vrstan u pjevanju kronograma. Kao pripadnik nakibendijskog dervikog tarikata ispjevao je vie kronograma povodom smrti
znamenitijih ljudi svoga vremena, takoer pripadnika nakibendijskog
dervikog reda. U gore spomenutoj medmui zabiljeeno je nekoliko Muidovievih kronograma koje emo ovdje donijeti u originalu i
prijevodu jer nam oni predstavljaju Muidovia kao pjesnika, a uz
to govore nam i o ljudima koje je Muidovi kao uen ovjek cijenio,
to znai da su svakako neto znaili u naunom i kulturnom ivotu
toga doba.
BEHAR 126

75

KNJIEVNI PODLISTAK

jednu razumnu i bistru prirodu u ulozi pira, ejh Husejn.

Iz njegova obilnog vrela pio je ejh Sirri Kevser,
i potput Hidra postigao je ivot murida, ejh Husejn.
Kada njegovom duhovnom djedu ree Bog: Doi!
akir sastavi potpuni tarih odlaska ejh Husejna.
Godina 1214.10
ejh Muhamed Mejli-baba roen je u zapadnoj Anadoliji, a kasnije je, tragajui za savrenim ejhom, dospio na
Balkan. U Beogradu su mu preporuili ejha Siriju, proelnika tekije na Oglavku. I kako legenda i sauvana porodina tradicija kau, Mejli-baba je, poslije esnaest godina
sluenja i usavravanja kod ejha Sirije na Oglavku, otiao
u Vukeljie kao ejh dotine tekije i tu umro u dubokoj starosti 1853/54. godine.
Na breuljku iznad tekije nalaze se tri turbeta, male kockasto strukturirane graevine sa kupastim krovovima od
drvene grae i bijelim zidovima, na kojima je napisano po
jedno veliko Hu, to ih razlikuje od okolnih graevina. U
najveem od ovih turbeta nalazi se mezar ejh Husejin-babe, u drugom mezar Mejli-babe i u treem ejh Hasan-babe i
dvojice njegovih sinova Abdulatifa i Musa Kazima, te nekih
od njihovih potomaka. Okolo turbeta su mezari dervia koji
su eljeli biti ukopani u blizini svojih ejhova, ali i seljana.
Kao i njegov prethodnik, ejh Mejli-baba je slovio kao poboan i uen ejh, kome bosanski valija Vedihi Mehmed-paa, svojom bujuruldijom od 5. dumadel-ula, 1255./17. jula
1839. godine odreuje plau iz taksita u iznosu od 300 groa
godinje, ukazujui mu potovanje i smatrajui ga zaslunim za oivljavanje ejh Husejin-babine tekije. Istu pomo
potvrdio je i sljedei valija Bosne Mehmed Husrev-paa
bujuruldijom od 23. ramazana 1256/1840. godine. Nakon
Mejli-babinog preseljenja vostvo tekije ostaje u porodici
Mejli-babe, ili Hadimejlia, kako se sada nazivaju. Tako
je na poloaju ejha u tekiji u Vukeljiima Mejli-babu naslijedio njegov sin ejh Hasan-baba (p. 1898/1899). Poslije
ejh Hasan-babe, poloaj proelnika tekije zauzeo je njegov brati, ejh Muhamed, a zatim Muhamedov sin, ejh
Abdulatif-efendija, i konano Abdulatifov sin, ejh Behaudin-efendija, odnosno:
ejh Husejin-baba Bonjak
od njega
ejh Muhammed Mejli-baba
10 Brojana vrijednost rijei gamii mugni iz kronostiha iznosi 1214
(hidretskih godina), to znai da je ejh Husejn preselio 1799. godine po miladi Isaa (a.s.).

76

BEHAR 126

od njega
ejh Hasan-baba Mejli-zade
od njega
ejh Muhamed Hadimejli
od njega
ejh Abdulatif-efendija Hadimejli
od njega
ejh Behaudin-efendija Hadimejli

Tekija u Fojnici
Starija tarikatska tradicija u Fojnici vezana je za fojniku musafirhanu u Atik-mahali. Po tome to je podignuta u prvom urbanom nukleusu, u Atik-mahali, po svojoj namjeni kao i arhitekturi, vjerovatno je nastala kada
i damija, a svakako u drugoj polovini 16. stoljea. U toj
musafirhani nastala su i do danas sauvana dva rukopisna
primjerka Kurana iz 1615. i 1648. godine, to je izvjestan
pokazatelj da je tu bio svojevrsno kulturno sredite Fojnice. Jedan od ovih primjeraka, onaj iz 1648. godine, jo
je u Fojnici, dok se drugi poslije Drugog svjetskog rata
naao u Dubrovniku.
Zasebna tekijska zgrada nastala je tek po izgradnji arijske damije, u drugoj polovini 17. stoljea, vjerovatno
na poticaj osnivaa damije, kadije, aban Ahmed-efendije, tanije oko 1670. godine, iako taan datum nije poznat. Prvi poznat ovjek ije se ime vezuje fojniku tekiju
je Husejin-baba Zuki, koji je nakon kolovanja doao opet
u svoj kraj i poeo slubu prvo u medresi, a zatim i u tekiji.
Polovinom 19. stoljea, djelovanje tekije u Fojnici oivljava
i Arif-efendija Kurd, koji u Bosnu dolazi iz Carigrada i postaje muderis fojnike medrese. Tekijska zgrada u Fojnici se
do poara 1945. godine nalazila na zapadnoj strani mezarja
arijske damije. I danas jedna ulica, nosi naziv ehov sokak, te se pretpostavlja da su u toj ulici ivjeli ejh Sirri-baba, ili njegov otac kadija Mehmed Balta-zade.
ejhovi i proelnici tekije u Fojnici, te predstavnici tarikat-i nakibendijje u ovom gradu, sve do 1950. godine bili
su: ejh Neatija-efendija Huzbai, zatim Mustafa-efendija
Varelija, i na kraju ejh Demil-efendija Numanagi. Njega je naslijedio ejh Halid Salihagi. Vrijedno je spomenuti
da su Neatija-efendija Huzbai i Mustafa-efendija Varelija ejhovske idazezname primili od ejha Skender-paine
tekije u Sarajevu Arif Sidki-babe.

KNJIEVNI PODLISTAK

Sirri-babina tekija na Oglavku11

Tekija na Oglavku je manja pravougaona zgrada sa niskim drvenim krovom. Od vrata na sjevernoj strani vodi
hodnik prvo ka semahani - maloj dekorisanoj prostoriji i
do nje mejdan odaji, gdje se dervii skupljaju i zadravaju
prije i poslije zikra. Visoko ognjite tradicionalnog turskog
tipa postavljeno je u jednom zidu, a niski divan ide du dugih zidova. Tu se nalazi i mala elija zvana halvetgah, gdje
se dervi moe povui u etrdesetodnevnom periodu meditacije i pokajanja. U eliji se nalazi eljezni predmet obliko-

11 SHEICH SEJFUDIN EF. KEMURA UND DR VLADIMIR OROVI,

ZR KNDE DER BLKANHALBINSEL II. QUELLEN UND FORSCHNGEN; HERAUSGEGEBEN VON DR CARL PATSCH - LEITER
DAS BOSN.-HERC. INSTITUTS FK BALKANFOESCHNG IN SARAJEVO, HEFT 2 SEBBOKROATISCHE DICHTNGEN BOSNISCHIR
MOSLIMS AUS DEM XVII., XVIII. UND XIX. JAHRHUNDERT MIT 6
ABBILDUNGEN IM TEXT, SARAJEVO, 1912; IM SELBSTVERLAGE
DES B.-H. INSTITUTS FR BALKANFOBSOHUNG BOSN.-HERC.
LANDESDEUCKEKEI ALLE RECHTE, EIN (CHLIESZLICH DES
BEESETZNG) KECHTES, VORBEHALTEN
Graevina ejha Sirije tekija Oglavak je i danas, kako se moe vidjeti
iz biljeki dr. C. Patsch (od 31. Avgusta 1911), najpoznatiji muslimanski samostan u Bosni i naoita graevina, nita manja od samostana,
smjetena u sredini nepreglednog porodinog imanja koji se sastoji od
polja, ume i gaja, u dolini Fojnice, na strmoj, breuljkastoj visoravni.
Nikakva gospodska graevina nego, kao i katoliki samostan Maria
Stern u Banjoj Luci, kompleks stambenih i gospodarskih zgrada, koji
cjelokupan s potomcima (uglavnom redovnici) pripada ejhu Siriji. U
sreditu je tekija, prizemna kua sa prostorijom za molitve ukraena
tepihom, u kojoj se inae svakog etvrtka i nedjelje skupljaju budui
dervii koji rade u susjednim mjestima, te velikom prostorijom za goste
i kuhinjom. Nasuprot tekiji, s druge strane puta, ispod starog, granatog
hrasta se nalazi gore pomenuto turbe, kvadratna, kamena graevina
sa strmim krovom od indre, koji se sastoji od jedne jedine prostorije,
osvijetljene sa etiri reetkasta prozora, kupolasta i ukraena levhama, i sa dva, na plafonima oslikana spomena i svjetiljkama, u kojoj se
nalaze dva duga, zeleno presvuena i mahramama pokrivena drvena
kovega ejha Sirije i njegovog sina i nasljednika ejha Abdul-Latifa
koji je umro 1300/1883.
Titula ejha je nasljedna u familiji. Nadleni Odbor tekije odreuje
jo za ivota nasljednika. Tako je trei ejh, akir (do 1305/1887/88)
bio brat drugog, a sadanji etvrti, ejh Halim, sin drugog. Ovaj naoiti, stariji ovjek u nonji i vlastelin rukovodi tekijom na Oglavku.
U tekiji vlada red i istoa, rade se popravke, dovod vode je u izgradnji.
On mora biti i dobar koordinator jer je tekija duna svakom ko navrati, besplatno pruiti krov i ugoavanje bez obzira na vjeru i duinu
boravka. Posjetili su je i jo uvijek posjeuju mnogi, ak iz Male Azije,
Sirije i Arabije, jer je ejh Sirija bio poznat u cijelom muslimanskom
svijetu. Naroito velika posjeta je u vrijeme Mevluda, roendana Poslanika Muhammeda (s.a.v.a.). Ipak, ima i posjetilaca koji nita ne trae.
U prolosti su dolazili veziri sa dugim, natovarenim karavanama, a ni
danas ne manjka priloga: i manje imuni donose kafu, eer, duhan
i sl. Od gradske Uprave tekija dobija 100 K mjeseno i kao u vrijeme
Osmanskog carstva, osloboena je svih vrsta poreza. Nekih pola kilometra istono od Oglavka, u breziku, na Ploniku, nalazi se turbe ejh
Husejin-babe iz Horosana, Perzija, koji je tu poginuo za vrijeme turskog osvajanja Bosne. Ono je bilo povod osnivanju tekije na Oglavku
od strane ejha Sirije.

van tako da dervi moe da nasloni glavu da bi izbjegao san.

Sada se halvetgah ne upotrebljava, nego slui kao drvarnica.
Oglavak je selo desetak kilometara nizvodno od Fojnice,
na terasi podno planine Zahor (u nekim izvorima it, a u
nekim opet Zec), koje se prema nekim navodima formiralo
oko tekije koja je stalno bila otvorena za putnike i namjernike, a posebno za sirotinju, kojoj je nesebino ukazivao
gostoprimstvo i koju je bezgranino pomagao. Zbog okolnosti poslije osnivanja tekije na Oglavku, preseljenja ejh
Husejin-babe Zukia, kao i zbog vlastite umjenosti u postavljanju prema ljudima i dogaajima, Sirri-babina tekija
postaje ubrzo znaajan centar koji posjeuju svi znamenitiji Bonjaci. ejh Sirri-babin ugled i utjecaj bili su toliki
da je svaki novi namjesnik Bosne smatrao svojom dunou posjetiti velikog svetitelja. Poznato je da su u tekiju na
Oglavku da izraze svoje potovanje ejhu Siriji i njegovim
nasljednicima dolazili meu ostalim bosanske valije Mehmed Vedihi-paa, Morali Namik-paa, Mehmed Kamil-paa, upravitelj Hercegovine Galib Ali-paa Stoevi, i drugi
prvaci onog vremena, poput voe pokreta za samostalnost i
samoupravu Bosne i Hercegovine i prvi od naroda izabrani
bosanski vezir Husejin-kapetan Gradaevi, na ijoj je strani bio i koga je, kao noradnog borca, podravao ejh Sirija,
ali i brojni ueni ljudi toga doba poput sarajevskog muftije
Muhameda akir-efendije Muidovia (p. 1859), mostarskog
muftije Mustafe-efendije Sarajlia (p. 1847.). Posjete tekiji i turbetima na Oglavku nisu prestale ni poslije Siri-babinog preseljenja, a historija posebno biljei posjetu uvenog
Omer-pae Latasa.
Poto njegovi prihodi nisu bili dovoljni za odravanje tekije, obratio se tadanjem namjesniku Selim-pai za pomo,
koji mu bujuruldijom iz 1239/1824, zbog njegove naroite
pobonosti i pjesnike umjetnosti, iz prihoda (taksita) fojnike nahije odobrava pomo od 100 groa godinje za odravanje tekije i njene musafirhane. Godine 1251/1835. ejh
Sirri, Poboni je, na osnovu sultanskog fermana, sultana
Mahmuda II (1808-1839.), osloboen od svih vrsta poreza i
davanja. Poslije toga, 1838. godine travniki vezir Mehmed
Vedihi-paa (bosanski namjesnik, 1835-1840), na Oglavku
gradi svoj konak, koji je postojao sve do 1914. godine, kada
je iz temelja obnovljen, a drugi je mnogo vei i ljepi, 1845
ili 1846. godine sagradio bosanski namjesnik Morali Kamil
Mehmed-paa, za koje se pretpostavlja da su bili Siir-babini muridi. Kasnije su oba konaka sluila za musafirhane.

BEHAR 126

77

KNJIEVNI PODLISTAK

Kronogram o gradnji konaka Morali Kamil Mehmed-pae na Oglavku

(kaligrafijai kronogram: Abdul Kerim Suhdi-efendija Belukefendi iz Sarajeva)

Kronogram o gradnji konaka Morali Kamil

Mehmed-pae na Oglavku12
Ne treba brinuti kad bi ovog asa iezlo blistavo sunce,
jer je zemlji dovoljan carski namjesnik,
baklja svjetla pravednosti.
Ako pita ko je ta linost koja je olienje
pravde i pravinosti,
on je stjecite lijepih osobina i izvor dareljivosti.
12 Mujezinovi, M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, tom II, str.
486-487. Kronogram o gradnji konaka Morali Mehmed Kamil-pae
na Oglavku. Ovaj kronogram ispisan je lijepim talik pismom na debljem papiru, veliine 83x55 cm, naijepljenom na dasku sa ramom.
Prvobitno je kronogram stajao nad ulazom u glavnu prostoriju konaka. Konak Morali Mehmed Kamil-pae poruen je poslije Drugog
svjetskog rata, a levha sa natpisom danas se uva u tekiji. U ovom
kronogramu godina gradnje konaka nije oznaena brojkama, ali
preraunom brojne vrijednosti slova posljednjeg polustiha, dobiva
se hidretska 1262. godina. (preneseno iz, dr. air Sikiri, Tekija na
Oglavku, Kalendar Gajret za 1941. Sarajevo, 1940, str. 46-47).

78

BEHAR 126

Imenjak je ponosa svijeta (Muhammeda)

Muhammed Kamil raspoloena srca.
On je svijetla zraka kue pobonosti savrenog voe,
ejha Sirije, ija tekija je mjesto dubokih tajni.
Njegova ista ljubav upuuje na dobra djela.
Oi svemira nisu u mogunosti da vide njemu slina.
Odraz njegove asne linosti je njegovo kao
ogledalo isto srce.
Njegovom uviavnom oku ne ostaju
skrivene ljudske tajne.
Kada se zatalasae kapljice mora njegove dareljivosti,
sazida se svijetli dergah molitve (spominjanja Boga).
Njegova iskrenost i odanost jasan su uenima,
a suze radosnice teku iz oiju zanesenih,
odanih i zaljubljenih.
akire, iz dva kraka tvoga pera izie potpun kronogram:
Muir Kamil Muhammed-paa sagradio je dvorac.
(1262/1846)

KNJIEVNI PODLISTAK

Kronogram povodom preseljenja

ejh Abdurrahmana Sirri Sikiria13
(Muhamed akir-efendija Muidovi)

Kronogram povodom preseljenja ejh Sirije

(Rizai)

Abdurrahman Sirri, ser halkei meihat,

Pi kudumi takva mahbubi sirri hazret.
Muridi kamil idi tariki nakibendink,
Ho ike nazar itmi Denabi Rabbi izzet.
Afak dutmi idi nuri keramet anek.
Vir medi ark ve garbe dud vesehaji uhret.
Hitab irdii je akile didi lebbejk,
Dari fenadan ol zat bekaje kildi rihlet.
Biri ikdikte zuhdi oku tarihin etmam:
Ruhile nuri jezdan dinane buldi vuslet.
Abdurrahman Sirri, proelnik skupine ejhova,
Prvak je pobonih i ljubimac tajne.
Bijae savreni uitelj nakibendijskog reda,
Na kojeg je svoj ugodni pogled upravio
Uzvieni Stvoritelj.
Svjetlo njegove nadnaravne vrijednosti
obuhvatilo je svijet.
Njegova dareljivost je poznata na istoku i zapadu.
Boijem pozivu Vrati se odazvao se s ljubavi,
Pa iz prolazne odseli u vjenu kuu ta linost.
Oduzimajui jedan, Zuhdijina strelica pokaza
potpuni kronogram:
Njegova dua prispjela je u svjetlo bojeg raja.
(1263/1847)
Povodom smrti ejh Sirrije, u ovoj medmui zabiljeena
su druga dva kronograma ispjevana povodom tog dogaaja. Prvi kronogram je na turskom a potjee iz pera pjesnika
sa pseudonimom Rizai o kome nemamo podataka. Drugi
je ispjevan na perzijskom jeziku od anonimnog pjesnika.
Premda ovi kronogrami ne potjeu od muftije Muidovia, mi emo ih ovdje donijeti, jer biljee smrt popularnog
ejh-Sirrije.

Prijevod:
Pravi murid istinske spoznaje, ejh Sirri, stup vjere,
tarikat mu je nakibendijski, a ue mu je vrsti eriat.
Odazva se (pozivu): Vrati se i ui (u raj)!
otputova na ono mjesto gdje slue rajske ljepotice.
Savrenstva i keramet (njegov) uli su se
na sve strane svijeta,
dobri glas o njemu i njegovoj dereljivosti
doprije do Indije i Kine.
Za bogougodnike nema straha niti alosti.
Boe, omogui nam njihov zagovor (efaat)!
Iz asa u as njegovo je srce spominjalo Allaha.
O sufi (derviu), ako sumnja u to, onda pitaj onog
nerazdvojnog druga. O njegovu preseljenju
Rizai izree potpuni tarih:
Umrije onaj vrli sljedbenik Muhamedov,
a ostae tuni aici (dervii).

13 Kronogram je ispisan lijepim nesh-talik pismom na papiru, veliine

90x65cm, nalijepljenom na dasku sa ramom. Kronogram se uva u
turbetu ejha Sirrije.
BEHAR 126

79

KNJIEVNI PODLISTAK

Drugi kronogram o preseljenju ejh Sirije

(neka mu Uzvieni posveti njegovu tajnu!)

Prijevod:
Stoer svih krajeva svijeta, ah duhovnih junaka,
Nakibendi Abdurrahman ejh Sirri, Bosanac.
Preisto bie, sjena Istine, kruna bogougodnika,
papagaj boanskih tajni kao to je bio pisac Mesnevije.
U planini istinske spoznaje bio je
Feniks svoga vremena.
I siromah i bogata se ponosio tim
da mu poljubi stopu.
Kada je doivio sedamdesetetiri godine, uo je poziv
i odazva se Bojoj naredbi, uj i ti novost
koja se dogodi jedanaestu no rebiul-ahiru,
uoi nedjelje, u treem satu.
uj puni tarih o tom:
1263. (godine).

Iz ovog kronograma (koji je anonimni autor spjevao) na

perzijskom jeziku, doznajemo potpuni datum smrti ejh Sirrije Sikiria. Taj datum pada 23. marta 1847. godine po miladi Isaa (a.s.). Napominjemo da se u ovoj medmui nalaze
zapisana jo dva kronograma iz pera pjesnika akira. Prvi
je vezan za smrt nakibendijskog ejha Neati Ali-efendije

Kronogram o gradnji turbeta nad mezarom ejh Abdurrahman Sirri-babe na Oglavku

80

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

iz 1282/1865-66. godine, a drugi se odnosi na smrt nekog

uenog Hamid-efendije, koji je umro od kuge u kasabi Visoko 1283/1866-67. godine.
Kako se vidi, oba kronograma su napisana poslije smrti
muftije Muidovia, to znai da im je autor neki drugi pjesnik
akir. Postoji velika vjerovatnoa da se radi o ejh Sirrijinu
mlaem sinu akiru, koji je dobro poznavao turski i perzijski jezik i koji je starijeg brata Abdullatifa naslijedio na ejhovskom poloaju oglavake tekije. Ovaj akir nam je ostavio i kronogram o gradnji ejh-Sirrijina turbeta (mauzoleja)
koje je na Oglavku podigao Ali-paa Rizvanbegovi Stoevi.
Naime, nakon Sirri-babinog preseljenja (1263/1847),
nad njegovim mezarom na Oglavku izgraeno je turbe, a po
elji i zapovijesti njegovog potivaoca, a po svemu sudei i
dervia, hercegovakog vezira Ali-pae Rizvanbegovia. O
gradnji turbeta nalaze se tu na posebnoj tabli spomen stihovi na turskom jeziku, koje je spjevao Sirrijin mlai sin
akir-efendija. Turbe ima oblik etverougla sa bijelim okreenim zidovima, dekorisanim velikim Hu (On) i kupastim
drvenim krovom.

Kronogram o gradnji turbeta nad mezarom

ejha Abdurrahmana Sirije na Oglavku14
(Tekst kronograma sastavio ejh akir ef.)

Ol vezir bi nazir, Dem im, Asafi zeman,

Vali Hersek, Ali Galib-paa, iri dihan.
Has ve ammi saje adlile kildi musterih,
Bahri dudiden tekatir itedi hajrati hisan,
Kim hususa bu zijaretgah neri ina eddi bina,
Oz teauk ruz ve eb eflak ve endum zairan,
Muddea buzati pakin ehli hadet kiblesi,
Kabe i aik ve menbeai jemmi fejzi sultan,
ej Sirri nami paki mahsen Sirri Huda,
Kutbi alem Gausi eazam pievai hadegan,
Vasef ve medhin bunde mirin hatti tamir itmedi.
Adezi izhar ittedi hame lal kaldi vasifan.
Reude ebbime hatif didi tarihi akira:
Mukhal ajnul fuad ajin turbei kutbi zeman.
14 Mujezinovi, M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, tom II, str.
488-489. Kronogram o gradnji turbeta nad mezarom ejha Abdurrahmana Sirije na Oglavku. Kronogram sa ovim tekstom, ispisan lijepim talik pismom na papiru, veliine 58x83 cm, nalijepljen na dasku
i uramljenom, i danas se nalazi u turbetu ejh Sirije. U kronogramu
je godina gradnje turbeta izraena samo u ebdedu. Preraun brojnih vrijednosti slova podsljednjeg polustiha daje hidretsku 1263.
godinu, dakle, upravo godinu u kojoj je ejh Sirija preselio. (preneseno iz, dr. air Sikiri, Tekija na Oglavku, Kalendar Gajret za 1941.
Sarajevo, 1940, str. 48).

Vezir bez premca, Demovih vrlina, Asaf svog vremena,

Namjesnik Hercegovine, Ali Galib-paa, lav svijeta.
U sjenci njegove pravednosti nali su mir odlinici i puk.
Iz mora njegove dareljivosti kaplju dobra djela.
Pa, evo, posebno sagradi i ovo divno posjetilite,
koje danonono posjeuju s ljubavlju sfere i zvijezde.
Poivalite ove iste osobe je kibla nevoljnika.
Ono je Kaba zaljubljenih
i izvor mora blaenosti upuenih.
ejh Sirijino isto ime je riznica boanske tajne.
On je kutb svijeta, veliki gavs, predvodnik hadegana.
Pero nije u stanju izrei ni hiljaditi dio
opisa u njegovu pohvalu,
pero se pokaza nemonim, a opisivai zamuknue.
Mezaru moga oca tajanstveni glas
ree kronogram: akire,
ovo turbe je surmedan sranog oka i kutba vremena.
(1263/1847)

Kronogram povodom preseljenja

ejh Abdulatifa, starijeg sina ejh Sirri-babe15
Sin Sirije, bez premca je meu ejhovima, na ejh.
Njega je Stvoritelj obdario dareljivou i blagom udi.
Bilo mu je milo da danonono druguje sa zaljubljenima,
a kod njega bijae jednak i bogata i siromah.
Stalno je bio zaokupljen pobonou,
pa, neka mu Bog boanskim svjetlom osvijetli mezar.
Volio je dervie, savjetovao ih i prednjaio im,
pa, neka mu Bog podijeli mjesto u visokom dennetu.
Ti bijedni nisi znao vrijednost svoga voe,
a derviima naknadno kajanje ne donosi korist, bijednie.
Preseli se voa u kuu vjenu, njegova dua odlepra,
a nas ostavi da eznemo i rastavi se s nama
uz spominjanje Boga.
O njegovu preseljenju,
sa njegovim imenom ukri ree tarih:
ejh Abdulatif-baba predade duu izgovarajui: Allah.
(1300/1883)
15 Mujezinovi, M. Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, tom II,
str. 490-491. Kronogram povodom preseljenja ejh Abdulatifa, starijeg sina ejh Sirri-babe. Na papiru nalijepljenom na dasku. veliine
50x60 cm, ispisan lijepim talik pismom ovaj je kronogram koji se nalazi u turbetu. Kronostih daje zbir 1300, a to je hidretska godina u
kojoj je preselio ejh Abdulatif. On je stariji sin ejha Sirije, pa ga je
on i naslijedio u dunosti ejha. I za Abdulatifa se zna da je bio poboan i veoma popularan. Njegov skut ljubio je i Omer-paa Latas.
(preneseno iz, dr. air Sikiri, Tekija na Oglavku, Kalendar Gajret
za 1941. Sarajevo, 1940, str. 48).
BEHAR 126

81

KNJIEVNI PODLISTAK

Na Ploniku, prostoru udaljenom nekih 200 metara od

tekije, u ograenoj zelenoj povrini punoj visokih stabala,
nalazi se turbe ejha Huseina iz Horosana, hrabrog junaka
vojske sultana Fatiha, koji je tu poginuo za vrijeme osvajanja Bosne od strane Turaka 1463. godine. Turbe mu je podigao bosanski namjesnik Ali Namik-paa (1829.-1831.),
to se vidi iz stihovanog kronograma, koji se nalazi na lijevom zidu u turbetu.
*
I u tekiji na Oglavku, kao i u Vukeljiima, funkcija ejha je postala nasljedna i ostala u porodici Sikiri. Tako je
na mjestu proelnika tekije ejh Siriju naslijedio njegov
najstariji sin Abdulatif i tu funkciju obavljao sve do svoga
preseljenja 1882/83. godine. Poslije njega tekijom rukovodi
njegov mlai brat akir (p. 1889./90.). Obojica su sahranjeni uz oca, prvi u turbetu, a drugi u mezarju pored turbeta.
ejh akir-efendiju je naslijedio ejh Abdulatifov najstariji sin, Abdulhalim (p. 27. septembra 1917.), a njega njegov
mlai brat Abdulhalim-efendija, njega ejh Hamid (Hamdi,
Hamdija, p. 1939), kojega je opet naslijedio njegov sin ejh
air-efendija Sikiri (p. 1966), istaknuti orjentalista. Sada
tekijom na Oglavku rukovodi Hilmija Sikiri, koji sebe smatra vekilom, a ne ejhom. Prema tome, genealogija ejhova
u tekiji na Oglavku je sljedea:
ejh Abdurahman Sirri-baba (p. 1846/47)
od njega,
ejh Abdulatif-efendija Sikiri (p. 1882/83)
od njega
ejh akir-efendija Sikiri (p. 1889/90)
od njega
ejh Abdulhalim-efendija Sikiri (p. 1917)
od njega
ejh Hamdi-efendija Sikiri (p. 1939)
od njega
ejh air-efendija Sikiri (p. 1966)
od njega
Hilmi-efendija Sikiri
Zikr u tekiji na Oglavku obavljao se poslije svakog namaza, za vrijeme ramazana uvee poslije teravih namaza,
povodom proslave oba Bajrama i proslave roenja poslanika
Muhammeda, kada se skupljalo mnogo svijeta, to je ostalo sve do sada kao tradicija. Sada se, meutim, zikr obavlja
samo uoi petka i ponedjeljka, kao i za ramazan, prilikom
proslave oba bajrama i roenja Allahovog Poslanik Muhameda (s.a.v.a.).
82

BEHAR 126

Silsle tarikat-i nakibendijje u Bosni i Hercegovini

Bosanske nakibendije razlikuju se od svih ostalih pripadnika i sljedbenika tarikat-i nakibendije u svijetu, ne
samo po objedinjavanju oba naina obavljanja zikra, dehri
(glasni) i hafi (tihi), nego i po tome to imaju dvostruku silsilu. Naime, svi tarikati svoju vezu sa Allahovim Poslanikom
Muhammedom (s.a.v.a.) potvruju neprekinutim slijedom
ejhova pri emu se razlikuju: zlatna (alevijska, aklska, ilumska) silsila, koja poinje sa Allahovim Poslanikom i nastavlja
preka Imama Alija (s.a.) amidia i zeta Allahovog Poslanika Muhammeda i prvog Imama Ehl-i Bejta (s.a.). Ova silsila
naziva se i dehrijska silslila, po prakticiranju glasnog zikra; te, sreberna (siddikijska, kalbska, imanska) silsila, koja
poinje sa Allahovim Poslanikom Muhammedom (s.a.v.a.)
ali se nastavlja preko prvog halife muslimana Ebu Bekra,
a naziva se i hafijska silsila, po prakticiranju tihog zikra.

Dehrijska-alevijska-zlatna silsila
od Imama Alija (s.a.) hazreti Pira ah Muhammeda
Behauddina Nakibenda (k.s.)
Sejjid Imam Alijjul-Murteda (s.a.)
Sejjid Imam Husejn (s.a.)
Sejjid Imam Zejnul-Abidin (s.a.)
Sejjid Imam Muhammed el-Bakir (s.a.)
Sejjid Imam Daferis-Sadik (s.a.)
Sejjid Imam Musa el-Kazim (k.s.)
Sejjid Imam Alijur-Rida (s.a.)
Maruf-i Kerhi, (k.s.)
Es-Sirri es-Sekati (k.s.)
Ebu Kasim Dunejd el-Bagdadi (k.s.)
ejh Ebu Ali Rozbari (k.s.)
Ebu Alijjul-Katib (k.s.)
Ebu Usman Magribi (k.s.)
Ebu Kasim Gergani (k.s.)
Ebu Ali Fermedi (k.s.)
Jusuf el- Hamdani (k.s.)
Abdul-Halik el-Gadduvani (k.s.)
Arif er-Rivkeri (k.s.)
Mahmud Indir Fegnevi (k.s.)
Ali Ramiteni (k.s.)
Muhammed-baba Semasi (k.s.)
Emir-i el-Kilal (k.s.)
ah Muhammed Behauddin En-Nakibend (k.s.)

KNJIEVNI PODLISTAK

Abdurrahman Sirri, proelnik skupine ejhova,

Prvak je pobonih i ljubimac tajne.
Bijae savreni uitelj nakibendijskog reda,
Na kojeg je svoj ugodni pogled upravio Uzvieni Stvoritelj.
Svjetlo njegove nadnaravne vrijednosti obuhvatilo je svijet.
Njegova dareljivost je poznata na istoku i zapadu.
Boijem pozivu Vrati se odazvao se s ljubavi,
Pa iz prolazne odseli u vjenu kuu ta linost.
Oduzimajui jedan, Zuhdijina strelica pokaza potpuni kronogram:
Njegova dua prispjela je u svjetlo bojeg raja.
(1263/1847)
BEHAR 126

83

KNJIEVNI PODLISTAK

Turbe ejha Abdurrahmana Sirrije podigao je njegov

dervi Ali-paa Rizvanbegovi. Uz ejha Sirriju lei njegov
sin i nasljednik ejh Abdullatif. Na fotografiji je Kenan ef.
Sikiri (r. 1983. u Sarajevu), koji je trenutno proelnik tekije
na Oglavku s izun-namom od ejha Halila Brzine, ejha
nakibendijske tekije na Mejtau u Sarajevu, iji je dervi od
2001. godine. Mladi nasljednik znamenite oglavake tekije
trenutno obavlja muallimske i hatibske dunosti te predvodi zikir u tekiji na Oglavku. Jednom se godinje na Oglavku
odrava okupljanje koje predvodi ejh Halil Brzina, zajedno
sa svojim derviima i ljubiteljima izvorne duhovnosti.

84

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

akir Sikiri (1893.1966.) roen je na Oglavku

kod Fojnice. Potjee iz ulemanske porodice
koja je generacijama davala vrsne alime.
Abdurrahman Sirri bio je akirov pradjed. U
Sarajevu pohaa Gazi Husrev-begovu medresu
i erijatsko sudaku kolu. Na Univerzitetu
u Budimpeti zavrava studij orijentalistike
1919. godine, a na istom Univerzitetu doktorira
s tezom o dervikim redovima u Bosni i
Hercegovini. Nakon povratka u Sarajevo drao
je predavanja u erijatskoj gimnaziji, erijatskoj
sudakoj koli, Vioj erijatsko-teolokoj koli,
Gazi Husrev-begovoj medresi te Filozofskom
fakultetu u Sarajevu. Obavljao je dunost
direktora erijatske sudake kole. Jedan je od
najznaajnijih gramatiara arapskog jezika, ali je
njegova gramatika ostala marginalizirana jer je
primjere za arapsku sintaksu navodio iz Kurana
i hadisa. Zbog potovanja prema kaburistanu, u
kojem je ukopan Sirrija, zamolio je da ga ukopaju
uz Huseina Horosanija.

BEHAR 126

85

KNJIEVNI PODLISTAK

Tekija na Oglavku

86

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

Hafijska-siddikijska-srebrena silsila
od prvog halife Ebu Bekra (r.a.) do hazreti Pira ah Muhammeda Behauddina Nakibenda (k.s.)
Ebu Bekr es-Siddik (r.a.)
Sejjid Selmani-Farsi (k.s.)
Ebul-Kasim (k.s. Ebu Bekrov unuk)
Sejjid Imam Daferis-Sadik (s.a.)16
Ebu Jazid Bistamni et-Tajfuri (k.s.)17
ejh Ebu Hasan Harkani (k.s.)
Ebu Ali Fermedi (k.s.)
Jusuf el- Hamdani (k.s.)
Abdul-Halik el-Gadduvani (k.s.)
Arif er-Rivkeri (k.s.)
Mahmud Indir Fegnevi (k.s.)
Ali Ramiteni (k.s.)
Muhammed-baba Semasi (k.s.)
Emir-i el-Kilal (k.s.)
ah Muhammed Behauddin en-Nakibend (k.s.)
Ove dvije silsile, zlatna i srebrena prvi put se spajaju
kod Sejjida Imama Daferis-Sadika (s.a.), a drugi put kod
Ebu Ali Fermedija (k.s.). U ova dva nastavka ejhovi su isti
i obostrani sve do ah Nakibenda, kada on ostavlja iza sebe
dvojcu halifa Alauddina Attara (k.s.) i Hoda Parsu (k.s.)

Sislsila nakibendijskih ejhova

od hazreti Pira ah Nakibenda do Husejn-babe Zukia
Bosnevija
ah Muhammed behauddin En-Nakibend Uvejsi (k.s.)
Alauddin el-Attar (k.s.)
Jakub el-erri (k.s.)
Ubejdullah el-Ahrar (k.s.)
Muhammed ez-Zahid (k.s.)
Dervi Muhammed (k.s.)
Hoda Muhammed Imekneki (k.s.)
Muhammed el-Baki biLlahi (k.s.)
Ahmed Faruki Suhrendi (k.s.)
Muhammed Masum el-Faruki (k.s.)
Sejfuddin Halil el-Mudeddidi Birgivi (k.s.)
Nuri-Muhammed Hissar-i el-Bedavini, (k.s.)

16 Sejjid imam Dafer-i Sadik (s.a.) 116 godina nakon svoga preseljenja
ruhanijjetskim putem sa poduava zikr-i hafi Ebu Jazida Bistamija
et-Tajfurija ( k.s.)
17 Ebu Jazid Bistami et-Tajfuri (k.s.) 149 godina poslije preseljenja, putem ruhanijjetskog sohbeta, aktivira zikr-i hafijjem ejh Ebu Hasana
Harkanija ( k.s.).

ejh Husejn-baba el-Bosnevi, (k.s.)18

ejhovi tekije na Oglavku
1. Gavsuz-zeman ejh Abdurahman Sirri-baba (k.s.)
2. Kutbuz-zeman ejh Abdullatif-efendija, (k.s., stariji
sin ejh Sirri-babe, k.s.)
3. ejh akir-efendija, (k.s., mlai sin ejh Sirri-babe, k.s.)
4. ejh Abdulmedid Halim-efendija (k.s., stariji sin ejh
Abdullatif efendija, (k.s.)
5. ejh Abdulfettah Hamdi-efendija, (k.s., mlai brat
ejh Halim-efendije, k.s.)
6. ejh Abdullatif-efendija, (k.s., stariji sin ejh Halim-efendije, k.s.)
7. ejh Ibrahim-efendija, (k.s., mlai sin ejh Hamdi-efendije, k.s.)
8. ejh dr. air-efendija, (k.s., stariji unuk ejh akir-efendije, k.s.)
9. ejh Hilmija-efendija, (k.s., mlai brat ejh dr. air-efendije, k.s.)
10. ejh Husejn-efendija, (k.s., sin ejh Abdullatif efendije, k.s.)

ejhovi tekije u Sarajevu

ejh Abdulfettah Hamdi-efendija Sikiri
(k.s., mlai brat ejh Halim-efendije Sikiria (k.s.) iz tekije u Oglavku)
ejh Behauddin Sikiri
(k.s., mlai brat ejh Hamdi efendije, (k.s.)
ejh dr. air-efendija (k.s.)
(stariji unuk ejh akir-efendije (k.s.), a praunuk ejh Sirri-babe (k.s.)
ejh Abdullah-efendija Foak (k.s.)
ejh Seid-efendija Strik (k.s.)
Na osnovu hilafetname ejha Muhammeda Mejli-babe,19
koja se uva u tekiji u Vukeljiima, pored redoslijeda naslje18 Poslije smrti ejh Nuri Muhammed Hissar el-Bedavinija (k.s.) 1135.
godine po hidri, pojavila su se dva velikana tarikata koji su bili njegove
halife, jedan u Indiji po imenu ejh emsuddin Habibullah Dan Danani el-Mazher (k.s.), a drugi velikan se pojavio na Balkanu, u Bosni,
ejh Husejn baba el-Bosnevi (k.s.) ejha emsuddin Habibullah Dan
Danani el-Mazher (k.s.) nasljeuje ejh Abdullah Delhevi (k.s.), a njega ejh Halid ibn Husejn Usmani Mudeddidi (k.s.) koji je predvodnik
i pir halidijskih ejhova Osmanskog sultanalaa, pa i u Bosni.
19 Kada su kod Abdurrahmana Sikiria kadesallahu sirrehu doli nekakvi
Arapi, probudili su se kasno (zakasnili na sabah namaz!) ujutru popili kahvu i doruak, koje je hizmear Muhammed iz Horosana, kasniji
Mejli baba spremio, zatim uzeli hilafetname i otili... Muhamedu Mejliji
bi to udno, pa zapita ejha kako to da on godinama hizmeti, ispunjava
sve dervike formalne obaveze, a nedobija nikakav papir da je sufija;
a nasuprot njemu, Arapi koji ak ni sabah nisu klanjali na vakat, i koji
BEHAR 126

87

KNJIEVNI PODLISTAK

Sirijine levhe koja se nalazi u Staroj drvenoj damiji u Buimu: I da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ije je ime Ahmed, koji e
poslije mene doi. (Boe) oprosti piscu, 5. dumadel-ula 1260. godine (24. maj 1844.)

ivanja, saznajemo i proceduru zikra koji se ovdje obavljao:

(Fatiha sa bismilom 7 puta, salavat 100 puta, sure Inirah 99
puta, te sure Ihlas 1001 puta), ali i potvrdu injenice da su
ejhovi koji su djelovali u Vukeljiima, Oglavku, Fojnici, Visokom i Sarajevu (ali i irom Bosne i Hercegovine), objedinjavali zikr-i hafi (tihi zikr) i zikr-i dehri (glasni zikr), a po
usulu ejh Husejin-babe, osnivaa tekije u Vukeljiima, koji
je to primio i prenio od svog ejha hafiza Muhameda Hisarija
u Muradiji-tekiji u Istanbulu.20 Iz ovoga slijedi da bosanske
nakibendije, kao ni nakibendije Muradije-tekije nisu bili
dosljedni sljedbenici mudeddidskog kola (ogranka) tarikat-i

nakibendije, jer se, meu ostalim, nisu dosljedno pridravali upute/zapovijesti o obavljanju iskljuivo hafi (tihog) zikra.
S jedne strane, ovaj podatak znaajan je jer ovom osobitou
bosanske nakibendije, ako i nakibendije Muradije-tekije, na
izvjestan nain izdvaja iz prilino jednolinog korpusa ovog
tarikata, dajui im posebno i jedinstveno mjesto u ukupnom
nakibendizmu, a Husejin-babi kao prvom i Hasan-babi kao
drugom reformatoru usula (pravila) tarikat-i nakibendijje
u Bosni i Hercegovini osigurava zasebno i osobno mjesto rumelijskih, naime balkanskih odnosno bosanskih mudeddida. No, to je tema za zasebnu knjigu.

nisu proveli ni dana u hizmetu na Oglavku dobie nakon jednog konaka.

Tada mu Sirrija ree: Evo je Mejlija spremljena za tebe (pokazujui na
hilafetnamu na polici) samo ekam peat od Resulullaha...

20 Miftahul- Meijje fi Tarikat-i Nakibendijje (Kljuna spoznaja islamskog tarikatskog uenja), Hullasatul-evlijail-arifin ejh Tadudin
Usami Hindi, izdava Tekijski odbor ejh Husejin-babine tekije ivii, 1999. godine.

88

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

Knjievni rad ejh Abdurrahman Sirrija

U
nutar nakibendijskog bratstva, zapravo u tekijskim
krugovima, njegovala se i stvarala literatura, a naroito
poezija, koju karakterie ideoloka usmjerenost, mistiko-filozofski pogled na ivot i svijet, pokuaj da se prodre u bit
ljudske egzistencije i stvaranja na relaciji Apsolut kao kreator
i njegova kreacija. Ova literatura opetovano govori o mistikom konceptu ivota, o ivotu kao krunom toku, kao jednoj
karici i biougu u sveopem procesu i tokovima u kojima se
Apsolutno manifestira.
Knjievni sastavi naih nakibendija pisani su u prozi i stihu, mada vie u stihu, jer on prua bolje mogunosti za izraavanje emocionalnih i ekstatinih stanja, a s tim u vezi pospjeuje i buenje emocija kod dervia.
Ta svoja djela i sastave nai mistici su pisali ne samo na
turskom, koji je bio glavni medijum njihova razmiljanja i
umovanja, nego i na arapskom, perzijskom, a onda i na naem-bosanskom jeziku.
ejh Abdurrahman Sirrija ne samo da se isticao kao praktini mistik i ejh koji vodi dervie, obrazuje ih i odgaja na
principima nakibendijskog reda, nego je u emocionalno-ekstatinim trenucima stvarao djela od literarnog znaaja. Dok
se njegove pjesme na turskom jeziku odlikuju misaonou
i refleksijama jednog zanesenog mistika, budui da su plod
unutranjih njegovih razmiljanja i meditiranja o raznim temama mistikog ivota, njegovi sastavi na bosanskom jeziku
su vie imali praktini, odgojni ili didaktiki cilj-da poue, odnjeguju i razvijaju kod dervia sufijsku etiku i mistiki ideal
nakibendijskog reda.
Posebna komponenta oglavakog tekijskog kruga je pjesniko stvaralatvo Sirri-babe (o Sirri-babi kao pjesniku prvi
je pisao Safvet-beg Baagi) i njegovog sina akira. Pjesniki

opus Abdurrahmana Sirrija je, u usporedbi sa drugim usporedivim pjesnicima prilino skroman; obuhvaa 24 pjesme,
od ega tri na narodnom (bosanskom) i 21 na turskom jeziku.
Pjesme na turskom u originalu i prijevodu objavio je njegov
praunuk dr. akir Sikir poslije ega su one nale mjesta u vie
domaih antologija alhamijado knjievnosti. Po sadraju one
su mistino-misaone, didaktine i pobone. No, njegovo djelo
nije ogranieno samo na literarnu sferu. ejh Sirija je naravno poznavao orijentalne jezike. Kao dokaz njegovog poznavanja turskog jezika, podsjeamo na poetsku nian-ilustraciju, koju je godine 1214/1799, posvetio svome rahmetli ejhu
Husejin-babi Zukiu u iviima.
Ni kod jednog drugog pjesnika nema toliko promjena u
varijantama. Koliko je postojan njegov uticaj bio dokazuje
najpopularnija pjesma u cijeloj BiH, pouna pjesma Avdija
od Jusuf-bega engia, ija je obrada Mehmed-bega Kapetanovia vie puta bila izdavana. Pjesma se temelji, neovisno o
nekoliko isjeaka iz Ilhamije, uglavnom na ilahijama ejha
Sirije. Na nekim mjestima su i cijele strofe preuzete.21

21 Scheich Sirija beherrschte natrlich die orientalischen Sprachen. Als

Probe seiner Kenntnis des Trkischen teilen wir unter Fig. 6 die poetische Orabinschrift mit, die er seinem 1214/1799 ver-storbenen Lehrer,
Scheich Husein Efendi in ivii verfaBte. Die slawischen Dichtungen
Sirijas, smtlich didaktischer Natur, sind, entsprechend der Beriihmtheit des Scheichs, im ganzen Lande verbreitet, in der Urform, aber auch
gekurzt, erganzt, kontaminiert und zu einem zusammenhangenden
Oanzen ver-einigt1). Bei keinem anderen Dichter weichen die Varianten so weit ab. Wie nachhaltig sein Ein-fluB war, beweist das popularste Oedicht in ganz Bosnien und der Herzegowina, die Lehrdichtung
Avdija von Jusuf Beg Cengi, die in der Um-arbeitung von Mehmed
Beg Kapetanovi mehrere Auflagen erlebt hat. Das Gedicht beruht,
von einigen Reminiszenzen aus Ilhamija abgesehen, hauptsachlich auf
Sirijas Ilahijen; stellenweise wurden ganze Strophen ubernommen.

BEHAR 126

89

KNJIEVNI PODLISTAK

IX. ejh-Sirija
i.
Ilahije
a.
U pamet se ti obuj,
Terk uini alak huj, (Kap: Ti ostavi alak huj)
Dragom Bogu sve robuj, (Kr: Dragom Bogu ti robuj)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Ti nikoga ne mui,
Svoga nefsa poturi, (Kr: svoje srce poturi)
Srcem tevhid sve ui, (Kap: Bogu tevhid sve ui)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Sve nek ti je akulah,
Na jeziku zirulah,
A na srcu firulah,
Alah, Alah, akile ja Hu.
Nemoj biti binamaz
Vaktom hajde na namaz,
Puno ini ti nijaz, (Kr: Bogu ini sve nijaz.)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Bez abdesta ne hodi, (Kr: U gafletu ne budi.)
U damiju prohodi,
Srcu jezik ugodi,
Alah, Alah, akile ja Hu.
Ovi svijet kilukal,
Ak ne ini ti na mal, (Kap: Nemoj gledat ti na mal.)
Ve naui ilmihal. (Kap: Obazri se na svoj hal.)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Grjehova se ti pokaj, (Kap: Na grjehe se ne vraaj)
(Kr: Grjehova se pokajati.)
erijatom sve gledaj, (Kap: U erijat sve gledaj)
(Kr: erijata sve gledati.)
Od insana bje u kraj.
Alah, Alah, akile ja Hu.
uur ini daima, (Kap: Ziir ini daima)
Bolje nita neima, (Kr: Srce nek ti je daima.);
I za muke last ima, (Kr: i za muke last ima)
Alah, Alah, akile ja Hu.
Ti Siriju pouti,
Pa po kalu ne muti,
Srcem zakir uuti, (Kap: Vee huki i uti.)
Alah, Alah, akile ja Hu.

Original nicht auffindbar. Abschrift im Codex turc.-s^v. 2 des Instituts fur Balkanforschung. Veroffentlicht von M. Beg
Kapetanovi, Istono Blago II 232 ff. und Friedrich S. Krauss, Slavische Volkforschungen (Leipzig, 1908) 23.
90

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

Sirijina levha koja se

nalazi u Staroj drvenoj
damiji u Buimu: Allah
e te sigurno od njih
zatititi, jer On sve uje
i zna. (Boe) oprosti
i smiluj se piscu, 26.
rebiul-ahira 1260. godine
(16. maj 1844.)
BEHAR 126

91

KNJIEVNI PODLISTAK

U pamet se ti obuj!

(prijevod i obrada ejh dr. air Sikiri)

uur ini daima,
Iza muke last ima, Ja, Hu...
Srcem ziir daima,
Allah, Allah, akile, Ja, Hu..)
U pamet se ti obuj
terk uini alak huj,
dragom Rabbu ti robuj
Allah, Allah akile, ja Hu.
Ti nikoga ne mui
svoga nefsa poturi
srcem tevhid sve ui
Allah, Allah akile ja Hu.
Sve nek ti je akullah,
a u srcu fikrullah,
na srcu zikrullah,
Allah, Allah akile, ja Hu.
U gafletu ne budi
bez abdesta ne hodi,
srcu jezik ugodi,
Allah, Allah akile ja Hu.
Nemoj biti bi namaz,
vaktom hajde na namaz.
Rabbu ini sve nijaz,
Allah, Allah akile, ja Hu.
Ovaj svijet je kilu-kal,
ak ne ini ni na mal,
ve naui ilmihal
Allah, Allah akile, ja Hu.
Grijehova se ti pokaj,
erijatom sve gledaj,
od insana bje u kraj,
Allah, Allah akile, ja Hu.
Zikir ini daima,
iza muke last ima,
srcem zikir daima,
Allah, Allah akile, ja Hu.
Ti Sirrijo pouti
ter po kalu ne muti,
srcem zikir outi,
Allah, Allah akile, ja Hu.

92

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

b.
Ah, derviu, otvor oi (Oh, derviu, otvor oi)
Batiluka ti ne ini, (Batiluka ti ne ui.),
Tevhid srcem pravo ui,
Sevab hoe nefsa mui
Gjefa nikom ti ne ini. (Krivo nikom ti ne ini)
Haka na hak ti ne ini
Hajir to je ono ini,
Dunjaluku meil ne ini,
Zikir bogu puno ini,
Riza njegov talab ini. (Rizaluka puno ini).
Za zikirom miso podaj (I za ziir miso podaj.)
Selameta dui gledaj,
ukur ini kad je kolaj,
Sabur ini kad je belaj
Dalaleta ti se uvaj.(Dalaleta ti ne gledaj.).
Tahret nefsu dobro podaj,
Zalim nefsu dizgin ne daj. (Zulum nefsu...)
Amel ini, sunet gledaj,
Gaflet digni te pogledaj
Farz to god je ne ostavljaj. (...ono ini.)
Kazajeta sva naklanjaj,
Kibur-ina ti se uva,
Lipe huje sve ti primaj, (Ti se dri ljepe huje)
Murdar huje ne uzimaj. (Sve se uvaj mudar huje).
Nehj to god je od njeg bjei13)
Ve se pravog puta dri,
Heman ejha dobro trai14),
Laf ne ini i ne lai
Jer Sirija ne e lai,
U elifu sira trai.

(Kr: Subhan Allah, sultan Allah,

Her dertlere derman Alah.)*

* Original in der Tekija Oglavak bei Fojnica. Eine Abschrift im Institute fiir Balkanforschung. Bei Kapetanovi, Istono Blago II 234
f. und H. Salih Ef. Gaevi, Zeit-schrift Mevlud (Sarajevo) 1910 14 ff.
BEHAR 126

93

KNJIEVNI PODLISTAK

O, derviu, otvor oi,

to ne valja, sveg se progji,
Sevab hoe, nefsa mui,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.
Defa nikom ti ne ini,
Hajir to je, ono ini,
Riza njegov talab ini,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.
Za ziirom miso podaj,
Selameta dui gledaj,
Sejtanu se varat ne daj,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.
uur ini, kad je kolaj,
A saburi, kad je belaj,
Na zlikovce ti ne gledaj,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.
Probudi se pa pogledaj,
Zalum nefsu ne nagagjaj,
Ti ejtanu maha ne daj,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.

Ah, derviu...!

(Prijevod i obrada ejh dr. air Sikiri)

94

(Ah, derviu, otvor oi,

Batiluka ti ne ui,
uur ini kad je kolaj,
Sabur kad je belaj!)

Zikir Boga puno ini,

Riza njegov talab ini.
Za zikirom miso podaj,
Selameta dui gledaj.

Kazajeta sva naklanjaj.

Kibur, kina ti se uvaj,
Lijepe huje sve ti primaj,
Murdar huje ne uzimaj.

Ah derviu otvor oi,

Batillluka ti ne ui.
Tevhid srcem pravo ui,
Sevab hoe-nefsa mui.

ukur ini kad je kolaj,

Sabur ini kad je belaj.
Dalaleta ti se uvaj,
Tahret nefsu dobro podaj.

Nehj to god je od njeg bjei,

Ve se pravog puta dri.
Heman ejha dobro trai,
Laf ne ini i ne lai;

efa nikom ti ne ini,

Hakka na hakk ti ne ini.
Hajir to je ono ini,
Dunajluku mejl ne ini.

Zalim nefsu dizgin ne daj,

Amel ini, sunnet gledaj.
Gaflet digni ter pogledaj.
Farz to god je ne ostavljaj.

Jer Sirrija nee lai,

U elifu sirra trai.
Subhan Allah Sultan Allah,
Her derdlere derman Allah.

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

c.
Ako hoe dervi bit, (Kr: Ako hoe mumin bit.)
Valja srce oistit, (Kap: Po zlu putu ne hodit.)
Bogu irka ne init, (Kr.: Boga ziir uiniti.)
La ilahe ilallah.
Grihova se pokajat, (Kr: erijata sve gledati.)
Na grihe se ne vraat, (Kr.: Na grihe se ne varati.)
(Kap: Od grijeha sve bjeat,)
Dragom Bogu robovat, (Treba Bogu svom robovat.
Klanjat, postit, ne leat,
La ilahe ilallah.
Boje farze ne ostavljaj,
A sunneta ne proputaj,
Kazaeta sva naklanjaj,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.

Ljepe udi vazda primaj,

Na vrat nikog ne uzimaj,
Cibura se ti sauvai.
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.

Od grijeha vazda bjei,

Pravog puta ti se dri,
Da te vatra ne opri,
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.

Pravog eha sebi trai,

Ne kuni se i ne lai,
Gaibija ne e lai.
Subhan Allah, sultan Allah,
Her dertlere derman Allah.

Robovat je ljepota
Ne posluat grehota,
Iskat plau sramota,
La ilahe ilallah.

BEHAR 126

95

KNJIEVNI PODLISTAK

Nijet to je sve Bog zna,

Jami, sofo, ti rija,
Talab ini sve riza (Kap: Srcem trai sve riza.)
La ilahe ilallah.
Sve znat valja od Boga,
Zaboravit drugoga,
Ispat init sve njega
La ilahe ilallah.
Kjitab ovo govori:
Od hajvana je gori,
Ko god akom ne gori, (Kap: Koji akom ne gori.)
La ilahe ilallah.
Sluaj to je emrulah
Puno ini zikrulah (Kap: Vazda zbori ti: Allah!)
Srcem zbori: Ja Alah! (Kap: Selamet je inallah.)
La ilahe ilallah.
Ovi svijet sad e pro (Kap: Danas sjutra...)
Po duu e mele do,
Bie nama to pomo (Kap: Al je nami to pomo.)
La ilahe ilallah.
Nut pogledaj Sirije,
Sve dervie miluje
I dan i no kazuje:
La ilahe ilallah.*

Ako hoe dervi bit..

(Prijevod i obrada ejh dr. air Sikiri)

Ako hoe dervi bit
Valja srce oistit,
Bogu ira ne init
La ilahe illellah!

Nijjet to je sve Rabb zna

jami softo ti rija
taleb ini sve Njega
La ilahe illallah.

Sluaj to je emrullah
puno ini zikrullah
svijem srcem ja Allah
La ilahe illallah.

Grihova se pokajat
Na grihove se ne vraat
Dragom Bogu robovat
La ilahe illellah!

Sve znat valja od Rabba

zaboravit drugoga
tesbih init sve Njega
La ilahe illallah.

Ovaj svijet sad e pro

po duu e melek do
tu e nama bit pomo
La ilahe illallah.

Robovat je ljepota
ne posluat grehota
iskat plau sramota
La ilahe illallah!

Kitab ovo govori

od hajvana je gori
ko god akom ne gori
La ilahe illallah.

Nut pogledaj Sirrije

sve dervie miluje
i dan i no kazuje
La ilahe illallah.

* Original in der Tekija Oglavak bei Fojnica; eine Abschrift im Institute fiir Balkanforschung. Veroffentlicht von M. Beg Kapetanovi,
Istono Blago II 228 f.; ein Bruchstuck bei Krauss, Slavische Volkforschungen 23.
96

BEHAR 126

KNJIEVNI PODLISTAK

Prijevod turskih pjesama

(ejh dr. air Sikiri)

Molitva
1.
Boe, vidu oka moga uvjerenja!
Ti mi pomozi do pobjede, jer si Ti moj pomaga.
Otkako sam, Boe, pao u majinu utrobu,
Odgajan sam Tvojom dobrotom.
Kako o tvojoj dobroti ovisi moja prolost i sadanjost,
Nadam se da e mi osigurati lijepu budunost.
Ja nisam u stanju nabrojiti Tvoje darove,
Ali mi moji mnogi grijesi slue za ispriku.
Niti imam znanja niti djela, a ni savrenstva,
pa si mi Ti jedini oslonac u svakom sluaju.
Nisam posluan (prema Tebi), pa da mi to poslui kao izlika,
Stoga svojom inom panje zaei moj fitilj.
Bio sam bolestan moj zadatak je traiti lijeka
Siromah sam i moj pogled je uperen prema (Tvome) daru.
Ovaj Sirrija bolna srca, naputen i zabrinut,
Kuca halkom na Tvojim vratima i priznaje da Te nismo spoznali
Boe, podijeli lijek svojom dobrotom,
Jer mi bez tebe ne ide nita od ruke.
Lino od Tvoje uzvienosti oekujem lijeka,
Da bih se Tobom nasladio u tom lijeku.
Kako si ti spasitelj svakog nemonika
I utjeha svakog slabia,
Prui mi jednu au napitka Tvoga miljenika
I daj mi vino rukom Tvoje dobrote.
Svakog asa iz srca spominjem Njega,
A moj je cilj da mi skine sa oiju zastor.
Oi su mi bolesne, skini mi navlaku s njih,
Gospodaru daj lijeka i ne stavljaj potekoa!
Svojim svjetlom podvuci vjee ovih oiju,
Da bi Tvojom dobrotom iz mojih oiju nestalo smetnje.
Premda sam prost ovjek, uzmi me za povjerljivog slugu
I spasi me od tenje moje strasti.
Oslobodi me smutnja ovog svijeta
I spasi me zemaljskih tenja.
Budui si nam od iskona dao vjeru,
Ti me ponovno spasi nevolje, Spasitelju.
Bujici iskuenja Ti svoju dobrotu stavi kao branu,
Otkloni potop pogreaka i pomozi.
Ne pri moga srca na vatri naravi,
Ne ubrajaj me u one koji su zalutali,
Budi mi dobar, Plemeniti, Stvoritelju,

Mudri, Moni, Boe, koji sve uzgaja.

Kako e rob ii sa Tvojih vrata na druga?!
Budui da je on Tvoj i lijek mu je kod Tebe.
Udijeli mi lijek od svake bolesti.
Ne naputaj me svojom dobrotom od sebe,,
Pa da sam u sebi uvijek naem lijek,
A da svakog ubogara ne smatram lijenikom.
Da izvor moga pia bude u ljubavi
Pa da se od ljubavi vari moje srce.
Oivi mi srce svjetiljkom ljubavi prema Tebi,
Uravnotei moj karakter osjeajem prema Tebi.
Budi milostiv u ast Tvoga miljenika
I olakaj propisivanje lijekova.
Tvoje ime je lijenik koji vida,
Ono je dovoljno za bolesti svih bolesnika.
Svoju uputu uini mojim drugom u ovoj prilici,
Da bi moje voe bili prvaci moga reda.
Kako bih koraao pravim putem,
A da ne krenem krivom stazom?!
Boe, Tako Ti Tvoje veliine!
Tako Ti nenadmaive sile Tvoje moi!
Tako Ti istog ivota odabranika!
Tako Ti svijetlog lica poslanika!
Tako Ti Tvoga miljenika, najboljeg od svih ljudi,
Koji je ovome svijetu dah zore!
Tako ti asne i potovane porodice!
Tako Ti Sirrijina bliskog poloaja Tvome pragu!
Ne svrni me s puta mojih voa,
I ne ukloni mi iz vida trag Tvoga odabranika!
Boe, smiluj se mome ejhu!
Otvori pred njegovim licem vrata raja!
Boe, smiluj se mojim roditeljima
I svima vjernim muslimanima!
Boe sadanjeg vladara muslimana
Uzdri dugo na ivotu, smiluj se Gospodaru!
Taj je u ovo doba od porodice Osmanovia,
A ime mu je veliki Mahmud han.
Boe uini obilnom njegovu pravednost,
Da se za njegove vlade ne bi vidio niko zabrinut!
Boe, Ti uini dobrim njegov poetak i kraj,
Da taj vladar ni na jednom svijetu ne vidi tete!
Da se njegova tenja bude podudarala sa eriatom,
Sirrija neprestano moli (Boga).
Budui da je ovaj sastav nastao u Bosni,

BEHAR 126

97

KNJIEVNI PODLISTAK

Uzmi Ti u zatitu njegove stanovnike.

Pobonim ljudima podijeli trud i nastojanje,
Da se meu njih ne bi uvukla lijenost!
Sauvaj blaene od iznemoglosti,
A muenicima oprosti grijehe!
Primi ovu dovu Boe, jer si Ti oslonac i utoite svega
Ne naputaj u razoaranju ovog siromaha,
Budi dobar, o Bogati, i budi mu Spasitelj.
I balgoslovi Allahu naeg Gospodina Muhammed Mustafa
I Njegove ashabe oliene dareljivou u blagost
2.
Boe, tako Ti Tvoje iste osobe i velikog imena!
Tako ti prarazuma i iste due onoga koji je ponos svijeta!
Tako ti istog jadikovanja potovanog Nuha!
Tako Ti asnog Ibrahima, koji je vatru pretvorio u perivoj!
Tako Ti uvaenog Ismaila, koji je svoj vrat stavio pod no!
Tako Ti uzdaha Junusova slavei Boga u utrobi ribe!
Tako Ti suza, koje su potekle iz oiju asnog Jakuba!
Tako Ti Jusufova uzdaha zbog slaba udesa!
Tako Ti daha Isaova, koji mrtve oivljuje!
Tako Ti iga poslanika Sulejmana!
Tako Ti asnog Musa-a, s kojim je Bog govorio!
Tako Ti hrama, koji je sagradio Tvoj prijatelj (Ibrahim)!
Tako Ti urnog hoda zaljubljenih (kod hodoaa), Safa-a,
Merve i Zemzema!
Tako Ti Ebu Bekra, Omera, Osmana i Alije!
Tako Ti prolivene krvi muenika na Kerbela-u!
Tako Ti duha Ibrahim Edhemova, pola ovog svijeta!
Spasi grob Kaimije iz nevjernikih ruku,
Tako Ti uzvienog Kurana, koji se u damijama ui!
Neka ne zvone klepke i zvona nad njegovom glavom,
Tako Ti suza iz Oiju Muhammedovih pristaa!
Omogui da ga osvoje pripadnici islama,
Tako Ti molitve ena i djece!
ejh Sirri se dan no klanja Tvome predvorju,
Ne bi li se osvojila Nova Gradika i u njoj obavila molitva!
3.
Gospodaru visokog poloaja,
Uini nam sjeanje na Te izvorom ivota!
Otkloni od nas misao o drugome,
I uei svijeu svjetlom Tvoga znanja!
Kada prispije dobrota Gospodara,
Tamo dalje nek stane ivotinjsko svojstvo
Obraduj nas svjetlom (nurom) askeze,
Oisti nam srce od nepravde i nepokornosti!
Tebi je, Uzvieni, poznato sve to je
98

BEHAR 126

vidljivo, skriveno, tajanstveno i tajno.

Sjeanje na Te uini nerazdruivim drugom nae due!
Uini nas odanim Poslanikovu zakonu,
Daruj nam ga, jer je to nepokolebiva rije.
Podijeli nam smjernost,
Da nam duu i srce ne zahvati oholost.
Osiguraj nas od ljudskog zla,
Osiguraj nas u uglu osamljenosti.
Duhovnog vou u ljubavi uini naim miljenikom,
Udijeli nam povuenost srca.
Sjeanje na Te srcem uini nam duhovnom hranom
I omogui mu pristup naoj dui.
Opazi sam da je srce odano autoritetu,
Pa mi omogui da ispovijedam Tvoje jedinstvo.
Udostoji svoga roba Sirriju
Svim im si Ti zadovoljan.
Boe, sauvaj nas od pogreaka,
Spasi nas od tmine nepravde i iskuenja.
4.
Egzistencija ovog svijeta je samo jedna vizija,
Nebo i zemlja su samo posuda jedne vizije.
U svemu to postoji, malom i velikom, nalazi se Jedan,
Svoj opstanak u nitavilu prikaza onaj koji nema znaka.
Tvoji izrazi ja i ti su samo jedna vizija,
I to god Ti rekne samo je vizija u viziji.
Prema tome samo Tvoja egzistencija je vizija u viziji,
Ono to u tebi kae ti nije li oevidno samo rije?!
Ako gospodar rijei tebi oduzme svoju rije ta e ostati?!
Kad se rije izgubi, budi uvjeren, da e se izgubiti i oblik.
Veliki Poslanik je srce nazvao Bojom kuom,
I u tome je ponos svijeta otkrio mnoge tajne.
Njegova rije je otkrila skrivene tajne,
A na njegovu se licu pokaza tajna (odredbe) Budi, pa bi.
5.
Srce, ljubav prema Gospodaru i ljubav drugoga
Ne moe se sastati u jednom srcu.
Suzdri svoje srce od ljubavi drugoga,
Nek ti je uvijek Boja veliina veselje.
Nije mogue stupiti na gubilite ljubavi
Ne trae drugo osim lice Boje.
Jedno je sunce, pa u svaku kuu ne dopire svjetlo,
Kao to Bog u svako srce ne baca svoga pogleda.
Ljubav prema Bogu unitava zaljubljenika,
Ali mu u tom nitavilu daruje sto opstanka.
Inae je lijep svijet nestanak i nitavilo,
Boe, uini Sirriju dionikom toga!

KNJIEVNI PODLISTAK

6.
Pravi je dervi ko se uzda u Boga,
Koji strpljivo podnosi nepravdu prijatelja i trpi od neprijatelja,
Koji vrsto pokupi u svoju ruku skut duhovnog voe,
Padne licem na njegov prag skromno i ponizno.
Pravi je dervi, koji se stavi pod sjenu odanosti,
Da bi ga obasjalo sunce duha velikoga ejha.
Pravi je dervi, koji najprije postane kaplja nitavila
Da bi konano dospio u more srca duhovnog voe.
Pravi je dervi, koji se zanese i utopi u ejha
Da bi postigao veliku blagodat vjenosti.
Pravi je dervi, koji uva ejhovu tajnu,
Pa da ejh u svome srcu shvati njegovu tajnu.
7.
Ko hoe poznanstvo s uzvienim Bogom
Neka se iskreno drui s bogougodnicima.
Ko god sa pripravnou ue u (ovo) drutvo,
Bie obasut pravom milou i uputom Bojom.
Drugovanje s njima je alkemija velianstva,
Robuj im bez licemjerstva s ljubavlju, duom i srcem.
Iako su po vanjtini u drutvu sa svijetom,
Uistinu su oni srcem svagda udaljeni od njega.
Ako neko pripravan s vana zatrai,
Pruie mu pomo voa i uvee ga unutra.
Vatra ljubavi i prijateljstva djelovae na njegovu duu,
I taj e biti nagraen Boijim nadahnuem.
Za vou treba uzeti prvaka svijeta i glavara Boijih ugodnika,
Pa je ejh Sirri iskreno pristao uz toga prvaka vjere.
8.
Kako ovaj svijet nije stalan,
Donesi krmaru vina iz izvora ivota.
Kako je divno stanje toga ljubavnog zaneenjaka,
Koji opstanak vasione smatra neznatnim!
Srce, raspri tu ahovsku kartu,
Jer u svakom polju postoji opasnost mata.
Duo, ne ezni za ivotom,
Nego shavti smrt pravim ivotom.
Ako hoe da naseli nebo,
Odaj se ovim navikama i osebinama.
uvaj se, duo, da ne izgubi nade u njega,
A ti Sirrija ne naputaj nade u spas!
Ako eli da ti srce ne tei za oba svijeta,
Nastoj zabaciti za lea ovaj svijet!

9.
Kada se prijatelj pojavi dui i ponovo nestane,
Njegova pojava uniti moje tijelo, razum i duu.
Upuen nekud luta, a katkad se povue u se,
Odriui se svoga srca postaje on sumnjiv protivnicima
koji lutaju,
Njegovo poricanje e ieznuti - to je nepobitno javljeno
od Boga,
Njegovo srce je puno dragulja i pravi rudnik.
Kako si ve stupio na ovo poprite, samo naprijed, pa nek
ide glava i dua,
Jer koji se umijese u dervie, lie se svoga opstanka.
Kakvo je to stanje, Sirrija, niko nije u stanju protumaiti
ovog bitka;
Filozofi, Galeni pred ovom mudrosti ostaju zapanjeni.
10.
Zaljubljeni koji neprestano Boga spominju,
ija jetra plamte,
Koji su u zoru budni,
To su nakibendije.
Koji zaljubljenog bacaju u udo,
Koji svoja jetra pre,
Koji siromaha ine vladarem,
To su nakibendije.
Lijek im je odanost Bogu,
Koji im je svakad na pomoi;
Upueni u Boije tajne,
To su nakibendije.
Drei se vanjskih znakova,
Nali su put svoga pravca,
Njihova tajna je slava Boja,
To su nakibendije.
Ue hatmu prvaka reda,
Duhovnim voom vjernika
(smatraju) svoga patrona Behauddina,
To su nakibendije.
11.
Bog nam je ukazao dobrotu,
Obasuo nas je svojim blagodatima,
Opojio nas pijanstvom vjenosti;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Rekao je i naredio:
Sjeaj se svoga Gospodara mnogo!
Sirrija je Bogu zahvalan;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
BEHAR 126

99

KNJIEVNI PODLISTAK

On nas je stvorio
Muhammedovim sljedbenicima
i usreio nas;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Poslao nam je Kuran,
Da ga uimo,
Obdario nam je vjeru;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Na Pejgamber je Muhammed
Naa vjera je Islam
Kuran nam je vodja
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Na je pravac hanefijski,
Na red nakibendijski,
Behaduddin je na patron (Pir);
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Pri molitvi se okreemo Bojem Hramu,
Stalno se sjeamo Boga,
Nae srce je puno ljubavi prema Bogu;
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
Bog je rekao u Kuranu:
Spominji me svakog asa
Sjedei i stojei!
Hvala Bogu i blagodarnost Bogu,
Samo je Allah Bog (ukur el-hamdu lillah, la ilahe ill Allah).
12.
Ko god bude pripadao boravitu Boijih ugodnika,
Postii e sreu odlikovanja od Gospodara sudnjeg dana.
Koji zasade mladicu jedinstva u vrtu jedinstva,
Plod e toga biti otvorena izjava :Ja sam boanstvo.
Ko god spominje Boga na zajednikom obredu,
Pie vjeno vino iz ruke vjenog krmara.
Sa zanosom treba spominjati Boga da do njega stiu povici,
Neka se od poklika tijelo pretvori u frulu, a prsa nek budu
gusle
Tebe (ovjee) askete ljubavi vide u ovjejem liku,
Ja meutim smatram da si odraz tajne boanske pojave.

100

BEHAR 126

13.
Ako me pita, moj je trajni uitak iz ae istoe,
Moja je uputa u ovoj struci od Muhammed Mustafe.
Zatvorim li oi, gubim se u boanstvu, otvorim li oi, opstanak mi je s boanstvom.
Ovu dobrotu i blagodat udijelio mi je uzvieni Bog.
Moje objanjenje i istraivanje ne dolazi lino od mene,
Moja vanjtina je zaljubljenik, a nutrina draga, nek ti je to
poznato,
Jer moje stanje i moj uspjeh ne dolazi od veliine u mom srcu.
Bjei, asketa, tvoja pamet nije u stanju shvatiti naeg monoteizma,
Ovu je riznicu Sirrija osvojio pomou velikana i Boijih
ugodnika.
14.
Kada stupi u njegovo predsoblje,
Ne vodi rauna o asti i stidu.
Sjeti se duo Gospodara svijeta,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj i frulu,
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga,
Kapa Bojeg ugodnika pokrila je mihrab,
I prela preko pojasa ovog snopa rua,
Na ejh Sirri je pao u boansko stanje,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj i frulu,
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga.
Kada zaljubljeni usklikne: Moj Boe!
Otvorie se njemu dostojna vrata,
Koja vode vrijednom lijeniku i valjanom uitelju,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj i frulu,
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga.
Krug molitve je mjesto Kevsera,
Oni koji mole rajski su aneli,
Sirrija je zaljubljen i upueni pripadnik halvetijskog reda,
Ti, prijatelju, sviraj uz bubanj (kudum) i frulu (naj),
Sluaj duom i srcem spominjanje Boga.
15.
Ja sam oblikom kaplja, ali sadrinom more,
U meni je cijeli svijet, ja sam svijet i njegova sadrina.
Utonuo sam u svjetlost pojava boanstva,
Sunce je samo moja estica, ja sam Zehrin Enver,
Stvor moga tijela opstoji s ljubavlju,
U meni se odrazuje sve, ja sam openitost i pojedinost.
U meni je sutina svih 18.000 svjetova,

Ja sam uvar poprita ljubavi i danas sam drugi Eref

Ja sam odraz Alijine tajne, od svega sam vii ja.

KNJIEVNI PODLISTAK

16.
Dooh govorei, Boe!
Kao lepirica, Boe,
Ne obazirui se na duu,
Jer tajni ugovor ima.

Pa da je uinimo prijestoljem besprimjernog vladara, derviu,

Da mudrou pretvorimo srce u kutiju dragulja,
Pa da bude zatvoreno i osigurano od svega drugog, derviu.
Uvelo srce, Sirrija, sa hiljadu ljubavi,
Da oivimo kliui O ivi, derviu.

Srce mi je bolesno, Boe,

Ako upita onaj prijatelj, gospodare,
ta ti je, vladaru,
Ja ujutru uzdiem.

18.
to god zatraim od Boga, spominjau i stalno dozivati Njega.
Ako nekoliko godina budem ivio, spominjau i stalno dozivati Njega.

Od ljubavi plaem, Boe,

Moja jetra se pre, gospodaru,
Ja sam razoaran, gospodine,
U mojoj dui je ostao trag.

Boe, kada iz palae ovog svijeta krenem u vjenost,

Stigne me smrt i krenem na put, spominjau i stalno dozivati Njega.

Doao sam od ica njegovih solufa, Boe,

Iz njegova ruinjaka, gospodaru,
Iz prijateljske zemlje, gospodine,
O svemu tomu imam vijesti.
Srce mi je ranjeno, Boe,
Doao sam na vidanje, gospodaru,
Nai izlaza gospodine,
U srcu je bol.
Ja sam s bolom zadovoljan, Boe
Pijan i zaaran sam, gospodaru,
Od prijatelja sam doao, gospodine,
U mene ima dragulja.

Kada mi tijelo okupaju i oiste, pa mi molitvu obave zaljubljeni,

Donesu me i u grob stave, spominjau i stalno dozivati Njega.
Kada u grob dou Munkir i Nekir i potanko me stanu ispitivati,
Pa kad im budem na pitanja odgovarao, spominjau stalno
i dozivati Njega.
Kada nastupi Sudnji dan i oive sva stvorenja,
Pa kad budem sa sebe stresao zemlju, spominjau i stalno
dozivati Njega.
Kada sva stvorenja svijeta skupno krenu na zborite Sudnjeg dana,
Koga god ja tamo vidim, spominjau i stalno dozivati Njega.

Srce mi gori, Boe,

Imam svjeih rua, gospodaru,
Ja imam skirvenu tajnu, gospodine,
U mene ima vjetine.

Kada me na pojedinim stanicama na koje prispijem budu

pitali , ta si zaradio?
Kada tu zastanem i budem odgovarao, spominjau stalno
i dozivati Njega.

Gori moje srce, gori, Boe,

Vidi ta sve ima, gospodaru,
Meu ovim svijetom, gospodine,
Ima ih koji nam se smiju.

Kada krenem Tvome prijestolju i Ti me, Boe, pogleda,

Ako budem gledao Tvoju spodobu, spominjau i stalno dozivati Njega.

17.
Trebamo srce uiniti kao blistavo ogledalo, derviu,
Trebamo ga uiniti Turom gdje se javljaju zrake pojave,
derviu,
Gledajui u to ogledalo da posmatramo Boga,
Tajnu da krijemo od tuina, derviu,
Spominjanjem Boga i razmiljanjem o Njemu da ukrasimo
zgradu srca,

Ljubav prema Tebi plamti u dui i ona bez Tebe nije nikad
mirna,
Kad doem i stupim u raj, spominjau stalno i dozivati Njega.
Uitak koji prua Tvoja pojava, ne moe se nai na oba svijeta, Sirrija
I kad budem vidio rajska stvorenja, spominjau i stalno dozivati Njega.

BEHAR 126

101

KNJIEVNI PODLISTAK

Sinan Ummi omar sinden ke zatin hakk iun

Kada preda Te prispijem, spominjau i stalno spominjati
Njega.

Melekler joluna hajran olmudir

Nema duhovnog voe kao to je Abdul Kadir;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.

19.
Ako sad traite uzvieni red,
Nema nijednog ovjeka kao to je Abdul Kadir
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.

Na svijetu ima mnogo proelnika redova,

Ali nema njemu slina ,koji je njegovu tajnu shvatio;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.

Nijedan duhovni voa, pristaa reda niti bogougodnik,

Niti gospodar nije ravan Abdul Kadiru;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Vode teku i salijevaju se u mora,
Sedam rjeina nabuja i s njim se spaja;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
(On je) ocean koji sve okruuje i uvijek kipi,
Ne postoji duhovni voa kao to je Abdul Kadir;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Sedam rjeina je sedam prvaka redova,
Jedan od njih je Sejjid Ahmed Bedevi;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Druga rjeina je Ahmed Rifai,
Nema duhovnog voe kao to je Abdul Kadir;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Trea rjeina je (Pir) patron Sadi,
A etvrta ami ejh Sumadi;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Jedan od njih je glavom ejh Bagdadi,
Ali Abdul Kadiru nema ravna vladara;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Ako si sretan, bio ga vjean,
Oni su ispunili istok i zapad;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Jedan od njih je ejh Ibrahim Desuki,
Ali prvaka nema ravna Abdul Kadiru;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
On bijae pol (kutb) od 18 000 svjetova,
Sedam pojasa je puno njegovim pristaama;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.

102

BEHAR 126

On zasluuje da bude svima glava,

Jer na svijetu nema gospodara slina Abdul Kadiru;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Praizvor i prvak Boijih poslanika
Muhammed ga je nazvao komadom svoje due;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Njegovo je da uzima danak svjetova,
Nema vrijedna kao to je Abdul Kadir;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Kud on dopire, podruje je panteizma,
Njegov nijedan pristaa ne dopire u pusto;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
Ovog Sirrije voe je rano prispjelo,
Nema duhovnog voe kao to je Abdul Kadir;
Boe, Boe, Boe, Boe, vjera je On. Bog je samo Allah.
20.
Sirrijina poslanica mostarskom muftiji
Da ste zdravo, da ste zdravo!
Duu dajem za Vas i srce mi je uz Vas.
Ueni gospodine moj sine,
Nek Ti je, dragi moj, Bog na pomoi!
Neka cvatu rue Tvoje znanosti!
Neka Ti se pojaa ljubav prema pobonosti!
Da sretno doe do svakog cilja!
Moli se dan i no ejh Sirri.
Pismo koje si mi pisao,
Poput vrta lala i tulipana,
Dolo je do ruke Tvoga dobroelitelja, siromaha,
Pa mu je sadraj ovaj bijednik shvatio.
Tui se na gomilu nitarija,
To je sadraj Tvoga pisma.
Satanska vojska namjerava da zauzme pokrajinu srca
I hoe grdni satana (iblis) da zavlada.
Bu napis are lazim ejlemgidir
I odbiti napadaj vojske lijenosti

KNJIEVNI PODLISTAK

Sluaj dakle ovaj raspored:

Ovo zlo je sigurno samo od Tebe poteklo.
Tenja za ovim svijetom dovodi do razdora,
Koji nastaje u tvrdoj tvravi srca.
Kada taj licemjerac bude u tvravi,
Nepouzdan je i nikako nije zgodan.
najprije njega istjeraj iz svoje tvrave,
Dok nisu saznali tajni neprijatelji.
Dobra je za to prilika vrijeme tvoga ivota,
Dok je nije izmakla nastupom smrti.
Budui da Ti je on neprijatelj, otvoreno protiv njega istupi,
Jer u jednoj kui ne mogu biti dva gospodara.
Pusti uho i sluaj moj savjet,
Budi oprezan i ne dopusti da se neprijatelj osili.
(Sluaj) ta muftija reda na ovo odgovara
I na koji nain daje svoju konanu odluku:
Njegov je odgovor ovo (a Bog najbolje zna):
Ubij neman, pa da se spasi.
To jest sabljom pobornika ubij strast,
Unititi neprijatelja, to je razum svemira.
lijepo e razumjeti podesnost svake besjede,
Moi e se snai u svakoj prilici.
Ako se ti ovog posla mai,
Siguran sam da e uspjeti.
Dolo je opet Muhammedovo doba, ne varaj se,
Ne naputaj borbe i ne izlazi iz bojno reda.
Ovo je vjena borba vjernika,
Ovo je bitka pristaa vjere.
Ti ovu borbu smatraj kategorikom dunou,
Za ovu borbu pai sablju, kani se tvrdoglavosti.
Sluaj utoite i oslonac vjernika
Muhammed Mustafu, neimara vjere.
On je ukazao na ovaj znak
I rekao ovo, dobro znaj.
Hajde, dakle, kreni na tu vojnu,
Pa da se koristimo u perivojima tvoje lekcije.
Izjutra i u vee udaraj uz bubanja za kretanje,
U ovoj vojni nek ti je jednak dan i no.
Budi brz kao mrav, a ne budi nemoan
Opai oko sebe sablju jedinstva (Bojeg),
I svoje nastojanje muki provodi.
Ne poputaj iz ruku luka iskrenosti,
vrsto dri u ruci nenadmaivo koplje pouzdanja u Boga.
Boje ime (Delal) Uzvieni u tvom srcu nek ti slui kao
handar,
A naziv (Hafiz) Zatitnik nek ti je kao kaciga na glavi.
Budui da te je satanska strelica uzela na oko,
Poslui se protiv due titom strpljivosti.
Top sa tvrave tvojih usta

Neka grmi na neprijateljsku vojsku.

Ako se iskreno baci u ovu brobu,
Bog e ti onog asa otvoriti put.
Pomou Bojom ti e razbiti liniju strasti,
Otvoreno ti je reeno, doi i shvati lekciju.
Ako ti usvoji Boanska svojstva,
Oprostit e ti Bog sve grijehe.
Toga momenta e se tvoja strast pokoriti Bogu,
I u Boijoj pokornosti ve nee malaksati.
Tvoj zao duh e postati sigurno vjernik,
I ti e u svakom nastojanju uspjeti.
Tvojim biem e kolati islamske zasade,
I tada e ga svako potovati i cijeniti.
Nam je neminovna potreba da se uvijek
Nalazimo u Boijoj blizini.
Mi se svakako trebamo liiti tijela,
Pa da onda mognemo shvatiti pravu tajnu.
Ti mnogo grijei govorei ti, ja,
S tim pojmovima nastoj raskinuti svaku vezu.
Kad iz srca izagna sve osim Boga,
Tek si tada iz nitavila postao.
Ako nastojanjem dopre do ovog stepena,
Tvoje e bie postati svetitem svih ljudi.
Ti e tako postati mjestom hodoaa,
Postae Kaba, divno utoite.
Kad ti srce bude isto, ne vodi brige,
Pa da u tvom srcu prostruji Zemzem saznanja.
Kako ovom Bojem hramu nema kraja,
Ti samo nastavi put prema cilju.
Malo ih je ulo u ovu tajnu,
ije bie bude obdareno (Kimen zatinde varise kabilijet)???
Njegova je vrijednost i savrenstvo.
Ovaj put se zadovoljavam ovim,
A ti ovaj Sirrijin savjet usvoji.
Sasluaj ovaj savjet sranim uhom,
A ovog siromaha ne zaboravi svojim blagoslovom.
21.
Sirrijina rije o duhanu
Neznalica je i glupan ko duhan grdi,
Taj nikako ne zna ta je uitak.
Za duhan u samom zakonu nema izriite zabrane,
Pa zato bi onda bio zabranjen jedan suhi list!
Dozvoljenoj se stvari ne moe rei da je nedozvoljena,
Ko bi tako rekao, bio bi obini otpadnik od vjere.
Bjei licemjerni i neiskreni pobonjae,
Ko ovako to govori, ne treba ga slijediti.
BEHAR 126

103

BERIET RIJEI

XXX
I na tom hrastu Hrastovo Brusje
sijedo od straha novi narod eka.
I tako sever, moda, negdje Rus je.
A taj je narod stidljiv i nevidljiv
i gdje da mu se iznau plua.
I kisik je u dimu bridljiv
ko britva il ko teki sluaj.
Jaa se ona, postojbina pravih
I opet, svjea dama Damask trese.
Sree je pokoljenje zdravih
iz medrese a moda to je treset.
Pa ognje palimo mi nae.
Ulomak iz knjige pjesama
iz ostavtine Josipa Severa
(1938.-1989.): Svjea dama
Damask trese

CIJENA: 40 KN / 10 KM / 5 EUR