IVANA ORLEANSKA: VJE TICA ILI SVETICA?

Djevojka skromna podrijetla do la je spasiti Francusku iz mete a. Ali nakon pobjede

uslijedila je tragedija, a Ivana Orleanska spaljena je kao krivovjernica, rtva po
litikog suparni tva i spletki neprijatelja. Nakon smrti postala je legenda, a na kr
aju i svetica. Ali, tko je bila Djevica Orleanska, iji su meteorski uspon i pad o
stavili toliki trag u povijesti njezine rodne grude?
Uloga Ivane Orleanske u povijesti je trajala vrlo kratko - izmeu veljae 1429. i sv
ibnja 1431. - ali njezina slava ivi jo i danas. O malobrojnim osobama iz 15. stolj
ea zna se toliko koliko se zna o Djevici Orleanskoj, a mnogi aspekti njezina ivota
ostali su proturjeni sve do danas.
PODIJELJENA ZEMLJA
Godine 1329. Francusku je potresla vijest da je Karlo VI iz dinastije Valois pol
udio i da ne mo e vi e vladati. Vojvodstva Armagnac i Burgudnija borila su se za pra
vo na regentsku vlast, a svae koje su uslijedile gurnule su Francusku u graanski r
at.
Burgundija je bila u savezni tvu sa enom Karla VI Izabelom Bavarskom, kao i s Engle
zima, koji su takoer polagali pravo na francusko prijestolje. Godine 1420. Izabel
a je prisilila mu a, sada ve posve poremeena, da iskljui njihova sina Karla - poznati
jeg kao dauphin, odnosno nasljednik - iz nasljedstva prijestolja te da nasljedni
kom proglasi engleskoga kralja Henrika V.
Kada su dvije godine poslije Karlo VI i Henrik V umrli, Francuska je ostala rasc
ijepljena izmeu dviju suparnikih monarhija: dauphina Karla VII (1403 - 1461), koje
ga su proglasili kne evi; i Henrika VI (1421 - 1470/71), kojega su podupirale Engl
eska i Burgundija.
MLADA ENA IDE U RAT
Ivana Orleanska bila je iz imune seoske obitelji iz sela Domremyja u Lorrainei i
imala je samo 17 godina kad je krenula u misiju spa avanja Francuske. Od 13. godin
e djevojica je ula glasove. Na kraju su se molili da pomogne Karlu VII. Oti la je do
kraljevskog kapetana u gradu Vaucouleursu i zatra ila pratnju. On ju je najprije
odbio, ali zbog njezinih upornih molbi dodijelio joj je nekoliko ljudi da je tite
.
Kapetan se nije usudio proturjeiti bo anskoj providnosti - u srednjem vijeku ljudi
nadnaravne pojave nisu dovodili u pitanje.
Dana 22. veljae 1429. Ivana je krenula u Chinon na rijeci Loiri, gdje je bio dvo
r oajnoga dauphina. Karlo je najprije odbio vidjeti seljanicu koja je tvrdila da d
olazi kao njegov spasilac. Nakon nekoliko dana pristao ju je primiti. Zatim je p
oslao Djevicu u Poitiers, gdje ju je tri tjedna ispitivao odbor uenjaka i sveenika
te zakljuio da joj Karlo mo e vjerovati.
Tijekom mjeseci koji su slijedili Ivana je brzo stjecala potporu. U la je s vojnic
ima u opkoljeni Orleans, gdje se borila na boji nici protiv Engleza sve dok opsada
nije uklonjena. Njezina neustra ivost u borbi ini se da je bila dokaz njezina pozi
va. Tijekom predstojeih mjeseci vodila je dauphinove vojnike u pobjede na drugim
boji tima, a obini ljudi vjerovali su u njezin bo anski poziv.
Na dan 17. srpnja u katedrali u Reimsu okrunjen je Karlo VII. Djevica Orleanska
stajala je uz njega i dr ala zastavu s likom Isusa Krista. Dosegla je vrhunac svoj
e karijere.
SMRT U PLAMENU

Mo da ih je okus pobjede uinio spokojnima, ali francuski zapovjednici vi e nisu slu ali
Ivanine savjete pa su kraljevske snage pretrpjele nove poraze. Nakon bitke u bl
izini grada Copiegnea, 23. svibnja 1430, zarobile su j burgundske snage.
Kao to je bio obiajk, pregovarai su poku ali odrediti koliko e se platiti za otkupninu
, ali kralj Karlo nije bio voljan platiti. U studenom su Burgundci predali Djevi
cu Englezima, koji su je doveli u Rouen u Normandiji i zapovjedili da joj sudi f
rancuski crkveni sud koji im je bio lojalan.
Na povr ini se sud bavio vjerskim pitanjem, ali Englezi su svakako eljeli ukloniti
tako monog neprijatelja. Sudom je predsjedao biskup iz Beauvaisa Pierre Cauchon,
savjetnik Henrika VI.
Bez pomoi odvjetnika, Ivana se morala sama braniti protiv optu aba da je "idolopokl
onka, prizivaica demona, raskolnica, otpadnica i krivovjernica." Nije ni udo to je
su suci proglasili krivom i osudili na lomau. Na dan 30. svibnja mno tvo je promatr
alo kako je spaljuju na tr nici u Rouenu.
GOSPA OD ARMOISESA
Tek nakon njezine smrti francuski su voe pokazali gri nju savjesti jer nisu poduprl
i Djevicu Orleansku. Godine 1436. ostvarilo se jo jedno Ivanino proroanstvo kada j
e Karlo VII pobjedniki u ao u Pariz. Mnogi vi e nisu dvojili da je Djevica svetica te
da je zato morala izbjei lomau. Po njihovu mi ljenju, na lomai je sigurno umrla neka
druga ena.
La na Ivana pojavila se 20. svibnja 1436. u blizni Metza u istonoj Francuskoj. Potk
raj 1437. udala se za viteza od Armoisesa i ivjela s njim u Lorraineu. Dvije godi
ne poslije putovala je u Orelans, gdje je doekana s velikom pompom. Premda se sad
a zvala Claude, njezina dva brata i plemii s tog podruja u njoj su prepoznali "fra
ncusku Djevicu Ivanu".
Ipak, navodna svetica napustila je grad u urbi kad su stigli prijatelji prave Iva
ne Orleanske. Postupno su ljudi poeli vjerovati da je varalica. Godine 1440. otkr
iven je pravi identitet la ne Ivane, kad je gospa od Armoisesa sve javno priznala.
Godine 1439. Ivana je viena na mnogim mjestima. Primjerice, ena u mu koj odjei uhiena
je i pokazana Pari anima. Kad su joj sudii, optu ena je izjavila da je udana za vite
za i ima dva sina. U Poitouu je blizu Gilles de Raisa ivjela "takozvana Ivana koj
a sebe naziva djevicom", takoer prijateljica gospoe od Armoisesa.
KASNO PRIZNANJE
Karlo VII napokon je 1456. pokrenuo jo jedan proces rehabilitacije kada je progla
sio Ivanu "bezgre nom i osloboenom svake sramote." Otada se injenice i fikcija ispre
pleu. U 16. i 17. stoljeu povjesniari grada Orleansa priznali su junaka djela u razl
iitim dokumentima koji su kru ili uokolo.
Slu beni kroniari Karla VII dr ali su Ivanu Bo jim oruem, dok se je Englezi Burgnudci pr
ikazivali kao avoljeg pomonika. Ivana se pojavljuje u knjigama koje opisuju krepos
ne ene, ali u prvoj francuskoj povijesti 1570. povjesniar Girard du Haillan zauzeo
je stajali te da je bila ljubavnica jednome od svojih suboraca.
U prvom dijelu povijesne drame Henrik VI William Shakespeare pi e da je bila ljuba
vnica Karla VII. U 18. stoljeu Djeviina su navodna uda s prezirom odbaena. U 19. sto
ljeu pro irile su se nove glasine da je Ivana dijete kraljice Elizabete i Luja Orle
anskog, brata ludog kralja Karla VI. Djevojka je skrivena u Domremyju kako bi je
pripremili za njezinu misiju.

Francuski narod Ivanu Orleansku smatra svojom nacionalnom junakinjom. Nakon njez
ine beatifikacije 1909. godine, 16. svibnja 1920. dobila je u crkvenom kalendaru
mjesto svetice - svetice za titnice Francuske.
preuzeto iz: "Zadnje zagonetke svijeta", Mozaik knjiga, 2008. g.
NADAHNUE ZA UMJETNIKE
U drami Djevica Orleanska njemaki pjesnik Friedrich Schiller dopustio je junakinj
i da asno pogine na boji tu. Irski dramatiar George Bernard Shaw napisao je Svetu Iv
anu nakon njezine kanonizacije, dok je francuski dramatiar Jean Anouilh u evi opis
ao povijesne dogaaje. Godine 1928. danski filma Carl Theodor Dreyer re irao je Strad
anje Ivane Orleanske, nijemi ep koji pripada meu deset najboljih filmova svih vre
mena.