Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Pitate se po emu je zvijezda jednostavne brojane oznake KIC 8462852 toliko posebna
da bi imala svoju zasebnu priu, bitno razliitu od pria tolikih drugih zvijezda u n
aoj galaksiji? Kako bismo mogli odgovoriti na navedeno pitanje, na poetku je potre
bno rei nekoliko osnovnih podataka o dotinoj.
KIC 8462852, poznata jo i pod nadimkom WTF zvijezda, spada u tzv. uto-bijele patul
jke, s 43% veom masom u odnosu na nae Sunce, te povrinskom temperaturom koja iznosi
oko 6750 K. Smjetena je u zvijeu Labuda, a od Zemlje je udaljena 1480 svjetlosnih
godina. Ba kao i nae Sunce, i KIC 8462852 se nalazi u svom osnovnom stadiju transf
ormacije vodika u helij.
E sad, zato je dotina zvijezda dobila gore spomenuti WTF nadimak? Navedena pria je
zapoela nakon to je 5. oujka 2011. godine zabiljeen neoubiajeno velik pad u koliini sv
jetlosti koja dopire od zvijezde, od ak 15%. tovie, ni dvije godine kasnije, 28. ve
ljae 2013. registriran je jo vei pad, od ak 22%. Kako bismo shvatili o kolikom je pa
du rije, recimo kako bi Jupiter bio u stanju zakloniti navedenu zvijezdu za tek 1
%, to znai da razlog tolikog pada nije prolazak planeta ispred zvijezde, ma koliko
dotini bio velik. tovie, tijelo koje zaklanja zvijezdu u tolikoj mjeri moralo bi p
okriti polovicu njenog promjera. Imajui u vidu prethodna opaanja, ini se kako se pa
d intenziteta svjetla dogaa u ciklusima od oko 750 dana pa se znanstvenci ve pripr
emaju za nova mjerenja u travnju idue godine, u emu e vanu ulogu imati i svemirski t
eleskop Kepler.
U meuvremenu se u znanstvenim krugovima pojavio cijeli niz teorija kako bi se pok
uala objasniti navedena pojava, poevi od cijelog niza raspadajuih kometa u eliptinoj
putanji oko zvijezde, preko postojanja druge, zasad neotkrivene zvijezde u blizi
ni, zatim prisustva cijelog niza plinovitih divova s prstenovima poput Saturnovi
h, pa sve do ogromne umjetne strukture koju je izgradila napredna izvanzemaljska
civilizacija.
Isto tako, neke hipoteze su i odbaene, a posebice ona o sudaru dva ili vie velikih
planeta, budui da promatranjem u infracrvenom dijelu spektra nije registirano po
stojanje vrueg oblaka praine i plina. S druge strane, s velikom se sigurnou moe odbac
iti i teorija kako je rije o pulsirajuoj promjenjivici, tj. zvijezdi koja se skupl
ja i iri u razdobljima od nekoliko dana do nekoliko mjeseci, budui da KIC 8462852
spektroskopski ne zadovoljava uobiajene karakteristike varijabilnih zvijezda.
Teza da su za ovu pojavu odgovorni rojevi kometa, svoje uporite pronalazi u injeni
ci kako se u blizini zvijezde iz nae prie nalazi druga zvijezda, koja bi mogla iza
zvati pomutnju meu kometima smjetenim u Oortovom oblaku KIC 8462852, te ih usmjeri
ti prema matinoj zvijezdi. Rije je o crvenom patuljku koja je od KIC 8462852 udalj
ena samo 132 milijarde kilometara (odnosno 885 AJ). Ipak, teko je za povjerovati
da bi ak i tako bliski susjed mogao uputiti toliku koliinu kometa u smjeru 8462852
.
Ipak, vjerojatno je najzanimljivija teorija koju je prvotno iznio astronom Jason
Wright, a potom su ju kao moguu okarakterizirali jo neki znanstvenici, kako svije
tlost zvijezde djelomino zaklanja ogromna umjetna tvorevina koju je moebitno izgra
dila napredna izvanzemaljska civilizacija, a kako bi iskoristila energetski pote
ncijal zvijezde. Naravno, poznavatelji Star Treka e se odmah prisjetiti kako je r
ije o Dysonovoj sferi, vienoj u The Next Generation epizodi Relics. Ipak, ovdje bi
prije bila rije o tzv. Dysonovom roju, odnosno o nizu povezanih umjetnih objekat
a u orbiti oko zvijezde. Kako bilo, zvijezda je zainteresirala i SETI Insistut k
oji ju stavio u prioritetni program oslukivanja radijskih signala, poevi od 19. lis
topada prole godine. Uostalom, u zvijeu Labuda se nalazi i zvijezda Deneb, esto spom
injana u Star Trek franizi, pa moda sve spomenute SF poveznice i nisu plod sluajnos
ti.