Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
A, B
221
h-p2 , p2 i i h0, pi su monotone
Sada lagano zaklju?cujemo da su
+ kp : k ? Z} odnosno na R \ {kp
i -p2 , analogno se dokazuje
223
x-?-8
(x < -M) =? (|f(x) - L| < e).
Po analogiji s divergencijom niza u u?zem smislu (De?nicija 4.6 i Nap
omena 4.2) mo?zemo pro?siriti de?niciju limesa tako da uklju?cuje i slu?caj L = +8
odnosno L = -8, pri ?cemu, naravno ne zaboravljamo, +8, -8 ?/ R.
Ka?zemo da je lim f(x) = +8 ako za svaki M > 0 postoji d > 0 takav da
x-?c
(0 < |x - c| < d) =? (f(x) > M).
6.1. NEPREKIDNOST I GRANIC?NE VRIJEDNOSTI
225
Analogno, lim f(x) = -8 ako za svaki M > 0 postoji d > 0 takav da
x-?c
(0 < |x - c| < d) =? (f(x) < -M).
De?niciju 6.3 mo?zemo pro?siriti i na slu?caj c = +8 odnosno c = -8
i
L = +8 odnosno -8.
Ka?zemo da je
lim f(x) = +8 ako za svaki M > 0 postoji N > 0 takav da
x-?+8
za sve
(x > N) =? (f(x) > M);
lim f(x) = -8 ako za svaki M > 0 postoji N > 0 takav da za sve
x-?+8
(x > N) =? (f(x) < -M);
lim f(x) = +8 ako za svaki M > 0 postoji N > 0 takav da za sve
x-?-8
(x < -N) =? (f(x) > M);
lim f(x) = -8 ako za svaki M > 0 postoji N > 0 takav da za sve
x-?-8
(x < -N) =? (f(x) < -M).
Z?elimo li naglasiti da se argument x pribli?zava vrijednosti c samo
s jedne
strane, recimo odozgo, tj. s desna, pi?semo
lim f(x).
x-?c+
Dakle, za funkciju f : R -? R de?niranu na nekoj okolini to?cke c, osim, mo?zda,
u samoj to?cki c ka?zemo da ima limes L ? R s desna u to?cki c i pi?semo
L = lim f(x)
x-?c+
ako za svaki e > 0 postoji d > 0 takav da
(x > c; |x - c| < d) =? (|f(x) - L| < e).
Za funkciju f : R -? R de?niranu na nekoj okolini to?cke c, osim,
mo?zda u
samoj to?cki c ka?zemo da ima limes L ? R s lijeva u to?cki c i pi?semo
L = lim f(x)
x-?cako za svaki e > 0 postoji d > 0 takav da
(x < c; |x - c| < d) =? (|f(x) - L| < e).
226
POGLAVLJE 6. UVOD U DIFERENCIJALNI RAC?UN
Teorem 6.11 Neka je funkcija f : R -? R de?nirana na nekoj okolini to?cke c,
osim, mo?zda u samoj to?cki c. Funkcija f ima limes L (L mo?ze biti i +8 i -8)
u c ako i samo ako ima limes s lijeva i limes s desna i oni su jednaki L.
Dokaz:
Ako funkcija f ima limes L u to?cki c, onda je jasno iz De?nicije 6.3 i de?nici
ja limesa s
desna i limesa s lijeva da oni postoje i da su jednaki L.
Obrnuto, ako postoje limesi s lijeva i s desna i oni su jednaki L, onda iz De?
nicije 6.3
direktno slijedi da postoji i limes u to?cki c i jednak je L. ?
Primjer 6.6 Opi?simo sada pomocu limesa Primjer 6.5.
1. lim x
x-?1
2
- 3x + 2
x - 1
2. lim
= -1,
12 = +8,
x-?0
x
3.
lim
iti
x-?0+
1 = +8 i
lim
x
x
dakle ne postoji lim 1,
x-?0
x
4.
lim
x-?+8
arctg x = p ,
2
5.
lim xx = 1,
x-?0+
6. ne postoji
lim sin x.?
x-?+8
6.1.5
Neprekidnost i limes
Primjer 6.7 Iz Primjera 5.5 znamo da funkcija
sign x =
?
??
??
-1,
0,
1,
x < 0
x = 0
x > 0
227
8. (+8) a =
(
+8,
-8,
a > 0
a < 0;
9. (-8) a =
(
-8, a > 0
+8, a < 0;
10. +a8 = 0, a ? R proizvoljan;
6.1. NEPREKIDNOST I GRANIC?NE VRIJEDNOSTI
229
11. -a8 = 0, a ? R proizvoljan.
Sljedece operacije s beskona?cnim veli?cinama nisu de?nirane:
1. ++88,
-+88,
+-88,
--88;
2. (+8) + (-8);
3. +8 0,
-8 0;
4. (+8)0,
(-8)0;
5. 1+8,
1-8.
Osim s beskona?cnim veli?cinama, mogu se desiti i situacije u kojima se javljaju
nede?nirane operacije s nulom:
1. 00;
2. 00.
Tih sedam (do na predznak) situacija zovemo neodredenim oblicima.
Sedam veli?canstvenih :
0
0,
8
8,
0
,
8 - 8,
8 0,
8
8
8
x
(desno).
4. Kako je jedina nulto?cka od
th
to?cka
0
zaklju?cujemo da je
D
i
cth
je neparna.Kako
th
strogo raste na
R
,
cth
strogo pada na
R
\{
0
}
. Nadalje, kako je
|
th
x
|
<
1
, za svaki
x
?
R
, imamo da je
|
cth
x
|
>
1
, za svaki
x
?
R
\{
0
}
.Kako se
th
x
pribli?zava pravcu
y
= 1
kada
x
te?zi u
+
8
i
y
=
1
kada
x
te?zi u
-8
, to mora i
cth
x
. Dakle
cth
ima i dvije horizontalne asimptote,
y
=
1
i
y
= 1
, i
R
(cth) =
R
\
[
1
,
1]
.
-4-2 24-1.5-1-0.50.511.5-4-2 24-4-224
Slika 5.37: Grafovi funkcija
f
(
x
) = th
x
(lijevo) i
?-8
,
0]
ili
[0
,
+
8?
,
ch
postaje bijekcija na svoju sliku.Funkcije inverzne hiperboli?ckima zovu se
area funkcije
, preciznije
areakos-inus hiperboli?cki
ili
Arch
,
areasinus hiperboli?cki
ili
Arsh
,
areatanges hiper-boli?cki
ili
Arth
i
areakotanges hiperboli?cki
ili
Arcth
.Kako su formule za hiperboli?cke funkcije dane u terminima eksponencijalne, for
-mule za area funkcije mogu se izraziti u terminima logaritamske funkcije. Svojs
tvaarea funkcija lagano slijede iz svojstava hiperbolnih, tj. imamo
bije