Knosos je u

eljezno doba bio puno veci grad nego

to se dosad mislilo

Zahvaljujuci nedavnim arheolo kim iskapanjima na podrucju gdje se nalazio velicans

tveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrdeno je kako je tijekom ranog eljeznog d
oba doticni bio oko triput veci nego to se dosad pretpostavljalo.
Knosos, poznat kao velicanstveni lokalitet grcke kulture broncanog doba, sredi te K
rete i prijestolnica mitskog kralja Minosa, kao i dom zagonetnog labirinta, bio
je napredni centar minojske kulture , izjavio je arheolog dr. Antonis Kotsonas sa
Sveucili ta Cincinnati.
Zahvaljujuci nedavnim arheolo kim iskapanjima na podrucju gdje se nalazio velicans
tveni minojski grad Knosos ili Knos, utvrdeno je kako je tijekom ranog eljeznog d
oba doticni bio oko triput veci nego to se dosad pretpostavljalo.
Knosos, poznat kao velicanstveni lokalitet grcke kulture broncanog doba, sredi te K
rete i prijestolnica mitskog kralja Minosa, kao i dom zagonetnog labirinta, bio
je napredni centar minojske kulture , izjavio je arheolog dr. Antonis Kotsonas sa
Sveucili ta Cincinnati.
I dok su arheolo ka istra ivanja Knososa dosad uglavnom bila usmjerena na lokalitete
iz broncanog doba, nedavna iskapanja pozabavila su se razvojem grada kasnijem r
azdoblju, nedugo nakon to je grad u ao u eljezno doba negdje u 11. st. pr. Kr. tovi e,
u iskapanjima ostataka iz eljeznog doba u proteklih desetak godina, na prethodno
neistra enim lokalitetima na svjetlo dana iza lo je pravo obilje minojske kulture elj
eznog doba, pocev i od raznovrsne loncarije pa sve do iznimno rasko nih grobnih ukra
sa i svakodnevnog nakita.
Ovo istra ivanje ukazalo je na znacajan rast grada tijekom ranog eljeznog doba, ba
o i na porast kolicine i kvalitete uvoznih proizvoda porijetlom s grckog kopna,
Cipra, Bliskog istoka, Egipta, Italije, Sardinije i zapadnog Mediterana. Nijedno
drugo nalazi te iz egejskog razdoblja nema toliko raznovrsne ostatke koji ukljucu
ju broncu i ostale metale, nakit i loncariju , otkrio je dr. Kotsonas.
Va no je naglasiti kako iskopani artefakti, a posebice oni pronadenih u grobnicama
, ukazuju na bogatstvo i ugled Knososa, jer su upravo svojevrsni statusni simbol
i pokapani zajedno s preminulima. Razlikovanje artefakata namijenjenih za svakodn
evni ivot od onih namijenjenih za pokop, od presudne je va nosti kod utvrdivanja ve
licine naselja, kao i za razumijevanje demografskih, sociopolitickih i ekonomski
h kretanja u zajednici , konstatirao je dr. Kotsonas.
Cak i u ovako ranoj fazi detaljne analize podataka, cini se kako je ovdje bila ri
jec o kru no uredenom, podosta gusto naseljenom mjestu koje se protezalo posred kn
ososke nizine, najmanje od istocnih obronaka akropole do rijeke Kairatos, te od
potoka Vlychia na jugu pa do otprilike na pola puta izmedu Minosove palace i brd
a Kephala , poku ao je u grubim crtama objasniti dimenzije naselja dr. Kotsonas.
Izvor: 117th Annual Meeting of the Archaeological Institute of America and the S
ociety for Classical Studies

ka