Haley Alex Korjeni,knjiga druga

69. POGLAVLJE
Ona je prava pravcata crna lutkica! ciala je missy Anne, oduevljeno poskakujui gore
dolje i pljeui rukama od dragosti kad je tri dana poslije u Bellinoj kuhinji po prvi put
vidjela Kizzy.
Ne bi i mogla biti moja?
Od zadovoljstva se Bell iroko osmjehne:
Daklem, ona pripadaj mene i svoj tata, srce, al im budni ona dovoljno veliko, vi moe s
njim igra kolko vas volja!

I tako je bilo. Kad god bi Kunta doao u kuhinju da utvrdi hoe li biti potrebna koija, ili
pak samo zato da posjeti Bell, vrlo bi esto zaticao massinu malu neakinju svijetloplave
kose ,tada su joj bile etiri godine,nagnutu preko ruba Kizzyne koare kako joj gugue:
Lijepa si kao slika! Sjajno emo se zabavljati im malo poraste, uje li me? Samo pouri
pa narasti!
Kunta nikada nije nita o tom govorio, ali ga je jedila pomisao da se to tuobabovsko dijete
ponaa kao da je Kizzy dola na svijet zato da njoj slui kao igraka, poput neke ve
lutke.Bell nije ni toliko cijenila njegovu njenost i oinstvo da bi ga zapitala kako se osjea
kad mu se kerka igra s kerkom ovjeka koji ga je kupio, pomisli on s gorinom.Ponekad
mu se inilo da se Bell manje brine za njegove osjeaje nego za massine. Ni broja nije znao
veerima koje je provela priajui kakva je srea to je dola ta mala missy Anne da
zamijeni pravu kerku masse Wallera koja je umrla u porodu zajedno sa svojom majkom.
O, gospode, mene mrsko jopet misli na to ,rekla mu je jedne noi mrcajui. Jadno
malecko lijepo gospoja Priscilla, nije bilo vea od tiica. Svaki dan vrzmalo ovdi i pjevuio. I
smjekalo mi se. I tapalo po drob ,oekuju doba za dijete.A ondak onog jutro vrisnulo i
najposlje umrlo, ona i njezino erkica! Odondak je ope ne vidi jadno massa smjeka, sve
do ova mala missy Anne.
Kunta nije osjeao nikakvu samilost prema massinoj usamljenosti, ali mu se inilo da bi
massa, kad bi se ponovo oenio, bio i odvie zauzet da bi toliko ludovao za neakinjom. A
na taj nain zacijelo bi se prorijedili posjeti missy Anne plantai, a prema tome i igre s
Kizzy.
A odondak ja stalno gledaj, massa digni na krilo to djevojica, grli i s njom razgovaraj. On
pjevaj da nju uspavaj, a ondak on sjedni i dr to mala rae nego metni nju na krevet. Ko da
ne oe ispusti nju iz oko svo vrijeme dok ona ovdi. Ja zna, to zato jerbo on u srce njezin
otac.
Okolnost to je missy Anne sklopila prijateljstvo koje e je dovoditi u massinu kuu jo
ee nego prije, moe samo poveati massinu naklonost prema njima, a da i ne govorimo
prema Kizzy, govorila mu je Bell. Niti moe koditi massi Johnu i njegovoj boleljivoj
eni,lukavo je rasuivala, to njihova kerka postaje osobito bliska stricu, jer mislu, tako
oni postat blie massini novci. Ma koliko se massin brat pravio vaan, ona ree kako zna
zasigurno da je on kadikad uzajmljivao od masse, a Kunta joj je spremno vjerovao, iako ga
zapravo nije bila briga koji je tuobab bogatiji jer za njega svi oni bijahu jednaki.
Sada, poslije Kizzyna roenja, kad bi vozikao massu bolesnicima i prijateljima, Kunta bi
esto zaticao sebe kako dijeli elju koju je Bell esto izraavala,da se massa ponovo oeni
,iako Kuntini razlozi bijahu posve drukiji od Bellinih.
Tako meni milo to on samo samcato u ono kuerina. Zbiljam, ja misli, on ba zato vazda
vue tebe u koija po putovi. Naprosto, on vie voli kreta nego sjedi ovdi samo samcato.
Gospode, to vidi i malo missy Anne. Kad proli put bilo ovdi, ja im poslui ruak, a ono
odjednom bubni: Strie Williame, kako to da ti nema enu kao svi ostali? A on, jadni,
nije znao to bi rekni.
Iako to nije nikad govorio Bell, jer je znao koliko ona voli gurati nos u tuobabovska posla,
Kunta je poznavao nekoliko ena koje su gotovo na prstima trale u susret massinoj koiji
svaki put kad bi Kunta skrenuo na njihov prilazni odvojak.
Debela crna kuharica jedne od massinih tee izljeivih bolesnica prezirno je rekla Kunti:

Svi bolest ta gadno emska odma njoj proi ako ona uvataj tvoj massa. Ono tolko podlo i
zloesto, ve jedno mu otjera u grob. Sad ono samo pravi bolesno zbog radi tog tvoj
massa stalno doi amo. O, da, nju pogledaj im vi otii kako ona vii i ljuti na nas nigeri ko
da mi mazge ili neto tako. I nikad ne takni ljekarija koje on daj!
Bijae jo i druga bolesnica koja bi uvijek izlazila s massom na trijem kad je odlazio,
grevito ga drala za ruku kao da e pasti i dizala pogled prema njegovu licu dok se
malaksalo hladila lepezom. No, prema objema enama massa se uvijek drao vrlo ukoeno
i slubeno, a inilo se da su posjeti kod njih krai nego kod ostalih bolesnika.
I tako su prolazili mjeseci.Missy Anne su dovozili u posjet massi Walleru otprilike dvaput
tjedno, a svaki put kad bi dola, satima bi se igrala s Kizzy. Kako u tom pogledu nije mogao
nita uiniti, Kunta se trsio da ih barem ne gleda dok su zajedno, ali inilo se da su one
svugdje kamo god bi se okrenuo, pa je silom prilika morao gledati kako massina neakinja
tape, ljubi ili tetoi njegovu kerkicu.
To ga je ispunjavalo odvratnou i podsjealo na afriku uzreicu to je bila tako stara da
se predajom prenijela od praotaca: Na kraju maka uvijek podere mia kojim se igrala.
Sve je to Kunta trpio zbog dana i noi izmeu njezinih posjeta.
Bijae ve ljeto kad je Kizzy poela puzati, te su Bell i Kunta provodili veeri u kolibi i
razdragano je gledali kako brza po podu s isprenom guziicom umotanom u pelenice. Ali
tada bi se ponovo pojavila missy Anne, pa bi se one udaljile, a vea djevojica skakutala bi
oko nje u krugovima i vritala:
Hajde, Kizzy! Hajde!a Kizzy bi cupkala za njom to su je noge nosile i gugutala,
zadovoljna igrom i panjom.
Bell je sjala od milja ali je znala da se Kunta pa makar bi danju bio odsutan i vozio
massu,im bi naveer douo da je bila missy Anne, vraao u kolibu mrka lica i stisnutih
usana i cijelu bi no bio potpuno zakopan, to je Bell jako ogoravalo.A kad bi pomislila
to bi se moglo dogoditi ako Kunta ikada, pa makar i nejasno, izrazi svoje miljenje na bilo
koji nain koji bi mogao doprijeti do masse, malko bi se i preplaila kad bi se on tako
ponaao.
Stoga Bell pokua uvjeriti Kuntu da ta veza ne moe donijeti nikakvo zlo, samo neka on
sebe prisili da se s time pomiri.Ree mu da bijele djevojice esto znaju biti doivotno
iskreno privrene,ak duboko odane svojim crnim prijateljicama iz djetinjstva.
Prije nego ti vozi taljiga,ispria mu ona,umrlo u porod jedno bijelo missis, ba ko nae
missis, ali erkica ostalo ivo. Nju doji jedno ena niger koji sam nedavno rodilo erka.
Curice raslo jedno uz drugo, ko sestri, kad taj massa opet oeni. No, to novo missis tolko
bilo proti taka druba curica, najposlje nagovori taj massa, proda crno djevojica i njezino
mater.Ali, od trenutka kad su otile, nastavi ona, bijelu djevojicu uhvate tako uestali
ivani napadaji da su svaki as zvali massu Wallera, dok on naposljetku ne ree ocu da bi
daljnja slabost i tuga mogle ubiti njegovu kerku ako joj ne vrati crnu djevojicu.
To massa umalo ne biuj ono svoj novo ena.Odjae on na konj i potroi mnogo novac dok
nai ono trgovac niger koji odvedi curica i njezino mater. On otkupe njih od novo
gospodar kojemu ih prodaj ono trgovac nigeri. Doveli on crno curca nazad i nai odvjetnik
i prenesi enu niger u vlasnitvo svoja kerka.
Bell ispria da se toj bijeloj djevojici ni sada, nakon tolikih godina, iako je odrasla ena,
nije sasvim povratilo zdravlje.
A ono ena niger jote ive s njom i brini za nju, a nijedno se ne udalo.

to se ticalo Kunte, da je Bell svoju priu namijenila za dokaz protiv prijateljstva crnaca s
bijelcima,a ne tome u prilog, teko da bi nala rjeitiji sluaj.
70. POGLAVLJE
Nekako od vremena kad se Kizzy rodila Kunta i gusla gdjekad bi se vratili na plantau s
vijestima o nekom otoku preko velike vode zvanom Haiti, na kojem je otprilike pola
milijuna crnaca,to su ih iz Afrike dovezli brodovima da robuju na plantaama eerne
trske,kave,indiga,i kakaoa, brojano nadmaivalo kojih trideset i est tisua bijelaca,
preteno Francuza.
Bell ree da je ula kako massa Waller pria za veerom svojim gostima da se govorka
kako haianski bogati bijelci ive kao kraljevi, a preziru mnogobrojne siromanije bijelce
koji nemaju sredstava za vlastite robove.
Zamis ti to! Tko ikad uo za neto tako? zajedljivo e gusla.
Pst! huknu Bell nasmijeivi se, pa nastavi priati kako je massa zatim kazao svojim
uasnutim gostima da je u ovo nekoliko narataja na Haitiju bilo toliko parenja izmeu
bijelaca i ropkinja da sad tamo ima gotovo dvadeset i osam tisua mulata i onih svijetlih
kao bijela kava.
Openito ih zovu obojeni, a francuski gospodari i oevi mahom su svima njima dali
slobodu. A po navoenju jednog od gostiju, ree Bell, ti obojeni redovito su traili jo
svjetloputnije brane drugove s ciljem da im djeca budu posve bijele vanjtine, a oni koji
su bili oigledni mulati, podmiivali su slubenike da im izdaju isprave u kojima bi stajalo
da su im preci bili Indijanci ili panjolci, sve samo ne Afrikanci.Iako mu to bijae
nevjerojatno, i premda je to duboko osuivao, massa Waller je izjavio kako je darovnicama
i posljednjim voljama mnogobrojnih bijelaca znatan broj tih obojenih dobio u vlasnitvo
barem jednu petinu sve zemlje i njezinih robova, na Haitiju, da su praznike provodili u
Francuskoj i tamo kolovali svoju djecu, upravo kao bogati bijelci, tavie, oni prezirahu
siromane bijelce.
uvi to, Bellino sluateljstvo toliko se razveseli ,koliko se massino sablaznilo.
Nasmij se vi na drugo strana usta,upadne gusla ,kad vi uj to ja uj od neko bijelo
massa na ples za otmjeno drutvo gdje ja nedavno sviraj!
Ree da su masse zadovoljno kimali glavom raspravljajui o tome kako su siromani bijelci
na Haitiju toliko zamrzili mulate i one svijetle kao bijela kava, da su potpisivali peticije sve
dok Francuska naposljetku nije donijela zakone kojima se obojenima zabranjuje da nou
izlaze, da u crkvama sjede uz bijelce, pa ak da nose odjeu od iste tkanine.U
meuvremenu, govorae gusla, i bijelci i obojeni iskaljivahu svoju uzajamnu gorinu na
pola milijuna haianskih crnih robova.
Kunta ispria kako je u gradu sluao razgovor izmeu bijelaca to su se smijali, i nauo
tako da su muke haianskih robova vee nego ovdje. Ree kako je uo da su tamo
uobiajene kazne da se crnce pretue nasmrt ili da ih ive pokopaju, a da esto trudne
crnkinje tjeraju na rad sve dok ne pobace. Nije im kazao da je uo za jo neovjenija
zvjerstva, jer jesmatrao da to ne bi sluilo drugoj svrsi osim to bi ih zastrailo, tako su na
primjer jednom crncu avlima prikucali ruke o zid dok ga nisu prisilili da pojede svoje ui

to su mu ih odrezali, tuobabovska je ena dala odrezati jezik svim svojim robovima, dok
je druga zapuila usta crnom djeaku sve dok nije umro od gladi.
U smislu tako stravinih pria u proteklih devet,deset mjeseci Kunta se nije iznenadio kad
je na jednoj vonji u grad, ljeti godine 1791. doznao da je haiansko crno roblje diglo
divlju, krvavu bunu. Tisue njih je nadiralo, klalo i tuklo bijelce, odrubljivalo im glave,
vadilo djeci utrobu, silovalo ene i palilo zgrade na plantaama sve dotle dok sjeverni Haiti
nisu prekrile zadimljene ruevine.
Prestravljeno bijelo stanovnitvo, koje je uspjelo pobjei, poe se boriti za ivot i vraati
udarce muei i ubijajui sve crnce koje bi uhvatili i, tavie, derui s njih kou. No, ta
aica preivjelih neprekidno je jenjavala pred crnom bunom to se divlje irila, tako da
koncem kolovoza ono nekoliko preostalih tisua bijelaca bijae u sklonitima ili pak
pokuavae pobjei s otoka.
Kunta ree da nikad nije vidio tuobabe kotara Spotsylvania tako bijesne i prestraene.
Reko bi, oni se jo vie uplai,nego kad zadnji put bila buna ovdi u Virginia , izjavi gusla.
Bilo to jedno dvije,tri godine poslije tvoj dolazak, ali jo uvijek ti s nikim ne razgovara pa
ja misli, ti to ne zna.Bilo to u New Wales, kotar Hanover, za vrijeme jedno Boi. Nazornik
baci na zemlja mlado niger, a to niger sko na noga pa sa sjekira na nj navale. Ali promai,
a ostalo niger navali na nazornik i tako poni njega mlati da prvo niger umijea i spasi
njemu ivot. Nazornik sav u krv trk po pomo, kad uto ljuti nigeri uvati jote dva bijelac pa
ih vei.Tuklo oni nji kad dojuri velko gomila bijelac s puke. Nigeri se skloni u tagalj, a
bijelci ih sa slatke rijei pokua izmami.Ali nigeri navali s duici od baava i tapovi i zavri
to tako, dva niger bilo pogoen nasmrt, a ozlijeen mnogo niger i bijelac. Oni postavi
naoruani patroli i donesi neka novo zakoni i slino dok to ne umiri. Ta stvar na Haiti
naui bijelac pameti, jerbo oni zna isto tako dobro ko ja, cijela gomila nigeri pred njiov nos
treba samo prava iskra da se ovaj as pobune, a kad se to poni iri, da, gospodne, ovdi u
Virginia budi isto ko na Haiti.
Bijae jasno da je guslau mila ta zamisao.
Kunta uskoro opazi koliko bijelci strahuju za sebe, kad god bi vozio u gradove, ili u blizinu
trgovina na raskrima, gostionica, zgrada za crkvene zborove ili na bilo koje drugo mjesto
na kojem bi se oni okupljali u male uznemirene skupine, lica bi im pocrvenjela i
namrgodila se kad god bi blizu njih proao on ili kakav drugi crnac.tavie, i massa koji je
rijetko razgovarao s Kuntom osim da mu kae kamo eli da vozi, izgovarao je i tih nekoliko
rijei zamjetno hladnije i odsjenije.
Za tjedan dana straa kotara Spotsylvania patrolirala je putovima i sve crnce koji su
prolazili pitala za odredite, pregledavala im putne dozvole, tukla i zatvarala svakog za
koga bi smatrala da se ponaa ,ili ak da djeluje sumnjivo. Masse iz tog podruja otkazahu
na svom sastanku veliku godinju etvenu zabavu robova, koja se uskoro bliila, kao i sve
ostale crnake skupove izvan njihove pripadne plantae. tavie, i plesovima i molitvama
robovskog sokaka na plantai morao je prisustvovati nadzornik ili neki drugi bijelac.
Kad mene massa to rekni, kai ja njemu, ja, tetka Sukey i seka Mandy klei i zajedno moli
Isus svako nedjelja i kad nam je prilika, al on nita ne kai on nas nadziri pa se mi i dalje
molile!rekla je Bell ostalim pripadnicima robovskog sokaka.
U toku nekoliko slijedeih noi, kad bi ostala sama kod kue s Kuntom i Kizzy, Bell je u
potrazi za najnovijim vijestima, s mukom slovkala po mnogobrojnim novinama koje je
massa,kako je on smatrao,rashodovao.

Utroila je gotovo itav sat na jedan veliki lanak prije nego to mu je uzmogla rei da je
nekakav nacrt zakona o pravima rati... Bell oklijevae i duboko udahne: Da! Ratificiran,
ili tako neto. No, bilo je mnogo vie izvjetaja o nedavnim zbivanjima na Haitiju, a za
veinu su ve znali iz govorkanja robova. Sr svega, ree ona, sastoji se u tome da bi buna
haianskih robova lako mogla proiriti smione zamisli medu crne nezadovoljnike u ovoj
zemlji te da robovima valja nametnuti velika ogranienja i stroge kazne. Dok je presavijala
i odlagala novine, Bell ree:
Rekla bi, oni ne moe proti nas nita vie uini nego nas sve bace u okovi.
Meutim, tokom slijedea dva mjeseca polako su jenjavale vijesti o daljnjem razvitku
dogaaja na Haitiju, a s tim je postupno dolo do poputanja napetosti i do ublaivanja
ogranienja prema crncima na cijelom Jugu.
Poela je etva, a bijelci su jedan drugom estitali na obilnom urodu pamuka i na
rekordnim cijenama koje su postizali.Guslaa su slali da svira na toliko plesova i zabava u
otmjenim kuama da danju, kad bi bio kod kue, nije nita radio nego samo spavao.
Reko bi masse zaradi na pamuku tolko,da oe plei dok ne padne mrtvo, rekao je Kunti.
No, nije prolo, mnogo vremena, a bijelci su opet imali razloga da budu nezadovoljni. Kad
je s massom posjeivao kotarsko sjedite, Kunta pone sluati bijesne razgovore, sve
veem broju,proturobovlasnikih drutava,to ih organiziraju izdajice bijele rase ne
samo na Sjeveru ve i na Jugu. Krajnje sumnjiavo ree on Bell to je uo, a ona odvrati da
je isto proitala u massinim novinama koje su skoranji i brzi razvitak tih udruenja
pripisivale buni crnaca na Haitiju.
A ja tebe stalno oe rekni ima dobro bijeli ljudi!klikne ona.
Zna, ula ja itavo gomila njih protiv kad prvi brodovi amo dovozi vas afriko niger!
Kunta se zapita to li Bell misli otkuda su doli njezini djed i baka, ali ona je bila toliko
uzbuena pa on odlui da nita ne kae.
Naravski, svaki put kad vako neto pii u novine,nastavi ona,masse se srdi, bjesni i
vie,neprijatelji naroda i slino. Ali, vano ovo, to vie bijeli ljudi proti ropstvo kai to oni
misli, to vie masse samo sebi pita, je l' to pravedno. Zagledala se u Kuntu.
Osobito ono massa koji sebi naziva kranin.
Ponovo ga odmjeri, a oi joj zaiskre od lukavtine:
to ti misli, to razgovara ja, tetka Sukey i seka Mandy u nedjelja kad massa misli mi samo
pjevaj i moli? Ja paljivo gledaj bijeli ljude. Eno, uzmi kvekeri! Oni bilo proti ropstvo i prije
to revolucja ovdi u Virginia.produi ona.
A mnogo njih bilo massa koji imalo cijelo gomila nigeri. Ali onda propovjednici poni
govore, nigeri ljucko bie, ima pravo na sloboda ko svi ostali. Zbiljam, neko massa kvekeri
pone oslobaa svoji nigeri, dapae, pomai njima idi na Sjever. Sad to doi tako daleko,
kvekeri psuje ono kveker koji jote dri nigeri. Ja uje, njiova crkva odrekni se njih ako oni
ne oe slobodi nigeri. Tako danas stoji stvari! klikne Bell.
A iza kvekeri po dobrota metodisti. Ja se sjea, prije deset,jedanajs godina, ita ja,
metodisti sazove veliko zbor u Baltimore i na kraju rekni, ropstvo proti boji zakoni i nitko
tko sebi nazovi kranin ne smije to initi. Zbog radi to metodisti i kvekeri prisiljava crkva
trai zakone za oslobodi niger. Bijeli baptisti i prezbiterjanci,a to ti budni massa i svi
Wallerovi,daklem, ja rekni, oni mlakonje. Samo vodi briga o svoja sloboda da moli kako
njih volja, a ondak kako da zadri mirna savjes i kako oni zadri svoji nigeri.

Uza sva Bellina govorkanja o bijelcima koji bijahu protiv ropstva,iako je neto od toga
proitala upravo u massinim novinama,sva tuobabovska miljenja koja je Kunta uo
izraavala su neto posve suprotno. A tokom tog proljea i ljeta godine 1792, massa je
dijelio svoja jednoprena kola s nekim najuglednijim i najbogatijim plantaerima,
politiarima, odvjetnicima i trgovcima u dravi. Ukoliko neto drugo nije bilo hitnije,
njihova vjeno spremna tema za razgovor bijahu problemi koje su im stvarali crnci.
Tko god eli uspjeno vladati robovima, uvijek bi netko kazao, mora najprije shvatiti da im
je njihova afrika prolost, ivot u praumi sa ivotinjama, ostavila u prirodan amanet
tupoglavost, lijenost i neurednost i da je kranska dunost onih koje je Bog nadario
nadmonou, nauiti ta stvorenja nekakvom smislu za disciplinu, udoree i potovanje
prema radu,naravno, primjerom ali i zakonima i kaznom ako zatreba,a one koji se pokau
zaslunima svakako valja ohrabriti i nagraivati.
Bilo kakva popustljivost sa strane bijelaca, uvijek bi tako nastavljali razgovor, mogla bi
samo izazvati onu vrstu nepotenja, prijevare i prepredenosti to je uroena niim
sojevima,a blebetanja proturobovlasnikih drutava i ostalih njima slinih mogu
potjecati,osobito na Sjeveru,samo od onih koji nikada nisu posjedovali crnce niti s njima
pokuavali voditi plantau, od takvih se ljudi ne moe oekivati da shvate kako kunje i
tereti vezani uz posjedovanje robova mogu ovjekovu strpljivost, srce, um, tavie i duu,
toliko napeti,da pukne.
Kunta je tako dugo sluao takve neizrecive besmislice da mu postadoe nalik na litaniju pa
vie na njih nije ni obraao panju. Ali ponekad dok bi vozio, nije mogao a da se ne zapita
zbog ega njegovi zemljaci nisu jednostavno ubili svakog tuobaba koji je stupio nogom na
afriko tle. Nikad nije mogao sebi dati odgovor koji bi mogao prihvatiti.
71. POGLAVLJE
Bijae negdje oko podneva jednog sparnog dana koncem kolovoza kad se tetka Sukey to
je bre mogla dogegala do guslaa koji je bio meu svojim sadnicama rajica, te mu sva
uspaljena ree da se smrtno brine za starog vrtlara. Kad nije doao u njezinu kolibu za
doruak, nije pomislila nita zla,ree ona gubei dah ali kad se nije pojavio ni za ruak,
uznemirila se, pola na vrata njegove kolibe, pokucala, zazvala ga to ju je grlo nosilo, ali
nije dobila odgovor. Obuzela ju je panika pa je zakljuila da e biti najbolje utvrditi je li ga
gusla negdje vidio. Nije ga vidio.
Znao ja to jo prije nego ja nutri ui.rekao je te noi gusla Kunti. A Kunta odvrati da
nikako nije mogao objasniti onaj udan osjeaj koji ga je obuzeo dok je tog poslijepodneva
vozio massu kui.
Lei on na krevet sasma mirno, izjavi gusla.
Sa slab smijeak na lice. Reklo bi, spava, ali tetka Sukey rekni on se probudi u raj.
Ispria da je otiao javiti tunu vijest teacima u polju, a glavar poljskih radnika Cato
vratio se s njim da mu pomogne oprati tijelo i poloiti ga na dasku. Nato s vanjske strane
vrata objesie slamnati eir starog vrtlara, potamnio od znoja, drevni znak korote, prije
nego to su se teaci vratili iz polja i skupili pred kolibu da mu iskau posljednju poast.
Zatim Cato s jo jednim teakom poe da iskopaju grob.Kunta se vratio u svoju kolibu
dvostruko oaloen,ne samo stoga to je vrtlar umro ve i zato to ga otkako se Kizzy

rodila nije posjeivao onoliko koliko je mogao. Jednostavno mu se inilo da vie nema
dovoljno vremena, a sada bijae prekasno.
Doavi, nae Bell u suzama, to je oekivao, ali ga osupnu razlog koji je navela za pla.
Uvijek se mene ini, on tata kojega ja nikada ne vidila,jecala je.
Ne zna ja zato mu to ja nikad ne rekni, ali sad kad njega nema, ovdi mi nikada vie ne
budni isto.
Ona i Kunta utke pojedoe veeru prije nego to su poveli sa sobom Kizzy zamotanu za
svjeu jesenju no,da se pridrue ostalima na sijelu uz mrtvaca do kasno u no.
Za vrijeme prvog sata molitava i tihog pjevanja Kunta sjedae malo postrance od ostalih,
drei u krilu nemirnu Kizzy. Onda seka Mandy zapodjene priguen razgovor, zapitavi
pamti li tko od prisutnih da je starac ikad spominjao kakvu rodbinu koja bi bila jo na
ivotu. Gusla ree:
Sjea se ja, on jednom davno kai on nikad ne vidilo svoja mater. To sve to ja od njega
ujem o njegova obitelj.
Poto je gusla od svih njih bio starcu najbliskiji pa bi, ako itko, on to znao, zakljue da
vjerojatno ne postoji nitko komu bi morali poslati obavijest.
Izmole jo jednu molitvu, otpjevaju jo jednu pjesmu, a tada tetka Sukey izjavi:
Ja misli, on uvijek pripada neko od Wallerovi.ula ja, on pria, kada massa budi dijete, on
jai na njegova ramena. Ja misli, massa zato kasnije dovedi njega amok kad on stekni
vlastito velko kua.
I massa zbiljam tuno,izjavi Bell.
On mene rekni, ja vami porui, sutra polak dana mi ne radi.
Daklem, on ga bar pokopa kako treba,javi se teakinja Ada, mati malog Noaha koji je
ravnoduno sjedio kraj nje.
Mnogo massa dalo svoji ljudi prekini rad tek tolko da vidi mrtvo niger prije nego njega jo
toplo spusti u zemlja.
O, svi ovi Wallerovi dobro bijelac i nitko od nami ovdi ne mora za to brini. primijeti Bell.
Tad ostali ponu priati kako katkad bogati plantaeri znaju do u tanine razraditi
pogrebe, obino za dugogodinje kuharice u velikoj kui ili za stare dadilje koje su
othranile i pomogle odgajati dva ili ak tri narataja djece u obitelji.
ta vie, nauni su ih pokapa na groblja za bijeli ljudi, a plosnate stijene oznai mjesto
gdje oni lei.
Kakva srce utjena, iako neto zakanjela, nagrada za doivotno rintanje, s gorinom
pomisli Kunta.Sjeti se da mu je vrtlar ispriao kako je doao u massinu veliku kuu kao
snaan mladi konjuarski pomonik, a takav je jo bio mnogo godina sve dok ga nije
nemilo ritnuo konj. Ostao je na tom poslu, ali postupno je sve vie slabio, pa mu je
naposljetku massa Waller rekao da preostale godine radi ono to osjea da moe raditi.S
Kuntom kao pomonikom obraivao je povrtnjak, dok i za to nije postao preslab, a otada
je vrijeme provodio uglavnom pletui eire od kukuruzne komuine ili isprepleui od
slame sjedita za stolce,te lepeze, dok mu poodmakli artritis nije ukoio i prste. Kunta se
prisjeti jednog drugog starca kojega je povremeno viao u bogatoj kui s druge strane
kotara. Iako su mu ve odavno dopustili da se povue, svakog jutra je zahtijevao da ga
mladi crnci iznesu u vrt, gdje bi legao na bok pa kvrgavim rukama plijevio korov meu
cvjetnim gredicama svoje isto tako stare i sakate voljene doivotne missis.

Njih dvojica bijahu sretni, Kunta je znao. Mnoge bi starce poeli tui kad vie nisu mogli
obavljati sav svoj prijanji posao, a na kraju bi ih prodali za kakvih dvadeset ili trideset
dolara nekoj bijeloj fukari od farmera koji bi ih ,u tenji da se uzdigne u klasu plantaera
,radom doslovce satjerao u smrt.
Kuntu iz tih misli trgnu ostali koji poustajahu sa stolca oko njega, izmole zavrnu molitvu i
iscrpljeni krenu kuama da odspavaju nekoliko sati to su preostali do svanua.
Odmah poslije doruka gusla odjene starca u iznoeno tamno odijelo to ga je starcu prije
mnogo godina poklonio tata masse Wallera.Spale ono malo njegove druge odjee, jer tko
stavi na se mrtvaevo ruho, uskoro e i sam umrijeti, objasni Bell Kunti. Zatim Cato privee
tijelo na iroku dasku koju je s oba kraja uiljio sjekirom.
Malo kasnije iz velike kue izae massa Waller nosei svoju golemu crnu bibliju, pa se
svrsta iza itelja robovskog sokaka koji su hodali u osebujnim prekidima, vukui korake
iza tijela to su ga nosila kola u koja bijae upregnuta mazga.Tiho su pjevali pjesmu koju
Kunta nikad prije nije uo:
Ujutro,kad stignem tamo,re u Isusu svom Zdravo!.. Ujutro, prije nego ustanem, re u
Isusu svom, Zdravo! Zdravo!...
Pjevali su cijelim putom do robovskog groblja, koje su, opaao je Kunta, svi izbjegavali iz
velikog straha pred onim to nazivahu duovima i avetma. Smatrao je da to vjerojatno
ima neke slinosti s njegovim afrikim zlodusima. I njegov je narod izbjegavao ukopna
mjesta, ali vie iz obzira prema mrtvacima, kojima nisu eljeli smetati, nego iz straha.
Kad massa Waller zastade na jednoj strani rake, a njegovi robovi na drugoj, tetka Sukey
poe moliti. Tad mlada teakinja Pearl zapjeva alopojku:
Pouri kui, duo moja umorna ... Danas sam ula s neba ... uri, duo moja umorna .
grijesi moji su oproteni, dua mi je slobodna
Tada e massa Waller pognute glave:
Josephus, bio si dobar i vjeran sluga. Bog neka krijepi i blagoslovi duu tvoju. Amen.
Uza svu tugu Kunta se zaprepasti uvi da se stari vrtlar zvao Josephus. Zapita se kakvo
li je bilo pravo vrtlarevo ime,ime njegovih afrikih praotaca i kojemu su plemenu
pripadali.Pitao se je li sam vrtlar to znao.Bijae vjerojatnije da je umro onako kako je ivio,
da nikad nije doznao tko je zapravo bio. Zamagljenih oiju gledahu Kunta i ostali kako Cato
i njegov pomonik sputaju starca u zemlju koju je toliko godina obraivao i davao joj
ivot. Kad grude zemlje poee tupo udarati po njegovu licu i grudima, Kunta se zagrcnu i
suzdra suze.ene oko njega zaplau, a mukarci se nakaljavahu i useknjivahu.
Dok su se utke vukli s groblja, Kunta pomisli kako bi obitelj i bliski prijatelji osoba koje su
umirale u Juffureu naricali i valjali se po pepelu i praini u svojim kolibama dok bi vani
plesali ostali mjetani, jer je veina ljudi u Africi vjerovala da nema tuge bez sree i da
nema smrti bez ivota, u onom zatvorenom krugu to mu ga je otac razjasnio kad je umrla
njegova voljena baka Yaisa. Sjeti se da mu je Omoro rekao:
Sad prestani plakati, Kunta,te objasnio kako se baka samo pridruila jednom drugom od
triju naroda u svakom selu,oni koji su poli Alahu, oni koji jo ive, i oni koji e se tek
roditi.
Na trenutak Kunta pomisli da bi morao pokuati da to objasni Bell, ali je znao da ona to ne
bi razumjela.Srce mu je klonulo,sve dok trenutak kasnije nije odluio da e to postati jo
jedna od niza pojedinosti to e ih jednog dana ispriati Kizzy o domovini koju ona nikada
nee vidjeti.

72. POGLAVLJE
Vrtlarova smrt i dalje je tako teko titila Kuntu te Bell naposljetku ree neto o tom jedne
veeri nakon to je Kizzy pola u krevet.
uj, Kunta, zna ja, ti mnogo voli to vrtlar,ali doba su, ti trgni i pridrui ivi ljudi!
Netremice ju je bijesno gledao.
Neka budi kako ti oe, ali Kizzyno drugo roendan dojdua nedjelja ne budni nimalo
veselo ako ti i dalje tako mrkovito.
S menom sve budi u red,kruto e Kunta. Nadao se da Bell nije dokuila da je posve
zaboravio na roendan.
Imao je jo pet dana da Kizzy izradi poklon. Do etvrtka po podne izrezbario je od
borovine prekrasnu lutku mandingo, natrljao je lanenim uljem i aom, a zatim je glaao
sve dok nije zasjala poput rezbarija od ebanovine u njegovu zaviaju.A Bell koja joj je ve
odavno saila haljinu, bijae u kuhinji i bojila dvije siune ruiaste votanice koje e
staviti na okoladni kola, to e ga u nedjelju naveer pojesti uz pomo tetke Sukey i seke
Mandy, kadli u koiji stie Roosby, koija masse Johna.
Bell se morala ugristi za jezik kad ju je massa sav ozaren pozvao i najavio joj da je missy
Anne nagovorila roditelje da joj dopuste provesti sa stricem cijeli vikend, stii e sutradan
naveer.
Neka joj gostinska soba bude spremna,ree massa.
I zato ne bi za nedjelju ispekla tortu ili neto slino? Neakinja mi ree da tvoja kerkica
slavi roendan pa bi htjela da to proslave,samo njih dvije ,gore u njezinoj sobi. Anne je
takoer pitala bi li mala mogla s njom prespavati gore u kui, a ja rekoh da e to biti u
redu, pa stoga svakako pripremi slamnjau na podu podno kreveta.
Kad Bell saopi vijest Kunti,nadodavi da e tortu koju e pripremiti morati posluiti u
velikoj kui namjesto u njihovoj kolibi, a da e Kizzy biti toliko zaokupljena slavljem s
missy Anne da oni nee moi prirediti sveanost kod sebe,Kunta se toliko razljuti da ne
mogae s njom razgovarati a niti je gledati. Izae tekim koracima te se zaputi ravno
prema konjunici gdje je pod stog sijena sakrio lutku. Izvue je.
Zavjetovao se Alahu da se ovako neto nikada nee dogoditi njegovoj Kizzy, ali, to je on
mogao uiniti? Obuzme ga tako odvratan osjeaj da je izigran te je gotovo poeo shvaati
zato su crnci naposljetku povjerovali da je opiranje tuobabu isto onako uzaludno kao kad
cvijet nastoji zadrati glavicu iznad snijega to pada. Ali zatim, zagledavi se u lutku,
pomisli na onu crnu majku koja je,prialo se,prosula mozak svog djeteta tresnuvi njime o
drabeno postolje i vrisnula:
Njojzi vi ne uini to mene uini!
I on uzdigne lutku nad glavu da njome tresne o zid, onda je spusti. Ne, on joj to nikad ne bi
mogao uiniti.A to je s bijegom?Sama Bell je to jedanput spomenula. Bi li ona uistinu
pola? A ako i bi,da li bi oni uope mogli uspjeti u njihovim godinama, s obzirom na
njegovo osakaeno stopalo, s djetetom koje tek to je prohodalo? Tu zamisao ve niz
godina nije ozbiljno razmatrao, ali sada je ve tako dobro upoznao taj predio kao i samu
plantau. Moda

Odbacivi lutku, ustane pa se vrati u kolibu. Ali Bell proslovi prije nego to je on imao
prilike da zucne.
Kunta, ja osjea to i ti, ali posluaj! Drae mi ovo nego ona odraste u malo teakinja, ko
ono djeak Noah. Samo dvije godne stariji od Kizzy, a ve ga oni vodi u polje upa korov i
tegli voda. Nije me briga to ti misli drugaije, o,ne, ti mora na to pristaje!
Po svom obiaju Kunta nita ne ree, ali tokom svojih etvrt stoljea robovanja dovoljno je
vidio i iskusio da zna da je ivot teaka ivot teglee marve, te bi radije umro nego snosio
odgovornost to je svoju kerku osudio na takvu sudbinu.
A onda, jedne veeri poslije nekoliko tjedana kad je doao kui, nae Bell kako ga eka na
vratima sa alicom hladna mlijeka, koje je uvijek prieljkivao nakon dugog vozikanja. Kad
je sjeo u svoj stolac ljuljaku da prieka veeru, ona stane iza njega i iako je nije ni
upitao,protrlja mu lea ba na onome mjestu na kojemu ga je, ona je to znala, uvijek
boljelo poslije dranja voica tokom cijelog dana. Kad je preda nj stavila tanjur njegova
omiljenog afrikog gulaa, znao je da ga jamano pokuava zbog neeg smekati, ali je bio
dovoljno pametan da je ne upita zato. avrljala je itavo vrijeme za veerom, ak vie
nego inae, o sitnicama koje bijahu jo manje vane nego inae. On se pone pitati hoe li
ona ikada prijei na stvar, kadli, otprilike jedan sat poslije veere, kad su se ve spremali
poi u krevet, ona umuknu i dugo pouti, duboko udahnu i stavi ruku na njegovu miicu.
Znao je da e mu sada rei.
Kunta, ja ne zna kako ti ovo kae pa ja jednostavno izlani. Massa mi reko, on obeo missy
Anne on njoj dovese Kizzy s njom provede dan, u kua masse John, sutra kad on proi
onudak.
To bijae previe. Bilo je ve dovoljno muno to to je morao sjediti i gledati kako se Kizzy
polagano pretvara u lijepo odgojenu kujicu koju gospodari dre u krilu, a sad kad su je
pripitomili, traili su od njega da preda ivotinju njezinu novom vlasniku.
Kunta sklopi oi nastojei suzbiti bijes, a onda poskoi iz stolca,surovo istrgne miicu iz
Belline ruke,te izjuri kroz vrata. Dok je ona te noi bez sna leala u njihovu krevetu, dotle
je on bez sna sjedio u konjunici pod ormama. Oboje je plakalo.
Kad se slijedeeg jutra zaustavie pred kuom masse Johna, missy Anne im potri u susret
jo prije nego to je Kunta imao vremena spustiti Kizzy na tle. Nije rekla ni
zbogom,pomislio je s gorinom sluajui za sobom hihot djevojica dok je skretao konje s
prilaznog odvojka natrag na glavnu cestu.
Bijae kasno po podne i ve je nekoliko sati ekao massu pred velikom kuom udaljenom
dvadesetak milja niz cestu, kad izae rob te mu saopi da e massa Waller moda cijelu
no morati bdjeti uz njihovu bolesnu missis pa neka se Kunta sutradan vrati po njega.
Kunta mrzovoljno poslua, a stigavi Johnu, dozna da je missy Anne molila svoju boleljivu
majku neka dopusti da Kizzy prenoi. Neizmjerno razveseljen to je ona na to odgovorila
da je dobila glavobolju od njihove galame, Kunta se uskoro ponovo truckao prema kui,a
Kizzy se drala kraj njega na uskom koijakom sjeditu i odskakivala.
Dok su se vozili, Kunti sine da je sad po prvi put sasvim sam s njome od one noi kad joj je
rekao kakvo joj je ime. Outi neobinu, sve veu veselost, vozei se kroz suton koji je
padao. Ali takoer se osjeti poprilino nespretno.
Iako je mnogo razmiljao o svojim planovima za svoju prvoroenku i o svojoj
odgovornosti prema njoj,nije bio siguran kako valja postupiti. Odjednom podigne Kizzy u
krilo. Nespretno joj opipa ruke, noge, glavu, dok se ona previjala i znatieljno buljila u nj.

Digne je ponovo, ispitujui koliko je teka. A onda, vrlo ozbiljno, ugura voice u njezine
male tople dlanove i uskoro mu se Kizzyn sretan smijeh uini najumilnijim zvukom to ga
je ikad uo.
Ti lijepo moja mala,ree joj on naposljetku. Ona ga samo pogleda.
Ti izgleda ko moj braco Madi.
Ona ga je I dalje utke gledala.
Fa!ree on uperivi prst u sebe.Ona pogleda njegov prst.
Tapui se po prsima on ponovi:
Fa!
Ali ona je prebacila panju na konje. Strese voicama i zacii:
Ija!oponaajui neto drugo to je od njega ula.Ponosno mu se osmjehne, no on je
djelovao toliko uvrijeeno,da je smijeak brzo izblijedio te su se ostatak puta utke vozili.
Nekoliko tjedana kasnije,kad su se vozili kui iz druge posjete missy Anne, Kizzy se nagne
prema Kunti, zabije mu u prsa svoj mali punani prst i ree, pogledavi ga objeenjaki:
Fa! On bijae ganut.
Moje slatko Kizzy! klikne on, uhvati njezin prst te ga uperi u nju.
Tvoje ime Kizzy. Uuti.
Kizzy! Ona se zasmije prepoznavi svoje vlastito ime. On uperi prst u sebe: Kunta
Kinte. No, Kizzy se doimala zapanjeno. Uperi prst u njega:
Fa! Ovaj put oboje se iroko osmjehnu.
Sredinom ljeta Kunta bijae oaran kako Kizzy brzo usvaja rijei koje ju je uio i kako silno
uiva u njihovim zajednikim vonjama.Pone misliti da moda barem za nju ima nade.A
onda ona,jednog dana ponovi rije,dvije iz jezika mandingo kad je bila sama s Bellom, koja
na to poalje Kizzy na veeru kod tetke Sukey i saeka Kuntu kad je te noi doao kui.
Zar ti nema ni ovolko pamet, ovjek?prodere se ona.
Zar ti ne zna bolje biti ako ti meni slua? Ti bacaj to dijete i svi nas u gadno neprilika s ti
gluposti! Utuvi u to svoje tvrdi glava, ona ne Afrikanka!
Kunta jo nikada do sada nije bio u tolikoj napasti da pljusne Bell. Ne samo da mu je
nanijela neoprostivu uvredu digavi glas na svog supruga,to je jo gore, odrekla se
njegove krvi i njegova sjemena. Zar ovjek ne smije prozboriti ni rijei o svom istinskom
nasljeu,a da se ne boji kazne od strane kakvog tuobaba? Neto ga je ipak upozoravalo da
ne iskali gnjev koji je osjeao, jer bi svaki izravan sudar s Bell mogao okonati njegove
vonje koijom s Kizzy. Ali onda pomisli da ona to ne moe uiniti,a da ne kae massi
zato,a nikad se nee usuditi da to kae. Nikako mu ne bjee jasno to li ga je spopalo da se
oenio enom roenom u tuobabovskoj zemlji.
Kad je sutradan Kunta ekao da massa obavi kuni posjet na oblinjoj plantai, neki voza
jednoprega mu ispria najnoviju priu koju je uo o Toussaintu, bivem robu,koji je okupio
na Haitiju veliku vojsku crnih buntovnika i uspjeno ih vodio, ne samo protiv Francuza ve
i protiv panjolaca i Engleza.
Koija ree da je Toussaint nauio o ratovanju itajui knjige o negda uvenim borcima
zvanim Aleksandar Veliki i Julije Cezar, a da mu je te knjige poklonio njegov prijanji
massa kojemu je on kasnije pomogao da s Haitija pobjegne u Objedinjene drave.
Tokom nekoliko proteklih mjeseci Toussaint je postao Kuntin junak, po veliini je dolazio
na drugo mjesto, odmah iza legendarnog ratnika Mandinga Sundiate pa je Kunta jedva
doekao povratak kui da tu divnu priu prenese ostalima.Zaboravi im je ispriati.

Bell ga doeka u konjunici vijeu da je Kizzy u groznici i da je dobila bumps. Massa je

to zvao mumps pa se Kunta zabrine, dok mu Bell ne ree da je to kod djece sasvim
prirodno. Kasnije, kad je doznao da su missy Anne naredili da ne prilazi dok se Kizzy ne
oporavi,barem dva tjedna,ak je bio pomalo sretan zbog toga.
No, Kizzy je bolovala svega nekoliko dana kad Roosby, koija masse Johna, donese posve
odjevenu tuobabovsku lutku,dar missy Anne. Kizzy se u nju zaljubi. Sjedila je u krevetu,
privijala lutku uza se, ljuljukala je i uzvikivala pritvorenih oiju:
to je lijepa!
Kunta se bez rijei udalji pa preko dvorita odjuri u konjunicu. Njegova lutka jo bijae na
sjeniku, kamo ju je bacio i zaboravio prije toliko mjeseci. Obrie je o svoj rukav, odnese u
kolibu i grubo gurne prema Kizzy. Nasmijala se od milja kad ju je vidjela, ak se i Bell
zadivila. No Kunta za nekoliko trenutaka opazi da Kizzy vie voli tuobabovsku lutku i po
prvi put u ivotu rasrdi se na kerku.
Nije se nimalo vie razveselio kad je zamijetio kako su dvije djevojice usrdno
nadoknaivale one tjedne kad nisu bile zajedno.
Iako su katkad Kunti zapovijedali da odveze Kizzy na igru u kuu missy Anne, nije bila
nikakva tajna da se missy Anne vie voli s njom viati kod strica, jer bi se njezina majka
esto tuila da od njihove galame dobiva glavobolju, a ako je vjerovati njihovoj kuharici
Omegi, ak je pribjegavala napadima nesvjestice kao zavrnom oruju, ali Omega ree da
je dosjetljiva kerka posve dorasla missis. Jednog dana Roosby ree Bell da je njegova
missis vrisnula na djevojice :
Ponaate se kao nigeri! na to je missy Anne odbrusila:
Nigeri se bolje zabavljaju nego mi,jer se oni nemaju za to brinuti!
Zato su kod masse Wallera djevojice galamile do mile volje.
Kunta bi rijetko tjerao kola du odvojka obrubljena cvijeem i natrag,a da ne uje kako
djevojice negdje cie pravei nestaluke u kui, u dvoritima, u vrtu pa ak usprkos
Bellinim krajnjim naporima da to sprijei, u kokoinjcima, svinjcu, konjunici, te u
nezakljuanim kolibama robovskog sokaka.
Jednog popodneva dok je Kunta bio na putu s massom, Kizzy dovede missy Anne u svoju
kolibu da joj pokae Kuntinu tikvu punu oblutaka koju je otkrila i koja ju je oparala dok je
kod kue bolovala od mumpsa. Bell, koja sluajno unie upravo kad Kizzy gurne ruku u
tikvin otvor, odmjeri je i uzvikne:
Gubi se od tatini kamenii! Po tome on zna kolko on star!
Slijedeeg dana stie Roosby s pismom za massu od njegova brata, a pet minuta kasnije
massa Waller zovne Bell u salon. Njegov opor ton prestrai je jo prije nego to je otila iz
kuhinje.
Missy Anne ispriala je roditeljima neto to je vidjela u vaoj kolibi. Kakve su to afrike
ari da on svakog mlaaka kamenje stavlja u tikvu? zapita on.
Dok su joj misli mahnito nadirale, Bell zamucketa:
Kamenje? Kamenje, massa?
Vrlo dobro zna na to mislim!ree massa. Bell se smijuljila usiljeno i uzrujano.
O, zna ja to vi govori. Ne, gospon, massa, to ne ari. Ono moja staro afriko crnac ne zna
broji, to sve, massa. Tako on svako mlado mjesec baca u tikva kameni, a svo kamenji
kazuj kolko on staro!

Massa Waller jo bijae namrgoen kada je Bell dao znak da se vrati u kuhinju. Deset
minuta kasnije ujuri ona u kolibu, zgrabi Kizzy iz Kuntina krila te joj snano isprai
zadnjicu. Gotovo je vriskala:
Ja vie ne oe ti nutra dovedi ono djevojca! Ja tebe zakreni vrat, uj me!
Potjeravi uplakanu Kizzy u krevet, Bell se uspjela toliko smiriti da objasni Kunti:
Ja zna, ono tikva i kamenje nikako zlo,ree ona,ali to pokae to ja tebe rekni, afriko
stvari nosi nevolja! A massa nikad nita ne zaboravi!
Kunta osjeti tako nemoan bijes da ne mogae pojesti veeru. Nakon to je ve preko
dvadeset kia gotovo svaki dan vozio massu, Kunta se zapanji i naljuti da njemu jo uvijek
moe biti sumnjivo to to on jednostavno biljei svoje godine bacajui kamenje u tikvu.
Prooe jo dva tjedna prije nego to je napetost toliko popustila da se nastave posjeti
missy Anne, ali tada bjee kao da te upadice nikad nije ni bilo. Kunta gotovo zaali.
Vrijeme bobica bijae u jeku pa su djevojice tumarale du ograda obraslih penjaicama,
pronalazile tamnozelene grmove divljih jagoda i vraale se kui punih kantica, dok su im
ruke i usta,bile grimizne boje. A drugih dana donosile su takvo blago kao to su pueve
kuice, carievo gnijezdo ili zarala stara otrica strijele, a sve bi radosno pokazivale Bell
prije nego to bi to u najveoj tajnosti negdje sakrile, a nakon toga mijesile kolae od blata.
Sredinom poslijepodneva nahrupile bi u kuhinju pokrivene tijestom od blatnog kolaa
sve do lakata,i kad bi ih Bell poslala smjesta da se operu na bunaru,razdragane i iznurene
curice pojele bi zakusku koju im je pripremila Bell, a onda zajedno legle na slamaricu da
odspavaju. Ako bi missy Anne noila, poslije veere s massom, Kizzy im je pravila drutvo
sve dok nije bilo vrijeme da pou u krevet.Tada bi je massa poslao van da kae Bell kako je
doba za njezinu priu. A Bell bi ponijela isto tako iscrpljenu Kizzy te bi im priala nove
dogodovtine malog Zeke koga je neprestano nadmudrivala teta Lija dok napokon sama
ne bi dolijala.
Kuntu je ta sve vea bliskost medu djevojicama jo vie srdila nego onda kad ju je u
Kizzynoj kolijevci tek nazirao. Jedan dio njega, morao je priznati, bijae zadovoljan to
Kizzy toliko uiva djetinjstvo,te se morao sloiti s Bell da je bolje biti i tuobabovo miljene
nego provoditi ivot u polju. Ali, katkad je ak i kod Bell nasluivao stanovitu tjeskobu kad
je gledala kako djevojice onako prisno divljaju i igraju se. Pomiljao je da je u takvim
prigodama Bell barem kadto razmatrala iste probleme kao on i da ih se bojala.
Poneke noi u kolibi, gledajui je kako u krilu uljuljkuje Kizzy i pjevui pjesme svom
Isusu, obuzeo bi ga osjeaj,dok je gledala sneno djetinje lice,da se ona plai za nju i da eli
upozoriti svoje edo da ne smije previe zavoljeti tuobaba, pa ma kako se dubokom inila
uzajamna naklonost. Kizzy bijae premlada da to shvati, ali Bell je i predobro znala kakve
patnje mogu nastati kad se vjeruje tuobabu,pa zar je nisu prodali i odvojili od njezine prve
dvije kerkice? Nije bilo naina ni da nagaa kakva sudba lei pred Kizzy, niti pred njim,
niti pred Bellom, ali znao je jedno, Alah e se uasno osvetiti svakom tuobabu koji ikada
uini njihovoj Kizzy neto naao.

73. POGLAVLJE

Dvije nedjelje svakog mjeseca Kunta je vozio massu u crkvu u Wallerov hram udaljen kojih
pet milja od plantae. Gusla mu ree da nisu Wallerovi jedini u kotaru sagradili vlastiti
hram, ve i druge ugledne bijele obitelji.
Kunta se iznenadi vidjevi da na slubu boju dolaze i neke neugledne obitelji iz
okruga,ak i bijedna fukara iz okolice.
Jednoprena kola su ih esto pretjecala jer su ili pjeice,cipele bi prebacili preko ramena i
drali ih za vezice. Ni massa ni nitko od drugih vrlih ljudi, kako ih je nazivala Bell, nikada
se nisu zaustavljali pa bijednoj fukari nudili vonju, a to je Kuntu veselilo.
Uvijek bi tamo uo jednolinu propovijed,isprekidanu nizom isto tako nezanimljivih
pjevanja i molitava, a kad bi naposljetku zavrila, jedan po jedan svi bi izali van, te se
Kunta zabavljao promatrajui kako se i bijedna fukara i oni iz massina stalea smjekaju
jedni drugima i dodiruju eire pravei se kao da ih izjednauje bijela boja njihove puti. Ali
kad bi poslije sjeli da priaju ispod stabala, dva bi se stalea uvijek nala na suprotnoj
strani crkvenog dvorita kao da su sasvim sluajno posjedali odvojeno.
Dok je jedne nedjelje tako ekao i s ostalim koijaima promatrao, taj sveani obred,
Roosby ree ispod glasa taman toliko razgovijetno da ga oni uju:
Reko bi, bijelo ljudi nimalo vie ne uivaju u jelo neg u sluba boja!
Kunta pomisli u sebi da se tokom svih godina koliko je poznavao Bell uvijek uspijevao
izvui nekim hitnim poslom kad god bi dolo vrijeme nekog njezinog zbora o Isusu u
robovskom sokaku, ali crnaka dreka i divljanje to ih je uo ak u konjunici bijahu
dovoljni da ga uvjere da meu rijetke tuobabovske obiaje, koje je smatrao dostojnim
divljenja, spada njihova sklonost tiem bogosluju.
Samo dva tjedna kasnije Bell podsjeti Kuntu na veliki vjerniki zbor koncem srpnja na
koji je namjeravala poi. Bijae to za crnce veliki dogaaj ljeta svake godine otkad je Kunta
doao na plantau, a budui da bi prethodnih godina uvijek nalazio nekakvu ispriku da ne
poe, zapanji se to ona ima jo hrabrosti da ga pozove. O tim velikim zborovima znao je
tek toliko da imaju nekakve veze s Bellinom poganskom vjerom, pa nije htio imati s tim
posla. Ali Bell opet navali:
Zna ja kolko silno ti uvijek eli ide! ree mu glasom nabijenim zajedljivou. Zato i reko,
najavi ja to tebe dosta rano. Ti se moe prema to ravna.
Kunta ne mogae smisliti nikakav odgovor na to,a poto ionako nije kanio zapodijevati
svau, jednostavno ree:
Razmisli ja o to,iako nije imao nikakve namjere da poe.
Dan uoi zbora,kad se poslije vonje u kotarsko sjedite zaustavio pred glavnim vratima
velike kue, kazao mu je massa:
Sutra mi koija nee biti potrebna, Toby. No, dopustio sam Bell i ostalim enama da podu
na onaj vjerniki zbor i pristao sam da ih ti onamo prebaci koijom.
Zapanjen od gnjeva, vrsto uvjeren da je sve to Bellino maslo, Kunta privee konje iza staje
i, ne gubei vrijeme da ih ispregne, krene ravno u kolibu. Bell ga odmjeri kad je stao na
vrata te mu objasni:
Ja ne mogni smisli drugo nain tebe odvue tamok na Kizzyno krtenje.
Na to?
Na krtenje. To znai, ona se prikljui crkva.
Koja crkva? Ono tvoje vjera O, Gospodne?

Nemojmo to opet zapoinji! Ne ovo zbog radi meni. Missy Anne zamolilo roditelji njoj u
nedjelja dopusti povede Kizzy u svoje hram, da ona sjedi straga, a oni moli sprijeda. Ali, ne
moe ude u nikoje crkva bijeli ljudi ako ono ne krteno.
Onda ona ne idi u nikakva crkva!
Jo ne svaa a, Afrikanac? Za nju ast ona pozvano u njiovo crkva. Ako ti odbij, ti i ja
moe odma beri pamuk u polje.
Kad su sutradan ujutro krenuli na put,Kunta je ukoeno sjedio na svom visokom
koijakom sjeditu i buljio ravno preda se. Ne htjede se obazreti ni na svoju nasmijanu i
uzbuenu kerku,koja je sjedila u majinom krilu meu ostalim enama i njihovim
koarama za piknik. Neko su vrijeme zajedno avrljale, a onda zapjevaju:
Ljestvama Jakovljevim se penjemo ... Ljestvama Jakovljevim se penjemo.... Ljestvama
Jakovljevim se penjemo ... Vojnici kria!
To toliko ogori Kuntu da voicama oinu mazge po sapima te se kola nagnu naprijed a
putnice se prodrmaju, ali mu se inilo da to ne ini dovoljno otro ni dovoljno esto jer su
one sve jedno galamile. Meu enskim glasovima uo je i Kizzyn piskutav glasi. Tuobab se
nije morao muiti da ukrade njegovo edo, pomisli on s gorinom, kad je njegova vlastita
ena bila voljna da im ga izrui.
I sa sporednih putova drugih plantaa nadolazila su podjednako natovarena kola, a veselo
mahanje i pozdravi tokom vonje sve su vie razjarivali Kuntu. Kad dospjee do zborita
na uzbibanoj cvjetnoj livadi, bio je u takvu stanju da je jedva zamjeivao ono dvanaest i
vie jednoprega to su ve tamo stajali i ostale sprege to su pristizale iz svih pravaca.
Kako bi se koja kola zaustavila,putnici bi se buno iskrcavali,klicali,pozdravljali se, a
uskoro bi se pridruili Bell i ostalima to su se u vrevi svjetine ljubili i grlili. Kunta
postepeno spozna da jo nikad nije vidio ovoliko crnaca okupljenih na jednome mjestu u
tuobabovskoj zemlji te pone obraati panju na ono to se zbivalo oko njega.
Dok su ene u umarku odlagale koare s hranom, mukarci su koraali prema humku
usred livade. Kunta vee mazge za stup to ga je zabio u zemlju, a onda sjede iza kola,ali na
takav nain da mogae vidjeti sve to se zbivalo. Nakon stanovitog vremena svi mukarci
posjedaju na tle jedan do drugog blizu vrha uzvisine,svi osim etvorice koji, sudei po
izgledu, bijahu najstariji meu njima, oni ostadoe stajati.
A tada, kao na neki unaprijed dogovoren znak, ovjek koji se doimao najstariji od
etvorice,bijae vrlo crn, pogrbljen i mrav, sijede brade odjednom zabaci glavu unatrag i
prodorno klikne prema mjestu gdje su se okupile ene:
Daklem, djeco Isusova!
Kunta nije mogao vjerovati svojim oima ni uima kad vidje kako se ene okrenu i poviu
sve u jedan glas:
Da, gospodne!
A onda pohrle i ustre se,te posjedaju iza okupljenih mukaraca. Kunta se snebio,toliko ga
to podsjeae na ono kad je narod Juffurea zasjedao na zborovima vijea staraca koji se
odravahu jedanput svakog mlaaka.
Starac ponovo usklikne:
Daklem, jeste l' vi svi djeca Isusova?
Da, gospodne!
Tada ona tri druga starca istupe ispred najstarijeg pa jedan za drugim uzviknu:
Doi e vrijeme kad emo bit samo sluge boji!

Da, gospodne! poviu svi to su sjedili na zemlji.

Pripremite se! Isus je vazda spreman!
Da, gospodne!
Znate to mi upravo ree Sveti otac? Reko je: Nitko vie nee stranac biti!
Zau se gromoglasno klicanje koje je sasvim zatomilo ono to je poeo govoriti najstariji
od te etvorice. ak i Kunta outi u sebi neobian zanos. Naposljetku svjetina utihne te je
uo to govori sjedobrada starina:
Djeco boja, postoji zemlja obeana! Tamok e po svi koji u Njega vjeruju! A oni koji
vjeruju, ivit e tamok u vijeke vjekova
Uskoro se starac obilno preznojavao, lamatao rukama, cijelo tijelo mu se treslo od jaine
uzvika kojima je poticao zajedniko pjevanje,a glas mu bijae ohrapavio od uzbuenja.
Biblija nam kae da e janje i lav zajedno leat! Starac zabaci glavu unatrag te uzdigne
ruke prema nebu.
Vie nee bit gospodara ni robova! Svi emo mi bit djeca boja!
I tada se neka ena iznenada osovi na noge pa vikne:
O, Isuse! O, Isuse! O, Isuse! O, Isuse!
Za tim se povedu i druge oko nje, i za koji tren je tridesetak ena vritalo i trzalo se. U
Kuntinu mozgu bljesne da mu je jedanput gusla rekao da su robovi na nekim plantaama
gdje su im masse zabranjivali da tuju Boga, sakrivali u oblinjim umama veliki eljezni
lonac, pa bi oni koji bi osjetili da ih duh potie uvukli glavu unutra i vikali. Posuda bi
priguila galamu te je ne bi uo ni massa ni nadzornik.
Dok se bavio tim mislima, Kunta se neizmjerno zgrane i zbuni opazivi i Bell meu onim
enama koje su teturale i vritale. Tad jedna od njih drekne:
Ja sam edo boje!stropota se na zemlju kao pokoena i leae tamo tresui se. Ostale
joj se pridrue te se previjahu i jecahu na travi. Neka ena koja se silovito izvijala ukoi se
kao kip uzvikujui:
O, Gospodne! Samo ti, Isuse!
Kunta je jasno vidio da sve to,to su inile nijedna od njih nije unaprijed smislila.Naprosto
su izraavale ono to su osjeale,kao to su ljudi u njegovu zaviaju plesali duhovima i
iskazivali ono to su u sebi utjeli. Postupno, kako su jenjavali povici i trzaji, Kunti padne
na pamet da su na taj nain zavravali i plesovi u Juffureu ,inilo se da su plesaice
iscrpljene. Vidje da su se i ove crnkinje na neki nain doimale i izmoreno i smireno.
Tad ene poustaju jedna za drugom sa zemlje pa ponu dovikivati:
Lea me tako grozno bolilo dok ja ne razgovara s Gospodin svojim. On rekni: Hajde,
ustaj! i otada meni vie ne boli.
Upoznala ja Gospodna svoga Isusa koji spasijo dua moja pa ga sada ljubim nadasve.
Bilo je i drugih uzvika. Na kraju jedan starac povede molitvu, a kad je prestala, svi
povikae:
Amen! te zapjevaju gromoglasno i s neizrecivom ivou:
Ja cipele imam,ti cipele ima, sva djeca boja cipele imaju!Kad u nebo stignem, obu u
cipele svoje, etat u po nebu bojem! Nebo! Nebo! Svi koji o nebu govore, nee u nebo
do! Nebo! Nebo! etat u po nebu bojem!
Dok su pjevali, jedan po jedan poustajahu s tla te se povorka vrlo polako zaputi niz
breuljak za sijedim propovjednikom.Kad otpjevae pjesmu,stigoe do obale jezerca na

drugoj strani livade.Tad im se propovjednik okrene licem, okruen ostalim trima starcima,
pa uzdigne ruke:
A sad, brao i sestre, dolo je vrijeme za vas grenike koji niste oieni da isperte grijehe
svoje u rijeci Jordan!
Da isperte grijehe! povie jedna ena na obali.
Vrijeme je da ugaste vatre paklene u svetim vodama zemlje obeane!
Da ugaste vatre! dopre nov povik.
Svi oni koji su spremni zaronit za spas svoje due i uskrsnut u Gospodnu, neka ostanu na
nogama! A vi ostali koji ste ve primili krtenje ili jo niste spremni za Isusa, sjedite!
Osupnuti Kunta vidje kako posjedae svi osim njih dvanaest ili petnaest. Dok se ostali
nanizae uz rub vode, propovjednik i najjai od etiri starca kroe u jezerce, a kad su bili u
vodi do pojasa, zastanu pa se okrenu.Propovjednik se obrati djevojici od kojih petnaestak
godina koja stajae prva u redu.
Jesi l' spremna, dijete? Ona kimne glavom.
Ondak pristupi!
Ona dva starca koji ostadoe na obali uhvate je za ruke te je posrui odvedu do onih
usred jezerca. Propovjednik poloi desnu ruku djevojici na elo, dok je najvii starac
objema rukama uhvati odostraga za ramena, a ona prva dvojica vre joj stegnu ruke.
O, Gospode, nek se ovo dijete ispere od grijeha!ree propovjednik te je gurne nauznak, a
ovjek koji stajae iza nje povue je za ramena unatrag dok se ona potpuno ne nae pod
vodom.
Na povrinu se dizahu mjehurii, djevojica je mlatarala rukama po vodi, a oni obrativi
pogled prema nebu, snano je drahu. Uskoro se ona stane divljaki ritati, a tijelo joj se
silovito napinjalo. Jedva su je uspijevali zadrati pod vodom. Jo malo! povie
propovjednik u uskljualu i zapjenjenu vodu pod svojim rukama.
Sad!
Izvuku je iz vode. Hvatala je zrak, pljuvala vodu i bjesomuno se koprcala dok su je oni vie
nosili nego vodili natrag na obalu u naruje majke koja ju je ekala.Zatim prijeu na
slijedeeg u redu, mladia od kojih dvadesetak godina to je netremice zurio u njih i nije se
mogao pomaknuti od straha. Moradoe ga odvui u vodu. Kuntina usta sve su se vie irila
od uda dok je motrio kako svaku pojedinu osobu,najprije sredovjena ovjeka, pa jo
jednu djevojicu od kojih dvanaest godina, a zatim enu koja je jedva hodala od starosti,
vode u jezero i podvrgavaju tom istom nevjerojatnom muenju. Zato su to inili? Koji li je
okrutni bog zahtijevao tolike muke od onih koji su eljeli u nj vjerovati? Kako se ovjeka
moglo oprati od zla time to bi ga napola uguili? Kuntin je mozak vrvio od pitanja,a ni na
jedno nije mogao odgovoriti, dok napokon ne izvuku i posljednjeg s kojeg se cijedila voda.
Sad je zacijelo gotovo, pomisli on. No, propovjednik i dalje stajae u jezercu, briui lice
nakvaenim rukavom i ponovo prozbori:
A sad, ima l' medu vama takvih koji na ovaj sveti dan ele posvetit svoju djecu Isusu?
Ustanu etiri ene, a prva bijae Bell drei Kizzy za ruku.
Kunta skoi na noge kraj kola. Nee valjda! Ali u to ugleda kako ih Bell predvodi prema
obali jezerca i koraa,polako i isprva nesigurno, a onda sve bre i bre ka svjetini uz rub
vode. Na propovjednikov znak Bell se nagne, digne Kizzy na ruke te odluno zagazi u vodu.
Prvi put u dvadeset i pet godina od dana kada su mu odsjekli taban Kunta potri,ali kad je

doao do jezerca, a stopalo mu bridilo, Bell stajae u sredini kraj propovjednika. Hvatajui
zrak, sav usopljen, Kunta otvori usta da uzvikne, ali ba tad propovjednik progovori:
Dragi vjernici, okupli smo se da primimo u stado jo jedno janje! Kako je djetetu ime,
sestro?
Kizzy, velasni...
Gospodne ... izusti on stavivi lijevu ruku pod Kizzynu glavu i stisnuvi oi.
Ne!prodere se Kunta promuklim glasom. Bell naglo trgne glavu i upilji u nj svoje
usplamtjele oi. Propovjednikov pogled lutao je od njega k njoj pa opet natrag. Kizzy pone
cmizdriti.
Pst, dijete!apne Bell. Kunta osjeti da ga opkoljavaju neprijateljski pogledi. Nastupi
grobna tiina.Tajac je prekinula Bell:
U redu velasni.Ovo samo moj mu Afrikanac.On ne svaa.Kasnije ja mu objasni. Vi samo
nastavi.
Kunta, nijem od zaprepatenja, vidje kako propovjednik slijee ramenima, opet se okree
prema Kizzy, stie oi i poinje iznova.
Ovom svetom vodom blagoslovi ovo dijete, GospodneKako joj ono bijae ime, sestro?
Kizzy.
Blagosovi malu Kizzy pa je pod okriljem svojim sprovedi u zemlju obeanu! Tad
propovjednik uroni desnu ruku u vodu, poprska s nekoliko kapljica Kizzy po licu pa vikne:
Amen!
Bell se okrene, iznese Kizzy na obalu, kroi iz vode pa sva mokra stade pred
Kuntu.Osjeajui se glupavo,posramljeno,on spusti pogled na njezine zablaene noge, a
zatim die oi pa sretne njezine oi, vlane,od suza? Poloi mu Kizzy na ruke.
Nita, samo ona mokro.ree on pa hrapavom rukom pomiluje Kizzy po licu.
Od tolko tranje ti sigurno gladan, Ja jesam. Idem jes. Donijela ja peeno pile, tvrdo
kuhani jaja i ono kola od slatko krumpir ti se nikada ne nasiti.
To lijepo zvui ,ree Kunta.
Bell ga uhvati za ruku pa se polako vratie preko livade do oraha gdje je na travi u sjenci
stajala njihova koara za piknik.
74. POGLAVLJE
Jedne noi u kolibi Bell ree Kizzy:
Sad ti sedma godina!Teaka djeca ve po cijeli dan radi u polje,kao onaj Noah zato ti
pone pomaga mene u velko kua!
Kizzy je tada ve znala kako,na sve to gleda njezin otac pa se neodluno zagledala u Kuntu.
Sluaj to tebi kai mater,dobaci on bez uvjerenja.
Bell je ve to s njime razmotrila pa je morao priznati da e biti razumnije da Kizzy obavlja
neki posao koji e massi Walleru biti zamjetan nego da i unaprijed bude samo drubenica
u igri missy Anne. Zamisao da e ona raditi neto korisno sviala mu se zbog jo jednog
razloga,naime, u Juffureu su majke poinjale kerke njezine dobi uiti vjetinama koje e
kasnije njihovim oevima omoguiti da od budueg supruga trae dobru cijenu za
nevjestu. Ali, znao je da Bell ne oekuje da bi se on mogao odueviti iim to e Kizzy jo

vie pribliiti tuobabu i time je jo vie udaljiti od njega,i od onog to joj je on sve jedno
odluno elio uliti,osjeaj dostojanstva i batine.
Kad ga je poslije nekoliko jutara Bell izvijestila da Kizzy, ui glaati srebrninu, ribati pod,
mazati drveninu voskom, ta vie, pospremati massi krevet, Kunti bijae teko podijeliti
njezin ponos zbog takvih uspjeha. Ali kad vidje kerku kako prazni, a zatim pere posudu
od bijela emajla u kojoj je massa nou obavljao nudu, Kunta uzdrhti od gnjeva, uvjeren da
su se ostvarile njegove najgore strepnje.
Isto tako bi se vrijeao kad bi Bell dijelila Kizzy savjete o tomu kako da postane uzorna
sobarica:
Sluaj meni dobro, erka! Svako niger nema prilika radi za vrijedno bijelo ovjek ko
massa. To tebi die cijena medu ostalo djeurlija. Ovo najvanije, ti znaj to massa oi, a on
to ne mora rekni. Ti rano ustaj ko ja i izlazi s menom dok massa jo legni. To tebe daj
prednost pred njim, barem ja to uvijek misli. Najprvo ja tebe pokai kako etkaj praina iz
njegovi kaputi i hlae kad ti vjeaj vani na konop za rublje da to prozrai. Ali, paz, ne slomi
nijedna dugme, paz, ne ogrebni ... i tako dalje, ponekad satima i satima.
Kunta pomisli da vie ne moe proi ni jedna veer bez daljnjih uputa, sve do najsmjenijih
potankosti.
Kad ja lati njega cipela,povjeri Bell Kizzy jedne noi,ja mijeaj u vr malo uvarak od
persimona, a, kuhinjsko ulja i eer u kristal. Ja ostavi preko no, a ondak jopet dobro
promukaj pa njegovi crni cipela blista ko ogledalo! Dok mu sve to ne bi postalo tako
neizdrivo da je morao poi u guslaevu kolibu da se smiri, Kunta bi se nasluao
dragocjenih domainskih savjeta poput ovog:
Ako liicu papra izmijea na tanjuriu s mrkim eerom i malko kravljeg vrhnja, muhe
vie nee dolijetati u sobu! A prljave zidne tapete najbolje se iste ako ih se trlja
izmrvljenom sredinom kruha stara dva dana.
Ako Kunta i nije obraao panju na njezine pouke, inilo se da ih Kizzy pomno slua jer
jednog dana, nekoliko tjedana kasnije,Bell ga obavijesti da joj je massa napomenuo kako je
zadovoljan,to blistaju prijekladi na kaminu otkako ih Kizzy lati.
Ali, naravno, kad god bi missy Anne dola u posjetu, massa nije morao ni rei da je Kizzy
osloboena rada za vrijeme njezina boravka. Tada su djevojice, kao i uvijek, divljale i
skakutale unaokolo, preskakivale preko konopa, igrale se skrivaa i drugih igara koje su
same izmiljale. Jednog popodneva u igri crnaca rasporie zrelu lubenicu, namau lice
zagnjurivi glavu u vlano sono meso i zaprljaju prednjicu na haljini. Bell odalami Kizzy
tako da je ciknula i obrecnu se ak i na missy Anne:
A tako vas lijepo odgajalo! Ima vi deset godina, vi ide u kola i vrlo brzo posta missy iz
visoko drutvo!
Iako se Kunta vie nije otvoreno tuio na posjete missy Anne,svaki put prilikom posjete
bio je vrlo mrzovoljan prema Bell, a esto i dan poslije toga. No, kad god je trebao odvesti
Kizzy u kuu masse Johna,morao se naprezati da ne pokae gorljivost da ponovo bude sam
u kolima sa svojom kerkom.
Kizzy je bila dovoljno odrasla da shvati kako su besjede izmijenjene izmeu njih dvoje u
toku vonje stroga tajna. Stoga joj je on sad mogao vie priati o svojoj rodnoj zemlji bez
straha da to dozna Bell.

Truckajui se po pranjavim putovima kotara Spotsylvania govorio joj je kako se na jeziku

mandingo nazivaju dijelovi okolia kojim su prolazili. Uperivi prst u stablo rekao bi jiro, a
onda, pokazav cestu, silo. Prolazei pokraj krave to je pasla on ree:
Ninsemuso, a kad su prolazili mosti: Salo.
Jednom, kad ih je nenadano uhvatio pljusak, Kunta viknu:
Sanjiozamahnuvi u kiu,a kad je ponovo izalo sunce, pokae ga pa kaza: Tilo.
Kizzy je pozorno gledala njegova usta dok je izgovarao svaku rije, a onda bi to to je
vidjela oponaala svojim usnama pa ponavljala toliko puta dok ne bi tono izgovorila.
Uskoro ona poe pokazivati predmete pa ga zapitkivati za njihova imena na jeziku
Mandinga. Jednog dana, tek to su zamakli izvan sjena velike kue, kad ga Kizzy mune u
rebra, kvrcne se prstiem iznad uha i apne:
Kako ti zove moja glava?
Kungo, aptom odvrati Kunta.
Povukla se za kosu, a on ree kuntinyo. Utinula se za nos, kazao joj je nungo, nategnula je
uho; tulo, rekao joj je. Smijuljei se, Kizzy trgne uvis stopalo pa pokae veliki prst.
Sinkumba! povie Kunta. Uhvati je za kaiprst koji je u sve upirala, zavrti ga te ree:
Bulokonding.Dirne joj usta pa izusti:
Da.
Onda Kizzy zgrabi Kuntin kaiprst pa ga uperi u nj.
Fa! uzvikne ona.
Osjetio je kako ga preplavljuje ljubav prema njoj. Uperivi prstom u lijenu rjeicu kraj koje
su malo kasnije prolazili, Kunta ree:
Ono bolongo. I ispria joj da je u svojoj rodnoj zemlji ivio kraj rijeke po imenu Kamby
bolongo. Kad su naveer na povratku kui opet prolazili uz tu rijeku, Kizzy je pokae i
viknu:
Kamby bolongo!
Naravno, nije razumjela kad joj on pokua objasniti da je to rijeka Mattaponi a ne Gambija.
Kao da je to vano! Bio je oaran to je zapamtila to ime. Ree joj da je Kamby bolongo
mnogo vea, bra i snanija od ove siune rjeice.elio joj je objasniti da je njegov narod
tu rijeku to je davala ivot tovao kao simbol plodnosti, ali nije mogao nai naina da joj
to kae, te joj priae o ribama kojima je rijeka obilovala,poglavito o snanim i sonim
kujalo, koji bi kadto skoio ravno u amac i o golemom ivom sagu ptica to je po njoj
plovio, sve dok kakav djeai poput njega ne bi zareao i skoio iz ikare na obali da gleda
kako se ptice uzdiu i ispunjavaju nebo kao neka pernata snjena oluja.
Kunta ree da ga to podsjea na priu njegove bake Yaise o tom kako je Alah poslao na
Gambiju poast skakavaca. Bili su tako strani da su zamraili sunce i poderali sve bilje,
dok vjetar nije promijenio smjer te ih odnio prema moru, u koje su napokon upali te su ih
pojele ribe.
Ima ja baka? zapita Kizzy.
Ti ima dvije, moja majka i majka tvoja majka.
Zato one ne s nami?
One ne zna gdje mi.odvrati Kunta.
Ti zna gdje mi? upita je trenutak poslije.
Mi u koija .ree Kizzy.
Ne to! Ja misli, gdje mi ivi?

Kod massa Waller.

A gdje to?
Onud.odgovori ona i pokae prstom put pred njima.Taj razgovor nije ju zanimao pa
nastavi:
Ti mene mora pria jote o kukac i stvari tamok odaklem ti doi.
Daklem, tamo velko crveni mravi prei rijeka na lie. On vodi ratovi i stupaj ko vojska, a
humak u koji oni ivi, vii nego ovjek.
Ja misli oni zloesto. Mi mora gazi njih?
Ne, ako ti ne mora. Svako stvoro ima pravo budni ovdi ko ti. I trava ivo, a ima dua ko
ovjek.
Ondak ja vie ne hoda po trava. Ja ostam u koija! Kunta se nasmijei:
Tamok odaklem ja doi nema kola. Kuda mi idi, mi pjeaci. Jedan put ja i tatca etir dana,
od Juffure do novo selo moji strievi.
Kaki to Dufare?
Ja ne zna kolko puta to tebe rekni! Iz to mjesto ja doi!
A ja misli, ti doi iz Afrika. To Gambija to ti mene govori budni u Afrika?
Gambija jedno zemlja u Afrika. Juffure, jedan selo u Gambija.
A gdi to, tatce?
Preko velko voda.
Kolko velko to velko voda?
Tolko velko da treba oko etir mlado mjesec mi to prei.
etir eg?
Mlado mjesec. Ti bi reklo, mjesec.
Zato ti ne kai, mjesec?
Zato to ja veli mlado mjesec.
A kako ti zove godina?
Kia. Kizzy se naas zamisli.
Kako ti prei to velko voda?
U velko brod.
Vei nego amac u koji mi vidilo ono etir ovjek lovi riba?
Tako velko u to stani sto ljudi.
Kako to brod ne potoni?
Ja ondak oi brod potoni.
Kako to ?
Jerbok svi mi tako razbolilo, mi mislilo, ijonako svi umri.
Kako to vi razbolilo?
Razbolilo jerbok mi lealo u vlastito govno, jedno preko drugo.
Zato vi ne ide na zahod?
Tuobab nas okova!
Tko to tuobab?
Bijelo ovjek.
Zato te ono okova? Zar ti radi kako zlo?
Ja poi u uma blizu mjesto ja ivi,Juffure.Ja trai panj da izradi bubanj. Ondak oni meni
zgrabi i odvedi.
Kolko ti ondak star?

Sedamnajs kia.
A pitalo oni tvoja mater i tvoj oe ti smije idi s njima? Kunta je s nevjericom odmjeri:
Oni oe i njih odvedi, ako oni mogni. Ni danas moji ne zna di ja.
A ti ima braa i sestre?
Ja imalo tri brata. Modak sad i vie. No, svi oni odraslo, sigurno ima djeca, ko ja tebi!
A mi idi jedan dan njih posjeti?
Mi nigdi ne moe idi.
Ali, sad mi negdi idi!
Samo k massa John. Ako mi tamok ne stigni, kad izai sunce oni potjeraj za nami psi.
Zato to oni briga za nas?
Zbog radi tog to mi njiovo, ko ova konji koje nas vuu.
Ko to ja tvoje i mamcino?
Ti nae dijete. To neto drugo!
Missy Anne kae, oe ja budni njezino.
Ti ne lutka s koja ona igra.
I ja igra s njom. Ona meni rekni, ona moje najbolje prijateljica.
Ti ne moe budi prijateljica i ropkinja.
Zato ne, tatce?
Prijatelj ne moe ima jedno drugo.
Mamca i ti ima jedno drugo, a zar vi ne prijatelji?
Nije to isto. Mi ima jedno drugo jerbok mi to eli, jerbok se mi voli.
Pa, i ja voli missy Anne, i ja oe budni njezino.
To nikako ne moe dobro zavri.
Zato ti to misli?
Vi ne budni sretni kad budni velko!
Mi budni sretne! A ja misli, ti ne budni sretno.
Ti to tono pogodi!
O, tatce, ja nikada ne moe napusti tebi i mamca.
edo moje, ni mi tebi nikada ne pusti ode od nami!
75. POGLAVLJE
Jednom kasno po podne koija roditelja massa Wallera,donese iz Enfielda poziv da
navee doe na sveanu veeru u ast nekog znaajnog poslovnog ovjeka iz Richmonda,
koji se na putu za Fredericksburg zadrao kod njih na noenju. Bijae ve sumrak kad
Kunta s massom stie pred veliku kuu u Enfieldu pred kojom se ve nalazilo dvanaestak
jednoprega.
Iako je,ovamo mnogo puta dolazio u ovih osam godina otkako se oenio Bellom,debela
crna kuharica Hattie, koju je neko Kunta toliko oparao, tek tokom proteklih nekoliko
mjeseci odlui da s njim ponovo govori,onog dana kad je doveo Kizzy s missy Anne koja je
posjetila djeda i baku.
Kad je veeras doao na kuhinjska vrata da pozdravi i da neto pojede,Hattie ga pozove da
sjedne unutra dok je ona s pomonicom i s etiri ene koje su posluivale za stolom
zavravala pripreme za veeru. Kunta pomisli da jo nikad nije vidio toliko mnogo hrane
to se puila u bezbrojnim loncima i tavama.

Kako ono tvoje malo slatko krema od erka? zapita Hattie, koja bi as neto srknula, a
as zatim neto pomirisala.
Dobro,ree Kunta.
Bell sada ui kuhaj. Pred koja veer ona iznenadi me pita od jabuka, samo ispeklo.
To mala vraiak! Uskoro ja jedi njezini kolai, a ne vie ona moji. Kad Kizzy ovdi bilo
proli put, pojedi ona bar polak posuda pereci od umbir.
Hattie posljednji put pogleda tri,etiri vrste kruha od kojih mu se stvarala pljuvaka u
ustima, to su se zlatili u penici, okrene se najstarijoj posluiteljici u ukrobljenoj utoj
haljini pa ree:
Mi gotove. Javi to missis. Kad je ena izala kroz mimokretna vrata, obrati se preostalim
trima:
Premlati ja vas kutlaa vi prolije kap juha na moje sveano stolnjak dok vi odlazi zdjele. A
sad na poso, Pearl!ree ona svojoj trinaestogodinjoj pomonici.
Napuni u stakleno zdjele bijela repa, slatko kukuruz, tikvica i okra, a ja na daska rasjekni
ovaj ovji rbat.
Nekoliko minuta kasnije ponovo se pojavi jedna posluiteljica. Neto je podue aptala
Hattie na uho, a onda opet pohrlila natrag. Hattie se okrene prema Kunti:
Ti sjeaj prije nekolko mjeseca jedno trgovako brod napadnut na velko voda blizu
Francuska? Kunta kimne glavom:
Gusla rekni, on uj predsnik Adams, tolko zbog to ljuto, pa poalji sva mornarca
Objedinjenih drava njih pretui.
To i uinio! Louvina mi sad na rekni, oni ovjek iz Richmond tamok priaj, oni zauzelo
osamdes brodovi od ta Francuska. Ona rekni, bijelo ljudi nutra samo ne pjevaj i plei od
radost jerbo mi ta Francuska oitalo dobro bukvica.
Dok je govorila, Kunta se uhvati ukotac s golemim tanjurom hrane to ga je stavila preda
nj, a on nije mogao skinuti pogled s peene govedine, kuhane unke, purice, pilia i patke
to ih je ona marljivo slagala u velike zdjele koje e posluiteljice servirati. Upravo je
progutao obilan zalogaj slatkog krumpira na maslacu kad etiri posluiteljice banu u
kuhinju nosei prazne zdjele i lice.
Pojeli juha!objavi Hattie Kunti.Trenutak poslije posluiteljice opet pretrpanih pladnjeva
odbrzaju, a Hattie otare lice:
Ja ima jote dobrih etrdes minuta prije nego oni prijei na desert. Ti malo prije oe neto
rekni?
Ja oe rekni, mene svejedno za ti osamdes brodovi,izjavi Kunta,sve dok bijelo ljudi drai
jedno druge, a ne vie drai nas. Ja misli, oni ne moe budni sretno ako koga ne drai.
A ja misli, vano to koga oni drai,ree Hattie.
Prole godine digni jedno mulat buna proti Toussaint. Moglo pobijedi da predsnik ne
poalji doli brodovi pomogni Toussaint.
Od masse Waller ja uj Toussaint ne budni tolko pametno da budni eneral, a kamoli vodi
svoja zemlja ,procijedi Kunta.
Massa rekni: Samo vi priekaj pa vi vidi svi robovi slobodnjaci na Haiti budni mlogo gore
nego kad bilo stara gospoda! Naravski, bijelo ljudi se to nada. Ja misli, njima na Haiti
mnogo bolje ve samo zato jerbok sami vodi plantae.
U razgovor upadne posluiteljica koja se vratila u kuhinju i sluala ih:

Ba to oni nutra razgovaraj, o nigeri slobodnjak. Kai oni, njih previe, samo ovdi u
Virginia trinajs tisua. Sudac kai, on potpuno slae da ovjek oslobodi niger koji uinilo
neto izvanredno, ko oni koji za revolucja borilo zajedno sa svoj gospodar, ili ko niger koji
oda bijelci buna koja niger oe vodi,kuj ko oni niger koji nai ono ljekovito trava, i bijelci
kai, ona gotovo sve lijee. Sudac rekni, massa imaj pravo u oporuka daj sloboda stari
odani niger. Ali on i svi nutra govori proti kvekeri i neki drugi bijelac koji za nita
oslobaaj nigeri. Posluiteljica krene prema vratima i nadoda:
Sudac njima kai, oni moraj dobro zapamti njegove rijei jerbo vrlo skoro doi novo
zakon koji sve njih dovedi u kripac.
to ti misli o ono massa Alexander Hamilton gore na Sjever?zapita Hattie Kuntu.
On rekni,svo slobodni niger poalji u Afrika,jerbo crnac i bijelac nikad ne sloi, tolko oni
razliito!
On imaj pravo, i ja tako misli.ree Kunta.
Ali, bijelo ljudi to samo govori, a i dalje vozi niger iz Afrika!
Isto tako dobro ko ja ti zna zato ,izjavi Hattie.
Iskrcaj oni niger u Geo'gia i u dvije Ca'line, jerbo im niger sve vie treba za ljetina
odondak kad prije nekolko godina bijelo ovjek nai stroj koje odvaja pamuni vlakno od
sjeme.Zbog radi tog mlogo massa odavdi proda svoji robovi na Jug ak dva,tri puta skuplje
nego njih prija plati.
Gusla kae, masse doli na Jug ima brezobraznasiromano fukara za nazornici. Ti
siromano bijelac natjerava nigeri ko mazge kri zemlja za nova polja pamuk. ree Kunta.
Da,zbog radi toga u zadnje vrijeme novine prepune objava o bjegunaca. primijeti Hattie.
Ba tada se posluiteljice stanu vraati u kuhinju nosei prljave tanjure i posluavnike.
Hattie je bila ozarena ponosom:
Reklo bi se, pojeli sve to u njih stalo. A sada massa toi ampanjac dok stol pospremaj za
desert.ree ona Kunti.
Da vidimo kako prija tebe ovi kola od groica.Stavi mu komad na tanjuri pred njim.
Da zna, unutra breskve namoene u brendi, ali sad se ja sjeti, ti nikad ne pij nita
estoko.
Naslaujui se kolaem,Kunta sama sebe zatee kako se sjea potjernice za odbjeglom
ropkinjom koju mu je Bell nedavno proitala iz Gazette.
Visoka enska, mulatkinja, pisalo je u oglasu, vrlo krupne dojke, na desnoj ima duboku
brazgotinu.Podmukla laljivica i kradljivica,moda predouje krivotvorenu putnicu jer joj
je prijanji vlasnik dopustio da donekle naui pisati a moda se izdaje za slobodnu
crnkinju.
Hattie teko sjedne, dohvati iz kraga breskvu proetu brendijem te je ubaci u usta.
Zirnuvi na dva visoka kabla s druge strane kuhinje, puna aa, zdjela, pribora za jelo i
posuda koje je tek trebala oprati i pospremiti, glasno uzdahne i umorno ree:
Jedno ja zna sigurno,srea moja kad noas vidi krevet! Gospodne, ja mrtvo umorno.
76. POGLAVLJE
Ve mnogo godina Kunta je svako jutro ustajao prije zore, ranije od svih u robovskom
sokaku, tako rano te su mnogi vjerovali da taj Afrikanac vidi u mraku kao maak. to

mislili da mislili, njemu bijae posve svejedno, glavno da ga putaju na miru da se uvlai u
konjunicu gdje bi doekao prvi slabi dnevni traak klanjajui se izmeu dvije velike
gomile sijena i uputio Alahu sabah namaz, svoju jutarnju molitvu. Poslije bi utrpao sijeno
konjima u jasle. Znao je da bi se Bell i Kizzy dotle umile, odjenule i bile spremne za poslove
u velikoj kui,a glavar teaka Cato izlazio je iz kolibe s Adinim sinom Noahom da zazvoni
zvonom kojim e probuditi ostale robove.
Gotovo svakog jutra Noah bi mu kimnuo glavom i rekao Jutro tako sveano i suzdrljivo
da to Kuntu podsjeti na pripadnike plemena Jalof u Africi za koje se govorkalo,ako te
ujutro pozdrave, znaj da im je to posljednja ljubazna rije za cijeli dan.No, iako nikad nisu
meusobno razgovarali, Kunti se sviao Noah, moda stoga to ga je podsjeao na njega u
tim godinama,ozbiljno se drao, dosljedno izvravao poslove i gledao samo svoje poslove,
malo je govorio ali sve motrio.
esto je zamjeivao da Noah radi isto to i on, stao bi negdje sa strane i utke pratio kako
se Kizzy i missy Anne nestano igraju po plantai. Jednom ih je Kunta promatrao s vrata
kako kotrljaju obru po stranjem dvoritu uz hihotanje i cikotanje i spremao se povui u
konjunicu kad spazi Noaha koji stajae pokraj Catove kolibe i takoer promatrae.
Pogledi im se sretnu i dugo su buljili jedan u drugoga prije nego to su se obojica okrenula.
Kunta se zapita o emu li razmilja Noah, i obuze ga osjeaj da se Noah isto tako pita o
emu on misli. Kunti je neto govorilo da ih obojicu mue iste misli.
Noahu je bilo deset godina, bijae dvije godine stariji od Kizzy, ali ta razlika nije bila tolika
da bi objasnila zbog ega se njih dvoje nikad nisu sprijateljili, a kamoli da bi se zajedno
igrali, budui da su bili jedina robovska djeca na plantai.
Kunta opazi da se grade kao da se ne vide svaki put kad prolaze jedno kraj drugoga, a
nikako nije mogao dokuiti zato, ako ne zato to su ak u toj dobi shvatili obiaj da se
kuni robovi nikad ne drue s poljskim robovima.
Bilo kako bilo, Noah je provodio dane radei u polju, dok je Kizzy svakog dana mela,
brisala prainu, latila mjedene brave i svakodnevno ureivala massinu spavau sobu,a
Bell bi poslije nadgledala s hikorijevim prutom u ruci.
Subotom, kad je missy Anne obiavala doi u posjetu, Kizzy bi kao nekim udom
posvravala svoje poslove dvaput bre nego drugih dana, pa bi se njih dvije ostatak dana
igrale, osim u podne ako bi massa sluajno ruao kod kue. Tada bi on i missy Anne jeli u
blagovaonici, Kizzy je stajala iza njih, blago zamahivala velikom lepezom i tjerala muhe, a
Bell je ulijetala,posluivala hranu i izlazila, otro promatrajui djevojice koje je unaprijed
upozorila:
Ako ja vidi vama na pamet padni hihot pred massa ja vam ustavi koa!
Kunta se ve pomirio sa sudbinom da dijeli svoju Kizzy s massom Wallerom, Bell i missy
Anne. Nastojao je da ne misli na ono to je ona za njih obavljala u velikoj kui, a kad bi
dola missy Anne, zadravao se u konjunici to je due mogao. A to bijae sve to je
mogao uiniti ,da saeka nedjeljno popodne kad bi sluba boja zavrila te bi se missy
Anne vratila s roditeljima kui.
Kasnije tokom popodneva massa Waller obiavao se odmarati ili bi s drutvom bio u
salonu, Bell bi s tetkom Sukey i sekom Mandy pola na tjedne skupove gdje je bilo govora
o Isusu, te je Kunta mogao slobodno provesti ta dva dragocjena sata sam sa svojom
kerkom.

Kad je vrijeme bilo lijepo, ili su na etnje, mahom du ograda obraslih penjaicama, kamo
je prije gotovo devet godina poao da smisli ime Kizzy za svoju kerkicu. Tamo u zabiti
gdje teko da ih je itko mogao vidjeti, Kunta bi obujmio svojom rukom Kizzynu njenu
ruicu dok su,ne osjeajui potrebu za razgovorom,tumarali prema potoiu.Sjeli bi jedno
uz drugo pod sjenovito stablo pa pojeli sve ono to je Kizzy donijela iz kuhinje,uglavnom
hladne kolaie od maslaca nadjevene pekmezom od kupina koji je on osobito volio. Tada
bi poeli razgovarati.
Uglavnom je govorio on, a ona ga je neprestano prekidala pitanjima koja su gotovo sva
poinjala: A kako to ... ? No, jednog dana Kunta ne stie ni zinuti, a ona ve gorljivo
zapiskuta:
Ti eli uje to juer meni nauio missy Anne?
Nije ga bila briga da uje ita u vezi s tim hihotavim bijelim eljadetom, ali da ne nanese
Kizzy bol, ree:
Sluam!
Pero, Pero, tikve dero,izrecitira ona,al sam vrag mu enu tjero, u tikvu je Pero gurne,
da mu vie van ne jurne
To je to? zapita on. Ona kimne glavom:
Svia ti se?
Pomisli da je od missy Anne upravo to i oekivao, posvemanju budalatinu.
To ti zbiljam dobro kazala, izmotavao se on.
Kladim se, ti to ne izgovori tako dobro ko ja!dobaci ona,a oi joj se vragolasto zaiskre.
Ja se ni ne trudim!
Hajde, tatce, rec zbog radi mene, samo jenput!
Dosta ta gluparija!
Gradio se ozlojeenijim nego to je zapravo bio. Ali, bila je toliko uporna te on na
kraju,osjeajui se pomalo glupo to ga njegova Kizzy moe tako lako vrtjeti oko
prsta,zamuca u nastojanju da ponovi smijenu pjesmicu. Samo zato da bi ga ostavila na
miru, pomisli on u sebi.
Prije nego to ga je stigla nagovoriti da se ponovo okua s pjesmicom, Kunti sine pomisao
da joj izrecitira neto drugo,moda nekoliko stihova iz kurana, da ona uvidi kako lijepo
mogu zvuati,ali tada shvati da njoj ti stihovi ne bi bili nimalo smisleniji nego njemu
njezini Pero, Pero Stoga joj odlui ispriati priu.
Ve je ula priicu o krokodilu i malom djeaku, pa otpone pripovijetku o lijenoj kornjai
koja je nagovorila glupog leoparda da je nosi navodei da je odvie bolesna da hoda.
Gdi ti uje sve ta pria koje ti mene pria? zapita Kizzy kad je on zavrio.
ujem kad ja budni velki ko ti od mudra bakca Nyo Boto.Odjednom se Kunta nasmije od
milja prisjeajui se:
Bila elavo ko jaje! Nije imalo zubi, ali to nadoknaivalo s otar jezik! Nas maliane volio
ko roeni djeca.
Zar ona nema svoja djeca?
Ima dvoje kad bilo vrlo mlado, davno prije nego dolo u Juffure. Poginuli u borba izmeu
njezino selo i jedno drugo pleme. Mislim, ono to nikada ne prebolila.
Kunta uuti, zapanjen milju koja mu nikada ranije nije dola na um,isto se dogodilo i Belli
kad je bila mlada.Poeli da ispria Kizzy o njezinim dvjema polusestrama, ali je znao da bi
je to samo smutilo ,a da i ne spominjemo Bell koja o tomu nije govorila sve otkako mu je

one noi kad se Kizzy rodila priala o svojim izgubljenim kerkama. Ali, zar njega ,zar sve
one koji s njim bjehu okovani na brodu robova,nisu otrgnuli od njihovih majki? Zar ne
odvojie sve one bezbrojne tisue crnaca koji su doli prije i poslije njih?
Amok nas oni dovezlo goli!zau sam sebe kako se izlanuo. Kizzy tre glavicu i upilji se u
nj, ali on se ne mogae zaustaviti.
Oduzelo nam i imena. Oni koji rode ovdi, ko ti, ne zna tko su! Al, ti isto tolko Kinte kolko i
ja! Nikada ne zaboravi! Nai preci bili trgovci, putnici, sveti ljudi stotne i stotne kia
unatrag u ona zemlja zvana Mali! Ti svaa to ja govori, dijete?
Da, tatce.posluno e ona, ali je znao da nije shvaala. Sine mu zamisao. Die tap,
izravna komadi zemlje izmeu sebe i nje te narka nekoliko arapskih znakova.
Ovo moje ime, Kunta Kinte .ree on prelazei polako prstom preko znakova.
Oarano ga pogleda.
Tatce, sad ispii moje ime! Poslua je. Nasmijala se.
Je l' to pie Kizzy? On potvrdi glavom.
Ti oe naui mene pii ko ti? zapita Kizzy.
To ne budni pristojno ,smrknuto e Kunta.
Zato ne? uvrijeeno odvrati Kizzy.
U Afrika samo djeak ui itaj i pii. Curca to ne treba. A ni ovdi!
Kako to mamca zna itaj i pii? On strogo odgovori:
Ti to ne smije govori! uje ti meni? To nikoga ne tie! Bijelo ljudi ne oe mi znaj itaj i
pii.
A zato?
Oni misli, to manje mi znaj, zadava im manje neprilike.
Ja ne zadava nikake neprilika ,ree ona pokunjeno.
Ako mi ne pouri nazad u koliba, tvoja mamca nam zada neprilika.
Kunta ustane i krene, a onda stane pa se osvrne jer je opazio da Kizzy ne ide za njim. Jo je
stajala uz obalu potoka i buljila u oblutak koji je ugledala.
Doi, vrijeme mi idi kua! Ona digne pogled prema njemu, a on joj prie i prui joj ruku.
Ja tebe rekni neto!dobaci on.
Uzmi to oblutak, nosi i spremi na neki sigurni mjesto. Ako ti ovo sve dri za zube,
slijedee jutro kad budni mlado mjesec, ja tebe dopusti ti baca kamen u ono moja tikva.
O, tatce! Sva je blistala od sree.
77. POGLAVLJE
U ljetu godine 1800, otprilike godinu dana kasnije,bijae ve gotovo vrijeme da Kizzy ubaci
novi oblutak u Kuntinu tikvu,massa najavi Belli da ide za poslom u Fredericksburg na
jedno tjedan dana i ree kako se dogovorio s bratom da se nastani na plantai dok on bude
odsutan te da se brine za poslove.
Zauvi tu vijest, Kunta se smrkne jo vie od ostalih u robovskom sokaku, jer, iako mu je
bilo mrsko to e morati tako dugo biti odvojen od Bell i Kizzy, jo mre vlasniku na milost
i nemilost. Naravno, Belli nije spominjao to ga mui, ali onog jutra kad su imali krenuti,
zaprepasti se izlazei iz kolibe da upregne konje, gotovo mu se uinilo da je Bell proitala
njegove misli. Rekla mu je:

Massa John nije ko njegovo brat, ali zna ja postupa s takima. A to samo tjedan. Zato ti ne
brine! Budni nam dobro.
Ne brine .odvrati Kunta nadajui se da ona nije razabrala da joj lae. Klekne do Kizzy pa
joj apne na uho:
Ti ne zaboravi oni oblutak na mlado mjesec! A ona mu zavjereniki namigne, dok se Bell
pravila da nita nije ula, iako je znala to to oni rade ve gotovo devet mjeseci.
Prva dva dana poslije massina odlaska sve se nastavljalo kao obino, ali je Bell potajno
ljutilo gotovo sve to je massa John govorio ili radio. Poglavito joj je bilo odvratno to on
do kasno u no sjedi u radnoj sobi, pije iz boce bratov najbolji viski, pui velike crne
smrdljive cigare i trese pepeo po sagu. Pa ipak, massa John nije se previe upletao u
Belline ustaljene poslove i uglavnom se drao po strani.Ali, treeg dana sredinom jutra,
kad je Bell mela trijem, dogalopira jedan bijelac na zapjenjenu konju. Sjaha i zatrai da ga
massa primi.Deset minuta kasnije ovjek otie isto onako urno kako je doao.
Massa John prodere se u trijem neka se Bell popne u radnu sobu. Djelovao je duboko
potreseno, te Bell najprije pomisli da se Kunti i massi dogodilo neto uasno. Postade
sigurna u to kad joj on osorno naredi da sve robove okupi u stranjem dvoritu. Svi su se
skupili i stali u red, ukoeni od straha,kad on s trijeskom otvori stranja vrata pa odeta
prema njima,a u pojas je upadno zatakao revolver. Proslovio je ,odmjeravajui hladno
njihova lica:
Upravo mi stie vijest da su se neki nigeri u Richmondu urotili da otmu guvernera,
masakriraju rimondske bijelce i zapale grad.
Robovi se osupnuto zgledaju, a on nastavi:
Zahvaljujui Bogu i nekolicini razumnih crnaca koji su to douli i na vrijeme kazali
gospodarima,urota je uguena, a veina nigera koji su je pokrenuli ve je uhvaeno.
Naoruane patrole idu cestama i trae ostale, a ja u se pobrinuti da ni jedan od njih i ne
pomisli ovdje prenoiti! Ako tko od vas misli na pobunu, znajte da u patrolirati danju i
nou.Da se nitko od vas nije maknuo s ove plantae.Zabranjujem skupove bilo kakve
vrste!Da nitko poslije mraka ne bude izvan svoje kolibe!
Pomiluje svoj revolver i nadoda:
Ja nisam tako blag i strpljiv prema nigerima kao moj brat!Ako mi se samo uini kako
pomiljate da mi prkosite, svi njegovi lijekovi nee vas moi spasiti kad dobijete metak
meu oi. A sad, tornjajte se!
Massa John kako ree, tako i uradi.Slijedea dva dana razjarivao je Bell time to je uporno
zahtijevao da Kizzy pred njegovim oima kua hranu prije nego e je on pojesti.Danju je na
konju tumarao poljima,nou sjedio na trijemu s pukom na koljenima.
Njegova budnost bijae tolika da se robovi iz sokaka nisu usuivali niti raspravljali o buni,
a kamoli da je sami snuju. Kad je primio i proitao slijedee izdanje Gazette, massa John
je spali u kaminu, a kad ga je jednog popodneva posjetio neki massa iz okolice, naredi Bell
da izae iz kue, te su oni povjerljivo raspravljali u radnoj sobi iza zatvorenih prozora.
Tako nitko nije mogao doznati nita vie o zavjeri, a pogotovu ne o njezinim posljedicama,
to je silno zabrinjavalo Bell i ostale,ne zbog Kunte, jer on je uz massu bio siguran, ve
zbog guslaa koji je otiao dan prije njih da svira na balu za otmjeni svijet u Richmondu.
Robovi iz sokaka mogli su samo zamiljati to se dogaalo crnim strancima u Richmondu
kad bi dopali aka razjarenim i prestravljenim bijelcima.

Gusla se jo nije vratio kad stigoe Kunta i massa, tri dana ranije jer su zbog bune skratili
putovanje. Predveer otide massa John,te malo popuste stroge mjere koje je on nametnuo,
ali ne sasvim, a massa bijae prema svima vrlo hladan. Tek kad ostade sam s Bellom u
kolibi, Kunta joj ispria to je nauo u Fredericksburgu,da bi uhvaene crne buntovnike
toliko muili dok ne bi pomogli organima vlasti da pohvataju ostale sudionike.
Netko je odao da je bunu pripremio slobodnjak kova po imenu Gabriel Prosser, koji je
skupio oko dvije stotine probranih crnaca,majordome, vrtlare, kuepazitelje, poslunike,
eljezare, uare, rudare iz ugljenokopa, laare, ak i propovjednike, te ih uvjebavao vie
od godinu dana. Prosser jo bijae na slobodi te je milicija po krajini traila sumnjivce,
priao je Kunta. Patrolni odredi, sastavljeni od siromanih bijelaca, postadoe strah i
trepet na cestama, a govorkalo se da su neki masse nasmrt tukli svoje robove kad bi se
pojavila mala ili nikakva sumnja.
Ja bi rekla, naa jedina nada to da im mi sve to ima,javi se Bell.
Ako nas sve poubiju, oni ostaj bez robove.
Ono gusla doi ovdi? zapita Kunta posramljen da se toliko udubio priajui to se
dogodilo,pa sve do sad nije mislio na svog prijatelja.Bell odmahne glavom.
Svi mi gadno zabrinuti.Ali, ono gusla lukavo niger. On doi kua ivo i zdravo.
Kunta se nije u potpunosti s tim sloio:
Jo on ne doi kua.
Kad se gusla ni sutradan ne vrati, massa napie erifu poruku, u kojoj ga o tome izvijesti,
pa posla Kuntu da je odnese u kotarsko sjedite. Kunta poslua, gledae kako erif nijemo
odmahuje glavom dok je itao pismo. Na povratku kui Kunta je tri,etiri milje vozio
polagano i potiteno gledao cestu ispred sebe.Pitao se hoe li ikada vie vidjeti guslaa i
ljuto se kajao to mu zapravo nikada nije rekao da ga smatra dobrim prijateljem usprkos
njegovu pijanovanju, psovanju i drugim manama. Najednom ga prene povik koji je slabo
oponaao otegnuti govor bijelih golaa:
Hej, nigeru!
Kunta pomisli da mu se to priinja.
Ti vraga, kamo ti ide? odjekne ponovo onaj glas.
Kunta zaustavi konje, obazre se unaokolo i pogleda du obje strane ceste, ali nikog ne
vidje. Kad odjednom zauje:
Mome, ako ti nema putnica, poali to ti iv!
I tamo,uspevi se iz jarka, sav dronjav i poderan, izgreben i pun modrica, blatnjav, nosei
pohabanu kutiju za violinu i smijui se od uha do uha ,stajae gusla.
Kunta klikne, skoi sa svog sjedita na tle i za koji hip on i gusla su se grlili i kroza smijeh
vrtjeli jedan drugoga oko sebe.
Ti slii ko jaje jajetu jedno moj znanac Afrikanac ,uzvikne gusla,ali to ne mogni budne
on, jerbo on nikada ne pokazuj on sretno kada nekog vidi.
Ja ne zna zato ja sretno .zbunjeno e Kunta.
Ti ba lijepo doekuj prijatelj koji na ruke i noge dopue,sve iz Richmond samo zato opet
gleda to tvoje gadno njuka.
Kunta se uozbilji. Po tome se vidjelo koliko bijae zabrinut.
Tebe budni teko, gusla?
Teko ni blizu ne budni pravo rije za to.Ja ve misli, prije nego ja stigni dovdi, ja svira u
dujet s aneli!

Kunta digne blatnjavu kutiju za violinu.Uspentraju se u kola,a gusla je neumorno

pripovijedao:
Bijelo ljudi u Richmond ludo od strah.Svugdi naoruani strae zaustavljaj niger, oni niger
koji bez propusnica alji ravno zatvor, s glavobolja. A to jote sretno ovjek! Cijelo arpa
siromano bijelac lutaj ulica ko divlji pas, bacaj se na niger i tako premlauj da ga ni
roeno majka ne mogni prepozna!
Ples na koji ja svira prekine tono u sredina kad stigni prvo vijest o pobuna. Missis stani
vriti i tri u krug, a masse uperilo revolveri prema mi nigeri u orkestar. U to ope strka
uuljaj se ja u kujna i sakrij u kanta za smee. Kad svi otii, izvuci ja kroz prozor, potri
prema sporedni ulice, kloni se svjetlo. Stigni ja na kraj grad. Najenput uj ja iza meni povik,
a ondak cijela arpa nogu stani tri u isti smjer ko ja. Neto meni apni: Nis to nigeri! Ali
ja ne ekaj vidi to to budni. Zamakni ja za prvo kut, ali uje ja, oni primiu meni. Ja ve oi
daj bogu dua kad ja vidi dosta nisko trijem i skotrljaj se ispod.
Ispod budni mene tijesno. Ja provlai sve vie nutra. Ba ondak ono bijelo siromano golai
protri s baklja, vii: Dr to niger! Ja lupne o neto velko i meko, nekaka ruka tres meni
preko usti, crnako glas apni mene: Drugi put kucaj! On rekni mene, on nono uvar
skladita. On gleda kad rulja raskoli njegovo prijatelj. On oi izai ispod to trijem tek na
proljee, ako tolko vremena treba to proi.
Ja ubrzo poeli njemu srea i jopet idi na put i stigni u uma. To budni prije pet dani.Ja
mogni prije doi amok,al na ceste mnogo straari.Ja se moraj dri uma, jedi bobica i
spavaj u gutik sa zeevi. Dobro budni sve do juer. Na otvoreno polje meni uvatni gomila
ba zloesto siromano bijelci, nekolko milja na istok odavdi.Oni jedva ekaj izbiuj niger,
modak ak njega objesi,imaj oni konop! Stani oni meni udara, pita tko mene massa i gdi ja
idi, ali ne slua to ja govori. Dok ja ne rekni: Ja gusla! Ondak oni stani, rekni ja lae i
vikni: Dobro, ujmo ondak kako svira!
Ja tebe neto rekni, Afrikanac. Ja otvori ovo koveg od violina. Nikad ne budni taki koncert
ko taj ja sviraj njima usred cesta. Sviraj ja Turkey In De Straw, ti zna, to bijelo golai voli.
Jote se ja dobro ne zagrije, a oni svi urla, pljeci i udaraj noge o zemlja. Ja ne prestani sve
dok se oni sve ne umorilo. Rekni oni, ja idi naprijed i ne ekaj da moje guzica vidi kua. I
zbiljam ja ne ekaj! Ja se baci u jarak kad vidi konja ili kola ili taljiga, sve do ovi jednopreg
u koji ti vozi! I tako sve to!
Kad skrenu na uski prilaz to je vodio do velike kue, uskoro zauju klicanje, a onda
ugledaju robove iz sokaka kako tre prema koiji.
Ja misli,bez mene ovdi sve prazno njima!
Iako se gusla cerekao, Kunta nasluti da je silno ganut pa ree, smijuljei se i sam:
Ja misli, ti mora ispria cijela stvar ispoetka.
Ti misli, mene to smeta? zapita gusla
Glavno mene ja ovdi pa moe priam!
78. POGLAVLJE
Slijedeih mjeseci pohvatae zavjerenike jednog za drugim, sudie im i smaknue ih, a
naposljetku i samog Gabriela Prossera. Na to postepeno jenjavahu vijesti o buni u

Richmondu i o napetosti koju je ona izazvala, te politika ponovo postade glavna tema u
razgovorima masse i njegovih prijatelja, pa prema tome i u robovskom sokaku.
Kunta, Bell i gusla pokuavali su sabirati ono to bi na razne naine nauli o izboru za
novog predsjednika, massa Aaron Burr imao je podjednake izglede kao uveni massa
Thomas Jefferson, koji je na kraju dobio poloaj, oito zato to mu je moni massa
Alexander Hamilton pruio podrku, a massa Burr, zakleti dumanin masse Hamiltona,
postade potpredsjednik.
inilo se da nitko ne zna ba mnogo o massi Burru, ali od koijaa koji se rodio u Virginiji
nedaleko od plantae masse Jeffersona u Monticellu, Kunta dozna da njegovi robovi nisu
sebi mogli poeljeti boljeg gospodara.
Ono koija mene rekni,massa Jefferson ne dozvoli nazornik biuj robovi.saopi Kunta
ostalima iz sokaka.
A svi oni dobro jedi. On doputa emske prei i svima ij dobro odjea i oe oni izui
razliito zanati.Kad se jedanput massa Jefferson vratio kui s duga putaKunta je to
uo,njegovi robovi su ga saekali dvije milje pred plantaom, ispregnuli konje pa veselo
dovukli kola sve do velike kue u Monticellu. Tamo su ga na ramenima prenijeli na
stepenite pred ulaznim vratima. Gusla frkne:
Svi znaju mnogi od ti niger roena djeca masse Jeffersona s ono njegovo emsko boja
bijela kava, Sally Hemings.
Spremao se nastaviti, kad Bell ubaci najzanimljiviju pojedinost koju je znala:
Njegovo kuvarca rekni,izjavi ona ,massa Jefferson najvie vole jede zec koji cijela no
ostavi u ulje, majina duica, rumarin i enjak, pa sutra pirja u vino dok meso ne otpane
s kosti.
Ta to ti kai! zagrizijivo klikne gusla.
Mi vidi kad ti dobije komad kola od rabarbara ti me stalno moli ja ispee! odbrusi Bell.
Mi vidi kad ja tebi pitaj!obrecne se on. Kunta se ne htjede u to mijeati kao to se prije
toliko puta upletao pokuavajui zavesti mir kad bi se zakvaili njegova ena i gusla, pa
od njega zatraili da prosudi tko je u pravu,nego se gradio kao da nita nije uo i
jednostavno nastavio tamo gdje je stao prije nego su ga oni prekinuli:
uj ja massa Jefferson govori kako ropstvo isto tako loe za bijelci ko za nae. Slae se s
massa Hamilton, bijelci i nigeri i suvie razliito da ikada ivi jedno s drugma u sloga. Kau
massa Jefferson eli mi budi slobodno, ali ne mi ostani u zemlja i oduzimaj poso siromani
bijelci. On za to nas odvezi natrag u Afrika, malo,pomalo, bez strke i buke.
Neka massa Jefferson to kai trgovci roblje,ree gusla,jer ja bi reko oni drukije svaa
smjer koji brodovi treba vozi.
U zadnje,vrijeme kad ja vozi massa na druge plantae, uj prodaju mlogo ljude kae
Kunta.
Neki masse prodaj na Jug cijeli obitelji koji itav ivot ovdi ivi.Juer mi na put ba sretni
jedno trgovac roblje.Mahni on, nasmij se i dodirni eir, ali massa gleda ko da ga ne vidi.
Hm, ti trgovci roblje roje u gradovi ko muha,ree gusla.
Kad ja zadnji put budni u Fredericksburg, onu zuji oko mene staro i sasueno dok ja
njima ne pokai putnica. Vidi ja kako oni neko jadno sijedo niger proda za esto dolora.
Prije to budni cijena za mlado snano momak. Ali to staro niger ne imalo dlaka na jezik!
Gurni ga oni s postolje za draba, a on vikni: Vi, bijelci, pretvorli zemlja boja u pako za
moj narod! Al ko to doi sudnji dan, va pako padni na vas koji ga donesi! I nikake molbe

ne zaustavi njega, on vas satari! Nikaki ljekovi koje vi pravi... ni bjeanje ... ni puke ... ni
molitve, nita! Svi vi tamo dopadni! Na to oni odvuklo njega.Ja misli, to staro niger nekaki
propovjednik ili tako neto, po tom kako on pria.
Kunta vidje kako se Bell odjednom uzbudila.
Taj starac, upita Bell, pogureno, sijeda brada i velko brazgotna na vrat? Gusla se
doimao zapanjeno.
Da! Tono tako! Taki bilo! Ba to! Ti ga moda poznaj ? Bell pogleda Kuntu kao da e sad
na zaplakati.
To propovjednik koji krstilo Kizzy .potiteno e ona.
Sutradan naveer, kad je Kunta bio u guslaevoj kolibi u posjeti, Cato pokuca na otvorena
vrata.
to ti stoji? Naprijed! povie gusla.
Cato ue.I Kunta i gusla se razvesele to je doao. Nedavno su rekli da je teta to im tihi i
snani teaki glaveina Cato nije blii, kao to im je bio stari vrtlar.
Cato je izgledao smeten.
Samo vam ja eli kai, dobro budni ,vi ne priaj ono grozno stvari vi uj kako tolko ljudi
prodaj dolje na Jug.Cato oklijevae.
Evo zato ja vam kae istina,ljudi u polje tolko se boj oni njih prodaj,to ih tolko mui oni
nita ne radi. Ponovo naas zastane.
Misli ja, svi osim mene i ono malo Noah. Misli ja,ako me prodalo, nek me prodalo, ja tu
nita ne moe. A ono Noah ,reko bi, on niega ne boj.
Poslije nekoliko trenutaka razgovora,a Kunta je dotle ve osjetio da je Cato toplo primio
njihovu srdanu dobrodolicu,sva trojica se sloe da e zacijelo biti najbolje da jedino oni
meusobno dijele najstranije vijesti koje bi samo mogle nepotrebno zastraiti ostale.
Nee ih rei ak ni Bell.
Ali jedne noi u kolibi, poslije otprilike tjedan dana, Bell naglo digne oi s pletiva pa ree:
Ko da netko ovdi ostane bez jezik, il pak bijelci prestani prodaje svoji niger. Ja, bome,
nisam veslo sisalo!
Kunta zbunjeno zaguna, zapanjen kako su ona,a jamano i cijeli robovski sokak,nagonski
naslutili da im on i gusla vie ne priaju sve to su znali.
Stoga,poe priati kako robove prodaju, isputajui najuasnije pojedinosti. Ali je zato je
isticao vijesti o onima koji su uspijevali pobjei, opisujui tajna govorkanja koja je uo o
lukavim crncima, vjetim na jeziku, koji bi utekli nadmudrivi patroli, one sitne glupave
bijelce.Pa ispria o majordomu vrlo svijene puti i o crnom konjuaru koji ukradoe
jednopreg, konja, fino odijelo i eir to ih je svjetloputni odjenuo i izigravao bijelog
massu, te na sav glas psovao svog crnog koijaa kad god bi se primakli bijeloj patroli
prilikom urne vonje,jednopregom na Sjever, gdje e odmah stei slobodu. A drugi put
Kunta ispria priu o nita manje smionom robu koji se svojom mazgom uvijek gotovo
zalijetao u patroli prije nego to bi stao pa im pod nos tutnuo veliku ispravu ispisanu
sitnim slovima i rekao da u njoj pie kako ide po hitnom poslu za svog massu, neprestano, i
tono, igrao je na kartu da e ga nepismeni siromani bijelci radije propustiti nego priznati
da ne znaju itati.
Sad je Kunta esto zasmijavao robove iz sokaka priajui kako bi drugi robovi koji su
uspjeli pobjei nauili tako savreno mucati te bi im patroli s gaenjem rekli neka samo
nastave svoj put jer bi inae gubili sate i sate dok bi ih presluali. Ree da su se neki

bjegunci gradili prestraenima i okoliali prije nego bi naposljetku u svoju obranu priznali
da njihovi bogati moni masse silno preziru siromane bijelce i da vrlo strogo postupaju
prema svima koji mue njihove sluge. Jedne noi robovski sokak tresao se od smijeha kad
im Kunta prenese priu o kunom robu za kojega se govorkalo da je sretno pobjegao na
Sjever pred nosom svoga masse koji ga je ogoreno progonio i brzo pozvao redara:
Zna da si moj niger!divlje se proderao massa na svog roba koji ga je bijelo pogledao i
neprestano uzvikivao:
Tako mi bog pomogo, ja nikad ne znaj ovo bijelo ovjek!tako da je uvjerio okupljenu
svjetinu i redara koji srditom bijelcu naredi da umukne i da se udalji ili e ga morati
uhapsiti zbog naruavanja reda.
Kunta se godinama uspijevao kloniti robovskih drabi, jo odonda kad ga je ona djevojka
uzalud preklinjala da joj pomogne. Ali, nekoliko mjeseci poslije razgovora s Catom i
guslaem, jednom u rano popodne Kunta doveze massu na trg u kotarskom sjeditu
upravo kad je zapoinjalo javno nadmetanje pri prodaji robova.
ujte i poujte, gospodo Spotsylvanije, nudim vam najvrsnije nigere koje ste ikada u
ivotu vidjeli!
Miiavi mladi pomonik gurne na postolje staru ropkinju:
Dobra kuharica!zapoe on,ali ona zavriti bjesomuno maui rukama prema ovjeku u
gomili:
Massa Philip! Philip! Vi ne sjea,ja radi za vas i za va brat i tata kad vi jo bilo mali? Zna
ja, sad ja staro i ne vrijedi mlogo, ali, molim vas, massa, mene zadri! Ja mlogo budni radi,
massa Philip. Molim vas, massa, nemoj dopusti mene dolje na Jug biuj nasmrt!
Zaustavi kola, Toby! naredi massa.
Kunti se sledi krv u ilama kad zategne uzde i zaustavi konje. Zato je massa Waller elio
gledati tu drabu robova, on koji se sve ove godine nije za to zanimao? Je li namjeravao
nekoga kupiti, ili to? Zbog tunih eninih jadikovki koje su parale srce? Svatko koga bi
zazivala,odbrusio bi joj neto smijeno, a rulja se jo smijala kad ju je neki trgovac kupio za
sedam stotina dolara.
Pomoz mi,Boe, Isuse, Gospodne, pomoz mi!vikala je ona dok ju je trgovev crni sluga
grubo gurao prema okolu za robove.
Dalje svoje crno ruka od mene, niger!vrisne ona, a gomila se zaceni od smijeha. Kunta se
ugrize za usne, suzdravajui suze.
Najljepi primjerak, gospodo!
Slijedei na postolju bijae mlad crnac. Zurio je pogledom punim stravine mrnje,a iroka
plea,i snano miiavo tijelo presijecale su mu gnojne crvenkaste pruge od nedavnog
krvavog bievanja.
Trebalo ga je malo opametiti! Brzo e se oporaviti! Mazgu moe povazdan goniti,svakog
dana bere etiri stotine funti pamuka! Pogledajte ga!Pravi je drijebac,ako vae enske ne
raaju svake godine kao to je red!Koju god cijenu platili, jeftino ste ga dobili!
Okovanog mladia prodae za tisuu i etiri stotine dolara.
Kuntine oi ponovo se zamagle od suza kad na postolje dovedu uplakanu mulatkinju s
trbuhom do zuba:
Dvoje za cijenu jednoga, ili jedno besplatno, zavisi od toga kako na to gledate! uzvikne
voditelj drabe.
Danas crnii vrijede stotinu dolara im se rode! Prodae je za tisuu dolara.

Kunti postane nesnosno kad ugleda slijedeu ensku koju su vukli na lancu. Zamalo je pao
sa sjedita, crna djevojica od desetak i neto godina koja se tresla od straha bijae stasom
i po puti, ak i po crtama lica, ista Kizzy, samo neto starija! Kao maljem udaren Kunta je
sluao govoranciju voditelja drabe:
Izvrsno izuena sobarica,ili odlina rasplodna kobila ako to traite!nadoda on pa lukavo
namigne.
Sokolei ih da je izbliza pogledaju,naglo stre ogrlicu na djevojicinoj haljini vrei koja joj
padne oko nogu. Vriskala je, jecala, lamatala rukama nastojei pokriti svoju golotinju od
rulje koja ju je pohotno gledala. Neki nagrnu naprijed da je opipaju i pomiluju.
Dosta! Idemo!zapovjedi massa, trenutak prije nego to je Kunta pomislio sam oinuti
konje.
Kunta je jedva vidio put pred sobom dok su vozili natrag na plantau.U glavi mu se vrtjelo.
A da je ona djevojica bila njegova Kizzy? A da je kuharica bila njegova Bell? to ako njih
dvije prodaju i odvoje od njega? Ili njega od njih? To bijae i previe uasno ,a da o tomu
misli, ali ni na to drugo nije mogao misliti.
Jo prije nego je jednopreg stigao do velike kue, Kunta nagonski outi da neto nije u
redu,moda zato to je bilo toplo ljetno vee, ali nijednog roba iz sokaka nije vidio da lunja
okolo ni da vani sjedi. Kunta iskrca massu pa urno ispregne konje i utjera ih u staju, a
zatim se zaputi ravno u kuhinju, jer je znao da tamo Bell sada priprema massi veeru. Nije
ga ula sve dok kroz vrata s mreom nije zapitao:
Jesi dobro?
Oh, Kunta! Okrenula se, oiju razrogaenih od uasa i,ne mislei, glasno izustila:
Ovdje bilo trgovac roblje! A onda spusti glas:
Ja uje Cato iz polje zvidi ko kozodoj. Ja trk na prednji prozor. Vidi ja ono bijelac, gracko
eljade, silazi s konj. Ja njui to on moe budni. Gospode, smiluj se! Ja otvori vrata kad se
on popni uza stepenica.On trai njega primi moj massa ili missis.Ja rekni, moja missis u
grob, a moj massa lijenik, posjeti bolesnike i ja ne zna u koje on doba noi doi kua.
Ondak mi ono ovjek oholo pogledaj i prui malo papir sa mlogo slova i rekni, ja daj to
massa i rekni, on se jopet vrati. Ja boj se massa dam to papir, na kraj ja ga samo metni na
njegov stol.
Bell! zau se povik iz dnevnog boravka. Umalo joj je lica ispala iz ruke. apnula mu je:
Ti eka! Ja odma amok doi!
Kunta je ekao,jedva se usuivao disati, u oekivanju najgoreg,dok Bell ne doe i dok na
njezinu licu ne ugleda izraz neizreciva olakanja.
Kae eli rano veeraj! Papiri vie nije na stol gdje ga ja stavi, ali on ga nije spominjo pa
nis ni ja!
Poslije veere Bell priopi teacima to se zbivalo poslije Catova upozorenja u vidu
zviduka. Tetka Sukev zaplae:
Gospodne, misli vi massa kog od nas prodaje?
Nitko me vi nee tu! izjavi Beulah, Catova debela supruga.
Nastupi duga teka utnja. Kunti ne pada na pamet nita to bi im mogao rei; ali je znao
da im nee priati o drabi:
Daklem ,naposljetku izusti gusla, massa nema cijeli gomila viak nigeri. Ali, ima
zbiljam mlogo novac. On ne treba prodaj nigeri da plati dugovi ko cijelo arpa drugi bijelci.

Kunta se nadao da e guslaevo nastojanje da ih utjei ostalima zvuati uvjerljivije nego

njemu. inilo se da je Bell stekla neto pouzdanja.
Ja zna massa, ovaj, ja misli, ja njega zna. Kolko mi ovdi, nikada on nikoga ne proda, samo
ono koija Luther, i to samo jerbok Luther crta ono karta pomogni djevojka koja pokuaj
bjegni.
Bell je oklijevala prije nego to e produiti.
Ne! ree ona.
Massa ne proda nijedan od nas ako nema razlog. Vi misli, on proda? Ali nitko ne
odgovori.
79. POGLAVLJE
Kunta je naulio ui da mu ne promakne ni slovce iz massina razgovora s njegovim
najmilijim bratiem, kojega je vozio k sebi na veeru, dok su sjedili straga u kolima koja su
se truckala.
Neki dan na drabi u kotarskom sreditu,govorio je massa ,zapanjio sam se to se
najobiniji teaci prodaju po dva do tri puta veim cijenama nego prije svega nekoliko
godina. A oglasi koje itam u Gazetti pokazuju da tesari, zidari, kovai,to jest robovi
vjeti bilo kojem zanatu, koari, jedrari, glazbenici, bilo koji ,postignu i cijenu od dvije i pol
tisue dolara po osobi.
Svugdje je isto otkako su izumili onaj stroj to odvaja pamune niti od sjemena! uzvikne
massin brati.
Rekoe mi da u zemlji ve ima preko milijun robova, a brodovi nikako do dovezu
dovoljno novih za plantae na ravniarskom dalekom Jugu koje nastoje zadovoljiti potrebe
predionica na Sjeveru.
Zabrinjava me to previe naih plantaera, koji su inae razumni ljudi, u gorljivosti za
brzom dobiti mogu nau dravu Virginiju dovesti dotle da izgubi svoje najvrsnije robove
pa ak i one mukarce i ene koji bi dali najbolje potomstvo ,ree massa Waller ,a to je
prava ludost!
Ludost? Pa zar Virginia nema vie robova nego to joj je potrebno? Skuplje je njihovo
uzdravanje nego ono to oni privrede.
Danas je moda tako,odvrati massa,ali odakle da danas znamo kakve e biti nae
potrebe za pet, deset godina? Tko je prije deset godina mogao predvidjeti ovakav procvat
plantaa pamuka?A ja se nikad nisam slagao s toliko rasprostranjenim priama da je
uzdravanje robova tako skupo. Ja mislim ovako, zar na svakoj iole organiziranoj plantai
oni ne sade,goje i anju sve ono to pojedu? A obino raaju brojno potomstvo, a svaki
nigeri ima svoju cijenu im se rodi. Mnogi su posve sposobni da izue zanate koji e jo
vie poveati njihovu vrijednost. Uvjeren sam da su danas najbolje investicije robovi i
zemlja, u tom redoslijedu. I stoga ne bih prodao nijednog svog roba oni su kima naeg
sistema.
Moda se sistem ve mijenja, a mnogi to jo ne shvaaju,dobaci massin brati. Gle samo
onu donedavnu fukaru, skorojevie koji se koopere kao da su ve dospjeli u klasu
plantaera, samo zato to su kupili jednoga ili dva premorena roba koje e poslati u smrt
pretjeranim radom za onaj svoj kukavni urod pamuka i duhana. Nisu vrijedni ni da ih
ovjek prezire, ali ini se da se ta fukara razmnoava jo bre nego nigeri. Svojom pukom
brojanom nadmonou oni bi doskora mogli prisvojiti nau zemlju i na trud.

Mislim da se ne moramo toliko brinuti zbog toga,zasmije se massa jer ga je ta pomisao

oito zabavljala,sve dotle dok se siromani bijelci nadmeu sa slobodnim nigerima da
kupe kartirane robove. Nasmije se i njegov brati.
Da, zar to nije nevjerojatno? ujem da polovina slobodnih nigera u gradovima radi danju i
nou kako bi utedjeli novaca da kupe svoju rodbinu pa da je oslobode.
To je zato to na Jugu imamo slobodnih nigera .ree massa.
Mislim da smo dopustili da se previe njih namnoi u Virginiji,izjavi njegov brati.
Ne radi se samo o tom da podrivaju nau snagu time to otkupljuju svoju rodbinu pa
stvaraju nove slobodne nigere. Oni su takoer korijeni veine pobuna. Ne zaboravimo
onog kovaa u Richmondu!
Tako je! ree massa Waller.
Ali svejedno mislim da bi veina njih,uz dobre zakone koji bi ih drali na mjestu te uz
propisno kanjavanje izgrednika,mogla sluiti korisnim svrhama, u gradovima. Rekoe mi
da u ovom asu oni prevladavaju u veini zanata.
Na putovanjima sam vlastitim oima vidio koliko se to proirilo,kaza njegov roak.
Oni su skladini i luki radnici, trgovci, poduzetnici, vrtlari. Oni su najbolji kuhari, a i
glazbenici! A uo sam da u cijelom gradu Lynchburgu nema nijednog bijelog brijaa.
Morao bih tamo pustiti bradu! Nikad ni jednom od njih ne bih dopustio da se s britvom
primakne mom vratu! Obojica se nasmiju. Ali tada se massa uozbilji.
Mislim da nam se u gradovima kuju ozbiljniji drutveni problemi nego slobodni nigeri.
Mislim na one prevarantske trgovce robljem koji su premazani svim mastima. ujem da su
to veinom nekadanji krmari, pekulanti, nadriuitelji, odvjetnici, propovjednici i tomu
slino. Trojica,etvorica su mi prila u sjeditu kotara i ponudila mi neuvene cijene za
moje robove, a jedan se ak toliko osmjelio da je ovdje u mojoj kui ostavio posjetnicu! to
se mene tie, oni su najobiniji leinari, bez ikakvih obzira.
Stigoe do kue masse Wallera te Kunta,pravei se kao da nije uo ni rijei iz njihova
razgovora,skoi da im pomogne sii. Dok su oni ulazili u kuu, sprali sa sebe putnu
prainu, smjestili se u salon i pozvali Bell da im donese pie, ona i svi na plantai ve su od
Kunte doznali vanu vijest,massa ih ne namjerava prodati. A malo poslije veere Kunta
ponovi cijeli razgovor svojim ushienim sluaocima iz robovskog sokaka, kako je najbolje
umio.Na trenutak zavlada tajac. Onda seka Mandy proslovi:
Massa i njegov roo govori,svi nigeri slobodnjak tedi jerbo oe iskupi sloboda svoja
rodbina. Ja oe znaj kako niger slobodnjak oslobodilo sebe?
Daklem,ree gusla,cijeli gomila robovlasnik u gradovi poalji robovi izuava zanat, a
ondak ih iznajmi za plaa i daj im togod novac ko massa meni. I tako, u deset,petnajs
godina tednje, ako ima sreu, crno najamnik skupi novac i daj massa i iskupi svoja
sloboda.
Je l ti zato tako neumorno svira? upita Cato.
Ne zato jerbok ja voli gledam bijelci plei .odvrati gusla.
Ti skupi dosta da iskupi svoja sloboda?
Da ja skupi dosta, ne budni ja ovdi da ti mene tako to pitaj.Svi prasnu u smijeh.
Ti barem doi blizu toga? uporno e Cato.
Jote ti ne odustaj? ozlojeeno e gusla.
Ja blie nego proli tjedan, ali ne tako blizu ko to ja budni dojdui tjedan.
Dobro, ali kad ti to skupi, to ti uini ?

Magla, braco! Pa na Sjever! Ja uje, na Sjever neko niger slobodnjak ivi bolje nego mlogi
bijelac, a meni to ini lijepo. Ja stanuj blizu otmjeno mulati, ja poni fino govori i svilu
oblai ko oni. I ja stani svira na arfa i idi na sastanci e oni razgovaraj o knjige, cvijee i
tomu slino.
Kad zamre smijeh, tetka Sukey zapita:
to vi misli o onom bijelci uvijek govori,mulati i oni boje bijela kava dobro uspijevaj
jerbo zbog ona gomila bijela krv u njima budni lukaviji nego mi?
Pa, bijeli ovjek zbiljam dosta mijeaj svoja krv! suzdrljivo e Bell.
Paz kako ti govori o nazornik moja mamca!povie gusla nastojei da ne djeluje
uvrijeeno.
Cato se toliko smijao da je zamalo pao sa stolca sve dok ga Beulah nije odalamila po glavi.
Budimo ozbiljni! nastavi gusla.
Tetka Sukey postavljaj jedno pitanje, a ja njoj mora odgovori. Ako vi sudi po taki ko to ja,
ondak vi mora znaj, svi svjetloputno nigeri mora budni lukavo! Ili vi uzmi ono garavo
mulat Benjamin Banneker,bijelci njega zovi genij za brojevi. Prouavaj on zvijezde i
mjesec. A i cijelo gomila drugih lukavi niger isto tako crna ko vi!
Ja jenput uj massa pripovijedaj o James Derham, crno lijenik u New Orleans. ree Bell.
Bijeli lijenik, njegovo uitelj, veli taj znaj vie nego on. A i James vrlo crn.
Ja vami ispriaj jote jedno sluaj,javi se gusla.
Onaj Prince Hali osnovalo red crno slobodni zidari! Ja gledaj slike neko velki sveenici
koji otvaraj nigerska crkva, a svi tako crni ti ih ne mogni vidi ako im oi zatvorene! A ona
Phyllis Wheatley pie puezija, a bijeli ljudi to tolko cijeni! to je s ono Gustavus Vassa koji
knjiga pie? Gusla letimino pogleda Kuntu:
A oboje dolazi ravno od afriki niger, nema ni kap bijela krv, a ja misli, oni ne tako
glupo!Gusla uza smijeh nastavi:
Naravski, uvijek ima i glupo tamnoputno niger, na primjer, ovaj Cato Skoi na noge pa
potri, a Cato je jurio svega nekoliko koraka iza njega.
Ako ja tebe uvati, ja tebe glava glupni! vikao je Cato.
Kad se prestadoe ceniti od smijeha, Kunta prozbori:
Vi se mogni smij kolko oe. Za bijelo ovjek svi niger jednako. Jedna kap crno krv znai,
ovjek niger, ak i kad taj bjelji od njih, a takih ja mlogo vidijo.
Oko mjesec dana kasnije gusla se vrati s jednog od svojih putovanja s vijeu koja je
svugdje gdje god je bio oduevljavala bijelce ,a robovski sokak zavila u crno,francuski
vojskovoa po imenu Napoleon poslao je preko velike vode golemu vojsku,koja je poslije
mnogih borbi i krvoprolia preotela Haiti crncima i njihovu osloboditelju generalu
Toussaintu. Kad ga je general pobjedonosne francuske vojske pozvao na veeru,Toussaint
je uinio pogreku pa se odazvao. Za vrijeme jela konobari su ga pograbili, svezali i strpali
u brod za Francusku. Tamo ga u lancima sprovedoe pred Napoleona, koji je skovao cijelu
tu prijevaru.
Kuntu je ta vijest tee pogodila nego ostale jer on bijae najvei oboavatelj crnog generala
Toussainta na plantai.Jo je pokunjeno sjedio u guslaevoj kolibi kad je posljednji
posjetilac utke otklipsao.
Znam kako tebe teko za ono Toussaint,ree gusla,i ne misli ja to lako prima. Ali ja ima
vijest i vie ni tren ne moe nju zadri.

Kunta turobno zirne prema guslau. Jo ga vie uvrijedi to to je gusla izgledao kao da e
procvasti od sree. Koja li je vijest tako divna da moe potisnuti tugu zbog ponienja
najveeg crnog voe svih vremena?
Ja gotov! Gusla je bio silno uzbuen.
Ja nita ne rekni ono prije mjesec dana kada Cato meni pitaj kolko ja uteduj, ali mene
ondak manjka jote nekolko dolori, a sadak, na posljednje putovanje, ja i to skupi! Ja mora
sviraj preko devetsto puti za bijeli svijet plei. Ja ne znaj ja ikad uspije pa o tom ja s nikim
ne razgovaram,ak ni s tobom,sve dok ja ne skupi novce! Afrikanac, ja ima ono sedamsto
doloro meni massa davno reko ja mora zaradi da iskupi svoja sloboda!
Kunta bijae kao gromom pogoen. Nije mogao izustiti ni rijei.
Gle amok! klikne gusla, raspori duek i izbaci na pod sve to je bilo u njemu, oko nogu
im se uskovitla na stotine novanica od jednog dolara.
Gledaj sad amok!povie on izvukavi ispod postelje jutenu vreu. Uz zveket istrese na
novanice stotine komada kovana novca raznih vrijednosti.
Daklem, Afrikanac, ti oe neto rekni? Ti samo ovdi stoji i zjake prodaji?
Ja ne zna to tebe rekni .priznade Kunta.
Ti moe rekni estitam!
Ovo tako dobro da ovjek ne moe povjeri.
ivo istina! Ja sve to broj tisuu put. Mene ostalo dosta ja kupi koveg od ljepenka!
Kunta naprosto nije mogao u to povjerovati. Gusla e zaista postati slobodan! Nije to bio
san. Kunta istodobno zaeli da se smije i da plae, koliko zbog sebe, toliko i zbog svoga
prijatelja.Gusla klekne i stane skupljati novac.
Ti o ovo gluh i nijem do sutra ujutro, ti svati? Ondak ja idi massa i kau njemu, on bogatija
za sedamsto dolora! Ti budni sretno ko massa to ja idi odavdi?
Ja budni sretno radi tebe, ne radi mene .odvrati Kunta.
Ako ti mene oe natjeraj ja ali tebe, ja iskupi i tvoja sloboda ali ti mora malo eka! Ja
mora gudi pune trijes godini da ja odgudi u sloboda!
Kunti pone gusla nedostajati ve kad je doao u kolibu,a Bell pogreno protumai
njegovu tugu kao alost za Toussaintom. Stoga nije morao skrivati ono to osjea niti ita
objanjavati.
Kada je sutradan ujutro, nahranivi konje, prolazio kraj guslaeve kolibe, vidje da je
prazna. Zapita Bell je li gusla kod masse.
On izii prije sat vremeni. Lice mu bilo ko da on vidi avet. to njemu i to on tijo od
masse?
to on tebe rekni kad izai? zapita Kunta.
On mene nita ne rekni. Ja tebe rekla, on proi kraj mene ko da me ne vidi.
Kunta bez ijedne rijei izae kroz vrata s mreom te krene u robovski sokak. Bell za njim
vikne:
Kamo sad ti ide? A budui da joj ne odgovori:
Tako valja! Nita ti men'ne kae! Ja samo tvoje ena!
Kunta je ieznuo.Raspitivao se, kucao na vrata svake kolibe, tavie, virnuo je u zahod i
viknuo:Guslau! ak I u staji.Onda se Kunta zaputi du ograde posjeda. Kad je preao
poprilian put, zauje alosne, polagane zvukove pjesme koju je uo jednom kad su je
pjevali crnci na svom vjerskom zboru O, Gospodne, samo to se ovaj put izvodila na

violini. Guslaeva je glazba uvijek bila obijesna i radosna,a sad se gotovo inilo da violina
jeca dok se njezin pla orio du ograde.
Kunta ubrza korak, ugleda hrast kojega se kronja nadvijala nad potok blizu mee imanja
masse Wallera. Primakavi se blie, spazi kako ispod stabla vire guslaeve cipele. I ba
tada glazba utihne. Zastane i Kunta, jer se odjednom osjetio kao uljez. Stajao je utke,
ekajui da se guenje nastavi, ali jedini zvuci to su naruavali tiinu bijahu zujanje pela
i ubor potoka. Na kraju, gotovo usplahireno, Kunta obie drvo i stane suelice guslau.
Bio mu je potreban samo kratak pogled da shvati to se dogodilo,nestalo je vedrine iz lica
njegova prijatelja, ugasla je ona draga iskra u njegovim oima.
Treba ti togod ti napuni madrac? guslaa izda glas.
Kunta nita ne ree. Niz guslaeve obraze ponu se kotrljati suze, otare ih bijesno kao da
su suze kiselina, a iz usta mu navre bujica rijei:
Ja kai njega, ja skupi novac da otkupi moja sloboda, sve do posljednji cent. Trenutak on
nakaljavaj i iskaljavaj,a ondak gledni on u strop.Ondak mi estitaj to ja tolko utedi.
Ondak rekni mene, ako ja oe, ovih sedamsto budni predujam, jerbo on u svoja poso mora
raunaj, za robove skoilo cijena posije kako oni nai stroj koji odvoji pamuni vlakno od
sjeme. Rekni on mene, sadak on mogni pitaj najmanje tisuu i po za gusla koji tolko
zarauj ko ja. I kad on meni prodaj, on mogi dobij dvije i pol tisue. On kai, zbiljam njemu
ao, ali ja mora njega svaa! Poso mora budni poso, njegove ivesticije mora njemu dobro
nosi.
Tada gusla glasno zajeca.
On kae mene, sloboda ne nako ko to mi misli. A kad ja tolko zainati, on ele mene dobra
srea da ja budni ko drugi Kai on mene, i dalje ti budni valjan u poso ... a kad ti izai, ti
kae Bell neka mene donese kava.
On uuti. Kunta stajae kao za zemlju prikovan.
Taj kujin sin!odjednom zaurla gusla pa svom snagom zavitla violinu u potok.
Kunta zagazi u vodu da je izvadi, ali jo prije nego ju je dohvatio vidje da se razbila.
80. POGLAVLJE
Kad se nekoliko mjeseci kasnije Kunta s massom vrati kui u sitne sate, Bell se vie zabrine
nego rasrdi, jer obojica bijahu toliko umorni da nisu mogli pojesti dobru veeru koju im je
pripremila. Naime, kotarom se poela iriti neka udna groznica pa su massa i Kunta
svakog jutra sve ranije odlazili, a svake noi se to kasnije vraali, jer se massa kao kotarski
lijenik trsio da dri korak sa zarazom to se sve vie irila.
Kunta se stropota u svoj stolac ljuljaku i tupo zabulji u vatru, a bio je toliko iscrpljen da
uope nije primijetio kad mu Bell opipa elo i skine cipele. Prolo je pola sata dok on
odjednom ne shvati da Kizzy nije u njegovu krilu kao inae kad bi mu pokazivala neku
novu igraku koju je izradila ili bi avrljala o tome to je tog dana radila.
Gdje dijete? naposljetku je zapitao.
Prije jedan sat ja Kizzy smjesti u krevet. ree Bell.
Nije valjda bolesno? zapita on, uspravivi se na stolcu.
Ne, samo izmoreno od igra. Danas dolo missy Anne.

Kunta je bio i odvie umoran ak i da outi svoje uobiajeno nezadovoljstvo, ali Bell ionako
promijeni temu.
Dok Roosby ekaj nju vozi kui, priaj on mene,on uj gusla svira prije nekoliko no,
kada on vozi massa John na ples u Fredericksburg. Kai on mene, on ne prepozna svirka.
Nije ko prije! Ja ne rekni, ni gusla vie ne isti otkako on uj ne slobodno.
Ja misli, njemu vie do niega mari .odvrati Kunta.
To svakako! Povuci se on u sebi, ak vie ne kimaj nikome s glava, osim na Kizzy kad mu
mala nosi veera i sjedni s njim dok on pojedi. Jedino s Kizzy on jote oe razgovara. Vie
se on niti s tebom ne sastaji.
Zbog ova groznica u zadnji vrijeme,klonulo e Kunta,ja nema vrijeme ni snaga sadak
njemu posjeuje.
Da, ja to vidi. Ti ovdi ne smije prosjedi polak no. Ti ide ravno u krevet.
Dadi mene mir, emska glava! Mene dobro!
Ne, nije ti dobro!odluno e Bell, uhvati ga za ruku, pomogne mu da ustane i odvede ga u
spavau sobu. On se vie nije ni opirao.
Kunta sjede na rub kreveta dok mu je ona pomagala da se presvue, onda on uzdiui
legne.
Okreni se na drob. Ja protrlja tebe lea. Poslua je. Tekim prstima pone mu trljati leda.
On se trgne.
to ti je? Ja ne trlja tako snano.
Nije nita.
Boli li te i ovdi? zapita ona pritisnuvi mu kria.
Joj!
Ovo mi se ne dopada, ree ona pa pritisak pretvori u milovanje.
Samo ja umorno. Ja samo mora odspava no.
Vidit emo,izjavi ona, otpuhne svijeu pa se popne u krevet pokraj njega.
Ali, sutradan ujutro kad je massi donijela doruak, Bell mu morade rei da Kunta ne moe
ustati iz postelje.
Vjerojatno groznica,ree massa nastojei prikriti srdbu.
Zna kako ga treba njegovati. A u meuvremenu se epidemija proiruje pa mi je svakako
potreban koija.
to vi kae na ono malo teak Noah? Tako brzo naraslo! On sad ve velik ovjek. Vjeto
tjera mazge, sigurno zna goni i vae konje, massa.
Koliko mu je sad godina?
Pa, massa, Noah dvije godine stariji od moja Kizzy, prema tomu ...zastala je pa poela
brojiti na prste,mislim, njemu sad trinajs,etrnajs godna, massa.
Premlad je,odvrati massa.
Porui onom guslau da ga zamijeni. Ne umara se vie mnogo u vrtu, a niti s violinom u
zadnje vrijeme. Neka upregne konje i neka odmah s koijom eka pred kuom.
Dok je ila prema guslaevoj kolibi, Bell je nagaala da e ga ta vijest ostaviti posve
ravnodunim ili e ga pak ozlojediti. On izrazi oba osjeaja. inilo se da mu je sasvim
svejedno to mora voziti massu, ali kad je doznao da je Kunta bolestan, gusla se toliko
zabrine te ga Bell morade odvratiti od namjere da svrati u njihovu kolibu prije nego to
pode po massu.

Od toga dana gusla posta drugi ovjek. Naravno, ne bijae sretniji nego tokom proteklih
mjeseci, ali je odano, portvovno i neumorno vozio massu po cijelom kotaru, i danju i
nou, a kad bi se vratio kui, pomagao je Bell njegovati Kuntu i ostale iz robovskog sokaka
koji su dobili groznicu.
Za kratko vrijeme oboli toliko ljudi i na plantai i izvan nje,da massa uposli Bell kao
pomonicu. Dok je on obilazio bijelce, mali Noah ju je vozio,u kolima u koja upregnue
mazge ,da njeguje crnce.
Massa ima svoje ljekarije, ja svoje ,povjerila se guslau.
Podijelivi bolesnicima massine lijekove, davala im je svoj tajni uvarak od
isuenih,istucanih trava pomijeanih s vodom u kojoj je kuhala koru persimone i klela se
da e to djelovati bolje i bre nego svi lijekovi bijelih ljudi. Ali seki Mandy i tetki Sukey
povjeri da ih je nadasve iscjeljivala time to bi uvijek klekla podno bolesnike postelje i
molila za njih.
Sve to On na ovjek baca, On moe povue ako On eli,rekla je.
No, neki njezini bolesnici ipak su umrli ,kao i neki pacijenti masse Wallera.
Budui da se Kuntino stanje neprekidno pogoravalo usprkos svemu to su poduzimali
Bell i massa, njezine su molitve postajale sve usrdnije. Potpuno je oprostila Kunti njegovu
udljivost, utljivost i tvrdoglavost dok je,previe iscrpljena da zaspi svake noi bdjela uz
njegov krevet. Leao je preznojavajui se ispod nekoliko jorgana to ih je na njega
nametala, prevrtao se, stenjao, govorio na mahove u trenucima bunila. Drala bi njegovu
vruu, suhu ruku u svojoj i oajniki se bojala da mu moda nikad nee moi rei ono to je
tek sad, poslije toliko godina, u potpunosti shvatila, da je on ovjek vrijedan, hrabar i
karakteran, da mu nikada nije upoznala premca i da ga duboko voli.
Ve je tri dana leao u komi kad missy Anne doe massi u posjet pa u kolibi nade Kizzy s
Bell, sekom Mandy i tetkom Sukey, kako jecaju i mole se. Suze obliju i missy Anne. Vrati se
u veliku kuu i ree iznurenom massi Walleru da eli Kizzynom tati proitati neto iz
biblije. Ali nadoda da sama ne zna koje bi mjesto bilo prikladno za itanje pa bi li on bio
ljubazan te je uputio? Massine oi upiju se u vlane i ozbiljne oi voljene neakinje,ustane s
kaua, otkljua sanduk s knjigama i izvue svoju veliku bibliju. Trenutak bijae zamiljen, a
onda otvori jednu stranicu te joj kaiprstom oznai tono mjesto odakle treba poeti.
Kad se u robovskom sokaku proulo da e missy Anne neto proitati, svi se urno sjatie
pred Bellinu i Kuntinu kolibu, a ona pone itati:
Gospodin je pastir moj, ni u emu ja ne oskudijevam. Na poljanama zelenim on mi odmor
daje. Na vrutke me tihane vodi i krijepi duu moju. Stazama pravim on me upravlja radi
imena svojega.
Missy Anne zastane, okrene stranicu a onda produi:
Pa da mi je i dolinom smrti proi, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj tap i palica tvoja
utjeha su meni.
Opet zauti, ovaj put zato da duboko udahne zrak pa nesigurno die pogled na lica koja su
je motrila. Duboko potresena, seka Mandy nije mogla suspregnuti usklik:
Gospode, sluaj ovo dijete! Narasla i tako dobro naui ita!
U opem agoru hvalospjeva Noahova mati Ada zadivljeno izusti:
ini mi se ko da jo juer trkarlo okolo u pelene! Kolko joj sad godin?
Nedavno zavrilo etrnajs,izjavi Bell ponosno kao da je to njezina roena kerka.
Molim te, duo, itaj nami jo malo!

Sva zajapurena od tolikih pohvala missy Anne proita zavrni stih dvadeset i treeg
psalma.
Bilo zaslugom lijekova bilo molitvama, Kunta nekoliko dana poslije pokae znakove
oporavljanja. Bell je znala da e se on izvui kada ju je bijesno pogledao i strgnuo sasuenu
zeju noicu i vreicu asafetide to mu ih je vezala oko vrata da odagna od njega nesreu i
bolest. A Kizzy je to znala kad mu je apnula na uho da je prolog jutra kad je bio mlaak,
ubacila lijep oblutak u njegovu tikvu, a njegovo iskrivljeno lice ozari irok smijeak. A
Kunta spozna da e se i gusla oporaviti kad ga je jednog jutra iz sna trgnuo svirkom na
violini pokraj njegove postelje.
Modak ja sanja ,izusti Kunta otvarajui oi.
Ne, ti ne sanja,odvrati gusla.
Nasmrt ja umorno to ja vozi tvoj massa do pakla i natrag! On tolko gleda u moje lea,
njegove oi ubodi rupe na moj kaput. Doba su, ili ti ustane ili mene ustup krevet, niger!
81. POGLAVLJE
Sutradan je Kunta sjedio u krevetu kad zau kako u kolibu ulazi Kizzy, smijui se i
avrljajui s missy Anne koja je bila na kolskim praznicima. Zau kako odmiu stolice pa
sjedaju za stol u susjednoj prostoriji.
Kizzy, jesi li nauila lekcije? strogo zapita missy Anne izigravajui uiteljicu.
Jesam, gospojo,zahihoe Kizzy.
Vrlo dobro! Onda, to je ovo?
Kunta nauli ui, i poslije kratke utnje u kako Kizzy mucketa da se toga ne sjea.
Ovo je D,ree missy Anne.
A koje je ovo slovo?
Kizzy gotovo istog asa pobjedonosno klikne:
To onaj krug, O!
Obje djevojice sretno su se smijale.
Dobro! Nisi zaboravila. A sad, to je ovo?
Hm ... uh ... ah ... Onda e Kizzy, likujui:
To L!
Tako je!
Poslije ponovne kratke utnje missy Anne ree:
A sad, vidi li? D-O-L. to je to?
Po Kizzynoj utnji on shvati da nije znala ,a nije ni on.
Dol!uzvikne missy Anne.
uje li me? Nemoj zaboraviti, D-O-L! Mora dobro nauiti sva slova pa emo te onda
nauiti kako se slau rijei.
Kad su djevojice izale iz kolibe, Kunta legne te se duboko zamisli. I protiv svoje volje
osjeao je nekakav ponos to Kizzy tako dobro ui. S druge strane nije mogao otrpjeti da
joj glavu pune tuobabovskim stvarima. Moda je to objanjavalo zato je u zadnje vrijeme
pokazivala manje zanimanja za njihove razgovore o Africi. Moda je prekasno, ali se pitao
ne bi li promijenio svoju odluku da je ne naui itati arapski. Ali onda pomisli da bi to bilo
isto tako ludo kao kad bi je poticao da nastavi one lekcije s missy Anne. Ako massa Waller

otkrije da Kizzy zna itati,na bilo kojem jeziku,bio bi to zgodan nain da okona
kolnikovanje bijele djevojice, a to je jo bolje, to bi moglo dokrajiti i njihovo
prijateljstvo. Ali, nevolja je bila u tomu to Kunta nije mogao biti siguran hoe li se massa
zadrati samo na tomu. Tako se Kizzyna kola nastavljala barem dva,tri puta tjedno, sve
dok se missy Anne nije morala vratiti u svoju svakodnevnu kolu, nekako u isto vrijeme
kad Kunta,koji se posve lijepo oporavio,smijeni presretnog guslaa na koijakom sjedalu
massinih taljiga.
Ali, i poslije odlaska missy Anne, Kizzy je iz noi u no ,dok je Bell ila ili plela, a Kunta se
ljuljao u svom stolcu pred kaminom,sjedila nagnuta nad stol tako da joj je olovka gotovo
dodirivala obraz te brino prepisivala rijei iz knjige koju joj je dala missy Anne ili iz
razderanog primjerka jednih massinih odbaenih novina. Kunta bi im sjedio okrenut
leima, a katkad bi uo kako Kizzy pouava Bell, iako je znala da njezina majka zna pomalo
itati i pisati.
Ne, ovo slovo A, mama ,objanjavala bi Kizzy ,a ovo O. Obino krui!
Tokom vremena poe prelaziti na rijei, ba kao to je missy Anne s njom postupala.
Ovo pas, a ovo maka... A ovo Kizzy. . . a ovdi tvoje ime, B-E-L-L. Kako ti se svia?
Sad ti to napii!
A Bell se pravila da joj je silno teko drati olovku dok je to rkala i namjerno pravila
pogreke da Kizzy dade priliku da je ispravi.
Radi kako ti ja pokai,mamca, pa ti pie tako dobro ko ja,ree Kizzy ponosna to ona
jedanput moe neto uiti majku.
Jedne noi, nekoliko tjedana kasnije, kad je Kizzy zaspala nad stolom nakon to je sate i
sate prepisivala posljednju pismenu lekciju missy Anne, Bell otpremi kerku u krevet, a
uskoro i ona legne kraj Kunte i tiho ree:
To vi nije ala! Ono dijete ve zna vi neg ja. Ja nada se to dobro zavri. Gospodne, smiluj
se!
Tokom slijedeih mjeseci Kizzy i missy Anne i dalje su se viale, uglavnom krajem tjedna,
ali ne svakog tjedna i nakon kratkog vremena Kunta nazre ili je udno elio to nazreti,ako
ne ba hlaenje odnosa izmeu njih dvije, a ono nekakvo polagano, suptilno jenjavanje
njihove prisnosti, postupno udaljivanje jer je missy Anne, etiri godine starija od Kizzy,
sazrijevala u mladu enu.
Konano stie vaan dogaaj,njezin dugo oekivani esnaesti roendan, ali tri dana prije
zakazane zabave, svojeglava i raspaljiva missy Anne bijesno dogalopira pred kuu masse
Wallera, bez sedla, na svom konju za jednopreg, pa mu u potoku suza ree da njezina
boleljiva majka hini jednu od svojih migrena,koje se otegnu tjednima da otkae
sveanost. Silno se prenemagala, treptala trepavicama i vukla ga za rukav, preklinjala ga
da dopusti da priredi primanje u njegovoj kui. Nikada joj nita nije mogao odbiti pa je
naravno pristao, i dok je Roosby hrlio po cijelom kotaru i obavjetavao desetke mladih
uzvanika o promjeni adrese, Bell i Kizzy pomagale su missy Anne u svim mahnitim
pripremama u posljednji tren. Zavrile su jedva na vrijeme da Kizzy pomogne miss Anne
navui sveanu haljinu da sie pozdraviti goste.
Ali, priala je kasnije Bell Kunti, im stigoe prve koije, missy Anne odjednom stane
izigravati kao da i ne poznaje Kizzy koja je u ukrobljenoj kecelji neprestano kruila meu
gostima,nosei posluavnike s osvjeavajuim napicima, sve dok jadno dijete ne uletje u

kujnu i ne zaplae ko ljuta godna. Te noi u kolibi Kizzy je jo uvijek plakala, a Bell ju je
nastojala utjeiti:
Ono sad postalo odraslo mlado missy, duo moja, pa sad mori ta briga. Ne znai ona
manje tebi voli ili zbiljam misli nekako zlo. Uvijek doe doba, za sve nas koji odraslo
zbiljam blizu bijela djeca, kad mi jednostavno mora poi svoj put, a oni svoj.
Kunta je sjedio, a u njemu su kipjeli oni isti osjeaji koji su ga proimali kad je po prvi put
vidio kako se missy Anne igra s malom Kizzy u koari. Otada je ve dvanaest kia mnogo
puta molio Alaha da okona prijateljstvo tuobabovske djevojice prema njegovoj Kizzy i
iako su naposljetku njegove molitve bile usliene, ipak ga je i boljelo i srdilo to je ona tako
duboko pogoena. Ali, to bijae potrebno, a ona e zacijelo uiti na tom iskustvu i ono e
joj se urezati u pamenje. tavie, videi napetost na Bellinu licu dok je razgovarala s
Kizzy, Kunta se ponada da se moda ak i Bell izlijeila,barem djelomino ,od svoje bolesne
velike sklonosti prema toj oigledno prevrtljivoj neiskrenoj mladoj missy.
Missy Anne i dalje je posjeivala massu Wallera, ali mnogo rjee nego prije jer su,kako je
Roosby povjerio Bell,njezino vrijeme poeli ispunjavati mladi masse. Kad god bi dola,
uvijek bi svratila do Kizzy, a obino bi donijela staru haljinu da je Bell produlji i proiri za
Kizzy koja je bila krupnija od nje iako nekoliko godina mlaa. Ali sada, kao po nekom
preutnom dogovoru, djevojice bi provele zajedno kojih pola sata, etale i tiho
razgovarale u stranjem dvoritu blizu robovskog sokaka, a onda bi missy Anne otila.
Kizzy bi uvijek gledala za njom, a onda bi se vrlo brzo vratila u kolibu i zadubila u
uenje.esto je itala i pisala sve do veere. Kunti je jo uvijek bilo mrsko to ona postaje
sve umjesnija objema vjetinama, ali se pomirio s time da se ona mora neim zaokupljati
kad je izgubila svoju ivotnu prijateljicu. Sad se i njegova Kizzy primie djevojatvu,
pomisli on, koje e jamano i njoj i njemu donijeti itav niz novih briga.
Ba poslije Boia slijedee,1803. Godine, vjetar je nagomilao snijeg u visoke paperjaste
nanose te su ceste na nekim mjestima bile sakrivene i neprohodne za sva vozila osim za
najvea kola. Kad bi massa izlazio,odazivao se samo za najhitnije sluajeve ,morao je jahati
na konju, a Kunta je ostajao na plantai i marno pomagao Catu, Noahu i guslau u ienju
prilaznog odvojka i u sjei drva da bi se svi kamini mogli neprestano loiti.
Iako su bili odsjeeni od svijeta,ak i od Gazette masse Wallera, koja je prestala stizati
otprilike prije mjesec dana kad je pao prvi veliki snijeg,robovi iz sokaka jo su razgovarali
o posljednjim vijestima to su prodrle do njih, koliko su bijeli masse zadovoljni
vladavnom predsjednika Jeffersona, premda su isprva bili suzdrani prema njegovu
miljenju u pogledu robova. Otkako je postao predsjednik, Jefferson je smanjio obujam
vojske i mornarice, snizio javni dug, ak je ukinuo porez na pokretnine,a tim posljednjim
potezom, ree gusla, pogotovu se svojom veliinom dojmio bijelaca iz klase gospodara.
Ali Kunta ispria da mu se uinilo da bijelci,prilikom njegova posljednjeg putovanja u
kotarsko sredite, prije nego to ih je zameo snijeg ,jo vie hvale predsjednika Jeffersona
zato to je kupio golemi teritorij Louisiana za piljiva tri centa po jutru.
Po ono to ja uj,ree on,mene drago massa Napoleon mora tako jeftino prodaj, jerbo u
Francuska svi diglo na njegova galamu on izgubni previe novac i jote pedes tisua
Francuzi koji pogini ili umiri prije nego pobjedi ono Toussaint na Haiti.
Svi su se jo grijali na aru te pomisli,kad u kasno popodne usred snjene oluje stie crni
jaha i donese massi hitnu poruku od jednog bolesnika, i s jo jednom pogubnom vijeu

za robovski sokak, u vlanoj tamnici na dalekoj francuskoj planini kamo ga je Napoleon

poslao, haianski general Toussaint umro je od hladnoe i gladi.
Kunta je bio tuan i potiten i tri dana kasnije kad je jednog popodneva doklipsao u kolibu
da popije alicu vrue juhe.Strese snijeg s cipela pa onda ue skidajui rukavice, a Kizzy
nade opruenu na slamarici u prednjoj sobi, iskrivljena i zaplaena lica.
Neto ono pokvareno,objasni mu Bell pa procijedi u alicu aj od trave i naredi Kizzy da
sjedne na slamaricu pa da ga popije. Kunta osjeti da ona jo neto od njega krije, a kad je
proveo nekoliko minuta u prezagrijanoj, posve zatvorenoj kolibi oblijepljenoj blatom,
nosnice mu donesu spoznaju da Kizzy doivljava svoje prvo krvarenje.
Ve blizu trinaest kia gledao je svoju Kizzy kako gotovo iz dana u dan izrasta i zrije,a
odnedavna je dokuio da e njezino sazrijevanje u enu biti samo pitanje vremena. Ipak se
osjeao nekako sasvim nepripravljenim na to svjedoanstvo jetka vonja.Provela je u
krevetu jo jedan dan, a onda je snana Kizzy ustala i ila po kolibi,zatim se uputila ka
posao u velikoj kui i Kunta, kao preko noi, prvi put zamijeti kako je propupalo ono neko
uvijek ravno tijelo njegove kerke. S nekom vrstom smetena strahopotovanja vidje da
ima dojke velike kao mango i da joj je stranjica poela bujati i zaobljavati se. inilo se da
ak i hoda na manje djetinji nain.
Kad god bi sada prolazio ispod zavjese to je dijelila spavaonicu od prednje sobe u kojoj je
spavala Kizzy, skretao bi pogled, a kad god Kizzy nije bila sasvim odjevena, nasluivao je
da je i njoj neugodno.
Da su sada u Africi, pomisli on,Afrika mu se katkad inila kao tako daleka prolost,Bell bi
upuivala Kizzy kako da trlja kou maslacem stabla si da bi joj postala sjajna te da
istucanim garom s dna lonca pomodarski i lijepo zamazuje usta, dlanove i tabane. A Kizzy
bi u svojoj sadanjoj dobi ve poela privlaiti mukarce koji trae lijepo odgojenu
djeviansku mladu enu, vjetu svim poslovima. Kuntu je potresala i sama pomisao da e
foto nekoga mukarca ui meu Kizzyna bedra, ali bi se primirio uvjerivi sama sebe da e
se to dogoditi tek poslije redovitog vjenanja. Da je u ovo doba u svojoj rodnoj zemlji, on bi
kao Kizzyn fa bio odgovoran za to da vrlo paljivo procijeni osobne vrline i obiteljsko
podrijetlo svakog mukarca koji bi pokazivao brano zanimanje za Kizzy,da bi joj izabrao
najidealnijega, a on bi odluivao i o prikladnoj cijeni za nevjestu to bi je zatraili za
njezinu ruku.
Ali, nakon kratkog vremena, dok je s guslaem, mladim Noahom i Catom ustrajno istio
snijeg, Kunta postupno postajae samom sebi smijean to uope vie pomilja na te
afrike obiaje i tradicije, jer ne samo to ih se ovdje ne bi mogao pridravati niti ih
potovati, nego bi ga svi ismijali kad bi ih samo spomenuo, ak i crnci. U svakom sluaju,
nije se mogao dosjetiti nijednog mogueg vrijednog udvaraa za Kizzy koji bi bio u
primjerenoj enidbenoj dobi izmeu trideset i trideset i pet kia,a opet je na to mislio!
Morat e sebe prisiljavati da razmilja u skladu sa enidbenim obiajima ovdje, u
tuobabovskoj zemlji gdje su se djevojke openito udavale, to se nazivalo sk.akanje preko
metle za nekog svog vrnjaka.
Kunta neposredno zatim pomisli na Noaha. Mladi mu se oduvijek sviao. U petnaestoj
godini, dvije godine stariji nego Kizzy, Noah je djelovao isto onako zrelo, ozbiljno i
odgovorno koliko je bio visok i snaan. to je o tom vie razmiljao, Kunta je mogao Noahu
nai samo jedan nedostatak, da zapravo nikada nije pokazivao ni najmanje zanimanje za
Kizzy, a da i ne spominjemo da se Kizzy ponaala kao da Noah ne postoji. Kunta je

razmatrao, zato se oni nisu nimalo zanimali jedno za drugo ili barem bili prijatelji? Na
koncu konca, Noah je bio podosta slian na njega kad je bio mladi, pa je stoga bio posve
dostojan Kizyne panje, ako ne divljenja. Zapita se bi li on mogao neto poduzeti da se
njihovi putevi sastanu? Ali tada Kunta osjeti da bi na taj nain najvjerojatnije postigao
samo to da se oni nikada ne spoje. Po svom obiaju zakljui da e biti najpametnije da
gleda svoja posla i, kako se izraavala Bell, kad se mladiu i djevojci koji su stanovali u
istom robovskom sokaku krv pone burkat, on e sa svoje strane zamoliti Alaha neka
prirodi pomogne da krene svojim tokom.
82. POGLAVLJE
uj me, djevojko, ja vie ne oi uj ti vrti repia oko onaj Noah! Odma ja hikorijev prut pa
na tebe!
Kunta koji je iao kui zasta kao ukopan dva,tri koraka od vrata kolibe te sluae Bell koja
je nastavila:
Zato,pa jo ti nema esnajs godina!A to kai tvoj tata kad uj ti tako ponaa?
Mirno se okrene i zaputi stazom u spokoj konjunice da razmisli o posljedicama onoga to
je uo. Da vrti repiom oko Noaha! Bell nije nita osobno vidjela, ali netko joj je rekao.
Bez sumnje tetka Sukey ili seka Mandy, a poznavajui te stare babe,ne bi ga iznenadilo da
su,jedna ili obje, bile svjedokinje neeg posve bezazlenog pa su to preuveliale tek tako da
imaju o emu naklapati. Ali, to su vidjele? Po onomu to je uo od Bell, ona mu to nee
rei osim ako se sve ne ponovi,pa ga ona zatreba da stane tome na kraj. Ni u snu mu ne bi
palo na um da Bellu zapitkuje za takve stvari, jer je to odvie nalikovalo na bapsko
naklapanje.
Ali to ako to nije bilo tako bezazleno? Je li se Kizzy zbilja epirila pred Noahom? Ako jest,
to je on uinio da je ohrabri na to? Djelovao je kao estit mladi, vrsta znaaja ali nikad
se ne zna.
Kunta vie nije znao to da misli. U svakom sluaju, kao to ree Bell, njihovoj keri bijae
tek petnaest kia, a po obiajima u tuobabovskoj zemlji bila je to jo prerana dob da
djevojka misli na udaju. Shvati da ne zauzima nimalo afriki stav, ali nekako jo nije bio
pripravan na pomisao da Kizzy ide unaokolo s velikim trbuhom kao to je vidio tolike
njezine vrnjakinje, pa i mlae.
Meutim, ako se uda za Noaha, pomisli on, barem e njihovo dijete biti crno, a ne poput
onih blijedih beba boje bijele kave to su ih raale majke koje su silovali pokvareni masse
ili nadzornici. Kunta je zahvaljivao Alahu to ni njegova Kizzy niti ijedna druga ena iz
robovskog sokaka nikad nije prola tu stranu kunju, bar ne otkako je on ,bio na plantai,
jer je bezbroj puta sluao kako massa Waller meu prijateljima govori da najstroe
osuuje mijeanje bijele i crne krvi.
Slijedeih nekoliko tjedana, kad bi se ukazala prigoda, Kunta je kriomice motrio Kizzynu
stranjicu ne bi li opazio kakav znak mijeanja. Nikad je nije u tome zatekao,ali
jedanput,dvaput i on i ona bi se osupnuli kad bi neoekivano uao u kolibu i naao je kako
se vrti i vrti, trza glavu i sanjarski pjevui. Kunta je takoer budno drao oko na Noahu,
primijetio je da sada,za razliku od prije Noah i Kizzy jedno drugom kimaju glavom i

smjekaju se kad god bi se mimoilazili. to je vie o tome mozgao, to je jae sumnjao da oni
vjeto prikrivaju svoj ar.
Nakon kratkog vremena Kunta zakljui da nee biti nikakva zla u tome da Noah i Kizzy
javno idu u etnje i razgovaraju, da je on prati na vjerske zborove ili na plesne veeri koje
su se odravale svakoga ljeta, gdje e joj Noah svakako biti poeljniji partner od kakva
drskog stranca.Bijae zapravo mogue i to da poslije jo jedne ili dviju kia Noah postane
Kizzy dobar brani drug.
Kunta odjednom shvati da je i Noah poeo promatrati njega isto onako podrobno kao on
Noaha, a sad je Kunta uzrujano iekivao da mladi skupi hrabrosti da zapita da li bi
mogao oeniti Kizzy.
Bijae nedjeljno popodne poetkom travnja, massa Waller je poslije crkve doveo kui u
goste jednu obitelj pa je Kunta pred konjunicom latio jednopreg gostiju ,kad mu neto
apnu da digne pogled te opazi garavog i vitkog Noaha kako odluno ide stazom iz
robovskog sokaka.
Kad je doao do Kunte, izgovori bez oklijevanja, kao da je unaprijed uvjebao rijei:
Starac, jedino vami ja moe vjeruj. Ja mora nekomu se povjeri. Ja vako vie ne moe ivi.
Ja mora bjegni!
Kunta se toliko zaprepasti da isprva ne mogae smisliti to da kae. naprosto je kao
ukopan buljio u Noaha.
Naposljetku se Kunti vrati dar govora:
Ti nigdi ne bjegne s Kizzy! Nije to bilo pitanje ve prijetnja.
Ne, gospodne, ja njoj ne oe stvara neprilika. Kunta se zbuni. Poslije kratke utnje
suzdrljivo izjavi:
Svaki ovjek katkad misli, on bjegni!Noah ga pogleda ravno u oi:
Kizzy mene reklo, gospoa Bell njoj prialo, vi bjegni etir puta!
Kunta kimne glavom,na njegovu licu nije se moglo razabrati da sada misli na to kakav je
sam bio u tim godinama. Tek bijae stigao ovamo, a oajniki ga je opsjedala mora, pobjei,
pobjei, pobjei, pa mu svaki dan koji je pretjecao u iekivanju i vrebanju slijedee kakve
takve prigode, bijae nesnosno muenje. Odjednom mu se u glavu usadi spoznaja da ako
Kizzy za to ne zna, a Noahova reenica mogla se protumaiti kao da ona ne zna,kad
iznenada iezne njezin voljeni, ona e zacijelo gorko plakati, tako brzo poslije ubitane
boli to joj je nanijela tuobabovska djevojka. Pomisli da se tu nita ne da uiniti. I jo
pomisli da iz niza razloga mora paljivo odmjeriti sve to bude rekao Noahu.
Ja ne kae tebe bjegni ili ne bjegni,ozbiljno e on.
Ali, ti mora budni spremno pogini kad oni tebi uvati. Inae ti jote ne spremno za bijeg.
Ne misli ja oni meni uvati ,odvrati Noah.
uj ja, glavno sijedi zvijezda Sjevernjaa. Razno bijelo kvekeri i slobodno niger nami
pomagaj krije po danu. Ja ondak slobodno im ja doe na rijeka Ohio!
Kako on malo zna, pomisli Kunta. Kako moe i zamisliti da je bijeg bar tako jednostavan?
Ali tad shvati da je Noah mlad,kao to je i on bio, i da kao veina robova Noah gotovo nikad
nije preao mee rodne plantae. Stoga su bjegunce, a pogotovo teake, obino tako brzo
hvatali, okrvavljene, izgrebane trnjem, izgladnjele, dok su tumarali po umama i
movarama punim vodenih zmija i egrtua. U tren oka Kunta se prisjeti tranja, pasa,
puaka, bieva ,sjekire.

Ti ne zna o em govori, momak!istisne on kroza zube,ali poali za tim rijeima gotovo

istog asa kad ih je izgovorio.
Ja oe rekne, ne budni to tako lako! A ti uje za lovaki pas krvosljednik koji nas vataj?
Noah gurnu desnu ruku u dep i izvue no. Rastvori ga,otrica bijae toliko izbruena da
je izgubila sjaj.
Ja misli, crknuto pas ne pojedi nikoga! Pravo je Cato rekao da se Noah niega ne boji,sjeti
se Kunta.
Ja ne moe dopusti mene ita zaustavi.ree Noah, sklopi no i ponovo ga spusti u dep.
Pa, ako ti eli bjegni, ti ondak pobjegne .izjavi Kunta.
Ja ne zna tono kada ,kazao je Noah.
Ja zna samo, ja mora idi. Kunta jo jedanput nespretno naglasi:
Paz, ti ne umjea Kizzy!
Noah kao da se uope nije uvrijedio. Pogledao je Kuntu ravno u oi:
Ne, gospodne! Oklijevao je.
Ali, kad stigne ja na Sjever, ja radi da iskupi njezino sloboda. Umukao je.
Vi Kizzy nita ne govori, je l' da? Sad oklijevae Kunta. Onda izusti:
To izmeu tebi i ona.
Ja kae njoj kad budni vrijeme.ree Noah. Kunta uzbueno obuhvati rukama mladievu
ruku:
Nada se ja, ti pobjegne!
Ondak, do vienja! dobaci Noah pa se zaputi natrag u robovski sokak.
Kad je te noi sjedio u prednjoj prostoriji kolibe i buljio u niske plamike klade hikorija to
je gorjela u kaminu, Kunta je na licu imao onaj odsutan izraaj po kojemu su Bell i Kizzy iz
prolih iskustava znale da e im biti uzaludan svaki napor da s njim razgovaraju. Bell je
utke plela. Kizzy se po svom obiaju zgurila nad stolom i vjebala pisanje. Kunta odlui da
kad izae sunce zamoli Alaha da Noahu dade dobru sreu. I opet pomisli da e Noahov
bijeg jo jedanput potpuno smlaviti Kizzyno povjerenje kojemu je ve missy Anne nanijela
onako teak udarac. On die pogled pa promatrae lice svoje ljubljene Kizzy koja je tiho
micala usnama i prstom prelazila preko stranice.inilo se da je ivot svih crnih ljudi u
tuobabovskoj zemlji pun patnji, ali on poeli da je potedi bar jednog dijela muka.

83. POGLAVLJE
Tjedan dana poslije Kizzyna esnaestog roendana, u rano jutro prvog ponedjeljka
mjeseca listopada, kad su se teaci iz robovskog sokaka po obiaju skupljali da krenu na
svakodnevni posao, netko znatieljno zapita:
A gdi Noah?
Kunta koji je sluajno stajao u blizini i razgovarao s Catom, odmah je znao da je Noah
pobjegao. Vidje kako se ljudi okreu i gledaju unaokolo, meu njima i Kizzy, koja se trudila
da zadri krinku iznenaenja. Pogledi im se sretnu i ona obori oi.
Mislila ja on u rana zora idi s tobom amo, ree Catu Noahova mati Ada.
Ne, ba mu ja tijo isprai guzca to spavaj dokasna ,odvrati Cato.

Cato zalupi pesnicom na zatvorena vrata kolibe u kojoj je neko stanovao stari vrtlar. Noah
ju je naslijedio nedavno, za svoj osamnaesti roendan. Cato silovito otvori vrata i upadne
unutra bijesno viui:
Noah!
Izaao je. Djelovao je zabrinuto.
Ovo mi na nj ne slii.tiho je rekao. Onda svima zapovjedi da urno pretrae svoje kolibe,
zahod, spremita, polja.
Svi ostali ratrkali se u svim smjerovima, Kunta se ponudio da e pretraiti konjunicu.
Noah! Noah! glasno je izvikivao zbog svih koji su ga mogli uti, iako je znao da to nije
potrebno,a konji u pregradama prestadoe vakati jutarnje sijeno i zaueno ga pogledaju.
Onda Kunta virne kroz vrata, i vidjevi da nitko ne ide u tom pravcu, pohrli unutra te se
urno popne na sjenik, klanjae i po drugi put preklinjae Alaha da Noahu dade uspjeh u
bijegu.
Cato zabrinuto poalje ostale teake u polje, rekavi im da e im se on i gusla uskoro
pridruiti,gusla se mudro ponudio da pomae u poljskim poslovima otkako se smanjio
njegov prihod od sviranja na plesovima.
On sigurno pobjegni.promrmlja gusla Kunti kad se naoe u stranjem dvoritu. Kunta
neto proguna, a Bell izjavi:
On jo nikada ne izostaj s posla, a nou se ne skii. Tada Cato izree ono to je sve njih
najvie titilo:
Mora mi kae to massi! Gospodne, smiluj se!
Poslije ustrog dogovaranja Bell predloi da to kau massi Walleru tek kad pojede
doruak, jer momak jednostavno nekamo oo pa se boji vrati prije nego jopet budi mrak,
da cestovni patroli ne uvati njega.
Bell odnese massi doruak koji je najvie volio,breskve kuhane u vlastitom soku i
prelivene gustim likerom, unku dimljenu hikorijevim drvom, kajganu, prekrupu, vreli
pekmez od jabuka i dvopek od tuenog masla.ekala je da on zatrai drugu alicu kave pa
da mu onda ree.
Ma ...rije joj zape u grlu.
Massa, Cato zamoli meni, ja vama kae ono mladi Noah jutros, kako nama izgleda, ne
ovdi!
Massa odloi alicu te se namrti.
A gdje je onda? Pokuava li mi rei da je otiao pa negdje lei pijan i da misli kako e se
danas vratiti, ili pak kae da misli da pokuava pobjei?
Svi mi kae, massa, zadre Bell,da bi se reklo nema on ovdi, a svukud mi ga trai.
Massa Waller zagleda se u alicu kave.
Dat u mu vremena do noas ,ne, do sutra ujutro ,prije nego ita poduzmem.
Massa, on dobro mladi, roeno i odgojeno ovdi, na vae imanje i cijelo svoja ivot dobro
radi, nikada ni vama ni nikome ne pravi neprilika
Hladno pogleda Bell:
Ako je pokuao pobjei, poalit e.
Da, massa. '
Bell istri u dvorite i ree ostalima to je kazao massa.No, tek to su Cato i gusla pohrlili
u polje, massa Waller zovnu Bell i naredi da se upregnu kola. Cijeli dan dok ga je vozio od
bolesnika do bolesnika, Kunta je lebdio izmeu radosti,pri pomisli da je Noah umakao i

tjeskobe mislei na trnje i gutike i na pse. Nasluivao je koliko se tek Kizzy nada i kakve
muke proivljava.
Naveer na opem skupu svi su govorili jedva ujnim apatom.
Ono djeak pobjeglo.ree tetka Sukey.
Ja mu to jo prije u oima proitala.
Znam ja, to mladi ne bi pobjeglo, pijani! Nikako! izjavi seka Mandy.
Noahova mati Ada izgubila je glas jer je cijeli dan plakala.
Moje dijete nikad meni ne govorio o bijeg! Gospodne! Misli vi massa proda njega?
Nitko se nije usudio da odgovori.Vrate se u kolibu,a Kizzy briznu u pla im su uli, Kunta
se osjeao bespomonim, jezik mu je otkazao. Ali Bell bez rijei prie stolu, obgrli kerku
koja je jecala i privue njezinu glavu svom trbuhu.
Doe utorak ujutro, a Noahu ni traga ni glasa. Stoga massa naredi Kunti da ga odveze u
sjedite kotara i zaputi se ravno u spotsilvanijsku tamnicu. Poslije jedno pola sata izae sa
erifom i otresito zapovjedi Kunti da vee erifova konja iza kola i da ih onda poveze kui.
erifa emo ostaviti kod Creek Roada .ree massa.
Sad toliki nigeri bjee da jedva izlazimo na kraj s njima.Radije okuavaju sreu u umi
nego da ih prodaju dolje na Jug
erif je govorio neprestano otkako je jednopreg krenuo.
Otkako imam plantau,izjavi massa Waller,nikad nisam prodao ni jednoga osim ako bi
naruio moja pravila, i oni to dobro znaju.
Vrlo su rijetki nigeri koji cijene dobre gospodare,doktore,vi to znate.uzvrati erif.
Kaete da je momku oko osamnaest godina?Pa, ako je kao veina teaka njegove dobi,
postoje veliki izgledi da pokuava pobjei na Sjever.
Kunta se ukoi.
Kuni robovi openito su prepredeniji i domiljatiji, obino se pokuavaju izdavati za
slobodne nigere ili pak kau cestovnim patroldijama da ih je gospodar poslao za poslom,
a da su izgubili putnice. Nastoje se probiti do Richmonda ili do nekog drugog velikog grada
gdje se mogu lake kriti medu tolikim nigerima i moda nai posla.erif je zastao.
Osim majke koja ivi na vaem imanju,ima li taj va momak na nekom drugom mjestu
kakve druge rodbine kojoj moda pokuava pobjei?
Koliko ja znam, nema.
A znate li moda,ima li negdje kakvu curu,jer kad tim mladim bikovima uzavre krv u
ilama, ostavit e vam mazgu u polju i nestati.
Koliko ja znam, nema .odvrati massa.
Ali na mojoj plantai je jedna djevojka,kerka moje kuharice, jo je vrlo mlada, ima, ako se
ne varam, petnaest,esnaest' godina.Ne bih znao jesu li se oni valjali u sijenu ili ne. Kunta
gotovo prestade disati.
Znao sam i takvih koje su u dvanaestoj godini imale djecu! smijuljio se erif. Mnoge od
tih mladih nigerskih enskinja znaju privui i bijele ljude, a crni momci bi za njih duu dali!

Dok je sav kipio zbog uvrede, Kunta u kako massa Waller kae glasom koji je odjednom
postao leden:
Sa svojim robovima odravam to manje osobnih veza, pa niti znam niti me je briga kakvi
su njihovi privatni poslovi.
Da, da, naravno .urno ubaci erif. Ali tada se massin ton ublai:

Znai, po vaem miljenju taj momak je moda pobjegao da posjeti djevojku na nekoj
drugoj plantai. Ja to ne znam, a ostali, naravno, ne bi rekli ni da znaju. Zapravo se svata
moglo dogoditi,kakva tunjava pa moda on sada negdje lei polumrtav. ak je mogue i to
da su ga zgrabili neki od onih siromanih bijelaca koji kradu robove. Kao to znate, ovdje
se to dogaa, tavie, time se bave i neki bezobzirni trgovci. Ponovo vam kaem, ne znam,
ali mi rekoe da je ovo prvi put to mladia nema.
erif ree, sad ve znatno opreznije nego prije:
Rekoste mi da se rodio na vaoj plantai i da nikad nije mnogo putovao?
Mislim da ne bi bio u stanju doi ni u Richmond,odvrati massa,a kamoli na Sjever.
Ali nigeri izmjenjuju mnoge informacije o putevima. Kazao je erif.
Neke smo pohvatali i mlatili ih dok nisu priznali da su zapravo u glavama imali
zemljopisne karte mjesta kuda e,kako im rekoe,bjeati i gdje e se skrivati. Mnogo toga
moe se pripisati onim bijelim ljubiteljima nigera, kao to su kvekeri i metodisti. Ali
budui da on nikada nikamo nije iao, i jo nikada nije pokuavao pobjei,i dosad vam
nikad nije stvarao nikakvih neprilika, kladim se da e se on, poslije jo jedno dvije,tri noi
u umi, vratiti smrtno prestraen i poluizgladnio. Niger bi sve uradio kad mu je eludac
prazan. Tako ete utedjeti troak oglasa u Gazetti nagradu onim lovcima na nigere koji
bi mu psima uli u trag. Iz iskustva mislim da on ne spada u one dokone crne odmetnike
koji sada tumaraju movarama i Aimama, napadaju i ubijaju ljudima stoku i svinje, kao da
su to zeevi.
Nadam se da imate pravo ,ree massa Waller,ali, u svakom sluaju, on je prekrio moja
pravila samim tim to je bez mog doputenja otiao, stoga u ga smjesta prodati na Jug.
Kunta i tako vrsto stisne voice da mu se nokti zarinu u dlan.
Znai da vam ovdje negdje trkara dobrih tisuu dvjesto do tisuu i pol dolara.izusti
erif.
Napisali ste mi njegov opis, a ja u ga dati cestovnim patroldijama u kotaru, pa ako ga
uhvatimo ili ita ujemo, odmah u vam javiti.
U subotu ujutro poslije doruka Kunta je timario konja ispred konjunice kad mu se uini
da uje Catov zviduk to je oponaao kozodojev zov. Nauli ui i ponovo ga zau. Brzo
privee konja za jedan stup pa urno odepa stazom do kolibe.Kroz eoni prozor mogao je
gotovo vidjeti raskre glavne ceste i prilaznog odvojka do velike kue. Znao je da je Catov
zov upozorio i Bell i Kizzy u velikoj kuci.
Onda vidje kako se prilaznim odvojkom primiu kola i odjednom ga obuze tjeskoba kad
opazi da ih vozi erif. Milosrdni Alahu, zar su uhvatili Noaha? Dok je Kunta gledao kako
erif skae iz kola, njegovi godinama izotravani nagoni tjerali su ga da izjuri van te da
napoji i natimari posjetioeva zasoptalog konja, ali stajao je kao prikovan za prozor kolibe
i zurio u erifa koji je hitao uza stube velike kue preskaui dvije stepenice odjedanput.
Prolo je samo nekoliko minuta kad Kunta ugleda Bell kako gotovo posrui izlazi kroz
kuhinjska vrata. Ona potri ,a Kuntu obuzme straan predosjeaj trenutak prije nego to je
ona umalo istrgnula iz arki vrata njihove kolibe.
Lice joj je bilo iskrivljeno, obliveno suzama.
erif i massa govoru s Kizzy!vrisne ona.Te rijei ga oamute.Naas je s nevjericom buljio
u nju, a onda je silovito pograbi i prodrma zapitavi:
to on oe?

Guei se u jecajima, povienim i isprekidanim glasom uspjela mu je rei da je massa, tek

to je erif upao u kuu, pozvao Kizzy koja je gore na katu istila njegovu sobu.
Kad ja ula da se dere na nju, u kuhnji, jurnula ja u hodnik pred salonom, odandi uvijek
prislukujem,al ne moem ja svatit nita jasno osim da je jako ljut ...Bell je soptala i gutala
rijei.
Onda ja ula da massa zvoni na moje zvonce pa ja ou otrat nazad nek izgleda da sam
dola iz kuhnja. Al massa je eko na pragu i pritisko dugme iza sebe. Nikad ga nisam vidila
da me nako gleda. Reko mi je, ladno ko led, da se kupim iz kue i da ostanem van dok me
ne pozove!
Bell poe pred prozori i zagleda se u veliku kuu. Nije mogla povjerovari da se ono to je
upravo ispriala uistinu dogodilo.
Gospodne boe, to to erif oe od moja erka? zapita ona s nevjericom.
Kuntin se um oajniki hvatao mogunosti da neto poduzme. Da otri u polje pa da
uzbuni teake koji su tamo kopali? Ali nagon mu je govorio da se u njegovoj odsutnosti
svata moe dogoditi.
Bell je prola izmeu zastora u njihovu spavau sobu i zaklinjala Isusa to ju je grlo nosilo.
Jedva se suzdrao da ne odjuri za njom i zaurla da sada zacijelo i sama uvia ono to joj on
ve gotovo etrdeset kia pokuava kazati, da je lakovjerna, zaslijepljena i obmanuta ako
misli, ta ima dobroga u massi ni u bilo kojem drugom tuobabu.
Idem ja nazad nutri!odjednom vrisne Bell.Izjuri izmeu zavjesa pa kroz vrata.
Kunta je gledao kako ona nestaje u kuhinji. to li e ona uiniti? Istri za njom i virne kroz
vrata zatiena mreom. Kuhinja bijae prazna, a unutranja vrata zalupe.Ue unutra, tiho
zatvori mreasta vrata i na prstima proe kroz kuhinju. Zastane, stavi jednu ruku na vrata
i stisne drugu pesnicu, naulivi ui da uje i najslabiji zvuk ali uo je samo svoje teko
disanje.
Tad zauje:
Massa ? tiho je zovnula Bell. Odgovora nije bilo.
Massa?ponovo je zazvala, glasnije, prodornije.uo je kako se otvaraju salonska vrata.
Gdje moja Kizzy, massa?
Ja je uvam ,kruto e on.
Neemo dopustiti da i ona pobjegne!
Ne svaam vas, massa. Bell je govorila tako tiho da ju je Kunta jedva uo.
To dijete nikad nije izalo niti iz vaega dvorita.
Massa htjede neto rei, ali se predomisli.
Moda zaista ne zna to je uinila.ree on.
Uhvatili su onog mladog Noaha, ali je prije toga teko izbo noem dvojicu cestovnih
patroldija,koji su posumnjali u lanu putnicu to ju je nosio. Pribjegli su sili, pa je
naposljetku priznao da mu putnicu nisam napisao ja nego tvoja kerka. Ona je to priznala
erifu.
Na trenutak, dug i uasan,nasta tiina, a onda Kunta zau vrisak i tree korake. Naglo je
rastvorio vrata, a Bell projuri kraj njega,odgurnuvi ga u stranu snagom mukarca,pa izleti
kroz kuhinjska vrata. Predvorje bijae prazno, a salonska vrata zatvorena. Izjuri za njom i
stigne je pred vratima kolibe.
Massa e prodat Kizzy, ja to zna! povie Bell. U njemu se neto prelomi.

Odo ja po nju! ispusti on kroz stisnuto grlo pa to su ga noge nosile odepa natrag prema
velikoj kui i upadne u kuhinju,a Bell za njim uzastopce. Podivljao od gnjeva gurne
unutranja vrata pa nahrupi u hodnik to mu je bilo najstroe zabranjeno.
Massa i erif se okrenu,na licima im se odraavala nevjerica,kad se salonska vrata s
trijeskom otvore.Tu Kunta naglo zastade, u oima mu je sijevao ubilaki gnjev. A iza njega
je urlala Bell:
Gdi je naa erka? Doli mi po nju!
Kunta vidje kako erifova desnica klizi prema futroli revolvera, a massa drekne:
Napolje!
Zar vi, nigeri, ne ujete?
erif je izvlaio revolver, a Kunta zaeli skoiti na nj, upravo kad je iza sebe zauo drhtav
Bellin glas:
Da, massa,i outio kako ga ona oajniki potee za miicu. Onda mu noge kliznu preko
praga i odjednom zalupe vrata, a klju se resko okrene u bravi.
Dok se Kunta sa enom zgurio u predvorju,u zemlju da propade od srama zauju priguen
razgovor gospodara, i erifa,a onda bat koraka, iznemoglo koprcanje nogu,zatim Kizzyn
pla pa trijesak glavnih vrata to su zalupila.
Kizzy! Kizzy, erce! Gospodne boe, ne dopusti im da prodaju moje Kizzy!
Bell je jurnula kroz kuhinjska vrata,a Kunta za njom,njezin vrisak zauju teaci i odmah
dotre. Cato je stigao upravo na vrijeme da vidi kako Bell mahnito vriti i skae gore,dolje
dok ju je Kunta medvjeim zagrljajem prikivao za zemlju.Massa Waller je silazio niza
veliko stepenite ispred erifa koji je za sobom vukao Kizzy, plakala je i bacakala se prema
natrag ,na lancu.
Majko! Majkoooo! vritala je Kizzy.
Bell i Kunta skoe s tla pa jurnu uz kuu bijesno kao dva lava to se spremaju za napad.
erif izvue revolver pa ga uperi ravno u Bell. Zastala je kao ukopana. Zurila je u Kizzy. Bell
uspije iz grla istisnuti pitanje:
Jesi l' uinila ono to oni govoru?
Svi su gledali Kizzynu agoniju dok su njezine pocrvenjele uplakane oi nijemo dale
odgovor,letjele su, preklinjui, od Bell i Kunte do erifa i gospodara,ali nita nije rekla.
O, Isuskrste!zaurla Bell.
Massa, molim vas, smilujte se! Nije to uinla hotimino! Nije znala to radi! Missy Anne ju
je nauila pisat!
Massa Waller ledeno proslovi:
Zakon je zakon. Prekrila je moja pravila. Poinila je zloin. Moda je postala suuesnicom
ubojstva. Rekoe mi da jedan od onih bijelaca lebdi izmeu ivota i smrti.
Nij ona noom ubola ovjeka, massa! Massa, radi za vas otkako je dovoljno velka da nosi
vau nonu posudu!A ja vam preko etrdes godina kuham i vjerno sluim, a on
...pokazujui prstom Kuntu ona promuca:
On vas gotovo isto tolko dugo vozi svagdi kud idete. Massa, zar sve to nimalo ne vrijedi?
Massa Waller izbjegavao je da je pogleda u oi:
Obavljali ste svoj posao. Nju emo prodati i gotovo.
Samo najgore bijelci iz nieg klasa rastavljalo obitelji!povie Bell.
Vi nisi taki!

Massa Waller bijesno dade znak erifu, koji grubo povue Kizzy prema kolima. Bell im
preprijei put.
Ondak prodajte meni i oca njezina njome! Ne razdvajajte nas!
Mii se s puta! zarei erif pa je surovo odgurne u stranu.
Kunta riknu, baci se naprijed kao leopard pa akama srui erifa na zemlju.
Spasi me, fa! vrisnu Kizzy.
Uhvatio ju je oko struka i bjesomuno povukao njezin lanac.
Kad ga erif drkom revolvera odalami iznad uha, Kunti se uini da e mu glava prsnuti.
Srui se na koljena, Bell skoi prema erifu, ali njegova ispruena ruka teko se spusti te je
izbaci iz ravnotee.erif baci Kizzy u stranji dio svojih kola i kljocnu klju u bravi njezina
lanca. Okretno se vine na sjedite i oine konja koji se trgne i pokrene kola ba kad se
Kunta s mukom osovio na noge. Oamuen, dok mu je u glavi sve umilo, ne osvrui se na
revolver, skoi za kolima koja su poveavala brzinu.
Missy Anne!...Missy Annnnnnnnnnnne!vriskala je Kizzy to ju je grlo nosilo. Missy
Annnnnnnnnnnnnnnnne!
Svaki as ponovo bi se razlijegali ti povici,inilo se da lebde u zraku iza kola koja su se brzo
kotrljala prema glavnoj cesti.
Kad Kunta poe posrtati i hvatati zrak, kola ve bijahu odmakla pola milje. Kad je zastao,
dugo je jo gledao za kolima dok se praina nije slegla i dok se pred njim nije unedogled
pruala prazna cesta.
Massa se okrene i urno, pognute glave, ue u kuu, proavi pokraj Bell koja se jecajui
zgurila uz najdonju stepenicu. Kao u snu Kunta se polako odgega natrag na prilazni
odvojak, kad mu odjednom u glavi bljesne sjeanje iz Afrike, pa se on,blizu proelja
kue,sagne i stane se ogledavati po tlu.
Izabere najjasnije otiske koje su Kizzyne bose noge ostavile u praini, skupivi u obje ake
prah tih stopa, jurne prema kolibi. Drevni preci su govorili, ako se dragocjena praina
pohrani na neko sigurno mjesto,omoguit e Kizzyn povratak onamo gdje su ostali tragovi
njezinih stopa. Uleti kroz otvorena vrata kolibe, oi mu sijevnu po prostoriji i zaustave se
na polici gdje se nalazila njegova tikva s oblucima. Skoi onamo, ali trenutak prije nego to
e rastvoriti skupljene ake da uspe prah, odjednom spozna istinu, njegova Kizzy je otila i
nee se vratiti. Nikada vie nee vidjeti svoju Kizzy.
Zgrena lica, Kunta zavitla prah prema stropu kolibe.
Suze su mu lile iz oiju, pograbi teku tikvu i die je visoko iznad glave, usta mu se razjape
u nijemom kriku,svom snagom tresne tikvu na pod tako da se rasprsnula, udarivi o
nabijenu zemlju. Izlete njegova esto ezdeset dva oblutka koja su predstavljala svaki
mjesec u njegovih pedeset pet kia i stanu divlje poskakivati u svim smjerovima.
84. POGLAVLJE
Slaba i oamuena, leae Kizzy u mraku na jutenim vreama, u kolibi u koju su je gurnuli
kad je malo nakon sutona stigla ovamo na mazginoj zaprezi. Kao u magli zapita se koliko je
sati, inilo se da no vjeno traje. Pone se vrpoljiti i koprcati, nastojei sebe prisiliti da
misli na neto,na bilo to, to je nee uasnuti. Ve se po stoti put trudila da smisli kako da
se probije gore na Sjever, tamo gdje, kako je esto sluala, odbjegli crnci mogu stei

slobodu. Poe li krivim putom, moe se obresti na dubokom Jugu gdje su ,govorahu
ljudi,gospodari i nadglednici jo gori od masse Wallera. U kojem smjeru se nalazi Sjever?
Nije znala. Bilo kako bilo, ja u pobjei, zarekla se ona, puna gorine.
Kad je prvi put ula kripu vrata na kolibi, kao da ju je netko iglom bocnuo u kimu.
Skoivi na noge i ustuknuvi u mrak, opazi ovjeka kako kriom ulazi zaklanjajui
savijenim dlanom plamen votanice. Iznad svjetla prepozna lice bijelca koji ju je kupio, a u
njegovoj drugoj ruci spazi bi kratke drke, uzdignut, spreman da oine. Ali najvie se
ukoi zbog poudnog izraza utisnutog na bijelevu licu.
Volio bih da te ne moram ozlijediti.ree on. Zadah alkohola koji se irio iz njegovih usta
gotovo ju je zaguio. Shvatila je njegovu namjeru. Htio je raditi s njome ono to je tata
radio s mamom kad bi ona ula neobine umove iz njihove sobe, odvojene od njezine
zastorom, kad su oni mislili da ona spava. Htio je da rade ono za to ju je preklinjao Noah
kad su etali du ograde, a na to je ona vie puta umalo popustila, osobito one noi uoi
njegova bijega, ali ju je previe preplaio kad je promuklo progovorio: Ou da rodi moje
dijete! Pomisli da je ovaj bijelac vjerojatno lud kad smatra da e mu ona dopustiti da to s
njom radi.
Nemam vremena da se sad s tobom igram! Bijelcu se zapletao jezik. Kizzy je mjerkala
kako da projuri kraj njega i pobjegne u mrak, ali on kao da shvati njezinu nakanu, jer se
malko odmakne u stranu, nije skidao oiju s nje ni onda kad se nagnuo i nakrivio svijeu te
kapao rastopljeni vosak na sjedalo jedine i razbijene stolice u kolibi. Onda plamiak lizne
uvis. Kizzy je polako uzmicala, i osjeti kako joj lea struu po zidu.
Zar nema dovoljno razuma da shvati da sam ja tvoj novi massa? Odmjerio ju je, a na
usnama mu se pojavi neka vrst osmijeha, grimase.
Zgodna si ti djevojka. Mogao bih te i osloboditi ako mi se dovoljno svidi .
Kad je skoio i zgrabio je, Kizzy se istrgnula vritei, a on bijesno opsuje i zamahnu biem,
s praskom joj se ovije oko ije.
Kou u ti oderati!
Kizzy nasrne kao podivljala pa mu zarine nokte u izoblieno lice, ali on ju je polako i grubo
gurao prema tlu. Opet se uspravila, no on je ponovo zavitla na pod. Onda je kleknuo kraj
nje, jednom je rukom priguivao njezinu vrisku: Molim vas, massa, molim vas!a drugom
joj je trpao u usta prljavu jutenu vreu dok je nije uutkao.
Lamatala je rukama u agoniji, propinjala se da ga zbaci sa sebe, a on je udarao njezinom
glavom o zemlju, pa jo jednom, pa jo jednom, pa jo jednom, a onda ju je poeo
ukati,sve ee i ee,dok Kizzy ne osjeti kako joj haljinu povlai prema gore i cijepa
donju odjeu. Dok se bjesomuno izvijala ,vrea koju joj je gurnuo u usta priguivala je
njezinu vrisku,osjeti kako je njegove ruke pipkaju medu bedrima i idu sve vie, pronalaze i
opipavaju njezine stidne dijelove, stiskaju ih i rastvaraju.ovjek je jo jednom oamari i
oamuti pa strgne naramenice i pone otkapati hlae. Onda nastupi vatrena bol dok je
probijao put u nju,i Kizzy pomisli da e se sva raspuknuti.A to se nastavljalo i nastavljalo
sve dok naposljetku nije izgubila svijest.
U ranu zoru Kizzy zamiri i pogleda. Htjela je u zemlju propasti kad vidje da se nad nju
nagnula mlada crna ena te krpom i toplom sapunjaom blago prelazi preko njezinih
stidnih dijelova. Kad Kizzy ustanovi da je uinila i pod sebe, smeteno sklopi oi, a uskoro
osjeti da ena i to isti. Kad Kizzy ponovo pritvori oi, vidje da enino lice izgleda posve

prirodno, kao da pere rublje, kao da je to samo jedna od brojnih dunosti koje su je zapale
u ivotu. Naposljetku poloi ist runik preko Kizzynih slabina i zine u Kizzyno lice.
Sumnjam da ti je sad do razgovora,proape ena, pokupi prljave krpe i kantu s vodom,
spremajui se da izae. Sve to uklijeti laktom jedne ruke, opet se nagne pa slobodnom
rukom povue jutenu vreu prema gore te pokrije vei dio Kizzyna tijela.
ek malo, donijet u ti togod za jest.ree ona pa izae iz kolibe.
Kizzy osta leati,osjeala se kao da lebdi u zraku.Nastojala je samu sebe uvjeriti da se ono
neiskazivo, nezamislivo nije dogodilo, ali prodorna bol koja joj je parala razderane stidne
dijelove podsjeti je da se to desilo. Outi se uprljanom do krajnosti, kao da sramotu nikad
nee moi isprati. Pokua promijeniti poloaj, ali bol se proiri. Ne miui tijelo, vrsto
obavije vreu oko sebe kao da se na neki nain eli zatititi od daljnjih uvreda, ali bol se
pojaa.
Kroz Kizzynu glavu prolete etiri prethodna dana i noi. Jo i sad je vidjela uasnuta lica
svojih roditelja, i sad je ula njihove bespomone urlike kad su je silom odvukli. Jo se
sjeala kako je nastojala pobjei od bijelog trgovca kojemu ju je izruio erif kotara
Spotsylvania,zamalo mu je umakla kad se udaljila pod isprikom da mora na stranu.
Naposljetku stigoe u nekakav gradi gdje ju je poslije dugog ogorenog i bijesnog
nadmetanja,trgovac na kraju prodao ovom novom massi koji je ekao da se spusti mrak pa
da je siluje. Majice! Tatice! O, kad bi njezin zov mogao doprijeti do njih,ali oni nisu znali ni
gdje je ona. A tko zna to li se njima dogodilo? Znala je da massa Waller nikada ne bi
prodao ni jednog roba koga je imao osim kad pregaze njegove propise. Oni su,
pokuavajui sprijeiti massu da nju proda, jamano naruili desetak takvih propisa.
A Noah, to je s Noahom ? Negdje pretuen nasmrt ?I ponovo Kizzy ivo navre u sjeanje
Noah kako bijesno zahtijeva da ona,u dokaz svoje ljubavi,iskoristi svoju vjetinu pisanja
kako bi mu krivotvorila putnicu koju e predoiti ako ga spaze, zaustave i stanu
presluavati patroli ili kakvi drugi sumnjiavi bijelci. Sjeala se sumorne odlunosti koja
mu je bila utisnuta na licu kad joj se zakleo, im doe na Sjever i utedi malo novaca od
posla koji e brzo nai, ja u do natrag ovdi pa u i tebi prebacit na Sjever da zajedno
ivmo do kraja ivota. Ponovo zajeca. Znala je da ga vie nikada nee vidjeti. Ni svoje
roditelje. Osim ako . . .
Odjednom joj misli osokoli nada! Missy Anne joj se od djetinjstva klela da e, kad se uda za
nekog naoitog bogatog mladog massu, samo Kizzy biti njezina sobarica i da e se kasnije
brinuti za punu kuu djece. Je li mogue da bi ona, doznavi da su odveli Kizzy,pola massi
Walleru i vriskala,bjesnjela, preklinjala ga? Missy Anne mogla je na njega utjecati vie od
bilo koga na svijetu! Je li moda massa poslao ljude da potrae trgovca robljem, da doznaju
kamo ju je prodao pa da je otkupe?
Ali uskoro iz Kizzy provali nova bujica tuge. Shvati da erif poznaje onog trgovca
robljem,dosad bi je ve nali! Osjeti se jo oajnije izgubljenom, jo naputenijom. Kasnije,
kad su joj presahle suze, leala je preklinjui boga da je satre, ako on misli da ona sve to
zasluuje samo zato to voli Noaha. Osjeajui kako joj neto sluzavo curi medu bedrima
Kizzy spozna da i dalje krvari. Ali bol se ublai, sad joj je tamo samo bridjelo.
Kad se vrata kolibe ponovo sa kripom otvore, Kizzy skoi na noge i stade uzmicati prema
zidu sve dok nije vidjela da je to ona ena.Donijela je mali lonac iz kojega se puilo, zdjelu i
licu. Kizzy se skljoka na zemljani pod, a ena stavi loni na stol, zatim zagrabi licom
neto hrane u zdjelu to ju je odloila na tle pokraj Kizzy. Kizzy se pravila da ne vidi ni jelo

ni enu koja je unula pokraj nje i poela tako prirodno s njom razgovarati kao da se njih
dvije ve godinama poznaju.
Ja kuvarca iz velka kua. Moje ime Malizy. Kako tvoje?
Kizzy naposljetku shvati da e ispasti glupaa ako joj ne odgovori.
Moje Kizzy, miss Malizy. ena blagonaklono promrmlja:
Vidi s, ti dobro odgojena.
Zirne na netaknuti paprika u zdjeli:
Mislim da zna da e ti kodit rana ako je pusti da se oladi.
Miss Malizy govorila je gotovo isto kao seka Mandy ili tetka Sukey.
Kizzy oklijevajui digne licu i kua paprika, a onda polako malo pojede.
Kolko tebi godna? zapita miss Malizy.
esnajs, miss.
Massa e u paklu zavrit, to je tako sigurno ko to se rodijo!uzvikne miss Malizy u pola
glasa. Pogledavi Kizzy ree:
Odma u ti re, massa je od onih koji volu crne emske, a pogotovu mlade ko to s ti. Prija
je io s menom, ja sam samo jedno devet godna starija od tebe, al to je prekino kad je amo
doveo gospoju, a mene uzo za kuvarcu da radim u kui gdi je ona, bogu fala!Miss Malizy
se nakrevelji.
Mislim da ga ovdi redovito viat.
Videi da Kizzy prinosi ruku ustima, miss Malizy ree:
Duo, mora svatit da s ti crna emska. A massa je taki bijelac da ti ili mora popustit, ili
e te on prisilit da zaali to nis popustila, jedno il drugo. I da zna, ovaj massa zna bit
zloest ako ga naljuti. Zbiljam, nisam vidila nijednog ovjeka da se nako rasrdi ko on. Sve
moe bit dobro, a ako se ondak dogodi samo togod to ga srdi,miss Malizy zapucketa
prstima,u ti tren pobjesni i reklo bi se da je poludijo!
Kizzyne su misli letjele. Kad se spusti mrak, prije nego to on ponovo doe, ona mora
pobjei. Ali miss Malizy kao da je proitala njezine misli.
Da nis ni pomislila da gdi god bjei, duo! On bi ti sa psima krvosljednicima uo u trag pa
bi bila u jo veoj bijedi. Samo se ti smiri. Slijedea etri,pet dana njega ionako nee ovdi
bit. On i njegov stari crnac koji mu vjeba kokote ve su poli na jednu od velkih borba
kokota, moraju pre pola drave.Miss Malizy zastane.
Massa ni za to tolko ne mari ko za one svoje borbene kokote.
Neprestance je i dalje govorila o tomu kako je massa, koji je sve do muevne dobi bio
siromah, kupio listi za tombolu za dvadeset i pet centi i dobio dobra borbena kokota te se
potrudio da postane jedan od najuspjenijih vlasnika borbenih kokota u kraju. Na koncu je
Kizzy prekide:
Al on ne spava sa svojom missis?
Naravski!odvrati miss Malizy.
Ali voli emske. Nju e rijetko vidat jerbo ga se smrtno boji i vrlo je tiha i ne mie se iz
kue. Mnogo mlaa od njega,bilo joj je samo etrnajs, ista puka sirotinja ko on, kad ju je
oenijo i amo doveo. Ali zna ona da on ne mari tolko za nju kolko za svoje kokote.
Dok je miss Malizy priala o massi, njegovoj supruzi i njegovim kokotima, po Kizzynoj
glavi ponovo se stade motati pomisao o bijegu.
Curo! Je l' ti mene slua?
Sluam .ustro je odgovorila. Miss Malizy ve je bila manje smrknuta.

Tako i treba! Jerbo ti ja sad objanjavam kamo si dola! Letimino odmjeri Kizzy:
Odaklem ti dola?
Iz kotara Spotsylvania u Virginiji.odgovori Kizzy.
Nikad ula za to! Zna, ovo je kotar Caswell u Sjevernoj Ca'olini.
Izraz na Kizzynu licu pokazivao je da ona nema pojma gdje je to, iako je esto sluala o
Sjevernoj Carolini i imala dojam da je to negdje blizu Virginije.
uj, a zna li ti ope ime tvog masse? zapita je miss Malizy.
Kizzy je blijedo pogleda.
Massa se zove Tom Lea ...Trenutak se zamislila.
Daklem, sad e se zvat Kizzy Lea.
Zovem se Kizzy Waller!prosvjedovala je Kizzy. Onda se u djeliu sekunde sjeti da joj se
sve ono dogodilo u rukama masse Wallera ije je prezime nosila, pa gorko zaplae.
Nemoj to tako primat srcu, duo!uzvikne miss Malizy.
Morala bi znat da nigeri dobiva prezime svog masse."Imena nigeri ionako nita ne znau,
tek tako da ih mogu nekako zvat..
Pravo ime mog tatce Kunta Kinte ,izjavi Kizzy. on Afrikanac.
Ma nemoj! inilo se da je miss Malizy osupnuta.
ulo sam da je i moj prapradjed bijo Afrikanac! Mama rekla da joj njezina majka rekla da
bio crnji od katran, a na oba obraza imao brazgotine cika caka. Al mama nikad ne rekla
njegovo ime.Miss Malizy zastane.
Poznaje i svoja majka?
Naravski! Mama se zove Bell. Ona kuvarca u velkoj kui ko ti. A tatca vozi massina koija,
to jes, vozijo ju je.
Daklem, sve dosad bila ti i s majka i s otac?Miss Malizy nikako da u to povjeruje.
Gospodne, malo naih zna i otac i mater jer obino nekog prodati
Osjetivi da se miss Malizy sprema otii, Kizzy odjednom obuzme strah da ponovo ostane
sama pa potrai nain da nastavi razgovor.
Govori mnogo slino ko moja majko.izjavi ona. Miss Malizy djelovala je zapanjeno, a
onda vrlo zadovoljno.
Ona biti dobra kranka ko ja.
Kizzy oklijevajui zapita neto to joj je palo na pamet.
Kakav e mi poso ovdi dat, miss Malizy?Pitanje je, kako se inilo, zaprepastilo miss
Malizy.
to radit? zapita ona.
Massa ti nije reko kolko ovdi nigeri? Kizzy odmahne glavom.
Duo, s tobom tono pet! A raunalo ja i Minga, ono staro niger koje ivi doli s
kokoti.Daklem,ja kuhalo,pralo,vodilo domainstvo, seka Sarah i striko Pompey radi u polje,
a tamo e, naravski, po i ti. Tako ti je to!
Miss Malizy nadigne obrve, opazivi oaj na Kizzynu licu:
Koji s poso radla tamok gdi s bilo?
istilo velku kuu i pomagalo majci u kuhnji.odvrati Kizzy maloduno.
Tako neto ja i pomislilo kad vidilo te tvoje njene rukce! Daklem, biti u tebi uljevi i kurji
oi im s vrati massa!
inilo se da je tad miss Malizy osjetila da bi trebala biti malo blaa:

Jadno mala! uj ti meni, naviklo ti na imanje bogatog masse. Al ovaj ovdi je od ona bijedna
fukara, on se znojijo i morijo dok nij steko ono zemljice i sagradijo kuu koja nije nita,
samo ima velko proelje da oni ko bogatije no to jest. Ovdi ima mnogo taki siromani
bijelci. Oni govori: Obrauj sto jutri s etri nigeri! Daklem, on prekrt da i tolko njih
kupi. Naravski, ima samo vie od osamdes jutara i obradi ih tek zato da ga smatralo
plantaer. Njegvo najvei bogactvo borbeni kokoti, ima ih preko stotna, a onaj niger Mingo
pomae mu da ga goji i vjeba pa se na nji klade u borbama. Jedina stvar na koje massa
troi novci jest kokoti. Uvijek kune missis da e jedno dan ti kokoti njemu obogatit. Napije
se pa joj pria jedan e joj dan sagradit tako velka kua da e imat dva poda, a sprijedi es
stupovi i da e bit jo ljepe nego kua ovi zbiljam bogati gospodari iz okolica koji ih ne
volu ko da oni jo uvijek siromana fukara ko prija! Zbiljam, massa veli tedi za dan kad e
sagradi ona lijepa kua. Hm! Pa i mogo bi, kolko ja zna. Zna da prekrto da dri i konjuar a
kamoli niger koji bi ga vozijo okolo, ko to ga imali gotovo sve plantaeri. Samo upree
konje u taljigi i kola, samo sedla konj i samo vozi. Duo, ja ne radi u polje samo zbog radi
toga to missis ne zna ni jaje skuhat, a on voli dobro jes. A uz to mu je milo imat u kui crna
slukinja kad doli gosti. Kad doi odnekud s pijanevanje, voli pozvat gosti na veera i
pokua biti otmjeno, a osobito ako je dobro zaradijo s opkladi na svoje kokoti i pjetlie.
Ipak na kraju moro uvidit da striko Pompey i seka Sarah nipoto ne mogu obradit onolko
zemlju kolko bi on tijo, pa je moro kupit jo koga. I tako je kupijo tebe Miss Malizy
zastane.
Zna li kolko ti kotalo?
Ne, miss,proape Kizzy slabim glasom.
Po mom raunu, daklem, es ili sedam stotna dolori, po cijenama koji se, kako on rei,
danas plaati za nigeri, a ti snano i mlado, izgleda i ko dobro rodilja pa e on imat
besplatni crnii.
Kizzy ponovo ostade bez rijei, a miss Malizy primakne se vratima i zaustavi.
Zbiljam, ne bi se iznenadilo da te massa spari s jednim od oni nigeri za rasplod koje neko
bogati masse dri na svoji plantae i iznajmljuje. Al sve mi se ini da te on oe osobno
rasploavat.
85. POGLAVLJE
Razgovor je bio kratak.
Massa, imat u dijete.
Dakle, to misli da u ja zbog toga uiniti? Samo da nisi izigravala bolesnicu i klonila se
posla!
Ali, kako se Kizzy trbuh zaobljavao,sve je rjee zalazio u njezinu kolibu. Dirinei pod
usijanim suncem,Kizzy je patila od napadaja nesvjestice i jutarnje munine tokom
mukotrpnog upuivanja u teake poslove.Bolni mjehuri na oba dlana bi pukli, ponovo bi
se napunili tekuinom, a onda opet prsnuli uslijed neprestanog trenja o grubu, teku drku
motike. Otro je zamahivala nastojei da previe ne zaostane iza iskusnog, niskog i
zdepastog crnog strike Pompeya i ilave seke arah, koja je imala svijetlosmeu
put,osjeala je da njih dvoje jo nisu naisto to da o njoj misle,i trsila se da se prisjeti
svega to je ikada od majke ula o trudnoi.Dala bi sve na svijetu samo da je sad Bell kraj

nje. Usprkos ponienju to ovakva, s trbuhom do zuba, mora doi pred majku koja ju je
uporno upozoravala na nesreu koja je moe zadesiti bude se i dalje mijealo s oni Noah
i ako se previe zaleti ,Kizzy je znala da bi majka shvatila da ovo nije njezina pogreka i
da bi je uputila u tajne koje mora poznavati.
Gotovo joj se uini da uje Bellin glas kako joj alosnim glasom pria, kao to je esto
obiavala, to je po njezinu miljenju uzrokovalo tunu smrt supruge i kerkice masse
Walle'ra:
Jadno malo bilo je presitno da rodi ono velko, golemo dijete!
Jesam li ja dovoljno iroka, bjesomuno se pitala Kizzy. Da li se to moglo kako znati? Sjetila
se one prilike kad su ona i missy Anne izbuljenih oiju gledale kako se krava teli a zatim se
doputavale da su ih,iako su im odrasli govorili da rode nose djecu,moda majke morale
na isti takav odvratan nain istisnuti kroz svoje stidne dijelove.
Starije ene, miss Malizy i seka Sarah kao da nisu obraale nikakvu panju na njezin sve
zaobljeniji trbuh i poveane grudi pa Kizzy srdito zakljui da bi bio isto toliki gubitak
vremena povjeriti svoje bojazni njima kao i massi Lea. Njemu je jamano to bila zadnja
briga dok je na konju obilazio plantau i prijetei se izdirao na svakoga tko po njegovu
miljenju nije radio dovoljno brzo.
Kada je dolo dijete, zimi godine 1806, seka Sarah bila je babica. Nakon itave vjenosti
jaukanja, vritanja i osjeaja kao da joj se para utroba,Kizzy leae sva oblivena znojem,
zadivljeno je buljila u koprcavo dijete to ga je seka Sarah digla uvis. Bio je muki ,ali koa
mu je bila gotovo boje bijele kave. Opazivi Kizzynu paniku, seka Sarah je umiri:
Novoroenom djeci potrebno barem mjesec dana da potamne i dobiju svoju pravu boju,
duo!
Ali Kizzyna tjeskoba sve se vie produbljivala jer je svakog dana nekoliko puta
pregledavala svoje dijete, a kad je proao cijeli mjesec, znala je da e djetetova stalna boja
u najboljem sluaju biti smea poput oraha pecana.
Sjeala se kako se njezina majka ponosno hvalila:
Na massinoj plantai, ovdi sve samo pravi nigeri! Nastojala je da ne misli na sasso boro,
ime kojim je njezin otac, crn kao ebanovina, podrugljivo napuivi usta, nazivao mulate
svijetle koe. Bila je zadovoljna to oni nisu tu da vide i dijele njezinu sramotu. Ali je znala
da nikad vie nee moi ponosno dignuti glavu, ak i ako oni nikad ne vide dijete, jer bilo je
dovoljno da netko usporedi njezinu i djetetovu boju pa da zna to se zbilo i s kime. Pomisli
na Noaha i osjeti se jo posramljenijom. To nae posljednja prilika, lutko, prija nego to ja
otii, kako to da ne moe, jo su joj u uima odzvanjale njegove rijei.
Oajniki poali to nije pristala, jer onda bi ovo bilo Noahovo dijete, barem bi bilo crno.
Curo, to tebi? Nisi zadovoljna, a ima ovako velko lijepo dijete! ree jednog jutra miss
Malizy opazivi Kizzyn tuan izraz dok je nespretno nosila dijete gotovo postrance,kao da
joj je bilo teko,da ga gleda.No, miss Malizy odjednom shvati sve i izlane:
Duo, nema potreba da briga zbog to ... To nita vano, jer danas ionako niko za to ne
mara ni se obazira. Uskoro e bit isto tolko mulata kolko i nigeri ko to smo mi. Tako ti je
to ...
Oi miss Malizy preklinjale su Kizzy.
A mo bit sigurna da massa nikad ne trait dijete, nikako. On vidi malog, drago mu to za
nj ne moro platit, a onda e ga bacit u polje ko i tebi. Zato sve to mo radit jes to da zna
da to velko lijepo dijete tvoje, duo ,tako stoji stvari!

Takvo gledanje na njen problem pomoglo je Kizzy da se sabere, barem donekle.

Al to e se dogodit,zapita ona,kad missis, prija il posli, opazi to dijete, miss Malizy?
Zna ona da on gad! ela bi imat jedan cent za svako bijelo enu koja zna da je njezin mu
dobijo dijete s niger ena.Samo, mislim da e missis bit ljubomorna, jer ono ko da ne moe
imat djeci.
Sutradan naveer massa Lea doao je u kolibu,otprilike mjesec dana poslije djeakova
roenja ,nagne se nad krevet i prinese svijeu licu usnula djeaka.
Hm, hm! Ne izgleda loe. I krupan je. Kaiprstom prodrma jednu od stisnutih ruica, pa
ree okrenuvi se prema Kizzy:
U redu! Kraj ovog tjedna bit e i zavretak tvog odmaranja. U ponedjeljak e opet u
polje!
Ali, massa, moram ostat da mu sisu dajem! glupo se izlane Kizzy.
Ui su joj pucale od njegova bijesna urlanja:
Umukni i uini kako ti rekoh! Prolo je vrijeme kad te mazio onaj nacifrani plemi iz
Virginije!Nosi tog nigeria sa sobom u polje,ili u ja zadrati to dijete, a tebe, prije nego
okom trepne, prodati odavde!
Luda od uasa i pri samoj pomisli da bi je on odvojio od djeteta, Kizzy brizne u pla.
Svaam, massa! jekne ona sva uurena od straha.
Videi njezinu skruenu pokornost njegov bijes brzo splasne, ali tada Kizzy s nevjericom
nasluti da je on zapravo doao s namjerom da je ponovo iskoristiti, ak i sada, kada pokraj
njih spava dijete.
Massa, massa, to prerano.preklinjala ga je sva u suzama.
Jo nisam potpuno isto, massa!
Ali kad se on na to uope ne obazre, borila se tek dotle dok nije ugasila svijeu, a nakon
toga je utke podnosila muenje, sva prestraena da se ne probudi dijete. Laknulo joj je
spazivi da njezin sin spava i nakon to je massa izgubio snagu pa ustao i spremao se za
odlazak. U mraku navlaei naramenice na ramena, ree:
Dakle, moram mu izabrati nekakvo ime! Kizzy leae suspregnuvi dah. Proe trenutak
pa on ree:
Zvat e ga George, po najmarljivijemu nigeru kojega sam ikad vidio.
Poslije jo jedne stanke massa nastavi kao da razgovara sam sa sobom:
George. Da. Sutra u to zapisati u bibliju. Da, to je ba zgodno ime, George!
I on izae.
Kizzy se opere pa opet legne ne znajui zbog koje bi se uvrede vie ljutila. Ranije je
pomiljala da bi idealno ime bilo Kunta ili Kinte, iako nije mogla zamisliti kako bi
massa reagirao na te neobine nazive. Ali, nije se usuivala raspirivati njegov gnjev
iznosei prigovor imenu koje je on izabrao. Ponovo se uasnula pri pomisli to bi rekao na
to njezin afriki otac, jer je znala koliku on vanost pripisuje imenima.
Kizzy se sjeala kako joj je tata priao da je u njegovoj postojbini najvanije od svega
nadijevanje imena sinu, jer sinovi e postat mukarci svoje obitelji!
Leala je i razmiljala kako nikad nije shvaala zbog ega je njezin otac uvijek bio toliko
ogoren na svijet bijelih ljudi,nazivao ih je tuobabima. Prisjeti se kako joj je Bell
govorila:
Toliko si sretna, erce, da me to plai jerbo zapravo ne zna to znai bit niger pa se
uzdam u Boga da to nikad nee morat doznat. Ali sad je to znala i spoznala da nema

granica patnjama koje bijelci mogu nanijeti crncima. Ali njihov najvei zloin, govorae
Kunta, bijae to su ih drali u neznanju tko su, i spreavali ih da budu ljudska bia.
Tvoj otac odma me osvojijo zbog radi toga,priala joj je majka,to je bijo najponosniji
niger kojega sam ikada vidila!
Prije nego to je utonula u san, Kizzy odlui,ma kako odvratno bilo podrijetlo njezina sina,
ma kako svijetla njegova put, ma kakvo ime mu massa nametnuo, ona e ga uvijek smatrati
unukom jednoga Afrikanca.
86. POGLAVLJE
Budui da striko Pompey nikada nije nita govorio Kizzy osim: Kako si? kad bi je ujutro
vidio, iznenadila se i duboko ganula kad je s djetetom dola u polje prvi dan rada. Striko
Pompey stidljivo joj prie i, dodirnuvi obod slamnatog eira, prljava od znoja, pokae
prema stablima na rubu polja:
Ja pomislijo da mo ostavit dijete tamok ispod ree on.
Kizzy nije ba shvatila to on misli pa zakilji i opazi neto ispod jednog stabla. Uskoro joj
oi zabljesnu od suza jer, kad je otila onamo, vidje da je to mali zaklon, prekriven svjee
pokoenom dugom travom, korovom debelih stabljika i zelenim liem.
Kizzy zahvalno prostre svoju istu jutenu vreu na zasjenjen lisnati jastuk i poloi na to
dijete. Mali naas zaplae, ali ona mu je njeno tepala i milovala ga, pa on doskora
zagugue i zagleda se u svoje prstie. Pridruila se svojim drugovima koji su okopavali
duhan.
Velko vam hvala, striko Pompey,ree ona.
On neto proguna i poe bre zamahivati motikom,nastojei prikriti
zbunjenost.Povremeno bi Kizzy brzala do djeteta da vidi kako mu je, a otprilike svaka tri
sata, kad bi zaplakalo, sjela bi uza nj i davala mu jednu od sisa nabreklih od mlijeka.
Tvoj mali nas sve veseli jerbo se ovdi nikad nita ne dogaa,rekla je nekoliko dana
kasnije seka Sarah, obrativi se Kizzy, ali lukavo motrei striku Pompeya koji je zauzvrat
pogleda kao da je ona neki dosadan komarac.
Sada, kad je svaki radni dan zavravao u zalaz sunca, seka Sarah navaljivala je da ona uprti
dijete, a Kizzy bi nosila njihove dvije motike pa bi se premorene vukle u robovski sokak.
Bijahu to samo etiri kolibice u obliku sanduka, s jednim prozorom, pored velikog stabla
chinquapina. Obino bi ve pao prvi mrak kad je Kizzy urno palila suharke na svom
malom ognjitu da skuha neto od preostalog sljedovanja koje im je massa Lea dijelio
svake subote ujutro. Brzo bi pojela pa legla na svoj madrac od komuina kukuruza da se
poigra s Georgeom, a dojila ga je tek kad bi on zatulio od gladi. Tada bi ga sokolila da to
vie sie, drala ga preko ramena i lupkala mu lea da lake podrigne, a onda bi se ponovo
s njim igrala.
Trudila se da to dulje ostanu budni, jer je htjela da dijete to dulje spava prije nego to e
se probuditi za slijedee nono dojenje.
Upravo u tom meuvremenu dolazio bi massa,dvaput ili triput tjedno,te bi joj se
nametnuo. Uvijek je zaudarao na pie, ali ona je odluila, za svoje i za djetetovo dobro ,da
mu se vie niti ne pokuava oprijeti. Puna gaenja leala bi, hladna i ukoena, raskreenih
nogu, dok je on roktajui dobivao od nje nasladu. Kad bi to zavrilo i kad bi on ustao, ona je

ostajala leeki, sklopljenih oiju, ula bi kako on baca, kao uvijek, na stol novi od deset
centi, a katkad i od dvadeset i pet,dok ne bi otiao. Kizzy se pitala da li i missis budna lei u
velikoj kui, koja je bila tako blizu da se sve moglo uti, to li ona misli, kako li se ona
osjea kad massa dolazi u njezin krevet nosei jo na sebi miris druge ene?
Naposljetku, kad bi prije svanua jo dva puta nadojila Georgea, pala bi u dubok san,a
striko Pompey budio ju je kucanjem na vrata. Kizzy bi se digla, dorukovala i ponovo dala
sisu djetetu, prije nego to bi stigla seka Sarah da ga odnese na jedno polje.
Postojala su odvojena polja za kukuruz, duhan i pamuk, a striko Pompey ve je na rubu
svakog polja podigao mali zaklon u sjeni stabala.
Kad bi massa i missis ruali u nedjelju, uvijek bi doskora odlazili na tjednu vonju
koijom,a dok ih nije bilo,aica robova iz sokaka okupljala se oko stabla chinquapina na
jedan sat posjeta. Sad, kad su im se pridruili Kizzy i njezin sin, miss Malizy i seka Sarah
bez odgaanja bi se zapoela natezati koja e drati nemirnog Georgea. Striko Pompey bi
sjedio i odbijao dimove iz lule, a inilo se da voli razgovarati s Kizzy, moda stoga to ga je
ona sluala s daleko manje upadica i s daleko vie potovanja nego dvije postarije ene.
Ova zemlja nije bila nita do sama uma vrijedna pedesetak centi po jutru . ree jednog
poslijepodneva Pompey.
Tad je massa kupijo svojih prvih trijes jutara i svog prvog nigera koji se zvao George, isto
ko ovaj tvoj mali. Silijo je tog nigera da radi dok nije umro.
Videi da Kizzy ubrzano die, striko Pompey zastane.
to tebi? zapita on.
Nije nita! Kizzy se brzo smirila, a striko Pompey nastavi.
Kad sam ja amo doo, massa je ve godnu dana imo onog jadnog nigera koji je sjeko
stabla, krijo panjeve i kosijo grmlje tako da moe orat i sadit za prvu etvu. A ondak smo
jednoga dana ja i taj niger pilili iz trupaca daske za onu tamok velku kuu. Striko Pompey
upre prstom u kuu.
Gospodne, zau ja onaj udan glas, i digo pogled sa moga kraja pile. Onaj niger George
koluto je oima, uvatijo se za prsa i pao na mjestu mrtav,tako iznenada.
Kizzy promijeni temu.
Sve otkad dola amo, ujim kako vi govorite o borbe kokota. Nikad prija nita o tom
ulo
Daklem, od masse sam ula da u ona tvoja Virginija ima mnogo borbi s kokotima,odvrati
miss Malizy.
Bit e da ih nije bilo nigdi blizu mjesta gdi s ti ivila.
Ni nitko od nas na zna mlogo o tom.izjavi striko Pompey.
Samo to da su to neki posebni vrste kokota koji se goju i vjebaju da jedan drugoga
ubijadu, a ljudi mnogo novci daju kladei se na njih. Seka Sarah upadne mu u rije:
Jedini tko ti moe vie o tom re jes oni stari niger Mingo, koji tamok doli ivi s
kokotima.
Vidjei da je Kizzy razjapila usta od iznenaenja, miss Malizy uzvikne:
Reko ja to tebi prvi dan kad s dolo amo. Samo to ga ti jote nis vidila.
Nasmijala se.
A moda ga nikad i ne vidit!

Ovdi sam ve etrnajs godna.ree seka Sarah,a tog nigera nisam vidila vie od
osam,deset puti! Vie voli bit meu kokoti nego ljudi! Hm! i frkne ona. Zbiljam, reklo bi s
da ga je majka izlegla iz jaji!
Dok se Kizzy s njom smijala, seka Sarah nagne se prema miss Malizy ispruenih ruku:
Ajd, daj meni da malo dri to dijete. Miss Malizy bi joj mrzovoljno preputala dijete.
Daklem, bilo kako bilo,ree ona,oni kokoti doveli massu i missis od prnje pa dotle da se
sad vozu okolo i pravu otmjeni. Oponaala je njegovo veliajno mahanje rukom:
Ovako massa die ruku uvis kad god se njiova kola mimoiu s kolima bogatih gospode!
Prst joj je nalikovao na leptira u letu.
A missis vako mae rupiem, samo to ne ispadne iz koli!
U gromoglasnom grohotu miss Malizy bijae potreban trenutak da se pribere. A onda, kad
je pruila ruku da ponovo uzme dijete, seka Sarah obrecne se na nju:
ek ti! Pa ja ga drim samo asak!
Kizzy bijae oarana gledajui kako se njih dvije tuku oko djeteta i promatrajui striku
Pompeya, koji ih je utke mjerkao, a onda bi se u trenutku ozario ako bi malian pogledao
prema njemu, kad bi davao licu smijean izraz ili micao prstima da privue djetetovu
panju.
Jedne nedjelje nekoliko mjeseci poslije toga George je puzao i zaplakao za sisom. Kizzy ga
je upravo htjela uzeti na ruke kad miss Malizy ree:
Nek jo malo izdri, duo. Taj djeak je ve dovoljno veliki da ve pone neto jes.
Miss Malizy pohrli u svoju kolibu i za koji trenutak se vrati. Svi su gledali kako ona
zaobljenom stranom liice udrobi komad kukuruznjaka u pola alice vode u kojoj se
kuhalo meso.Zatim podie Georgea na svoje iroko krilo pa mu gurne liicu u usta. Svi su
se obradovali kad je on smazao sitni zalogaj i mljacnuo ustima, udno traei jo.
Dok bi oni radili u polju, George bi bauljao okolo na sve etiri, pa mu je Kizzy vezala oko
pojasa kratak konopac da mu ogranii domet, ali uskoro je otkrila da on ak i u tom opsegu
grabi i jede zemlju i kukce to su gmizali. Svi se sloe da se neto mora poduzeti.
Sisa mu vie ne treba,predloi miss Malizy,ako ga ostavi s menom, moem ga lijepo
uvat dok vi radite u polje.
ak je i seka Sarah smatrala da je to pametno pa je Kizzy,iako joj to bijae neizrecivo
mrsko,svako jutro prije odlaska u polje ostavljala Georgea u kuhinji velike kue, a
preuzimala ga na povratku. Gotovo se pokolebala zbog te odluke, jer je prva razgovijetna
rije koju je George izustio bila Mi'lize, ali malo zatim jasno je izgovarao mama i
dirnuo Kizzy ravno u srce. A slijedea mu je rije bila tlik'Pomp na to se starac rascvao
poput poriluka na mjeseini. A malo zatim uslijedi sek'Sara.
S godinu dana George je hodao bez iije pomoi.A s petnaest mjeseci je obijesno trkarao,
oito uivajui od puste radosti to je napokon nezavisan i samostalan. Sad je rijetko bilo
komu od njih doputao da ga dri osim kad je bio pospan ili bolestan, to se malo kada
dogaalo jer je pucao od zdravlja i veselja, emu je dosta pridonosila miss Malizy koja ga je
svakodnevno opala najboljim jelima to ih je pripremala u kuhinji.
A nedjeljom po podne, dok su Kizzy i ostalo troje razdraganih odraslih nastavljali
razgovore, napajali su oi na djeaku koji se gegao oko njih i sretno se igrao sam samcat,
dok doskora njegove iroke mokre pelenice ne bi poprimile boju zemlje. George je
podjednako bio oaran grickanjem granica kao hvatanjem kukaca ili lovom na konjica,
maku ili pilie, koje bi natjerao da prestravljeno otprhnu i potrae novo eprkalite.

Jedne su se nedjelje tri ene drale za trbuh od smijeha,gledajui kako vjeno ozbiljni
striko Pompey nespretno,poskakuje amo tamo, pokuavajui uhvatiti lagani povjetarac da
podigne zmaja to ga je izradio oduevljenom djeaku.
Da ti kaem, erce, ni sama ne mo znat kako je udno to to vidimo,rekla je seka Sarah
Kizzy.
Prije nego to je dolo ovo dijete, Pompey bi se zatvorijo u kolibu i ne bi ga se vidilo sve
do jutra.
ivo istina!izjavi miss Malizy.
Nisam imala pojma da Pompey imalo smisla za alu.
Daklem,moem re da me mnogo razveselijo jerbo sagradijo one male zaklone za
Georgea kad sam ga tek donijela u polje .odvrati Kizzy.
Ti s se razveselila! Ovo dijete je svima nama na veselje! izusti seka Sarah.
Striko Pompey jo je vie osvojio Georgeovu panju kad mu je poeo priati prie.Djeaku
tada bijahu dvije godine. Kad bi u nedjelju zalo sunce i nastupila svjea veer, Pompey bi,
da otjera komarce zapalio dimljivu vatricu od netom posjeena drva, a tri ene smjestile bi
svoje stolice do vatre. Tad bi George zauzeo najudobniji poloaj da moe promatrati
pokretno lice strike Pompeya i ruke kojima je mahao priajui o braci Zeki ili o kumu
Medi, a s vremenom se nakupilo toliko neizrecivo blago pria da to jednom potakne seku
Sarah da usklikne:
Nikad ni sanjalo nisam da ti zna tolke prie!
Striko Pompey tajnovito ju je pogledao i kazao:
Cijelu arpu stvari o meni ti ne zna.
Seka Sarah zavrti glavom pravei se da je krajnje ozlojeena.
Hm! Ko da to ikoga ope zanima!
Striko Pompey sveano je otpuhivao dim iz lule, a njegove borama uokvirene oi su se
smijuckale.
Miss Malizy, neto u vam rei,izjavi jednog dana Kizzy.
Seka Sarah i striko Pompey uvijek jedan prema drugom ko pas i maka. Al kad kad mislim
da to modak njiov nain udvaranja
Ne znam, erce. A znam da ni on ni ona ne bi to rekli i da je tako. Ali mislim da se to oni
samo alu da ubiju vrijeme, to je sve. Kad ostari ko mi i kad nema nikoga, jednostavno se
na to navikne, jerbo misli da tu ionako pomoi nema.
Miss Malizy paljivo odmjeri Kizzy prije nego to je nastavila:
Mi stari i tu nema ta, ali kad je netko mlad ko ti, a nema nikoga, to je drugo stvar!O,
koliko bi ela da massa kupi nekog pa da se ti s njim spoji ko to priroda trai!
Da, miss Malizy, nema smisla rei da o tome ne razmiljam, zato jer razmiljam. Kizzy
zastane. Onda ree ono to je bila sigurna da obje znaju:
Ali massa to ne uini.
Odjednom osjeti zahvalnost prema njima to joj nikad nisu spominjali niti izdaleka
nabacivali ono to se jo dogaalo izmeu nje i masse, iako su to svi jamano znali. Barem
to nikada nisu spominjali u njezinoj prisutnosti.
Kad ve govorimo otvoreno,produi ona,poznavala sam jednog ovjeka tamo odakle ja
dola.Jote mnogo na njega mislim.eli smo se vjenat, ali ondak je sve polo naopak.
Znate, zato sam i dolo amo.

Osjeajui iskreno i odano zanimanje miss Malizy, Kizzy na silu poe govoriti vedrije,
ispria joj kako je bilo s Noahom i na kraju zakljui:
Kai ja samoj sebi da e on mene cijelo vrijeme trait pa emo se jednog dana na lice u
lice. Izraz na Kizzynu licu podsjeao je na osobu koja moli.
Ako to dogodi, miss Malizy, istinu u vam re, mislim da ni on ni ja neemo re ni
rijei.Mislim da emo se jednostavno uvatit za ruku, do ovdi i re vam zbogom i uzet
Georgea pa oti. Ne bi ga ak pitala kud, niti bi me bila briga. Nikad neu zaboravit zadnje
to mi je reko. Reko je: Ostatak naeg ivota provest emo skupa, lutko!
Kizzy je izdao glas, a onda zaplau i ona i miss Malizy, a malo zatim Kizzy se vrati u svoju
kolibu.
Jedne nedjelje ujutro, nekoliko tjedana kasnije,George je bio u velikoj kui pomaui
miss Malizy da pripremi ruak,kad seka Sarah pozove Kizzy u svoju kolibu, po prvi put
otkako je dola na plantau Lea.Kizzy je razrogaenih oiju gledala zidove obasute
pukotinama,bili su prekriveni strukovima sasuenog korijenja i trava to su visili na
klinovima i na avlima, potkrepljujui tvrdnju seke Sarah da ona ima prirodan lijek za
gotovo sve bolesti. Pokae joj svoju jedinu stolicu pa ree:
Sjedi, erce. Kizzy sjedne, a seka Sarah nastavi:
Ja u ti neto re to ne zna svaki.Moja majka bila Cajun Indijanka iz Louisiane, pa me
nauila proricat budunost. Zagledala se u Kizzyno zapanjeno lice.
Oe da ti kaem tvoja budunost?
Kizzy se u trenutku sjeti kako su i striko Pompey i miss Malizy natuknuli da seka Sarah
ima dara za proricanje budunosti. Kizzy zau samu sebe kako odgovara:
Kako ne, seka Sarah!
Seka Sarah une na tle pa izvue ispod kreveta veliki sanduk. Iz njega izvadi omanju
kutiju, pa izdvoji pregrt sasuenih predmeta tajanstvena izgleda, te se polagano okrene
prema Kizzy. Paljivo rasporedi svoje predmete u simetrine oblike,a iz gornjeg dijela
haljine izvue tanak prut nalik na arobni tapi i stane odluno mijeati te predmete.
Toliko se nagnula prema naprijed da je elom gotovo dodirivala predmete na tlu.inilo se
da se s tekom mukom uspravila kad je rekla neprirodno visokim glasom:
Mrsko mi je re to ti kau duovi. Nikad vie ne vidit majku ni oca, barem ne na ovom
svijetu
Kizzy brizne u pla. Seka Sarah uope se nije na nju osvrtala nego pomno presloi one
predmete, pa ih je ponovo mukala i mukala, mnogo dulje nego prvi put, sve dok se Kizzy
nije neto sabrala i plakala manje grevito. Zamagljenim oima je prestravljeno gledala
kako se tapi trese i podrhtava. A tad seka Sarah poe mumljati jedva ujno:
Rekla bi da ova cura nema sreeVolit e samo jednog ovjeka On je imao mnogo teak
put I on nju voli ... ali duovi su mu rekli da e bit najbolje da dozna istinu ... i da se
prestane nadat
Kizzy skoi na noge i vrisne. Ovaj put neizrecivo je uznemirila seku Sarah.
Pss! Psst! Pssst! Ne ometaj duove, erce! Psst! Pssst! Psssst!
Ali Kizzy je i dalje vritala, izletjela napolje i odjurila u svoju kolibu, zalupivi vrata. Tad se
trijeskom otvore vrata kolibe strike Pompeya, a na prozorima velike kue i kuhinje
odjednom se pomole glave masse i missis Lea, miss Malizy i Georgea. Kizzy se bacakala po
madracu od kukuruznih komuina i stenjala kad je upao George.
Mamice! Mamice! to t je?

Izobliena lica, sveg oblivena suzama, ona se histerino prodere na nj:

Umukni!
87. POGLAVLJE
George je ve od svoje tree godine pokazivao vrstu odlunost da pomae odraslima iz
robovskog sokaka.
Gospodne, pokuo mi je donijet vodu, a kanta tea od njega!smijui se ree miss Malizy.
A drugi put:
Vrag me odnijo ako nije nosijo drva, komad po komad dok nije napunijo moj sanduk za
ogrjev, a ondak je ispraznijo pepel iz ognjita!
Ma kako Kizzy bila ponosna,uvala se da Georgeu ne prenese pohvale miss Malizy, jer joj je
djeak ve ionako zadavao dosta glavobolje.
Kako to da ja nis crn ko ti, mama?zapita je on jedne noi kad su bili sami u kolibi. Kizzy,
gutajui knedle, odvrati:
Ljudi se rode onake boje kaki jesu, to je sve.
Ali nije prolo mnogo noi, a on ponovo nane to pitanje:
Mamce, tko je bijo moj tata? Zato ga nisam nikada vidijo? Gdje j on?
Kizzy je nastojala biti stroga:
Umukni ve jednom!
Ali poslije toga je sate i sate leala budna pokraj njega i jo ju je muio njegov uvrijeeni
smeteni izraz,a sutradan ujutro kad ga je predavala miss Malizy, nespretno mu se
ispriala:
Izmorijo si me, postavljo si mi tolko pitanja. Ali znala je da mora rei neto uvjerljivije
svom vrlo bistrom i pronicljivom sinu,neto to bi on mogao i razumjeti i prihvatiti.
Visok je i crn ko no i nikada se nij smijo,naposljetku je izustila.
On je tvoj rod ko i moj, samo to ga ti zove djeda!
inilo se da to Georgea zanima i da bi htio uti jo. Rekla mu je da je njegov djeda doao
brodom iz Afrike u mjesto koje se, kako mi je majka kazala, zove 'Naplis. Zatim mu
ispria kako ga je brat njezina masse Wallera odveo na plantau u kotaru Spotslyvania, ali
on je pokuao pobjei. Ne znajui kako da ublai slijedei dio prie, odlui biti kratka:
A kako je on i dalje bjeo, odsjekli su mu pola tabana. Georgeovo lice iskrivi se od
grimase.
Kako to da s oni to uinli, mamce?
Zamalo je ubijo nekake lovce na nigere.
A zbog ega s oni vatali nigere?
Pa, ti nigeri su pobjegli.
Od ega su pobjegli?
Od njiovih bijelih massa.
A to s im uinili bijeli masse? Sva izvan sebe ona vrisne:
Zaepi gubicu! Gub se od mene, samo mi brige stvara!
Ali Georgea niim nije mogla dugo uutkati niti je ikad mogla potpuno utaiti njegovu glad
da dozna neto vie o svom afrikom djedu.

A gdje je ta Afrika, mamce?..Ima li malih djeaka u toj Africi?...to s ono rekla, kako se
zvao moj djed?
Nadmaivi sva njezina oekivanja, George kao da je u mati gradio vlastiti lik svoga
djeda,pa je Kizzy, u granicama strpljivosti,nastojala tomu pripomoi priama iz svoje
vlastite bogate zalihe uspomena.
O, da ga mo ut kao mi je pjevo afrike pjesme kad smo se vozli u massinim kolima, a ja
bila mala curca, moda tvojih godina.
Kizzy bi samu sebe zaticala kako se osmjehuje, prisjeajui se s kojom je radou sjedila na
visokom uskom sjeditu koije uz svog oca kad su se vozili po vrelim pranjavim cestama
kotara Spotsylvania, kako su drugim prigodama ona i Kunta etali drei se za ruku du
ograde to je vodila do potoia, a tim istim putom kasnije je koraala s Noahom i drala
ga za ruku. Rekla je Georgeu:
Tvoj djeda me uijo kako se po afriki kaedu stvari.Tako je on violinu zvao ko ili bi rijeku
nazvao Kamby bolongo. I jo mnogo raznih rijei to su zvuale udno kao ove.
Pomisli koliko bi se razveselio njezin otac, ma gdje bio, to i njegov unuk ui afrike rijei.
Ko! otro e ona.
Moe li to rei?
Ko ponovi George.
Dobro, a kad si tako pametan, Kamby bolongo! George je to savreno ponovio od prve.
Osjeajui da ona ne namjerava s tim nastaviti, on je zamoli:
Reci mi jo malo, mamce! Prepuna ljubavi prema njemu, Kizzy mu obea jo toga,drugi
put,a onda ga, uz njegove prosvjede, smjesti u krevet.
88 POGLAVLJE
Kad George navri estu godinu,to je znailo da mora poeti raditi u polju, miss Malizy
zabolje srce to e ostati bez njegova drutva u kuhinji, ali Kizzy i seka Sarah se
obradovae to e ga najzad dobiti natrag.
Od prvog dana u polju inilo se da George oboava to svoje novo carstvo pustolovina, a
one su ga s ljubavlju gledale kako trkara oko njih i podie kamenje to bi moglo slomiti
leme pluga koji je vodio striko Pompey. Hitao je unaokolo donosei svakomu od njih
kabao hladne pitke vode, koju je vukao s izvora na drugom kraju polja.
ta vie, pomagao im je i pri sjetvi kukuruza i pamuka, bacio bi barem neke sjemenke
vie,manje onamo gdje im je bilo mjesto, du uzoranih brazda. Kad se troje odraslih
smijalo njegovim nespretnim ali odlunim naporima da zamahne motikom, kojoj je ruka
bila vea nego on, i sam George iroko se smijeio jer je bio vedre naravi.A ponovo se
nasmijae kad je George uvjeravao striku Pompeya da zna orati,a onda ustanovio da nije ni
toliko visok da dri ruice pluga, ali je spremno rukama obavio pluno tijelo i dreknuo na
mazgu:
Ustaj!
Kad bi se u kasnu veer napokon vratili u svoju kolibu, Kizzy bi se odmah latila kuhanja
veere, jer je znala da je George zacijelo ogladnio. Ali jedne noi on joj predloi da
promijene tu naviku.
Mamce, ti s cijeli dan teko radla. Zato ne bi legla i malo ponula prije nego skuha?

ak joj je pokuavao zapovijedati kad je ona bila dobre volje pa ga ne bi zbog toga kaznila.
Kizzy se na mahove inilo kao da njezin sin pokuava nadomjestiti mukarca jer je,
osjeae ona, slutio da to i njoj i njemu nedostaje.
George je bio tako nezavisan i samostalan za malena djeaka da bi tu i tamo, kad bi se
prehladio ili malo ozlijedio, seka Sarah dala od sebe sve da mu svojim ljekovitim travama
ublai bol,a Kizzy bi dokrajila posao okrepljujuim melemom svoje ljubavi.
Katkada, dok su oboje leali prije spavanja, tjerao je Kizzy da se smjeka matanjima koja
joj je on u tami priopavao.
Idem ti ja velkom cestom,apne joj on jedne noi, i pogledam ja uvis i vidim ti ja onog
velikog medonju kako trividim da je vei od konj ... i viknem ti ja, Gospodne Medo! Hej,
gospodne Medo! Spremi se da ti okrenem kou jer ti neu dat da takne moju mamcu!
A katkad bi preklinjao i preklinjao dok naposljetku ne bi nagovorio svoju umornu majku
da zajedno s njim pjeva neke pjesme koje je uo od miss Malizy, kad je provodio dane s
njome u kuhinji u velikoj kui. Tad bi se po maloj kolibi razlijegao njihov skladan duet:
O, Marijo, ne plai, ne jei! O, Marijo, ne pla i ne jei! Faraonova vojska se utopila! O,
Marijo, ne plai!
Kadto, kad Georgea nije nita drugo privlailo u kolibi, nemirni estogodinjak opruio bi
se kraj ognjita. Nailjio bi jedan kraj pruta veliine prsta, nagaravio ga u plamenu, dobio
neku vrst olovke, a onda bi na bijeloj borovoj dasci crtao jednostavne obrise ljudi ili
ivotinja. Svaki put kad bi on to radio, Kizzy bi suzdravala dah od straha da je George ne
zamoli da ga sad naui itati i pisati. No, njemu to oito nije padalo na pamet, a Kizzy se
pomno uvala da mu nikada ne spomene itanje i pisanje, jer je znala da joj je to zauvijek
upropastilo ivot.
I zaista, u toku svih godina koje je provela na plantai Lea, Kizzy nijedanput nije uzela u
ruku pero ili olovku, knjigu ili novine niti je ikome spominjala da je neko znala itati i
pisati. Kad je na to mislila, pitala se da li bi ona to jo mogla, kad bi iz bilo kojega razloga to
zaeljela. Onda bi u glavi slovkala rijei kojih se jo tono sjeala, a kad bi se jako
usredsredila, mogla je u duhu zamisliti kako bi te rijei izgledale da su napisane,a uope
nije znala kako bi sad izgledao njezin rukopis. Katkad bi dola u napast, ali sve jedno bi
odravala zavjet koji je sama sebi postavila da nikad vie nee nita napisati.
Kizzy su mnogo vie od itanja i pisanja nedostajale novosti o zbivanjima u svijetu izvan
plantae.
Sjeala se kako je njezin otac priao ono to bi uo i vidio kad bi se vratio s putovanja s
massom Wallerom. Ali svaka vijest izvana bila je velika rijetkost na ovoj skromnoj i
zabaenoj plantai, gdje je massa osobno tjerao konja i vozio jednopreg. Ovaj robovski
sokak doznao bi to se dogaa vani samo kad su massa i missis Lea imali na veeri goste,a
ponekad ih mjesecima nisu imali.
Za vrijeme jedne takve veere u nedjelju po podne godine 1812. miss Malizy dotri im iz
kue:
Oni sadak jedu pa moram odma natrag, ali govore nutra o nekakom ratu koji je poo s
Engleskom! Reklo bi se da Engleska alje pune brodove svojih vojnika amo k nama!
Ne alju ih amok protiv mene!primijeti seka Sarah.
To se boru bijeli ljudi!
A gdje oni vodu taj rat? zapita striko Pompey. Miss Malizy odgovori da to nije ula.

Daklem,uzvrati on,sve dok je to negdi gore na Sjeveru,a ne nigdi ovdi u blizini, meni je
to ravno. Te noi u kolibi mali George, koji je imao sluh kao zec, zapita Kizzy:
to je to rat, mamce?
Trenutak se zamislila, a onda odgovorila:
Daklem, mislim da je to mnogo ljudi koji se boru jedan proti drugog.
A zato se boru?
Boru se zbog svega to im se oe.
Daklem, zato su se bijeli ljudi i ta Engleska zavadili jedni protiv drugih?
uj,tebi nikad nita ne moem objasnit. Pola sata kasnije Kizzy se morala sama sebi
osmjehnuti u tami kad George zapjeva jednu pjesmu miss Malizy, jedva ujnim glasom, kao
da pjeva samo za sebe:
Odjenut u svoju halju bijelu! Tamo na obali! Tamo na obali! Nikad vie neu vodit rat!
Prolo je vrlo mnogo vremena do slijedeih vijesti, za vrijeme slijedee veere u velikoj
kui, kad ih je miss Malizy izvijestila:
Govoru,da su te Engleske osvojle velki grad gore na Sjeveru to ga zovu Detroit.
Nekoliko mjeseci kasnije ponovo im ree da su massa,missis i gosti slavodobitno
razgovarali o nekom velkom brodu Objedinjenih drava po imenu ,Old Iron-sides'.
Kau da je sa svojih etrdes etri topa potopijo mnogo brodova te Engleske!
Juhaj! usklikne striko Pompey.
To je dovoljno da potopi arku!
A onda jedne nedjelje godine 1814, kada je George pomagao miss Malizy u kuhinji, bez
daha doleti u robovski sokak s porukom:
Miss Malizy mi veli da vam reem da je engleska vojska pokosila pet tisua vojnika
Objedinjenih drava te spalila i Capitol i Bijelu kuu.
Gospodne, a gdi li j to? zapita Kizzy.
Washington, De Ce.odvrati striko Pompey.
To je lijep komad puta odavdi.
Samo neka ubijaju i spaljivaju jedni druge mjesto nas! uzvikne seka Sarah.
A malo kasnije te godine za vrijeme veere miss Malizy dotri k njima te ree:
Vrag me odnijo ako svi oni nutra ne pjevuckaju neto o brodovima Engleske, kako pucaju
na neku velku tvravu kraj Baltimorea.
Na to miss Malizy napola izgovori a napola otpjeva ono to je ula. A kasnije tog
poslijepodneva vani se die neobina graja,pa odrasli u urbi otvore vrata svojih koliba i
zaprepateno zastanu.George je utaknuo u kosu dugo puranovo pero pa hodao
dostojanstveno, udarajui tapom o suhu tikvu i pjevajui naglas svoju verziju onog to je
nauo od miss Malizy:
Oh, hej, vidite l' vi u ranom svjetlu zore i u crvenom bljetavilu raketa.. O, vije se onaj
stijeg zvjezdicama obasut.O, zemljo slobodnih, domovino hrabrih
Za godinu dana djeakova nadarenost za oponaanje postade najdraa zabava robova iz
sokaka,a meu Georgeove najtrazenije toke ubrajalo se njegovo izigravanje masse Lea.
Najprije bi provjerio da se massa ne nalazi negdje u blizini, a onda bi pritvorio oi, nakrivio
usta i gnjevno povikao, oteui rijei:
Ako mi vi,nigeri, ne poistite ovo polje pamuka do suneva zalaza, nita neete dobiti za
jelo!
Odrasli su se tresli od smijeha i meusobno potcikivali:

Jeste l' ikad vidil ita ko to je ovaj malac?

Dabome da nisam!
On je pravo udo!
Georgeu je bilo dovoljno da nekoga promatra samo kratko vrijeme pa da ga majmunie na
najsmjeniji nain, ukljuujui jednog gosta koji je dolazio na veere u veliku kuu, bijelog
propovjednika, koga je massa poslije jela odveo da pod stablom chinquapina odri
kratku propovijed robovima.
A kada je po prvi put dobro odmjerio starog tajanstvenog Mingoa, koji je uvjebavao
massine borbene pjetlie, George je doskora savreno podraavao starevo osebujno
trzanje pri hodu.Uhvativi dva kretava pileta u dvoritu oko taglja i drei ih vrsto za
noge, gurao ih je brzo naprijed natrag kao da prijete jedan drugome dok je on glumio
njihovo rjekanje:
Ti velki, stari, gadni nitkove to slii na kanjca, oi u ti iskopat!
Na to bi drugi pjetli zagriljivo odgovarao:
Ti nis nita drugo nego po zalogaja perja!
Slijedee subote ujutro dok je massa Lea po obiaju dijelio tjedne obroke u robovskom
sokaku, Kizzy, seka Sarah, miss Malizy i striko Pompey pokorno su stajali pred vratima
svojih koliba da prime svoj dio, kad George nahrupi iza ugla natjeravajui takora. Viknu
na nj, te on zastane, za dlaku je izbjegao sudar s massom. Massa Lea u po ale u po zbilje
zapita:
to ti ovdje radi da zaslui svoj obrok, djeae?
etvoro odraslih samo to se nisu stropotali kada je devetogodinji George
samopouzdano zabacio ramena i gledajui massu ravno u oi izjavio:
Ja radim u tvojim poljima i ja propovijedi drim, massa!
Zapanjeni massa Lea ree:
Da te onda ujemo kako dri propovijedi! Pet pari oiju bijae uprto u Georgea, koji
odstupi korak unazad i najavi:
Sad u bit onaj bijeli propovjednik koga ste nam ondak doveli, massa
I odjednom stane mlatarati rukama i bombastino govoriti:
Ako sumljate da je striko Pompey ukro massi prasca,recte massi! Ako vidite da miss
Malizy uzima missisino brano, recte missis! Jer, budete li dobri nigeri i budete li posluni
svom dobrom massi i missis, kad umrete doi ete u kuhnju nebesku!
Massa Lea se previjao od smijeha jo prije nego to je George zavrio,na to djeak otkrije
svoje blistave snane bijele zube i zapjeva jednu od omiljenih pjesama miss Malizy.
Ovo sam ja, ovo sam ja, ja, o, Gospodne, i molitva mi je potrebna! Ne moja majka niti otac
moj,nego ja, o, Gospodne, a molitva mi je potrebna! Ne propovjednik, ne akon nego ja, o,
Gospode, a molitva mi je potrebna
Odrasli nikada nisu vidjeli da se massa Lea ovoliko smije. Oito oduevljen, on potapa
Georgea po ramenu:
Djeae, ovdje propovijedaj kad god ti se prohtije!
Ostavivi im koaru s namirnicama da ih meusobno podijele, massa se zaputi prema
velikoj kui dok su mu se ramena tresla.Preko ramena se obazre na Georgea koji je stajao
na mjestu i zadovoljno se cerekao.
Tog ljeta, nekoliko tjedana kasnije, massa Lea vratio se s putovanja i donio dva velika
paunova pera.

Poslao je miss Malizy,u polje po Georgea i pomno upuivao djeaka na koji nain treba tim
perjem paljivo mahati naprijed nazad iza gostiju koje e pozvati na veeru slijedee
nedjelje po podne.
to se pue, tijo bi se ponaat ko bogati bijeli ljudi!rugala mu se miss Malizy nakon to je
prenijela Kizzy poruku masse Lea da djeak mora doi u veliku kuu temeljito oriban, u
svjee opranom, ukrobljenom i izglaanom odijelu. George bijae toliko uzbuen zbog
svoje nove uloge i zbog sve te panje koju mu ukazivahu ak massa i missis ,da je jedva
suzdravao nestrpljivost.
Gosti su jo bili u velikoj kui kad se miss Malizy iskrala iz kuhinje i otrala u robovski
sokak, jer vie nije mogla izdrati a da ne izvijesti svoje sluateljstvo koje ju je tjeskobno
iekivalo.
Svima u vam re, tom malom nema ravnog! Tad opie kako je George mahao paunovim
perjem:
Okreto je rukama pa se naginjo natrag,pa se naginjo naprijed i jo se vie koio nego
massa i missis!A poslije deserta massa je toijo vino kad mu odjedared pade neto na
pamet.Reko je:Hej, deko, da ujemo malo onu propovijed! A ja vam kau, mislim da se
mali za to uvjebavo! Zato to je u ti as zamolijo massu da mu dade kaku knjigu da mu
bude biblija, a massa mu je jednu donijo. Gospodne, onaj deko skoi na najljepe izvezen
podnonik od missis.Mali je cijelu blagovaonicu obasjo svojom propovijedi! A ondak, bez
iijeg pitanja, zapjevo je to ga je grlo nosilo. Tad sam ja otrala!
Pobjee natrag u veliku kuu, ostavivi Kizzy, seku Sarah i striku Pompeya kako kimaju
glavom i smijulje se ponosno, s nevjericom.
George je ponjeo toliki uspjeh da je missis Lea,na povratku sa svojih i massinih nedjeljnih
popodnevnih vonja jednopregom, priala miss Malizy da ljudi koji su onomad bili kod
njih na veeri, kad god ih sretnu, zapitkuju za Georgea.
Poslije stanovitog vremena ak je i vjeno suzdrana missis Lea izrazila svoju sklonost
prema njemu.
A gospodin mi je svjedok da ona nikad nije volila nigere!povie miss Malizy.
Missis Lea postupno je za Georgea nalazila poslove u velikoj kui i oko nje, a kad mu je bilo
jedanaest godina, Kizzy ustanovi da on vie niti pola svog vremena ne provodi s njima u
polju.
Zbog toga to je tjerajui perjem muhe bio u blagovaonici na svakoj veeri i sluao
razgovor bijelih ljudi, George je prikupljao vie vijesti nego ih je ikad mogla skupiti miss
Malizy,jer je morala stalno trati tamo amo izmeu blagovaonice i kuhinje.Uskoro poslije
odlaska gostiju s veere,George bi ednim uima u robovskom sokaku ponosno rekao sve
to je uo. Zapanjili su se uvi da je jedan gost rekao da je oko tri tise slobodnih nigera
iz mnogih raznih mjesta odralo velki sastanak tamo u Philadelphiji. Onaj bijelac veli da s
nigeri poslali nekaku rezuluciju presniku Madisonu da s i robovi i slobodni nigeri
pripomogli izgraivati zemlju i pridonijeli u svim ratovima,pa da Objedinjene drave nee
bit ono to tvrde da jesu ako nigeri ne sudjeluju u svim njiovim blagodatima. A George
nadoda:
Massa je reko da svaka budala moe uvidit da slobodne nigere valja otjerat iz zemlje!
George im prenese da su tokom jedne kasnije veere bijeli ljudi bili tolko bijesni da s
pocrvenili razmatrajui najnovije vijesti o velikim bunama robova u Zapadnoj Indiji
(Antili).

Gospodne,morali ste ih ut kako nutra priaju da im mornari s brodova priaju kako

robovi u Zapadnoj Indiji pale etvu i zgrade, ak da bievaju i tueju i vjeaju bijelce koji s
bili njiovi masse!
Poslije slijedeih veera George izvijesti da je koija Concord, koju je vuklo est konja,
postigla novi rekord brzinom od deset milja na sat izmeu Bostona i New York Cityja,
uraunavajui u to i postaje, te da je nov parobrod masse Roberta Fultona s kotaem na
lopatice preplovijo nekaki Tlancki ocean za dvanajs dana!
Kasnije je jedan uzvanik na veeri opisao senzaciju rjenih parobroda kazalita.
Kolko sam ja svatijo, oni se zovu minstreli reko je da su to bijelci koji nagaruju lice
naaavljenim epom pa pjevaju i pleeju ko nigeri.
A jedne druge nedjelje razgovor za veerom odnosio se na Indijance, kazao im je George.
Jedan ovjek ree da Cherokeezi imadu osamdes milijuna jutara to su potrebni bijelom
ovjeku. Ree da bi vlada ve odavno sredla te Indjance da se u to ne mijeaju velki bijeli
ljudovi, pogotovu dva koja se zovu massa Davy Crockett i massa Daniel Webster.Pa opet
neke sledjee nedjelje Goeorge ih izvijesti da su nekaki gosti govorili o 'Merikom
kolonzacijskom drutvu, koje nastoji otpremit u nekakvu Liberiju negdje u Africi brodove
pune slobodnih crnaca. Bijeli ljudi su se smijali zauvi da su slobodnim crncima govorili
da u toj Liberiji slanina raste na stablima i da krike vise s grana ko lie, a ima i stabala
punih melase koje valja samo zarezat pa ispiti sve to se dade!
George izjavi:
Massa se kune da to se tie njega te slobodne nigere nikad nee mo dovoljno brzo
ukrcat na brodove!
Fuj! frkne seka Sarah.
Ja nikako ne bi pola u Afriku jer tamo nigeri ivu na stablima s majmunma ...
Tko vam to reko?suho priupita Kizzy.
Moj otac doo iz Afrike, a nikad ne ivijo na stablima! Zateena, seka Sarah gnjevno
izvali:
Daklem, to nam svima priaju odmalena!
To ne znai da je to istina.ree striko Pompey pa je obijesno pogleda.
Tebe ijonako nijedan brod ne povest jer nis slobodni niger.
Daklem, ne bi ti pola ni da jesam! odbrusi mu seka Sarah, zabaciv glavu i trcnuvi u
prainu tanak ukasti mlaz burmuta.Sada se srdila i na striku Pompeya i na Kizzy pa je
odluila da im ne poeli laku no kad se mala skupina povukla u svoje kolibe.A Kizzy se
nije nimalo manje pjenila zbog uvredljive izjave seke Sarah o njezinu mudrom, strogo
dostojanstvenom ocu i njegovoj voljenoj afrikoj postojbini.
Iznenadila se i obradovala otkrivi da se i George ljuti zbog onoga to je shvatio kao
izrugivanje njegovu afrikom djedu. Istina, inilo se kao da oklijeva da progovori, no nije
mogao izdrati. A kad je naposljetku progovorio, zamjeivalo se koliko se trudi da ne bude
nepristojan:
Mamce, reko bi da seka Sarah moda pria stvari koj nis istinte, je l' da?
Tako je! odrjeito potvrdi Kizzy.
Neko vrijeme George je utke sjedio prije nego to je ponovo prozborio:
Mamce ,izusti on krzmajui,bi l' mi moda mogla ita vie o njemu ispriat?

Kizzy osjeti kako je preplavljuje grizoduje zbog toga to ju je jedne noi prethodne zime
George toliko uzrujao svojim beskonanim zapitkivanjem da mu je zabranila da je ikad ita
vie ispituje o svom djedu. Sad je njeno kazala:
Tolko puta pokuavala sam u pameti iskopat ima l' togod o tvom djedu to ti nisam
rekla, al mislim da toga vie nema. Zastala je.
Znam ja da ti nita ne zaboravlja, al jopet u ti sve to ponovit ako oe.
George je na trenutak utio.
Mamce, izjavi on ,jednom si rekla da si stekla utisak da je djedu bilo mnogo stalo do
toga da ti pria one afrike stvari ..
Da, to mi se mnogo puta uinio ,zamiljeno e Kizzy.
Poslije ponovnog muka George izusti:
Mamce, ja sam razmislijo. Isto ko to s ti meni, i ja u svojoj djeci priat o djedu.
Kizzy se nasmijei. Za njezina neobinog sina bijae tako tipino da ve s dvanaest godina
pria o svojoj buduoj djeci!
Kako je George uivao sve veu sklonost masse i missis, bijahu mu doputene sve vee
slobode,a da ih zapravo nikad nije za to morao ni pitati. Povremeno bi, pogotovo nedjeljom
po podne kad bi se oni odvezli jednopregom, odlutao nekamo svojim putom, ponekad
satima bio odsutan, ostavljajui robove iz sokaka da meusobno razgovaraju, dok je on
radoznalo istraivao svaki kutak na plantai Lea. Jedne takve nedjelje gotovo je ve bio
mrak kad se vratio i rekao Kizzy da je popodne proveo u posjeti starcu koji se brinuo za
massine borbene pjetlie.
Ja mu pomogo da uvati velkog kokota to je pobjego,a ondak smo ja i starac preli na
razgovor.Ne bi reko da je on nako udan ko to vi velite, mamce. A nikad nisam vidijo nake
pjetlie! Reko mi je da ti kokoti nis jo ni estito odrasli,a ve kukurijeu i skau u
pjetlarniku nastoje izazvat jedan drugoga na borbu! Stari mi je reko da uberem trave i da
ih naranim pa sam ga posluo. Reko mi je da se vie mui uzgajaju pjetlie nego to se
veina mamica namui oko odgoja djece!
Kizzy se na to malo narogui, ali nita ne odgovori. Zabavljalo ju je to se njezin sin toliko
uzbuuje zbog nekakvih pjetlia.
Pokazo mi je kako im trlja rbat, vrat i noge da im pomogne da se najbolje bore!
Bolje e ti bit da se toga kloni, sinko!upozori ga ona.
Zna da massa ne doputa nikome osim onom starcu da se doli prpa s kokotima!
Striko Mingo j reko da e zapitat massu da me pusti da doem dolje pa da mu pomognem
ranit pjetlie!
Sutradan ujutro na putu u polje Kizzy ispria seki Sarah Georgeovu najnoviju pustolovinu.
Sarah je koraala i zamiljeno utjela. Onda ree:
Znam da sigurno vie ne da ti gatam budunost,al rei u ti ipak malice o tom Georgeu.
Uutjela je.
On nikad nee bit tono bi se reklo obian niger! Stalno e se uputat u neto novo i
drukije od prijanjeg, sve dok e disat.
89. POGLAVLJE
Reko bi za nj da je dobro odgojen,a ini mi se i vjet, massa,ree striko Mingo zakljuivi
opis djeaka koji ivi gore u robovskom sokaku, ali koga je zaboravio pitati kako se zove.

Kad je massa Lea odmah pristao da okuaju djeaka, Mingo se silno razveselio, jer je ve
godinama elio dobiti pomonika,ali se nije ba iznenadio. Bio je svjestan toga da se massa
brine zbog poodmakle dobi svog uzgajaa borbenih kokota i njegova krhkog zdravlja, u
posljednjih pet,est mjeseci postao je rtva sve uestalijih napada tekog kalja.Znao je i da
su masslni napori da kupi mladog nadarenog roba,naunika za uzgajanje,urodili potpunim
neuspjehom kod ostalih vlasnika borbenih kokota u pokrajini koji, to je posve prirodno,
nisu bili skloni da mu pomognu.
Kad bih imao ijednog momka koji bi pokazivao znakove ikakve vjetine,priao mu je
massa da mu je jedan rekao,nisi valjda lud pa da misli da bih ga prodao. Kad ga onaj tvoj
stari Mingo izvjeba, za pet do deset godina doivio bih to da ti momak pomogne da me
porazi!
Ali Mingo je znao da je massa Lea tako brzo na to pristao najvjerojatnije stoga to se
uskoro otvarala godinja sezona borbi kokota u kotaru Caswell s velikim novogodinjim
glavnim susretom, pa ako djeak bude samo hranio manje pjetlie, Mingo e moi toliko
vie vremena posvetiti pripremanju i uvjebavanju nedavno sazrelih dvogodinjaka, koje
e pohvatati iz borika.
Onog jutra kad je George prvi put doao na posao,Mingo mu pokae kako da hrani
dvadesetak pjetlia koje su drali u nekoliko pjetlarnika, a u svakom bijahu pjetlii
otprilike iste dobi i veliine.
Videi da djeak dosta dobro obavlja taj prvi pokusni zadatak, starac mu dopusti da hrani
zrelije mujake, koji jo nisu navili ni godinu dana, a ve su pokuavali da se bore jedan
protiv drugoga iz svojih trouglih nastambi unutar plota od letava u obliku cik cak crta.
Tokom slijedeih dana Mingo je tjerao Georgea da gotovo cijelo vrijeme trkara, da hrani
kokote mljevenim kukuruzom, da im daje ist pijesak, ljuture ostriga i usitnjen drveni
ugljen i da im triput dnevno mijenja slatku izvorsku vodu u limenim posudama iz kojih su
pili.
George nikada nije ni sanjao da bi mogao osjeati strahopotovanje pred pjetliima,
pogotovu mladim pjetliima kojima su tek poele rasti ostruge, koji su dobili perje ivih
boja i bez straha se kooperili unaokolo dok im je u blistavim oima svjetlucao izazov. Kad
bi se malo udaljio od neposrednog nadzora strike Minga, George bi se katkad glasno
nasmijao gledajui kako bi neki pjetlii odjednom zabacili glavu pa zakrijetali nespretno i
grleno, kao da se pokuavaju takmiti s estim promuklim vritanjem Mingovih kokota
estogodinjaka i sedmogodinjaka, punih brazgotina od mnogobrojnih prijanjih
bitaka,koje je striko Mingo nazivao mamac pijevci i uvijek ih sam hranio. George je sebe
zamiljao kao mladog mujaka, a striku Minga kao starog kokota.
Barem jedanput dnevno, kad bi massa Lea pjeanim putom dojahao na konju do
vjebalita borbenih pjetlia, George bi postajao manji od makova zrna, jer je brzo osjetio
koliko se hladnije massa prema njemu ponaa. Od miss Malizy je George uo da massa ak
ni svojoj missis ne doputa da zae meu njegove pjetlie, iako ga je ona sa zgraanjem
uvjerila da je to posljednje to bi mogla poeljeti.
Massa i Mingo etali su unaokolo nadgledajui nastambe borbenih pjetlia, a Mingo je
uvijek iao tono korak iza gazde, ali dovoljno blizu da, usprkos krijetanju starih mamac
pijevaca, punih oiljaka, uje sve to bi massa govorio i da na to odgovori. George zapazi da
massa gotovo prijateljski razgovara sa strikom Mingom, to je bila suta suprotnost
njegovu naprasitom i hladnom dranju prema striki Pompeyu, seki Sarah i njegovoj majci,

koji bijahu obini teaci. Kadto, kad bi u svom nadzornom obilasku doli blizu kakvog
mjesta na kojemu je George radio, nauo bi njihov razgovor:
Ove sezone namjeravam nastupiti s trideset kokota, Mingo, pa ih stoga moramo ezdeset
pa i vie povui iz borika ,ree jednog dana massa.
Tako je, massa. Kad ih budemo birat, morat emo imat dobrih etrdes pjetlia koje emo
mo dobro uvjebat.
U Georgeovoj su se glavi svakim danom sve vie rojila pitanja, ali slutio je da e biti bolje
ako striku Minga ne zapita nita to ga ba ne mora pitati. Mingo je djeaku uzeo u dobro
to se uspijevao kloniti pretjeranog prianja, jer pametni uzgajivai borbenih pjetlia
mnoge tajne uvaju za sebe. A u meuvremenu Mingove sitne, brze, vrlo kiljave oi nisu
isputale nikakvu pojedinost Georgeova rada. Namjerno mu je izdavao kratke naredbe, a
onda bi se urno udaljio da ispita kojom e brzinom djeak shvatiti uputstva i hoe li ih
dobro upamtiti. Mingo se veselio to je Georgeu veinu poruka morao rei samo jedanput.
Poslije kratkog vremena Mingo ree massi Lea da se George pomno i paljivo odnosi
prema borbenim pjetliima ,ali se oprezno ogradio:
Barem kolko sam ja mogo vidit u ovom kratkom vremenu, massa.
Mingo ni izdaleka nije bio pripravan na odgovor masse Lea:
Ba sam pomislio da ti je ovaj djeak ovdje potreban cijelo vrijeme.Tvoja koliba nije
dovoljno velika, pa ete ti i on negdje sagraditi kuerak, tako e ti on cijelo vrijeme biti pri
ruci.
Mingo se iznenadi i pomisli,kako e to naruiti bliskost koju su vie od dvadeset godina
dijelili samo on i borbeni pjetlii, ali nije mogao otvoreno iskazati nikakvo protivljenje.
Kad je massa otiao, mrzovoljno ree Georgeu:
Massa mi ree da te ovdi doljem trebam cijelo vrijeme. Mislim da on sigurno zna togod
to ja ne znam.
Da, gospodne,odvrati George trsei se da mu izraz lica ostane bezbojan.
Ali gdi u ja stanovat, striko Mingo?
Morat emo ti izgradit daaru.
Ma koliko da je volio borbene pjetlie i striku Minga, George je znao da to znai kraj
njegovih veselih dana u velikoj kui, mahanju paunovim perjem i propovijedanju pred
massom, missis i njihovim gostima.ak je i missis Lea nedavno poela pokazivati svoju
sklonost prema njemu.Pomisli na poslastice koje vie nee dobivati iz kuhinje miss Malizy.
Ali najtee mu je bilo,prilikom odlaska iz robovskog sokaka,kako da tu vijest saopi majci.
Kizzy je umakala umorne noge u posudi punoj vrue vode kad je George uao, lice mu je
bilo neuobiajeno namrgoeno.
Mamce, neto ti moram re.
Daklem, tolko sam se umorila kopaju cijeli dan da ne elim ut ni rijei o pjetliima, tako
da zna!
Pa, ne radi se ba o njima. Duboko je udahnuo zrak.
Mamce, massa je reko neka ja i striko Mingo doli izgradimo daaru pa da se ja u nju
uselim. Kizzy osjeti kako voda prti iz posude kad je skoila na noge. inilo se da e
skoiti na Georgea.
A zbog radi ega se seli? Zato ne mo ostat ovdi gdi s uvijek bijo?
Ja nemam s tim nita, mamce! Massa je to reko! Uzmakne korak videi bjesnilo na
njezinu licu i vikne prodornim glasom:

Ja te ne elim ostavljat, mamce!

Ti nis dovoljno velik da ikamo odseli! Kladim se da je onaj stari crni Mingo nagovorijo
massu
Ne, mamce, nije on, mamce! Daklem, moem ti re da ni njemu to nije milo! Ne trpi da je
iko cijelo vrijeme oko njega. Reko mi je da vie voli bit sam. George promisli to bi joj
mogao rei da je umiri.
Massa misli da je dobar prema meni, mamce. Prijazno se ponaa prema striki Mingu i
prema meni, nije onaki ko s teacima
Prekasno se ugrizao za jezik, sjetivi se da je njegova mati teakinja. Lice joj se izobliilo
od ljubomore i od gorine kad je pograbila Georgea i protresla ga kao dronjak.
Briga massu za tebe! "vrisne ona.
Neka ti je otac, ali on ni za koga ne mari osim za pjetlie! Ono to je rekla gotovo ju je isto
toliko zaprepastilo kao i njega.
iva istina! I dobro da zna to, jerbo misli da on tebi ini velke usluge! Massa oe jedino
to da ti pomae onom starom ludom nigeru uvat njegove pjetlie jerbo misli da e se
njima obogatiti . George je zapanjeno buljio. Bubetala ga je objema rukama:
Daklem, to jote ovdi stoji?
Vrtoglavo pograbi ono malo komada njegove odjee pa ih zavitla prema njemu:
Gubi se! Napolje iz ove kolibe!
A George je stajao kao skamenjen. Osjetivi da joj dolaze suze i da naviru iz oiju, Kizzy
istri iz kolibe i odjuri miss Malizy.
Niz Georgeovo lice tekle su suze. Nakon kratkog vremena, ne znajui to drugo da uradi,
utrpa u vreu ono nekoliko svojih odjevnih predmeta pa se posrui zaputi niz cestu
prema prostoru za borbene pjetlie.Spavao je blizu nastambe za kokote, stavivi pod glavu
vreu umjesto jastuka.
U cik zore ranoranilac Mingo nae ga tamo kako spava i pogodi to se dogodilo. Cijeli dan
odstupio je od svoje navade i bio blag prema djeaku koji je utke i suzdrano obavljao
svoje zadatke.
Dva dana su podizali sitnu daaru, i tad Mingo progovori s njim kao da je tek tada postao
uistinu svjestan Georgeove prisutnosti.
Tvoj ivot morat e bit ovi pjetlii, jer oni su ko tvoja obitelj, mome.ree iznenada
jednog jutra, jer to je bilo najvanije to mu je elio usaditi u glavu.
Ali George ne odgovori. Nije mogao misliti ni na to osim na ono to mu je rekla mati.
Njegov massa bijae njegov otac.Njegov otac bijae njegov massa.To ga je u svakom
pogledu nadilazilo. Kako djeak i dalje nita nije govorio, Mingo ponovo izusti:
Znam ja da nigeri tamo gori mislu da sam ja udak ... Oklijevao je:
Mislim da i jesam. Tad uuti.
George shvati da striko Mingo oekuje od njega odgovor. Ali nije mogao priznati da je
upravo to sluao o starcu. Stoga postavi pitanje koje mu se vrzmalo po glavi od prvoga
dana kad mu je doao u posjet:
Striko Mingo, kako to da ovi kokotii nisu ko ostali ?
Ti govori o pitomim pjetliima koj za nita nis dobri nego da ih jedemo.podrugljivo e
striko Mingo.

A ove su tice gotovo iste ko ondak kad su bile u praumama odaklem su, veli massa, dole
u davna vremena. Zna, mislim, kad bi jednoga od ovih kokota odnijo u praumu, borijo bi
s da osvoji kvoke i ubijo bi sve ostale kokote ko da nikad nij oo.
George je u zalihi imao i drugih pitanja koja je kanio postaviti, ali sad kad se striko Mingo
upustio, nikako nije bilo prilike ni da usta otvori.
Svakom kokotiu to kukurjee prije nego se zamujai,ree on,valja smjesta zavrnut
iju, jer prerano kukurijekanje siguran je znak da e poslije bit kukavica. A pravi pjetlii
im se iz jaja izlegu imaju ve u krvi borbenost od svojih djedova i pradjedova. Massa veli
da s jednom davno ovjek i njegvi borbeni pjetlovi bili ono to s danaske ovjek i njegovi
psi. Ali ove tice imaju u sebi vie borbenosti nego to se nalazi u pasa, bikova, medvjeda,
rakuna ili u cijeloj arpi ljudi! Massa veli da ak kraljevi i presnici uzgajaju borbene pjetlie
jerbo je to najdivniji port to postoji.
Striko Mingo zamijeti da George bulji u ipku sitnih blijedih brazgotina na njegovim crnim
rukama, zglavcima i podlakticama. Mingo ode u svoju kolibu i uskoro se vrati, donijevi
par zakrivljenih elinih ostruga, uiljenih da budu otre kao igla.
Onoga dana kad pome vjebat s ticama,tvoje ruke izgledat e ko moje, osim ako ne
bude vrlo paljiv ,ree striko Mingo,a George protrne pri pomisli da starac, ini se,
smatra moguim da on jednog dana navlai ostruge massinim borbenim pjetliima.
Meutim, tokom slijedeih tjedana bilo je dugih razdoblja kada striko Mingo nije nimalo
razgovarao,jer godinama ni s kim nije priao, osim s massom i njegovim bojnim pjetliima.
No, to se vie navikavao da je u njegovoj blizini George i gledajui u djeaku svoga
pomonika ,to je ee prekidao utnju te mu se obraao, gotovo uvijek naglo, o neemu za
to je smatrao da e pomoi Georgeu da shvati kako samo najodliniji pijevci, najbolje
uzgojeni i uvjebani, mogu dosljedno pobjeivati u borbama i zaraivati novac za massu
Lea.
Massa se u borilitu ne boji nijednog ovjeka,ree mu jedne noi striko Mingo.
Zna, voli se borit proti zbiljam bogatih massa koji mogu sebi priutit jato do tisuu
komada tica tako da za nastupe mogu izabrat moda najboljih stotnu godinje. Vi, mi
nemamo velko jato, ali massa ipak dobiva mnogo opklada proti bogataa.
Njima to nije drago jerbo je on bijo siromah pa s ondak probijo. Ali sa zbiljam dovoljno
dobrih tica i s dosta sree massa moe postat tolko bogat i otmen ko oni
Striko Mingo razroko pogleda Georgea:
uje li me, mome? Cijela arpa ljudi ne svaa kolko se mnogo novci moe zaradit u
borbama pijetlova. Znam ja jedno, da mi tkogod ponudi stotnu jutara polja pamuka il
duvana ili zbiljam dobrog bojnog kokota, svaki put bi primijo ticu. A tako misli i massa.
Zbog radi toga on nije uloijo svoj novac u nikakav velik komad zemlje i nema velku arpu
nigera.
Kad je George navrio etrnaest godina,poeo je dobivati slobodne nedjelje,pa je
posjeivao svoju obitelj u robovskom sokaku kojoj su,tako je on osjeao,miss Malizy, seka
Sarah i striko Pompey pripadali nita manje nego njegova roena majka.I poslije tolikog
vremena morao ju je uvjeravati da nije kivan na nju to mu je na onakav nain rekla tko
mu je otac. Ali i dalje je mnogo razmiljao o svom ocu, premda nikada ni s kim nije o tome
raspravljao,a najmanje od svih s massom. Sad su se svi u robovskom sokaku otvoreno
divili njegovu novom poloaju, iako su se nastojali praviti kao da ih se to nije dojmilo.

Ja sam ti umatala u pelene tvoju prljavu guzicu pa samo ako te uvatim da die nos, odma
u ti isprait stranjicu!povie seka Sarah jednog nedjeljnog jutra hinei prijaznu
strogost. George se nasmijulji:
Ne, seka Sarah, ja ne diem nos.
Ali svi su izgarali od znatielje u pogledu tajanstvenih dogaaja tamo dolje u zabranjenom
podruju gdje je on ivio s bojnim kokotima. George im je priao samo ono najuobiajenije.
Rekao im je da je vidio kako bojni kokoti ubijaju takora, tjeraju maku, kako, tavie,
napadaju lisicu. Ali bojne kokice mogu biti isto tako zloudne kao kokoti, ispria im on, a
katkad su se ak i glasale poput kokota. Ree im da massa budno pazi na provalnika, zbog
visokih cijena koje su se mogle postii ak i za ukradena jaja ptica ampiona, a da i ne
spominjemo za same ptice koje su kradljivci lako mogli prenijeti u drugu dravu pa
prodati ili ak s njima nastupati kao da su njihove. Kad George izjavi da mu je striko Mingo
kazao da je vrlo bogati vlasnik bojnih pjetlia massa Jewett jednu pticu platio ak tri tisue
dolara, miss Malizv uzvikne:
Gospode, pa mogo je kupit tri etri nigera za manje novaca nego tog kokota!
Nakon to bi se s njima natenane napriao, George bi u rano nedjeljno popodne postajao
nemiran i uzrujan, a uskoro bi odbrzao pjeanom stazom k svojim kokotima.
Usporivi korak kad bi prolazio pokraj njihovih nastamba du ceste,nabrao bi svjee
njene zelene trave pa ubacivao po pregrt u svaki odjeljak, a kadto bi na trenutak zastao
uivajui u zadovoljnom kvo, kvo, kvo kokota dok bi to gutali. Sad im je ve bilo otprilike
godinu dana pa su sazrijevali,dobivali sjajno savreno perje, u oima im je sjala vatra,
dospijevali su u razdoblje iznenadnog raspaljivog kukurijekanja i podmuklih uurbanih
napora da nasrnu jedan na drugog.
to emo ih prija odvest u borik i poet parit, tim bolje! rekao je nedavno striko Mingo.
George je znao da e se to dogoditi kada pohvataju do kraja sazrele kokote, koji su ve bili
u boriku, da ih odgajaju i uvjebavaju za predstojeu sezonu borbi pijetlova.
Nakon to bi posjetio mlade pjetlie,George bi ostatak popodneva obino provodio u
daljnjem tumaranju stazom sve do borika gdje su kokoti ivjeli u slobodi. Katkad bi tamo
spazio koju posve odraslu pticu kako u posvemanjoj slobodi stupa na elu jata kokica.
Znao je da ovdje ima u izobilju trave, sjemenaka, skakavaca i drugih kukaca, a i ljunka
pogodnog za njihovu guu, a ono nekoliko prirodnih izvora u umarku davalo je pitke
svjee vode koliko ti srce eli.
Jednog prohladnog jutra poetkom mjeseca studenoga, kada je massa Lea stigao na
mazginoj zaprezi, striko Mingo i George ekali su s bunim jednogodinjacima koji su
podmuklo kljucali natrpani u pokrivenim pletenim koarama. Nakon to ih ukrcae u kola,
George pomoe striku Mingu da uhvati svoga ljubimca, starog mamac pijevca, obasuta
brazgotinama, koji je ludo kukurijekao.
On je upravo kao ti, Mingo,ree massa Lea pa se nasmije.
U svoje mlade dane se nabojevao i napario do mile volje.Sad moe samo jesti i
kukurijekati! Striko Mingo se nakrevelji i ree:
Ja sad vie niti ne kukurijeem, massa.
Budui da je George isto toliko strepio pred strikom Mingom koliko se bojao masse, bio je
zadovoljan to ih obojicu vidi u takvim rijetkim trenucima dobre volje. Onda se njih trojica
uspnu u mazginu zapregu, striko Mingo sjedne kraj masse drei u krilu svog starog
mamac pijevca, a George je hvatao ravnoteu straga iza koaraNaposljetku massa Lea

zaustavi kola usred borika. On i striko Mingo nakrive glavu pa napeto osluhnu. Onda
Mingo proape:
ujem ih ja, tamok straga!
Naglo nadune obraze pa snano puhne na glavu starog mamac pijevca koji spremno i
snano zakukurijee. Za koju sekundu dopre glasno kukurijekanje izmeu stabala, i stari
mamac pijevac ponovo zakukurijee, a areno perje na vratu mu se nakostrijei. A Georgea
prou trnci kad ugleda velianstvenog bojnog pijetla koji je doletio s ruba umarka. Perje
to se prelijevalo u svim duginim bojama kostrijeilo se na njegovu vrstom tijelu, blistava
pera u repu savila su se u luk. Jato od kojih devet kokica uzrujano je dobrzalo za njim,
eprkajui i kvocajui dok je kokot iz borika snano udarao krilima, prodorno krijetao i
bacakao glavu unaokolo u potrazi za uljezom.
Massa Lea ree tihim glasom:
Pokai mu mamac pijevca, Mingo!
Striko Mingo podie ga visoko uvis. Zamalo se inilo da e se slobodni pjetli rasprsnuti u
zraku kad se bacio na starog kokota. Massa Lea hitro prui ruku, uhvati u letu slobodnog
pjetlia koji se koprcao, vjeto izbjegavajui podmukle duge prirodne ostruge koje George
na tren spazi kad je massa zavitlao kokota u koaru i zatvorio poklopac.
to zuri, mome? Oslobodi jednog jednogodi-njaka! zarei striko Mingo kao da je
George to ve prije radio.
George nespretno otvori najbliu koaru, a osloboeni jednogodinjak odlepra s mazgine
zaprege na tle. Poslije kratkotrajnog oklijevanja rairi krila, glasno zakukurijekne, spusti
jedno krilo pa se pone ukoeno kooperiti oko jedne kokice. Tad novi mujak ljubimac
satjera sve ostale kokice natrag u borik.
Dvadeset i osam zrelih dvogodinjaka zamijenili su jednogodinjacima, pa se malo uoi
sutona mazgina zaprega vratila. Kad su sutradan sve to ponovili i uhvatili jo trideset dva
kokota, George je osjeao kao da je cijeli ivot mamio bojne pjetlie iz borika. Sad je marno
hranio i napajao ezdeset kokota.Kad nisu jeli, krijetali su i gnjevno kljuckali stijenke
svojih nastambi, koje su bile tako sagraene da ne mogu vidjeti jedan drugoga jer bi to
dovelo do toga da se koji od njih ozlijedi u silovitim naporima da se tue. George je
zadivljeno promatrao te velianstvene,divlje,podmukle i lijepe ptice.
One bijahu utjelovljenje svega to mu je striko Mingo priao o njihovoj krvolonosti i
hrabrosti, i o tomu kako ih i njihova tjelesna graa nagoni da budu u svako doba spremni
za borbu na ivot i smrt s bilo kojim bojnim pjetliem, na bilo kojem mjestu.
Massa je elio uvjebati dvostruko vie ptica nego to ih je namjeravao pustiti te sezone u
borbu.
Neke tice jednostavno nikada se ne tuu niti se hrane i radu ko ostale, objasni striko
Mingo Georgeu ,a one koje su take mi emo izdvojit.
Massa Lea sad je stizao na posao ranije nego prije pa je zajedno sa strikom Mingom po vie
sati svakoga dana prouavao onih ezdeset ptica, jednu po jednu. Prislukujui ulomke iz
njihovih razgovora, George shvati da e izdvojiti ptice koje imaju bilo kakvu ranu na glavi
ili na tijelu ili pak ptice koje po njihovu nahoenju imaju nesavren kljun, iju, krila, noge
ili opi izgled. Ali od svega najvei grijeh bijae kad ne bi pokazivale dovoljno ratobornosti.
Jednog jutra massa donese kutiju iz velike kue. George je gledao kako striko Mingo
odmjerava koliine peninog i zobenog brana pa ih mijesi s maslacem, te nadodaje pivo,
bjelanjce od dvanaest jaja bojnih kokoi, umsku kiselicu, brljan i malo sladia. Dobiveno

tijesto oblikovao je u tanke okrugle kolaie koje bi na malom zemljanom ognjitu pekao
dok se ne bi pozlatili.
Ovaj kruh im snagu daje ,govorio je striko Mingo upuujui Georgea da usitni kolae u
komadie, da svakoj ptici daje tri pregrti dnevno, i da svaki put kad im puni posudice za
vodu, uspe u njih malo pijeska.
elim da ih toliko mutra da postanu sami miii i kosti, Mingo! Ne trpim ni uncu sala u
onom borilitu! uo je George kako massa zapovijeda.
Prodrmat u im guzice, massa!
Poevi od sutradan George je trkarao naprijed,natrag snano steui pod mikom jednog
od starih mamac pijevaca strike Minga kojega bi pomamno redom progonili pjetlii to su
ih uvjebavali. Po Mingovu bi uputstvu George povremeno putao kokota progonitelja da
se priblii, skoi uvis te da kljunom kljuca i nogama zasijeca u starog mamac pijevca koji je
bijesno krijetao.
Striko Mingo ulovio bi zadahtalog napadaa pa bi mu ustro dao da poudno kljucne
kuglicu neslanog maslaca veliku kao orah,pomijeanu sa stuenim travama. Tada bi
iznemoglog pijevca poloio na mekanu slamu u dubokoj koari, naslagao na nj jo nekoliko
slojeva slame sve do vrha koare, a onda bi spustio poklopac.
Nutra doli e se sad dobro preznojit .objasnio bi on.
Kad bi zavrio trku s posljednjim kokotom, George bi poeo izvlaiti preznojene ptice iz
koara. Prije nego to bi ih vratio u njihove pregrade, striko Mingo bi jezikom oblizao
svakoj ptici glavu i oi, a Georgeu bi objasnio:
Ovako u ih na to naviknut, ako u im morat sisat zgruane grudice krvi iz kljuna da im
pomognem da nastave disat kad se u borbi teko rane.
Do kraja tjedna u Georgeove ruke i podlaktice zarezalo se toliko otrih prirodnih pjetleih
ostruga da striko Mingo promrsi:
Zabunom e te uzet za uzgajaa bojnih pijetlova, ako ne pazi!
Osim kratke posjete robovskom sokaku ujutro na Boi, blagdani su Georgeu proli gotovo
neprimjetno. Sad, kako se primicalo otvorenje sezone borbi kokota, ptiji ubilaki nagoni
dosegoe toliko grozniavi vrhunac da su kokoti krijetali na bilo to i gnjevno kljucali,
udarajui krilima buno i potmulo. George zatee sama sebe kako razmilja koliko je esto
uo da majka, miss Malizy, seka Sarah i striko Pompey oplakuju svoju sudbinu, nisu mogli
ni zamisliti kakav uzbudljivi ivot postoji samo malo dalje niz cestu.
Dva dana poslije Nove godine George je jednog po jednog hvatao sve bojne pjetlie, a
massa Lea i striko Mingo svakoj ptici bi nakratko rezucnuli perje na glavi, podstrigli perje
na vratu, krilima, i na trtici, a zatim bi perje na repu uobliili u kratke zavojite lepeze.
Georgeu bijae teko povjerovati da podrezivanje moe toliko istaknuti vitka nabijena
tijela pijevaca, njihove zmijolike ije i velike glave snanih kljunova i blistavih oiju. Morali
su kokote malo podstrii i ispod kljuna za ondak kad moradu zgrabiti to u usta, objasni
striko Mingo. Naposljetku su im strugali prirodne ostruge sve dok nisu postale glatke i
iste.
Za prva svjetla na dan otvorenja sezone Mingo i George su poslagali u etvrtaste putne
pjetlarnike, ispletene od hikorijinih prutia, onih dvanaest ptica to su ih na kraju odabrali.
Striko Mingo dade svakoj ptici kuglicu maslaca, veliine oraha, pomijeanu s usitnjenim
crnim eerom, a onda kolima stie massa Lea dovezavi gomilu crvenih jabuka. Kad su

George i Mingo ukrcali dvanaest pjetlarnika, Mingo se uspentra na sjedite pokraj masse i
kola se upute. Striko Mingo se obazre i obrecne:
O do il ne?
George skokne za njima, dohvati stranju ogradu na kolima, izvine se i uskoi. Nitko nije
rekao da e i on poi! Povrativi dah, une na dno kola pa prisjedne. kripanje kola se u
njegovim uima mijealo s krijetanjem, kvocanjem i kljucanjem bojnih pjetlia. Osjeao je
duboku zahvalnost i potovanje prema striki Mingu i prema massi Lea. I ponovo pomisli
jo uvijek zapanjeno i iznenaeno ,na ono to mu je rekla majka, da je massa njegov otac ili
da mu je otac massa, ovako ili onako.
Kako su odmicali cestom, George ugleda i druga kola, zaprege, kolica, koije i taljige koje
su vozile ispred njih ili su se pomaljale sa sporednih putova, kao i konjanike i siromane
bijelce koji su ili pjeice i nosili nabrekle jutene vree. George je znao da u njima, uvaljeni
u slamu, lee bojni pjetlii. Pitao se je li i massa Lea neko ovako iao na borbe pijevaca sa
svojim prvim kokotom koga je ,priali su ljudi,dobio na tomboli. George vidje da se u veini
kola vozi jedan bijelac, ili vie njih, i robovi, a u svakim su se kolima nalazili pjetlarnici.
Sjetio se da je striko Mingo rekao:
Ljudi koji se spremaju za borbe pijetlova nimalo ne mare za vrijeme i za razdaljinu kad
predstoji velko natjecanje!
George se pitao hoe li moda neki od tih siromanih bijelaca to su ili pjeice jednoga
dana ,poput masse postati vlasnik farme i velike kue.
Poslije koja dva sata George zauje u daljini prigueno krijetanje mnogobrojnih bojnih
pjetlia.Taj nevjerojatni zbor postajao je sve to glasniji to su se kola vie primicala gustom
umarku visokih borovaca.
Osjeti miris mesa peena na aru, a onda se kola nau meu ostalim zapregama koje su
zaokretale i zaustavljale se.Unaokolo su konji i mazge, privezani za stupove, rzali, gackali
na mjestu i mahali repovima.Mnogo ljudi je razgovaralo.
Tooom Lea!
Massa se upravo uspravio u kolima i savijao koljena da razgiba ukoene noge. George
primijeti da je taj povik dopro iz skupine siromanih bijelaca, koji su stajali u blizini i slali
bocu od ruke do ruke. Bijae ganut to su njegova massu smjesta prepoznali. Massa Lea
mahne tim mukarcima, skoi na zemlju i doskora se pomijea s gomilom. Na stotine
bijelaca ,od djeaia koji su drali oeve za nogavice pa sve do naboranih staraca, svi
bijahu okupljeni u skupove i raspredahu. George se obazre i ustanovi da su gotovo svi
robovi ostali u kolima, oito su se brinuli za svoje bojne kokote u pjetlarnicima, a stotine
ptica glasahu se kao da se odrava natjecanje u kukurijekanju.
Pod mnogobrojnim oblinjim kolima George spazi smotane pokrivae, to je govorilo da su
vlasnici tih ptica doli iz velike daljine pa e morati prenoiti. Do nosnica mu dopre jak
zapah rakije kukuruzovae.
Dostak si sjedijo i zjake prodavo, sinko! Moramo ove tice razgibat!ree striko Mingo koji
je upravo zaustavio kola.
Nastojei to je mogao bolje suzbiti nevjerojatno uzbuenje, George stane otvarati putne
pjetlarnike pa ptice, to su bijesno kljucale, pone jednu za drugom polagati u crne
kvrgave ruke strike Minga, koji bi svakoj ptici masirao noge i krila. Kad je prihvatio
posljednju pticu, striko Mingo ree:

Lijepo i pomno isjeckaj po tuceta jabuka. To je najbolji posljednji obrok prija nego to s
ove tice upuste u borbu!
Tada starac spazi kako djeak staklasto zuri u svjetinu. Striko Mingo se prisjeti kako je bilo
njemu na njegovoj prvoj borbi pjetlova, u tako davnoj prolosti da se vie nije ni sjeao.
Ajda! zarei on.
Id onamo i trkaraj malko unaokolo ako oe, al se vrati prija nego to ponu, jesi l' me
ujo?
Kad je njegovo Da, gospodne doprlo striki Mingu do uiju, George je ve preskoio
ogradu kola i nestao. Provukao se kroz zbijenu gomilu ljudi koji su pili, jurio je tamo amo,
a sag od borovih iglica ugibao se pod njegovim bosim nogama.
Obiao je na tucete pjetlarnika u kojima su se nalazile kretave ptice,u nevjerojatnoj dugi
perja od snjenobijele pa sve do ugljenocrne boje sa svakojakim moguim kombinacijama
u tom rasponu.
George zastane kao u zemlju ukopan kada ga je ugledao, bijae to povelik udubljen krug,
dubok ezdesetak centimetara, s jastuiima na stijenkama, a utabano tle od pijeska i gline
bilo je obiljeeno kruiem tono u sredini i dvjema ravnim crtama koje bijahu
podjednako udaljene od svake strane. Borilita! Die pogled pa spazi kako buni ljudi , od
kojih su mnogi potezali iz boca,zauzimaju sjedita na prirodnoj uzvisini iza borilita. Samo
to nije iz koe iskoio kad slubenik crvenkasta lica blizu njega zatuli:
Gospodo, hajdete da ponemo borbu ovih ptica!
George pohrli natrag kao zec i stie do kola samo trenutak prije masse Lea.
Onda se massa i striko Mingo ushodaju oko kola i tiho razgovarahu bacajui pogled na
ptice u pjetlarnicima. George se uzverao na prednje sjedite kola odakle je mogao preko
glava gledalaca vidjeti borilite. Tamo su se sjatila etvorica i povjerljivo razgovarala, a jo
dvojica su ila prema njima, svaki sa svojim bojnim pijetlom ispod mike. Odjednom se iz
gledalita zaore povici:
Deset na crvenka!
Prihvaam!
Dvadeset na modroga!
Ja dajem pet!
Jo pet!
Pokrivam!
Povici postadoe glasniji i mnogobrojniji kad George vidje kako vau dvije ptice, kojima
gospodari zatim neto privrste. George je znao da su to eline ostruge, otre kao igle. U
sjeanju mu se javi kako mu je jedanput striko Mingo rekao da se ptice rijetko bore jedna
protiv druge ako je bilo koja od njih laka ili tea od druge za vie od dvije unce.
Kljun uz kljun! prodere se netko na rubu borilita.
Zatim on i jo dvojica brzo unu izvan borilita, a gospodari se zgure u onom krugu i
toliko primaknu svoje pijevce da su mogli jedan drugog ovla kljucnuti.
Spremite se!
Vlasnici se povuku na svoje poetne nasuprotne oznake pa pridravahu uza zemlju svoje
pjevie to su se izvijali od elje da nasrnu jedan na drugog.
Pustite kokote!
Strelovitom brzinom bojni pjetlii nasrnu jedan na drugoga, i to toliko estoko da obojica
odskoe, ali za tren se oporave pa ponovo uzlete u zrak, mekoljei se nogama s elinim

ostrugama.Opet padnu na tle borilita.Ubrzo se ponovo vine u zrak hrpa uskomeanog

perja.
Crvenko je posjeen! zaurla netko, a George je suspregnuvi disanje gledao kako svaki
gospodar hvata svoju pticu kad se spustila na tle, kako je brzo pregledava, a zatim alje
natrag na poetnu oznaku.
Posjeeni izbezumljeni crvenko uspije poskoiti vie od svoga protivnika i odjednom
njegova nazubljena noga zarine elinu ostrugu u mozak plavog pijevca. Ovaj padne mrtav,
krila su mu grevito mlatarala. Usred mora uzbuenih povika i sonih psovki George
zauje suevu glasnu najavu:
Pobjednik je ptica gospodina Graysona,jedna minuta i deset sekundi u drugom nasrtaju!
George je gubio dah. Gledao je drugu borbu,vlasnik je jo prije nego u prvoj zavitlao u
stranu zakrvavljeno tijelo svoje poraene ptice, kao prnju.
Mrtva ptica je obina pernata kaa! ree striko Mingo koji stajae tik iza Georga.
Zavrila je esta ili sedma borba kad slubenik vikne:
Gospodin Lea!
Massa se urno udalji od kola, zibljui pticu pod mikom. George se sjeti kako je tu pticu
hranio i uvjebavao i na rukama je drao, u glavi mu se zavrti od ponosa. Onda massa i
njegov suparnik stanu kraj borilita, izvau pijetle, a onda, u agoru opklada i povika,
privrste eline ostruge.Na usklik:
Pustite kokote! kokoti navale isturene glave, uzlete u zrak, padnu natrag na tle, bijesno
kljucajui i izazivajui, njihovi zmijoliki vratovi su se istezali traei kakav otvor. Ponovo
skoe uvis, udarajui jedan drugoga krilima ,a onda padnu, ptica masse Lea posrtae, oito
probodena! Ali za djeli sekunde, prilikom slijedeeg zranog nasrtaja, massina ptica
smrtonosno zabode ostrugu u protivnika.
Massa Lea pokupi svog pijevca koji je jo pobjedonosno kukurijekao i potri natrag prema
kolima. George je kao u magli zauo:
Pobijedila je ptica gospodina Lea! .
Striko Mingo ve je prihvatio ranjenu pticu, njegovi prsti su letjeli po njezinu tijelu dok joj
meu rebrima nije otkrio duboku posjekotinu. Striko Mingo priljubi usne uz ranu, a obrazi
mu se udube,toliko je snano sisao zgruanu krv.Odjednom,zavitla pticom pred Georgeova
koljena, Mingo prosike:
Piaj po njoj! Ovdi! Zabezeknuti George zabulji se u nj.
Piaj! Da se ne ificira!
George se nespretno raskopa i poslua ga, a njegov snani mlaz pljuskao je po ranjenoj
ptici i po rukama strike Minga.Zatim striko Mingo njeno poloi pticu meu mekanu slamu
u duboku koaru.
Mislim da smo je spasli, massa! S kojim ete sad nastupit?
Massa Lea pokaza prema jednom pjetlarniku:
Izvadi odande pticu, mome!
George poslua, sav oaran tolikom panjom, a massa Lea odbrza natrag medu razvikanu
svjetinu dok je sudac najavljivao pobjednika u novoj borbi. U zaglunoj galami, koju su
stvarale stotine pijetlova svojim kukurijekanjem a mukarci uzvikivanjem novih opklada,
uo je kako ranjena ptica slabo kvoca u koari. Bio je tuan, razdragan, uplaen, jo nikada
nije bio toliko uzbuen. I tog prohladnog jutra bijae roen novi uzgaja bojnih pijetlova.

90. POGLAVLJE
Gle ti njega, tijo bi s kooperit vie nego kokoti! dovikne Kizzy miss Malizy, seki Sarah i
striki Pompeyu.
George se krupnim koracima primicao cestom da s njima provede nedjeljno popodne.
Fu! frkne seka arah i zirne na Kizzy.
ut ti, emska glavo, mi se njim ponosimo isto ko i ti!
Kako je George prilazio, ali jo uvijek nije mogao nita uti, miss Malizy im ispria da je
prethodne veeri naula kako pripiti massa Lea govori nekim gostima za veerom,
uzgajaima bojnih kokota, da ima djeaka koji nakon etiri godine naukovanja izgleda tako
prirodno nadaren da bi kasnije mogao postati ravan bilo kojem bijelom ili crnom
uzgajivau bojnih kokota u okrugu Caswell.
Massa veli da onaj stari niger Mingo kae da taj djeak ivi i die ko kokoti! Massa je reko
da se Mingo zaklejo da je jednput u kasnu veer eto okolo i vidijo Georgea kako sjedi
neobino pogrbljen na panju. Mingo kae da mu se priuljo odostrag vrlo polagano i vrag
ga odnijo ako George nije razgovara s kokama koje su sjedile na jajima. Kune se da je
djeak prio kokama o borbama u kojima e pobijedit pilii koje e te koke izle.
Boe mili! uzviknu Kizzy, a oi joj se navlae gledajui kako se pribliava njezin sin.
Poslije uobiajenog ljubljenja i grljenja sa enama i rukovanja sa strikom Pompeyem, svi
posjedaju na stolce koje su urno donijeli iz koliba. Najprije ispriaju Georgeu najnovije
vijesti bijelih ljudi koje je miss Malizy naula tokom tog tjedna. Ovaj put oskudna vijest
bijae ta da navodno sve vie i vie bijelih ljudi neobina govora dolaze na brodovima
preko velike vode gore na Sjever i poveavaju broj onih koji se ve tuku da dobiju poslove
to su ih ranije obavljali slobodni crnci i sve se vie govorilo da e slobodne crnce
brodovima poslati u Afriku. Budui da ivi u onakvoj osami s onim neobinim starcem,
zadirkivali su oni Georgea, nije mogao ni znati nita o tomu niti o bilo emu drugomu to
se dogaalo u ostalom svijetu osim ako ti to ne kae nekaki pipli a George se nasmije i
potvrdi.
Ti tjedni posjeti pruali su mu ne samo zadovoljstvo da vidi majku i ostale, nego i
oporavak od kuhinje strike Minga, koja je bila prikladnija za pjetlie nego za ljude. Miss
Malizy i Kizzy to su ve dobro znale,pa bi uvijek pripremile barem dva,tri tanjura
Georgeovih omiljenih jela.
Kad je njegov govor poeo jenjavati,po obiaju, negdje oko podneva, znali su da on jedva
eka da ode. Kad bi od njega izmamili obeanje da e se redovito moliti, George bi nakon
ponovne runde grljenja, ljubljenja i rukovanja pohrlio natrag cestom, nosei u koari
hranu koju e podijeliti sa strikom Mingom.
Ljeti bi George esto provodio ostatak svog slobodnog nedjeljnog popodneva na
travnatom panjaku. Mingo ga je gledao kako skae unaokolo i hvata skakavce, koje bi
zatim kao poslasticu nosio zatvorenim kokotima i jednogodinjacima. Ali sada je bila rana
zima, dvogodinjake su tek povukli iz borika na uvjebavanje, pa je George pokuavao
spasiti jednog od nekolicine pjevia, koji su po miljenju Minga i masse vjerojatno bili
previe divlji i preve su se bojali ljudi a da bi na uvjebavanje odgovarali kako treba, pa e
ih jamano izdvojiti i odstraniti. Mingo je s ljubavlju i zadovoljstvom promatrao kako
George nasilno sputava kokota koji je kljucao, krijetao i otimao se, kako mu tiho pjevui i

kako mu njeno pue po glavi i po vratu, kako trlja svoje lice o njegovo sjajno perje, kako
mu masira tijelo, noge i krila ,dok se stvarno nije stao smirivati.
Mingo mu je elio svako dobro, ali se nadao da je George zapamtio to mu je on rekao o
uputanju u rizik s nepouzdanom pticom. Rasplod uzgajaa borbenih pjetlia i razvoj
vrsnih borbenih kokota predstavljao je ivotno ulaganje, a sve to se moglo izgubiti u jednoj
jedinoj prenagljenoj pekulaciji. Ne moe se riskirati nastup s pijevcem kojemu za stalno
nisu ispravljene sve vidljive mane. A ako borbeni pijetao nije bio u redu, George je dosad
ve nauio da mu posve mirno zavrne vratom.
Doao je dotle da je u potpunosti dijelio massino stanovite i stav strike Minga da su
vrijedne jedino one ptice koje naporno vjebanje i mutranje, zajedno s njihovom
nagonskom borbenou i hrabrou, mogu navesti na to da prije mrtve padnu u borilitu
nego to odustanu od borbe.
Georgeu se svialo kad bi massine ptice brzo i bez povrede ubile svoje protivnike,
ponekad u ciglih trideset,etrdeset sekundi, ali potajno o tome nikad ne bi ni zucnuo
Mingu ni massi Lea,nita se nije moglo mjeriti s uzbuenjem koje bi ga proimalo gledajui
kako se pijevac koji je uz njegovu pomo izrastao od pilenceta bori na ivot i smrt s
drugim ravnopravnim prvakom, kako teturaju, ozlijeeni i okrvavljeni, razjapljena kljuna,
objeena jezika, kako im se krila vuku po tlu borilita, a tijela i noge im dru dok se
naposljetku oba ne bi skljokala, a onda, dok je sudac brojio do deset, massin kokot nekako
bi smogao jo zrnce snage da se osovi i zarije smrtonosnu ostrugu.
George je vrlo dobro shvaao Mingovu duboku privrenost petorici ili estorici starih
mamac pijevaca obasutih brazgotinama, prema kojima se gotovo odnosio kao prema
miljenicima ,a pogotovu prema onomu koji je, kako je rekao, dobio najveu opkladu u
massinoj karijeri.
Najuasnija borba koju sam ikad vidijo! ree striko Mingo kimajui glavom prema
jednookom veteranu.
Bilo je to ondak kad je on bijo u naponu snage, reko bi, tri,etir godne prija nego to s ti
ovdi doo. Na neki nain massa se uvalijo u ono velko natjecanje na Novu godnu, kojemu je
pokrovitelj bijo nekaki zbiljam bogat massa tamok u kotaru Surrey, u Virginiji.
Najavli da e s za glavni zgoditak od deset tisa dolora borit ni manje ni vie nego dvije
stotne pijevaca, al sporedni ulozi ne smiju bit ispod stotnu dolora. Daklem, uzeli massa i ja
dvajes tica.Da t kaem, tih dvajes tica bile su spremne! Vozli se mi danima da stignemo
tamok, a usput smo ranili, pojili i masirali tice u pjetlarnicima. Daklem, kad je gotovo doo
kraj borbi, mi smo u nekim susretima pobijedli, ali smo previ izgubli a da se takmiimo za
onu glavnu nagradu i massa je bijo mnogo ljut. Ondak je ujo da emo se borit proti onoga
to je navodno bijo najzloestija kaa perja u Virginiji. Moro s ut kako su izvikivali
opklade na tu ticu!
Daklem! Potego massa iz boce nekolko poteni gutljaja i pocrvenijo u licu ko rak! A me
ticama koje su nam preostale izabrali mi onoga staroga kokota kojega tamo vidi. Tutnujo
massa tu tiu pod miku i poejo odat okolo onoga borilita i klejo se da se nee povu
pred niijim okladama! Reko je da je poo od niega pa, ako se opet nae bez iega, nee
mu to bit nita novo! Sluaj me dobro, sinko! Onaj tamo prekaljeni pijevac, samo meso i
badrljica, unie u ono borlite i za dlaku se izvue, al ona druga tica je poginula! Suci
najavli da su gotovo etrnajs minuta uporno pokuavali ubit jedan drugoga!
Striko Mingo pogleda starog kokota s toplom nostalgijom.

Bijo je tako teko posjeen i raskrvaljen da je zamalo pogino, a ja nis oka sklopijo dok ga
nis spaso!
Striko Mingo okrene se prema Georgeu:
Zbiljam, mome, tijo bi ti ovo jo bolje utuvit u glavu,mora init sve to mo da spasi
ranjenu ticu. ak i one koje su imale tolku sreu da brzo ubiju protivnicu pa krijete to ih
grlo nosi i ponaaju se ko da su sadna spremne da se jopet tuedu, daklem, one te mou
prevarit! im je dovede nazad u kola, svakako je dobro itavu pregledaj!Modak ima
samo neke malene posjekotine od ostruga ili ureza koji se lako mogu ificirat.Ako ima
takvih posjekotna, dobro se na njih ispiaj.Ako igdi krvari, stavi oblog od pauine ili
malice mekanog krzna s zejeg trbuha.Ako to ne uini, tvoja tica e za dva,tri dana
izgledat ko da je ula u se, ko mlohava krpa, a ondak e tvoja tica doskora uginut. Bojne
tie su ,ujem ,ko trkai konji, otporne ali u isto vrijeme mnogo osjetljiva stvorenja.
Georgeu se inilo da ga je striko Mingo sigurno nauio tisue stvari, ali u glavi strike Minga
bijahu jo tisue drugih znanja.Ma koliko uporno George pokuavao to dokuiti, jo nije
mogao razumjeti kako to da su Mingo,i massa nasluivali koja e se ptica u borilitu
pokazati najpametnijom, najsmionijom i najponosnijom.Nije to proizlazilo samo iz
vidljivih svojstava koja je dosad i George nauio raspoznavati, idealna kratka iroka lea s
punim, zaobljenim prsima to su se pri kraju stanjivala u njenu ravnu kobilinu kost i
mali nabijeni trbuh. Znao je da na lijepim vrstim krilima oblih kostiju moraju biti velika
sjajna pera otrih badrljica to se sastaju ispod simetrinog repa, da kratke, debele,
miiave noge moraju biti podosta razmaknute, a da vrste ostruge moraju biti jednoliko
rasporeene iznad jakih kanda, dok su se dugi stranji prsti morali dobro iriti unatrag i
prianjati tono uz tle.
Striko Mingo prekoravao je Georgea to bi neke ptice toliko zavolio da bi,kako se inilo ,
zaboravio njihove praumske nagone. Tu i tamo bi poneki bojni kokot, koji se posluno
dao maziti u Georgeovu krilu, ugledavi nekog od starih mamac pijevaca strike Minga, uz
gromoglasno kukurijekanje izletio iz Georgeova stiska, pa se ogoreno dao u potjeru za
starim kokotom, dok bi George jurio da ih zaustavi prije nego se usmrte. Isto je tako striko
Mingo uestalo upozoravao Georgea da bolje suzbija svoje osjeaje kada bi neka
Georgeova ptica poginula u borilitu, u bezbroj prilika bi krupni, miiavi George briznuo
u pla.
Niko ne moe oekivat da e pobijedit u svakoj bitki, ne znam kolko puta ti moram to
govorit! ree Mingo.
Mingo isto tako odlui da momku dade na znanje da je ve prije nekoliko mjeseci zamijetio
kako on nestaje malo poslije sputanja potpunog mraka, a da se vraa vrlo kasno, u
najnovije vrijeme gotovo u zoru. Striko Mingo bio je siguran da to ima neke veze s onim
to je George jednom kao sluajno napomenuo, kako je jednoga dana kad je s massom Lea
doao u itni mlin, upoznao lijepu i gotovo posve svijetlu sobaricu iz velike kue na
susjednoj plantai, po imenu Charity.
Sve ove godne ovdi doli, ove moje stare ui i oi su ko maje. Znao sam ve prve noi kad
si otprhnujo.ree striko Mingo svom preneraenom nauniku.
Zna, ne volim se paat u tue stvari, al neto u t re. Dobro pripaz da te ne uvati koji od
onih siromanih bijelaca, patroli, jer ako te ne pretuu nasmrt, dovest e te nazad, i nemoj
mislit da te massa nee biem pomilovat po stranjici!
Striko Mingo neko vrijeme je zurio preko travnatoga panjaka, a onda ponovo progovorio:

Opazijo si da t nisam reko da s prestane iskradat!

Jesam, gospodne,ponizno odvrati George.
Ponovo nastupi tajac, Mingo sjedne na svoj omiljeni panj, lagano nagnut prema naprijed i
prekrii noge obuhvativi rukama koljena.
Mome! Sjeam se oni vremena kad sam i ja prvi put otkrijo to su cure .
I neko novo svjetlo bljesne u oima strike Minga, a crte njegova ostarjela lica se ublae.
Bila ti je to ona duga, visoka cura, jo je bila nova u kotaru kad je njezin massa kupijo
plantau odma do zemlje moga masse.
Striko Mingo zastane i nasmijei se:
Najbolje u je opisat vako, nigeri stariji od mene poli su je zvat Crna zmijica . . .
Striko Mingo je nastavljao,a osmijeh mu je postajao sve iri to se vie prisjeao,a sjeao se
mnogo ega. Ali George bijae i odvie ozlojeen to je uhvaen na djelu da bi ga zbunilo
ita to mu je Mingo govorio. Meutim, bilo je jasno kao sunce da je u mnogo emu
potcijenio starca.
91. POGLAVLJE
Jedne nedjelje ujutro, koraajui cestom prema robovskom sokaku, George nasluti da
neto nije u redu kad je vidio da ni njegova majka niti itko drugi ne stoji oko Kizzyne
kolibe da ga pozdrave, to nikada prije nisu proputali u ove etiri godine koje je proveo sa
strikom Mingom. Ubrzavi korak stigne do majine kolibe, i upravo se spremao pokucati,
kad se vrata naglo rastvore i Kizzy ga gotovo uvue unutra pa urno zatvori vrata. Lice joj
je bilo zgreno od straha.
Je l te missis vidila?
Nisam je vidijo, majko! O emu se radi?
Gospodne, da zna! Massa je doujo da nekaki slobodan niger tamo u Charlestonu, Juna
Carolina, reeni Denmark Vesey, ima na stotne nigera spremnih da ve noas ubijedu, ni
sama ne znam kolko bijelih ljudi da sve njih nisu povatali. Massa je nedugo oo odavdi,
ponao se ko da je poludijo, maho je pukom i prijetijo da e ubit svakoga koga missis vidi
izvan koliba prija nego se on vrati s nekakog velkog sastanka, na kojemu e se oni okupit!
Kizzy se uljala du zida kolibe dok kroz jedini prozor kolibe ne ugleda veliku kuu.
Ona nije vi tamok odaklen je virila! Modak je vidila kad si doo pa je otila i sakrila s!
Pomisao da se missis Lea sakriva pred njim bila je toliko besmislena da neto od Kizzyna
straha prijee na Georgea.
Tri natrag kokotima, sinko. Ne mo zamislit to e massa uinit ako te ovdi uvati!
Ja u ostat ovdi i razgovarat s massom, majko!
Pomisli da u ovakvoj krajnosti moe makar zaobilazno podsjetiti massu na njegovo
oinstvo, ime e mu barem donekle ublaiti gnjev.
Jesi l poludijo? Gubi s odavdi! Kizzy je gurala Georgea prema vratima kolibe.
Idi! Mi se! Tolko je ljut da nam moe svata uinit ako te ovdi uvati. Odunjaj se kroz
grmlje iza zahoda dok ne nestane gospoji iz vida!
inilo se da je Kizzy na granici histerije. Sigurno je massa bio gori nego ikada prije kad ju
je toliko uasnuo.
Dobro, mamce,naposljetku je rekao.

Ali se neu unjat kroz grmlje. Nikomu nisam nita uinijo. Vratit u se cestom ko to sam
doo.
Dobro, dobro, al idi!
Vrativi se u podruje bojnih ptica, George tek to striku Mingu ispria to je uo, sav u
strahu da ne ispadne glup, kad zau konjski galop koji se primicao. Za nekoliko hipova
massa Lea ih je mrko odmjeravao sa svoga sedla, s uzdama u jednoj, a s pukom u drugoj
ruci. Zapljusne Georgea hladnom bujicom rijei:
Moja ena te vidjela, dakle zna to se dogodilo!
Da, massa .procijedi George buljei u puku.
Onda se massa Lea spremao sjahati, ali se predomislio i, ostavi na konju, dok su mu na
lice izbijale pjege od gnjeva, on im ree:
Noas bi poginulo mnogo dobrih bijelih ljudi da jedan niger nije to na vrijeme javio
svome massi. To dokazuje da nikada ne moemo vjerovati ni jednom od vas nigera!
Massa Lea je mahao pukom.
Tko bi znao to se sve vama ne vrzma po glavi dok ste ovdje sami! Ali, ako samo
posumnjam u kakvu glupost, pucat u vam u glavu kao zeevima!
Oinuvi striku Minga i Georgea ubitanim pogledom, massa Lea naglo obode konja pa
odgalopira cestom.
Prolo je nekoliko minuta prije nego to se Mingo pomaknuo. Onda je gnjevno pljunuo i
odbacio hikorijino prue od kojega je pleo koaru za prenoenje bojnih pjetlia.
Mo tisu godna radit za bijelca pa jopet s niger! ogoreno je uzviknuo.
George nije znao to da kae. Otvorivi usta da ponovo prozbori, a zatim ih opet zatvorivi,
Mingo se uputi prema svojoj kolibi, ali na vratima se okrene i obazre na Georgea:
uj me, sinko! Ti misli da si ti massi neto posebnoga,ali bijesnim i prestraenim
bijelcima sve je ravno! Ne budi lud i nikamo ne odlazi dok ovo ne proe, jesi l' me uo?
Ozbiljno ti velju, ne idi!
Da, gospodne!
George digne koaru koju je Mingo pleo pa sjedne na oblinji panj. Prsti mu ponu
isprepletati hikorijino prue dok je pokuavao sabrati misli. Striko Mingo jo jednom
tono pogodi to se dogaa u njegovoj glavi.
George je bjesnio to je sebi dopustio da povjeruje da e se massa Lea ikada prema njemu
ponaati drukije osim kao massa. Dosad je morao stei dovoljno pameti pa da shvati
koliko je mukotrpno i uzaludno i pomiljati na massu kao na svog oca. Oajniki je
prieljkivao da poznaje nekoga s kim bi mogao o tomu razgovarati. Sa strikom Mingom ne
jer to bi znailo priznati striki Mingu da zna da mu je massa otac. Iz istog razloga nije o
tome mogao razgovarati s miss Malizy, sekom Sarah ni sa strikom Pompeyem. Nije bio
siguran znaju li oni za massu i njegovu majku, ali ako je znao jedan, znali su svi, jer su
jedno drugom povjeravali sve to su znali, ak i kad bi se to odnosilo na koga od njih, iza
lea dotinoga, a on i Kizzy nisu nikakva iznimka.
To muno pitanje nije mogao iznijeti ni pred majkom,ne nakon njezinih grozniavih
isprika punih kajanja to mu je uope to otkrila.
Poslije svih tih godina George se pitao to li njegova majka zapravo misli o tom munom
sluaju, jer koliko je on sad mogao vidjeti, ona i massa ponaali su se kao potpuni stranci,
barem u tom pogledu. George se sramio i pri samoj pomisli da je njegova majka bila s

massom kao to su Charity ,a u najnovije doba i Beulah,bile s njim onih noi kad bi se
iskrao s plantae.
Ali onda, kapnuvi iz spremnice njegova sjeanja, navrla bi uspomena na onu davnu no
kad mu je moglo biti tri,etiri godine. Tad se jedne noi probudio, osjetivi da se krevet
mie, a zatim leao nijem i prestravljen, buljei razrogaenim oima u mrak, oslukujui
ukanje kukuruzne komuine i uzdisaje mukarca koji je leao kraj njega i trzao se
gore,dolje na njegovoj majci. A on je uasnuto leao dok mukarac nije ustao, zauo je
potmuo zvek kovanice o stol, bat koraka, a onda su vrata kolibe zalupila. U beskonano
dugom vremenu George je potiskivao vrele suze,drei oi vrsto stisnute kao da iz njih
eli istjerati ono to je uo i vidio. Ali to se sve jedno vraalo poput vala munine, kad god
bi na polici u majinoj kolibi spazio stakleni vr u kojemu je bilo oko dva centimetra
novia.Kako je vrijeme prolazilo, te kovanice su se sve vie gomilale, dok naposljetku
nikako vie nije mogao podnijeti da izravno pogleda u vr. A onda, kad mu je bilo desetak
godina, jednoga dana je primijetio da tamo vie nema kraga. Njegova mati nikad nije
posumnjala da on ita o tomu zna i zakleo se da ona to nikad nee doznati.
Premda je bio odvie ponosan a da to ikada spomene, George je jednom razmiljao da s
Charity razgovara o svom bijelom ocu. Mislio je da bi ga ona mogla razumjeti. Za razliku od
Beulah, koja je bila crna kao ugljen,Charity je bila znatno svjetlija mulatkinja nego George,
imala je zapravo onu preplanulu put koju su vrlo crni ljudi nazivali boja bijele kave.
inilo se da Charity ne samo da nimalo ne pati zbog boje svoje koe, ve je u smijehu
ispriala Georgeu da je njezin otac bio bijeli nadzornik na velikoj plantai rie i indiga u
Junoj Carolini sa preko stotinu robova. Tamo se ona rodila i ivjela sve do osamnaeste
godine, kad su je prodali na drabi, a massa Teague je kupio da im bude sobarica u velikoj
kui. U pogledu boje koe Charity je jedino izrazila aljenje to je u Junoj Carolini ostavila
mamu i mlaeg brata, koji je bio gotovo bijel. Rekla je da su ga crnoputi maliani
nemilosrdno zadirkivali dok mu njihova majica nije rekla da muiteljima odbrusi Snijela
me pura ptica! Izleglo me toplo sunce! Bog mi je dao ovu boju koja se ne tie nijednog od
vas crnih nigera! Charity ree da su otada ostavljali njezina brata na miru.
Ali, problem Georgeove puti i nain na koji ju je dobio ,trenutano je potisnulo njegovo
oajanje jer je shvatio da e izjalovljeni ustanak u dalekom Charlestonu zacijelo odgoditi
ostvarenje jedne zamisli koja mu se ve dugo vrzmala po glavi. Zapravo su prole dvije
godine dok naposljetku nije odluio da je iskua na striki Mingu. Ali nije bilo smisla da to
sad pone jer je sve zavisilo od toga hoe li tu ideju massa Lea odobriti ili ne, a znao je da
se bijesnom massi Lea nee smjeti pribliiti podosta vremena.
Iako je poslije kojih tjedan dana massa prestao nositi puku,svakog dana bi samo letimino
pregledavao bojne pjetlie i poslije jezgrovitih uputa striki Mingu odjahao isto onako
mrgodan kao to je doao.George nije u potpunosti shvaao,svu ozbiljnost onoga to se
umalo odigralo u Charlestonu sve dok,poslije jo dva tjedna,usprkos upozorenju strike
Minga ,nikako nije mogao vie odolijevati napasti da se iskrade i posjeti jednu od svoje
dvije prijateljice. Vatreno odlui da ovaj put usrei Charity, na to ga nagna sjeanje da je
ona uvijek bila prava tigrica. ekao je dok striko Mingo nije zahrkao, a onda je gotovo sat
vremena trao poljima dok nije stigao do skrovitog gaja oraha pecana, odakle bi joj se
uvijek glasao kozodojevim zovom. Kad je etiri puta zviznuo, a na Charitynu prozoru nije
vidio uobiajeni znak naprijed, koji bi mu ona dala kratkim pokretanjem zapaljene
svijee, on se zabrine. Ba kad se spremao izai iz skrovita i ui, pa to bilo da bilo, spazi

mekoljenje medu stablima pred sobom. Bila je to Charity. George pohrli da je zagrli, ali
ona mu dopusti samo vrlo kratak zagrljaj i poljubac, a onda ga odgurne.
to se dogaa, lutko? zapita on. Mukatni zadah njezina tijela toliko ga je uzbudio da nije
ni osjetio da joj glas podrhtava.
Ti s najvea budala kad se sad unja okolo, kad patroli ubijaju tolke nigere!
Daklem, ondak emo po u tvoju kolibu! ree George pa je obgrli rukom oko struka. Ali
ona ponovo izmakne.
Ponaa se ko da ni ujo nisi za nikakav ustanak!
Znam da je bilo neto, to je sve
Ondak u ti ja o tomu priat, te Charity iznese da je ula kako njezin massa i missis
priaju da je kolovoa, slobodni crni tesar iz Charlestona po imenu Denmark Vesey,
godinama planirao prije nego to se povjerio etvorici prisnih prijatelja koji su mu
pomogli da okupi i organizira na stotine gradskih slobodnih nigera i robova. Njihove etiri
do zuba naoruane skupine oekivale su samo znak pa da zauzmu arsenal i ostale kljune
zgrade, dok bi ostali zapalili u gradu sve to se zapaliti dalo i ubili svakog bijelca kojega bi
vidjeli. ak je i konjiki odred crnih koijaa trebao ludo juriti u tekim kolima, kolicima i
koijama da zbuni bijele ljudi i da onemogui njihovo okupljanje.
Ali one nedjelje ujutro neki preplaeni niger reko je svom massi to se ima dogodit u
pono, a ondak su sa svih strana navrli bijelci, vatali, tukli i muili nigere da im odaju
ustanika. Dosada su ih objesili preko trijes, a posvuda nigere grozno zastrauju, upravo ko
to to ine ovdi, al pogotovu u Junoj Ca'lini. Istjerali su iz Charlestona slobodne nigere i
spalili im kue, i crne propovjednike. I zatvorli s njiove crkve, jerbo oni toboe mjesto
propovijedi ue nigere itat i pisat
George je ponovo pokua odvui prema kolibi.
Zar ti men ne slua? zapita ona neizrecivo uzrujano.
Bje kui prija nego to te spazi i ustrijeli koji od onih paterola!
George je prosvjedovao da je u njezinoj kolibi siguran od bilo kojih paterola i da e tamo
dati oduka svojoj strasti prema njoj, koja ga je ve nagnala na to da se izloi pukama.
Rekla sam ti, neee!
Ogoreni George je naposljetku grubo odgurne unatrag.
Dobro, ondak idi!
I ogoren otri natrag istim putom kojim je doao, bijesno alei to nije poao k Beulah
namjesto k njoj, jer sada bijae prekasno da tamo poe.
Ujutro George ree Mingu:
Noas sam poo posjetit majku pa mi miss Malizy ree ono to je ula da massa pria
missis o onom ustanku
Ne znaju hoe li Mingo povjerovati njegovoj prii, svejedno mu ree ono to mu je
ispripovijedala Charity, a starac ga je pomno sluao. George naposljetku zapita:
Kako to da ovdi pucaju u nigere zbog neega to s dogodio u Junoj Ca'lini, striko Mingo?
Striko Mingo je neko vrijeme razmiljao prije nego to ree:
Svi bijelci se boje da emo s mi nigeri jedanput sloit i zajedno pobunit ...Podrugljivo je
frknuo:
Ali nigeri nee nikad nita uinit skupa.Razmiljao je jo trenutak.

Al to pucanje i ubijanje o kojima govori smirit e se ko uvijek im pobiju i prestrae

dovoljno nigera i im donesu cijelu arpu novih zakona i im im dosadi plaat cijelu rulju
onih siromanih bijelih paterola.
Kolko e sve to trajat? zapita George, ali im je to izrekao, shvatio je kako je to pitanje
glupo, a brzi pogled strika Minga potvrdi to njegovo miljenje.
Daklem, na to ne moem odgovorit!
George je utio, odluivi iznijeti striki Mingu svoju misao tek kad se odnosi s massom Lea
vrate u redovno stanje.
U toku slijedeih nekoliko mjeseci massa Lea postupno se ponovo poeo vie,manje
ponaati kao prije,mahom je bio namrgoen, ali ne i opasan. I jednog dana, malo poslije
toga, George zakljui da je kucnuo pravi as.
Striko Mingo, ja mnogo vrijeme neto izuavam .zapoe on.
Mislim da imam miso koja bi mogla pomo massinim ticama da pobijede u jo vie borbi.
Mingo je gledao svog jedrog sedamnaestogodinjeg pomonika kao da ga je obuzeo neki
osobit oblik ludila.
Ve evo pet godna s vama idem na velke bitke pijetlova .nastavi George.
Mislim, prije jedno dvije sezone, poejo sam zamjeivat neto to sam poslije toga uvijek
pomno motrijo. Izgleda da svaka skupina tica raznih massa uzgajivaa bojnih pjetlia ima
vlastiti borbeni stil .
Tarui cokulom o cokulu, George je izbjegavao da pogleda ovjeka koji se bavio borbenim
pjetliima mnogo prije nego to se on rodio.
Mi massine tie uvjebavamo da postanu zbiljam snane, zbiljam izdrljive, da u mnogim
borbama pobjeuju time to izdre dulje od ostalih tica. Al ja sam brojijo,gubimo mahom
ondak kad neka tica uzleti iznad massine tie i zarije mu ostruge iz visine,veinom u glavu.
Striko Mingo, mislim, kada bi massine tie imale jaa krila, a ja mislim da bi im ih mi mogli
ojaat s mnogo posebnih vjeba za krila, mislim da bi one uglavnom letile vie od ostalih
tica i ubijale ih jo vie nego sadak.
Mingove oi usaene duboko ispod naboranoga ela motrile su u travu izmeu Georgeovih
i njegovih cipela. Prolo je neko vrijeme prije nego to je progovorio.
Svaam to misli. Mislim da mora re massi.
Ako tako misli, zar mu ti ne bi mogo re?
Nee! Ti s to smislijo. Massa e to od tebe ut isto tako dobro ko od mene.
George osjeti neizrecivo olakanje to se barem striko Mingo nije smijao njegovoj zamisli,
ali te noi dok je budan leao na svom uskom leaju od kukuruzne komuine, George se
skanjivao i plaio da to kae massi Lea.
Skupivi snagu u ponedjeljak ujutro kad se pojavio massa, George duboko udahne pa
gotovo mirno ponovi ono to je kazao striki Mingu nadodavi i pojedinosti o bojnim
stilovima svojstvenim raznoraznim borbenim pjetliima.
I kad gledate,massa, one tice masse Grahama tuku se brzo i ivahno. Ali tice masse
MacGregora boru se zbiljam oprezno i paljivo. Ili tice kaptana Peabodyja napadaju tijesno
priljubljenim pandama i ostrugama,ali kokoti masse Howarda nasru iroko raskreenih
nogu.A tice onoga bogatoga masse Jewetta mahom se tuku nisko u zraku,a bijesno kljucaju
kad su na zemlji i svaku ticu koju vrsto zgrabe u kljun mou probost na mjesto
Izbjegavajui da pogleda massino lice, George nije opazio njegov neobino paljiv izraz.

Mislim vam re, massa, ako se slaete da ja i striko Mingo ponemo davat vaim ticama
niz vjeba za jaanje krila, ve e nam one past na pamet, to bi im pomoglo da poletu vie
od ostalih pa da ih probodu odozgo,nadam se da nas tadak niko ne bi mogao brzo dosti.
Massa Lea buljio je u Georgea kao da ga nikada prije nije vidio.
U toku mjeseca koji su preostali do slijedee sezone borbe pijetlova, massa Lea provodio je
u prostoru za uvjebavanje borbenih kokota vie vremena nego ikada, promatrajui kako
striko Mingo i George vitlaju bojne pjetlie sve vie i vie u zrak. Katkad bi im se u tomu i
pridruio. Pijevci su se sputali bjesomuno udarajui krilima u nastojanju da ublae pad
svojoj teini od pet do est funti, pa su im krila neprestano jaala.
Kao to je George i predvidio,godine 1823. sezona borbi pijetlova tekla je od jednoga
velikog natjecanja do drugog, a nitko nije mogao otkriti kako i zbog ega su Leaove ptice
dobivale jo vei postotak bitaka nego prethodne godine.
Do kraja sezone njihove eline ostruge smrtonosno su se zarile u trideset i devet
protivnika od ukupno pedeset dvojice.
Jednoga jutra otprilike tjedan dana kasnije stie massa Lea,vrlo dobro raspoloen,da vidi
kako se oporavlja pola tuceta njegovih najvrsnijih ptica koje su u toku sezone zadobile
ozbiljne ozljede.
Mislim da s ovaj ne izvu, massa,ree striko Mingo pokazuju jednog tako objeenog i
olinjalog pjetlia da massa Lea brzo potvrdno kimne glavom.
Al oekujem da e s ovi u ove dvije krletke tako dobro oporavit da ete dojduu sezonu
mo jopet njima nastupat.
Zatim Mingo pokae rukom posljednje tri ptice to su se oporavljale.
Ove ovdi nikad vie nee bit tolko savrene da nastupaju u velkim susretima, ali moemo
ih upotrebljavat ko kokote za mamac, ako vi oete, massa, ili nam mogu bit dobre kart
tice.
Massa Lea izrazi zadovoljstvo u pogledu te prognoze i ve se zaputi prema konju kadli se
okrene i nehajno dobaci Georgeu:
Onih noi kad se iskrada odavde i lumpa, mora se vrlo budno uvati onog zloudnoga
nigera kojemu se svia ista cura
George bijae toliko preneraen da je prola dobra sekunda prije nego to je u njemu
buknuo gnjev zbog oigledne izdaje strike Minga. Ali tada vidje da lice strike Minga nije
nita manje zapanjeno dok je massa nastavljao:
Missis Teague rekla je mojoj supruzi na sastanku njihova poplunarskog kruoka da
nikako nije mogla dokuiti to li je spopalo njezinu svjetloputnu kunu slukinju, sve dok
joj nedavno jedna crnkinja nije odala da se cura iscrpila jer hoda i s tobom i s nekim
zloudnim starijim nigerom.
Massa Lea se naceri:
Mislim da vas dvojica sigurno kasapite tu curu!
Charity! Vara ga! Dok se George gnjevno sjeao s kolikom ga je upornou one noi
spreavala da ue u njezinu kolibu, usiljeno se smjekao i uzrujano smijao, a striko Mingo
mu se pridrui, isto tako hinjenim smijehom. George je bio teko pogoen. Sada kada je
massa otkrio da se on iskrada nou, to li e mu uiniti?
Massa Lea hotimice protegne utnju putajui Georgea da iekuje izljev njegova bijesa, ali
namjesto toga ree, nevjerojatno, gotovo povjerljivo:

Ti vraga, sve dotle dok radi svoj posao slobodno natjeravaj cure. Samo ne daj da te kakav
drugi udvara raskomada ...i nemoj da te uhvate na onom putu gdje patrole pucaju u
nigere.
Ne, massa! Nikako neu ...George bijae toliko zbunjen da nije znao to bi rekao.Puno
vam hvala, massa .
Massa Lea skokne na svoga konja,a oevidno podrhtavanje njegovih ramena dade
uzgajaima bojnih pijetlova na znanje da se on u sebi smije dok lagano kaska cestom.
Kad je te noi napokon ostao sam u svojoj daari, nakon to je ostatak dana trpio
hladnou strike Minga, slobodan da najzad iskali svoj bijes prema Charity, George ju je
prokleo i zarekao se da e svoju panju koju ona oito nije zasluivala pokloniti Beulah,
koja mu je jamano odanija, premda manje vatrena i strastvena. Takoer se prisjeti visoke
djevojke cimetne puti koja ga je pogledala na tajnoj zabavi u umi, na koju je nabasao kad
je jedne noi hitao kui. Nije ju osvojio na licu mjesta samo stoga to se toliko opio
domaim viskijem, kojim ga je ponudila, da je jedva imao snage da u zoru otetura kui. Ali
se sjeao da je rekla da joj je ime Ophelia i da pripada vrlo bogatom massi Jewettu, koji je
posjedovao vie od tisuu bojnih pjetlia, bar se tako govorilo, i ija je obitelj imala goleme
plantae u Georgiji i Junoj Carolini kao i imanje u kotaru Caswell.Do nje je imao prijei
dug put,ali George odlui da e se prvom prigodom poblie upoznati s onom jedrom
teakinjom,massa Jewett zacijelo nije ni znao da je posjeduje.
92. POGLAVLJE
Jedne nedjelje ujutro George je poao u svoj tjedni posjet robovskom sokaku kad massa
Lea doe u dnevno nadgledanje pjetlia. Bijae to savren trenutak. Striko Mingo neko je
vrijeme iao unaokolo i razgovarao,o bojnim kokotima, a onda rekao, kao da mu je to ba
sad palo na pamet:
Massa, znate da svake sezone odstranjujemo onih petnajs do dvajs dobrih tica koje su
bolje od cijele arpe tica s kojima drugi nastupaju.Mislim da bi mogli dobro nuzgred zaradit,
ako date onom momku da nastupa s vaim kartiranim pijetlima u nevanim susretima.
Striko Mingo je dobro znao da je ime Toma Lea, uzdu i poprijeko kotara Caswell bilo
simbol uspona siromana bijelca do ugleda, i simbol vodeeg uzgajaa bojnih kokota, koji
je poeo kao mali borilac s jednom valjanom pticom. Mnogo je puta priao striki Mingu s
koliko se ljubavi prisjea onih ranih, gladnih dana i tvrdio da su tadanja uzbuenja bila
barem ravna onima koja je proivljavao na svim velikim susretima na kojima se otada
stalno natjecao. Jedina znaajna razlika, ree massa Lea,lei u tomu da u velikim susretima
sudjeluju ugledniji ljudi i vrsniji bojni pjetlii i da padaju oklade na mnogo vee svote
novca, moglo se uistinu bogate uzgajae bojnih pijetlova vidjeti kako dobivaju i gube
bogatstva u toku jedne jedine borbe. Sporedne borbe bile su za one koji su mogli nastupiti
samo s dvije,tri, obino drugorazredne i treerazredne ptice, za siromane bijelce,
slobodne crnce ili za robove kojima je novanik omoguivao visine opklada izmeu
dvadeset pet centi i jednog dolara, a opklada bi iznosila i do dvadeset dolara samo kad bi
neki sitni borilac izgubio razum pa stavio na kocku sve to je posjedovao.
to te navodi da misli da bi on mogao nastupiti u pjevjem borilitu? zapita massa Lea.
Striki Mingu lakne to nije prigovorio prijedlogu.

Daklem, massa, znate da taj djeak budno prati borbe pa mislim da mu nije promako
nijedan pokret koji ste uinli u borilitu u ovih pet,est godna, massa.Ako vi vidite njegovu
priroenu nadarenost za kokote, uvjeren sam da e mu bit potrebno samo malo uenja. Pa
ak i borbe u kojima izgubi stajat e nas samo otpisanih tica koje ovdi imamo, a vie ih ne
upotrebljavate, massa.
Ahapromrmlja massa pa se zamiljeno poea po bradi.
Dakle, u tome ne vidim nikakvog zla. Zato ne bi skinuo ostruge nekim otpisanim
pijevcima i pomogao mu da ih vjeba za nastup tokom ljeta? Ako bude izgledao iole dobar
do slijedee sezone, da, stavit u mu na raspolaganje malo novaca za oklade.
Kako da ne! Dobro, massa!
Striko Mingo bijae ushien jer su u zabitnoj skrovitosti zabrana za borbe pijetlova on i
George ve mjesecima vodili prividne borbe s odbaenim pticama, pokrivi im ostruge
malom konatom kesicom, koju je izmislio striko Mingo, da ih onesposobe. Oprezan kakav
je bio, starac nije htio riskirati da iznese massi svoj prijedlog prije nego to se prethodno
osobno uvjeri je li njegov vjeti naunik pokazuje istinske sposobnosti da se razvije u
zaista dobrog natjecatelja.Mislio je da bi uz dovoljno iskustva u sporednim susretima
George jednoga dana mogao postati isto takav strunjak za pjevje borbe kao massa Lea.
Kao to je striko Mingo kazao, iz tako dobrog jata kao to je bilo massino ak su i odbaene
ptice bile bolje od onih koje su obino nastupale u mnogobrojnim sporednim susretima,
koji su se svake sezone odravali u raznim na brzinu sazvanim omanjim natjecanjima
irom kotara.Sve u svemu striki Mingu se inilo da George ne moe zakazati ni na koji
nain.
Daklem, mome, zar e samo tako stajat i zijat? zapita striko Mingo tog popodneva kad
mu je saopio vijest.
Ne znam to bi reko.
Mislijo sam da nikad neu doivit dan kad ti ne znat to bi reko.
Ja ... jednostavno ne znam kako bi vam zafalijo.
Tako si se iskesijo da mi to nij ni potrebno. Idemo na poso!
Tog ljeta su on i striko Mingo svakoga dana provodili barem jedan sat kasno po podne
uei na suprotnim stranama privremenog borilita, po promjeru ueg i plieg od
normalnog, ali ipak dovoljnom za uvjebavanje. Poslije nekoliko tjedana massa je siao da
gleda jedan okraj. Zadivljen borilakom vjetinom i brzim refleksima koje je George
pokazivao u baratanju s pjeviima, i sam mu dade podosta savjeta u vezi s borbom
pijetlova.
eli da tvoja ptica poskoi. Ajde, gledaj mene!
Prihvati Mingovu pticu i ree:
_U redu, sudac je ve izviknuo: Spremite se! Ti si ovdje dolje i dri pticu,ali ne gledaj
nju! Ne skidaj oiju sa suevih usana! Tako da ti ne promakne djeli sekunde kad on
povie: Pustite pijevce! To e biti onda kad se njegove usne vrsto stisnu
Massa Lea stisne usne.
Upravo u tom trenutku naglo digni ruke pa e zaut Pustite pijevce! ba kad tvoj poleti
prvi!
Bilo je poslijepodneva kada bi,poslije zavrena vjebanja nakon to bi otpisane pijetle s
kojima su radili vratili u njihove nastambe,striko Mingo sjeo pa priao Georgeu o slavi i o
novcu koji moe zaraditi u tim malim okrajima.

Ba ko to siromani bijelci sokolu massu da pobijedi, tako sam vidijo i nigere kojima su
uzvikivali na velikim sporednim susretima. A u jednoj borbi, sinko, moe zaradit deset,
dvajes, pa i vie dolora!
Nikad nisam imo dolor, striko Mingo! Ne znam ni kako izgleda dolor!
Ni ja nikad nisam imo mnogo dolora. Zbiljam, vie mi niti ne trebaju. Ali massa je reko da
e ti ustupit neto novaca za okladu pa ako togod dobije, moe ti dat neto
Misli da e on to uinit?
Oekujem, jerbo znadem da se njemu sigurno mnogo svia ona tvoja zamisao o jaanju
krila, koja mu je donijela mnogo novaca u dep. Ali ako on to uini, pitanje je oe li imat
dovoljno pameti da utedi ono to dobije?
Dabome da ou! Svakako da ou!
ak sam ujo da su neki nigeri tolko dobili na sporednim borbama i utedili da iskupu
svoju slobodu od svojih massa.
Da iskupim sebe i majku!
Striko Mingo odmah ustane s panja na kojemu je sjedio.alac ljubomore koji ga je ubo
doao je posve neoekivano i pogodio ga duboko u srce pa mu je bilo teko da ita
odgovori. Onda sam sebe zau kako se otresao:
Daklem, mislim da nita nije nemoguno!
Odjednom poeli pobjei od osjeaja da George na njegovu istinski toplu privrenost ne
uzvraa jednakom mjerom. urno ode prema svojoj kolibi, ostavivi Georgea da zablenuto
bulji za njim.
Na velikom susretu bojnih pjetlia poetkom sezone godine 1824,kamo je poao s massom
Lea, striko Mingo je od starog uzgajaa,kojega je ve godinama poznavao ,douo da e se
sporedna borba odrati slijedee subote po podne iza velike konjunice na plantai.
Mislim da se on sigurno odlino spremijo, massa ,rekao je kasnije Mingo massi.
U subotu ujutro massa Lea sie i kao to je obeao,izbroji striki Mingu dvadeset dolara u
sitnim novanicama i kovanicama.
Dakle, poznato vam je moje naelo,ree on njima dvojici.
Ne uputajte se u borbu s pticom ako se bojite na nju kladiti! Ako se ni o to ne kladite,
nikad nita neete ni dobiti! Voljan sam izgubiti to god izgubite vi, ali ja ulaem novac i vi
nastupate s mojim pjetliima, pa stoga elim polovicu od svake dobiti, razumijete li? A ako
i samo pomislim da neto mukate s mojim novcem, izvui u ga iz crnih koetina vas
dvojice!
Ali obojica su vidjeli da se on zapravo samo gradi nabusitim, a da je zapravo sjajno
raspoloen.
Dabome, massa! odgovorie mu u zboru.
Zaavi za ugao velikog taglja obojena u sivo, nastojei da ne pokae koliko je uzbuen,
George ugleda dvadesetak crnih sporednih natjecatelja, koji su se komeali, smijali i
razgovarali na jednoj strani velikog plitkog borilita.
Prepoznavi oko polovicu njih iz velikih susreta na koje su kao i on dolazili sa svojim
massama, mahne im rukom i nasmijei se u znak pozdrava, a izmijeni naklone glavom s
ostalima po ijoj je arenoj odjei i nadmenom nezavisnom dranju nagaao da su zacijelo
slobodni crnci. Bacivi pogled na otprilike jednak broj siromanih bijelaca na suprotnoj
strani borilita, iznenadi se otkrivi da poznaje i neke meu njima, i pun ponosa zauje
kako jedan govori drugomu:

Ona dvojica su nigeri Toma Lea.

I crni i bijeli borioci uskoro odveu jutene vree napunjene sijenom, izvade pjevie, koji
su krijetali i kljucali, pa ih stanu razgibavati. Striko Mingo koraao je oko borilita i neto
govorio gojaznom sucu crvena lica koji je kimnuo glavom i gledao Georgea.Mladi je
marno masirao svog kokota, kad se Mingo vratio i poeo se baviti drugom pticom koju se
doveli.
George se osjeao nelagodno to je tjelesno blii nego ikada prije siromanim bijelcima
koji su crncima mahom donosili samo nevolje, ali se prisjetio da mu je na putu ovamo
striko Mingo kazao da su,koliko on zna, te borbe sa slabijim kokotima jedina zaokupljenost
kojoj se zajedno posveuju siromani bijelci i crnci. Pravila su traila da samo dva bijelca
ili dva crnca nastupaju sa pticama jedan protiv drugoga, ali svatko se mogao slobodno
kladiti na svaku pticu ili protiv svake ptice u svakoj borbi.
Kad je dobro istrljao i razgibao svoju pticu, pa je ponovo ugnijezdio u vreu, George je
upijao jo vie okolnog agora,i vidio kako novi borioci punih vrea brzaju prema
konjunici. Tad sudac zamahne rukama.
U redu, u redu! Ajde da ponemo borbe ovih ptica! Jim Carter! Ben Spencer! Doite
ovamo i navucite im metalne ostruge!
Pristupe dva mrava otrcano odjevena bijela ovjeka,izvau svoje ptice,a onda im privrste
eline ostruge u moru povremenih uzvika za opklade o dvadeset i pet i pedeset centi. to
se Georgea ticalo, nijedna ptica nije izgledala nita bolje od osrednje u usporedbi s dva
izdvojena kokota iz massina jata, koje su on i striko Mingo drali u vreama.
Na uzvik Pustite pijevce! ptice pojure, prhnu u zrak i padnu, komeajui se i varajui ,
George je vidio da se bore obino, bez one dramatinosti koju je uvijek osjeao sa strikom
Mingom i s massom na velikim susretima.Kad je napokon jedna ptica zamahnula ostrugom
i teko ranila drugu u vrat, bilo joj je potrebno jo nekoliko minuta da je dotue, a George
je znao da bi prvorazrednoj ptici za to bila potrebna svega koja sekunda. Gledao je kako
poraeni vlasnik ogoreno odlazi proklinjui svoju zlu sreu i drei mrtvu pticu za noge.
U drugom okraju, pa onda u treem, ni pobijeena niti poraena ptica nisu pokazivale
onu borbenu vatru i stil na koje se George navikao, pa je njegova uzrujanost toliko spala da
je tokom etvrte bitke nadmeno iekivao da na njega doe red u borilitu. A kad je doao
red, srce mu odmah bre zakuca.
Dobro, dobro! Sad niger gospodina Roamesa s tokastim sivcem i niger gospodina Lea s
crvenkom! Momci, navucite im metalne ostruge!
George je prepoznao svog zdepastog crnog protivnika kad su stigli,naime, tokom proteklih
nekoliko godina vie puta su kratko razgovarali na velikim susretima. Sad, osjeajui da su
oi strike Minga uprte u nj, George izvae pjetlie, a onda klekne, otkopa dep na gornjem
dijelu koulje te izvue zamotane ostruge. Privee ih na kokotove noge i sjeti se Mingova
upozorenja ne previe labavo jerbo se mogu jo vie razlabavit pa kliznut i ne previe
vrsto jer e mu ukoit noge i izazvat gr. Nadajui se da je postigao onu pravu vrstou,
George je oko sebe sluao uzvike:
Pedeset centi na crvenka!
Pokrivam!
Dolor na sivca!
Primam!
etri dolora na crvenka!

Bio je to striko Mingo, nudei kudikamo najvei ulog, dajui poticaja brzoj poplavi povika
da ga pokriju. George je osjeao kako uzbuenje svjetine raste zajedno s njegovim.
Spremite se!
George klekne drei svog kokota vrsto uza zemlju, osjeajui kako njegovo tjelo treperi
od tjeskobe da nasrne.
Pustite pijevce!
Zaboravio je gledati sucu u usne! Kad su se njegove ruke trgnule uvis, ona druga ptica ve
se komeala u pokretu. Odmaknuvi se nazad, George je uasnuto gledao kako je njegova
ptica dobila udarac s boka i kako gubi ravnoteu,a onda prima udarac ostrugom u bok tako
brzo i snano da se sklupala. Ali se brzo oporavila i prela u napad, dok je toka na perju
potamnjela od krvi. Obje ptice prhnu uvis, njegova uzleti vie, ali joj ostruge promae u
padu.Varajui, ponovo se sraze u zraku,ovaj put bile su otprilike na jednakoj visini, a
ostruge su objema sijevale bre nego to je iije oko moglo slijediti.Georgeu je srce
prestajalo kucati tokom onih beskonanih minuta kad su ptice kljucale, varkale, zalijetale
se i skakale preko cijeloga borilita.Znao je da njegov kokot jamano slabi uslijed
neprestanog gubitka krvi, iako je jo uvijek parirao nasrtajima pijevca proaranog sivim
tokicama. A onda odjednom zamahom ostruge sve je bilo zavreno, i Georgeova ptica
leae drui i mekoljei se u posljednjim mukama.Jedva je uo povike kladilaca i psovke
dok je svoju pticu to je izdisala dizao iz borilita. Suze su mu navirale na oi dok se
probijao kroz gomilu ljudi koji su zapanjeno buljili u nj. Tad ga striko Mingo grubo dohvati
za lakat i potjera naprijed gdje ga nitko nije mogao uti.
Ponaa se ko luak! promrsi on.
Idi i spiemi onu drugu ticu za tvoju dojduu borbu!
Nisam ja za to, striko Mingo. Ubie mi massinu ticu!
Mingo ga s nevjericom pogleda.
Svaki put kad se tice bore jedna izgubi! Zar nikada nis vidijo da je massa izgubijo? A sad
se vrati onamo!
Ali ni njegove prijetnje niti zaklinjanja nisu mogli pokrenuti mladia, pa je naposljetku
odustao.
U redu! Neu s vratit da kaem massi da smo se poplaili i samog pokuaja da natrag
dobijemo njegov novac!
Striko Mingo bijesno se okrene prema rulji oko borilita. Ponieni George bijae iznenaen
i zahvalan to su ga jedva zamjeivali ostali borioci, koji su skrenuli panju prema novom
takmienju. Prole su jo dvije borbe prije nego to sudac ponovo izvikne:
Niger Toma Lea!
U sve veem sramu zauje kako se Mingo kladi o deset dolara i da je opklada prihvaena
prije nego to je starac nastupio s drugom od massinih odbaenih ptica. Struno je ubila
svoju protivnicu u manje od dvije minute.
Dok su se vukli prema plantai, sva nastojanja strike Minga da utjei Georgea nisu imala
nikakvog uspjeha.
Zaradili smo dva dolora, kako se to ondak dri ko da sad na umrijet?
Tako me sram to sam izgubijo ... a mislim da massa vie nee et da mu izgubim jo tica.
Mingo se toliko ozlojedio to njegov djeak, kako se inilo, doputa da ga dotue poraz
prije nego to je i zapoeo, da je budui da je George jo tri dana bio kiseo i ponaao se kao
da eli da se zemlja rastvori i da ga proguta o tomu porazgovorio s massom Lea.

Bi li vi razgovarali s tim mladiem, massa? Reko bi da on misli da je sramota izgubit

borbu!
Kada je massa slijedei put posjetio prostor za borbene pjetlie, pristupi Georgeu:
to to ujem da ne zna podnijeti poraz u borbi?
Massa, grozno se osjeam to ubie vau ticu!
Ja ih, dakle, imam jo dvadeset i elim da s njima nastupi!
Svaam!
Osjeao se malodunim ak i poslije massina ohrabrenja. Ali kad su na slijedeem susretu
obje Georgeove ptice pobijedile, koio se i likovao kao kakav njegov kokot pobjednik!
Striko Mingo ponosno pokupi dobivene opklade pa ga odvede u stranu i priapne mu:
Ako ti ovo udre u glavu, jopet e izgubit!
Dopustite da ja privatim sav taj novac, striko Mingo! izvikne on ispruivi zaobljene
dlanove.
Buljei u gomilu zguvanih novanica od po jedan dolar i jo toga u kovanicama, Mingo e
u smijehu:
Odnesi novac massi. Neka vam obojici bude sa sreom!
Na putu kui George je ve,inilo se njemu, po tisuiti put pokuavao nagovoriti striku
Minga da posjeti robovski sokak i da upozna njegovu majku, miss Malizy, seku Sarah i
striku Pompeya.
Massa nema nego nas est nigera, striko Mingo, pa bi red bijo da se poznajemo! Njima e
bit drago da vas upoznaju. Cijelo vrijeme kad sam tamo priam o vama, ali oni mislu da ih
vi ne trpite ili tako neto!
I ti i oni znate da ne moem bit proti nekoga koga i ne poznam! izjavi Mingo.
Neka samo ostane ko to je bilo, ondak se oni nee morat brigat za mene, a niti ja za njih!
A kad su stigli do plantae,Mingo, po tko zna koji put, krene stazom koja je daleko
zaobilazila robovski sokak.
Kizzy razrogai oi kad na Georgeovu dlanu ugleda novanice i kovanice.
Gospodne, odaklem ti to, sinko? zapita ona zovnuvi seku Sarah da to vidi.
A kolko ti je to? zapita Sarah.
Ne znam, miss, ali tamok odaklem to dolazi, ima jote mnogo vie.
Seka Sarah povue Georgea za slobodnu ruku da bi striki Pompeyu pokazala neoekivano
bogatstvo.
Mislim da bi i ja moro nabavit kokota ,ree starac. ali, sluaj me, sinko, to je massin
novac!
On mi daje polak! ponosno objasni George,zbiljam, sadak moram po da mu dadem
njegov dijo.
George pode u kuhinju, pokae novac miss Malizy, a onda zatrai da ga massa primi.
Massa Lea se nasmijao kada je strpao u dep svojih devet dolara dobitka:
Ti vraga, mislim da ti Mingo daje moje najbolje ptice, a meni otpisane pjetlie!
George je bio izvan sebe od sree.
U slijedeem susretu George je pobijedio s one dvije ptice s kojima je ve odnio pobjedu, a
Georgeove uestale pobjede izazvale su toliku radoznalost masse Lea da je naposljetku
pogazio obeanje koje je sam sebi nametnuo da nee ii na sporedne borbe.
Massin neoekivani dolazak izazvao je urna gurkanja laktom i doaptavanja meu bijelim
i crnim boriocima. Videi da su ak striko Mingo i George uzrujani i nesigurni, massu Lea

obuzme zla slutnja zbog toga to je doao. Zatim, shvativi da prvi poticaj, pa ma kakav bio,
mora potei od njega, zasmijulji se jednom postarijem siromanom bijelcu te mu mahne:
Zdravo, Jime! A drugome dobaci:
Hej, ti, Peter!
Oni mu uzvrate smijeak, zapanjeni to se on uope sjea njihovih imena.
Hej, Dave! proslijedi on.
Vidim da ti je ena izbila preostale zube ili moda onaj rdavi viski?
inilo se kao da su u buri smijeha gotovo zaboravili na borbu, sjativi se oko ovjeka koji je
zapoeo siromaan kao svi oni,a onda za njih postao legendom.Pucajui od ponosa, George
uzme pticu pod miicu i, zapanjivi striku Minga i massu Lea, odjednom se pone epiriti
oko rubova borilita.
Dobro! Dobro! gromoglasno je uzvikivao.
Svako od vas ko ima togod novca, neka ga ubaci u igru. Ne brinite o to ete se kladit, ako
ne moem pokrit ja, moe moj massa ovolko bogat ko to on jes!
Videi da se massa smjeka, George postade jo glasniji:
Ovdi ja nastupam samok s njegovim otpisanim ticama, a on e ovdi sve nadmait! Ajte!
Jedan sat kasnije, kliui da je odnio pobjedu u novoj borbi, George je dobio dvadeset i dva
dolara, a massa Lea gotovo etrdeset, prihvaajui sporedne opklade to su mu ih nudili.
Zaista mu je bilo mrsko da prihvaa novac od ljudi za koje je znao da su goli kao mi, isto
kao neko on, ali je znao i to da e oni ostatak godine hvalisavo lagati da su u okladama
protiv Toma Lea izgubili deset puta vie nego to su zapravo izgubili.
Svima je nedostajao razmetljivi i samouvjereni George,kad se nije pojavio na etiri
slijedea sporedna susreta u kotaru Caswell, zato to su striku Minga muili novi napadaji
estokoga kalja.George je gledao kako su ga spopadali najedanput, bez upozorenja, a
zatim dugo trajali. Osjeao je da svoga starog uitelja ne smije ostaviti samoga s borbenim
pticama, a niti je htio ii sam.No, ak kad se Mingo neto i oporavio, rekao je da se jo ne
osjea dovoljno vrstim da otpjeai na slijedei susret, ali je zahtijevao da George unato
tomu poe.
Nis ti dijete! Sigurno bi ovog trena poo da su tamok kakve cure!
I tako George krene sam, nosei u objema rukama prepunu vreu u koju je stavio jednog
bojnog pjetlia.Kad doe nadomak uzgajaa borbene peradi,kojima je u posljednje vrijeme
nedostajao svojom slikovitom pojavom, jedan od njih glasno uzvikne:
uvajte se! Eno onoga Georgea Kokotia! Na to svi prasnu u smijeh, a on im se od srca
pridrui.
A na putu kui ,s vie dobitka u depu nego ikada, to je vie o tomu razmiljao, sve mu se
vie svialo to ime. Imalo je stanovit ar.
Kladim se da niko od vas ne moe pogodit kako su me nazvali na borbi pjetlia! ree on
im je stigao u robovski sokak.
Ne! A kako?
George Kokoti!
Boe blagi! uzvikne seka Sarah. Kizzyne oi isijavale su ljubav i ponos.
Daklem ,ree ona to je vrlo blizu onom to danas svi o tebi govoru!
ak i massi Lea svidje se nadimak kad mu ga striko Mingo priopi, nadodavi kiselo:
udim se kako to da ga nisu nazvali Plaljivi George jer jo uvijek znade briznut u pla
svaki put kada pogine tica s kojom on nastupa. Al s obzirom na to da danaske mnogo

pobjeuje, to je ijonako svejedno! Neka samo ubilaka ostruga zvizne njegova kokota, a on
cmolji, rida i grli tu ticu ko da mu je roeno dijete.Jeste l ikada uli il vidili togod slinoga,
massa?
Massa Lea se nasmije:
Dakle, mnogo puta i meni je dolazilo da zaplaem kad bih se okladio o mnogo vie nego
to sam smio, a kad bi moju pticu ranila mamuza! Ali ne, mislim da je on jedini ovjek za
koga sam uo da kuka tako kako ti kae. Mislim da je on jednostavno previe privren
kokotima.
Nedugo zatim, na najveem susretu godine, massa se vraao prema kolima nosei svoju
pticu, koja je upravo pobijedila u konanom natjecanju, kad zauje kako netko vie:
O, gospodine Lea!
Okrene se i zapanji videi da aristokrat meu uzgajivaima bojnih pjetlia, George Jewett,
krupnim koraajima ide prema njemu i osmjehuje se.
Massa Lea je uspio da mu glas zvui nehajno:
Oh, izvolite, gospodine Jewett! Nato su se rukovali.
Gospodine Lea, bit u posve otvoren prema vama, kao prema dentlmenu i uzgajau
bojnih pjetlia.Nedavno sam izgubio svog uzgajaa. Pred koju no zaustavila ga je cestovna
patrola, a nije imao putnice. Na nesreu je pokuao pobjei, pa je teko ranjen. Vjerojatno
se nee izvui.
ao mi je to to ujem .. . Mislim zbog vas, a ne zbog nigera.
Massa Lea proklinjao je svoju smuenost, jer je nagaao to e sada doi. Aristokrat je htio
Minga!
Naravnoodvrati Jewett.
Stoga mi je barem privremeno potreban uzgaja, koji barem neto zna o pticama . Zastao
je.
Na naim borbama pijetlova zapazio sam da imate dvojicu. Ne pada mi ni na kraj pameti
da traim vaega iskusnog starijeg ovjeka, ali moda biste prihvatili dobru ponudu za
drugog, za onoga mladia koji, kako mi kau moji nigeri, udvara djevojci na mom imanju.
Zaprepatenost masse Lea pomijea se sa bijesom kad je uo taj dokaz o izdaji Georgea
Kokotia.
Tako dakle! izusti on potmulim glasom. Massa Jewett ponovo se nasmijei, znajui da ga
je pogodio u ivac.
Dopustite da vam dokaem da se ne elim cjenkati. Opet je zastao.
Hoe li tri tisue biti u redu?
Massa Lea se osupnu, nije bio siguran da li je dobro uo.
alim, gospodine Jewett. potiteno je procijedio. Sav protrne to odbija bogatog plemia.
U redu. Jewettov je glas bio napregnut.
Moja konana ponuda, etiri!
Ne prodajem svoje uzgajae, gospodine Jewett. Lice bogatog uzgajaa bojnih pjetlia se
objesi, a oi mu se smrknu.
Razumijem. Naravno! Do vienja, gospodine!
Do vienja i vama, gospodine.odvrati massa Lea.
Na to svaki pode u suprotnom smjeru.to je bre mogao, vrati se massa prema kolima. Nije
trao, ali u njemu je rastao gnjev. Videi njegovo lice, striko Mingo i George Kokoti sjedili

su upadljivo mirni.Doavi do kola,zamahne pesnicom na Georgea,a glas mu je podrhtavao

od bijesa.
Mozak u ti smrskati! Koga vraga radi tamo kod Jewetta? Pria li mu kako uvjebavamo
kokote? George Kokoti posivi.
Nita nisam rekao massi Jewettu, massa. jedva je govorio.
Nisam mu reko ni rijei, nikada, massa! Njegova posvemanja zaprepatenost i strah
napola uvjerie massu Lea.
Zar mi pokuava rei da pjeai sav taj put do pakla i natrag samo zato da ljubaka s
Jewettovom curom?
Makar to bilo bezazleno, znao je da svaka posjeta izvrgava njegova naunika uzgajaa
Jewettovoj prepredenosti koja moe dovesti do kojeega.
Massa, gospodne, smiluj se!
Sad su se pokraj njih zaustavljala druga kola, a ljudi su dozivali massu i mahali mu.
Uzvraajui im mahanje, massa Lea razvue usta u osmijeh pa se uzvere na najudaljeniji
rub sjedita na kolima, obrecnuvi se krajikom usana na prestravljenog striku Minga:
Vozi, ti vraga!
Tokom povratka na plantau,koji se inio beskrajnim,vladala je tolika napetost da ju je no
mogao razrezati. A tokom ostatka dana nije nimalo poputala zategnutost izmeu strike
Minga i Georgea Kokotia. Te je noi George leao bez sna, preznojavajui se i iekujui
kaznu,znao je da e uslijediti.
Ali nita nije uslijedilo. A nekoliko dana kasnije massa ree striki Mingu kao da se nita
nije dogodilo:
Za slijedei tjedan dobio sam poziv da nastupim sa pticama tamo preko dravne granice,
u Virginiji. Znam da bi ta duga vonja mogla samo koditi tvom kalju, stoga u povesti
samo momka.
Svaam, massa.
Striko Mingo odavno je znao da e doi ovaj dan, pa stoga je massa i uvjebavao mladia da
bi ga zamijenio. Ali nije mogao ni sanjati da e doi tako skoro.
93. POGLAVLJE
O emu tako napregnuto razmilja, mome?
Poslije vie od sata vremena koliko je s massom dijelio sjedalo kola,motrio runaste oblake
toplog veljakog jutra, pranjavu cestu koja se pred njima prostirala ili jednoliko zibanje
miia na mazginim krstima, George se lecne na iznenadno pitanje masse Lea.
Na nita ,odvrati on. ,nisam mislijo na nita, massa.
Neto nikad nisam razumio kod vas nigera! Glas masse Lea odavao je ogorenost.
ovjek pokuava lijepo s vama razgovarati, a vi se odmah ponete glupo ponaati. To me
paklenski ljuti, pogotovu kod nigera kao to si ti koji moe priati sve u esnaest kad ga je
volja. Zar ne misli da bi vas bijeli ljudi vie potovali kad biste se ponaali kao da imate
razuma?
Uspavani um Georgea Kokotia postade vrlo paljiv.
Neki bi mogli, a neki jopet ne bi, massa ,oprezno e on. sve zavisi.
Evo, opet zaobilazi kao maak oko vrue kae! Od ega zavisi?

George Kokoti jo je vrdao dok bolje ne shvati to namjerava massa. Stoga mu odvrati:
Daklem, massa, mislim da to zavisi s kakim bijelim ljudma govorite, massa, barem je taki
moj dojam.
Massa Lea s gnuanjem pljune preko ograde kola.
Nahrani i odjeni nigera, digni mu krov nad glavom, daj mu i sve drugo to mu je potrebno
na ovom svijetu, a taj niger ti nikad nee biti iskren!
George Kokoti pomisli da je massa jednostavno tek tako odluio da zapodjene s njime
nekakav razgovor u nadi da oivi ovu vonju kolima, koja je postala dosadna i beskrajna.
Kako bi prestao draiti massu Lea, on oprezno ispita teren:
Ako oete ivu istinu,massa,mislim da veina nigera misli da e bit pametno ako se recmo
grade glupljima nego to zbiljam jesu, jerbo se mnogi nigeri boje bijelih ljudi.
Boje! uzvikne massa Lea.
Nigeri su ljigavi ko jegulje, tako da! Nigeri vjerojatno zato to nas se boje kuju urote da
nas ubiju kad god se okrenemo! Truju hranu bijelih ljudi, ubijaju i djecu! Sve to se moe
samo zamisliti protiv bijelih ljudi nigeri rade cijelo vrijeme,a kad se bijeli ljudi ele
zatititi, nigeri urliu da se jako boje!
George Kokoti zakljui da bi bilo pametno da se prestane petljati s massinom udi
osjetljivom na dodir kao drugi otponac puke.
Mislim da niko na vaem imanju nikada nije uinijo tako neto, massa ,mirno e on.
Vi nigeri znate da bih vas ja ubio da to uinite!
Bojni pjetli glasno zakrijeti u pjetlarniku iza njih, a neki mu odgovorie kljucanjem.
George nita nije govorio. Prolazili su kraj velike plantae i on zirne na skupinu robova
koji su mlatili suhe stabljike kukuruza pripremajui oranice za sjetvu.
Massa Lea ponovo prozbori:
Muka me obuzima pri pomisli koliko nigeri mogu zagoriti ivot ovjeku koji je cijeli ivot
dirinio i nastojao neto stvoriti.
Neko vrijeme kola su vozila, a oni utjeli, ali George Kokoti je nasluivao da massin gnjev
raste. Naposljetku massa uzvikne:
Mome, da ti neto kaem!Cijeloga ivota si na mom imanju i trbuh ti je pun.Nema pojma
to to znai ivjeti u neprestanoj borbi, poluizgladnio, a desetoro brae i sestara i otac i
majka svi spavaju u dvije vrue vlane prostorije!
Georgea Kokotia zapanji iskreno massino priznanje jer ovaj vatreno nastavi kao da mora
iz sebe izbaciti te mune uspomene.
Mome, ne sjeam se kad majin trbuh nije bio nabreknut od novog djeteta. A moj otac
vakao je duhan, vjeno bio polupijan, vikao i psovao da nitko od nas ne radi onoliko
koliko bi trebalo na deset jutara stjenovitog zemljita za koje ja ne bih dao pedeset centi
po jutru, a on je sebe nazivao farmerom!
Zirne u Georgea Kokotia, pa bijesno zapita:
eli li znati to je promijenilo moj ivot?
Dabome ,odvrati George.
Doao je onaj veliki iscjelitelj s vjerom u mo molitve.Svi su uzbueno trkarali oko
njegova velikog atora koji su razapinjali. Ve prve noi taj ator preplavie svi koji su
mogli hodati, pa ak i oni koje je trebalo nositi. Kasnije su ljudi priali da u kotaru Caswell
nikad nije bilo takvih propovijedi protiv vatre paklene i takvih udotvornih ozdravljenja.
Nikada neu zaboraviti one stotine bijelih ljudi kako skau, vrite, krie i svjedoe. Ljudi su

padali jedan drugome u naruaj, jecali, grevito se trzali i tresli. Gore nego na bilo kakvom
crnakom vjerskom zboru. Ali usred sve te halabuke i klicanja bilo je neto to me se
snano dojmilo.
Massa Lea se zagleda u Georgea Kokotia.
Zna li ita o bibliji?
Ne . . . daklem, ne, massa, ne znam.
Kladim se da nisi ni mislio da i ja znam neto o njoj! Bilo je to iz psalama. Oznaio sam to
mjesto u svojoj bibliji. Kae ovako: Bio sam mlad, a sada sam star, ali nikad nisam vidio
da je pravednik naputen, niti da sjeme njegovo kruh prosjai.
Dugo nakon to je taj propovjednik otiao, ta izreka motala mi se po glavi. Okretao sam je
i izvrtao na sve strane, nastojei shvatiti kakvo znaenje ona ima za mene. Sve to sam
vidio u svojoj obitelji svodilo se na prosjaenje kruha. Nismo imali nita i nita neemo ni
dobiti. Naposljetku sam shvatio da ta izreka znai, ako ja postanem pravednik ,drugim
rijeima, budem li marljivo radio i ivio kako najbolje znam i umijem ,neu nikada morati
prosjaki kruh kad ostarim.
Massa izazovno pogleda Georgea Kokotia.
Razumijem ,ree George Kokoti, ne znajui to bi drugo odgovorio.
Tada sam otiao od kue ,nastavi massa Lea.
Bilo mi je jedanaest godina. Dao sam se na put, molei sve i svakoga kakav posao, radio
bilo to, i crnake poslove. Bio sam u dronjcima, jeo splaine. tedio sam svaki cent koji bih
stekao, i to godinama dok naposljetku nisam kupio svojih prvih dvadeset i pet jutara
umovitog zemljita, zajedno sa svojim prvim nigerom po imenu George. Zna, po njemu si
i dobio ime inilo se da massa oekuje odgovor.
O njemu mi je priao striko Pompey ,ree George Kokoti.
Da. Pompey je doao kasnije, moj drugi niger. Mome, sluaj me dobro, radio sam rame uz
rame kraj onog nigera Georgea, muio se od nemila do nedraga, upajui iz zemlje panjeve,
grmlje i stijene da posijem prvu ljetinu.Samo me Gospodin naveo da za dvadeset i pet centi
kupim onaj listi za tombolu i tim listiem dobio sam svog prvoga borbenog pjetlia.
Mome, bila je to najbolja ptica koju sam ikada imao! ak i kad su ga teko ranili, ja sam ga
zakrpio pa je on i dalje pobjeivao u toliko sporednih bitaka kao jo nijedan kokot. Uutio
je.
Ne znam kako to da evo tu sjedim i ovako razgovaram s nigerom. Ali mislim da ovjek
naprosto mora kadto s nekim razgovarati. Opet je zastao.
Sa enom ne moe mnogo razgovarati.ini mi se,kad ena jednom ulovi mua da se
brine za nju,onda ostatak ivota ili boluje, ili se odmara, ili se zbog neega tui, iako ih
nigeri u svemu slue. Ili pak vjeno pudraju lice dok ne izgledaju kao aveti
George Kokoti nije mogao vjerovati svojim uima.Ali massa kao da se nije mogao
zaustaviti.
Ili uzmi, na primjer, drugi soj ljudi kao to je moja obitelj. Mnogo puta sam se pitao zato
se nitko od mojih devetoro brae i sestara nije borio da pobjegne odande kao to sam se ja
borio. Jo uvijek se gue i gladuju isto kao onoga dana kad sam ja otiao,samo to sada svi
oni imaju svoju obitelj.
George Kokoti odlui da e biti najbolje ako ne kae niti razumijem na ono to massa
bude govorio o svojoj obitelji. Neke od njih George je letimino vidio kako razgovaraju s
massom u gradu ili kad su bili na borbama pjetlia. Braa masse Lea bili su oni bijedni

siromani bijelci koje nisu prezirali samo bogati plantaeri nego ak i njihovi robovi.
Bezbroj je puta vidio da je massi neugodno kad sretne koga od njih. Nauo bi njihovo
neprestano kukanje o tekim vremenima, molbe da im dade novca, a na licima im je itao
mrnju kada bi im massa dao pedeset centi ili dolar. Znao je da e ih oni zapiti u viskiju.
George Kokoti se sjeti,koliko je puta miss Malizy priala da bi onda kada je massa
obiavao pozvati na veeru lanove svoje obitelji oni derali i lokali kao da ih ima triput
toliko, a im ih on nije mogao uti, zasipali su ga psovkama kao psa.
Svaki od njih mogao je uiniti ono to sam ja uinio!uzvikne massa Lea sjedei kraj njega
na koijakom sjeditu.
Ali nisu imali petlje, stoga neka ih vrag nosi! Uuti ponovo, ali ne zadugo.
Bilo kako bilo, meni sada poslovi dobro idu ,imam pristojan krov pod kojim ivim, kojih
stotinjak borbenih pjetlia, te osamdeset pet jutara, od ega preko pola obraujem, pa
onda konja, mazge, krave i prasce. I imam vas nekolicinu lijenih nigera.
Da, massa,ree George Kokoti, pomislivi da je sada zgodna prilika da na blag nain
izrazi svoje stanovite.
Ali i mi nigeri marljivo radimo za vas, massa. Sve otkako poznajem svoju majku i miss
Malizy i seku Sarah i striku Pompeya i striku Minga ,zar oni ne rade za vas najvie koliko
mogu?
A prije nego massa stie odgovoriti, nadodao je neto to je spomenula seka Sarah
prethodne nedjelje kad je doao posjetiti robovski sokak.
Zbiljam, massa, osim moje majke svi oni imaju preko pedeset godina
Zaustavi se kako ne bi nadovezao zakljuak seke Sarah da je massa naprosto prekrt, da
kupi kakva mlaeg roba, oito je namjeravao nekolicinu koju je imao tjerati da rade dok ne
padnu mrtvi.
Mora da nisi pazio na sve to sam ti govorio, mome! Nema tog nigera koji radi ovako
naporno kao ja! Prema tome, nemoj ti meni govoriti koliko naporno nigeri tegle!
Da, massa.
Da, massa to?
Samo Da, massa. Dabome, i vi naporno radite, massa.
I te kako! Misli da je lako biti odgovoran za sve i sva na mojoj plantai? Misli da je lako
uzgajati veliko jato pjetlia?
Ne, massa. Naravski, znam da vam je to teko, massa.
George pomisli na striku Minga koji se ve vie od trideset godina svakoga dana brine za
borbene pjetlie,a da ne spominjemo i ovih njegovih sedam godina.Onda smisli trik da
istakne desetljea Mingova slubovanja, pa bezazleno priupita:
Massa, imate li pojma kolko je godna striku Mingu ?
Massa Lea se zamisli i poea po bradi.
Ti vraga, stvarno ne znam.Da vidimo, jedanput sam izraunao da je od mene stariji
petnaestak godina, to znai da bi sad on imao ezdesetak godina.A svakim danom sve je
stariji.ini se da je iz godine u godinu sve bolesniji. to ti se ini od njega? ivi dolje uza
nj.
George Kokoti strelovitom se brzinom prisjeti nedavnog napada kalja koji je spopao
striku Minga, najgori napad koji je ikada imao, koliko je on znao. Sjetivi se da su miss
Malizy i seka Sarah esto govorile kako massa njihove pritube da su bolesne tumai kao
lijenost, naposljetku ree:

Daklem, massa, reko bi da s uglavnom dobro osjea, ali mislim da zbiljam morate znat da
ga kato spopanu teki napadi kalja, tako strani da se preplaim jer mi je on ko otac.
Prekasno se zaustavio, odmah je osjetio neprijateljski protustav. Stresu se zbog udubljenja
na cesti, borbeni pjetlii u pjetlarnicima ponovo zakljuaju, a kola su se u tiini truckala
nekoliko trenutaka. Tad massa Lea zapita:
to li je Mingo toliko za tebe uinio? Je li te on izvukao iz polja i poslao te onamo gdje
ima daaru?
Ne, massa! Vi ste sve to uinli, massa. Neko vrijeme vozili su se utke dok massa ne
odlui da ponovo prozbori:
Nisam mnogo razmiljao o onomu to si maloprije kazao,ali sad kad si to spomenuo,
zaista imam rulju starih nigera.Neki od njih bi me svaki as mogao napustiti! Iako su danas
nigeri skupi, morat u kupiti jednoga ili dvojicu mladih teaka!
Okrene se kao da se obraa izravno Georgeu Kokotiu:
Razumije li ti o emu govorim, o kakvim stvarima cijelo vrijeme moram voditi brigu?
Svaam, massa.
Svaam, massa! Tako nigeri odgovaraju na sve!
Ne bi valjda vi eli da s koji niger ne slae s vama, massa!
Pa, zar ne moe smisliti neto drugo da kae osim Svaam, massa!?
Ne, massaMislim, daklem, massa, vi barem imate novac da kupite robove, massa. Ove
sezone ste tako ljepo zaradli na borbama pjetlia.
George Kokoti se nadao da e razgovor skrenuti na sigurnije tle.
Massa ,bezazleno je zapitao,ima li uzgajaa borbenih kokota koji uope nemaju farme?
Mislim, koji ne obrauju polja i nemaju nita osim pjetlia?
Pa ... Ne bih ti ja znao nijednog osim onih gradskih prevaranata, ali nikada nisam uo da
ijedan medu njima ima toliko ptica da bi se mogao nazvati ozbiljnim uzgajaem borbenih
pjetlia.
Na trenutak se zamislio:
Zapravo je obino ovako,to je vie borbenih pjetlia, to je plantaa vea, kao ono imanje
gospodina Jewetta na kojemu ti bani.
George Kokoti htjede sama sebe odalamiti to je massi dao takvu priliku.Ali joj brzo
pokua stati na kraj:
Tamok vie ne idem, massa. Poslije stanke massa Lea izjavi:
Negdje drugdje si naao drugu curu, a? George Kokoti oklijevae s odgovorom:
Sad se drim kue, massa. Time je izbjegao izravnu la. Massa Lea mu se naruga:
Zar krupan i jedar dvadesetogodinjak, kao to si ti? Mome, nemoj meni govoriti da se
vie nou ne iskrada i da ne uiva u onim lijepim vatrenim guzicama! Ti vraga, mogao
bih te iznajmljivati za rasplod, kladim se da bi ti se to svialo!
Massino lice se skupilo, pakosno ga je gledao:
Jedan moj dobar prijatelj veli da crne cure imaju vrlo lijepe vatrene guzice. Istinu mi reci,
je li tako, mome?
George Kokoti pomisli na massu i svoju majku.U sebi se pjenio, a rekao je polagano,
gotovo hladno:
Moe bit da je tako, massa Onda nastavi branei se:
Ne znam ih ja ba mnogo

Dobro, dakle ne eli priznati da se nou iskrada s mog imanja, ali ja znam da ti je sad
vrijeme, i znam kamo ide i koliko esto ide. Ne elim da te cestovna patrola ustrijeli kao
to se dogodilo onom crnom uvjebavatelju gospodina Jewetta, pa u ti stoga rei to u
uiniti, mome. Kada se vratimo, ispisat u ti putnicu da moe trati za suknjama svake
noi ako eli! Nikad nisam mislio da bih to uinio kakvom nigeru!
Massa Lea doimao se gotovo zbunjeno, a onda to prikrije mrzovoljnou:
Ali, neto u ti rei. Prvi put kada uprska, ne vrati se u zoru ili doe previe iscrpljen,
pa ne bude mogao raditi, ili ako otkrijem da si ponovo bio na onom Jewettovu imanju ili
bilo to drugo to zna da ne smije initi, zauvijek u ti razderati putnicu,a s njome i tebe.
Je li jasno?
George Kokoti nije vjerovao svojim uima.
Massa, zbiljam vam fala! Zbiljam, massa! Massa Lea pretjerano srdano otkloni izljeve
zahvalnosti :
Dobro, vidi da nisam ni upola tako zao kao to vi nigeri priate. Moe im rei da ja znam
lijepo postupati prema nigeru ako elim.
Ponovo se pojavi ono pakosno cerekanje.
Dobro, to je s onim vatrenim crnim curama, mome? Koliko ih moe zajahati u jednoj
noi?
George Kokoti mekoljio se na sjeditu.
Massa, ko to sam reko, nisam upozno mnogo
Ali inilo se da massa Lea ne uje njegove rijei, jer je nastavio:
ujem da vrlo mnogo bijelih ljudi idu k crnim enama po svoje zadovoljstvo. Zna da se to
dogaa, je li, mome?
ujo sam za to, massa ,ree on nastojei ne misliti na injenicu da razgovara sa svojim
roenim ocem.
Ali osim onoga to se zbivalo u kolibama na plantaama George je znao da u Burlingtonu,
Greensborou i Durhamu postoje posebne kue, o kojima se govorilo samo apatom, a
obino ih je vodila kakva osloboena crnkinja.uo je da tamo bijeli ljudi plaaju od pedeset
centi pa do dolara da bludnie sa enom po svom izboru,koje su imale put od aavocrne
do boje bijele kave.
Ti vraga,ustrajno e massa.
Govorim s tobom ovdje, u ovim kolima, sjedimo posve sami. Po onomu to ujem one su,
istina, crne ene, ali boga ti,ene su! Pogotovu ako su od one vrste koje mukarcu pokazuju
da to ele isto koliko i on.ujem da znaju biti vrele kao rakete praskavice,i ne tue se
uvijek da su bolesne i ne cmizdre zbog svega pod suncem.
Massa se ispitivaki zagleda u Georgea Kokotia.
Jedan moj znanac mi ree da vama crnim mladiima nikada nije dosta te vatrene crne
guzice, je li to i tvoje iskustvo?
Ne, massamislim, barem upravo sada nije, massa
Opet okolia oko vrele kae!
Ne okoliam ja oko nikake kae, massa. George Kokoti se svim silama trudio da djeluje
ozbiljno.
Pokuavam vam neto re to nikada nikomu nisam reko, massa! Znate l' onog massu
MacGregora koji u borbama kokota nastupa sa utim ticama?
Naravno. On i ja mnogo razgovaramo. Kakve on ima veze s tim?

Daklem,dali ste mi rije da ete mi dat putnicu pa zato ne trebam lagat. Daklem, da,
massa, u zadnje vrijeme se iskradam, upravo ko to ste rekli, posjeujem djevojku na
imanju masse MacGregora Lice mu je bilo olienje ozbiljnosti.
Ovo je neto o emu zbiljam moram porazgovorit s nekim s kim zbiljam mogu govorit,
massa. Ja je jednostavno ne svaam! Ime joj je Matilda, radi u polju, a i u velkoj kui kad im
je potreba. Massa, ona je prva djevojka koja ne mari za ono to ja kaem il pokuavam, ne
da mi da je taknem, ne, massa! Najvie to od nje moem izvu jest to da kae da joj se
mnogo sviam, ali ne trpi moje ponaanje,na to sam joj ja reko da ni meni ona ne treba.
Reko sam joj da mogu imat sve emske koje zaelim, a ona samo veli neka odem i neka ih
uzmem, a nju da ostavim na miru.
Massa Lea sluao je Georgea Kokotia s istom onakvom nevjericom kao on malo prije
massu.
I jo neto,nadovee on.svakoga puta kad se vratim, ona mi navodi stvari iz biblije!
Kako to da je itala bibliju? Odgajo ju je massa propovjednik sve dok zbog vjere nije prodo
svoje nigere. Zbiljam, ja u vam re kolka je ona vjernica! ula ona da skupina osloboenih
nigera daje negdi u umi oko njih veliku nonu zabavu s jelima, piima i plesom. Daklem,
ta cura, samo joj je sedamnajs godna, iskrala se s imanja masse MacGregora i upala na tu
zabavu ba kad je bilo raspojasano i nakresano! Kaedu da je nakitla takvu govoranciju,
zvala Gospodna da spasi njih grenike prija nego tamok stigne vrag pa ih sve zapali, tako
da su svi oni osloboeni nigeri gotovo pregazili jedni druge kad su pobjegli odandi, a njiov
je gusla klipso za njima!
Massa Lea se gromoglasno smijao:
Reklo bi se da je cura vragometna! Ja to velim!
Massa...George Kokoti je oklijevao.
Prije nego sam nju srejo, imo sam mnogo emska, ko to vi kaete, ali vrag me odnijo ako
me nije prisilila da u njoj vidim neto vie nego obino emsko. ovjek poimlje mislit da
preskoi preko metle s dobrom emskom
George Kokoti zapanji se samomu sebi.
Ou re, ako me bude ela,ree on tihim glasom. A onda e jo tie:
I ako vi neete imat nita proti ...
Vozili su se lijep komad puta uz kripanje kola i kljucanje borbenih pjetlia prije nego to
massa Lea ponovo prozbori:
Znade li gospodin MacGregor da ti udvara toj njegovoj curi?
Daklem,budu da je ona teakinja, sumljam da mu je ikad ita rekla izravno, ne, massa. Ali
nigeri u velkoj kui znadu pa mislim da mu je ko od njih reko.
Poslije ponovne utnje massa Lea upita:
Koliko crnaca ima gospodin MacGregor?
Ima povelko imanje, massa. Po veliini njegova robovskog sokaka, reko bi da ima dvajes
ili vie nigera.Pitanja su zbunila Georgea.
Razmiljam ,ree massa nakon ponovne utnje.
Otkako si se rodio,nikada mi nisi zadavao nikakve neprilike,zapravo si mi mnogo
pomagao po imanju pa u neto uiniti za tebe.uo si me kad sam maloprije rekao da su mi
potrebni mladi nigeri, teaci. Dakle ako je ta djevojka tolika glupaa da preskoi metlu s
nekim tko toliko voli juriti za enama,mislim da te to nikada nee proi,onda u odjahati
onamo i porazgovarati s gospodinom MacGregorom. Ako ima toliko nigera kao to ti kae,

nee mu valjda toliko nedostajati jedna teakinja,ako se moemo pogoditi za potenu

cijenu. Onda e ti moi dovesti tvoju djevojku ,kako joj je ime?
Tilda Matilda, massa .dahne George Kokoti. Nije bio siguran je li dobro uo.
Onda e je moi odvesti na moje imanje pa sagraditi kolibu za vas ...
George je micao usnama, ali kroz njih nije izlazio nikakav zvuk. Naposljetku je promucao:
To ne moe uinit niko nego vrijedan massa! Massa Lea neto proguna. Mahne rukom.
Ali da zna, tvoje mjesto je u prvom redu dolje s Mingom!
Jakako, massa!
Massa Lea se namrgodi pa otro uperi kaiprst u svog vozaa.
Nakon to se vjenate, oduzet u ti putnicu! To e pomoi onoj, kako joj bjee ime, Matildi,
da tvoju crnu guzicu dri kod kue kamo pripada!
George Kokoti od sree nije mogao doi do rijei.
94. POGLAVLJE
Onoga jutra u kolovozu godine 1827. kada se George Kokoti imao oeniti, mladoenja je u
izlazak sunca bjesomuno zabijao eljezne arke na dovratnik od suhe hrastovine u svojoj
jo nedovrenoj dvosobnoj kolibi.
Obavivi to, skokne u staju pa odbrza natrag, nosei preko glave nova vrata koja je striko
Pompey istesao i obojio sokom od smrvljenih crnih orahovih ljusaka.Stavio ih je na mjesto.
Onda, bacivi zabrinut pogled na sunce koje se uspinjalo, zastane tek toliko da smae
kobasicu i preklopljen kola, to je kasno prethodne veeri njegova majka doslovce bacila
na njega, sva pobjenjela zbog njegova dugog odgaanja, isprika, upadica i izleta.ekao je
toliko dugo, a radio tako polagano da je ona naposljetku zapovjedila svima ostalima ne
samo da mu prestanu pomagati ve i da ga prestanu hrabriti na bilo kakav nain.
George Kokoti zatim ugaenim vapnom i vodom napuni veliko bure, snano promijea pa
to je bre mogao,uroni u smjesu veliku etku te zapljusne vapnenim mlijekom vanjsku
stranu grubo ispiljenih dasaka.
Bijae oko deset sati kada se naposljetku odmaknuo,bio je gotovo isto toliko obijeljen kao
kolibalda pregleda zavreni posao.Ima jo mnogo vremena, pomisli on. Trebao se jo samo
okupati i odjenuti pa se onda dva sata vozikati kolima do plantae MacGregor, gdje je u
jedan sat poslije podne imalo poeti vjenanje.
Skakuui izmeu kolibe i zdenca pljusne tri kabla vode u novu pocinanu kadu u prednjoj
prostoriji kolibe. Glasno je pjevuio dok se trljao, snano se obrisao, a onda, omotavi se
runikom od izblijedjelih vrea, otri u spavaonicu. Upadne u duge pamune gae, navue
plavu koulju ukrobljena prsnika, crvene arape, ute hlae i uti kaput s remenom, a
naposljetku obuje i nove novcate jarko naranaste cipele. Sve te predmete je, jedan po
jedan,pokupovao od dobitaka na sporednim utakmicama kokota tokom posljednjih
nekoliko mjeseci,kada je s massom Lea putovao u razne gradie Sjeverne Caroline.
kripei tvrdim cipelama do stola u blagovaonici, pa sjednuvi na svadbeni poklon strike
Minga, izrezbareni stolac s pletenim sjeditem od traka hikorije, George Kokoti se sam
sebi iroko nasmijei u zrcalu s dugakom rukom, koje e biti jedan od njegovih poklon
iznenadenja Matildi.

Uz pomo ogledala pomno namjesti oko vrata zeleni vuneni al to mu ga je isplela

Matilda. Dobro izgleda, morade priznati. Preostajao je jo samo konac koji djelo krasi.
Izvue ispod kreveta okruglu kartonsku kutiju, uzdigne poklopac i s gotovo pobonom
njenou izvadi crni polucilindar, svadbeni poklon masse Lea.
Polako ga je okretao i okretao na ukoenim kaiprstima i gotovo ulno uivao u njegovu
pomodnom obliku. Onda se vrati pred ogledalo pa gizdavo,ba onoliko koliko je trebalo
naheri polucilindar preko jednog oka.
Iza napolje! Mi ve cijeli sat sjedmo u ovim kolma!
Povik njegove majke Kizzy to se zaorio kroz prozor nije doputao nikakvu sumnju, njezin
bijes nije splasnuo.
Evo me, majko! uzvikne on.
Nakon to je posljednji put odmjerio svoj lik u zrcalu tutne u unutranji dep kaputa
plosnatu boicu domaeg viskija i pomoli se iz nove kolibe kao da oekuje od njih pljesak.
Kanio im je podariti svoj najiri osmijeh i lagano dodirnuti eir, ali tad spazi ubitane
poglede svoje majke,miss Malizy, seke Sarah i strike Pompeya, koji su kao zaleeni sjedili
u kolima, u svom najboljem praznikom ruhu. Skrene pogled i zviduui to je bezbrinije
mogao, uzvere se na koijako sjedalo,pazei da ne pokvari zaglaan rub na hlaama, oine
mazge po sapima pa krenu na put, ali sa satom zakanjenja.
Usput je George Kokoti, da skupi hrabrost, kriom gucnuo nekoliko gutljaja iz boce, a
malo poslije dva sata kola stignu na imanje MacGregor.
Kizzy, seka Sarah i miss Malizy siu i ponu se zduno ispriavati Matildi,odjevenoj u
bijelu vjenanicu, koja se oigledno brinula i uzrujavala. Striko Pompey istovari koare s
hranom to su ih dovezli, a George Kokoti, cmoknuvi Matildu u obraz, poe se unaokolo
kooperiti, pljeskati goste po leima i zapahivati ih u lice vonjem alkohola dok im se
predstavljao.
Osim onih koje je ve poznavao, a koji su stanovali u Matildinu robovskom sokaku, tu su
uglavnom bili ljudi sa vjerskih sastajalita. Matilda ih je skupila meu robovima s dviju
susjednih plantaa i dobila doputenje da ih pozove.eljela je da upoznaju njezina
budueg, a to su eljeli i oni. Premda je veina njih mnogo ula o njemu iz drugih izvora
osim od nje, kad su prvi put vidjeli Georgea Kokotia od krvi i mesa,on je izazvao dojmove
u rasponu od gunanja pa do usta razjapljenih od uda.
Dok se razmetao meu svatovima, mudro se klonio Kizzy, seke Sarah i miss Malizy, a
njihovi pogledi bi se poput bodea sve vie zaotravali na svaku primjedbu koju bi neka od
njih naula o sumnjivom potenju Matildina ulova. Striko Pompey odlui da se
jednostavno stopi s ostalim uzvanicima, kao da nema pojma tko je mladoenja.
Naposljetku iz velike kue izae unajmljeni bijeli propovjednik, a za njim massa i missis
MacGregor i massa Lea. Zastanu u stranjem dvoritu, propovjednik stezae svoju bibliju
kao tit,a gomila crnaca odjednom utihne,dostojanstveno se okupi na dolinoj udaljenosti.
Kako je Matildina missis planirala, vjenanje je trebalo ujedinjavati dijelove iz svadbenog
obreda bijelih krana, a skakanje preko metle e uslijediti poslije. Vodei za uti rukav
svoga mladoenju koji se brzo otrenjavao, Matilda stane pred propovjednika koji proisti
grlo, a onda proita nekoliko sveanih odlomaka iz biblije. Zatim zapita:
Matilda i George, da li sveano priseete da ete uzeti jedno drugoga, u dobru i u zlu, do
kraja ivota?
Priseem . proape Matilda.

Da, gospodne! ree George Kokoti pretjerano glasno.

Propovjednik se lecne, oklijevajui, a tada ree:
Proglaavam vas muem i enom! Netko medu crnim gostima zajeca.
Sada moe poljubiti mladenku!
George Kokoti pograbi Matildu,stisne je u naruje pa joj utisne zvonki cmok.Na to uslijede
uzdasi i coktanje jezikom,on pomisli da moda nije ostavio najbolji dojam te je, dok su se
grlili i skakali preko metle, naprezao mozak da kae neto to bi toj prigodi dalo nekakvo
dostojanstvo, neto ime bi primirio svoju obitelj iz robovskog sokaka i pridobio ostatak
vjerskih zanesenjaka. Sjetio se.
Gospodin je pastir moj! sveano je izjavio.
Dao mi je to sam elijo!
Vidjevi kako su se oni zgledali i zabuljili uvi njegovu izjavu, odlui da digne ruke od njih
te prvom prilikom koja mu se ukazala izvue iz depa bocu pa je iskapi.
Ostatak slavlja,pir i primanje gostiju,proao mu je kao u magli, a u sumrak je striko
Pompey vozio kui kola plantae Lea. Mrzovoljne i uvrijeene mama Kizzy, miss Malizy i
seka Sarah pakosno su pogledavale prizor iza sebe,mladoenja je na sav glas hrkao
poloivi glavu u krilo rasplakane mladenke,zeleni mu se rubac nakrivio, a vei dio
njegova lica sakrivao je crni polucilindar.
George Kokoti umrkne se i probudi kad se kola prodrmaju i zaustave pored njihove nove
kolibe. Sav omamljen, nasluti da bi sve njih morao moliti za oprotenje, pa pone, ali vrata
sve tri kolibe zalupe se poput topovskih hitaca. Ali nije htio propustiti posljednji pristojan
in. Digne mladenku, jednom nogom gurne vrata i nekako uspije i sebe i nju utjerati unutra
bez ozljede, samo zato da s njom posrne preko kade pune vode u kojoj se okupao, a to je
jo uvijek stajala nasred prostorije. Bilo je to krajnje ponienje, ali sve bi zaboravljeno i
oproteno kada Matilda, veselo kliknuvi, ugleda svoj poseban svadbeni poklon,divno
lakirani sat s utegom u drvenom ormariu, koji je trebalo navijati svakih osam dana, visok
kao ona.George ga je kupio od ostataka svoje utede od sporednih borbi pjetlia i prevezao
u stranjem dijelu kola ak iz Greensboroa.
Dok je on krmeljivih oiju sjedio na podu, kamo je pao, a voda od kupanja moila njegove
nove novcate naranaste cipele, Matilda mu prie te prui ruku da mu pomogne ustati:
Sadak do s menom, George. Ja u te stavit u krevet!
95. POGLAVLJE
U osvit zore George Kokoti vrati se cestom svom jatu pjetlia. A onda, otprilike jedan sat
poslije doruka, miss Malizy zau kako je netko doziva po imenu. Poe prema kuhinjskim
vratima i zapanji se vidjevi mladenku. Pozdravi je i pozove da ue unutra.
Ne, miss, fala vam,ree Matilda.
Samo sam vas ela upitat gdi je polje na kojemu oni danas radu,i gdi bi mogla na
motiku.
Nekoliko minuta kasnije Matilda se jednostavno pojavi i pridrui Kizzy, seki Sarah i striki
Pompeyu u svakodnevnom teaenju.Toga dana u kasnu veer svi se okupe oko nje u
robovskom sokaku, da joj prave drutvo dok joj se mu ne vrati kui. U toku razgovora
Matilda zapita odravaju li u robovskom sokaku ikakve redovite molitvene skupove, a kad

joj odgovore da toga nema, predloi im da dio svakog nedjeljnog popodneva posvete
molitvi.
Pravo da ti kaem, sram me je re da ne molim ni izdaleka tolko kolko bi trebala,ree
Kizzy.
Ni ja .prizna seka Sarah.
Mislim da sve molitve na svijetu nee mo promijenit bijele ljude,izjavi striko Pompey.
Biblija kae da je Josip bijo prodan Egipanima u roblje, ali Gospodin bijae uz Josipa i
Gospodin je zbog Josipa blagoslovijo kuu egipatsku. ree Matilda posve prirodno.
Sve troje na brzinu izmijene poglede, u kojima se odraavalo njihovo sve vee potovanje
prema mladoj eni.
Onaj George nam je reko da je tvoj prvi massa bio propovjednik ,ree seka Sarah.
A ja bi rekla da si i ti propovjednica!
Ja sam slubenica boja, to je sve! odvrati Matilda.
Nezini molitveni zborovi poeli su slijedee nedjelje, dva dana nakon to su se George
Kokoti i massa Lea odvezli s dvanaest borbenih pjetlia.
Massa veli da konano ima prave tice s kojim e se borit tamok gdi je velki novac,objasni
on rekavi da e se ovaj put Leaove ptice natjecati na vanome susretu negdje blizu
Goldsboroa.
Jednoga jutra kada su radili u polju, seka Sarah pomno podesi njenu boju glasa da iskae
suut etrdeset sedmogodinje ene prema osamnaestogodinjoj novopeenoj nevjesti.
Gospodne,ree seka Sarah,mislim, duo, da e tvoj brani ivot bit podijeljen izmeu
tebe i kokotia.
Matilda je pogleda ravno u oi:
Ja sam uvijek sluala i vjerovala da je svaki brak onaki kakvim ga mu i ena uine. A
mislim da on znade kaki eli da bude na brak.
Iznijevi svoj stav o braku, Matilda je spremno sudjelovala u svakom razgovoru o svome
nepostojanom suprugu, bez obzira na to je li bio aljive ili ozbiljne naravi.
Ima svrab u tabanima jo odondi kada je bijo malo dijete i tek poo puzat,ree joj jedne
noi Kizzy kada ju je posjetila u novoj kui.
Da, gospo,odvrati Matilda.
To sam i pomislila kad mi je doo udvarat. Nije govorijo o niemu drugome osim o borbi s
kokotiima i kako on i massa negdi putuju.
Oklijevala je, a onda otvoreno ,po svome obiaju rekla:
Al kada je otkrijo da nema toga ovjeka koji moe bit s menom prije nego to preskoimo
preko metle, gospode, to je pobjesnijo! Zbiljam, jemput sam mislila da ga nikad vi neu
vidit. Ne znam to mu je bilo, ali meni je bilo lijepo one noi kad je dojurio i reko mi: uj,
ajmo se vjenat!
Daklem, mnogo sam sretna to se opametijo! izjavi Kizzy.
Al sadak kad ste se uzeli,erce, otvoreno u ti re to mi je na pameti.Ja ou togod
unuka!
Nema tu nikakoga zla, gospo Kizzy, jerbo i ja ou djecu ko to ih imaju druge emske.
Kada je Matilda dva mjeseca poslije najavila da je podmladak na putu, Kizzy bijae izvan
sebe od sree. Mislei na to kako e njezin sin postati ocem, mislila je na svoga oca, vie
nego svih tih godina,a jedne veeri, kad je George Kokoti ponovo bio odsutan, Kizzy
zapita:

Je li ti ikada ita spominjo o svomu djedu?

Nije, gospjo. Matilda je djelovala zbunjeno.
Zar nije?
Videi da se starija ena razoarala, Matilda urno nadoda:
Mislim da on jednostavno jo nije stigo do toga, mama Kizzy.
Odluivi da e biti bolje ako to ona uini,jer se ionako vie toga sjea nego on, Kizzy pone
priati Matildi kako je esnaest godina ivjela kod masse Wallera dok je nisu prodali massi
Lea, a veina onog to je imala kazati odnosilo se na njezina afrikog tatu i sve ono to joj
je on pripovijedao.
Tilda, kako to da ti sve ovo priam?Jednostavno ou da svati kolko elim to dijete u
tvojoj utrobi, i jo njih, a ti mora sve znat o njemu, jerbo je on njiov pradjed.
Naravski da svaam, mama Kizzy ,ree Matilda. Na to joj svekrva ispria jo neke svoje
uspomene, a obje su osjeale kako njihova prisnost postaje sve vea to vie odmie veer.
Sin Georgea Kokotia i Matilde rodio se na proljee godine 1828. Seka Sarah nastupila je
kao babica, a pomagala joj je uzrujana Kizzy. Radost to je najzad dobila unuka ublaila joj
je gnjev to je djeaiev otac opet otiao nekamo na tjedan dana s massom Lea. Slijedee
veeri, kada se novopeena majka osjetila dovoljno snanom, svi se iz robovskog sokaka
skupe u kolibi da proslave roenje drugoga djeteta koje je dolo na svijet ovdje,na plantai
Lea.
Sad ste konano bakca Kizzy!ree Matilda poduprijevi se u krevetu o jastuke,
privijajui dijete uza se i slabo se osmjehujui posjetiocima.
Gospode, tako je! Je l' da to lijepo zvui! uzviknu Kizzy, a cijelo lice razvedri joj iroki
osmijeh.
A ja bi reko da je Kizzy ostarila, tako je to!ree striko Pompey, a oi mu pakosno sijevnu.
Hu! Nema ovdi nijedne emske koja je tolko stara ko neko koga mi poznamo! frknu seka
Sarah.
Naposljetku miss Malizy zapovjedi:
Dobro, i doba su da svi mi izaemo odavdi i pustimo ih nek se odmaraju!
I svi odoe osim Kizzy.
Neko vrijeme Matilda je utjela i razmiljala, a onda rekla:
Gospo, razmislila sam o onom to ste mi rekli o svomu ocu. A budui da ja nisam nikad ni
vidila svoga, mislim da Georgeu nee bit krivo ako ovo dijete dobije ime moga oca. Zvajo se
Virgil,kae moja mati.
To ime je smjesta nailo na srdano odobravanje kod Georgea Kokotia kada se vratio,
ispunjen tolikom radou to mu se rodio sin da ju je jedva uspijevao suzdravati. Crni
polucilindar mu se naheri dok je svojim ruetinama bacakao djetence u zraku.
Mamce, sjea li se to sam ti reko, da u re svojoj djeci ono to si ti rekla meni?
Ozarena lica, izvede pravi mali obred, sjede pred ognjite, uspravi Virgila na koljenima i
govorae mu sveanim glasom:
uj me i pouj, sinko! Priat u ti o tvome pradjedu. Bijae on Afrikanac, a reko je da mu
je ime Kunta Kinte. Gitaru je zvao ko, a rijeku Kamby bolongo i mnoge druge stvari zvao je
afrikim imenima. Reko je da je sjeko stablo da izradi bubanj kadli nabasaju etvorica i
zgrabe ga s lea. Ondak ga je velki brod prevezo preko velke vode do mjesta to ga zovu

Naplis. I bjeo je etir puta, a etvrti put je pokuo ubit one koji su ga uvatili pa su mu
odsjekli pola stopala!
Podie dijete pa okrene lice prema Kizzy.
I on je skoijo preko metle s kuvaricom iz velke kue po imenu miss Bell i dobili su malu
erkicu, i evo je sadak, tvoja bakca koja ti se evo tute smije!
Odobravanje je zrailo iz Matilde isto kao i iz Kizzy, kojoj su se oi ovlaile od ljubavi i
ponosa.
Budui da joj je mu toliko bio odsutan, Matilda je naveer sve vie vremena provodila s
bakicom Kizzy,a nakon kratkog vremena udrue svoja sljedovanja i ponu zajedno
veeravati. Matilda bi uvijek izmolila molitvu zahvalnicu, dok bi Kizzy utke sjedila
sklopljenih ruku i oborene glave. Poslije toga bi Matilda dojila djetence, a Kizzy bi zatim
sjedila s malim Virgilom, priljubljenim uza se, ljuljala ga tamo amo, mumljala ili bi mu tiho
pjevala dok je veliki sat na utege tiktakao, a Matilda sjedeke itala svoju otrcanu bibliju.
Iako se to nije kosilo s massinim propisima, Kizzy je jo bila protiv itanja, ali to je bila
biblija pa je stoga smatrala da se iz toga ne moe izlei nikakvo zlo. Obino bi, netom to bi
djetence utonulo u san, Kizzyna glava poela klimati, i esto bi u drijemeu mrmljala sama
za sebe. Kad bi se nagnula k njoj da joj uspavanog Virgila izvue iz naruja, Matilda bi
katkad zaula odlomke onoga to je Kizzy mumljala. To je uvijek bilo jedno te isto:
Mamce ... Tatce ... Ne dajte im da me odvedu ! ...Moja obitelj je izgubljena ... Nikada ih vie
neu vidit na ovom svijetu! ...
Duboko ganuta, Matilda bi proaptala neto poput:
Sadak smo mi tvoja obitelj, bakce Kizzy,a kada bi Virgila smjestila u postelju, njeno bi
probudila stariju enu,koju je zavoljela kao svoju roenu majku,a kada bi je otpratila u
njezinu kolibu, Matilda bi na povratku kui esto brisala oi.
Nedjeljom po podne su isprva na Matildine molitvene slube dolazile samo tri ene, dok
seka Sarah nije svojim otrim jezikom naposljetku postidila striku Pompeya, pa im se i on
pridruio.
Nitko nikada nije ni pomislio da pozove Georgea Kokotia, jer ak i kad je bio kod kue,
nedjeljom bi se ve u podne vratio u prostor borbenih pjetlia. Mala skupina od pet osoba
sveano bi posjedala na stolice to su donijeli iz svojih koliba i razmjestili u polukrugu
ispod stabla chinquapina,a Matilda bi itala neke odlomke iz biblije to bi ih sama
izabrala. Onda bi svojim ozbiljnim smeim oima osmotrila svako lice, pa zapitala bi li itko
od njih htio povesti molitvu. Videi da nitko od njih to ne eli, uvijek bi rekla:
Dobro, oete l' ondak kleknut pa se meni pridruit?
Kad bi svi oni kleknuli nasuprot nje, izmolila bi dirljivu, skromnu molitvu. A onda bi ih
predvodila dok su pjevali neke duhovne pjesme, pridruio bi im se ak i striko Pompey
svojim napuklim hrapavim baritonom,dok se cijeli robovski sokak orio od njihovih
vatrenih duhovnih pjesama poput one:
Joshua fit de battle o'Jericho! Jericho! Jericho! .. An' de walls came a tumblin' down!
(Vojevao Joua bitku za Jerihon! . . . Al zidovi tresnue!)
Zatim bi zbor preao u skupno raspravljanje o opim vjerskim temama.
Ovo je dan Gospodnji. Svi mi moramo spasit duu i nebo zasluit,kazala bi Matilda na
svoj trijezan nain.

Moramo imat na pameti onoga tko nas je stvorijo,a stvorijo nas je Bog. I tko nas je
iskupio, a to je bijo Isukrst. Isukrst nas je nauijo da ponizni budemo, i obzirni, da se u
duhu jopet uzmognemo rodit.
Gospodna Isusa volim ko svi,skrueno e Kizzy,al znate, nisam znala mnogo o njemu
sve dok nisam malo narasla, ijako mi mati ree da me krstla kad sam bila sitno dijete na
jednomu velkom zboru vjernika.
A men se ini da bi mi bolji bili da su nam dali Boga kad smo bili maleni,ree seka Sarah.
Pokae Virgila kojega je baka drala u krilu.
Jerbo bi tako rano poeli vjeru upijat i potivat.
Miss Malizy obrati se striki Pompeyu:
to zna, da si ti rano poejo, mogo si postat propovjednik. ak i vako izgleda ko on.
Propovjednik! uskliknu on. kako bi propovjedo kad ni itat ne znam!
Ako Gospodin nekog pozove da propovijeda,javi se Matilda,on mu u usta stavlja rijei
koje e re.
Onaj tvoj mu jemput je ovdi sebe pozvo da propovijeda!ree miss Malizy.
Je l' ti ikad o tom prio? Svi se nasmiju, a Kizzy ree:
Naravski, mogo je postat dobar propovjednik! Kad se ovolko voli razmetat i priat sve u
esnajs!
Bijo bi jedan od onih spretnih propovjednika koji odravaju velike vatrene vjerske
zborove! izjavi seka Sarah.
Neko vrijeme su razgovarali o sposobnim propovjednicima. Svi su ih vidjeli ili su o njima
sluali. Onda im striko Pompey ispripovjedi o svojoj vrlo pobonoj majci, kako je se sjeao
iz djeatva s plantae na kojoj se rodio.
Bila je krupna i tusta, a mislim i najgrlatija povikua za koju je ikad iko ujo.
To me podsjea na staru curu, seku Bessie, s plantae na kojoj sam odrasla, ree miss
Malizy.
I ona je bila taka grlata povikua.Ostarila je bez mua,dok nije doo jedan taki velki
vjerski zbor.Vikala, daklem, ona dok nije pala u trans. Povrativi se, ree da je upravo
razgovarala s Gospodnom. Rekla je da joj je On reko da je njezina dunost na zemlji da
spasi muka paklenih staroga bracu Timmonsa ako on preskoi preko metle s tako
pobonom enom ko to je ona! I utjerala mu je tolki strah u kosti da je preskoijo metlu!
Iako bi malo ljudi na koje je George Kokoti na svojim putovanjima nailazio po njegovu
ponaanju moglo zakljuiti da je preskoio preko metle ili da e je ikada preskoiti ,kod
kue je iznenaivao ene u robovskom sokaku time kako je toplo priglio brak i kako je
lijepo postupao prema svojoj supruzi i obitelji. Nikada se ne bi vratio s takmienja pjetlia
sa alom i polucilindrom koji su mu postali vjeni odjevni predmeti, po kii i suncu, ljeti ili
zimi,bez uteena dobitka. Mahom mu ne bi mnogo ostajalo, kad bi Matildi dao ono
nekoliko dolara, jer bi uvijek kad bi doao, naravno, donio darove, ne samo Matildi i svojoj
majci, ve i miss Malizy, seki Sarah, striki Pompeyu i malome Virgilu. Isto tako bi im uvijek
kad bi se vratio kui pripovijedao barem jedan sat novosti o onomu to je na svojim
putovanjima vidio ili uo.Kada bi se oko njega sakupila njegova obitelj iz robovskog
sokaka, Kizzy bi gotovo uvijek pomislila na to kako je njezin afriki otac donosio veinu
vijesti u onaj drugi robovski sokak, a sad ih je donosio njezin sin.
Jednom, vrativi se s duga putovanja koje ga je odvelo u Charleston, George Kokoti im
opie:

Imade tolko mnogo velkih, velkih jedrenjaka da njiovi jarbuli izgledaju ko gutik! A nigeri
ko mravi nosu i ukrcavadu mnogo, mnogo baava pamuka i svakakih drugih, ostalih stvari
koje edu vodom otpremit u Englesku i u jo mnoga druga mjesta. Moem re gdi god dan
danas ja i massa putujemo, nigeri kopadu kanale i ureduju ljunak na cestama i gradu
eljeznicu! Nigeri gradu ovu zemlju svojim miicama!
A drugi put je uo:
Bijeli ljudi prijetu Indjancima da e im u njiove rezervate uselit mnogo nigera. Mnogo
Creeka i Seminola oenilo je crnkinje, ima ak nekih crnih indjanskih poglavica! Ali ujem
da Chocktawi, Chikasawi i Cherokee mrzu nigere jo vie nego bijeli ljudi.
Postavljali su mu mnogo manje pitanja nego to su zapravo eljeli, jer ih je mnogo toga
zanimalo,a uskoro bi se Kizzy, miss Malizy, seka Sarah, i striko Pompey pristojno ispriali i
nestali u svoje kolibe da ostave same njega i Matildu.
Sama sam sebi obeala da od mene nikad ne ut mnogo kukanja, George ,ree mu ona
jedne takve noi kad su leali u krevetu, al, naravski, mnogo puta osjeam ko da nemam
mua.
Znam to misli, duo, naravski da znam,nehajno e on.
Dok sam na putovanju s massom i kadto kada sa strikom Mingom cijelu no bdijem uz
neke bolesne pjetlie, ja mislim samo na tebe i na sina.
Matilda se ugrize za jezik odluivi da ne iskae svoje neizvjesnosti, dapae, sumnje, o
neemu o emu je on priao. Umjesto toga zapita:
Misli da e ikada bit bolje, George?
Ako massa ikada stee dosta bogactva! Ondak e et stat kui. Ali, sluaj, lutkice, to nama
nita ne smeta! Gledaj kolko emo utedit ako moem i dalje nosit dobitke ko dosadak.
Novac mi nee dat tebe!potiteno e Matilda. A onda ublai glas:
A utedili bi mnogo vie ako prestane svakomu kupovat darove! Svi ih mi cjenimo, ti to
znade! Ali, George, gdi u ja ikad obu neto vako ko onu krasnu svilenu aljinu koja je,
mislim, bolja nego to je imaju gospe!
Lutko, moe obu tu aljinu ovdi i sadak, za mene, a ondak je svui!
Grozan si!
Bio je najuzbudljiviji mukarac, daleko iznad onoga to je mogla i sanjati, barem u tomu
pogledu. I naravno, bio je vrijedan privrednik ali nije imala povjerenja u njega i sve jedno
se vraala na pitanja, voli li on nju i njihovo dijete toliko kao putovanja s massom? Pie li u
Svetomu pismu ita o piliima? Nejasno se prisjeti neega, u Mateju, ako se ne vara, o tome
kako Kvoka skupi pilie svoje ispod krila svojih . . .
Moram potraiti to mjesto, odlui ona.
Meutim, kada je imala mua kod kue, Matilda bi potisnula svoje sumnje i razoaranje pa
svim silama nastojala biti najbolja ena.Ako je znala da on dolazi, ekao ga je svean objed,
a ako bi banuo neoekivano, odmah bi neto pripremila, danju ili nou. Nakon stanovitog
vremena odustala je od pokuaja da ga ponuka da blagoslovi objed. Jednostavno bi sama
izmolila kratku zahvalnicu, a onda ga uivala gledati kako jede i dri u krilu Virgila koji je
gugutao.
A kasnije, kad bi sina smjestila u krevet, ispitivala je Georgeovo lice pa mu istiskivala
sujedice, ili bi zgrijala vodu, do polovice napunila limenu kadu, pa mu oprala kosu i lea, a
ako bi se po povratku potuio da ga bole noge,protrljala bi mu ih toplom smjesom prenog
crvenog luka i domaeg sapuna. Naposljetku, kad god bi ugasili votanice i nali se opet

medu svjeim plahtama, George Kokoti bi svojski nadoknadio sve to je u odsutnosti

propustio.
Nekako u doba kada je Virgil prohodao, Matilda je ponovo bila nosea, iznenadila se to se
to ve prije nije dogodilo.
Kada je drugo dijete bilo na putu, baka Kizzy zakljui da je dolo vrijeme da povue sina u
stranu i da mu kae neto to joj je ve odavno bilo na umu. Jedne nedjelje ujutro, stigavi
kui s putovanja, naao ju je kako uva Virgila, dok je Matilda gore u velikoj kui pomagala
miss Malizy da pripremi veeru za goste koji su uskoro trebali doi.
Da si ovdi sjeo! ree ona ne gubei vrijeme. On sjedne i skupi obrve.
Ba me briga to si sada odrasto ovjek, ja sam te rodila pa e me sasluat! Bog ti je
darovo zbiljam dobru emsku, a ti ne postupa lijepo premak njoj!Sadak se ne alim s
tobom! uje li me? Jo te uvijek za tren moem ibom izlemat po guzici! Mora provodit
vie vremena sa svojom enom i sinom, a ve vam je i slijedee dijete na putu!
Mamce, to ti misli?ree on onoliko bijesno koliko se pred njom usuivao.
Kad massa veli: Idi!, da kaem: Neu! Kizzyne oi su usplamtjele.
Ne govorim ja o tomu i ti to znade! Veli onaj jadnoj emskoj da noi bdije uz bolesne
pjetlie i slino! Otkuda tebi sve te lai i pijanevanje i kartanje i lunjanje? Zna da te ja
nisam tako odgojla! I nemoj mislit da to samo ja govorim! Tilda nije glupa, samo ti nee dat
na znanje da te i ona prozrela!
Bez i jedne daljnje rijei baka Kizzy bijesno izae iz kolibe.
Budui da je massa Lea bio meu natjecateljima na velikom takmienju u borbi pjetlia u
Charlestonu 1830. godine, nitko nije mogao prigovoriti Georgeu Kokotiu to je bio
odsutan kad se rodilo dijete. Vratio se isto onako presretan uvi da je dobio drugog sina
kojemu je Matilda ve dala ime Ashford, po svomu bratu ,kao to je blistao zbog svoje
dobre sree.
Massa je zaradijo preko tisuu dolora, a ja sam zaradijo pedes u sporednim borbama!
Morali ste ut kako su i bijeli ljudi i nigeri poeli vritat: Ja se kladim za onoga Georgea
Kokotia!
Rekao joj je da je massa Lea u Charlestonu doznao da je predsjednik Andrew Jackson
ovjek njihova kova.
Nema toga koji voli borbe s kokotiima vi nego on! Pozvo on velke lanove kongresa i
senatore na divnu zabavu, nastupio on s onim svojim ticama iz Tennesseeja ak tamok u
onoj Bijeloj kui! Massa kae da se onaj Jackson karta i pije sa svakim ovjekom. Kaedu
kada ga njegovi rasni smei konji vuu u onoj lijepoj presnikoj koji, on kraj sebe dri
svoj koveg podstavljen barunom pun estokih pia! Massa kae, to se tie bijelih ljudi
na Jugu, on moe ostat presnik dokle se ne umori!
Na Matildu to nije ostavilo nikakav dojam.
Ali George Kokoti je u Charlestonu vidio neto to je nju, a i ostale u robovskom sokaku,
isto onako duboko potreslo kao njega:
Kunem se da sam vidijo niz nigera dug itavu milju, a bili su u lancima!
Gospodne! Nigeri, a otkuda? zapita miss Malizy.
Neki su prodani iz Sjeverne i June Caroline, al mahom su iz Virginije, po onomu to sam
ujo! ree on.
Razni nigeri u Charlestonu su mi rekli da na tise nigera mjeseno vode na velke plantae
pamuka koje se neprestano raskravaju u umama Alabame, Mississipija, Louisiane,

Arkansasa i Texasa. Kaedu da nema vie onjh starovinskih trgovaca nigerima na konjima,
sad to radu velke kumpanije s uredima u velikim otelima! Kaedu da oni brodovi s velkim
kotaom na lopatice prevozu u New Orleans samo okovane nigere iz Virginije! I jo
kaedu
Daj, umukni! Kizzy skoi na noge.
" Umukni! Sva u suzama odjuri prema svojoj kolibi.
to ju je spopalo? zapita George Matildu kad ostali zbunjeno odoe.
Zar ne zna? odbrusi mu ona.
Kolko ona zna, mamca i tatca su joj u Virginiji pa si je nasmrt preplaijo!
George Kokoti je otuno izgledao.Po licu mu je vidjela da nije na to mislio, ali Matilda ga
nije tako lako isputala. Postupno se uvjeravala da on, iako je ovjek od svijeta, u previe
prilika pokazuje silno pomanjkanje osjeajnosti.
Zna isto tako dobro ko i ja da su i mamcu Kizzy prodali! Isto ko i mene! ree mu ona.
Svako ko je ikada bijo prodan nee to nikada zaboravit! I nikada vie nee bit isti ko
prije! Znaajno ga je pogledala:
Ti nikad nis bijo prodan. Zbog radi toga ne svaa da nikad ne smije vjerovat nijednom
massi ,pa ni tvomu!
to se ljuti na mene? razdraeno zapita.
Zapito si me to je uzrujalo mamcu Kizzy pa sam ti rekla. Nemam o tomu nita vi re!
Matilda se zaletjela. Nije htjela nikakve osornosti izmeu sebe i supruga. Neko vrijeme je
utjela, a onda uspije razvui usne u slab osmijeh.
George, znadem to bi moglo pomo mamci Kizzy! Ajde dovedi je ovdi neka uje kako e
ovom djetencetu priat o njegovu afrikom pradjedu, ko to s Virgilu reko.
On to i uini.
96. POGLAVLJE
Bijae blizu zora, a George Kokoti stajao je na pragu, lagano teturao i smjekao se Matildi,
koja je cijelu no probdjela oekujui ga. Crni polucilindar mu se naherio.
Meu pjetlii upala lisica,jezik mu se zapletao.
Ja i striko Mingo vatali ih cijelo no ... Matilda digne ruku i uutka ga, a njezin ton bijae
hladan.
Sigurno ti lisica dala jako pie i poprskala te s ta ruina vodica koju osjeam . George
Kokoti otvori usta.
Nee! George, ti e mene sluat! uj me! Sve dok sam tvoja supruga i majka tvoja djeca, bit
ja ovdi kad ti idi i ovdi kad se ti vrati, jerbo ne ini tolko zlo nama kolko sebi. Biblija nas
ui: Kako posije tako e eti. Sij jednostruko, poet e dvojstruko! A Matej u sedmom
poglavlju: Kako budete mjerili, onako e se i vama mjeriti!
Pokua hiniti da je previe uvrijeen da bi govorio, ali naprosto nije mogao smisliti to da
kae. Okrene se, otetura kroz vrata i posrui cestom ode spavati s pjetliima.
Ali slijedeega dana se vratio s polucilindrom u ruci,i cijeli ostatak te jeseni i zime pokorno
je proveo sa svojom obitelji sve noi osim nekoliko, i to samo zato to su on i massa
otputovali nakratko. A kada su Matildini trudovi zapoeli, jednog ranoga jutra u sijenju

godine 1831, iako je bio vrhunac sezone borbe pjetlia, nagovorio je massu da mu dopusti
da ostane kod kue i da toga dana na susret povede boleljivog striku Minga.
Tjeskobno je koraao pred vratima kolibe, trzao se i mrtio sluajui Matildine bolne
vapaje i vrisku. Onda, zauvi druge glasove, priblii se oprezno, na vrcima prstiju i zau
svoju mamcu Kizzy kako je potie:
Samo se opri o moje ruka,svom snagom, duo! Udahni jo jednom ,duboko! Tako valja ...
ekaj! ekaj!
Onda seka Sarah zapovjedi:
Napregni se, uje l' me? Sad izdri! ... Izdri! A onda, uskoro:
Evo ga ... Da, gospodne ...
Kad je uo zvonke pljuske, a onda prodoran pla djeteta, George Kokoti udalji se nekoliko
koraka, oamuen onim to je sad uo. Malo zatim pomoli se baka Kizzy, lica ozarenog
osmijehom:
Daklem, rekla bi, ti zna radit samo sinove!
On stane skakati i plesati unaokolo i tako razdragano pocikivati da miss Malizy izjuri kroz
stranja vrata velike kue. On joj potri u susret, podigne je s tla, pa ju je vrtio i vrtio okolo
viui:
Ovaj se zvati po meni!
Slijedee veeri je ve po trei put skupio sve oko sebe da sluaju kako on najnovijem
lanu svoje porodice pria o afrikom pradjedu koji se zvae Kunta Kinte.
Koncem uobiajenog sastanka zemljoposjednika u kotaru Caswell koji se odrao koncem
kolovoza, kotarska sudnica razlijegala se od oprotajnih povika mjesnih plantaera koji su
se poeli ratrkavati i vraati se kuama.Massa Lea vozio je svoja kola, George Kokoti
uao je otraga i velikim depnim noem vadio utrobu grgea,to ih je massa upravo kupio
od ribara i strugao ljuske s tih riba veliine dlana, kad kola iznenada stanu.
George razrogai oi uspravivi se i vidjevi da je massa Lea ve skoio na tle i da zajedno s
mnogim drugim bijelim massama juri prema bijelu ovjeku koji tek to je sjahao sa
zadahtalog i zapjenjenog konja. Divljaki je urlao gomili koja se brzo poveavala. Odlomci
njegovih rijei dopirali su do Georgea Kokotia i do drugih crnaca koji su ga sluali
zijevnuvi od uda.
Ne znam koliko je poginulo cijelih obitelji ene, djecaSpavali su u krevetima kad su
upali crni ubojice ... sjekire, maevi, tapovicrni propovjednik po imenu Nat Turner...
Na licima ostalih crnaca zrcalila se ista zla slutnja kao i na njegovu,dok su bijeli ljudi
psovali i mahali rukama, zaarenih i bijesnih lica.Strelovito se prisjeti onih mjeseci
nabijenih uasom nakon to je ona pobuna u Charlestonu bila osujeena. A tad ni jednom
bijelcu nije pala ni vlas s glave! to li e se, zaboga, sada dogoditi? Massa se stisnutih oiju
vrati u kola, a lice mu bijae sleeno od gnjeva. Ne osvrui se unazad, krene kui tako
ludim galopom da se George Kokoti morao objema rukama pridravati za kola.
Kada su doli u veliku kuu, massa Lea iskoi iz kola ostavivi Georgea da pilji u oiene
ribe.
Nekoliko trenutaka kasnije miss Malizy istri kroz kuhinjska vrata, sa arenim svilenim
rupcem na glavi, lamatajui rukama.Potri preko stranjeg dvorita u robovski sokak.
Onda se ponovo pojavi massa nosei puku i prodere se na Georgea:
Gubi se u svoju kolibu!

Massa Lea naredi svima iz robovskog sokaka da izau iz svojih nastamba, te im ledeno
saopi ono to je George Kokoti ve uo. Znajui da samo on moda moe ublaiti massin
gnjev, Georgeu se vrati dar govora.
Molim vas, massa ... ree on drui. Puka se uperi ravno prema njemu.
Ajte! Sve da ste izvadili iz koliba! Svi vi nigeri, miite se!
Slijedei sat su nosili, vukli i slagali napolju svoju bijednu imovinu, pod massinim
ispitivakim pogledom i uz njegove pogrdne prijetnje to e uiniti svakome kod kojega
otkrije bilo kakvo skriveno oruje ili sumnjive predmete. Pretresali su svaku krpu, otvarali
svaku posudu, rezali i porili svaki madrac napunjen kukuruznom komuinom, a sve jedno
se inilo da njegovu gnjevu nema granica.
Udarcem noge smrska kutiju s prirodnim lijekovima seke Sarah, njezini sasueni korijeni i
trave odlete u zrak, a on se prodere na nju:
Okani se tih prokletih vradbina!
Pred drugim kolibama razbaca njihovu sakupljenu imovinu, a ostalo satre pesnicama ili
nogom.etiri ene su plakale, striko Pompey kao da se ukoio, a prestravljena djeca suznih
oiju su se hvatala za Matildinu suknju. U Georgeu Kokotiu uzavre bijes kad Matilda
gotovo bolno zajei, jer je kundak puke razlupao prednju drvenu oplatu njezina
dragocjenog sata na uteg.
Neka ovdje naem samo zailjen avao, neki niger e poginuti!
Ostavivi robovski sokak u rasulu, massa se odveze na dnu kola steui puku, dok je
George vozio prema prostoru za uvjebavanje borbenih pjetlia.
Suoen s pukom i sa zapovijedi koju je massa prosiktao:
Da ste ispraznili sve svoje stvari!uasnuti stari striko Mingo promuca:
Ja nita ne uinijo, massa ...
Sada su cijele obitelji mrtve zbog toga to su vjerovale nigerima! prodere se massa Lea.
Zaplijenivi sjekiru, sjekiricu, tanki klin, metalni okvir i oba njihova depna noa,massa
sve to ukrca u kola. George Kokoti i striko Mingo samo su gledali.
U sluaju da vi nigeri pokuate provaliti u kuu, ja spavam s ovom pukom! dovikne im
on, natjera konje u galop i nestane cestom u oblaku praine.
97. POGLAVLJE
ujem da si dobio etiri sina zaredom!
Massa je silazio sa konja u prostoru za uvjebavanje borbenih pjetlia. Bila je potrebna
puna godina dana da smjesa straha i gnjeva kod bijelaca na Jugu,ukljuujui tu i massu Lea
posve splasne. Iako je mjesec,dva poslije pobune ponovo vodio Georgea Kokotia, sa
sobom na borbe pijevaca, bio je potreban ostatak godine da se rastopi massina oigledna
hladnoa. Ali iz razloga nepoznatog bilo komu od njih dvojice inilo se da postaju prisniji
nego ikada prije. Nijedan to nije spominjao, ali obojica su se arko nadali da vie nee biti
crnakih pobuna.
Da, gospodne! Velko debelo sin! Roen prije zore, massa! ree George Kokoti koji je
mijeao tucet bjelanjaka od jaja borbenih kokica i pola litre piva sa zobenim branom,
istucanim itom i raznoraznim smrvljenim travama da ispee svjeu zalihu posebnog
kruha za pijevce.Tek je toga jutra doznao tajni recept od kivnog i boleljivog strike

Minga, kojemu je massa naredio da ostane u kolibi dok ne popuste njegovi nepredvidivi i
sve ei napadaji kalja.
U meuvremenu je George Kokoti sam zduno uvjebavao dvadesetak prvorazrednih
borbenih pjetlia koje je gotovo nemilosrdno probrao izmeu sedamdeset i est netom
dozrelih ptica to ih je nedavno povukao iz borika.
Samo devet tjedana dijelilo ih je od dana kada e on i massa Lea otputovati u New Orleans.
Dugogodinje pobjede u kraju uz nemali broj pobjeda na natjecanjima irom drave
naposljetku osokolie massu da sa svojih dvanaest vrhunskih ptica nastupi na Novu
godinu na uvenom susretu u tom gradu, kojim se otvarala cijela sezona. Ako Leaove ptice
pobijede u samo polovici okraja protiv onih vrsnih borbenih pjetlia koji su se tamo
okupljali, massa ne samo da e zgrnuti bogatstvo, ve e preko noi stei velik ugled meu
najuvenijim uzgajaima borbenih pjetlia na cijelom Jugu.I sama ta mogunost bijae
toliko uzbudljiva da George Kokoti nije mogao misliti gotovo ni na to drugo.
Massa Lea odvede konja prema plotu pa privee za nj ular. Odetavi polagano natrag do
Georgea, massa vrkom cipele zastrue po busenu trave te ree:
Vrlo udno! etiri sina, a nijednoga nisi nazvao po meni!
George Kokoti se iznenadio, oduevio i zbunio.
Naravski, imate pravo, massa!neuvjerljivo je uzviknuo.
Ba tako mi nazovemo taj mali ,Tom! Da, massa, Tom!
inilo se da je massa zadovoljan. Onda zirne prema kolibici ispod stabla, a lice mu se
uozbilji:
Kako je stari?
Istina ja vam rei, massa, nekako usred prolu no uvatijo ga teak kaalj. Bilo to prije
nego to su mi ovdi poslali strika Pompeya da me probudi, kad Tilda raala sina. Al kada
mu ja jutros skuho togod pojede, sjeo on na krevet, sve slistijo i zakle se njemu dobro.
Pobjesnijo je kada mu ja reko da mora ostat u krevet dok vi ne kaete on moe ustat.
Onda,neka stari krtac ipak ostane tamo jo jedan dan ree massa.
Moda bih morao ovamo pozvati lijenika da ga pregleda. Ovaj povremeni teki kaalj to
se toliko otegao nije dobar znak!
Ne, gospodne! Ali, on ne vjeruje u ljekare, massa ...
Ba me briga u to on vjeruje! Ali vidjet emo kako e izgurati ostatak tjedna .
Slijedeih sat vremena massa Lea nadgledao je nastambe uz ogradu u kojim su bili
kokotii i mladi mujaci, te doe do velianstvenih ptica koje je George Kokoti uzgajao i
uvjebavao.
Massa Lea bijae zadovoljan onim to je vidio. Onda je neko vrijeme razgovarao o
predstojeem putovanju. Bit e im potrebno barem est tjedana da stignu u New Orleans,
ree on, u novim tekim kolima koja je po svom nacrtu naruio u Greensborou. Imat e
dugu platformu s dvanaest pokretnih pjetlarnika, posebno obloenu radnu klupu za
svakodnevno uvjebavanje ptica u toku putovanja,zajedno s osobitim policama, odjeljcima
i kutijama koje su po zamisli masse Lea trebale sadravati sve potrebne predmete i zalihe
za duga putovanja na koja e voditi borbene pijetle. Bit e gotova za deset dana.
Kada je massa otiao,George Kokoti se lati ostalih svakodnevnih dunosti. Uvjebavao je
borbene pjetlie do krajnjih granica.Massa mu je dao ovlatenje da unaprijed po vlastitom
nahoenju odstranjuje pijevce kod kojih bi zamijetio ma kakav i najmanji nedostatak, jer

su samo u svakom pogledu najvrsnije ptice imale izgleda na takmienju onakve razine
kakvo ih je oekivalo u New Orleansu.
Dok je radio s pticama, neprestano je razmiljao o glazbi koju e, kako su mu priali, uti u
New Orleansu, ubrojivi tu i velike druine limene glazbe koje su prolazile ulicama. Crni
mornar kojega je upoznao u Charlestonu takoer mu je rekao da se svake nedjelje u rano
poslijepodne na tisue ljudi okuplja na velikom trgu po imenu Trg Kongo pa gledaju
stotine robova koji izvode plesove afrikih krajeva i naroda iz kojih potjeu. A mornar mu
se kleo da pristanite u New Orleansu nadmauje sve ono to je ikada vidio. A tek ene!
Beskonana ponuda na, priao mu je mornar, isto onoliko egzotinih koliko podatljivih,
svih vrsta i boja, poznatih kao kreolke, oktoronke i kvarteronke. George je izgarao
od nestrpljivosti da tamo doe.
U kasno popodne George naposljetku uini ono to je ve vie puta prije toga namjeravao
uiniti, ali bi ga uvijek zadrao kakav posao,pokuca na vrata strike Minga te ue u
neurednu zaguljivu kolibu.
Kako s osjeate? zapita George. moem li vam togod donijet?
Ali nije morao ekati na odgovor. Starac je bio strahovito blijed i slab, ali gnjevan kao i
uvijek zbog svog prisilnog nerada.
Id odavdi! Ajde pitat massu kako meni! On to zna bolje neg ja!
Budui da je striko Mingo oigledno elio da ostane sam, George Kokoti otie mislei
kako Mingo postaje sve sliniji svojim ilavim starim kokotima mamcima s badrljicama. Ti
stari veterani bijahu prekaljeni u mnogim bitkama, ali starost koja je nadolazila nemilice
ih je razarala, poteujui samo njihove ratoborne nagone.
Malo poslije zalaska sunca, kada je s posljednjom pticom zavrio posebne vjebe za jaanje
krila i kada ih je vratio u njihove nastambe, George Kokoti konano se osjeti slobodnim
da makar na kratko vrijeme svrati kui.
Doavi u svoju kolibu, oaran to je kod Matilde i Kizzy, ispria im sa irokim osmijehom
kako je jutros razgovarao s massom da e novoroenetu dati ime Tom. Kad je zavrio, s
velikim iznenaenjem zapazi da one ne dijele njegovu radost.
Prva se javi Matilda, rijei su joj bile turobne i bezline:
Daklem,rekla bi, na ovaj svijet ima mnogo Tom. Njegova je majka izgledala kao da je
upravo provakala komad sapuna:
Rekla bi, Tilda i ja mislimo jedno te isto, ali ona ne eli vrijeat tvoje miljenje o tvoj milo
massu. Nita ne zlo ime Tom. Samo, naravski, drae bi mi bilo da ova jadno dijete dobije
ime po kako drugo Tom . Oklijevala je, a onda urno nadovezala:
Naravski, to samo moje miljenje ... Nije ovo moja dijete ni moj poso!
Ovo je, daklem, boji poso! odbrusi Matilda pa poe po svoju bibliju.
Prija nego ja dijete rodla, mnogo sam traila po Pismo da vidi to u njemu pie o imena.
Na brzinu propusti stranice ispod palca, nae odlomak, stranicu i stih koji je traila pa
glasno proita:
Blagoslovljena uspomena na pravednike,ali prokleta imena opakih!
Boe, smiluj nam se! uzvikne baka Kizzy. Raspaljeni George Kokoti ustade.
Ondak dobro! Koja od vas ree massi da mi maloga ne nazovemo tako?
Stajao je i zurio u njih.Ve su mu dosadila sva ta pusta draenja kada bi doao u svoju
kuu! A do grla je bio sit Matildinih beskonanih prokletstava iz biblije. Napregne mozak
da se sjeti neega to je davno uo, i sjeanje navre.

Ondak ga nazovte po Tomu Krstitelju!

To je poviknuo tako glasno da se na vratima spavae sobe pomole glave njegovih triju
sinova, a djetence kojemu je bio tek jedan dan zaplae kad George Kokoti izjuri napolje.
Ba u tome trenutku massa Lea sjedio je za pisaim stolom u dnevnom boravku u velikoj
kui, umoio pero u crnilo pa na prvoj praznoj stranici biblije pomno zapisao peti podatak
o roenju ispod etiri imena koja je ve tu zabiljeio ,Georgea Kokotica i njegova tri prva
sina: 20. rujna 1833 ... Matilda je rodila sina . .. Ime, Tom Lea.
Dok se ljutito vraao cestom, George je bijesno razmiljao, nije da on ne mari za Matildu.
Ona je bila najbolja i najodanija ena koju je ikada upoznao. Ali dobra ena ipak ne smije u
ime pobonosti kuditi mua svaki put kad se on ponaa kao ljudsko bie. Mukarac je imao
pravo da tu i tamo uiva u drutvu onih ena koje su eljele samo da se smiju,pijane, ale i
da udovoljavaju tjelesnim prohtjevima. A iz zajednikih putovanja tokom proteklih godina
znao je da i massa Lea tako gleda. Nakon to bi sa svojim borbenim pjetliima nastupili
blizu kakva veega grada, uvijek bi se zadrali dan vie. Ostavivi mazge u staji i plativi
dobro kakvom mjesnom pomoniku uzgajaa borbenih pjetlia da se brine za pijevce, on i
massa Lea poli bi svaki svojim putem. Slijedeeg jutra bi se rano sastali u staji, pokupili
svoje borbene pjetlie i odvezli se kui. Obojica su bili mamurni, a ni jedan ne bi ni pisnuo
da zna da je drugi vodio ljubav.
Prolo je pet dana dok gnjev Georgea Kokotica nije toliko splasnuo da je odluio da se vrati
kui. Spreman da im oprosti, krupnim koraajima prijee cestu do robovskoga sokaka i
otvori vrata kolibe.
Gospodne! Jesi l' to ti, George? zapita Matilda.
Djeca e s veselit to jopet vide svoja otac! A pogotovu ovaj ,oi jo on nije otvorijo kad ti
zadnji put bijo ovdi!
Smjesta se rasrdio i ve namjeravao ponovo otii kadli mu pogled padne na tri starija sina
kojima bijae pet, tri i dvije godine,koji su se bojaljivo skupili jedan uz drugoga i gotovo
sa strahom zurili u nj.Osjeti elju da ih zgrabi i vrsto zagrli. Uskoro, kad otie u New
Orleans, nee ih vidjeti tri mjeseca,mora im donijeti neke zaista lijepe poklone.
Preko volje sjedne za stol kad mu Matilda donese jelo i prisjedne da blagoslovi hranu.
Onda se ponovo die i ree:
Virgil,poi zamoli bakcu da doe ovdi.
George Kokoti prestane vakati, naprosto proguta ono to je imao u ustima.ime su ga
njih dvije kanile ovaj put gnjaviti?
Kizzy pokuca i ue zagrlivi Matildu. Ljubila je, mazila i draila tri djeaka prije nego to je
pogledala svoga sina.
Kako si? Dugo te nisam vidila!
Kako s ti, mamce? Iako je bio bijesan, pokua se malko naaliti.
Smjestivi se na stolac i prihvativi djetence od Matilde, njegova mati ree posve prirodno:
George, tvoja djeca te oe neto zapitat Okrenula se:
Je l', Virgil?
George Kokoti vidje kako njegov prvenac oklijeva. to su ga one nahukale da mu kae?
Tatce naposljetku je izrekao svojim piskutavim glasiem,ti oe nama priat o naem
pradjedu?
Matilda uperi pogled u njega.
Ti s dobar ovjek, George, njeno e Kizzy.

Nikad ne daj netko tebi kae ita drugo! I nikada nemoj pomislit teb mi ne volimo. Mislim
tebe se modak pomjealo u glava ko si ti,a kato i ko smo mi.Mi smo tvoja krv,ko i pradjed
ove djece.
To nas ui Sveto pismo ... zapone Matilda. Opazivi Georgeov pogled pun strepnje, ona
nadovee:
Nije sve u bibliji samo strogo. U pismu mnogo piu i o ljubavi.
Razgaljen od uzbuenja, George Kokoti primakne stolac ognjitu. Tri sina unu kraj
njegovih nogu, oi su im svjetlucale od iekivanja, a Kizzy mu prui djetence. Sabere se,
proisti grlo pa pone priati etvorici sinova bakiinu priu o njihovu pradjedu.
Tatce, i ja znam priat! upadne Virgil. Pobjedonosno pogleda mlau brau pa stane
priati. I ispria im sve, ukljuivi ak afrike rijei.
Triput ju on ujo od tebe,a bakca ne prelazi prag a da jopet ne ispria! ree Matilda
nasmijavi se.
George se zapita, koliko li je vremena prolo kada je zadnji put uo svoju enu da se smije?
Nastojei da ponovo dospije u sredite panje, Virgil je skakao gore,dolje.
Bakca kae, Afrikancu moramo zafalit to mi zna ko smo!
Tako je! izusti baka Kizzy sva ozarena.
Po prvi put poslije dugoga vremena George Kokoti osjeti da je njegova koliba ponovo
postala njegov dom.
98. POGLAVLJE
etiri tjedna kasnije massina kola u Greensborou bijahu gotova i trebalo je poi po njih.
Kako je massa imao pravo to ih je naruio, razmiljao je George Kokoti dok su se vozili
onamo, jer se u New Orleans ne smiju truckati u ovoj staroj, kripavoj i otrcanoj podrtini,
nego u najboljoj zaprezi koja se moe kupiti, kao vrsni veliki uzgaja borbenih pjetlia i
njegov uvjebava. Iz istog razloga, prije nego to odu iz Greensboroa, mora od masse
uzajmiti dolar i pol da kupi novi crni polucilindar koji e pristajati uz novi zeleni al to mu
Matilda tek to nije doplela. Isto e tako pripaziti da Matilda spakuje njegovo zeleno i uto
odijelo, njegove najbolje crvene iroko tkane naramenice te mnogo koulja, gaa, arapa i
rupia, jer je znao da poslije borbe s kokotima mora pristalo izgledati kad prou gradom.
Nekoliko trenutaka nakon to su stigli u kolarovu radionicu, George, koji je ekao vani, iza
zatvorenih vrata zau odlomke bune razmirice. Ve je dovoljno poznavao massu da tako
neto oekuje pa nije obraao panju na to.Bijae i suvie zaokupljen razmatranjem
zadataka koje prije odlaska mora obaviti kod kue. Znao je da e njegova najtea dunost
biti izdvajanje sedam ptica od onih velianstvenih devetnaest primjeraka to ih je ve
izvjebao da budu nemilosrdni ubojice. U kolima je bilo mjesta samo za dvanaestoricu, a
teret izbora nee pasti samo na nj i massu ve i na striku Minga, koji je ponovo bio na
nogama i iao okolo kiseo i zajedljiv kao uvijek.
Glas masse Lea u radionici pretvorio se u urlanje. Neoprostivo zakanjenje u izradi kola za
njega znai gubitak novca, pa se to mora odbiti od cijene. Kolar se na to prodere da je s
poslom urio koliko je god mogao, i da bi cijena zapravo morala biti jo vea s obzirom na
to da je sva graa poskupjela i da njegovi radnici,crnci slobodnjaci,trae vrtoglave nadnice.
Sada George Kokoti osluhne i zakljui da se massa u biti manje ljuti nego to je izgledalo i

da jednostavno iskuava kolara da vidi moe li svaom skresati cijenu kola barem za koji
dolar.
Nakon izvjesnog vremena vjerojatno su se nagodili, jer je rjekanje, inilo se, prestalo,
doskora izau massa Lea i kolar, jo uvijek zajapureni u licu, ali su se sada prijateljski
ponaali i razgovarali. Kolar vikne prema dvoritu iza radionice i nekoliko trenutaka
kasnije na vidiku se pojave etiri crnca koja su se gotovo presavijala vukui teka nova
kola sagraena po uputama masse Lea. George razrogai oi ugledavi toliku zanatsku
vjetinu i ljepotu. Osjeao je snagu onog hrastovog okvira i cijelih kola. Na sredinjem
dijelu duge raskone platforme ugleda dvanaest pominih pjetlarnika.eljezne osovine i
glavine kotaa oigledno bijahu sjajno izbalansirane i podmazane,jer se usprkos
pozamanoj teini kola nije ulo nikakvo kripanje,ni najneznatnije trenje. A jo nikada
nije na licu masse Lea vidio takav osmijeh!
Ovo su jedna od najboljih kola to smo ih ikada izradili!povie kolar.gotovo su prelijepa
da se ovjek u njima vozi!
Massa Lea pretjerano razdragano ree:
Pa, odvest u se u njima na daleki put! Kolar zaklima glavom.
New Orleans! Putovanje traje est tjedana! Tko sve ide s vama?
Massa Lea se okrene pa upre prstom u Georgea Kokotia na koijakoj klupici starih kola:
Onaj tamo moj niger i dvanaest pjetlia!
Preduhitrivi massinu naredbu, George Kokoti skoi na tle, odvee par unajmljenih mazgi
koje su doveli te se s njima zaputi prema novim kolima. Jedan od etiri crnca pomogne mu
da ih upregne, a onda se pridrui ostalima koji nisu obraali nimalo veu panju na
Georgea Kokotia nego on na njih. Na koncu konca, to su bili slobodni crnci, a massa Lea je
esto govorio da ih ne moe podnijeti.
Nakon to je nekoliko puta obiao kola, vatrenih oiju, sa irokim osmijehom na licu,
massa se rukovao s kolarom, zahvalio mu pa se ponosno uzve-rao na sjedite novih kola.
Kolar mu poeli sve najbolje i stajae kimajui glavom, zadivljen svojim vlastitim djelom,
dok je massa Lea tjerao kola iz tog prostora, a George Kokoti ga slijedio u starim kolima.
Tokom dugotrajne vonje kui, odloivi na sjedite pokraj sebe novi polucilindar i par
elegantnih sivih gamana od pusta, to su ga stajale jedan dolar, George je u sebi preturio
niz poslova koje mora obaviti prije nego to otputuju u New Orleans, a onda pone
razmiljati to da poduzme da za vrijeme njihove odsutnosti osigura nesmetan tok
poslova.
Znao je da e bez njega biti vrlo teko kod kue,ali je bio vrsto uvjeren da e Matilda i
Kizzy sa svime izai na kraj, pa iako stari Mingo ne skakue vie onako ivahno kao prije, i
premda je iz godine u godinu sve zaboravniji, George je bio vrsto uvjeren da e se do
njegova povratka starac savjesno brinuti za ptice. Ali, znao je da e mu prije ili kasnije
trebati vie pomoi nego to e mu striko Mingo moi pruiti.
Mora nekako smisliti kako da otvori oi svojoj eni i majci jer, za razliku od njega, one nisu
uviale kakva se divna prilika ukazuje malome Virgilu,pogotovu stoga to bi djeak,
kojemu e uskoro biti est godina,ubrzo morao zapoeti raditi u polju. U toku njegove
odsutnosti, palo mu je na pamet, Virgil bi mogao biti zaduen da pomae striki Mingu oko
borbenih pjetlia,a onda bi jednostavno mogao ostati na tom poslu i poslije njihova
povratka. Ali tek to je iznio tu zamisao, Matilda je planula:
Neka ondak massa kupi koga da mu pomai! A Kizzy razjareno ubaci:

Pjetlii ve dosti ukrali ovoj obitelji!

Budui da se nije htio s njima prepirati nije vie ni navaljivao ali nikako nije elio da massa
kupi kakva posvemanjega stranca koji bi se uvukao u malo carstvo njega i strike Minga.
I ako massa odlui da ne dovede uljeza sa strane, George nije bio siguran hoe li Virgilovu
pomo prihvatiti striko Mingo koji je,kako se inilo, postajao sve zajedljiviji otkako je
njegov prvi pomonik postao prisniji s massom nego on. Jo nedavno, razjaren to mu nije
doputeno da otputuje s njima u New Orleans, Mingo je siknuo:
Ti i massa mislite da mote povjerit meni preranu tica dok vi na putu?
George je elio da striko Mingo shvati da on nema nikakve veze s massinim odlukama.
Istodobno se pitao kako to da se starac ne moe jednostavno primiriti s injenicom da sa
svojih sedamdesetak godina naprosto nije u stanju putovati est tjedana tamo i isto toliko
nazad. Gotovo je sigurno da bi se negdje usput razbolio i tako bi se pred njim i massom
nali jo i ti problemi. George je silno elio smisliti neki nain da striko Mingo ne primi taj
put toliko kobno, ili barem da striko Mingo prestane njega za sve okrivljavati.
Naposljetku dvoja kola skrenu s glavne ceste i zapute se prilaznim odvojkom. Preli su tek
pola puta do velike kue kada on na svoje zaprepatenje ugleda missis Lea kako iz trijema
tri niza stepenice. Trenutak kasnije kroz kuhinjska vrata izae miss Malizy. Onda spazi
kako iz koliba brzaju Matilda i njihovi sinovi, mamca Kizzy, seka Sarah i striko Pompey. to
li svi oni ovdje rade u etvrtak po podne, pitao se George, kad bi morali biti u polju? Zar s
tolikim nestrpljenjem oekuju nova kola da su se usudili izazvati massin bijes? Onda vidje
njihova lica, pa shvati da nikome od njih nije do novih kola.
Budui da je missis Lea i dalje ila u susret massinim kolima, George zaustavi pa se nagne
sa svog visokog koijakog sjedala da bolje uje to e ona rei massi. George opazi kako se
massino tijelo naglo trza i kako missis hrli natrag u kuu.George je oamueno gledao kako
massa Lea silazi iz novih kola pa polako i teko ide natrag prema njemu. Vidje njegovo lice,
blijedo od zaprepatenja i odjednom shvati! Kao iz velike daljine dopru do njega massine
rijei:
Mingo je mrtav.
Skljokavi se uz koijaku klupu, George zarida kao nikada dotad. Jedva je osjeao kako ga
massa i striko Pompey silom vuku na zemlju. Onda ga Pompey s jedne strane a Matilda s
druge odvedu prema robovskom sokaku,a oni oko njih ponovo zaplau videi njegovu
tugu. Matilda mu pomogne da ue u kolibu. Za njima je ila Kizzy s novorodenetom.
Kad se sabrao, ispriae mu to se dogodilo.
Vi otili u ponedjeljak ujutro,ree Matilda,a tu no nitko ovdi nije spavo. A utorak ujutro
svi mi imali osjeaj da uli mnogo vriska sova i lave pasa. Ondak smo uli vrisak
To je vrisnula Malizy! povikne Kizzy.
Gospodne, to je urlala! A svi mi poletili onamok gdi ona pola prascima dat splaine. A
on bijo tamok. Jadnik stari, leo na cesti i izgledo ko arpa prnja!
Jo je bijo iv,ree Matilda ,ali samo mu jedno strana usta micalo. Kleknula sam kraj
njega i jedva ula to je apto: Mislim, udarla me kap, reko je. Pomozte mi s pjetlii... Ja
ne moem ...
Boe, smiluj nam se, niko od nas nije znajo to da radi! ree Kizzy,striko Pompey
pokuo podi ukoeno teko tijelo.
Kad nije uspio, zajednikim naporima naposljetku su uspjeli odvui striku Minga u
robovski sokak i poloiti na krevet strike Pompeya.

George, on tako grozno smrdijo, onim bolesnikim smradom! javi se Matilda.

Poele smo mu ladit lice, a on stalno ape: Pjetlii. .. Moram ja se vratit
Dotle miss Malizy otrala k missis pa joj rekla kazala je Kizzya ona dola, lomata
rukama, vrite, sva van sebe! Al ne zbog brat Mingo! Nee! Prvo je viknula da netko odma
poe pjetlii jerbo inae massa bit ljut! Tako Matilda zazvala Virgila
Ja, naravski, nisam ela,upadne Matilda.
Zna to ja o tomu mislim. Dosta to jedan na dolje s kokotima. Osim toga, prio s mi da
zalutali psi i lisice, ak i divlje make oe pojes pjetlie! Blagosovljen djeaka srce! Njegove
oi prestravljeni, ali on reko: Mamce, idem, al ne znam to ja radi! Striko Pompey donijo
vreu kukuruza i reko: Baci pregrt svakom pjetli kojega vidi, a ja u do dolje im u
mo .
Nije bilo nikakvog naina da to jave njemu i massi, seka Sarah rekla im je da se boji da
njezini korijeni ne mogu izlijeiti striku Minga, a ak ni missis nije znala kako da zovne
lijenika.
Nismo mogli uinit nita drugo nego vas ekatrekoe mu.
Matilda zaplae, a George isprui ruku pa uhvati njezinu.
Plae zato jerbok kad se mi vratli u Pompeyeva kolibu posije razgovor s missis, Mingo ve
umro ree Kizzy.
Gospode! Znala ja to im ga vidila! I ona zajeca.
Jadni starac! Umro potpuno sam!
Kad to ula missis Lea,ree Matilda,poela vriskat da ne zna to radi s mrtvi ljudi. Samo
je od masse ula oni poinju trulit ako ih dri vie od jedno dan. Rekla da on mora pro
jedno dan prija nego vi vratite pa mi moramo iskopat grob
Gospode! uzvikne Kizzy.
Ispod vrbika zemlja mekana. Uzeli mi lopatu, Pompey i mi emske kopali, kopali, jedan za
drugim, dok jama nije dovoljno velka da ga poloimo. Vratli se mi, a ondak ga Pompey
okupo.
Natrljali ga s malko glicrina, miss Malizy dala to missis, izjavi Matilda ,a ondak ga
poprskali s onaj miris koji ti lani meni donijo.
Nije bilo pristojno roba da njega obuemo, nastavi Kizzy.
Ono to je imo na sebe odvratno smrdilo, a ono to ima mali Pompey pretijesno, pa smo
ga zamotale u dvije plahte.
Ispria kako je zatim striko Pompey odsjekao dvije ravne debele grane, dok su ene nale
stare daske pa su izradili nosila.
Moram re za missis da ona dobra, jerbo kada vidila da mi njega prenaamo do rake,
ree Matilda,dotrala s biblijom. Kad ga tamok prenijeli, itala je Sveto pismo i psalme, a
onda sam ja molila i preklinjala Gospodna da dade pokoj dui gospodna Minga .
Onda su spustili tijelo u grob i zakopali ga.
Uinli mi to najbolje znali! Ba me briga ako ti ljutit! provali iz Matilde koja je krivo
protumaila tjeskobu na muevu licu. Uhvativi je i divljaki zagrlivi, on promrsi:
Niko ne ljuti. ..
Osjeaji su ga toliko guili da rijeima nije mogao izraziti koliko se ljuti na sebe i na massu
to toga jutra nisu bili ovdje. Moda su oni mogli poduzeti neto da ga spase.
Malo kasnije izaao je iz svoje kolibe razmiljajui koliko su brige, panje, ak i ljubavi,
ukazali striki Mingu oni isti koji su uvijek tvrdili da im je on odvratan.Videi striku

Pompeya, krene prema njemu krei ruke, kratko vrijeme su razgovarali. Pompey je bio
gotovo star koliko i striko Mingo. Ree da je upravo doao od borbenih pjetlia i da je
ostavio Virgila da uva kokotie.
Dobar onaj tvoj sin, zbiljam dobar! Onda nadoda:
Kada ti poo doli, poto nije pala kia, u praini na cesti jote mo vidit krivudavi trag
ondi gdi se braco Mingo po noi dovlaijo sve dovdi.
George nije elio to vidjeti. Ostavi striku Pompeya pa polako odeta dolje do vrbika. Prolo
je izvjesno vrijeme prije nego to je mogao izravno pogledati u svjee nametanu zemlju.
Iao je okolo kao omamljen, kupio nekakvo kamenje te ga slagao oko groba. Osjeao se
nitavno.Da izbjegne Mingov trag u praini na cesti, presijee put preko polja polomljenih
kukuruznih stabljika pa ude u zabran borbenih pjetlia.
Dobro s obavijo poso, sinko,a sadak ti ljepo vrati mamci,ree on nespretno tapui
Virgila po glavi i ganuvi djeaka svojom prvom pohvalom. Nakon njegova odlaska George
sjedne te se zabulji u prazno. U mozgu su mu vrvjeli prizori iz proteklih petnaest godina,
uo je odjek glasa svoga uitelja, voga prijatelja koji je od svih mukaraca to ih je upoznao
bio najblii oinskom liku.
Gotovo mu se inilo da uje onaj hrapav glas kako rei i zapovijeda, kako mnogo njenije
pria o uzgoju borbenih pjetlia i kako se gorko ali to je odbaen: Ti i massa mislite da
mote povjerit meni preranu tica dok vi na putu?
George osjeti kako se utapa u grizoduju.
Nizala su se pitanja, gdje je bio striko Mingo prije nego to ga je kupio massa Lea? Kakvu je
obitelj imao? Nikada nije nita o njoj spominjao. Je li gdjegod imao enu ili djecu? George
bijae striki Mingu najblia osoba na svijetu, a ipak je tako malo znao o ovjeku koji ga je
nauio svemu to je umio.
George Kokoti je koraao, boe mili, gdje li je onaj dragi gegavi drug s kojim je toliko puta
preao svaki centimetar ovog dragog mjesta?
Ostade tu sam cijeli sutranji dan i no. U subotu ujutro pojavi se massa Lea. Natmurena i
mrka lica poe razgovor izravno.
Dobro sam promislio o svemu onomu.Za poetak zapali Mingovu kolibu.Sada! To je
najbolji nain da se nje rijeimo!
Nekoliko trenutaka kasnije promatrali su kako plamen prodire kolibicu koja je vie od
etrdeset godina bila dom striki Mingu. George Kokoti osjeti da massa ima na umu neto
drugo, ali ono to je uo posve ga je zateklo.
Razmiljam o New Orleansu,ree massa.
Previe emo riskirati ako togod poe po zlu ...
Govorio je polagano, gotovo kao da razgovara sam sa sobom:
Ne moemo otii,a da ovdje ne ostavimo nekoga tko bi uvao ove pjetlie. Trebalo bi nam
previe vremena da naemo nekoga, a moda bismo ga trebali uvoditi u posao. Nema
smisla da odem sam kad je putovanje tako dugo i kada moram paziti na dvanaest ptica. Ne
isplati se ii na borbu pjetlia osim ako ne namjerava pobijediti. Sada bi bilo ludo poi na
put .
Georgeu Kokotiu stisne se grlo.Svi oni mjeseci priprema ... svi massini trokovi... sve
massine nade da e se pridruiti najotmjenijim krugovima junjakih uzgajaa borbenih
pjetlia ... ove ptice koje je tako velianstveno uvjebao da sve rue krilima . . .
Po drugi put mu se stisne grlo.

Svaam, massa .ree on.

99. POGLAVLJE
Dok je posve sam radio dolje s borbenim pjetliima, George Kokoti osjeao se tako
neobino i samotno da se pitao kako je striko Mingo uspijevao obavljati taj posao vie od
dvadeset i pet godina prije nego to mu se on pridruio.
Kada mene massa kupijo,rekao mu je starac, kako je jato raslo, on stalno govorio on
kupijo mene kako pomonika, ali zapravo nije, a mislim, pjetlii modak bolje drutvo
negoli ljudi..
Iako je George osjeao da i on voli ptice koliko ih ovjek moe voljeti, one ipak kod njega
nikada ne bi mogle zauzeti mjesto ljudi. Ali njemu je potreban netko tko bi mu pomagao,
pomisli on, a ne netko tko bi mu pravio drutvo.
to se njega ticalo, jo mu se inilo da bi najrazumniji izbor bio Virgil. Tako e posao ostati
u obitelji, a on bi mogao izobraziti djeaka upravo kao to je striko Mingo njega izobrazio.
Ali, budui da nije izgarao od elje da se uhvati ukotac s Matildom i s Kizzy da bi dobio
Virgila, George se pokuavao prisjetiti kakvoga znanca, uvjebavatelja borbenih pjetlia,
kako bi mogao nagovoriti massu da ga otkupi od njegova sadanjeg vlasnika. Ali je znao da
bi svaki pravi massa, uzgaja borbenih pjetlia, morao biti u istinski oajnikom novanom
kripcu da i pomisli prodati svoga uvjebavatelja, a pogotovu takvomu takmacu kakav je
massa Lea.
Stoga pone razmiljati o crnim boriocima sa sporednih susreta, ali vie od polovine njih
bijahu uvjebavatelji koji su kao i on nastupali s otpisanim pticama svojih massa. A veina
ostalih, poput njihovih pijevaca, bili su treerazredne ili pak nepotene osobe koje su
nastupale s vrlo dobrim pticama no na sumnjiv nain steenim. Postojao je i niz crnaca
slobodnjaka koje je vidio kako se takmie na tim susretima, bili su vrlo dobri i moglo ih se
unajmiti na dan, tjedan, mjesec, ili ak na godinu dana, ali je znao da massa Lea nikako, ni
najboljim uvjebavateljima,slobodnim crncima u Sjevernoj Carolini, nikada ne bi dopustio
da nogom stupe na njegovo imanje.Stoga George nije imao izbora. Jedne veeri naposljetku
skupi hrabrosti da to pitanje iznese kod kue.
Prija nego to ti jopet kae zato to ne podnosi, eno, posluaj mene. Dojdu put kad
massa oe da ja gdigod s njime putujem, ondak naravski on rei: Poider po onaj svoj
najstariji sin! A kada jednoma to dogodi, Virgil e morat ostat s pjetliima, osim ako
massa kae drukije, a to moe bit nikad, a ja ni ti ne smijemo niti pisnut. . .
Mahne rukom da prekine Matildu koja je kanila neto reci:
ekaj! Neu da ti drsko mene odgovara! Pokuavam ja pomo da ti svati da djeak mora
sadak poet doli radit. Ako ga ja dovedem,ondak on moe ostat tek tolko kolko bude
potrebno ja naui njega ranit tice kada ja budem moro oti,i da mi pomae da ih
uvjebavam za vrijeme sezone vjebanja.Ondak ostatak vremena, vei dijo godne, moe bit
s vama u polju.
Videi napet izraz na Matildinu licu, brino slegne ramenima pa ree, hinjeno se mirei sa
sudbinom:
U redu, ondak ja to ostavim samo tebi i massi!
Smeta kad ti govori ko da Virgil ve velki ree Matilda.

Zar ti ne svaa da je dijete tek est godna? Upola mlai od tebe kad te odvukli doli, jer
tebe bilo dvanajs godna. Zastala je.
Ali znam, on mora radit sadak kad mu es godna. Zato mislim, ne moem uinit nita nego
to kae. Ijako se ja naljutim svaki put kada pomislim kako su pjetlii ukrali tebe!
Samo da ljudi uju tebe i mamcu! Kukate ko da su me pjetlii ugrabili i odnesli negdi
preko oceana!
Ko da jesu, veinu vremena, kad tolko leti!
Letim?! A tko ovdi sjedi i razgovori s tebom? Tko bijo ovdi svaki dan u ovaj mjesec?
Ovaj mjesec modak, al gdi e bit do malo vremena ?
Ako ti govori o borilaka sezona, bit ja gdi god massa kae da podim. Ako ti govori o
sadak, im pojedem, naravski, neu ovdi sjedit dok se tamo uljaju nekake lisce i deru mi
pjetlie, jerbo u ondak zbiljam letit!
Oh! Konano si priznao da bi i tebe prodo!
Mislim, on bi prodo i missis ako bi bila krivo to mu kogod pojelo pjetlie!
uj ,ree ona, o Virgilu smo se nagodli bez velke svae pa se nemojmo svadat ni oko
drugog!
Ko prvo, ne svaam se ja nego ti!
Dobro, George, s ovim ja zavrla,ree Matilda stavljajui na stol zdjele iz kojih se dizala
para.
Samo ti pojedi veeru pa se vrati tamok, a ja u ti sutra ujutro poslat ondik Virgila. Jedino
ako e ti sadak njega odvest sa tebom. Moem po po njega tamok kod njegova bakca.
Nee! Sutra mi ga poalji.
Ali,za tjedan dana Georgeu Kokotiu postalo je jasno da njegovomu najstarijem sinu u
potpunosti nedostaje ona oparanost borbenim pticama koju je on u djeatvu osjeao.
Imao on est godina ili ne, Georgeu se inilo neshvatljivim to se poslije obavljenoga
zadatka Virgil igra sam, ili naprosto negdje sjeda pa nita ne radi. Virgil bi skoio na noge
kada bi mu otac bijesno doviknuo :
Ustaj odavdi! to ti misli da je ovo? Nis ovo ovdi prasci nego borbeni pjetlii!
Tada bi Virgil dosta dobro obavio novi zadatak koji bi dobio, ali zatim bi George, koji ga je
stalno motrio krajikom oka, ponovo vidio kako mu sin opet sjeda ili pak odlazi u igru.
Bjesnio je prisjeajui se kako je on kao djeak provodio ono malo slobodnog vremena to
ga je imao poskakujui unaokolo i divei se kokotima i kokicama, trgao travu i hvatao
skakavce da ih hrani, a sve je to smatrao nevjerojatno uzbudljivim.
Nain uenja strike Minga bio je hladan i poslovan, izdao bi naredbu,onda bi utke
promatrao, te izrekao novu zapovijed, pa George odlui da kod Virgila pokua drukije, u
nadi da e ga to trgnuti. On e s njim porazgovoriti.
to ti to tamok radi?
Nita, tatce!
Daklem, da l' se ti i ostala djeca dobro slaete i sluate li mamcu i bakcu?
Jes, gospodne!
Reko bi da te rane vrlo dobro, a?
Jes, gospodne.
to ti najvie voli jes?
to god nam skuha mamca, gospodne.
inilo se da djeak nema ni zrnca mate. Pokuat e drugim putem.

_Ajde da ujem onu priu o tvoj pradjed to s ve jemput isprio.

Virgil je posluno ispria, poprilino drveno. Georgeu se srce stisne. Nakon to je neko
vrijeme zamiljeno stajao kraj njega, djeak zapita:
Tatce, vidijo ti mog pradjeda?
Neee, nisam ,odgovori on pun nade.
O njemu ja znam ko i ti, od tvoje bakce.
Ona se s njime vozala u taljigama!
Naravski! On bijo njezin tatca. Ko to e jednoga dana ti priat svojoj djeci da ti jednoma
sjedijo ovdi medu kokotima sa svojim tatcom.
To kao da je zbunilo Virgila jer je uutio.
Poslije jo nekoliko takvih jalovih napora George oklijevajui odustane, u nadi da e s
Ashfordom, Georgeom i Tomom biti bolje sree. Ne priopivi nikomu da se u Virgilu
razoarao, s tugom odlui koristiti sina za jednostavne kratkotrajne poslove, kao to se i
dogovorio s Matildom. Nee ga uzaludno pokuavati izobraziti u stalnog pomonika koji bi
radio cijeli dan kao to je prvotno namjeravao.
I stoga, kada je George Kokoti smatrao da je Virgil nauio kako treba hraniti i napajati
pjetlie u njihovim nastambama tri puta dnevno, poslao ga je natrag Matildi da pone s
njima raditi u polju to je, reklo bi se, djeaku posve dobro odgovaralo. Iako to nikada ne
bi izlanuo pred Matildom,Kizzy ili pred kim drugim, George Kokoti oduvijek je gajio
dubok prezir prema teakom poslu, u kojemu nije gledao nita vie nego beskonano
crnenje,zamahivanje motikama pod vruim suncem,dovlaenje vrea pamuka,
uklanjanje beskrajnih ljiljaka s duhana i mlaenje kukuruznih stabljika za krmivo, u
neumoljivoj izmjeni godinjih doba. Nakreveljio se, prisjetivi se izreke strike Minga:
Da mi ko ponudi dobro polje kuku'ruza ili pamuka ili dobru ticu, svaki put bi uzejo ticu!
Bijae vesela ve i sama pomisao na to kako svagdje gdje god bi bila najavljena borba s
pjetliima, bilo to u umi, na otvorenom panjaku za krave ili iza staje kakvoga masse, i
sam zrak postaje nabijen dok su se tamo stjecali uzgajatelji borbenih pjetlia sa svojim
pticama, koje su ratoborno rakolile od strasti da pobijede ili poginu.
U to ljetno doba izvan sezone, kada su se borbeni pjetlii mitarili, trebalo je obavljati samo
uobiajene sitne poslove, pa se George Kokoti postupno priviknuo na to da oko sebe
nema nikog s kim bi mogao razgovarati, osim pjetlia. Najvie je priao s veteranom
mamac pijevcom s badrljicama koji je bio mezime strike Minga.
Mogo s nam re kolko on bolestan, ti stari kiljavi vrag! rekao je jednog popodneva
starom pijevcu, nato on na tren nadigne glavu kao da je svjestan toga da se to George
njemu obraa, a onda nastavi izgladnjelo kljucati i grepsti po svom vjenom obiaju.
uje ti mene, tebi ja govorim! ree George prijateljski, otresito.
Ti si sigurno znajo da njemu zbiljam slabo! Trenutak je oima lijeno pratio pticu koja je
sabirala hranu.
Daklem,reko b da ti zna da on sadak mrtav. Pitam se da l' tebi starac nedostaje ko meni.
Ali stari pijevac mamac je i dalje kljucao ,grebao,kao da mu nitko ne nedostaje. Naposljetku
se George Kokoti nabaci na njega oblutkom, a on tada zakrijeti i pobjee.
Za jo godinu,dvije, razmiljao je George,stara e se ptica vjerojatno pridruiti striki Mingu
na onomu mjestu, ma gdje to bilo, tamo kamo poslije smrti idu stari uzgajatelji borbenih
pjetlia i njihove ptice. Pitao se to li se dogodilo s massinom prvom pticom, onim
pjetliem kojeg je dobio na tomboli za dvadeset i pet centa i s kojim je prije vie od

etrdeset godina zapoeo. Je li ga naposljetku pogodila kobna ostruga? Ili je umro asnom
smru pijevca mamca, od starosti? Zato nikada to nije pitao striku Minga? Mora jedanput
zapitati massu.
Bilo je to prije vie od etrdeset godina! Massa mu je rekao da mu je bilo samo sedamnaest
godina kada je dobio tu pticu. Znai da bi mu sada moglo biti oko pedeset i est ili pedeset i
sedam godina ,tridesetak godina je stariji od Georgea Kokotia.
Dok je razmiljao o massi i o tome kako on posjeduje ljude, isto kao i pijevce, itava
njihova ivota, sam sebi postavi pitanje kako bi bilo kada nikome ne bi pripadao. Kako bi
se osjeao da je slobodan? To zacijelo nije ba dobro, inae massa Lea, kao veina
bijelaca, ne bi toliko mrzio osloboene crnce. Ali onda se sjeti to mu je jednom rekla
osloboena crnkinja koja mu je u Greensborou prodala viski:
Svako od nas slobodnih daje vama nigerima na plantaama lijepo dokaz da to to ti niger
ne znai ti mora bit rob. Tvoj massa nee da ti nikada nita o tom misli.
U toku svog dugog samovanja u zabranu borbenih pjetlia George Kokoti poe natenane o
tomu razmiljati. Odlui da zapodijene razgovor s nekim crnim slobodnjakom, njih je
uvijek viao kada bi s massom poao u grad, ali se uvijek pravio da ih ne vidi.
Dok je hodao du plota, hranio i napajao kokote i kokotie, George Kokoti uivao je kao i
uvijek to ga nezreli mujaci bijesno kljucaju kao da uvjebavaju svoju predstojeu divljinu
u borilitima za pjetlie. Otkrije da mnogo razmilja o tome kako je on vlasnitvo.
Jednog poslijepodneva kada je poao u jedno od svojih prigodnih nadgledanja ptica koje su
sazrijevale u boriku, odlui da se zabavi okuavi svoje gotovo savreno oponaanje
kukurijekanja kokota izazivaa. Prije bi se nato gotovo uvijek u trenu pomolio razbjenjeli
branilac, srdito mu odvratio krijetanjem i trzao glavom tamo,amo u potrazi za uljezom,
suparnikom kojega je u to bijae uvjeren maloprije uo.
Ni danas nije bila iznimka. Ali, velianstveni borbeni kokot koji je nahrupio iz grmlja,
odazivajui se njegovu glasanju, najprije je razjareno udarao krilima o tijelo gotovo pola
minute, a tek onda je njegov krik ,reklo bi se ,uzdrmao jesenje popodne. Jarko sunevo
svjetlo ljeskalo se na njegovu perju, to se prelijevalo u svim duginim bojama. Dranje mu
bijae mono i divljako,od usplamtjelih oiju pa do zatubastih utih nogu sa smrtonosnim
ostrugama.Svaki gram, svaki centimetar njegova tijela tako je dramatino simbolizirao
njegovu smionost, odvanost i slobodu da George Kokoti ode zarekavi se kako ovu pticu
nikada ne smije uhvatiti, uvjebavati ni potkresati. Mora ostati ondje, sa svojim kokicama,
meu borovima ,netaknuta i slobodna!
100. POGLAVLJE
Brzo se pribliavala nova sezona borbi pijetlova,ali massa Lea nije spominjao New
Orleans. Zapravo,George Kokoti nije ni oekivao da e massa to iznijeti,neto mu je
govorilo da do tog putovanja nikad nee doi. Ali on i massa ostavili su vrlo snaan dojam
na okolnim susretima kad bi se pojavljivali u svojim blistavim kolima s dvanaest
pjetlarnika,graenim po mjeri.A pratila ih dobra srea. U prosjeku je massa Lea pobjeivao
u etiri od ukupno pet borbi, a George je, s najboljim odbaenim pijevcima, otprilike isto
tako dobro prolazio na sporednim susretima u kotaru Caswell. Bijae to sezona puna rada,

a i unosna, ali George se opet naao kod kue kada mu se krajem te godine rodio peti sin.
Matilda je rekla da mu eli dati ime James.
James, Jakov,kazala je ona ,nekako mi je uvjek bio najdrai od svih uenika.
George Kokoti pristane, ali uini grimasu.
Kamo god su sada putovali on i massa Lea, sluao je o sve veoj ogorenosti protiv bijelih
ljudi.
Na najnovijem putovanju jedan osloboeni crnac priao je Georgeu o Osceoli, poglavici
Indijanaca Seminole u dravi zvanoj Florida.Kada su bijeli ljudi uhvatili Osceolinu crnu
enu,odbjeglu ropkinju, on je sakupio ratni pohod od dvije tisue Seminola i odbjeglih
crnih robova da slijede odred vojske Sjedinjenih Drava i da mu postave zasjedu. Pria je
govorila da su pobili preko stotinu vojnika, a mnogo vea vojna jedinica tragala je bijesno
za Osceolinim ljudima,koji su bjeali,skrivali se i napadali sa staza i skrovita u movarama
Floride.
Nedugo poslije zavretka sezone borbenih pjetlia godine 1836, George Kokoti je uo da
je u nekom mjestu zvanom Alamo banda Meksikanaca izmasakrirala garnizon bijelih
Teksaana, zajedno s traperom po imenu Davey Crockett, koji je bio uveni prijatelj i
branitelj Indijanaca.
Kasnije je te iste godine uo da su bijelci pretrpjeli jo vee gubitke od Meksikanaca, koje
je vodio general Santa Ana, a taj se navodno hvalio da je najvei uzgajatelj borbenih
pjetlia na svijetu. Ako je to istina, pomisli George, kako to da dosada nikada nije uo za
njega?
S proljea slijedee godine George na povratku s putovanja ispria u robovskom sokaku
jo jednu zapanjujuu vijest:
ujo ja od crnog sudskog podvornika u sjedite kotara da novi presnik Van Buren
naredijo vojski da sve Indjance otjera zapadno od rijeka Mis'sippi!
Sadak bi mogla re da e to postat za Indjance rijeka Jordan! ree Matilda.
Evo to su Indjanci dobli to pustli bijele ljude u ovu zemlju,ree striko Pompey.
Cijela arpa ljudi, ukljuiv i mene dok nisam odrasto, nije znala da prvo u ovoj zemlji bili
samo Indjanci,vatali ribe, lovili i borili se jedno proti drugih, i gledali svoj poso. Ondak ovdi
doo onaj malo brod pun bijelih ljudi. Oni mahali i smjekali se. Hej, vi crveni ljudi! Kako
bilo mi neto pregrizli s vama i malo drijemnuli i mi budemo prijatelji? Ha! Kladim se da s
danas Indjanci kaju to taj brod nisu gaali strelicama da izgleda ko dikobraz!
Nakon massina sudjelovanja na slijedeem skupu zemljoposjednika kotara Caswell,
George Kokoti donio je jo vie vijesti o Indijancima.
ujo sam da njih deneral Winfield Scott upozorijo da su bijeli ljudi krani, pa nee
prolivat vie krv Indjanaca, pa nek oni koji imaju imalo pameti poure i nestanu.ujem,
ako bi samo izgledalo da s Indjanac eli oprijet, vojnici ga ubili na licu mjesta! A ondak
vojska poela na tise Indjanaca tjerat tamok prema neko mjesta koje s zove Oklahoma.
Kau da ne moe ni re kolko ih ubili na putu ili ih umrlo od bolesti.
To grozno, grozno! povie Matilda.
Ali bilo je i nekih ugodnih vijesti,ali ovaj put vijest je ekala njega kad se vratio kui s
jednoga putovanja godine 1837. Rodio mu se zaredom esti sin. Matilda mu je dala ime
Lewis, ali kad je uo odakle je smogla ime za Jamesa, George Kokoti odlui da se nee ni
raspitivati zato. Manje razdragana nego to je bila prilikom roenja svoje prethodne
unuadi, Kizzy izjavi:

Ja bi rekla vi nikad neete imat nita osim sinova!

Mamce Kizzy, ja ovdi leim bolesna, a vi ko razoarana! povie Matilda iz kreveta.
Nisam! Ja volim svoja unuad i vi to znate, al vi bi ipak mogli imat jednu erkicu!
George Kokoti se nasmije:
Onda emo na poso da ti uradimo curcu, mamce!
Gubi se napolje! vikne Matilda.
Ali prolo je samo nekoliko mjeseci i Matildin lik je pokazivao da je George ovjek od rijei.
Hu! Ja sigurno moem re kada taj ovjek redovito spava kod kue! izrekla je svoje
miljenje seka Sarah.
Rekla bi on gori od kokota! Miss Malizy se s time sloi.
Kad su ponovo poeli trudovi, George, koji je ekao i koraao zau bolno stenjanje i
vriskanje svoje ene, a onda majino klicanje:
Fala ti, Isuse! Fala ti, Isuse!
Nije mu bila potrebna nikakva daljnja najava da spozna,da je konano postao ocem
djevojice.
Jo prije nego su djevojicu oistili, Matilda ree svekrvi da su se ona i George pred niz
godina dogovorili da e svojoj prvoj curici dati ime Kizzy.
Nisam ivila uzalud! povremeno bi vikala baka tokom cijelog dana. Nita je nije moglo
prekinuti sve do slijedeega popodneva,kada je George Kokoti doao iz prostora borbenih
pjetlia pa ponovo priao o svom afrikom pradjedu Kunti Kinte estorici svojih sinova i
siunoj Kizzy koju je drao na koljenima.
Jedne noi otprilike dva mjeseca kasnije, kada su sva djeca pozaspala, George zapita:
Tilda, kolko mi novaca utedili? Iznenaeno ga je pogledala.
Malo vie od sto dolora.
Samo tolko?
Samo tolko? udo da i tolko! Zar ti ja svi ovi godne ne govorim da ti tolko troi da nema
smisla govorit o tednji!
U redu, u redu ,pokunjeno e on. Ali Matilda tjerae mak na konac.
Neu brojit ono to s ti zaradijo i potroijo, a to ja nikad nis vidila, jer to bilo tvoj poso, al
pogodi kolko s mi dajo da ja tedim otkako smo se vjenali, a ondak jopet to u mene
uzajmio?
Dobro, kolko? Matilda zastane da proizvede snaniji uinak.
Oko tri,etir tise dolora.
Oho! zvizne on.
Zbiljam?
Gledajui kako se mijenja njegov izraaj, osjeti da ga u svih dvanaest godina, koliko su
zajedno, nikada nije vidjela ozbiljnijeg.
Tamok sam tolko mnogo sam ,naposljetku je progovorio,da mislim na cijelu arpu
stvari. Umuknuo je. Pomislila je da on djeluje gotovo smeten zbog onoga to kani rei:
Mislijo sam na jednu stvar, ako mi utedimo dovoljno ovi dojdui godna,modak mi mogli
iskupit naa sloboda.
Od preneraenosti Matilda izgubi dar govora. On nestrpljivo mahne rukom.
Ou da uzme olovka pa rauna, a prestan buljit u mene ko da nema razum!
Matilda, jo uvijek osupnuta, uzme olovku i komadi papira pa opet sjedne za stol.

Prva nevolja ,ree on moemo samo nagaat kolko bi massa traijo za nas sve. Za me,
za te i za opor djece. Poni od tebe. Znam, u kotarskom sjeditu teaci dotjeraju do tisa
dolora ovjek. emske vrijede manje. Recmo, ti vrijedi oko osamsto
Ustane i nagne se pa pogleda Matildinu olovku koja je letjela, a onda ponovo sjedne.
Ondak recmo, nek massa za naa djeca, za svih osmero, trai oko trista po glava
Imamo ih samo sedam! primijeti Matilda.
Ono novo koje ti kae ve nosi u utrobi, s njim osam!
Oh! ree ona smijeei se. Dugo je raunala.
To iznosi dvije tise etrista ...
Samo za djecu?
U njegovu tonu mijeala se sumnja s nezadovoljstvom. Matilda ponovo izrauna.
Osm puta tri dvajes etri. Jote osamsto za mene, tono tri tise dvjesta . . . znai, tri tise i
dvje stotne.
Oho!
Ne vesel se jote. A ti! Pogledala ga je. Kolko ti rauna za sebe?
Ma koliko bio ozbiljan, nije mogao odoljeti a da ne zapita:
Kolko ti misli ja vrijedim?
Da znam, ja pokuam tebe sama otkupit od masse. Oboje se nasmiju.
George, ne znam to mi vako razgovaramo. Vrlo dobro zna da massa nikada tebe ne
proda!
Nije odmah odgovorio, ali onda ree:
Tilda, ja ovo nikada ne spominjem, mislim zato to ne voli ut massino ime. Ali, velju ti,
on mi reko bar dvajes i pet puta,kad skupim dosti da izgradim lijepa kua kaku oe, sa es
stupova sprijeda, on i missis ivit e od plodova zemlja! On misli sebe povu iz borba s
pjetlovima, kae on prestar izlazit na kraj s tolkim brigama.
Moram to vidit da u to povjerujem, George.Ti i on nikad se neete prestat petljat s
pijetlima!
Velju ti to on kae! Sasluaj me! uj, striko Pompey veli massi sad jedno ezdes tri godne.
Daj mu jo pet,est godna ,starcima nije lako trkarat ovdi i ondi i nastupat s tica! Nisam na
njega obrao neko osobito panju,ali mislim, da, modak e nam zbilja dozvolit da se
otkupimo, a pogotovu ako platimo tolko da sagradi ono velko kua koju on oe.
Hmm promrmlja Matilda neuvjereno. U redu, porazgovaraj o tomu. to misli da bi on
za tebe traijo?
Daklem Njegovo lice kao da je s jedne strane bilo ponosno, a s druge tuno zbog onoga
to e izrei.
Daklemcrni taljiga kod onog bogatog masse Jewetta jemput mi se majkom zaklo kako
ujo njegov massa nekomu pria kako massi Lea nudijo za mene etri tise
Ohoho! Matilda je bila zapanjena.
Vidi, nikad nis znala s kakim vrijednim nigerom spava! Ali ubrzo se ponovo uozbiljio.
Zapravo ne vjerujem tomu nigeru. Mislim, on jednostavno izmislijo tu la da vidi ou l' bit
tolko glup da povjerujem. Ipak, raunat u to se danas plaa za nigere koji imadu najbolji
zanate, ko to su tesari i kovai. Oni se prodaju za dvije,tri tise, to znadem sigurno
Umuknuo je i zagledao se u njezinu olovku koja je ekala.
Napi tri tise ... Opet je zastao. Kolko je to!

Matilda je izraunala. Zatim ree da bi sveukupna procijenjena svota za otkup njihove

obitelji iznosila est tisua i dvjesta dolara.
A to je s mamcom Kizzy?
Doi e red i na mamcu! nestrpljivo e on. Razmiljao je.
Mama ve poprilino stara, pa e zato manje stajat .
Ove godne navrit e pedes ,ree Matilda.
Zapi esto dolora. Gledao je kako se olovka pomie.
Kolko sadak? Matildino je lice bilo napeto od usredotoenosti.
Sadak, est tisa i osamsto dolora.
Ahaha! Sad e valjda svatit da su nigeri bjelcima novac. George je govorio vrlo polako.
Al velju ja, mislim da moem tolko zaradit u sporednim borbama pjevaca.Naravski, morat
emo ekat i tedit dugo vremena
Opazi da Matilda zbunjeno djeluje.
Tono znam to ti je na pameti ,ree on. Miss Malizy, seka Sarah i striko Pompey.
Matilda ga zahvalno pogleda to je to spomenuo. On ree:
Oni bili moja obitelj prije nego postali tvoja
Gospodne, George ,uzvikne ona ,ne znam kako moe jedno ovjek sve njih kupit, al ja ne
bi mogla oti i ostavit ih!
Imamo mnogo vremena, Tilda. Jednostavno emo pre to most kad do njega stignemo.
Istina, ima pravo. Pogleda dolje u brojke to ih je ispisala:
George, ne moem povjerovat da smo ovo mi...
Osjeala je kako se poinje usuivati da povjeruje u to da njih dvoje po prvi put zapravo
vode znaajnu obiteljsku raspravu. Osjeala je neodoljiv poriv da skokne s druge strane
stola i da ga zagrli najjae to moe. Ali nekoliko trenutaka bila je isuvie tronuta da se
pomakne, ak i da govori. Onda zapita:
George, kako s poejo na to mislit? On je neko vrijeme utio.
Doo sam na to sam, a reko bi da u jo o tomu mislit, ko to ti velju
Daklem,njeno e ona, to je, naravski, ljepo.
Mi nigdi neemo sti! uzvikne on.
Radimo sve da massa neto postigne! Matilda poeli kliknuti: Sjajno! ali se ugrize za
jezik.
Razgovarao sam s osloboenim nigerima kad sam s massom io u grad,nastavi George.
Kaedu, najbolje ivu osloboeni nigeri gore na Sjeveru. Kaedu da ivu jedan s drugim u
vlastite kue i da imadu dobar poso. Daklem, znadem da moem dobit poso! Gore na
Sjeveru ima mnogo borba s pjetliima!ujo sam da u onaj New York City ivu i uveni
nigeri vlasnici pjetlia, ia Billy Roger, pa ia Pete, koji ima velko jato tica i posjeduje vrlo
velku kladijonicu,pa jo jedan koji se zove Niger Jackson,navodno niko ne moe pobjedit
njegove tice!
Tada jo silnije zapanji Matildu.
I jo neto! Ou da naa djeca naue itati i pisat ko ti.
Gospodne, bolje nego ja, nadam se! povie Matilda, a oi joj zablistaju.
I ou da izue zanate.
Najedanput se nakrevelji i zastane da izazove snaniji dojam.
to misli kako ti izgleda da sjedi u svoja vlastita kua i ima vlastito tapecirano
pokutvo i svi oni ukrasni stvarce? to veli na to da missis Tilda ujutro poziva ostale

osloboene ene na aj i da vi sjedite i razgovarate kako ete poslagati cvjee, i tomu

slino?
Matilda prasne u gotovo dreav smijeh:
Gospodne ovjee, ti jednostavno lud! Kad se prestala smijati, osjeti prema njemu vie
ljubavi nego ikada prije.
Mislim, Gospodin noas meni daje to mi potrebno.
Suznih oiju stavi ruku na njegovu.
Da l zbiljam misli da mi to moemo uinit, George ?
Zato bi ja inae ovdi sjedijo i to prio, emska glavo?
Sjea li se to sam ti rekla one noi kad smo se dogovorli da emo se vjenat?
Na licu mu se vidjelo da se ne sjea.
Rekla sam ti neto iz prvog poglavlja o Ruti. Rekla sam ti: Kamo ti poe i ja u po, i gdi
se ti nastani, ja u stanovat, tvoj narod bit e moj narod . . . Ne sjea se da sam to rekla?
Da, ini mi se.
Daklem, nikada se nisam tako osjeala vie nego sadak.
101. POGLAVLJE
Skinuvi jednom rukom polucilindar, George Kokoti je drugom rukom pruao massi Lea
vri za vodu, koji je izgledao kao da je gusto ispleten od debelih icanih niti.
Moj sin Tom, oni kojega smo nazvali po vama, massa, ovo izradijo za svoju bakcu, al ja ou
da vi to vidite.
Massa Lea sumnjiavo osmotri vri pa ga uhvati za izrezbarenu ruku od kravljeg roga i
letimino pogleda.
Aha neodreeno je progunao. George shvati da mora biti uporniji.
Da, gospodne, ovo izradijo od najobinija stara bodljikava ica za otpad, massa. Zapalijo
velku vatru od drvenog uljena, savijo i rastapo jednu icu o drugu dok ono nema ovaki
oblik, a onda to sve skupa spojio. Oni Tom uvjek bijo zbiljam spretan, massa
Ponovo zastane, oekujui nekakav odgovor, ali nije doekao.
Videi da e morati otkriti svoju pravu namjeru, ne stekavi prethodno taktiku prednost
kakve povoljne reakcije na Tomovu vjetinu, George poe izravno:
Gospodne, ovi djeak tolko je ponosan to nosi vae ime za cijeli ivot, massa, da mi svi
zbiljam vjerujemo, kad bi samo imo mogunosti, on bi vam bijo dobar kova
Na licu masse Lea istog asa se pojavi izraaj nezadovoljstva, kao neka nehotina kretnja,
ali to samo potkrijepi Georgeovu odluku da ne pogazi obeanje to ga je zadao Matildi i
Kizzy da e pomoi Tomu. Spozna da e se morati posluiti onim to e,dobro je to znao
najsnanije djelovati na massu Lea, iznijet e mu financijske prednosti.
Massa, mogli bi utedit sav oni novac koji svake godne potroite za kovae! Niko od nas
vam to nije reko,al Tom vam ve tedi neto novac. Otri iljke motika i srpovi i razni drugi
alata, a isto tako popravlja mnoge stvari koje se ovdi slomu. Razlog to vam ovo govorim je
ovi,kada ste me poslali tamok onom crnomu kovau Isaiahu,da na kola stavi nove naplatke
kotaa, on mi je reko da mu massa Askew ve godnama obeava pomonika, koji mu je
mnogo potreban, jer ima mnogo posla kojim zarauje novce svome massi. Reko mi je da e
mu bit zbiljam drago da kojega dobroga momka koga dobije naui zanat, pa sam ja zato

odma pomislijo na Toma. Ako on to naui, massa, ne samo da e mo radit sve to nam je
ovdi potrebno, nego bi mogo radit i drugima, pa vam zaradivat mnogo novaca ba ko to
oni crni Isaiah zarauje za massu Askewa.
George osjeti da je pogodio u ivac,ali nije mogao u to biti siguran,jer je massa brino pazio
da ita ne pokae.
Ja bi reko da ovaj tvoj sin provodi vie vremena pravei ovakve stvari namjesto da radi
odgovori massa Lea uguravi metalni vri natrag u Georgeove ruke.
Otkako je poo radit na vaa polja, Tom nije izosto ni jedan jedino dan, massa! On vaka
stvari radi samo nedjelja kad slobodan! Jo od malena se vidi da mu u krvi popravljat i
radit stvari! Svake nedjelje on tamok u onoj maloj dogradnji koju je podigo iza staja, grije i
lupa. Zbiljam, mi smo se bojali on smeta vama i missis.
Dakle, razmislit u o tom,ree massa Lea, naglo se okrene i udalji, ostavivi Georgea
Kokotia zbunjena i pokunjena ,znao je da je massa namjerno tako postupio,drei u ruci
kovnati vri.
Miss Malizy sjedila je u kuhinji i gulila repu kad je uao massa. Samo se okrene, nije vie
skakala na noge kao to je inila preanjih godina, ali je mislila da joj on nee zamjeriti,
jer je dosegla onu toku starosti i slubovanja kada je sebi mogla dopustiti neke sitnije
prekraje.
Massa Lea preao je ravno na stvar.
to je s onim momkom po imenu Tom?
Tom? Mislite Tildina Toma, massa?
A zar je ovdje jo koji Tom? Zna na kojega mislim,dakle, to je njim?
Miss Malizy tono je znala zato je on to pita.Ba prije nekoliko minuta baka Kizzy joj je
rekla da George Kokoti nije posve siguran kako e massa Lea postupiti u vezi s njegovim
prijedlogom. Dakle, sada je znala.Ali njezino miljenje o Tomu bijae toliko pohvalno i to
ne samo zato to joj je izradio nove ruice za kotao u obliku slova S ,da je odluila da s
odgovorom poeka nekoliko sekundi kako bi djelovala nepristrano.
Daklem,naposljetku je izustila,ne valjalo njega izabrat za razgovor, jerbo mladi nikada
nije bio jak na jeziku, massa. Ali moem vam kazat, on zbiljam ovdi najbistriji mladi, a
povrh toga i najbolji od svi odrasli momaka! Miss Malizy znaajno zastane.
A mislim on u mnogo emu bit vie muko nego njegov otac.
O emu govori? U kojem pogledu?
U pogledu mukosti, massa. Postojaniji, pouzdaniji, ne radi nikake gluposti i take stvari.
On je ona vrst mukarca koja e kakoj eni bit mnogo dobar mu.
Daklem, nadam se da mu parenje nije na umu, ree massa Lea ispipavajui je,jer sam to
ve dopustio onomu najstarijemu, kako mu je ime?
Virgil, massa.
Tako je. I krajem svakoga tjedna bjei na plantau Curry da tamo spava umjesto da ovdje
radi!
Ne, gospodne, Tom nije taki. Jo premlad za take stvari, a mislim, nee biti previe estok
na to ni kad naraste, sve dotle dok ne nae onu pravu.
Prestara si da se razumije u dananje mlade jarce ,ree massa Lea.
Ne bih se iznenadio da mi u polju ostave plug i mazgu pa ponu juriti za kakvom
djevojkom.

Slaem se s vama ako govorite o Ashfordu, massa, jer on je emskar, ko njegov otac. Ali
Tom nije taki, eto tolko.
Dakle, dobro. Sudei po onome to si rekla, reklo bi se da bi od mladia moglo biti neto.
Sudei po onomu to svi o njemu govormo, massa. Miss Malizy sakrivala je likovanje.
Ne znam zbog ega me to pitate o Tomu, ali on svakako najbolji u svi mlai massa.
Pet dana kasnije massa Lea saopi vijest Goergeu Kokotiu.
Sklopio sam pogodbu da tvoga Toma dam na plantau Askew,sveano je najavio,na tri
godine naukovanja kod onoga crnog kovaa Isaiaha.
George je bio toliko oduevljen da je zamalo digao massu uvis i zavrtio ga u krug. Namjesto
toga samo se nakrevelji od uha do uha i stane mucajui zahvaljivati.
Nadam se da se nisi prevario u onome mladiu, George. Na osnovi tvoga uvjeravanja vrlo
sam ga toplo preporuio massi Askewu. Ako nije onako dobar kao to kae, vratit u ga
ovamo tako brzo da e ti se zavrtjeti u glavi, a ako naini kakav izgred, ako na bilo kakav
nain iznevjeri moje povjerenje, oderat u kou i tebi i njemu. Razumije li?
On vas nee iznevjerit, massa. Ja vam to moem obeat. Jabuka ne pada daleko od stablo.
Toga se ja i bojim. Neka se spakuje i spremi da ujutro ode.
Svaam! I hvala vam, massa. Nikada se neete pokajat.
im je massa otiao, George Kokoti odjuri u robovski sokak. Umalo se nije raspukao od
ponosa zbog svoga podviga kada im je ispriao divnu vijes,nije primijetio zajedljive
podsmijehe koje su izmjenjivale Matilda i Kizzy. One su ga zapravo ponukale da razgovara
s massom. Uskoro stane na prag pa se prodere:
Tome! Tome! Ti, Tome!
Daaa, tatca! Odgovor je dopirao iz staje.
Sinko, do ded amok!
Trenutak kasnije Tom je iroko rastvorio i usta i oi. Nevjerojatna vijest potpuno ga je
iznenadila, jer oni nisu htjeli da ga razoaraju ako se njihovi napori izjalove. Ma kako bio
izvan sebe od radosti, Toma toliko zbune estitke kojima su ga obasuli da se iskrao van to
je bre mogao, djelomice zato da sebi dade mogunost shvatiti kako se njegov san stvarno
obistinio.Nije opazio da su,dok je on bio u kolibi, njegove sestrice Kizzy i Mary odjurile van
i, zasoptavi se, proirile vijest meu braom.
trkljasti Virgil upravo je zavravao poslove u staji prije nego to e krenuti na plantau
svoje novopeene nevjeste, samo je promrmljao neto neodreeno u pola glasa i projurio
pokraj Toma, koji se osmjehne jer je Virgil bio kao oamuen otkako je preskoio preko
metle.
Ali se Tom ukoi kad vidje da mu se primie zdepasti snani osamnaestogodinji Ashford,
a za njim njihova dva mlada brata James i Lewis. Budui da je izmeu njega i Ashforda
itav ivot trajalo neobjanjivo neprijateljstvo, Toma nije iznenadilo njegovo reanje i
zajedljivost.
Ti s uvjek bijo njiov ljubimac! Svima se ulizava, tako dobija milosti! A sadak odlazi i
smije se nama koji ostajmo u polju!
Zamahne rukom kao da e udariti Toma, a James i Lewis suzdre dah.
Al ve u ja tebi pokazat, pazi se!
I Ashford se udalji, dok je Tom spokojno buljio za njim, uvjeren da e jednoga dana on i
Ashford morati obraunati.
Tom je od Maloga Georgea doivio drugu vrstu ogorenosti:

Naravski, tijo bi i ja ko ti oti odavdi, jerbo me tatca ovdi doli tjera i ubija s radom! Samok
zato jerbo nosim njegovo ime misli da moram bit lud za pjetliima ko on. Mrzim to
smrdljiva stvora!
A desetogodinja Kizzy i osmogodinja Mary,koje su proirile vijest, sada su ostatak
popodneva ile u stopu za Tomom, a njihovi srameljivi pogledi su govorili da je on njihov
oboavani i najmiliji veliki brat.
Slijedeega jutra, isprativi Toma koji se s Virgilom odvezao na mazginoj zaprezi, Kizzy,
seka Sarah i Matilda upravo su zapoele svakodnevno kopanje u polju kada baka Kizzy
primijeti:
Svako ko bi nas vidijo kako cmizdrimo, plaimo i kukajmo pomislijo bi nikada vie mi ne
vidimo to djete.
Hmm! Nij on vie djete, duo!usklikne seka Sarah,onaj Tom je slijedei mukarac kojega
emo ovdi imat!
102. POGLAVLJE
Nosei posebnu putnicu koju mu je dao massa Lea, Virgil je, objesivi svijeu na mazginu
zapregu, vozio u noi uoi Dana zahvalnosti, da poslije devetomjesene odsutnosti doveze
Toma s plantae Askew na sveani objed.
Dok su se kola truckala prema Leaovom prilaznom odvojku po hladnom popodnevu u
mjesecu studenom, dok je Virgil potjerao mazge u brzi kas, Tom je morao suzdravati suze
kad mu se pred oima pomolio dobro poznati robovski sokak i kad je sve one koji su mu
toliko nedostajali ugledao kako stoje i ekaju ga. Onda ponu mahati i klicati, a nekoliko
trenutaka kasnije, zgrabivi torbu s poklonima koje je svojim rukama izradio za svakoga
od njih, on skoi na tle, a ene ga stanu ljubiti i grliti.
Za boga miloga!
Tako dobro izgleda!
Zbiljam dobro! Pogle kako su mu s popunla ramena i miice!
Bakce, daj da ja poljubim Toma!
Ne grli ga cijeli dan, daj da ga i ja dovatim, erce!
Preko njihovih ramena Tom ugleda svoja dva mlaa brata,Jamesa i Lewisa, koji su ga
motrili puni strahopotovanja, znao je da je Mali George dolje s ocem medu borbenim
pjetliima,a Virgil mu je rekao da je Ashford dobio od masse doputenje da posjeti
djevojku na susjednoj plantai.
Tada ugleda striku Pompeya, obino prikovana uz krevet, kako sjedi pred svojom kolibom
u naslonjau od trske, obavijen debelim jorganom.im se uspio izmigoljiti, Tom pohrli da
stisne starevu nateenu, uzdrhtalu ruku, i nagne se blie k njemu da uje njegov napukli
glas, gotovo apat:
Jednostavno se ou uvjerit ti s zbiljam vratijo da nas vidi, sinko
Jesam! Striko Pompey, mnogo sam sretan to sam se vratijo!
Dobro, ondak emo se kanje vidit! drhtavo proape starac.
Tom je bio na mukama sa svojim osjeajima. U ovih svojih esnaest godina ne samo da jo
nikada nisu prema njemu ovoliko postupali kao prema mukarcu, nego isto tako jo
nikada nije doivio ovoliko izljeva ljubavi i potovanja svoje porodice iz robovskog sokaka.

Njegove dvije sestrice jo su ga natezale i nadvikivale se oko njega kadli zauju kako se u
daljini razlijee poznati glas.
Gospode, eno gospodin Kokoti! povie Matilda,pa ene pobrzaju da postave na stol
ruak za Dan zahvalnosti.
Kada je George Kokoti krupnim koracima uao u robovski sokak, sav se ozari ugledavi
Toma.
Daklem, gledaj ko se odrijeijo i doo kui! Teko pljesne Toma po ramenima.
Da l ve zarauje ita novaca?
Nisam, jo ne, tatce.
Kaki si mi ti kova kad ne zarauje novaca? zapita George hinei zaprepatenje.
Tom se sjeti kako se uvijek osjeao kao zateen u orkanu kad god bi bio izravno izloen
oevu bombastinom nainu izraavanja.
Daleko sam ja jo od kovaa, tatce, jednostavno i se trudim izuit ,ree on.
Daklem, rec onom crnome Isaiahu da ja velju nek pouri i neka te togod naui!
Ou,ne mislei odgovori Tom,a u mozgu i mu sine da vjerojatno nikada nee moi
usvojiti ni polovicu onoga emu ga je uio gospodin Isaiah, koji se strpljivo trudio da mu
pomogne.
A zar Mali George nee do ovdi na objed? zapita on.
Moe do amo na vrijeme, a moe ne do,ree George Kokoti. Bio je prelijen da zgotovi
ono to sam mu jutros naredijo da uini pa sam mu reko da ne elim ovdi gori vidit njegvo
lice doklem to ne obavi!
George Kokoti korakne prema striki Pompeyu.
Drago mi je da vas vidim pred kolibom, striko Pompeyu. Kako ste?
Slabo, sinko, mnogo slabo. Stari nij vie za nita, eto, tolko.
Ne govorte mi take stvari, molim vas!zagrmi George Kokoti a onda se nasmije i okrene
prema Tomu:
Tvoj stari striko Pompey jedan je od oni stari guterski nigeri to e ivit sto godini,svaki
put kada su enskinje ve mrkale i bile spremne da ga pokopaju, opet bi se oporavijo!
Sva trojica se nasmijae kad bakca Kizzy drekne:
A sadak preneste Pompeya ovdi za stol!
Iako bijae prohladan dan,ene su postavile dugi stol podno stabla chinquapina, tako da
svi mogu uivati u zajednikom ruku na Dan zahvalnosti.
James i Lewis pograbe naslonja strike Pompeya, a seka Sarah revno je trkarala za njima.
Nemojte da on vama padni! On jo nije tako star da vam ne bi mogo isprait zadnjicu!
uzvikne George Kokoti.
Kada svi posjedae, iako je George Kokoti bio na elu stola, Matilda se upadljivo obrati
Tomu:
Sinko, blagoslovi nam obrok.
Zapanjeni Tom poali to ovo nije predvidio,pa da unaprijed promisli o kakvoj molitvi koja
bi izraavala s kolikim uzbuenjem on proivljava toplinu i snagu obitelji. Ali budui da su
svi ve ponikli glavama, sada je mogao smisliti samo:
O, Gospodne, blagoslovi ovu ranu koju emo pojes, to te molimo u ime Oca, i Sina, i Dua
svetoga. Amen.
Amen! Amen! odvratie ostali diljem stola.

Tad Matilda, bakca Kizzy i seka Sarah stanu trkarati tamo,amo, stavljajui po stolu krcate
zdjele i tanjure iz kojih se puilo, i nutkahu sve njih da se poslue, dok i same naposljetku
nisu sjele. Nekoliko minuta nitko nije zucnuo ni rijei, svi su jeli kao izgladnjeli, odajui
pohvalu ruku coktanjem i mljackanjem. Onda, nakon kratkog vremena, dok su Matilda ili
Kizzy dolijevale u Tomovu au svjeu mlaenicu ili mu pak trpale u tanjur jo vruega
mesa, povra i kruha kukurunjaka, njih dvije ga stanu obasipati pitanjima.
Jadni mali, rane li te tamok kako dobro? Rec, tko ti kuha? zapita Matilda.
Tom proguta zalogaj toliko da je mogao odgovoriti:
ena gospodna Isaiaha, miss Emma.
Koje ona boje? zapita Kizzy. Kako izgleda?
Crna, debela.
To nema nikakve veze s njeznim kuvanjem! grohotom se nasmije George Kokoti.
Vrijedi li ita njezina kuhnja, sinko?
Dosta dobra, tatce, zbiljam .potvrdno kimne Tom.
Daklem, nikako ne mo bit ko kuhnja tvoje mamce! otresito e seka Sarah.
Ne, miss,sloi se Tom mislei koliko bi se ogorila miss Emma da ih uje i koliko bi se
one razljutile kada bi doznale da ona bolje kuha.
Jesu l' ona i oni njezin kova dobri krani?
Jesu ,odvrati on. pogotovu miss Emma, ona mnogo itaj biblija.
Tom je upravo ispraznio trei tanjur kada majka i baka navale na njega da uzme jo, bez
obzira na njegovo odluno odmahivanje glavom. Uspio je prigueno prosvjedovati:
Sauvajte togod za Malog George kada doe!
Ima za njega mnogo, a ti to znade! ree Matilda.
Uzmi jo komad ovog peenog zeca ... jo malo ovoga kelja ... i ovo pirjane bue. A Malizy
nam poslala vrlo velko kola od slatki krumpir od veera,koju posluila u velka kua. Znate
kolko je to dobro ...
Tom zabode vilicu u kola,kad striko Pompey proisti grlo da bi neto rekao,a svi umuknu
da ga uju.
Sinko, potkiva li ve mazge i konje?
Doputaju da skinem stare potkovice, ali jo ih ne stavljam,ree Tom prisjetivi se kako
su juer morali sputati prednje noge prkosnoj mazgi prije nego to su je mogli potkovati.
George Kokoti glasno i podrugljivo ubaci:
Mislim, mazge ga jo nis dovoljno izritale da bi ga potpuno satrle! Mnogo je lako pokvarit
konju kopito ako ovjek ne znade to radi! ujo sam da je jedan crni kova stavijo potkove
naopake pa taj konj nije eo i drukije nego natrake!
Kada se prestade smijati svojoj vlastitoj ali, George Kokoti zapita:
Kolko vi dobivate za potkivanje konja i mazgi?
Mislim, ljudi plaaju massi Askew etrnajs centi potkovica ,odgovori Tom.
Naravski, nije to unosno ko borba s pjetlii! uzvikne George Kokoti.
Daklem, naravski, kovaki posao mnogo korisniji nego pjetlii!obrecne se baka Kizzy, a
glas joj bijae toliko odsjean da Tom poeli skoiti na noge pa je zagrliti. Tada ona nastavi,
a glas joj se odjednom raznjei:
Sinko, to oni ovjek kae da ti radi kad ui da bude kova?
Tom se razveseli to ga je to zapitala,jer je svojoj obitelji elio priopiti neto o onom to
on radi.

Daklem, bakce, svakoga jutra moram rano zapalit velku vatru u ognjitu kovanice prije
nego tamok stigne gospodin Isaiah. Ondak vadim alat, za koji znadem da e mu trebat za
poslove koje e radit. Jerbok, kada oblikuje usijano eljezo, ne moe ga pustit da se oladi,
dok trai pravi eki kojim e tu po njemu ...
Gospode, pa dijete je ve posto kova! uzvikne seka Sarah.
Nisam,odvrati Tom.
Ja sam tono se kae udara. Kada gospodin Isaiah radi neto teko, ko to je osovina
koja spaja dva kotaa na kolima ili leme, ondak ja udaram maljem gdi on tucne ekiem. A
kadto me puta da dovrim jednostavne poslie dok on poinje togod drugo.
Kad e ti dopustit da pone potkivati konje? zapita George Kokoti. Jo uvijek je tjerao
svoje, gotovo bi se reklo da je elio zbuniti svoga sina koji je uio za kovaa, ali Tom se
nasmijei.
Ne znam, tatce, ali mislim im svati da ja to moem radit bez njegove pomoi. Ba ko to
si reko,naravski da su me mnogo puta ritnuli, neke podmuklice propinju se na stranje
noge, ne samo da te oe gurnut, ve bi ti odgrizli iz usta i duvan za vakanje ako ne pazi.
Dolaze l' bjeli ljudi u tu kovanicu, sinko? zapita seka Sarah.
Da, miss, cijela arpa njih. Ne proe ni jedan dan,a da ne vidim barem tuce il vie. Stoje
okolo i pripovjedaju dok ekaju da im gospodin Isaiah zgotovi posao koji su mu donesli.
Daklem, ondak, o kakim si vijestima njih ujo da priaju, to mi modak nismo uli jerbo
smo ovako u zabiti?
Tom se na trenutak zamisli, nastojei se prisjetiti koje su po miljenju gospodina Isaiaha i
miss Emme bile najznaajnije vijesti to su ih nedavno uli od bijelih ljudi.
Daklem,ima jedna nova stvar, neto to oni zovedu telegraf.Nekaki massa Morse u
Washingtonu, D.C. razgovara je s nekim ak u Baltimoreu. Kaedu da je reko: to l' Bog
uini? Al nikad nisam svatijo to li to znai.
Sve glave za stolom okrenu se prema Matildi kao prema njihovu strunjaku za bibliju, ali
ona je djelovala zbunjeno.
Ja, daklem, ne moem bit sigurna,promuca ona ,al mislim da nikad nita o tomu nis
itala u bibliji.
Kako bilo da bilo, ree Tom, ja bi reko da to nema veze s biblijom. To je jednostavno
neto im se na duge razmake govori kroz zdrak!
Zatim ih upita da li itko od njih znade da je prije nekoliko mjeseci predsjednik Polk umro
od srdobolje u Nashvilleu, drava Tennessee, a da ga je naslijedio predsjednik Zachary
Taylor.
To svako znade! uzvikne George Kokoti.
Daklem, tolko mnogo zna a nisam te ula da o tom govori ,okosito e seka Sarah.
Bjeli ljudi,ree Tom ,pogotovu mladi, putuju i pjevaju pjesme koje bi morale zvuat ko
nae, al ih je napiso massa Stephen Foster.
Tom otpjeva ono malo koliko se mogao sjetiti iz pjesama OP Black Joe, My OP Kentucky
Home te Massa's in de Col', Col' Ground.
Naravski, podsjeaju malko na crnake! uzvikne baka Kizzy.
Gospodin Isaiah veli da je massa Foster odrasto i mnogo vremena sluo nigere kako
pjevaju u crkvama i oko parobrodova po pristanitima ,ree Tom.
Sad mi je jasno! izjavi Matilda. Al zar nis ujo za nita to je uinijo koji od naih?
Daklem, jesam i to ,odvrati Tom.

Ispria im, kako osloboeni nigeri koji su donosili posao gospodinu Isaiahu mnogo
propovijedaju o uvenim sjevernjakim crncima koji se bore protiv ropstva, putuju po
zemlji,dre govore velikom mjeovitom sluateljstvu te izmamljuju suze i klicanja priajui
kako su ivjeli kao robovi prije nego to su pobjegli u slobodu.
Na primjer oni Frederick Douglass ,kazao je Tom.
Kaedu da je rasto ko ropsko dijete u Marylandu,da je nauijo itat i pisat i na kraju radijo
i utedijo dovoljno da iskupi svoju slobodu od svoga masse.
Matilda znaajno pogleda Georgea Kokotia, a Tom nastavi:
Kaedu da se ljudi okupljaju na stotine svukud gdi on govori, a on je knjigu napiso, ak je
osnovo i novine. Ima i slavnih emskih, majko.
Tom pogleda Matildu, baku Kizzy i seku Sarah, pa im ispria o bivoj ropkinji po imenu
Sojourner Truth, koja je navodno visoka preko est stopa. I ona dri govore velikim
gomilama bijelih i crnih ljudi, iako ne zna itati ni pisati. Baka Kizzy skoi na noge sa svog
stolca pa pone divljaki mahati rukama.
Rekla bi da ba sadak ja moram gore na Sjever pa da govorim.
Pravila se kao da se nalazi pred velikim sluateljstvom :
Oj, vi bijeli ljudi, ujte i poujte Kizzy! Neemo vie trpit ovu glupos! Mi nigeri siti smo i
presiti robovanja!
Mamce, momak veli da je ta emska visoka est stopa! Ti nis dovoljno visoka!ree
George Kokoti cenei se od smijeha, a ostali oko stola pogledae ga hinei zgraanje.Baka
Kizzy raaloeno ponovo sjedne.Tom im ispria o jo jednoj uvenoj odbjegloj ropkinji.
Zove se Harriet Tubman.Niko ne bi mogao re kolko se puta ona vraala na Jug pa vodla
cjele arpe ljudi, ko to smo mi gore na Sjever u slobodu,na neemu to oni zovedu
podzemna eljeznica. Znate, ona je to tolko puta uinla da sad velidu da su bjeli ljudi
raspisali ucjene od etrdes tisa dolora za nju, ivu il mrtvu.
Gospode, smiluj se! zavapi seka Sarah.
Nikad ne bi ni pomislila da bjeli ljudi tolko plaaju da uvate nigera!
Ispria im Tom,da su u dalekoj dravi zvanoj California dva bijelca navodno gradila pilanu
kada su u tlu otkrili nevjerojatno blago zlata, a govorka se da tisue ljudi jure u kolima, na
mazgama, ak i pjeke, na ono mjesto gdje se toboe zlato moe kopati na lopate.
Naposljetku ree da se na Sjeveru vode velike rasprave o ropstvu izmeu dva bijela
ovjeka koji se zovu Stephen Douglas i Abraham Lincoln.
Tko je od njih za nigere? zapita baka Kizzy.
Daklem, reklo bi s massa Lincoln, barem kolko ja znam ,odgovori Tom.
Daklem, falite Gospodna neka mu snagu dade! ree Kizzy.
Liui prste, George Kokoti ustade tapui se po povelikom trbuhu. Okrene se prema
Tomu:
ujder, sinko, zato ti i ja ne bi protegli noge i malo proetali posije ovog ruka?
Ou, tatce ,gotovo promuca Tom. Jedva je sakrio zaprepatenost i nastojao je djelovati
neusiljeno.ene koje se nisu nimalo manje zapanjile izmijene upitne, znaajne poglede kad
se George Kokoti i Tom zajedno udalje cestom.
Gospode! Vidite li vi da je taj mladi izrasto gotovo nako velki ko njegov otac! tiho
uzvikne seka Sarah.
James i Lewis buljili su za svojim ocem i za starijim bratom gotovo bolesni od zavisti, ali im
se nisu prikljuili. Ali dvije mlae sestre, Mala Kizzy i Mary, nisu mogle odoljeti a da ne

poskoe i da radosno ne odskakuu osam do deset koraka iza njih. Ni ne obazrevi se na

njih Goerge Kokoti im zapovjedi:
Vratite se ondi i pomognite mamci prat sue!
Joj, tatce! jednoglasno su zacviljele.
Ajte, reko sam vam!
Tom se napola okrene i oima pomiluje svoje sestrice.
Zar ne ujete tatcu? njeno ih ukori. Kasnije emo se vidit!
Djeli puta ili su utke, sluajui iza sebe jadikovke djevojica, a onda George Kokoti ree
gotovo otresito:
ujde ti, mislim da znade kako nisam mislijo nita zla kad sam te malo zadirkivo na
ruku.
Kako da ne! odvrati Tom, u sebi se zapanji jer je to kod njegova oca bilo ravno isprici.
Znao sam da me samo zadirkuje.
Kako bi bilo da poemo dolje pa da obidemo pjetlie? promrsi George Kokoti.
Da vidimo zato se ona nitarija Mali George dolje tolko zadro. Kolko ga znam, mogo je
dosad ve skuhat i pojes kaku ticu za svoj Dan zafalnosti.
Tom se nasmije.
Mali George nije lo, tata, samo je malo spor. Reko mi je da on jednostavno ne voli tice ko
ti.
Tom zastane, a onda odlui da, kud puklo da puklo, izree ono to mu je palo na pamet:
Misim da niko na svjetu ne voli tice tolko ko ti.
Ali George Kokoti se poprilino spremno s time sloi.
Barem niko u ovoj obitelji. Sve sam ih kuo, osim tebe. Reklo bi se da svi ostali moji sinovi
ele provest ivot crnei s jednoga kraja polja do drugoga i gledajui mazginu guzicu!
Trenutak je razmiljao.
To tvoje kovaenje, ni to ne bi nazvo finim muki poso.
Tom se zapita da li je njegov otac ikada ozbiljno ita potovao osim borbenih pijevaca.
Osjeao je duboku zahvalnost to je uspio pobjei u siguran i postojan kovaki zanat. Ali
svoje misli je izrazio na zavijen nain:
Ne vidim nikaka zla u zemljoradnji, tatce. Da neki ljudi ne obrauju zemlju, ondak niko ne
bi mogo jes. Mene jednostavno vue kovaki zanat isto ko tebe borbe s pijevcima, ja to
volim, i Gospod mi je dao dara za to. Ne voli svako istu stvar.
Daklem, ti i ja barem imamo pameti da zaraujemo novac u poslu koji volimo.ree
George Kokoti.
Ti u svakom sluaju ,odvrati Tom.
Ja jo dvije godine neu zaraivat nikaki novac,dok ne zavrim naukovanje i ponem radit
za massu, to jes, ako mi on dade togod novaca ko to tebi dade od onoga to dobije na
sporednim bitkama pijevaca!
Naravski da oe!izjavi George Kokoti. Massa nije zao,ko to tvoja majka i bakca i drugi
vele.A da je nagao,to svakako! Jednostavno mora nauit da doe do massine dobre
strane, ko to ja znam,drim ga u uvjerenju, da ga smatram jednim od onih mnogo finih
massa koji pomau svojim nigerima. George Kokoti zastane.
Oni massa Askew na ijem imanju tamo radi,ima li pojma kolko novaca on daje onom
nigeru Isaiahu za njegov kovaki poso?

Mislim dolor na tjedan,ree Tom,ujo sam kako ena gospodna Isaiaha veli da joj to on
daje svakoga tjedna da tedi, i ona tedi, svaki cent.
Za manje od minute zaradijo bi vie nastupajui s pijevcima! uzvikne George Kokoti, a
onda se suzdri.
Daklem,zna, prepustit e novane brige meni kad se ovdi vrati da bude kova za
massu. Ja u mu re kolko je krt oni massa Askew prema svomu nigeru.
Dobro.
Georgea obuzme neobican osjeaj da on zapravo sebi eli osigurati saveznitvo,dapae,
odobravanje, upravo ovog od svojih est sinova. Nije da bi ostaloj petorici neto
nedostajalo, usprkos tomu to je ba za ovoga bilo najmanje vjerojatno da bi se ikada
okitio neim kao to je zelen al i crni polucilindar s dugim perom, nego naprosto zato to
je ovaj Tom oigledno posjedovao osjeaj za odgovornost, koji se ne susree svakoga dana,
kao i neuobiajenu ustrajnost i snagu.
Neko vrijeme utke su ili naprijed, kadli George Kokoti iznebuha ree:
Misli li se ikad kovaenjem za svoj raun bavit, sinko?
Kako misli? Kako bi, zaboga, ja to mogo radit, tatce?
Misli li ikad da tedi novac koji e zaradit pa da kupi svoju slobodu?
Videi da je Tom previe zabezeknut da odgovori, George Kokoti nastavi:
Prije vie godina, ondak kad se rodila Mala Kizzy, jedne noi smo ja i tvoja majka sjeli i
raunali kolko bi stajalo da kupimo slobodu cijele nae obitelji, prema ondanjim cijenama
za nigere. Izraunali smo: es tisa i osamsto dolora.
Oho! Tom je kimao glavom.
uj me dobro!ree George. naravski, to je mnogo! Ali otad ja neumorno nastupam na
sporednim takmienjima, a tvoja majka tedi moj dijo dobitka. Nisam dobijo tolko kolko
sam mislijo kad sam poo, ali Ovo ne zna niko osim tvoje mame i mene, a sad i tebe, ona
je preko tisu dolora zakopala u vrevima po stranjem dvoritu!
George Kokoti pogleda Toma.
Sinko, ba sam razmiljo
I ja, tatce! Tomove oi bijesnu.
uj me dobro, sinko! Ton Georgea Kokotia postajao je sve gorljiviji.
Ako u i dalje dobivat kolko u zadnjih nekolko sezona, mogo bi utedit jo tri,etir stotne
dok ti ne pone radit za massu ko kova.
Tom revno kimne glavom.
A, tatce, kad nas obojca ponemo zaradivat, mamca bi modak mogla ranit petsto,esto
godinje! uzbueno e on.
Da! usklikne George Kokoti.
A tom brzinom, osim ako cijena nigera ne skoi mnogo vie, morali bi imati dovoljno da
iskupimo slobodu cijele nae obitelji za ... da izraunam
Obojica su raunala i to na prste. Poslije kratkoga vremena Tom usklikne:
Jedno petnajs godna!
Gdi s nauijo tako brzo raunat? to misli o mojoj zamisli, sinko?
Tatce, radit u ko lud u kovanici! ao mi je to mi neto prija nis reko.
Nas dvojica moemo to uinit, znadem!ree George sav ozaren.
Mi emo iz ove obitelji stvoriti neto! Svi mi po emo gori na Sjever i odgajat djecu i
unuke u slobodi, ko to i spada! to kae, sinko?

Duboko potreseni, Tom i George Kokoti vatreno obuhvate jedan drugoga oko ramena.
Upravo tada se okrenu i ugledaju nabitu, zdepastu priliku Maloga Georgea kako im se
primie tekim, nespretnim kasom i vriti:
Tome! Tome!
Na usnama mu je lebdio osmijeh koji je, inilo se, bio gotovo tako irok kao i on sam. Sav
zasoptao stigne do njih, grudi su mu se nadimale, pograbi i snano strese Tomove ruke,
pljesne ga po leima i stajae tako dahui i kreveljei se, a bucmasti obrazi sjali su mu se
od znoja.
Drago ... mi... je ... da ... te ... vidim . . . Tome! naposljetku je zadahtano izustio.
Deder lake malo, sinko! ree George Kokoti. ne imat snage po na ruak.
Nikad . . . nisam . . . previe . . . umoran . . . za . . to ... tatce!
Ondak ajde ondi pa jedi,ree Tom ,a mi emo ti s kasnje pridruit. Tatca i ja moramo o
nekim stvarima razgovarat.
Dobro Ondak ... do... vienja!ree Mali George kojega nije trebalo vie poticati. Okrenuo
se i zaputio u robovski sokak.
Daj pouri! vikne George Kokoti za njim. ne znam kolko e tvoja majka mo suzdravat
tvoju brau da ne prodru ono to je ostalo!
Gledajui Maloga Georgea koji se dao u gegav trk, Tom i njegov otac drali su se za trbuh
od smijeha.,sve dok nije nestao iza kosine, sve poveavajui brzinu.
Moramo uzet da e pro esnajs godna dok se oslobodimo ,uzdahne George Kokoti.
Kako to? zapita Tom koji se odjednom zabrinuo.
Po tomu kako oni momak jede, potroit emo cijelu jednogodinju zaradu da ga dotle
hranimo!
103. POGLAVLJE
George Kokoti nije se sjeao da je ikada ita izazvalo toliko uzbuenje medu ljubiteljima
borbi pijetlova u Sjevernoj Carolini kao vijest koja se brzo proirila koncem mjeseca
studenoga godine 1854, da bogati massa Jewett u svojoj kui ima plemenitoga gosta, isto
tako bogatoga kao i on, uzgajatelja borbenih pijevaca iz Engleske.
Taj je sa sobom preko oceana dovezao svojih trideset istokrvnih ptica stare engleske
pasmine koje su, navodno,, najodlinija vrsta borbenih pijevaca na svijetu. Govorkalo se
da je Englez, sir C. Eric Russell, prihvatio pismeni poziv masse Jewetta da se sa svojim
pticama ogleda protiv najboljih u Sjedinjenim Dravama. Budui da su bili dugogodinji
prijatelji, vie su voljeli da njihovi borbeni pijevci ne nastupaju jedni protiv drugih. Ali e
svaki od njih dati dvadeset ptica da se bore protiv etrdeset ptica izazivaa, iji e vlasnici
morati predujmiti svoju polovicu glavnoga zgoditka, koji je iznosio trideset tisua dolara, a
najnia pojedinana opklada u svakoj borbi pijevaca morala je iznositi dvjesta pedeset
dolara. Jedan drugi bogati uzgajatelj borbenih pijevaca iz toga kraja preuzeo je na sebe
dunost da prikupi etrdeset pijevaca natjecatelja, prihvativi samo po pet ptica od sedam
ostalih vlasnika pijevaca koji e nastupiti pored njega.
Massa Lea zapravo nije trebao ni rei svome dugogodinjemu uvjebavatelju da e i on
pokuati dobiti dio tog golemog zgoditka.

Dakle,ree on vrativi se na plantau nakon to je poloio svoj ulog od tisuu osamsto

sedamdeset pet dolara ,imamo est tjedana vremena da izvjebamo pet ptica.
Da, mislim da emo to morat uspjeno obavit. odvrati George Kokoti koji se silno i
bezuspjeno trudio da ne oda svoje uzbuenje. Osim svoga osobnog dubokoga ganua pri
samoj pomisli na takvo natjecanje, George Kokoti sav razdragan ree okupljenoj obitelji iz
robovskog sokaka kako mu se ini da se massa Lea od pustoga uzbuenja pomladio za
dvadeset i pet godina.
Oni e,naravski, tako visokom cijenom onemoguit sve sporedne natjecatelje! usklikne
on.
Massa kae da jo nikad nigdi nije ni pristupijo borbi za ovoliki novac, da je ovo zapravo
drugi po veliini ulog za koji je ikada ujo!
Ohoho! A koje li je bilo to jo vee takmienje? povie striko Pompey.
Prije, mislim, modak dvajes godna,ree George Kokoti,oni prebogati massa Nicholas
Arrington, koji stanuje blizu Nashvillea u dravi Tennessee, prevezo jedanajs pokrivenih
kola, dvajes i dva ovjeka i trista tica ne znam ni sam kroz kolko drava, probijo se meu
odmetnicima i Indijancima sve dok nis doli u Meksiko. Borili su se proti drugih trista tica
koje su pripadale presniku Meksika, deneralu Santa Ana, koji je imo tolko novaca da ga
nije mogo izbrojit, a klejo se da uzgaja najbolje borbene pijevce na svijetu. Daklem, massa
veli da su borbe pijevaca samo te dvojice ovjeka trajale tjedan dana! Ulog bijae tako
visok da je glavna nagrada iznosla po osobi krinju punu novaca! Massa kae da bi ak i
njiove sporedne opklade mogle upropastit veinu bogatih ovjeka. Na kraju je taj massa
Arrington iz Tennesseeja zaradijo oko pola miljuna dolora! Svoje je tice zvao sakati
Tonyji po svome sakatome crnomu uvjebavatelju kojemu je ime bilo Tony.A oni
meksiki deneral Santa Ana tolko je silno elijo jednoga sakatoga Tonvja za rasplod da
je za nj platijo onolko zlata kolko je bijo teak!
Vidim da e za men bit najbolje ako se odma upustim u borbe s pijevcima.javi se striko
Pompey.
Slijedeih est tjedana eljad na plantai vrlo je rijetko viala Georgea Kokotia i massu
Lea.
Pametan je massa zato to se zadrava doli s pijevcima,ree miss Malizy krajem treega
tjedna onima u robovskom sokaku,jer missis je mnogo ljuta!ula sam kako vriti na njega
zato jerbok je s banke digo pet tisa dolora. ula sam je kako veli da je to otprilike polovica
onoga to su utedili cijeloga ivota pa se derala i srdila to on pokuava i ukorak sa
zbiljam bogatim massama koji imadu tisu puta vie novaca nego on.
Miss Malizy zavri, massa se proderao na missis neka umukne i neka, do vraga, gleda svoje
poslove, a na to da je izjurio iz kue.
Sluahu je turobno, ali nita ne govorahu, Matilda i dvadeset dvogodinji Tom, koji se prije
etiri godine vratio na plantau,te iza staje sagradio kovanicu gdje je sada usluivao
brojne muterije masse Lea.Matilda samo to nije prepukla od gnjeva kada je sinu
povjerila da je George Kokoti od nje bijesno zatraio i dobio njihovu sakrivenu utedu,
one dvije tisue dolara,koje e dati massi da se time kladi za vlastite ptice. I Matilda je
vritala i plakala, uzaludno pokuavajui urazumiti Georgea.
Al on se ponao ko da je poludijo! priala je ona Tomu.
Izdero se na mene: emska glavo, ja svaku ticu koju imamo znam jote kad je jaje bila.
Tri,etir nae tice nijedno krilato stvor ne moe potu! Neu propustit ovu priliku da u

trenu, kolko naoj tici treba da ubije onu drugu, udvostruim nau utedu! Dvije minute
moedu nas potedit osam,devet godina stiskanja i krtarenja da iskupimo svoju
slobodu!
Mamce, znam da s rekla tatci da emo morat poet tedit ispoetka ako pijevci izgube!
uzvikne Tom.
Ne samo da sam mu to rekla, nego sam od sebe dala sve da mu utuvim u glavu da se nema
prava kockat s naom slobodom! Ali, on je pobjesnijo i prodro se: Na nikaki nain ne
moemo izgubit! Daj mi de moj novac, emska glavo! I posluala ga je, snudena lica ree
Matilda Tomu.
U prostoru za borbene pijevce George Kokoti i massa Lea su izmeu onih sedamnaest
najboljih ptica iz borika probrali deset najvrsnijih borbenih pijevaca to ih je ikada ijedan
od njih vidio. Onda poee tih deset ptica vjebati u zraku, bacahu ih sve vie i vie dok ih
naposljetku osam nije letjelo i do dvanaest metara prije nego to bi kandama dotakli tle.
Velju ja, reklo bi s da uvjebavamo divlje purane! smijuckao se od zadovoljstva George
Kokoti.
Morat e biti sokolovi protiv Jewettovih ptica i pijevaca onoga Engleza! ree massa.
Kada ih je od velike borbe pijevaca dijelio samo tjedan dana,massa dojaha i vrati se
sutradan kasno naveer sa est pari najboljih ostruga od vedskog elika, otrih kao britva
po duini, prema kraju su se stanjivale kao vrak igle.
Poslije konane kritine procjene dva dana prije bitke svaka je od osam ptica izgledala
tako savreno da jednostavno nisu mogli izabrati pet najboljih. Stoga massa odlui da
povezu svih osam, pa da tek u posljednji as izvri izbor.
Rekao je Georgeu Kokotiu da e sutra u pono krenuti na put tako da stignu dovoljno
rano da se borbeni pijevci i oni odmore od duge vonje i da budu spremni za velike borbe.
Ali George Kokoti je znao da massa isto koliko i on izgara od nestrpljivosti da tamo stigne.
Duga vonja po mraku protekla je bez ikakvih dogaaja.
Dok je vozio, lijeno zurei u svjetiljku to je sjala i njihala se na kraju ruda izmeu mazgi,
George Kokoti je s podvojenim osjeajima razmiljao o svojoj i Matildinoj nedavnoj
uljivoj raspravi u vezi s novcem. U sebi povrijeeno pomisli da on svakako znade bolje
od nje koliko je godina strpljive tednje u to uloio,na koncu konca, zar to nisu njegovi
viegodinji dobici u desecima i desecima malih susreta borbenih pjevia?
Nikada ni na trenutak nije pomislio da Matilda nije najbolja ena na svijetu, pa se kajao to
je morao povikati na nju i onako je silno razljutiti, kao to je oigledno i massa bio prisiljen
postupiti u velikoj kui, ali s druge strane, glavar obitelji u nekim trenucima jednostavno
mora donositi vane i ozbiljne odluke. Uini mu se da ponovo uje Matildu kako vriti sva
u suzama: George, nema prava da se kocka sa slobodom svih nas!
Kako li je brzo zaboravila da je on zaetnik odluke da utede novac za iskup njihove
slobode. A poslije svih tih sporih godina tednje, bila je prava blagodat kad mu je sada
massa povjerio da mu je potrebno jo gotova novca za otvorene opklade tokom
predstojeih okraja, ne samo zato da se pravi otmjen pred onim snobovskim bogatim
massama, ve i zato da dobije njihov novac. George Kokoti se u sebi smijuljio, razdragano
se prisjeajui zaprepatenog izraza masse Lea kad je od njega uo:
Imam uteeno kojih dvije tise dolora kojima se moete posluit za klaenje, massa.

Kada se oporavio od oka,massa Lea doslovce je zgrabio ruku svoga uvjebavatelja i

snano je potresao,zadavi asnu rije da e George Kokoti dobiti svaki cent koji on
zaradi u opkladama u kojima uloi njegov novac.
To e sigurno udvostruiti! izjavi massa. Oklijevao je:
Mome, a to e ti uiniti s etiri tisue dolara?
U tome trenutku George Kokoti odlui da na kocku stavi jo vie, otkrit e zbog ega je
tedio tako dugo i tako ustrajno.
Massa, nemojte me krivo svatit, ja o vama mislim samo najbolje, massa, ali ja i Tilda tako
smo razgovarali, i, massa, mi odluili da emo pokuat vidit oemo li sebe i djecu nau mo
otkupit od vas pa ostatak ivota provest slobodni!
Videi da se massa Lea oigledno zaprepastio, George Kokoti opet ga preklinjae:
Bogom vas molju, nemojte nas krivo svatit, massa ...
Ali tada, u jednom od najljepih trenutaka u ivotu Georgea Kokotia, massa Lea je rekao:
Mome, rei u ti kakve su moje namjere u pogledu ove borbe s pijevcima na koju idemo.
Odluio sam da mi ovo bude posljednji veliki susret. Ne znam je li tebi jasno da je meni
sedamdeset i osam godina.Ve se vie od pedeset godina mrcvarim i gnjavim svake sezone
uzgajanjem i nastupima s tim pijevcima. Sit sam toga. Posluaj me! Rei u ti neto,
mome! Sa svojim udjelom u glavnom zgoditku i sporednim opkladama, mislim da u
dovoljno dobiti da sebi i eni sagradim novu kuu,nikakav veliki dvorac kao to sam
svojedobno elio, samo pet,est soba, ali novu kuu, samo to nam je potrebno. I nisam na
to mislio sve dok ti to maloprije nisi spomenuo, ali tada vie nee biti razloga da drim
cijelu gomilu vas nigera i da se moram za vas brinuti. Dovoljne su Sarah i Malizy za
kuhanje i obraivanje lijepa vrtia kojim emo se prehranjivati, a imat u dovoljno novca u
banci da nikada nikoga neu morati nizato moliti
Georgeu Kokotiu zastajao je dah dok je massa Lea nastavljao:
Zato me dobro sluaj, mome! Svi ste me vi dobro sluili i nikada mi niste zadavali jada.
Pobijedit emo u ovoj borbi pijevaca, obojica emo barem udvostruiti svoj novac, jest, a ti
e mi dati ono to e imati, etiri tisue dolara i stvar je rijeena! A zna isto toliko dobro
kao ja da vi nigeri vrijedite dvaput toliko! Znade, nikada ti nisam to rekao, ali jednom mi
je samo za tebe onaj bogati Jewett nudio etiri tisue, a ja sam ga odbio! Da, i tako ete svi
vi moi ivjeti slobodno, ako je to ono to elite!
Georgea Kokotia odjednom obliju suze, baci se u zagrljaj masse Lea koji se zbunjeno
makne u stranu:
Oh, gospodne, massa, vi ne znate to govorite! Mi tolko mnogo oemo bit slobodni!
Odgovor masse Lea bio je neobino trpak:
Dakle, ne znam to ete vi nigeri raditi kad budete slobodni i ne budete imali nikoga da se
za vas brine. Ali znam da e moja ena udariti u vraku dreku, jer ovo je isto kao da vas
putam besplatno. Ti vraga, samo onaj momak, kova Tom, vrijedi dobre dvije tisue i
petsto, a povrh toga mi zarauje dobre novce!
Massa grubo odgurne Georgea Kokotia.
_Tornjaj se, nigeru, prije nego se predomislim! Ti vraga! Sigurno sam lud! Ali nadam se da
e tvoja emska i majka i ostatak vas nigera vidjeti da nisam zao kao to oni, znadem,
uvijek o meni govore!
O, nikako, nikako, massa, hvala, massa!
George Kokoti odbrza natrag dok se massa Lea ustro uputi cestom prema velikoj kui.

Sad je George vie nego ikada alio to je uope dolo do unog sukoba s Matildom. Sad je
odluio da e biti najbolje da svoju pobjedonosnu tajnu zadri za sebe te da Matildi, svojoj
majci Kizzy i cijeloj obitelji priredi sveope iznenaenje vijeu da su slobodni. Meutim,
ta tajna samo to nije iz njega prsnula, u vie mahova zamalo ju je saopio Tomu, ali bi se
onda uvijek u posljednji tren predomislio, jer ma kako Tom bio postojan mukarac, bijae
tako vezan uz mamu i uz baku da bi ih mogao uputiti u tajnu i time bi sve bilo
upropateno. To bi isto tako potaklo medu njima vrlo kakljivo pitanje, naime, po onomu
to je rekao massa, morat e ostaviti seku Sarah, miss Malizy i striku Pompeya, iako su oni
bili isto tako lanovi obitelji kao svi ostali.
Tako se tokom tjedana koji su preostali do natjecanja George Kokoti, sahranivi svoju
tajnu u dubini, duom i tijelom bacio na to da izvjeti do posvemanjeg savrenstva
probranih osam borbenih pijevaca, koji su se sada mirno vozili u svojim pjetlarnicima iza
njega i masse Lea u velikim kolima, graenim po nacrtu, to su se truckala nou po
samotnoj cesti. Na mahove se George Kokoti pitao o emu razmilja massa Lea, jer je bio
neobino utljiv.
U ranu zoru ugledae aroliku svjetinu, koja je u tako rani sat ne samo preplavila prostor
za borbene pijevce nego se prelila i na susjedni panjak, koji su brzo prekrivala druga kola,
zaprege, taljige, karuce te zadahtane mazge i konji.
Tooom Lea! uzvikne skupina siromanih bijelaca kad ugledae massu kako silazi iz
svojih golemih kola.
Ajde pa im pokai, Tooome!
Dok je namjetao svoj crni polucilindar, George Kokoti vidje kako im massa prijateljski
klima glavom, ali ide dalje. Znao je da massa lebdi izmeu ponosa i zbunjenosti uslijed
svoje slave medu siromanim bijelcima.Naime, poslije pola stoljea, koliko se bavio
uzgojem borbenih pijevaca, massa Lea prerastao je u legendu, u svakome mjestu u kojem
su se vodile borbe pijevaca, jer se inilo da ak i u dobi od sedamdeset osam godina s
nesmanjenom vjetinom nastupa s pticama u borilitu za pijevce.
George Kokoti jo nikada nije uo takvu halabuku krijetanja borbenih pijevaca kao onda
kad je poeo raspremati stvari za borbu. Rob uvjebavatelj zaustavi se kraj njega pa mu u
prolazu ree da meu ruljom ima mnogih koji su danima putovali iz drugih drava, ak i iz
daleke Floride. Dok su razgovarali, George Kokoti se ogledavao i ustanovio da je
uobiajeni prostor za gledaoce vie nego udvostruen, ali po njemu su ve vrvjeli ljudi koji
su sebi htjeli osigurati sjedite. Meu onima koji su stalno promicali pokraj kola vidio je
toliko nepoznatih koliko i poznatih bijelih i crnih lica. Osjeti ponos kad su mnogi, iz jedne i
druge rase, njega oigledno prepoznavi, obino tada gurkali laktom svoje pratioce i
doaptavali se.
agor uzbuenja te puste svjetine dosegao je jo vei stupanj kada u borilite za pijevce
dooe tri suca, te poee mjeriti i oznaivati poetne crte. Zau se nov amor kad je neiji
pijevac otprhnuo pa stao bijesno napadati ljude koji su mu se nali na putu, ak je zaplaio
psa, dok ga nisu opkolili i uhvatili. A galama svjetine rasla je kako bi god stizao koji u tom
kraju uveni uzgajatelj borbenih pijevaca, a oni ga prepoznavali, pogotovu ona osmorica
koji e se takmiiti protiv pokrovitelja susreta, masse Jewetta i Russella.
Nikad nisam vidio nijednog Engleza,a jesi l' ti? zau George Kokoti kako jedan
siromaan bijelac pita drugoga,koji ree da nije ni on.

Takoer je uo razgovore o bogatstvu plemenitoga Engleza, koji ne samo da ima golem

posjed u Engleskoj ve i bogata imanja u mjestima zvanim kotska, Irska i Jamaica. I jo je
uo kako se massa Jewett ponosno hvali svojim prijateljima da je njegov gost poznat po
tomu to sa svojim pticama nastupa bilo kada, bilo gdje, protiv bilo kakvog takmaca, za
bilo koju svotu.
George Kokoti sjeckao je nekoliko jabuka na komadie da nahrani ptice kad odjedanput
buka svjetine preraste u urlanje. Uspravivi se brzo u kolima, prepozna laganu koiju s
baldahinom to se primicala.Vozio ju je crni koija masse Jewetta, uvijek bezizraajna
lica.Otraga su sjedila dva bogata masse, smjekala su se i mahala gomili koja ih je tako
silno zapljuskivala da su rasni konji s tekom mukom napredovali. A nedaleko iza njih
kretalo se est kola, krcatih visokim pjetlarnicima.
Prva kola vozio je bijeli uvjebavatelj masse Jewetta kraj kojega je sjedio mravi bijeli
ovjek iljasta nosa, njega je plemeniti bogati Englez,uo je George Kokoti kako netko u
blizini vie ,dovezao ak preko oceana samo da mu njeguje ptice.
Ali neobino odjeveni, zdepasti engleski plemi niska rasta i rumena lica postao je arite
panje uzbibane gomile, dok se uz massu Jewetta vozio u laganoj koiji. Obojica su od
glave do pete djelovali kao znaajni, gospodstveni muevi to su i bili. Samo se inilo da
Englez pokazuje trunku vie prezira i nadmenosti prema moru svjetine.
George Kokoti prisustvovao je mnogim borbama pijevaca, i zato se ponovo latio posla,
masiranja ptijih kandica i krila,jer je iz iskustva znao da e po raznim glasovima iz
gomile i bez gledanja razabrati to se dogaa. Uskoro se sudac prodere da uutka
podrugljivu dreku, zviduke i neobuzdano potcikivanje, to je bilo znak da su mnogi u
gomili ve dobrano povukli iz boce.
Onda zauje prvu najavu:
Gospodin Fred Rudolph iz Williamstowna nastupa sa svojom crvenom pticom protiv
pjegavog sivca sira C. Erica Russella iz Engleske. Zatim:
Primaknite pijevce kljun' do kljuna! A onda:
Pustite pijevce!
A klicanje gomile nakon kojega je odjednom uslijedio prestravljeni muk, uvjerilo ga je
jasno kao da i sam gleda, da je u borbi brzo pobijedila Englezova ptica.
Dok je svaki od osam izazivaa redom nastupao sa svojim nizom od pet ptica, as protiv
ptice masse Jewetta, a onda protiv Englezove, George Kokoti jo nikada u ivotu nije uo
toliku halabuku pojedinanih opklada,a s borbama u borilitu esto su se mjerila
nadmetanja rijeima izmeu svjetine i sudaca koji su im dovikivali da se stiaju. Tu i tamo
bi iz glasova gomile zaokupljeni George Kokoti doznao kako su obje ptice ozbiljno
ozlijeene, pa suci obustavljaju borbu, da bi im vlasnici mogli pruiti pomo prije nego
nastave borbu. George je po osebujnoj vici gomile svaki put tono znao kada bi bila
poraena ptica kojega od dvojice bogataa, to nije bilo esto, i uzrujano se pitao kada e
doi red na massu Lea. George je zakljuio da su suci jamano odredili redoslijed izazivaa
izvlaei iz eira imena napisana na ceduljici.
Tako bi rado gledao barem neto od istinske borbe, ali na kocki bijae toliko mnogo. Nee
prekinuti masiranje, niti na trenutak. Letimino pomisli na ono pravo bogatstvo u novcu,
od kojega neto bijae njegova dugogodinja uteda, to e massa upotrijebiti za opkladu
upravo na ove ptice kojima je on sad njeno trljao miie. Iako e od njih nastupiti samo

pet odabranih, nije se moglo pogoditi kojih, pa je stoga svaki od osam pjetlia morao biti u
savrenoj tjelesnoj pripravnosti.
U svome ivotu George se nije esto molio,ali sada moljae. Pokuavao je zamisliti izraaj
na Matildinu licu,najprije kada se vrati pa joj u kecelju saspe njihov novac,barem
udvostruen, a zatim kada je zamoli da okupi cijelu obitelj pa im najavi da su slobodni.
Tad zauje suev povik:
Slijedeih pet ptica izazivaa vlasnitvo su gospodina Toma Lea iz kotara Caswell, koji e
osobno nastupati s njima!
Georgeu srce skoi u grlo! Nabivi polucilindar na glavu skoi iz kola, znajui da e massa
sada doi da izabere svoju pticu.
_Tooooom Lea!
Zau kako to ime izvikuju siromani bijelci, nadglasavajui buku svjetine. Onda se
razlijegnu promukli buntovni usklici, a iz gomile nahrupi skupina ljudi i opkoli massu.
Doavi do kola usred njih, on obavije dlan oko usta i u halabuci drekne Georgeu u uho:
Ovi momci e nam pomoi da ih prenesemo do borilita za pijevce.
Svaam, massa.
George prui massinim pratiocima,siromanim bijelcima,osam pjetlarnika, a u mislima mu
sine kako se u svojih trideset i sedam godina nastupa s borbenim pijevcima nikada nije
prestajao diviti posve oputenom i spokojnom dranju masse Lea u tako napetim
trenucima kao sada.
Onda svi urno otkoraaju izmeu svjetine prema borilitu za pijevce, massa Lea je nosio
blistavu tamnoutu pticu,koju je izabrao za prvi nastup,a na zaelju je iao George Kokoti,
nosei pletenu koaru s lijekovima za sluaj ozljede, koe sa zejeg donjeg trbuha, svjee
brljanovo lie, glicerin, klupko pauine i terpentin. to su se vie primicali borilitu
pijevaca, probijali su se sve tee, laktarei se i gurajui, u uima su im odzvanjali pijani
povici: Toom Lea!, a kadto i Ono je njegov niger George Kokoti!
George je na sebi osjeao njihove oi kao da su to prsti i taj je osjeaj bio ugodan, ali je i
dalje koraao i gledao ravno preda se, nastojei da djeluje isto onako hladnokrvno kao
massa.
A tada George Kokoti ugleda niskog, zdepastog plemenitog Engleza kako nehajno stoji
pokraj borilita za pijevce, drei velianstvenu pticu u lijevoj ruci, dok su mu oi paljivo
odmjeravale njihovu malu povorku koja je pristizala s pticama izazivaima. Izmijenivi
kratki naklon glave s massom Lea, Russell poloi svoju pticu na vagu, a sudac izvikne:
Pet funti i petnaest unca!
Srebrnkastomodro perje lijepe ptice ljeskalo se i prelijevalo na sunanom svjetlu.
Tada istupi massa sa svojom tamnoutom pticom, koja bijae posebna miljenica Georgea
Kokotia. Bila je snana i divlja, vrat joj se izvijao kao u zmije egrtue, oi su joj ubojito
sjale, kipjela je od udnje da je puste. Kada je sudac izviknuo:
Ravno est funti! a navijai, pripiti siromani bijelci uskliknu kao da ta unca vie znai da
je borba ve dobijena.
Tooooome Lea! Pokai onomu Britancu, Toome! Reklo bi se da je vrlo uobraen! Oitaj
mu dobru bukvicu!
Bijae jasno da su navijai masse Lea dobrano nakresani, i George Kokoti vidje tamno
crvenilo zbunjenosti na licu masse i Engleza koji su, pravei se da to ne uju, kleali da
svojim pticama privrste eline ostruge. Ali povici postadoe sve glasniji i suroviji:

Nastupa li on s pjetliima ili patkama?

Ne, ono su pjetlii to plivaju!
Daa! On ih hrani ribom!
Englezovo lice bijae bijesno. Sudac se ustrao naprijed,nazad, srdito maui rukama,
viui:
Gospodo! Molim vas!
Ali podrugljivo cerekanje postade jo glasnije, a doskoice zajedljivije:
to li e mu crveni kaput? Nastupa li on i s lisicama?
Nee, previe je spor, gega se kao oposum!
Prije kao abetina!
A meni izgleda kao pas krvosljednik!
Massa Jewett udalji se krupnim koracima, bijesno stane pred suca, rukama je mlatarao po
zraku, ali je njegov glas zaguilo skandiranje:
Toommme Lea! . . . Toommmme Lea!
Sad se i glavni suci pridrue sucu za taj susret, sudarali su se tamo amo, lamatali rukama,
zamahivali pesnicama i reali bez prestanka:
Borba pijevaca e se prekinuti ako ne zavlada tiina!
Ako to elite, onda samo nastavite!
Polako stanu jenjavati pijani povici i smijeh. George Kokoti vidje da je lice masse Lea
iskrivljeno od neugodnosti te da su Englez i massa Jewett blijedi kao krpa.
Gospodine Lea! kada je Englez glasno i odsjeno prosiktao te rijei, gomila gotovo
odmah utihne.
Gospodine Lea, obojica ovdje imamo velianstvene ptice. Biste li mi se htjeli pridruiti u
posebnoj otvorenoj opkladi?
George Kokoti je znao da svaki od stotinu prisutnih osjea kao i on da se iza Englezove
prividne uglaenosti krije osvetoljubivost i prezir. Vidio je kako je massina ija odjednom
pocrvenjela od gnjeva.
Poslije nekoliko sekundi uslijedi odrjeit odgovor masse Lea:
To e mi odgovarati, gospodine. to predlaete?
Englez je oklijevao. inilo se da prije nego to e progovoriti razmatra prijedlog.
Hoe li biti dovoljno deset tisua dolara?
Pustio je da se gomilom zatalasa val uzdisaja, a onda je rekao:
To jest, ako imate toliko povjerenja u mogunosti svoje ptice, gospodine Lea.
Gledao je massu, a njegov slabi smijeak bijae oigledno preziran.
Kratkotrajnu buku i huku svjetine brzo zamijeni mrtva utnja, oni koji su sjedili, sad
poustajahu. Georgeu Kokotiu se uini da mu srce prestaje kucati. Kao u udaljenoj jeki uo
je izvjetaj miss Malizy da missis Lea bjesni, jer onih pet tisua to ih je massa digao s
banke bijae polovica njihove ivotne uteevine. Stoga je George Kokoti znao da
massa Lea ne moe pokriti tu opkladu. Ali to je drugo mogao uiniti a da se do krajnosti
ne obruka pred svjetinom u kojoj su se nalazili gotovo svi njegovi znanci? Dijelei agoniju
svoga masse, George Kokoti nikako ga nije mogao pogledati. inilo se da je prola itava
vjenost, a onda George posumnja je li dobro uo.
Glas masse Lea bijae napet:
Gospodine, biste li to udvostruili? Dvadeset tisua!

Cijela gomila stade s nevjericom klicati, ukati, zibati se. Sav uasnut George Kokoti
shvati da ta svota predstavlja sve to massa Lea ima na svijetu, njegov dom, njegovu
zemlju, njegove robove i utedu Georgea Kokotia. Na Englezovu licu vidje izraz potpune
zapanjenosti, ali se brzo sabrao, pa mu je sada lice bilo smireno i mrko.
Pravi sporta! povie on te prui ruku massi Lea.
Opklada vrijedi, gospodine! Pustimo u zrak pijevce!
A onda George Kokoti odjednom shvati,massa Lea je znao da e njegova velianstvena
tamnouta ptica pobijediti. Ne samo da e se massa u tren oka obogatiti, nego e ga ta
kljuna pobjeda zauvijek pretvoriti u herojsku legendu za sve siromane bijelce, simbol da
je mogue izazvati i pobijediti ak i snobovskog bogatog massu plave krvi! Nitko od njih
nikada vie nee moi dizati nos pred Tomom Lea!
Sada su massa Lea i Englez bili nagnuti na suprotnim stranama borilita za pijevce, a
Georgeu Kokotiu se inilo da mu u tom djeliu sekunde mozgom prolazi cijeli ivot
massine ptice. Jo dok je bio mladac odmah je privukao njegovu panju svojim brzim
refleksima, a kad je bio jednogodinjak, od zloe je neprestano pokuavao napadati druge
pijevce kroz rupice u pjetlarnicima,a kada su ga nedavno povukli iz borika, u hipu je
gotovo ubio staroga pijevca za mamac prije nego su ga uspjeli zaustaviti. Massa je
izabrao tu pticu jer je znao koliko je bistra, ratoborna i dvolina. Samo za djeli sekunde
Georgeu Kokotiu ponovo se uini da uje ogorenu Matildu:
Ti si jo ludi od masse! Najgore to mu se moe dogoditi jes da jopet bude siromana
fukara, al ti zbog nekakih pijevaca stavlja na kocku slobodu itave svoje obitelji!
Onda istupe tri glavna suca, pa se jednoliko rasporede oko borilita za pijevce. Sudac za taj
susret mekoljio se kao da stoji na jajima. Atmosfera bijae napeta, jer su svi prisutni znali
da e biti svjedoci neega o emu e pripovijedati do kraja ivota.George Kokoti vidje
kako njegov massa i Englez dre uza zemlju svoje ustreptale ptice. Obojica su digla glave
da motre sueve usne.
Pustite pijevce!
Srebrnkastoplavi i tamnouti pijevac prhnu jedan prema drugome, estoko se sudare i
odskoe unatrag. Doekavi se na noge, obojica se u trenutku ponovo nau u zraku, borei
se da jedan drugome razderu one dijelove koji su presudni za ivot. Udarajui kljunovima,
sijevajui ostrugama,kretahu se oni zasljepljujuom brzinom i napadahu s takvom
divljinom kojoj je George Kokoti rijetko vidio ravnu u sukobu bilo koja dva pjetlia u
borilitu. Odjednom je ozlijeen Englezov srebrnkastoplavi pijevac, massina ptica zarinula
mu je ostrugu duboko u kost na krilu, izgubie ravnoteu. Obojica su se borila da iupaju
zarinutu ostrugu, podmuklo kljucajui jedan drugome glavu.
Ubacite se! Na trideset sekundi!
Tek to je sudac to povikao, i Englez i massa Lea uskoe u borilite. Izvukavi ostrugu,
obojica su lizala raskutrano perje na glavama svojih ptica dok ga nisu zalizali, a onda ih
postave natrag na poetnu crtu, ovaj put drali su ih za repove.
Spremite se ... Pustite pijevce!
Opet se pijevci sudare podjednako visoko u zraku, oba para ostruga pokuavahu zadati
smrtonosni udarac, ali bez uspjeha, prije nego to su se sruili na tle. Massina ptica je
nasrtala, nastojei izbaciti neprijatelja iz ravnotee, ali engleska ptica sjajno je zavaravala s
boka, izmami klicanje svjetine kad massina ptica bez uspjeha proia punom brzinom kraj
nje.Prije nego to se vrtoglavo zaokrenula, engleski pijevac navali na nju,bijesno se

skotrljae na zemlju, a onda se ponovo osove na noge, jarosno se tukui kljunom uz kljun,
odvajajui se, mlatei jedna drugu snanim udarcima krila iznad uskomeanih nogu to su
nemilice zamahivale. Ponovo se vinu u zrak, opet padnu, te se na zemlji jo bjenje uhvate
ukotac.
Zau se uzvik! Engleska ptica je okrvarila massinu. Na grudima massine ptice ukae se
tamna mrlja koja se sve vie irila. Ali se massin pijetao silovito okomi na neprijatelja i
udarae ga krilima sve dok nije posrnuo, a tad skokne iznad njega da ga dotue. Ali
engleska ptica opet velianstveno une, izmakne se i pobjee. George Kokoti jo nikada
nije bio svjedokom tako nevjerojatno brzih refleksa. Ali tada massina ptica nasrne tako
snano da obori englesku pticu nauznak.
Dvaput je pogodi u grudi, procuri krv, ali engleska ptica uspije odleprati uvis i spusti se
pogodivi massinu pticu u iju.
George Kokoti prestade disati dok su zakrvavljene ptice nasrtale i kruile sputene glave.
Svaka je traila kakav otvor. U iznenadnom zasljepljujuem komeanju engleska ptica
savladala je massinu, mlatila je krilima, probadala ostrugamaKrv je sve jae tekla, a onda
massina ptica, nevjerojatno, prhne uvis, a kada se spusti zarinuvi ostrugu u srce engleske
ptice, skljoka se u hrpu perja, iz kljuna joj je liptala krv.
To se odigralo tako brzo da je,inilo se, prola sekunda prije nego to se digla gromoglasna
buka. Ljudi su zajapurenih lica skakali gore,dolje, vritei:
Toom! Toom! Uspio je!
George Kokoti izvan sebe od sree vidje kako se skupljaju oko masse, pljeskaju ga po
leima i stiskaju mu ruku.
Toom Lea! Toom Lea! Tom Lea!
Mi emo bit slobodni,slobodni, razmiljao je George Kokoti bez prestanka.inila mu se
nevjerojatnom, neshvatljivom istina koju e uskoro saopiti svojoj obitelji. Primijeti kako
je Englez izboio vilicu da podsjeae na buldoga.
Gospodine Lea!
Vjerojatno nita drugo ne bi moglo tako brzo utiati gomilu.
Englez krene i zaustavi se na koja tri metra od masse. Ree:
Vaa se ptica sjajno borila. Mogla je pobijediti bilo koja. Ovo je najsavreniji par to sam
ga ikada vidio. ujem da ste vi sportskoga duha pa biste svoju dobit mogli uloiti u
slijedei susret naih ptica.
Massa Lea stajae blijeda lica.
Nekoliko sekundi kasnije jedini glasovi koji su se uli bijahu kljucanje i krijetanje
borbenih pijevaca zatvorenih u pjetlarnike, dok su natisnuti ljudi pokuavali dokuiti
mogunosti dvaju borbenih pijevaca koji e se boriti za osamdeset tisua dolara, s time da
pobjednik sve odnese.. .
Glave se okrenu prema massi Lea.Djelovao je zgranuto, nesigurno.U djeliu sekunde
pogled mu okrzne Georgea Kokotia koji je grozniavo pruao pomo ranjenoj ptici.
George Kokoti zaprepastio se isto toliko kao ostali zauvi svoj glas:
Vae tice e potu sve krilate stvore, massa!
More bijelih lica zatalasa se prema njemu.
uo sam da va odani tamnokoac spada u najbolje uvjebavatelje, ali ne bih se previe
pouzdao u njegov savjet. Ja imam i drugih vrlo dobrih ptica.

Te rijei su zvuale kao da bogati Englez na svoj maloprijanji gubitak gleda kao na
gubitak u igri s klikerima, kao da se igra s massom Lea.
Onda massa Lea ree promiljeno, sveano:
Da, gospodine.Kao to vi predlaete,sa zadovoljstvom u ovu svotu uloiti u drugi okraj.
Slijedeih nekoliko minuta pripremnih radova prou Georgeu Kokotiu kao u magli.
Gomila koja ih je opkoljavala nije od sebe dala ni glasa. Bijae to neuveno! George Kokoti
je svim srcem odobravao potez masse Lea. Ovaj je kaiprstom pokazao pjetlarnik s pticom
kojoj je George Kokoti nadjenuo nadimak.
Sokol, svaam, massa ,dahne on. Tono je poznavao sklonost te ptice da kljunom zgrabi
neprijatelja i tako ga dri dok ga ree ostrugama.
Bit e to protumjera za ptice koje su uvjebane da vjeto zavaravaju,to je, kako je
pokazala preanja borba, bila znaajka Englezovih ptica.
Zibajui Sokola u naruju, massa Lea poe onamo gdje je Englez drao vrstu tamnosivu
pticu. Obje ptice bile su teke ravno est funti svaka.
Kad odjekne povik: Pustite pijevce! i uslijedi oekivani siloviti sraz, obje ptice, namjesto
da prhnu uvis, izmjenjivahu bijesne udarce krilima, i George Kokoti je uo kako Sokol
mlati kljunom nastojei vrsto zgrabitikadli se u toj bitki u njega divljaki zarine
engleska ostruga. Massina ptica posrne, glava joj je na trenutak mlitavo visila prije nego se
skljokala, dok joj je iz otvorena kljuna curila krv.
O, gospode! O, gospode! O, gospode!
George Kokoti izjuri odbacivi ljude u svom naletu u kruno borilite za pijevce.
Cmizdrei kao malo dijete, podigavi oigledno nasmrt ranjenog Sokola, sisao mu je iz
kljuna zgruanu krv, dok je ptica slabo podrhtavala, ugibajui u njegovim rukama. S
mukom se odri na nogama, a oni koji su mu stajali najblie ustuknu pred njegovim
oajnikim vapajem dok je teturao kroz gomilu prema kolima, nosei u rukama uginulu
pticu.
A tamo,kraj borilita skupina plantaera divljaki je pljeskala po leima Engleza i massu
Jewetta te im estitala. Svi su okrenuli lea utuenoj osamljenoj pojavi masse Lea koji je
stajao kao u zemlju ukopan i ledenim pogledom buljio u krvave mrlje u borilitu za pijevce.
Naposljetku se sir C. Eric Russell okrene i pode prema massi Lea. Massa Lea polako die
pogled.
to vi kaete? promrmlja on.
Kaem, gospodine, da ste danas imali lo dan. Massa Lea prisili sebe na slab osmijeh.
U pogledu opklade,ree sir C. Eric Russell. naravno, nitko ne nosi toliku svotu u depu.
Zato sutra ne bismo obraunali? Recimo, negdje tokom popodneva...
On zastane.
Poslije aja, u kui gospodina Jewetta. Massa Lea ukoeno kimne glavom:
Da, gospodine.
Povratak kui trajao je dva sata. Ni massa ni George Kokoti nisu govorili ni rijei. Bijae to
najdua vonja u ivotu Georgea Kokotia. Ali nije bila dovoljno duga, jer kola napokon
udu na prilazni odvojak . . .
Kada se massa Lea sutradan u sumrak vratio od masse Jewetta, nade Georgea Kokotia
kako u spremitu mijea obrok pjetliima. Tamo je proveo najvei dio vremena otkako su
ga prethodne noi Matildini vrisci, jecaji i dreka naposljetku otjerali iz njihove kolibe.
George ,ree massa, moram ti rei neto ozbiljno.

Zastao je traei rijei.

Ne znam kako da ti to kaem. Ali ti ve zna da nemam ni izdaleka toliko novaca koliko
ljudi misle. Zapravo, osim nekoliko tisua u novcu, sve to imam je kua, ova zemlja i vas
nekolicina nigera.
On e nas prodati, nasluti George.
Nevolja je u tomu,nastavi massa,to je sve to tek polovica onoga to dugujem onom
prokletom kujinom sinu. Ali, on mi je predloio rjeenje Massa je ponovo oklijevao.
uo si ga kada je rekao to je o tebi uo. A danas je rekao da je vidio kako si vjeto
uvjebavao obje ptice koje su nastupile Massa duboko udahne zrak. George suzdra
dah.
Dakle, rekao bih da on mora zamijeniti uvjebavatelja kojega je prije kratkog vremena
izgubio tamo u Engleskoj,pa misli da bi bilo zgodno ako dovede natrag crnoga
uvjebavatelja.
Massa nije mogao pogledati u Georgeove oi, koje bijahu ispunjene nevjericom. Glas mu
postade odsjeniji:
Da ne razvlaimo tu svinjariju, smatrat e da sam mu platio dug ako mu dam svu gotovinu
koju imam, prvu i drugu hipoteku na kuu, i ako bude koristio tvoje usluge u Engleskoj sve
dok ne izui nekoga drugoga. Kae da to nee trajati vie od dvije godine.
Massa se prisili da pogleda Georgeu Kokotiu u oi.
Ne mogu ti rei koliko mi je ao zbog toga, GeorgeNemam nikakvog izbora. Jo me olako
i pustio. Ako to ne uinim, propast u, i sve ono za to sam oduvijek radio.
George nije mogao izustiti ni rijei. to je mogao rei? Na koncu konca, bio je samo massin
rob.
Znam da si i ti satrven, pa ti namjeravam nadoknaditi gubitak. Stoga ti sada dajem svoju
rije da u se dok tebe ne bude brinuti za tvoju enu i djecu.A onaj dan kad se kui
vrati
Massa Lea zastane, gurne ruku u dep i izvue je. U njoj je bio savijeni papir, koji on razvije
i gurne pred Georgea Kokotia.
Zna li to je ovo? Noas sam to napisao. Gleda svoj dokument koji e te punopravno
osloboditi, mome! Drat u ga u svome sefu i predati ga tebi onoga dana kad se vrati!
Nakon to je na tren buljio u tajanstveni natpis koji je pokrivao vei dio bijelog etvrtastog
lista papira, George Kokoti i dalje se borio da nadvlada bijes.
Massa,mirno e on,eo sam iskupit slobodu svih nas! Sad je propalo sve to sam imo, a
vi mene aljete negdi preko vode daleko od moja ena i djeca. Kako to da ne moete barem
njih oslobodit, sada, a mene ondak kada se vratim?
Oi masse Lea se suze.
Ne mora mi govoriti to u uiniti, mome!Nisam ja kriv to si izgubio onaj novac!
Ionako sam ti ve previe ponudio, to je nevolja s vama nigerima! Savjetujem ti da pripazi
to blebee!
Massino lice je porumenjelo:
Da mi nisi ovdje cijeli ivot, ja bih smjesta prodao tvoju guzicu!
George ga pogleda, a onda zakima glavom:
Ako vam ita znai cijeli moj ivot, massa, kako to da mi ga upropaujete?
Massino lice se namrgodi.
Spakuj sve to eli ponijeti sa sobom! U subotu e otputovati u Englesku.

104. POGLAVLJE
Kada je otiao George Kokoti, a s njim njegova srea, moda i sranost, dobra kob masse
Lea i dalje je jenjavala.Najprije je naredio Malom Georgeu da cijeli dan vodi brigu o
pjetliima, ali ve koncem treeg dana massa je neke posude za vodu u nastambama
pjevia naao prazne, pa je sa strahovitim prijetnjama otpravio bucmastog sporog Malog
Georgea. Zatim na taj posao prebaci najmlaeg momka, devetnaestogodinjega Lewisa,
koji je dotad radio u polju.Pripremajui se za nekoliko preostalih susreta pijevaca te
sezone, massa Lea sada bijae prisiljen da sam preuzme veinu uvjebavanja pred borbu i
obuku,jer Lewis naprosto jo nije znao kako se to radi.Pratio je massu na razna takmienja
u krajini, a svakoga takvoga dana ostatak obitelji sakupio bi se naveer i oekivao Lewisov
povratak da uje to se dogodilo.
Massine ptice izgubile su vie borbi nego to su ih dobile, uvijek im je govorio Lewis, a
poslije kratkog vremena izjavi da je uo ljude kako otvoreno govore da Tom Lea pokuava
uzajmiti novac da bi se mogao kladiti.
Reko bi da je malo takih koji oedu govorit s massom. Samo mu dobace koju rije ili mu
urno mahnu rukom pa produlje i ko da on ima kugu.
Da, a ta je kuga zato to oni sad znadu da je on siromaan, ree Matilda.
Uvijek je on bijo najobinija siromana fukara! otresito e seka Sarah.
Cijeli robovski sokak je znao da se massa Lea gotovo svakoga dana opija kao uskija,
izmeu dreavih zadjevica s missis Lea.
Onaj starac nikada jote nije bijo vako zloest!ree jedne noi miss Malizy svojim
sudruzima, koji su je sumorno sluali.
Dolazi u kuu i ponaa se ko prava pravcata zmija,a dere se i suje ako ga missis samo
pogleda. A cijeli dan kada njega nema, ona plae da nikada vie ne eli ni ut za nikake
pijevce!
Matilda je sluala, sva srvana od plaa i molitava otkako je otiao njezin George Kokoti.
Pogledom letimino obuhvati njihove dvije kerke djevojurke i est snanih odraslih
sinova, od kojih su sada ve trojica imala ene i djecu.Onda joj se pogled zaustavi na Tomu,
njezinome sinu kovau, kao da bi eljela da on neto kae. Ali umjesto njega se javi Lilly
Sue, Virgilova nosea ena, koja. im je dola u kratku posjetu s oblinje plantae Curry na
kojoj je ivjela. Glas joj je bio nabijen strahom:
Ja ne poznajem vaega massu dobro ko vi, ali osjeam da e on uinit neto grozno, to je
sigurno ko to da se rodijo.
Nastupi tiina, nitko nije htio izrei svoje strepnje, barem ne naglas.
Sutradan poslije doruka miss Malizy urno se odgega iz kuhinje u kovanicu.
Massa ti je poruijo da mu osedla konja i da mu ga dovede pred glavni ulaz,Tome,
pourivala ga je ona, a njezine velike oi bijahu oigledno vlane.
Tako ti boga, molim te pouri, jerbok ono to on govori jadnoj missis zbiljam je
nepristojno.
Bez rijei Tom uskoro privee osedlana konja za dovratnik,a ba kada je htio zaokrenuti
iza velike kue, kroz prednja vrata istetura massa Lea. Lice mu bijae ve zajapureno od
pia kada se s mukom uspentrao na konja, pa odgalopirao njiui se u sedlu.

Tom je kroz poluotvoreni prozor mogao uti kako missis Lea plae kao da e joj srce pui.
Bilo mu je neugodno zbog nje pa preko stranjeg dvorita produi u svoju kovanicu. Tek
to je poeo udarati po tupoj otrici pluga da je nailji, kadli ponovo doe miss Malizy.
Tome,ree ona ,kaem ti ja, reklo bi se da e s massa ubit ako vako nastavi, ovjeku je
blizu osamdes godina.
Ako oete znat istinu, miss Malizy, odvrati on ,ja mislim da to zapravo i pokuava.
Massa Lea vratio se negdje sredinom poslijepodneva u pratnji nekog bijelca na konju, a sa
svojih osmatranica u kuhinji, odnosno u kovanici, miss Malizy i Tom s iznenaenjem
vidjee da njih dvojica nisu sjahala ni ula u veliku kuu da se osvjee i zajedniki neto
popiju, kao to je massa ranije uvijek postupao prema svojim gostima. Umjesto toga
potjerae konje kasom niz cestu prema prostoru za borbene pijevce. Niti pola sata kasnije
Tom i miss Malizy opaze posjetioca kako urno jae natrag, sam, stiui pod miicom
preplaenu borbenu kokicu koja je kvocala, a Tom je bio ispred kovanice te je na trenutak
izbliza osmotrio bijesan izraaj na licu ovjeka koji je projahao pokraj njega.
Te noi na uobiajenom skupu robovskog sokaka Lewis im ispria to se zapravo dogodilo.
Kad ja ujo da dolaze konji,ree on ,najprija sam se pred massom pravijo da radim, a
ondak sam se povuko iza nekakog grmlja jerbo sam znajo da odandi moem sve ut i vidit.
Daklem, poslije mnogo vruega cjenkanja pogodili su se o sto dolora za onu borbenu
kokicu koja je sjedila na gnijezdu jaja. I vidim kako ovjek izbroji novce, a ondak je massa
iopet prebrojijo prija nego to ih je strpo u dep. Ba poslije toga poejo je nesporazum,
jerbo je ovjek reko da mora dobit i jaja ispod koke. Daklem, poe massa sovat ko da je
poludijo! Zatri se, zgrabi koko pa zgazi i razbije ono gnijezdo jaja u kau! Njih dvojca
umalo su se potukla kad odjednom oni drugi ovjek dovati koko i skoi na svojega konja
viui da bi massi glavu satro da nije tako prokleto star!
Nevoljkost obitelji u robovskom sokaku svakim je danom sve to vie rasla, a nou bi se
trzali u snu od briga koji li e biti slijedei stravini dogaaji.
Za vrijeme toga ljeta godine 1855, a i vei dio jeseni, prilikom svakog massina bijesnoga
ispada i prilikom svakoga njegova odlaska i dolaska, cijela obitelj i nehotice bi svrnula
poglede prema dvadeset i dvogodinjem kovau Tomu, kao da vapi da im on kae to da se
radi. Ali Tom je utio.
U svjeemu mjesecu studenomu,nakon to su pobrali bogatu ljetinu pamuka i duhana s
onih ezdeset i pet massinih jutara, a znali su da je on urod prodao za dobre novce, jedne
subote u suton Matilda je stala na prozor svoje kolibe pa ekala sve dok iz Tomove
kovanice nije izala posljednja muterija, a onda je pohrlila onamo. Iz dugoga iskustva on
je iz njezina izgleda razabrao da mu ona namjerava rei neto osobito.
Molim, mama? zapita on zapoev zapretati vatru u ognjitu.
Promislila sam, Tome, ree Matilda. Svih vas est sinova sada ste odrasli ljudi. Ti nisi
moj najstariji sin, ali ja sam tvoja majka, pa znam da ima najbistriju glavu. A uz to si
kova, a oni su teaci. Zato mi se ini da mora bit glavar ove obitelji otkako je otio tvoj
otac, bit e tomu jedno osam mjeseci.
Matilda je oklijevala, a onda iskreno nadodala:
Naravski, dokle se on ne vrati.
Tom je uistinu bio zateen, jer je od djeakih dana uvijek bio najpovueniji lan obitelji.
Iako su se i on i sva njegova braa rodili i odgajali na plantai masse Lea, nikada nije
postao osobito prisan ni s jednim, poglavito zato to je godinama bio odsutan kao kovaki

naunik, a otkako se vratio, kao odrastao mukarac, radio je u kovanici,dok su ostala

njegova braa teaila u polju. A sada je pogotovo malo veze imao s Virgilom, Ashfordom i
Malim Georgeom, iz raznoraznih razloga. Virgil, kojemu je sada bilo dvadeset i est godina,
provodio je sve svoje slobodno vrijeme na susjednoj plantai sa svojom suprugom Lilly
Sue i sa sinom koji im se nedavno rodio,a kojemu su nadjenuli ime Uriah. A to se tie
dvadeset petogodinjega Ashforda,on i Tom oduvijek su nenavidjeli jedan drugom i
meusobno se izbjegavali, a Ashford je jo vie zamrzio ovaj svijet zbog toga to gospodar
djevojke kojom se mahnito elio oeniti nije doputao da preskoe preko metle, rekavi da
je Ashford osion niger. A dvadeset etvorogodinji Mali George, koji je sada bio
zaobljeni debeljko, takoer se upustio u veliku ljubav s kuharicom na oblinjoj plantai,
dvaput starijom od sebe,to je u obitelji izazvalo gorke primjedbe da je on u stanju
udvarati svakoj koja bi mu napunila eludac.
Matildina izjava Tomu da u njemu gleda obiteljskoga glavara jo ga je vie zatekla, jer je to
znailo da e postati posrednik izmeu njih i masse Lea, s kojim je hotimino nastojao
imati to manje veze. Otkako je kupio opremu da otvori kovanicu, uvijek je izgledalo da
massa potuje Tomovu utljivost i suzdrljivost, kao i njegovu oiglednu kovaku vjetinu,
koja je privlaila sve vei broj muterija. Za svaki posao koji bi Tom obavio uvijek su
plaali massi u velikoj kui, a svake je nedjelje massa davao Tomu dva dolara za njegov
tjedni rad.
Uporedo s Tomovom priroenom suzdrljivou da bilo s kime mnogo razgovora ila je
njegova sklonost da podrobno razmilja o svojim problemima.Nitko ni u snu ne bi
pomislio da je u ove dvije,i vie godina neprestano pretresao u glavi ono to mu je opisivao
otac o uzbudljivim mogunostima koje se gori na Sjeveru pruaju osloboenim crncima,
i Tom je natenane razmatrao ne bi li cijeloj obitelji u robovskom sokaku predloio da bi,
mjesto da ekaju jo niz beskrajnih godina i pokuavaju iskupiti svoju slobodu, morali
paljivo planirati i pokuati masovno pobjei na Sjever. Nevoljko je odbacio tu zamisao,
spoznavi da je baka Kizzy dobrano zagazila u ezdesete godine, a stare seka Sarah i miss
Malizy, koje su im bile kao rod, navrile su sedamdesetu.Nasluivao je da bi njih tri
najprije od svih pristale na bijeg,ali je ozbiljno sumnjao u to hoe li ijedna od njih
preivjeti opasnosti i nepogodnosti tako oajnikog podviga.
A nedavno je Tom doao do zakljuka da su u zadnje vrijeme massini gubici u borbama
pijevaca jamano jo vei nego to je on priznavao. Tom je kriom motrio kako massa Lea
postaje sve napetiji, ispijeniji i stariji sa svakim danom to je prolazio i nakon svake
ispijene boce viskija. Ali Tom je znao da je najporazniji dokaz da neto nije u redu to to je,
kako je izjavio Lewis, massa dosada prodao barem polovicu svoje krvolone peradi, koju je
stekao u najmanje pola stoljea brinoga rasploivanja.
Onda je doao Boi i uveo ih u novu godinu 1856, a teki mrtvaki pokrov kao da se nije
nadvijao samo iznad robovskog sokaka nego i nad itavom plantaom.Onda je jednoga
ranoga proljetnoga popodneva novi konjanik dojahao prilaznim odvojkom. Isprva miss
Malizy pomisli da je to novi kupac pijevaca. Ali zatim, videi da ga massa srdano
pozdravlja, u njoj se rodi zebnja. Smjekajui se i avrljajui s ovjekom koji je silazio s
konja, massa vikne Malom Georgeu to je stajao u blizini da konja nahrani, napoji i smjesti
preko noi u staju, a onda massa Lea ljubazno uvede posjetioca.
Jo prije nego to je miss Malizy poela servirati veeru u velikoj kui, robovskim sokakom
ve su se razlijegala prestraena pitanja lanova obitelji:

Koji li je ono ovjek?

Nikada ga prija nis vidije!
U zadnje vrijeme massa se nije ponao tako uljudno!
Daklem, to misli, kakvim je poslom ovdi? Jedva su doekali dolazak i izvjetaj miss
Malizy.
Nisu razgovarali ama ba nita vano kolko sam ja mogla ut,ree ona,modak zato
jerbo je tamok bila missis.
Onda miss Malizy zaneseno produi:
Ali, kako bilo da bilo, men se ba nikako ne svia kako oni ovjek izgleda! Vidila sam ve
prija previe takih,ne gleda u oi, a pravi se ko da je neto drugo nego to jes!
Dvanaest pari oiju iz robovskog sokaka motrilo je prozore velike kue, sve dok po
pokretanju svjetiljke nisu zakljuili da je missis Lea ostavila mukarce u dnevnom boravku
i pola u krevet na gornji kat. Svjetiljka u dnevnom boravku jo je gorjela kad je i posljednji
lan obitelji u robovskom sokaku odustao od bdjenja i poao u krevet, strepei od zvona
koje e ih probuditi u cik zore.
Matilda odvede svog sina kovaa u stranu prvom prilikom koja joj se pruila prije doruka.
Tome, noas nisam imala prilike da ti to kaem u etir oka, a nisam ela nikoga nasmrt
preplait,ali Malizy mi je rekla da je ula massu kako kae da mora platit dvije opomene za
hipoteku na kuu, a Malizy znade da nemaju prebijenoga centa! Glavu dam da je oni bijeli
ovjek trgovac nigerima!
I ja,jednostavno e Tom. Neko vrijeme je utio.
Mamce, ba sam razmiljo, kod nekoga drugoga masse modak bi nam bilo bolje. Mislim,
sve dok smo svi zajedno. To je moja velka briga.
Uto drugi stanu izlaziti iz svojih koliba na doruak, te Matilda odbrza da ih nastavkom
razgovora ne bi bezrazlono preplaila.
Nakon to je missis Lea kazala miss Malizy da je boli glava i da ne eli dorukovati, massa i
njegov pratilac pojedoe krepak doruak. Onda stadoe etati po prednjem dvoritu i
razgovarati sve u esnaest, primaknuvi glavu uz glavu. Doskora u besciljnoj etnji prou
du velike kue, zau u stranje dvorite i naposljetku stignu u kovanicu. Tamo je Tom
upuhivao zrak u mijeh to ga je sam izradio, tako da su ukaste iskrice letjele uvis iz
ognjita, na kojemu su se dva plosnata eljezna lista pribliavala toki taljenja potrebnoj
da ih pretvori u arke na vratima. Nekoliko minuta su ona dvojica netremice promatrala
kako Tom dugim klijetima vadi iz ognjita eljezne listove crvene kao trenja. Spretno
savije listove vrsto oko ipke za oblikovanje, privrene za nakovanj proizvodnje Fisher
and Norris. Zaobli prolaz za avlie, a zatim na svakome krilcu probui tri rupe za vijke.
Uze elino dlijeto bez drke i svoj omiljeni eki dvokila, to ga je sam izradio, te razree
listove u arke u obliku slova H, kao to je muterija naruila. Cijelo vrijeme je radio kao da
ne zapaa prisutnost promatraa.
Naposljetku progovori massa Lea.
On je izvrstan kova, to se ne bojim rei .nehajno e on.
Onaj ovjek potvrdno neto proguna. Onda se pone vrzmati pod malom nadstrenicom,
motrei mnogobrojne primjerke Tomove vjetine to su visili na avlima i klinovima.
Iznebuha se ovjek obrati ravno Tomu:
Koliko ti je godina, mome?
Dvadeset trea, gospodne.

Koliko djece ima?

Nemam jo ene, gospodne.
Velikom i snanom mladiu kao to si ti nije potrebna supruga da posvuda posije djecu.
Tom nita ne ree. Razmiljao je koliko li su djece bijeli ljudi posijali po robovskim
sokacima.
Moda si ti jedan od onih vrlo pobonih nigera?
Tom je znao da ga ovjek pokuava potegnuti za jezik, gotovo sigurno zato da ga procijeni
za kupnju. Zagriljivo je rekao:
Mislim da vam je massa Lea kazo da smo mi ovdi mahom obitelj,moja mamca, bakca,
braa, sestre i djeca. Svi smo mi odgojeni da vjerujemo u Boga i u bibliju, gospodne.
ovjek stisne oi.
Koji od vas ita bibliju ostalima?
Tomu ne bijae ni na kraj pameti da tome zlokobnom strancu kae da i njegova baka i
majka znaju itati.
Mislim da smo svi mi rasli toliko sluajui Sveto pismo,ree on,da ga znamo napamet,
gospodne.
ovjeku oito lakne. Vrati se na svoju prvobitnu temu.
Misli li da bi mogao obavljati kovaki zanat na mnogo veem imanju nego to je ovo?
Tom je osjeao kao da e prasnuti kada je zauo daljnju potvrdu da ga namjeravaju
prodati, ali morao je doznati hoe li u to biti ukljuena i porodica. U bijesu to ga dre u
takvoj napetosti ponovo je ispipavao:
Daklem, gospodne, ja i mi ostali ovdi moemo obraivat polje i radit sve posle koji su
potrebni na imanju
Ostavivi pobjenjeloga Toma isto onako mirni kao i kada su doli, massa i njegov gost tek
su se zaputili prema poljima kada stara miss Malizy dojuri iz kuhinje.
to ti ljudi govoru, Tome? Missis mi se ne usuuje u oi pogledat.
Nastojei da mu glas ostane vrst, Tom ree:
Prodat e, miss Malizy, modak sve nas, ali modak samo mene.
Miss Malizy zu pla, a Tom je grubo prodrma.
Miss Malizy, nema razloga da plaete! Ba ko to sam reko majci, mislim da e nam na
nekom novom mjestu bit bolje nego ovdi kod njega.
Ali, ma koliko se Tom trudio, nije mogao ublaiti tugu stare miss Malizy.
Kad su se toga dana naveer ostali vratili iz polja, lica Tomove brae bijahu turobna i
potitena, a ene su lile suze potocima i jaukale. Svi oni pokuae odjedanput rei da su
massa i njegov gost doli i njih gledati dok su radili,onda je stranac iao od jednoga do
drugoga, a pitanja koja im je postavljao nisu davala mjesta nikakvoj sumnji,procjenjivao ih
je za prodaju.
Sve do u sitne sate ono troje u velikoj kui zacijelo su uli sve veu halabuku alopojki i
uasa, koja je zavladala medu sedamnaest dua u robovskom sokaku. Veina mukaraca
naposljetku se ponaala isto onako histerino kao ene.Sve ih je zahvatila zaraza da grabe i
grle bilo koga, ve prema tome tko im je bio najblii, vritei da e ih uskoro zauvijek
rastaviti.
Gospodne, izbavi nas iz ovoga zla! vrisne Matilda u molitvi.
Tom sutradan ujutro zazvoni u zvono za buenje, nasluujui propast.

Stara miss Malizy prola je pokraj njega i uputila se prema kuhinji u velikoj kui da
pripremi doruak. Ni deset minuta kasnije utueno se vratila u robovski sokak, njezino
crno lice bijae napeto od novog udarca i pokapano svjeim suzama:
Massa kae neka niko ne ide nigdi.Veli, kada pojede doruak eli da se svi okupe ovdi
vani.
ak i da bolesnoga prastarog striku Pompeya iznesu u naslonjau iz kolibe. Svi se
prestravljeno skupie.
Kada se massa Lea i njegov gost pomole iza velike kue sedamnaest para oiju zakljui po
teturanju masse Lea da je popio jo vie nego inae, kada su se njih dvojica zaustavila na
etiri metra ispred onih u robovskom sokaku, massin glas bio je gromak, bijesan, a jezik
mu se zapletao.
Vi nigeri uvijek gurate nos u moje poslove, pa vam prema tome nije nita novo da je ovo
imanje propalo. Vi ste mi prevelik teret pa vas vie neu moi nositi, stoga u neke prodati
ovome gospodinu
Zauvi lelek, vriskove i jecaje, onaj drugi mukarac grubo mahne rukom.
Umuknite! Tako ste se derali sino! Osmotri ih sve od prvog do posljednjeg dok se nisu
utiali.
Ja nisam obian trgovac nigerima. Ja sam predstavnik jedne od najveih i najbogatijih
tvrtki u ovome poslu. Imamo svoje podrunice i brodove koji po narudbi prevoze nigere
izmeu Richmonda, Charlestona, Memphisa i New Orleansa
Matilda uzvikne strepnju koja ih je sve najvie morila.
Oe li nas zajedno prodat, massa?
Rekao sam,umuknite! Vidjet ete! Ne moram vam rei da je ovaj va massa pravi
dentlmen, isto kao i ona dobra dama gore u kui, koja plae kao ljuta godina zbog vaih
crnih koa.Mogli bi vie zaraditi da vas sve prodaju pojedinano, mnogo vie!
Pogledom okrzne Malu Kizzy i Mary koje su drhtale.
Vi dvije cure ve sad ste spremne da raate nigerie od kojih svaki vrijedi etiri stotine
pa navie.
Pogled mu padne na Matildu.
Iako si u godinama, rekla si da zna kuhati. Dolje na Jugu dobra kuharica u dananje
vrijeme stoji tisuu dvjesta do tisuu petsto.
Odmjeri Toma.
S obzirom na to da su sad cijene poskoile, mislim da se za vrsnoga mladog kovaa lako
moe dobiti dvije tisue, onom tko eli da kod njega posluuje muterije kao ovdje.
Oi su mu letjele preko Tomovo petoro brae u dobi izmeu dvadeset i dvadeset i osam
godina.
A vi junci teaci vrijedite devetsto do tisuu svaki .
Trgovac robljem zastane da dade veu vanost onome to e rei:
Ali vi ste sretna gomila nigerina! Vaa missis ustrajno trai da vas prodam zajedno, a va
massa je u tomu podrava!
Hvala, missis! Hvala ti, Isuse! vikala je baka Kizzy.
Hvaljen budi Gospodin! usklikne Matilda.
Umuknite! Trgovac robljem srdito zamahne rukama.
Uinio sam sve to sam mogao da ih uvjerim u suprotno, ali bez uspjeha. A moja tvrtka
upravo ima neke muterije na plantai duhana koja je ovdje u blizini! Tamo u kotaru

Alamance, blizu eljeznike kompanije Sjeverne Caroline. Oni trae obitelj nigera koji
ive skupa pa im nee stvarati neprilika, nee bjeati i slino,a koji su vini svim poslovima
na plantai. Nee biti potrebno da vas prodajemo na drabi. Rekoe mi da vas neu morati
ni baciti u lance, osim ako budete stvarali neprilike!
Hladno ih je odmjerio:
Dobro, svi vi s kojima sam razgovarao od ovog asa ste moji nigeri dok vas ne odvedem
na odredite. Dajem vam etiri dana da pokupite svoje stvari. U subotu ujutro dovest u
nekoliko kola da vas prebacim u kotar Alamance.
Virgilu se prvome vrati dar govora.
A to e bit s mojom Lilly Sue i sa djetetom tamok na imanju Curry? preplaeno e on.
I njih ete kupit, je l' da, gospodne?
A to e bit s naom bakcom,sekom Sarah, miss Malizy,prasne Tom.
I sa strikom Pompeyom? Te lanove nae obitelji niste spomenuli?
Ni ne mislim! Ne mogu kupiti svaku curu s kojom je spavao nekakav jarac samo zato da se
on ne osjea osamljenim! zagriljivo povie trgovac robljem.
A to se tie ovih starih podrtina, jedva i hodaju, kamoli e raditi, njih nijedna muterija
ne bi kupila! A i gospodin Lea toliko je dobar da e im dopustiti da ostanu ovdje.
U moru povika i plaa baka Kizzy skoi ravno pred massu Lea, a iz grla joj provale rijei:
Kad ste ve prek mora poslali sina roenoga, zar barem ne moem imat unuad?
Kada je massa Lea brzo skrenuo pogled, ona klizne na zemlju, ali je mlade i snane ruke
prihvate i pridre, a stare miss Malizy i seka Sarah proderu se gotovo jednoglasno:
Oni su jedina obitelj koju imam, massa!
I meni, massa! Mi smo pedes godna zajedno!
Prastari nemoni striko Pompey naprosto je sjedio, ne mogavi ustati iz svog naslonjaa,
suze su mu tekle niz obraze, prazno je buljio preda se i micao usnama kao da moli.
Umuknite!prodere se trgovac robljem.
Posljednji put vam to kaem! Ubrzo ete se uvjeriti da znam kako se postupa s nigerima!
Tomove oi potrae oi masse Lea i u jednom hipu pogledi im se sretnu.Tom ree
promuklim glasom, brino birajui rijei:
Massa, naravski, ao nam je to vas je snala nesrea i znamo da nas prodajete samo zato
jerbo morate
Massa Lea djelovao je gotovo zahvalno prije nego to je ponovo poniknuo oima. Morali su
nauliti ui da ga uju.
Nee, nemam ja nita protiv nijednoga od vas, mome ...Oklijevao je.
Zapravo, rekao bih ak da ste vi dobri nigeri, gotovo svi ste se rodili i odrasli na mojem
imanju.
Massa ,moljakao je blago Tom,ako oni ljudi iz kotara Alamance ne ele kupit starce iz
nae obitelji, ima li kaki nain da vi men dopustite da ih otkupim od vas? Ovi ovjek
upravo je reko da oni ne vrijede mnogo novaca, a ja u vam platit dobru cijenu. Bacit u se
na koljena i molit novoga massu neka mi dopusti da se vani unajmim ko kova, modak za
onu eljeznicu, a i moja braa e se unajmiti i pripomo, gospodne.
Tom je oaniki preklinjao, same su mu suze poele tei niz obraze:
Massa, sve to emo zaradit, mi emo vam slat dok ne platimo to ete trait za bakcu i za
ovo troje koji su nam ko rod. Poslijem svega to smo zajedno proli, naravski, eli bi ostat
zajedno, massa

Massa Lea se ukoi, ali je rekao:

Dobro! Daj mi za svakoga trista dolara pa ih moe imati
Naglo digne ruku prije nego to su mogli dati punog maha svom veselju.
Stanite! Oni e ovdje ostati dok ne dobijem novac u ruke!
Usred jecaja i stenjanja odjekne Tomov hladni glas:
Mi smo od vas oekivali togod vie, massa, obzirom na sve.
Vodi ih odavde, trgove! obrecnu se massa. Okrene se i urno pode prema velikoj kui.
Kada su se ponovo obreli u robovskom sokaku koji je oajniki oajavao,ak su miss
Malizy i seka Sarah tjeile baku Kizzy. Sjedila je u ljuljaki, koju joj je izradio Tom, u moru
zagrljaja, poljubaca i suza kojima ju je obasipala obitelj. Svi su plakali.
Nekako je smogla snage i hrabrosti da promuklo izusti:
Ne budite tuni! Ja i Sarah, Malizy i Pompey, lijepo emo ovdi ekat Georgea dok se vrati.
Nee to dugo trajat, ve su skoro prole dvije godine. Ako on nee imat novaca da nas
otkupi, ondak mislim da nee trebat mnogo vremena Tomu i vama ostalim momcima da
nas
Da, gospo, naravski da oemo! jedva procijedi Ashford.
Ona se slabo osmjehne njemu i svima.
Jo neto,nastavi baka Kizzy,tko od vas dobije djecu prija nego to vas ja jopet vidim,
neka im ne zaboravi priat o mojim roditeljima, mojoj majci Bell i mome ocu Afrikancu po
imenu Kunta Kinte koji e vaoj djeci bit prapradjed! ujte me dobro! Priajte im o meni, o
mome Georgeu, a i o sebi! I to smo proivili kod razni massa. Ispriajte djeci sve ostalo o
tomu ko smo mi!
U opem leleku:
Naravski da oemo ...
Nikada to neemo zaboravit, bakce
Ona lagano dodirne rukom najblia lica.
A sada, dosta! Sve e bit dobro!Umuknite, reko vam! Suzama ete me otplavit kroz vrata!
Prou ona etiri dana kad su se oni koji su imali otii pakovali,i naposljetku osvane
subotnje jutro. Svi su bdjeli najvei dio noi. Ne izgovarajui gotovo ni rijei, skupe se,
drei se za ruke i promatrajui kako se sunce die.
Naposljetku stignu kola. Oni koji su trebali otii okretahu se jedan po jedan da zagrle one
koji su imali ostati.
Gdje je striko Pompey? zapita netko.
Jadni stari sino mi je reko,javi se miss Malizy,da nema snage da vas gleda kako
odlazite.
Ondak u ja potrat da ga poljubim! usklikne Mala Kizzy pa odjuri prema kolibi.
Trenutak kasnije zauju njezin vrisak:
Oh, ne!
Ostali koji su ve bili na zemlji odjure onamo, a oni s kola poskakae. Starac je sjedio u
svom naslonjau. I bio je mrtav.
105. POGLAVLJE
Na novoj plantai je tek slijedee nedjelje, kada su se massa i missis Murray u jednopregu
odvezli na slubu boju, cijela obitelj imala priliku da zajedno posjeda i porazgovori.

Daklem, ne bi ela prebrzo sudit,ree Matilda gledajui cijeli svoj porod oko sebe,ali
cijeli ovaj tjedan ja i missis Murray mnogo smo razgovarale u kuhinji dok sam ja kuhala.
Moram re da ona i ovaj novi massa izgledaju ko dobre kranske due. Mislim da e nam
ovdi bit mnogo bolje, samo to se va otac jote nije vratijo, a bakca i ostali jote su kod
masse Lea. Ponovo proui lica svoje djece pa zapita:
Daklem, po onomu to ste uli i vidli, to mislite?
Daklem, ovi massa Murray ko da se ne razumije mnogo u zemlju,javi se Virgil,a ne zna
ni kako se mora ponaat prema robovima.
To je zato jerbo su oni ivili u gradu,prekine ga Matilda
Imali su radnju u Burlingtonu, a ondak je njemu umro stric pa im u oporuci ostavijo ovu
plantau.
Svaki put kada je s menom govorijo,ree Virgil,govorio je da trai bijeloga nazornika
kojega e najmit da nam zapovijeda. Cijelo vrijeme sam mu govorijo da nema potrebe da
troi taki novac i da mu je pet,est teaka mnogo potrebnije nego nazornik. Reko sam mu
neka nam dade priliku da emo mi njemu sami uzgojit lijepi duhan.
Nigdi ne bi ja dugo osto,upadne Ashford,kad bi nekaki nazornik, siromani bijelac,
slijedijo svaki moj pokret!
Virgil otro pogleda Ashforda pa nastavi:
Massa Murray je reko da e neko vrijeme priekat i vidit kako emo sami iza na kraj.
Zastao je.
Zamolijo sam ga da kupi moju Lilly Sue i maloga tamok od masse Curryja pa da ih dovede
ovdi. Reko sam mu da Lilly Sue radi marljivo ko svako drugi koga bi nao. Reko je da e o
tomu razmislit, ali da bi nas kupili, ve su morali dignut ipoteku na velku kuu pa e vidit
kolko e duhana prodat ove godine. Virgil zastane.
Zato svi moramo dobro zapet! Vidim ja da mu drugi bijelci mnogo priadu da nigeri kad
su sami ne rade ni pola kolko mou. Ako koga od nas vidi da ljenari i zadirkuje se, sigurno
emo dobit nekakog nazornika.
Pogledavi ponovo natmurenog Ashforda, Virgil nadovee:
Zbiljam, mislim da e bit dobro da malo podviknem na vas kada massa Murray dojai u
polje dok mi budemo radit. Ali vi ete znat zato.
Naravski! prasne Ashford.
Ti i jo jedan ovjek kojega poznajem uvijek nastojite bit massini ljubimci!
Tom se lecne, ali se pravio kao da ga uope ne pogaa Ashfordova primjedba, dok se Virgil
pridigne isturivi kaiprst, uljevit od rada:
Mome, re u ja tebi, onomu koji se s nikim ne slae nisu sve koze na broju! To e ti
zadat mnogo nevolja jednoga dana! Moem ti re, ako e meni pravit neprilika, jednoga
od nas e odnijet na nosilima!
Umuknite! Obojica umuknite s tim glupostima! Matilda ih obojicu bijesno pogleda, a
onda osobito Ashforda prije nego to uputi Tomu preklinjui pogled, oigledno nastojei
ublaiti napetost koja je odjednom nastupila.
Tome, mnogo puta vidila sam tebe i massu Murraya kako govorite tamok doli dok si ti
gradijo kovanicu. to ti misli?
Tom odgovori polagano i zamiljeno:
Slaem se da bi nam ovdi moglo bit bolje. Ali mnogo toga ovisi kaki emo mi bit. Ko to si
rekla,massa Murray ne izgleda zloest podao bijelac.Mislim isto to i Virgil, on jednostavno

nije imao dovoljno iskustva da nam vjeruje. I jo vie, mislim da se brine da ne pomislimo
da je dobriko, zbog radi toga se nako ponaa i govori stroi nego to je zapravo i zato
govori da e uzet nazornika.
Tom zastane.
Kako ja gledam na to, mamca e na sebe preuzet missis. Mi ostali pokazat emo massi da
e bit najbolje da nas pusti radit kako znamo.
Zauje se agor odobravanja,a Matildin glas podrhtavao je od veselja zbog oigledno
svijetle budunosti to je stajala pred obitelji:
Daklem, da vidimo na emu smo. Uz to to ste vi rekli, morat emo nagovorit massu
Murraya da kupi Lilly Sue, a i onoga maloga Uriaha. A to se vaega oca tie, ne moemo
uradit nita nego ekat. On e ovdi nutra do jednoga dana ... Mary se zvonko nasmije i
upadne:
S onim leteim zelenim alom i sa crnim polucilindrom na glavi!
Naravski, erce.Matilda se nasmijei zajedno s ostalima. Onda nastavi:
A jote vam nisam stigla ve kako emo dobit bakcu, Sarah i Malizy. Missis Murray ve mi
je obeala u tome pomo. Opisala sam joj najbolje to sam mogla, nama se srce paralo to
smo ih morali ostavit. Gospode boe! Missis je ridala isto ko i ja! Rekla je, nema smisla da
niko, ni ona, moli massu Murraya da kupi tri zbiljam stare emske, ali mi je vjerno obeala
da e molit massu da nade Tomu poslove izvan imanja, a i ostalim momcima. I zato utuvite
dobro u glave, ovdi ne radimo za massu, nego da jopet zdruimo svoju obitelj.
S tom odlukom obitelj je krenula u sjetvu godine 1856. Matilda je svojom oiglednom
privrenou,iskrenou,odlinim kuhanjem i besprijekornim voenjem kuanstva
osvajala sve vie povjerenje i potovanje missis i masse Murraya. Massa je vidio kako
Virgil neprekidno potie i tjera svoju brau i sestre da uberu obilnu ljetinu duhana. Vidio je
kako Tom naoigled dovodi plantau u zavidno dobro stanje, njegove darovite ruke
iskovale su veinu njegova alata, pokupio je staro zaralo eljezo za otpad i naposljetku ga
pretvorio u desetak komada vrstog i novog poljoprivrednog orua i alatljika, a uz to je
izradio niz korisnih i ukusnih kuanskih potreptina.
Gotovo svake nedjelje po podne, ako bi Murrayevi ostali kod kue, dolazile bi im u posjet
obitelji mjesnih plantaera da im zaele dobrodolicu, zajedno s njihovim starim
prijateljima iz Burlingtona, Granama, Haw Rivera, Mebanea i ostalih okolnih gradova.
Kada bi vodili goste da razgledaju veliku kuu i dvorita, Murrayevi bi uvijek ponosno
pokazivali razne primjerke Tomove vjetine. Malo koji njihov gost sa plantaa ili iz grada
odlazio bi,a da ne zamoli massu neka dopusti Tomu da za nj neto uini ili popravi, a
massa Murray bi pristao.
Postepeno se kotarom Alamance irilo sve vie Tomovih rukotvorina izraenih po nacrtu
muterija, a usmena ga je rije dalje preporuala, pa je prvotna molba missis Murray da
massa potrai Tomu posla izvan kue postala potpuno nepotrebnom.Uskoro su,skoro
svakog dana robovi, i staro i mlado, dolazili na mazgama, a katkada pjeice, i donosili
polomljeno orue ili druge alate Tomu da ih popravi. Neki masse i missis skicirali bi
ukrasne predmete koje su eljeli da im on izradi za kuu. Ili bi katkada muterije molile da
massa Murray ispie Tomu putnu dozvolu da na mazgi odjae na druge plantae ili u
oblinje gradove i na licu mjesta izvri popravke ili postavi neki predmet.
Godine 1857. Tom je radio od jutra do mraka svakoga dana osim nedjelje, a njegov
sveukupni rad bijae u najmanju ruku ravan poslu gospodina Isaiaha kod kojeg je uio

zanat. Muterije bi plaale massi Murrayu, u velikoj kui ili pri susretu u crkvi, razliite
svote prema tarifi, etrnaest centi po kopitu za potkivanje konja, mazga i volova, trideset i
sedam centi za novi kota na kolima,osamnaest centi za popravak vila, est centi za
otrenje pijuka. Posebno su ugovarali cijene za ukrasne radove po nacrtu muterija, na
primjer, pet dolara za reetkasta ulazna vrata ukraena hrastovim liem. A koncem
svakog tjedna massa Murray obraunao bi kao Tomovu plau deset centi od svakoga
dolara koji bi mu ovaj stvorio svojim radom prethodnog tjedna. Zahvalivi massi Tom bi tu
tjednu svotu davao svojoj majci Matildi, koja bi je uskoro pokopala u jednom od svojih
staklenih vreva. Samo ona i Tom su znali na kojemu mjestu.
U subotu u podne zavrio bi radni tjedan za obiteljske teake. Mala Kizzy i Mary, kojima je
sada bilo devetnaest, odnosno sedamnaest godina, brzo bi se okupale, vrsto omotale
uzicom svoje kratke, kovraste pletenice i trljale lice pelinjim voskom dok ne bi postalo
sjajno crno. Zatim bi odjenule najbolje nakrobljene i izglaane pamune haljine pa bi se
uskoro pojavile u kovanici. Jedna bi donijela krag vode ili kadto limonade, dok bi
druga nosila veliku kutlau od tikve.
Kada bi Tom utaio e, one bi zatim nudile te dobrodole gutljaje iz kutlae od tikve
maloj skupini robova, koji bi se uvijek tamo okupili svake subote po podne, jer su ih masse
poslali po predmete koje je Tom obeao zavriti do kraja tjedna. Tom zamijeti, sa
zajedljivim zadovoljstvom da njegove sestre najprponije i najveselije,te uvijek zadirkuju
zgodne mlade ljude. Jedne subote naveer nije se iznenadio kada je zauo kako Matilda
kretavo kara:
Nis ja slijepa! Vidim ja vas doli kako vrtite repicama meu mukarcima!
Mala Kizzy se vatreno branila:
Pa, mamce, mi smo emske! Nismo upoznale nikake muke kod masse Lea!
Matilda glasno progunda neto to Tom nije mogao razabrati, ali je osjeao da se ona u
dubini due manje ljuti nego to se pravila. To mu malo kasnije potvrdi sama Matilda
rekavi:
Reklo bi se da puta one dvije curce da ljubakaju pred tvojim nosom. Mislim, mo barem
pripazit da se ne spandaju s krivim ovjekom!
Na zaprepatenje itave obitelji uskoro mirno objavi svoju elju da skoi preko metle, ne
izrazito viljasta Mala Kizzy ve mnogo mirnija Mary, i to s konjuarem s plantae blizu
gradia Mebane. Moljakala je Matildu:
Znam da mo pomo uvjerit massu da me ne proda preskupo kad ga Nicodemusov massa
zatrai da me proda, mamce, tako da moemo ivit zajedno!
Ali Matilda samo neto nerazgovijetno progunda pa Mary brizne u pla.
Gospode, Tome, ja naprosto ne znam to da mislim!ree Matilda.
Naravski da sam sretna zbog curce, vidim da je tako sretna. Ali mi je mrsko vidit bilo koga
od nas da ga opet prodaju.
Grijei, mamce. Zna da grijei!ree Tom.Ja, naravski, ne bi elijo bit oenjen pa da
ena ivi na nekome drugome mjestu. Gledaj to se dogodilo Virgilu. Otkako su nas
prodali, on je bolestan jerbo je tamo ostavijo Lilly Sue.
Sinko,ree ona,ne priaj meni kako je bit oenjen za nekoga kojega gotovo i ne vidi!
Kolko puta moram pogledat vas, svoju djecu, pa da se sjetim da imam mua
Matilda je oklijevala:

Ali da se vratimo na Maryn odlazak, ne mislim ja samo na nju nego na sve vas. Ti tolko
mnogo radi da, mislim, ne obraa na to panju, ali sad u slobodne subote vise ovdi ne
vidim tvoju brau, samo tebe i Virgila. Svi ostali ludo ljubav vode
Mamce ,otro je prekine Tom ,mi smo odrasli mukarci!
Naravski da jesi! odbrusi Matilda.
O tome ja i govorim! Ou re da mi s ini da e s ova obitelj raspast prije nego to je jopet
okupimo!
U trenutku utnje koja medu njima nastupi Tom je nastojao smisliti kakve bi joj utjene
rijei rekao,osjeao je da se laka razdraljivost njegove majke u zadnje vrijeme i
neuobiajena potitenost jo vie pojaavala kako su promicali mjeseci nakon roka kad se
njihov otac imao vratiti. Kao to je upravo spomenula, opet se morala primiriti s njegovom
odsutnou.
Tom se zgrane kada ga je Matilda odjednom odmjerila:
Kad e s ti oenit?
Na to sadak ne mislim ... Zbunjeno je oklijevao pa promijenio temu.
Mislim da jopet imamo bakcu,seku Sarah i miss Malizy. Mamce, kolko smo otprilike dosad
utedili?
Ne otprilike! Re u ti tono! S ona dva dolora i etir centa koje si mi dajo prolu nedjelju
imamo osamdeset sedam dolora i pedes dva centa.
Tom zakima glavom.
Moram vie zaradivat
A ja bi ela da Virgil i ostali vie pripomau.
Ne mo im zamjerit. Teko je na nadniarski poso u polju, jerbo gospodari kojima je taki
poso potreban mahom unajmljuju osloboene nigere koji rade ko ludi da zarade onih
dvajes pet centi dnevno, inae bi pocrkali od gladi. Moram vie zaradit! Bakca, seka Sarah i
miss Malizy, sve su starije!
Tvojoj bakci sadak je jedno sedamdes godina, a Sarah i Malizy blizu osamdes.
Odjednom Matildi sine zamisao, lice joj odjednom posta sanjarsko:
Tome, zna to mi je ba palo na pamet? Tvoja bakca je pripovijedala da je njezin otac iz
Afrike brojijo svoju dob ubacuju oblutke u tikvu. Sjea li se da nam je to govorila?
Jasno, naravski,on zastane. Koliko je njemu bilo godina?
To nikad nisam ula, barem kolko se moem sjetit.
Na licu joj se sve vie oitovala zbunjenost:
Zavisi o kojemu vremenu govori. Bijo je jedne dobi kad su bakcu Kizzy prodali i odvojili
od njega i od njezine matere. Ondak je bijo druge dobi kada ga je Gospodin pozvo sebi
Oklijevala je:
Budui da se bakca blii sedamdesetoj, njezin otac je, zna, sigurno davno umro. I njezina
majka. Jadni ljudi!
Da ... zamiljeno e Tom.
Kadikad se pitam kako li su izgledali. Tolko mnogo sam ujo o njima.
I ja, sinko, ree Matilda. Uspravi se u naslonjau.
Ali da se vratimo tvojoj bakci, Sarah i Malizy, svake noi kleknem pa molim Gospodina da
bude uza njih i svakoga dana molim da tamok doe tvoj otac s gomilom novaca u depu da
ih otkupi. Vedro se nasmijala.
Jednoga jutra emo se probudit, a ovdi e bit svi etri, slobodni ko tice!

Zna, to e bit krasna slika! nasmijulji se Tom.

Zavlada utnja, svatko se zadubi u svoje misli. Tom odlui da je sad prikladno vrijeme i
atmosfera da majci povjeri neto to je od svih pomno krio. inilo mu se da bi se to moglo
dalje razvijati.
Kao uvod mu je posluilo Matildino ranije pitanje.
Mamce, maloprije si me zapitala da l' modak kada pomiljam na enidbu?
Matilda se uz trzaj uspravi, a lice i oi joj se ozare.
Da, sinko?
Tom je htio samoga sebe pretui to je to uope spomenuo. Sve se mekoljio razmiljajui
kako bi nastavio. Onda e odluno:
Daklem, reko bi da sam srejo djevojku i malko smo razgovarali
Gospodine, smiluj se! Tome! Koja?
Ti je ne poznaje! Zove se Irene. Neki je zovedu Reeny. Pripada onomu massi Edwinu
Holtu, radi u njiovoj velkoj kui
Onome bogatome massi Holtu za kojega massa i missis kaedu da ima onu predijonicu
pamuka na Alamance Creeku?
Tako je ...
Za njiovu velku kuu izradijo s one lijepe reetke na prozorima?
Jes . . Tomovo je lice podsjealo na maloga djeaka koji je uhvaen u krai kolaa.
Gospodne! Matildino lice bijae ozareno.
Jedna je konano uvatila staroga rakuna!
Skoivi na noge, odjednom zagrli zbunjenog sina i promuca:
Tako sam sretna zbog tebe, Tome, mnogo!
Prestani! Prestani, majko! Izvue se iz njezina zagrljaja pa joj rukom dade znak da
ponovo sjedne u naslonja.
Pa samo smo razgovarali.
Sinko, ti s moje najutljivije dijete od svoga prvoga daha! Ako priznaje samo to da s
vidijo djevojku, znam ja da tu ima neto vie!
Bijesno je pogleda:
Ne elim da to nikome izda, uje li me?
Znam ja da e je massa kupit za tebe, sinko! Ispriaj mi neto vie o njoj, Tome!
U Matildinoj je glavi bjesnjela tolika tutnjava da je sve to zajedno nahrupilo ... a negdje u
mozgu bljesne joj prizor svadbenih kolaa koje e ispei
Kasno je, moram po ... Ali ga je drala na vratima.
Tolko sam sretna to e djevojke uskoro povatat sve vas mladie! Ti si moj najbolji!
Tom ve odavno nije vidio da se Matilda tako sretno smije.
Mislim, kako starim, postajem ista bakca Kizzy, ou to vie unuadi!
Tom projuri kraj nje, a dok je kroio napolje, zau njezin glas:
Ako dosta dugo poivim, moem vidit i neke praunuke!
106. POGLAVLJE
Jedne nedjelje nekoliko mjeseci ranije massa i missis Murray vratie se iz crkve kui, a
massa gotovo odmah pozvoni Matildi te joj ree neka pozove Toma na trijem.

Massi se zadovoljstvo ogledavalo i na licu i u glasu kada je rekao Tomu da mu je gospodin

Edwin Holt, vlasnik predionice Holt, poslao poruku da je gospoju Holt nedavno neizmjerno
zadivila jedna od Tomovih njenih eljeznih rukotvorina. Ve je skicirala nacrt ukrasnih
reetaka na prozorima,a nadaju se da bi ih Tom uskoro mogao izraditi i postaviti u njihovu
domu Gaj rogaa.
Dobivi od masse Murraya putnicu,Tom sutradan u rano jutro odjaha na mazgi da vidi
skice i izmjeri prozore. Massa Murray mu ree da ne brine ni za kakav posao koji ga eka u
kovanici. Massa nadoda da je najbolje ii po Haw River Roadu do gradia Grahama, onda
Graham Roadom do crkve Bellemont, neka tamo skrene udesno pa nakon jo dvije milje
nikako nee moi promaiti gospodsku kuu Holt.
Kada je Tom stigao i predstavio se, crni vrtlar mu ree neka prieka pokraj glavnog
stubita. Uskoro doe i sama missis Holt pa prijazno estita Tomu na njegovu prijanjem
radu koji je vidjela i pokae mu svoje nacrte,da ih on pomno proui,za eljeznu ogradu na
prozoru koja bi izgledala kao reetka bogato isprepletena vinovom lozom i liem.
Mislim da moem to uinit, dat u sve od sebe, missis,ree on, ali naglasi da, s obzirom
na to da ima toliko reetaka i toliko prozora, a svaka od reetki zahtijeva mnogo strpljivog
pipavog rada, taj posao moe potrajati i dva mjeseca.Missis Holt odvrati da e biti
presretna ako u tom roku zavri, preda Tomu svoje nacrte da ih zadri i po njima radi i
ostavi ga da obavi nuni poetni posao, da brino izmjeri dimenzije mnogobrojnih prozora.
U rano poslijepodne, Tom je mjerio prozore gornjega kata koji su gledali na verandu, kadli
nagonski osjeti da ga netko promatra.Osvrne se i zamiri pred bljetavom ljepotom
djevojke bakrene puti koja je u ruci drala krpu za prainu i utke stajala pokraj susjednog
otvorenog prozora. Na sebi je imala jednostavnu odoru kune sluavke, glatku crnu kosu
splela je u veliku punu na potiljku, a na Tomov pogled uzvrati staloeno ali toplo. Samo
mu je njegova vjeita uroena suzdrljivost omoguila da prikrije zapanjenost, pribrao se,
brzo skinuo eir i promucao:
Dobar dan, miss.
Dobar dan, gospodne! odvrati ona, blistavo mu se nasmijei i nato iezne.
Kad je naposljetku jahao natrag na plantau Murray,Toma iznenadi i uznemiri to je
nikako ne moe smetnuti s uma.Nou, dok je leao u krevetu, odjednom se osupne to joj
ni ime ne zna.Smatrao je da ima devetnaest,dvadeset godina. Napokon usne, isprekidanim
snom i probudi se muei sama sebe da je ona, onoliko lijepa, zacijelo ve udata ili sigurno
ima udvaraa.
Izrada osnovnih okvira za reetke, jednolino zavarivanje etiriju prethodno izrezanih
plosnatih eljeznih ipki u etvorokute veliine prozora, bijae samo rutinski posao. est
dana je to radio, a onda Tom pone obraivati usijane ipke na nizu postupno sve manjih
elinih kalupa dok naposljetku ne dobije tapie, koji ne bijahu deblji od brljana ili od
vlati kozje krvi.
Tom ih je za pokus zagrijavao i savijao na razne naine, ali bijae nezadovoljan. Stoga poe
u rano jutro etati i pomno prouavati ljupke zavijutke i vitice prave loze. Osjeti da e ih
sad lake moi izvesti.
Posao je dobro napredovao. Massa Murray svakodnevno je objanjavao kakvoj srditoj
muteriji da Tom moe obavljati samo najhitnije popravke sve dotle dok ne zavri veliki
posao za gospodina Edwina Holta. Time bi smirio veinu ogorenih bundija. Massa
Murray doe u kovanicu da to vidi,a onda i missis Murray,zatim stanu dovoditi i prijatelje

koji su im dolazili u posjet, tako da je kadikad njih osam, deset stajalo i utke promatralo
kako Tom radi.
Dok je obavljao svoj posao, pomisli koliko je sretan to svi ti ljudi smatraju ak prirodnim
da kova, zadubljen u svoj rad, na njih ne obraa panju. Razmiljao je kako su robovi koji
su mu donosili predmete da ih popravi za njihove masse, mahom bili mrzovoljni ili bi se
razmetali pred ostalim robovima po kovacnici. Ali, ako bi se pojavio koji bijelac, svi robovi
u trenutku bi se nakreveljili, uzvrpoljili se ili bi se na drugi nain poeli ponaati kao
klauni, kao to je Tom ranije nevoljko opaao i kod svoga roenoga oca, Georgea Kokotia,
s njegovim polucilindrom i bombastinim nainom govora.
Tom je nadalje bio sretan zbog toga to je iskreno uivao u osjeaju utapanja, u izvjesnoj
mjeri i usamljivanja, u svom svijetu kovanja.Dok je radio na prozorskim reetkama od zore
pa sve do mraka, katkad bi zbrkane misli satima zaokupljale njegov um prije nego bi sebe
ponovo uhvatio da misli na lijepu sluavku koju je sreo.
Ve kada mu je missis Holt pokazala svoje nacrte, shvatio je da e najtea kunja biti izrada
lia na prozorskim reetkama. Tom je opet iao na etnje u prirodu i paljivo prouavao
lie. Grijao je i zagrijavao etvrtaste eljezne komadie, udarcima tekog etvrtastoga
ekia pretvarao ih u njene tanke listie, a karama je izrezivao suvine rubove srcolikih
uzoraka. Budui da je tako tanahna kovina lako mogla izgorjeti i upropastiti se ako je
ognjite bilo prevrue, s krajnjom je panjom upuhivao zrak mijehom to ga je sam izradio.
urno bi svaki usijani tanki listi gurnuo u nakovanj pa ga vjeto oblikovao u list brzim
udarcima najlaganijeg ekia kugliaste glave.
Paljivim zavarivanjem Tom je njeno spajao listie, a zatim ih privrstio uz peteljku. Bio
je sretan to ni dva lista nisu posve ista, kao ni u prirodi. Naposljetku, u sedmome tjednu
napornog rada, Tom tokasto zavari lie vinove loze na prozorske reetkaste okvire koji
su ih ekali.
Oh,Tome!Velju ja tebi da izgledaju ko da su pravo izrasli!povie Matilda koja je sa
strahopotovanjem zurila u majstorsko djelo svoga sina.
Nita se manje nije oduevila Mala Kizzy, koja je sad otvoreno oijukala s tri mlada roba iz
okolice. ak su Tomova braa i njihove supruge, sada bijahu neoenjeni samo Ashford i
Tom ,dobacivali poglede u kojima se zrcalilo njihovo sve vee potovanje prema njemu.
Massa i missis Murray jedva su suzdravali svoje silno zadovoljstvo i ponos to imaju
takvoga kovaa.
U kolima krcatim prozorskim reetkama Tom se sam odveze u veliku kuu Holt da ih
postavi. Kada je podigao jedan okvir da ga vidi missis Holt, ona klikne i pljesne rukama,
izvan sebe od sree, pozove iz kue kerku, desetogodinju djevojicu, i nekoliko svojih
odraslih sinova koji su se tamo nalazili, a svi oni odmah estitae Tomu.
Odmah je poeo postavljati okvire. Dva sata poslije toga prozorske reetke u prizemlju ve
su bile namjetene,a lanovi obitelji Holt kao i nekolicina njihovih robova, i dalje im se
divila. Shvatio je da se zacijelo pronio glas koliko se missis oduevila pa su dotrali da vide
svojim oima. Gdje li je bila ona? Tom se to napeto pitao dok ga je jedan Holtov sin vodio
kroz ulateno predvorje na donjem katu i dok se penjao uza zavojite stepenice da
preostale reetke postavi na prozore verande na prvom katu.
Bijae to ba ono mjesto na kojemu je onda ona bila. Kako i koga da zapita, a da ne ispadne
znatieljan i zainteresiran, tko li je ona, gdje stanuje i kakav je njezin poloaj ? Sav
razoaran, Tom jo marljivije prione uz posao; mora brzo zavriti pa otii, odlui on.

Postavljao je trei reetkasti prozor na katu kadli zauje ubrzane korake i opazi nju,
zajapurenu, gotovo zasoptalu od hitnje. Gledao ju je izgubivi dar govora.
Dobar dan, gospodne Murray! Zapanji se spoznavi da ona ne zna da se on preziva
Lea, nego samo da mu je vlasnik massa Murray.
Nespretno je skinuo slamnati eir.
Dobar dan, miss Holt .
Bila sam dolje u suionici i dimila meso, taman sam ula da ste vi ovdi
Pogled joj se zaustavi na posljednjoj reetkastoj ogradi koju je postavio.
Ooh, to je prekrasno! dahne ona.
Srela sam dolje missis Emily, sva je oduevljena ovim vaim poslom.
Pogled mu okrzne maramu na njezinoj glavi kakvu su nosile teakinje.
Mislijo sam da ste vi kuna sluavka inilo se da je to to je rekao posve prirodno.
Ja volim radit razliite stvari, a oni me putaju,ree ona ogledavajui se.
Dola sam ovdi samo vidim,moram se vratit na poso, a i vi ...
Morao je doznati neto vie, barem njezino ime. Zapita je.
Irene, ree ona. Zovu me Reeny. A vas?
Tom ,ree on. Kao to je ona rekla, morali su se vratiti na posao. Morao je riskirati.
Miss Irene, imate li nek,g prijatelja?
Pogledala ga je tako dugo i prodorno da je shvatio da je uasno pogrijeio.
Svi znaju,ono to mi je u srcu, to mi je i na jeziku, gospodne Murray. Kad sam ondak vidila
kolko ste vi stidljivi, bojala sam se da vie neete s menom govorit.
Tom zamalo nije pao na pod.
Od toga dana poeo je moliti massu Murraya da mu svake nedjelje dade putnicu za cijeli
dan i doputenje da uzme mazginu zapregu. I svojoj obitelji je rekao da trai uz rub cesta
odbaene kovnate predmete da obnovi gomilu starog eljeza u kovanici. Gotovo uvijek
naao bi neto korisno dok se vozio raznim cestama na putovanju koje je trajalo po dva
sata u oba smjera da vidi Irene.
Ne samo ona ve i ostali koje je upoznao u robovskome sokaku Holtovih nisu ga mogli
toplije primati niti se srdanije odnositi prema njemu.
Tolko si plaljiv, a tako pametan, ljudi te vole .bezazleno mu ree Irene.
Obino bi se odvezli na kakvo malo zabaenije mjesto u okolici, tamo bi Tom ispregnuo
mazgu iz kola, pa je putao da pase, vezanu na podugako putilo, dok su oni etali.
Naravno, Irene je kudikamo vie govorila.
Moj otac je Indjanac.Zove se Hillian, kazala mi mati. Zaradi toga imam vako neobinu
boju. priprosto mu objasni Irene.
Jemput davno mama je pobjegla od zbiljam zloestoga masse i u umi su je uvatili nekaki
Indjanci i odveli u njiovo selo. Tamok su se ona i moj otac spojili i ja se rodila. Nisam bila
mnogo velka kada su nekaki bijelci napali selo, poubijali mnogo ljudi, zarobili moju mater i
odveli nas natrag njezinu massi.Rekla je da ju je pretuko na mrtvo ime i prodo nas
nekakom trgovcu nigerima i massa Holt nas je kupijo, to je bila srea jerbo su oni vrlo
dobri ljudi ...
Oi joj se suzie.
Daklem, majka je bila njiova pralja i glaalja sve do prije jedno etir godine kad se
razbolila i umrla, a ja sam sve otadak ovdi. Sad mi je osamnajs godna, imat u devetnajst
na samu Novu godinu

Pogledala je Toma na svoj otvoreni nain.

Kolko je tebi godna?
Dvajes etir ,ree Tom.
Ispriavi zauzvrat Ireni najhitnije injenice o svojoj obitelji, Tom ree da zasad jo vrlo
malo poznaju ovu novu pokrajinu Sjeverne Caroline u koju su ih prodali.
Daklem,ree ona,ja sam ti mnogo obavijetena jerbok su Holtovi vrlo vani ljudi, tako im
gotovo svi bogati dolazu u posjet, a mahom ja posluujem, a imam dobre ui.
Kaedu da su prapradjedovi ovih bijelih ljudi u kotaru Alamance mahom doli iz
Pennsylvanije mnogo prije onoga rata za robolucju kada ovdi nije nikoga bilo osim
Indjanaca Sissipaw. Neki ih zovedu Saxapaw. Ali engleski bijeli vojnici ih pobili. Tako je
sada rijeka Saxa paw jedina stvar koja nosi njiovo ime
Irena se namrti.
Moj massa veli da su oni pobjegli preko mora zbog velke bijede i tolko navalili u
Pennsylvaniju da su Englezi koji su upravljali kolonijama najavili, u ovom dijelu Sjeverne
Caroline prodat e im zemlje kolko im srce oe za manje od dva centa po jutru. Daklem,
massa kae, sva sila kvekera, prezbiterijanaca iz kotske i Irske i njemakih luterana
strpalo sve to im je moglo stat u pokrivena kola pa kroz doline Cumberland i Shenandoh.
Massa kae, to je jedno etrista milja. Kupili zemlje kolko su mogli i poeli kopat, krit i
obraivat, najvie su to bila mala imanja na kojima su radli sami, ko to veina bijelih ljudi
u ovom kotaru jote ovdi radi. Zbog radi toga nema mnogo nigera ko tamok gdi s one velke
plantae.
Slijedee nedjelje Irene je Tomu pokazala predionicu pamuka svoga masse na obali rijeke
Alamance, tako ponosno kao da su njezine i predionica i obitelj Holt.
Poslije mukotrpnog tjedna u kojem je obavljao na desetke kovakih poslova, Tom je eljno
iekivao svaku nedjelju kad se u kolima vozio uz ograde od letava to su se prostirale na
milje, iza njih je rastao kukuruz, penica, duhan i pamuk. Tu i tamo vidio se kakav vonjak
jabuka ili bresaka i skromne farmerske kuice. Prolazei kraj drugih crnaca koji su gotovo
uvijek ili pjeice, jedni drugima su mahali rukom, a Tom se nadao da oni shvaaju zato ih
ne poziva u kola, zato to bi to naruilo njegovu prisnost s Irenom. Katkad bi naglo
zaustavljao mazgu,skoio na zemlju pa ubacio straga u kola kakvu zaralu odbaenu grau
koju bi spazio u toku vonje. Jedanput ga je zapanjila Irene koja je takoer iskoila i ubrala
divlju ruu.
Jo kada sam bila mala curca volim rue ,rekla mu je.
Kada bi sreli bijele ljude, koji su se takoer vozili ili jahali, Tom i Irene pretvorili bi se u
dva kipa, i oni i bijeli ljudi buljili su ravno preda se. Tom je nakon izvjesnog vremena
pripomenuo da mu se ini da u okrugu Alamance vidi manje bijelaca tipa bijedna fukara
koji su vrvjeli tamo gdje je prije toga stanovao.
Znam one siromane bijelce koji izgledaju ko purani ,odvrati ona,na koje ti misli. Ne,
nema ih ovdi mnogo. A oni koje vidi mahom su ovdi samo u prolazu. Bogati bijeli ljudi
njih trebaju manje nego nigere.
Tom izrazi iznenaenje to Irene zna poneto o svakom duanu na raskru kraj kojega bi
proli, ili o crkvi, koli, kolarskoj radionici, ili o bilo emu.
Daklem, sluala sam kako massa pripovijeda gostima kako je njegova obitelj umijeala
prste u gotovo sve u kotaru Alamance.

Tako mu je to objasnila Irene,onda, kada su prolazili pokraj itnog mlina, ree da i to

pripada njezinu massi.
On melje mnogo svoga ita u brano,kazala mu je,a od mnogo kukuruza pee viski i
prodaje u Fayettevilleu.
Tomu je zapravo postupno dosaivala ta,kako se njemu inila,Irenina omiljena kronologija
puna pohvala prema njezinome gospodaru i njegovoj obitelji. Jedne nedjelje, kada su doli
u grad Graham, sjedite kotara, ona ree:
One godne kad u Californiji vladala velka zlatna groznica, otac moga masse bijo je meu
velkim ljudima koji su kupili zemlju i izgradli ovaj grad, kotarsko sredite.
Slijedee nedjelje,dok su se vozili po Salisbury Roadu,ona pokae istaknutu kamenu plou:
Ba ovdi na plantai massina djeda bila je bitka za Alamance. Ljudima dosadilo gadno
ponaanje onoga kralja pa okrenuli puke u njegove crvene uniforme, a massa kae da je
ta bitka zapalila fitilj za meriko robolucijski rat jedno pet godna poslije.
Matilda je bjesnjela.Do kraja joj je popustilo strpljenje zbog toga to on tako dugo
potiskuje svoju uzbudljivu tajnu.
to je tebi? Ko da ne da niko vidi tvoju indjansku curu!
Prikrivajui svoju razdraljivost, Tom samo promrmlja neto nerazumljivo pa ozlojeena
Matilda zada niski udarac.
Modak je ona predobra za nas jerbo pripada tolkim bogataima!
Po prvi put u svome ivotu Tom se bijesno udalji od majke ne udostojivi je odgovora.
arko je elio da moe s nekim, s bilo kim, razgovarati o svojim sve veim sumnjama da li
da se i dalje drui s Irenom.
Naposljetku je uvidio koliko je silno voli. Uz svoje lijepe crte lica mjeanke izmeu crnkinje
i Indijanca, ona je nedvojbeno mogla biti ona draesna, dovitljiva i bistra brana drugarica
o kojoj je sanjao. Ali po prirodi promiljen i oprezan, Tom je osjeao da oni nikada nee
moi stvoriti uspjenu zajednicu, ako ne rijei dvije velike brige koje su mu se pojavile u
vezi s Irenom.
Kao prvo, u svojoj dui Tom nikada nije posve volio nijednu bijelu osobu niti joj je potpuno
vjerovao, ukljuujui tu i njegova massu i missis. Ozbiljno mu je smetalo to Irene,kako se
inilo,svesrdno asti, ako ne i oboava, bijelce koji su joj bili vlasnici. to mu je ulijevalo
bojazan da oni na to presudno pitanje nikada nee jednako gledati.
A druga njegova briga, smatrao je on, jo se manje dala rijeiti,naime, izgledalo je da obitelj
Holt nije nita manje privrena Ireni. Tako su se neke obitelji dobrostojeih gospodara
esto odnosile prema nekim kunim ropkinjama. Znao je da nikada ne bi mogao izdrati
aradu da se vjena pa da onda ivi sa enom odvojeno na razliitim plantaama, to je
ukljuivalo neprestano poniavanje kada bi morali moljakati svoje masse da im odobre
povremene brane posjete.
Tom je ak pomiljao na moda najestitije rjeenje, iako je znao da bi mu zadalo teku bol,
da se prestane viati s Irenom.
to je, Tome? zapitala ga je slijedee nedjelje, a glas joj bijae pun zabrinutosti.
Nita.
Neko vrijeme su se utke vozili. Onda ona ree na svoj bezazleni, otvoren nain:
Daklem, neu te silit ako ne eli re, ali znaj, ja znam da tebe neto mori.
Tom gotovo nije osjeao uzde to ih je drao u rukama mislei da meu Irenine vrline
kojima se najvie divio spadaju otvorenost i estitost, a on je "tjednima i mjesecima bio

uistinu nepoten prema njoj stoga to joj je izbjegavao priznati to zapravo misli, jer bi to
toboe njima oboma bilo bolno. I to on vie oklijeva, samo vie nastavlja nepotenje i
otecava svoje gorko razoaranje.
Tom se trudio da mu glas zvui prirodno:
Sjea se da sam ti nedavno isprio kako je ena moga brata Virgila morala ostat sa
svojim massom kada su nas prodali?
Budui da to nije imalo veze s njegovom nakanom,nije joj ispriao da je kasnije, na njegovo
osobno preklinjanje, massa Murray otputovao u kotar Caswell i kupio Lilly Sue i njezina
sina Uriaha.
Tom sam sebe prisili da nastavi pa ree:
Zna, mislim, ako bi ja ikada modak doo na pomiso da se s kojom oenim... daklem,
mislim da ne bi mogao ako bismo morali ivit na plantaama raznih gospodara.
Ni ja! Njezin odgovor bijae tako brz i zanosan da je Tom zamalo ispustio uzde,
sumnjajui je li dobro uo.
Razjapivi usta tre se prema njoj.
Kako misli? promuca on.
Isto ko to s reko! Vie nije bilo uzmaka:
Zna, massa i missis Holt nee te prodat!
Prodat e me kad god budem ela! mirno ga je gledala.
Tom osjeti kako mu se slabost uvlai u itavo tijelo.
to to govori?
Ne bi ela bit prostaTo nija tvoja briga, nego moja.
Tom sam sebe zauje kako mlitavo pita:
Daklem, zato te ondak ne prodadu?
inilo se da ona oklijeva. Umalo je umro od straha.
Dobro .odvrati ona. Ima li neko posebno vrijeme?
Mislim da to i o tebi ovisi
Misli su mu letjele. Koliku li e svotu njezin massa traiti za ovoliko blago kao to je ona
ako ovo ipak nije ludi san?
Mora pitat tvog massu oe li me kupit.
Kupit e te. ree on, ali nije bio u to toliko siguran ko to mu je glas zvuao.
Onda se osjeti kao glupan kada je zapitao:
to misli, kolko e stajat? Mislim, massa to mora znat.
Mislim, oni e primit to god on ponudi, ali neka bude primjereno.
Tom je piljio u nju, a Irene u njega.
Tome Murray, ti s u nekim stvarima najoajniji ovjek kojega sam ikada vidila! Mogla sam
ti ovo rei jote prvoga dana kad smo se sreli! Kolko dugo ekam da mi neto kae! Samo
ekaj dok te ja uvatim pa u ti izbit malo tvrdoglavosti iz te glave!
Jedva je osjeao kako ga ona svojim sitnim rukama udara po glavi i po ramenima dok je
prvi put u ivotu hvatao u zagrljaj enu, a mazga ila bez vozara.
Te noi dok je leao, Tom poe u mati nazirati eljeznu ruu koju e joj izraditi. Na putu u
sjedite kotara mora kupiti samo malenu ipku najboljega svjee obraenog eljeza. Mora
pomno prouiti ruu, spajanje njezine peteljke i podnoja, irenje njezinih latica, svaku
oblinu koja se izvija na svoj poseban nainkako da eljeznu ipku zagrije do one prave
naranaste zaarene boje, tako da je to bre ekiem sabije da bude tanka kao hostija. Od

nje e izrezati ruine latice, jo jednom zagrijati, oblikovati njeno, s ljubavlju, i zarinuti u
rasol pomijean s uljem, to e rainim laticama dati njenost i vrstou . . .
107. POGLAVLJE
Kada je zaula jecaje, urno je potrala i ugledala zapanjujui prizor, svoju dragu sluavku
Irenu, uurenu iza polukrunog zavoja donjeg stubita kako plae kao ljuta godina,
missis Emily Holt istog trenutka se prestraila:
to je, Irene?
Missis Emily se sagne pa zgrabi i prodrma njezina ramena to su se trzala.
Ustaj ovog trenutka i reci mi! to je?
Irena se nekako osovi na noge pa bez daha prizna missis da voli Toma i da se eli za njega
udati radije nego da se i dalje bori i opire redovitom napastovanju izvjesnih mladih massa.
Gospoja Holt odjednom se uznemiri pa je natjera da joj ree koji su to, Irene kroz suze
promuca dva imena.
Te veeri prije jela, potreseni, massa i missis Holt sloe se da e za neposredni obiteljski
krug oigledno biti najbolje da je brzo prodaju massi Murrayu.
Ali budui da su massa i missis Holt iskreno voljeli Irene i bili veoma zadovoljni to je
izabrala Toma za mua, navaljivali su sve dok im massa i missis Murray nisu dopustili da
budu domaini pira i prijema naveer za uzvanike. Sva eljad obitelji Holt i Murray, i crni i
bijeli, okupit e se u dvoritu pred velikom kuom Holtovih, obred e slaviti njihov pop, a
nevjestu e voditi osobno massa Holt.
Ali u toj divnoj potresnoj prilici najveu senzaciju izazvala je lomna, rukom izraena,
savrena eljezna rua duge peteljke to ju je mladoenja Tom izvukao iz depa na kaputu
i njeno poklonio svojoj ozarenoj mladenki.
Dok su svatovi klicali: Ooh! i Ahh!, Irene ju je milovala oima, a onda, pritisnuvi je na
srce, proaptala:
Tome, previe je lijepa! Nikada se neu udaljit od ove rue, niti od tebe!
Tokom raskonog ruka u dvoritu,obje radosne bijele obitelji ve su se ranije bile povukle
na objed ,u velikoj kui, Matilda nakon tree ae odlinog vina ree Ireni, zapleui
jezikom:
Ti s vie nego lijepa, erce!Spasla s me od brige oe l' Tom bit previe plaljiv da djevojku
zaprosi
Irene odgovori kao iz topa svojim zvonkim glasom:
Pa i nije me zaprosijo!
A gosti koji su to uli pridrue se njima dvjema u gromoglasnom smijehu.
Kada se vratie na plantau Murray, Tomova obitelj je ve nakon prvog tjedna doskora
poela zbijati ale da mu eki,otkako se oenio,kao da pjeva po nakovnju. I zaista, nikada
ga nitko nije vidio da toliko razgovara, niti da se s tolikim ljudima tako esto smije, niti da
tako marljivo radi kao otkad je dola Irene. A njezina oboavana eljezna rua krasila je
plou nad kaminom u njihovoj kolibi, iz koje je on odlazio u zoru da raspali ognjite u
kovanici. A nakon toga bi se udarci njegova orua kojim je oblikovao kovine rijetko
prekidali sve do u sumrak kada bi posljednji usijani predmet uronio u ustajalu vodu u kadi
za gaenje, gdje su ti predmeti cvrali i otputali mjehurie dok bi se hladili.

Muterije koje bi dolazile zbog nekog sitnijeg popravka ili samo zato da im naotri alat
obino bi zapitao mogu li priekati. Neki robovi voljeli su sjediti na jednoj strani na
cjepanicama visokim po jednu stopu, ali veini je bilo drae etkati naokolo, od skupine do
skupine i razgovarati o svemu i svaemu od opeg interesa. A na suprotnoj strani bi bijele
muterije, koje su ekale, mahom posjedale na klupe od ispiljenih trupaca, koje je Tom za
njih postavio i brino uvrstio, tako da ih je ipak mogao uti, a opet dovoljno daleko da
bijelci ne posumnjaju da Tom dok radi prislukuje njihove razgovore.
Puili su, rezuckali drvo, tu i tamo bi u razgovoru povukli gutljaj iz boce koju su nosili u
depu. Tomova radionica postade omiljenim sastajalitem u kraju, sad su ga snabdijevali
dnevnim obrokom naklapanja, a katkada svjeim, vanim vijestima koje je poslije veere
priao Ireni, majci Matildi i ostatku svoje obitelji u robovskom sokaku.
Tom ree svojoj obitelji s kolikom ogorenou bijeli ljudi govore o sve veoj kampanji
sjevernih abolicionista protiv ropstva.
Kaedu da bi presniku Buchananu bolje bilo da se dri podalje od te prezira vrijedne
gomile oboavatelja nigera ako oe imat podrku ovdi na Jugu.
Ali njegove bijele muterije iskaljivale su najvie gnjeva, ree on, proti gosnu Abrahamu
Lincolnu koji kae da e oslobodit nas robove . . .
To je iva istina,ree Irene.
Mislim, lani sam ula, ako ne umukne, on e uvalit Sjever i Jug u rat!
Morali ste ut moga staroga massu kako vie i suje! usklikne Lilly Sue.
On veli da taj massa Lincoln ima tako goleme noge i ruke i dugo, runo, dlakavo lice da ne
mo re je li sliniji majmunu ili gorili! Kaedu da se rodijo i odrastao ko suti siromah u
nekakvoj brvnari i vato medvjede i tvorove da dobije to za jest, a cijepo je klade za letvice
plota, ko niger.
Tome, zar nam nis reko da je danas massa Lincoln odvetnik? zapita Mala Kizzy, a Tom
potvrdno promrmlja i kimne glavom.
Daklem, ba me briga to kaedu ti bijeli ljudi! izjavi Matilda.
Massa Lincoln radi za nae dobro kad ih je tolko rasrdijo. Znate, to vie o njemu sluam,
sve mi se ini da je on ko Mojsije koji pokuava oslobodit nas, djecu Izraelovu!
Daklem, za men on to nikad nee mo dovoljno brzo uinit! ree Irene.
Massa Murray je i nju i Lilly Sue kupio da mu pojaaju teaku radnu snagu, to je ona u
poetku marno i radila. Ali nije prolo mnogo mjeseci kad Irene zamoli mua, koji ju je
oboavao, da joj izradi tkalaki stan, i on to uini u najkrae vrijeme za koje su ga njegove
vjete ruke mogle izraditi. Onda se u tri oblinje kolibe moglo uti neprestano klop-klop
njezina razboja dok je radila do kasno u no, mnogo poslije nego je ostatak obitelji iz
robovskog sokaka poao u krevet.
Nije prolo dugo, a oigledno ponosni Tom pomalo je smeteno nosio koulju koju je Irene
skrojila i saila od tkanine to ju je sama satkala.
Ja volim radit to me naula majka.skromno je odvratila na estitke.
Nakon toga je izgrebenala, isprela, izatkala i saila gizdave nabrane haljine oduevljenoj
Lilly Sue i Maloj Kizzy, koja se sada pribliavala dvadesetoj godini, ali nije pokazivala
nikakvo zanimanje za udaju. inilo se da vie voli uzastopna oijukanja i udvaranja. Njezin
najnoviji mladac, Amos, bijae ovjek za sve u nedavno sagraenom hotelu eljeznike
kompanije za Sjevernu Carolinu, udaljenom deset milja, kod Company Shops,
kompanijinih radionica.

Zatim Irene izradi koulju za svakog djevera, to ih je iskreno potreslo, pa ak i Ashforda, a

naposljetku Matildi i sebi kecelje, bluze i kapice, sve od iste tkanine. I missis, a zatim i
massa Murray nisu bili nimalo manje ushieni zapanjujue lijepo saivenom haljinom i
kouljom, to ih je za njih izradila od pamuka koji je rastao na njihovoj vlastitoj plantai.
Pa to je prekrasno! usklikne missis Murray pa se okrene da pokae svoju haljinu
presretnoj Matildi.
Nikada neu shvatiti zato li su nam je Holtovi uope prodali, a pogotovo po tako
umjerenoj cijeni!
Okretno izbjegavajui istinu koju joj je povjerila Irene, Matilda ree:
Kolko se moem domislit, missis, zato jerbo su tolko mnogo voljeli Toma.
Kako je silno voljela boje, Irene je revno skupljala biljke i lie koji su joj bili potrebni za
bojadisanje tkanina, a u ranu jesen godine 1859. osvanuli bi krajem tjedna na suilu,
tapovima od panjolske trske uzorci platna crvene, zelene, ciklamine, plave, smee i, njoj
najdrae ute boje. Bez iije izriite odluke Irene se postupno povlaila iz poljskih radova i
nitko joj to nije zamjerio. Od masse i missis pa redom sve do udljivog etvorogodinjeg
Uriaha, sina Virgila i Lilly Sue,svi su sve vie spoznavali kako Irene na bezbroj naina unosi
novu vedrinu u ivote svih njih.
Mislim da sam dobrim dijelom tolko silno ela Toma jerbo sam vidila da oboje volimo
izraivat ljudma stvari,rekla je Matildi koja se udobno ljuljukala u naslonjau pred lijepo
razgorenim ognjitem jedne prohladne noi koncem mjeseca listopada.
Poslije stanke Irene pogleda svoju svekrvu objeenjaki, ispod oka.
Poto poznajem Toma,nadoda ona,ne moram vas ni pitat je l' vam reko da radimo i
neto drugo
Bila joj je potrebna sekunda da to shvati. Matilda sretno klikne, skoi na noge i vrsto
zagrli Irene. Bila je izvan sebe od veselja.
Najprije uradi curcu, duo, da je moem grlit i ljuljat ko lutku!
Tokom zimskih mjeseci kako je njezina trudnoa napredovala,Irene je izraivala
nevjerojatno mnogo stvari. Njezine ruke kao da su stvarale uda kojima bi se uskoro divili
svi, i u velikoj kui i u svakoj kolibi robovskoga sokaka. Od starih krpa plela je sagove,
izraivala je i obojene i mirisne svjeice za blagdane Boi i Novu godinu, od suhih kravljih
rogova rezbarila je lijepe eljeve, od tikava velike kutlae za vodu, a od ptijih gnijezda
matovite ukrase. Bila je ustrajna sve dok joj Matilda nije prepustila tjedno kuhanje, pranje
i glaanje odjee svih njih. Meu sloenu odjeu stavljala bi mirisno lie osuene rue ili
sitni bosiljak, te su i crni i bijeli Murrayevi mirisali isto onako lijepo kao to su se osjeali.
U mjesecu veljai Irene se pridrui trostranoj uroti majke Matilde koja je ve osigurala
pomo susretljivog Ashforda. Kad joj je objasnila svoj plan, Matilda strogo upozori:
Da nis ni rijei rekla Tomu, zna kako je on krut i pristojan!
Kako u sebi smatrae da nee biti nikakva zla ako izvri njezine upute, Irene prvom
prilikom odvede u stranu svoju zaovu Malu Kizzy, koja ju je neskriveno oboavala.
ula sam neto,sveano e ona,a mislim da e te zanimat. Oni Ashford okolo uka da
mu s ini da te neka zbiljam lijepa djevojka istisla kod onoga ovjeka iz eljeznikoga
otela, Amosa
Irene je oklijevala tek toliko da spazi kako Mala Kizzy ljubomorno pritvara oi, a onda
nastavi:

Ashford veli da je ta cura na istoj plantai ko jedna njegova.Veli da je Amos posjeuje

neke noi u tjednu, a tebe via samo nedjeljom. Ona djevojka tvrdi da e skoro svakako
nagovorit Amosa da preskoe preko metle
Mala Kizzy progutala je mamac kao gladna plava somica, a Matilda se silno obradovala
kada je to ula. Naime, iz prikrajka je promatrala prethodne momke svoje prpone kerke i
zakljuila da je Amos najvri i najiskreniji udvara i da bi mogao natjerati Malu Kizzy da
prestane oijukati i da se s njime skrasi.Irene vidje da je ak i njezin stoiki Tom zapanjeno
nadigao obrve slijedee nedjelje po podne, kada je Amos doao na pozajmljenoj mazgi u
svoj uobiajeni vjerni posjet. Nitko u obitelji jo nikada nije vidio Malu Kizzy da se toliko
razmee uzavrelim veseljem, duhovitou i dovitljivostima koje su zaobilazno mnogo toga
nabacivale. Toliko se vezala Amosa da mu se zavezao jezik. A prije toga joj je uvijek bio
dosadan. Poslije jo nekoliko takvih nedjelja Mala Kizzy povjeri svojoj junakinji Irene da se
konano zaljubila, a to Irene odmah prenese Matildi koja se silno razveseli.
Ali kada je prolo jo nekoliko nedjelja, a o nakani da se preskoi metla ni spomena,
Matilda se povjeri Irene:
Zabrinuta sam. Znam da e oni uskoro neto uinit. Vidi, svaki put kada on ovdi doe,
idu u etnju, daleko od nas i glave dru vrlo blizu
Matilda uuti.
Irene, dvije stvari me brinu. Prvo, ako se budu zabavljati i previe pribliit, djevojka moe
ostat nosea. Druga stvar, oni momak tolko je nauan na eljeznice i na putnikeBojim se,
misle li oni modak pobje gore na Sjever? Jerbo, Mala Kizzy tolko je divlja da bi sve
okuala, zna i sama!
Kada je Amos doao slijedee nedjelje, Matilda odmah donese zaleenu dobo tortu i veliki
krag limunade. Glasno i istaknuto pozove Amosa. Povie da ona ne zna tako dobro kuhati
kao Mala Kizzy, ali moda bi Amos progutao komadi njezina kolaa i razgovora.
Zbiljam, mi vas vie i ne viamo, rekla bi! ali uutala je,kada je srela mrki Tomov pogled.
Amos sjede na ponuenu stolicu jer mu nije preostajalo nita drugo. A onda, dok je obitelj
pila i avrljala,Amos procijedi samo nekoliko zbunjenih jednoslonih rijei. Nakon kratkog
vremena Mala Kizzy oigledno zakljui da je njezin ovjek mnogo zanimljiviji nego to je
njezina obitelj mogla ocijeniti.
Amos, kako to da im ne pria o onim visokim stupovima i icama koje su bijeli ljudi sa
eljeznice nedavno stavili?
Njezin ton bijae vie pitanje nego molba. Amos se ueprtljio a onda rekao:
Daklem, ne znam pravo moem li tono opisat to je to, ali ba proli mjesec zavrli su
napinjat ice preko vrhova zbiljam visokih stupova koji se pruaju dokle oko see
Dobro, a zato su stupovi i ice? upita Matilda.
Sad e ti to re, mamce! Amos je djelovao zbunjeno.
Telegraf. Mislim da oni to tako zovedu, missis. Bijo sam i vidijo kako ice vodu doli u
eljezniku stanicu, tamok stanini slubenik ima na svome stolu onu spravcu s udnom
nekom rukom sa strane. Kadto on uini klik svojim prstom, ali veinom spravca ini klik
klik sama od sebe.To je mnogo uzbudljivo bijelim ljudima. Sadak svakoga jutra velka
gomila njih dolazi, vezuju konje i ekaju da ta stvar pone klikat. Oni govoru da to vijesti
iz raznih krajeva dolaze preko ice gore na stupovima.
Amos, ekaj trenutak ... Tom je govorio polagano.Kae da to donosi vijesti, ali to ne
govori, nego samo klik?

Tako je, gospodne Tome, ko nekaki velki zrikavac. Reko bi da oni slubenik na stanici
nekako iz toga vue rijei dok to ne prestane. Onda on uskoro izae pa kae ljudima to je
sve ta stvar rekla.
Zar ti bijeli ljudi nisu neto? uzvikne Matilda. Gospode boe!
Gledala je Amosa gotovo isto onoliko oarano kao Mala Kizzy.
Amos koji se oigledno osjeao mnogo prijatnije nego prije, odlui da im sada bez ikakvoga
nukanja pria o drugome udu.
Gospodne Tome, jeste l' ikad bili u kojoj radjonici za popravke na eljeznici?
Tomu se sviao ovaj mladi ovjek kojega je,kako se inilo, njegova sestra napokon izabrala
da zajedno skoe preko metle, on je bio pristojan. Djelovao je iskreno i solidno.
Ne, sinko, nisam,ree Tom. Ja i ena vozili smo se pokraj onih kompanijskih radionica,
ali nikada nisam bijo u nijednoj zgradi.
Daklem, gospodne, odnijo sam iz otela mnogo obroka na posluavniku ljudma u svih
dvanajst razliitih radjonca, a mislim da najvie posla ima u kovanici. Tamok radu take
stvari ko to je izravnat svinute velke osovine kotaa vlaka. Popravljadu sve vrste drugih
kvarova na vlakovima i radu sve vrste dijelova koji vlak pokreu. Nutra ima dizalca velkih
ko debla, privrenih za strop i jedno des petnajs kovaa, svaki ima crnoga pomonika
koji mae veim batovima i maljevima nego to sam ikada vidijo. Imaju tako velka ognjita
da u njima mogu ispe dvije,tri cijele krave, a jedan crni pomonik mi je reko da njiovi
nakovnji tee ak osamsto funti!
Ohoho! zvizne Tom kojega se to oigledno snano dojmilo.
Kolko teak tvoj nakovanj, Tome? zapita Irene.
Pa, dvije stotne funti, a ne moe ga svako dignut.
Amos ... usklikne Mala Kizzy ,nisi im nita isprio o tvojem novom otelu u koji radi!
ekaj malo, nije to moj otel! Amos se iroko osmjehnuo.
Naravski, eo bi da jes! Oni zgru novce na lopate! Gospode! Daklem, mislim svi vi znate
taj otel izgraen nedavno. Ljudi govoru neki ljuti ko psi jerbo presnik eljeznice s njima
razgovaro, a ondak stavijo za upraviteljicu miss Nancy Hillard. Ona me unajmi jerbo se
sjeti ja odmalena dobro radio za njezinu obitelj.Daklem, otel ima trijes sobe, a u stranjem
dvoritu es zahodi. Ljudi plaaju dolor na dan za sobu i umivaonik i runik, zaedno s
dorukom, rukom i veerom i naslonjaem na trijemu. Katkada ujem kako miss Nancy
bjesni jerbo eljezniki radnici ostavljaju mrlje od mazivo i aa na lijepim bijelim istim
plahtama, ali ondak govori, pa dobro, oni zato potroe sve to zarade, tako potpomau
naselje oko kompanijske radjonce!
Mala Kizzy opet potakne svoga Amosa:
A kako ranite one pune vlakove ljudi? Amos se nasmijei:
Daklem, ondak radimo ko ludi! Znate, svakoga dana ima dva putnika vlaka, jedan ide na
istok, drugi na zapad. Kad stigne u McLeansville ili u Hillsboro, ve prema tome u kojem
smjeru ide, sprovodnik vlaka telegrafira u otel kolko ima putnika i osoblja vlaka. A kada
vlak stigne na nau stancu, miss Nancy im spremi sva mogua jela na velke stolove, pa se
pue i dime, a svi mi pomonici trsimo se naranit putnike! Znate, ima prepelca i unke,
pilia, kunia, zeeva, kokica, govedne, svih vrsta salata, povra kakog ti srce oe, zajedno s
cijelim stolom na kojemu je samo desert! Ljudi navaljuju iz toga velkoga vlaka koji tamok
stoji i eka dvajes minuta da imaju vremena pojest prije nego se jopet ukrcaju i vlak pone
puhat i jopet ode!

Trgovaki putnici, Amos! uzvikne Mala Kizzy, a svi se nasmijee to se ona toliko njime
ponosi.
Da ree Amos.
Njih gospoica Nancy najvie voli primit u otel! Kasto dvojica,trojica zaedno sii iz isto
vlak pa ja i jo jedno niger uri i prija njih nosi u otel njiov koveg i velke teke crne
sanduke koji puni uzoraka koje taj trgovaki putnik prodaje. Miss Nancy kae oni pravo
dentlmeni, isti ko sunce i cijene kad neko za njih dobro brine, a i ja ih volim. Neki ti
odma dadu petica ili desetica to im nosi torba, lati cipela ili im radi kaka druga usluga!
Mahom se operi pa ei po gradu i razgovaraj s ljudi. Kad oni veeraju, sjednu na trijem,
pusu ili vau duhan. Oni samo gledaju ili razgovaraju dok ne odu gore u krevet. A ondak
slijedee jutro poslije doruak zovu oni jednoga od nas nigeri da prenesu njiovi kovegi s
uzorci tamok u ona kovanica gdi im za dolor na dan unajme konj i taljigu pa odlazi
prodavaj te stvari, mislim, po svim duanima du cesta u ovaj kotar
Sav obuzet iskrenim divljenjem to Amos radi okruen takvim udima, debeljuckasti Mali
George povie:
Amos, mome, nisam ja znajo da ti vodi tako divno ivot!
Miss Nancy kae da eljeznica najvee stvar polije konj,skromno primijeti Amos.
Ona kae, im se spoje tranice u vie eljeznica, stvari vie nee biti ko prija.
108. POGLAVLJE
George Kokoti uspori galop svoga zapjenjenoga konja upravo na vrijeme da otro
zaokrene s glavne ceste na prilazni odvojak, a onda naglo zategne uzde. To je bilo pravo
mjesto, ali otkako ga je posljednji put vidio, nevjerojatno se promijenilo! Tamo, na kraju
odvojka obrasla korovom neko ukasta kua Lea postala je siva,proarana mrljama tamo
gdje se oljutila prijanja boja,gdje su prije bila prozorska okna, sad bijahu nagurane prnje,
a jedna strana krova, sada svega u zakrpama, gotovo se uleknula.ak su i oblinja polja
bila gola, na njima su se meu nakrivljenim ogradama od kolja vidjele samo stare sasuene
stabljike, potamnjele od zuba vremena.
Zgranut i zapanjen popusti voice te konj sam nastavi ii kroz korov. Kada se jo vie
pribliio, ugleda iskoeni trijem velike kue, trone stepenice na proelju, a svi krovovi na
kolibama u robovskom sokaku bijahu urueni.
Ne vidje ni maku, ni psa, ni pileta kada se spustio s konja te ga na uzdi vodio uz kuu u
stranje dvorite.
Uope nije oekivao onu glomaznu staricu koja je sjedila sagnuta na panju i brala zelenje,
bacajui peteljke oko svojih nogu,a lie u napuklu i zaralu posudu.Shvati da je to zacijelo
miss Malizy, ali toliko se nevjerojatno promijenila da mu je to izgledalo nemogue. Njegov
nepotrebno glasan:
Konjiu, stoj! privukao je njezinu panju.
Miss Malizy prestane brati zelje. Digne glavu, ogleda se, a onda ga spazi, ali je vidio da jo
ne shvaa tko je on.
Miss Malizy! otri do nje, ali nesigurno zastane proitavi na njezinu licu da ona sve
jedno ispituje svoje osjeaje. Stisne oi da ga otrije vidiIznenada teko spusti ruku na
panj pa se s mukom uspravi.

George Jesi l' ti onaj mali George?

Jesam, miss Malizy!
Sada se bacio prema njoj, obuhvatio rukama njezino debelo mlohavo tijelo i zagrlio je.
Samo to nije zaplakao.
Gospode, sinko, gdje s bijo? Prija s ovdi bijo cijelo vrijeme!
Njezin ton i rijei zvuali su nekako uplje, kao da nije svjesna da je otada prohujalo
gotovo pet godina.
Bijo sam preko mora u Englesku, miss Malizy. Tamok sam nastupo s pijevcima. Miss
Malizy, gdi s moja ena i majka i djeca?
Njezino lice bijae toliko bezizraajno kao da se na njemu vie ne mogu zrcaliti osjeaji, pa
dogodilo se to mu drago.
Ovdi nikoga vie nema, sinko!
Glas joj je odavao da se udi kako to da on to ne zna.
Svi otili. Ostali smo samo ja i massa
Gdi s otili, miss Malizy?
Sada je znao da joj je oslabio razum. Nateenom rukom ona pokaza prema malome vrbiku
ispod robovskoga sokaka.
Tvoja mater ime joj bilo Kizzy ... tamok doli lei
Hripav jecaj rodi se u grlu Georgea Kokotia i provali. Ruka mu poleti da prigui urlik.
I Sarah tamok doli ... i stara missis ... u prednje dvorite ... zar nis vidijo kada si prolazijo
tamok?
Miss Malizy, gdi je Tilda i moja djeca?
Nije ju htio preplaiti. Na trenutak se morala zamisliti.
Tilda? Da ... Tilda dobro djevojka, dakako. Imala i cijela arpa djeca. Da. Sinko, ne zna
massa njih davno prodo ... ?
Gdi, miss Malizy, gdi to? Obuze ga bijes. Gdi je massa, miss Malizy?
Okrenula je glavu prema kui.
Tamok gore jote spava, mislim. Tolko se opije da se kasno die, pa se dere da oe jest ...
Nema vie rane. Sinko, jesi l' donijo togod za skuhat?
Dok je njegov nisam lebdio prema smetenoj starici, George Kokoti projuri kroz kuhinju
u rasulu, potri niz'hodnik s kojega se ljutila boja, kroz smrdljivu neurednu sobu za
dnevni boravak i zastane podno malog stepenita.
Massa Lea! bijesno se prodere. Trenutak je ekao.
Massa Lea!
Ba kad se htio zatrati uza stepenice, zauje nekakvo kretanje. Trenutak kasnije se kroz
desna vrata pomoli raskutrana prilika i poviri dolje.
Usprkos svom gnjevu George Kokoti zanijemi od uasa videi olupinu svoga negdanjeg
masse, mrava, neobrijana, nepoeljana, oigledno je spavao u toj odjei.
Massa Lea?
George! Starevo tijelo se trgnulo.
George!
Posrui se spusti niza kripavo stepenite i zastane u podnoju, buljili su jedan u drugoga.
S upalog lica masse Lea gledale su vodnjikave oi, onda se nasmije glasno i dreavo, pa
raskriljenih ruku pohrli da zagrli Georgea koji se makne u stranu. Uhvati koate ruke
masse Lea pa ih snano prodrma.

George, tako sam radostan to si se vratio! Gdje li si bio? Morao si se odavno vratiti
ovamo!
Jesam, jesam. Lord Russell upravo me pustijo. Osam dana vozijo sam se dovdi s brodom u
Richmond.
Mome, doi ovamo u kuhinju!
Massa Lea natezao je Georgea Kokotia za zaglavak. Kad stigoe u kuhinju, uz kripu
odmakne od klimavog stola dvije stolice.
Sjedni, mome! Lizy! Gdje je moj vr? Lizy!
Evo me, massa ... zau se izvana stariin glas.
enula je otkako si ti otiao, ne zna to je juer, a to sutra .objasni massa Lea.
Massa, gdi je moja obitelj?
Mome, najprije da popijemo, onda emo razgovarati ! Toliko smo dugo zajedno, a nikada
nismo zajedno pili. Tako sam sretan to si se ovamo vratio, konano imam s nekim
razgovarati!
Nije mi do govora, massa! Gdi je moja obitelj ?
Lizy!
Evo me!
Njezina glomazna pojava proe kroz vrata, nae vr i ae te ih stavi na stol, a onda
ponovno izae kao da ne opaa Georgea Kokotia i massu Lea koji su razgovarali.
Da, mome, mnogo mi je ao zbog tvoje majke. Jednostavno je bila prestara, nije se mnogo
muila i brzo je otila. Spustili smo je u lijep grob Massa Lea lio im je pie.
Namjerno ne spominje Tildu i djecu, sijevne Georgeu Kokotiu kroz glavu. Nimalo se nije
promijenio ... jo je varalica i opasan kao zmija Mora se uvati da ga jako ne rasrdi
Sjeate se posljednje stvari koju vi mene rekli, massa? Rekli vi mene oslobodit im se
vratim. Daklem, ovdi sam!
Ali massa Lea niim nije odavao da je to uo kada mu preko stola gurne gotovo do vrha
napunjenu au. Onda die svoju:
ivio, mome. Pijmo u ast tvoga povratka To mi je potrebno George Kokoti istrusi
pie pa osjeti kako ga ee i grije. Pokua ponovo, zaobilazno.
Naravski, bilo mi je ao ut od miss Malizy da vi izgubili vaa missis, massa.
Massa Lea mrmljajui iskapi pie i ree:
Jednostavno se jednoga jutra nije probudila. Bilo mi je mrsko to je otila. Nikada mi nije
davala mira poslije one borbe pijevaca. Ali bilo mi je mrsko to je otila. Mrsko mi je kada
bilo tko otie.
Podrigne mu se.
Svi moramo poi
S njim nije tako loe kao s miss Malizy, ali je na istom putu. Sada je poeo izravno.
Moja Tilda i djeca, massa. Miss Malizy kae vi ih prodali
Massa Lea zirne u nj.
Da, morao sam, mome. Morao sam! Zla srea nemilo se sruila na mene. Morao sam
prodati sve do gotovo posljednjeg komadika zemlje, sve, k vragu, ak i pijevce!
George Kokoti zamalo plane, ali ga on presijee:
Mome, sada sam toliko siromaan da ja i Ma jedemo ono to moemo ubrati ili uloviti!
Odjednom se isceri:
Ti vraga, pa nije to nita novo! Ko siromah sam se i rodio!

Opet se uozbilji.
Ali sada kada si se vratio, ti i ja moemo ovdje poeti iznova, da li me uje? Znam da
moemo, mome!
Georgea Kokotia samo je njegova u sr usaena spoznaja o onom to e samo od sebe
uslijediti ako tjelesno napadne bilo kojega bijelog ovjeka zadrala da ne skoi na massu
Lea, ali njegov potmuli bijes pokazivae koliko je tome blizu.
Massa, poslali ste me odavdi i dali mi rije da ete me oslobodit! Ali ja se vratijo, a vi ak
prodali moju obitelj. Ou svoje papire i gdi su mi ena i djeca, massa!
Mislio sam da sam ti to rekao! Oni su tamo u kotaru Alamance, kod plantaera duhana po
imenu Murray, ive nedaleko od eljeznikih radionica
Oi masse Lea zloudno se suze.
Da to ti nisi dizao glas na mene, mome?
Alamance Murrayeljeznike radionice. Urezujui te kljune rijei u pamenje, George
Kokoti sad uspije odglumiti skruenost:
Oprostite, samo sam se uzbudijo, naravski nisam mislijo, massa ."
Izraz na massinom licu bijae neodluan,a onda se smiri.Moram od njega izvui onaj
komad papira na kojemu je napisao da e me oslobodit.
Bio sam propao, mome!Nagnuvi se naprijed preko stola massa divljaki zakilji.
uje li me? Nitko nema pojma koliko sam bio propao! Ne mislim samo na novac ...
Pokae na svoje grudi:
Ovdje!
inilo se kao da trai odgovor.
Da, gospodne.
Preivio sam teka vremena, mome! Oni kujini sinovi uzvikivali su moje ime i prelazili
na drugu stranu ulice kad bih ja naiao.uo sam ih kako se smiju iza mojih leda. Kujini
sinovi! Koatom rukom lupi po stolu.
U srcu sam se zarekao da e im Tom Lea pokazati! Sad si se vratio. Nabavit u novo jato
pijevaca! Ne smeta to su mi osamdeset i tri godine Mi to moemo, mome!
Massa
Massa Lea povjerljivo zakilji:
Zaboravio sam koliko je sada tebi godina, mome!
Sadak pedes etir, massa.
Nije mogue!
Mogue, massa. Uskoro e mi bit pedes i pet .
Ti vraga, vidio sam te onoga jutra kada si se rodio! Malo smeurano crne boje slame ...
Massa Lea se naceri.
Ti vraga, ja sam ti ime dao!
Nakon to je George Kokoti odmahnuo rukom, massa Lea natoi sebi jo aicu pa se
ustro ogleda kao da se eli uvjeriti da su tu samo njih dvojica.
Mislim da nema smisla da i ti bude meu onima koje sam uspio zavarati! Oni misle da ja
vie nita nemam ...
Zavjereniki se zagleda u Georgea.
Ja imam novaca! Nije mnogo . . . Sakrio sam ga! Nitko osim mene ne zna gdje!
Podulje je zurio u Georgea Kokotia.

Mome, kada ja odem, zna li tko e dobiti ono to imam? Jo imam i deset jutara! Zemlja
je kao novac u banci! Sve to imam tebi e pripasti! Ti si mi sada najblii, mome.
inilo se kao da se s neim bori. Kradomice se nagne jo blie.
Ti vraga, nema smisla da zatvaramo oi. Mi smo jedna krv, mome!
Sigurno je pao na dno kada to kae. Georgeu Kokotiu se srce stezalo, ali je nijemo sjedio.
Samo ostani, pa makar samo trenutak, George Pijano lice je moljakalo.
Znam da nee okrenuti lea ljudima koji su ti pomagali na ovom svijetu
Ba uoi moga odlaska pokazao mi je papir da me oslobaa,koji je napisao i potpisao i
rekao da e ga pohraniti u sef.George Kokoti shvati da mora jo vie opiti massu Lea.
Prouavao je njegovo lice preko stola razmiljajui, jedino to mu je jo preostalo jeste to
to je bijel .
Massa,ja nikada neu zaboravit kako vi mene odgajali ,vrlo malo bijelih ljudi tako dobrih.
Vodnjikave oi bijesnu.
Ti si bio obini mali crnjo. Naravno, sjeam se ...
Da, gospodne, vi i striko Mingo .
Stari Mingo! Svaka mu ast! Bio je to najbolji crni uvjebavatelj
Ustreptale oi upere se u Georgea Kokotia.
.... dok ti to nisi dobro izuio .Poeo sam tebe voditi na borbe, a Minga ostavljati
Ti i massa meni povjerit preranu tica
ak i sada ga je boljelo sjeanje na gorinu strike Minga.
Sjeate l' se, massa, spremali se na velku borbu u New Orleansu?
Naravno! A nikada nismo poli... Obrve mu se namrte.
Jerbo striko Mingo ba uoi umro.
Da! Stari Mingo je sada tamo pod vrbama.
Zajedno s mojom majkom i sekom Sarah i s miss Malizy kad ona ode, zavisno od toga tko
e od vas poi prvi,pitao se George,i to e ona bez masse i on bez nje.
Mome, sjea li se kako sam ti dao putnicu da hvata sve cure koje zaeli?
George Kokoti glumio je grohotan smijeh, pa i sam udari o stol, a massa nastavi:
I pravo sam uinio,jer ako sam ikada vidio vatrenu jarinu,to si bio ti.I obojica smo
uhvatili mnogo enskih na naim putovanjima, mome! Ja sam znao da ih ima ti, a ti si
znao da ih imam ja ...
Da, gospodne! Naravski, znali mi, massa!
Onda si poeo nastupati u sporednim susretima pijevaca i ja sam ti dao novac za opklade
i dobivao si kao lud!
Naravski, gospodne, iva istina! iva istina!
Mome, mi smo bili pravi tim, jakako!
George Kokoti zatee sebe kako gotovo poinje dijeliti njegovu potresenost slijedei ta
sjeanja, isto se tako osjeao malo vrtoglavo od viskija. Prisjeti se svoga cilja. Isprui ruku
preko stola, podigne krag s viskijem pa nalije u svoju au oko dva centimetra i brzo
obuhvati pesnicom au da prikrije tu malu koliinu.Prui bocu preko stola pa napuni au
masse Lea vie od polovice.Digne svoju au i dalje je sakrivajui akom. Pravio se da
tetura, a jezik mu se zapletao.
Pijem za najboljeg massu, kaki igdi postoji! Ko to Englezi kau: Na eks!
Srkne svoj viski, gledae kako je massa Lea istrusio svoj.
Mome, drago mi je to tako misli

Jo jedna zdravica! Obje ae se uzdignu.

Za najboljega nigera kojega sam ikada imao! Iskape ae.
Obrisavi usta nadlanicom svoje ilave ruke, zakaljavi se od jakoga viskija massa Lea
ree, a i njemu se jezik zapletao:
Nita mi nisi priao o onomu Englezu, momeKako mu je ime?
Lord Russell, massa. Ima vie novaca nego moe izbrojit. Ima preko etrista istokrvnih
pijevaca. Od njih bira tice za borbu ... A onda e, poslije hotimine stanke:
Ali nije onaki uzgaja borbeni pijevaca ko vi, massa.
Misli li ozbiljno, mome?
Ko prvo, nije tako pametan. I nije mukarac ko vi! Jednostavno je bogat i sretan. Nije va
vrli soj bijeli ovjek, massa!
George Kokoti sjeti se kako je uo sira C. Erica Russella da kae prijateljima: Georgeov
gospodar je glasovit borilac u sporednim susretima.
Massi Lea zanjie se glava, ponovo je trgne uvis, a oi su mu se pokuavale usredotoiti na
Georgea Kokotia.
Gdje li dri sef? George Kokoti pomisli kako ostatak njegova ivota ovisi o tome hoe li se
domoi onog etvrtastog lista papira kojega se ivo sjeao, na kojemu ima jedno tri puta
vie slova nego na putnici, a ispod toga je potpis.
Massa, moem li natoit sebi jo malo pia?
Zna da ne treba pitati, mome Koliko god hoe...
Reko ja mnogim Ijudma u Engleskoj da najbolji massa na svijetu moj massaNikada niko
nije ujo da ja govorim da u ja tamok ostatiHej, vaa aa se prazni, massa ...
Samo malo, bit e mi dosta .Ne, nisi ti takav, mome .Nikada mi nisi zadavao neprilika .
'Ne, gospodne .Daklem, ponovo pijmo u vae zdravlje, gospodne.
I pili su, a massi se prolije viski po bradi. George Kokoti koji je sve jae osjeao djelovanje
viskija, odjednom sjedne uspravnije, videi da massina glava klizi prema stolu .
Vi ste uvijek dobri i prema drugim nigerima, massa Glava se trzala, ali osta dolje.
Nastojao sam, mome Nastojao ... Glas mu bijae priguen.
Mislim da je sad mrtav pijan,pomisli George.
Da, gospodne, i vi i vaa missis ...
Dobra ena ... u mnogo emu
Sada su se na stolu nale i massine grudi. George Kokoti neujno podie stolicu. Trenutak
je napeto iekivao. Krene prema ulazu, zastane, a onda izusti, ne previe glasno:
Massa! Massa!
Odjednom se okrene kao maak i za hip je pretraivao sve ladice u svakom komadu
pokustva u predsoblju. Zastane, zauje samo svoj dah, pa pohrli uza stepenice proklinjui
ih to toliko kripe.
Oamuti ga spoznaja to e ui u spavau sobu bijeloga ovjeka. Zaustavi se ... i nehotice
ustuknuvi pred nagomilanim neredom. Brzo se otrijezni i ponovo ue. Zapahnu ga
udrueni jetki vonjevi ustajalog viskija, mokrae, znoja i neoprane odjee medu praznim
bocama. Onda je kao opsjednut otvarao namjetaj, odgurivao stvari u stranu i uzalud
pretraivao. Moda ispod kreveta. Bjesomuno se baci na koljena i ugleda blagajnu.
Zgrabi je i u trenutku je ponovo bio dolje i posrtao po hodniku. Vidje da je massa jo uvijek
skljokan preko stola, okrene se i odbrza kroz ulazna vrata.Zakrene za ugao kue i

napregne se da otvori zakljuanu kovnatu blagajnu.Pomisli,skoi na konja i idi,provali u

nju kasnije. Ali morao se uvjeriti da ima papir slobode
Padne mu u oi klada za cijepanje drva u stranjem dvoritu, a pokraj nje na zemlji bijae
stara sjekira. Gotovo skoi do nje, tre sjekiru uvis, stavi blagajnu tako da je brava bila
prema gore i provali je jednim silnim udarcem. Iz nje se prospu novanice, kovanice,
savinuti papiri. Izravna papire i odmah prepozna svoj.
to ti radi, sinko?
Umalo nije iz koe iskoio. Ali bijae to miss Malizy koja je sjedila na panju i buljila
spokojno, mirno.
to kae massa? zapitala je odsutno.
Moram ja po, miss Malizy!
Daklem, ondak lijepo idi...
Ja u re Tildi i djeci da ih lijepo pozdravlja ...
To bit lijepo, sinko uvaj se ...
Ou!
Brzo se makne pa je vrsto zagrli. Moram potrat i vidjet grobove. Onda pomislivi da e
biti bolje bude li se svoje majke Kizzy i seke Sarah sjeao onakvima kakve su bile za ivota,
George Kokoti obuhvati posljednjim pogledom ruevno imanje na kojemu se rodio i
rastao,odjednom zarida, grevito stegne papir slobode pa potri. Vinuvi se na konja,
ispred dvaju sedlenih smotaka u kojima su bile njegove stvari, galopom se vrati kroz visoki
korov to je obrastao odvojak. Nije se osvrnuo.

109. POGLAVLJE
Irene je pokraj ograde to se pruala du glavne ceste marljivo brala lie koje e osuiti i
spremiti za mirise. Digne glavu zauvi topot potkovica konja u galopu. Prigueno vrisne
videi da za konjanikom lepra zeleni al, a da mu je na glavi crni polucilindar sa savinutim
perom iz pijeveva repa, to je stralo uvis iz vrpce oko eira.
Divlje zamahne rukama prema cesti i povie to ju je grlo nosilo:
George Kokoti! George Kokoti!
Jaha se zaustavi tik uz ogradu, a njegov zapjenjeni konj s olakanjem uzdahne.
Poznajem ja tebe, curce? ree on uzvraajui joj osmijeh.
Ne, gospodne! Nikada se nismo vidili, ali Tom,mama Tilda i ostala obitelj tolko priaju o
vama da ja znam kako izgledate.
Zabulji se u nju.
Moj Tom i Tilda?
Da, gospodne! Vaa ena i moj suprug, otac moje dijete!
Trebalo mu je nekoliko sekunda da to dokui.
Ti i Tom imate dijete?
Ona kimne glavom, sva presretna i potapa se po ispupenom trbuhu.
Doe u drugi mjesec! On odmahne glavom.
Gospode boe! Boe svemogui! Kako se zove?
Irene, gospodne!

Ree mu da jae dalje pa nespretno pouri,koliko joj je to njezino stanje doputalo, dok
nije dola do mjesta odakle su je mogli uti Virgil, Ashford, Mali George, James, Lewis, Mala
Kizzy i Lilly Sue, koji su sadili u polju.
Na njezino glasno klicanje brzo dotri zabrinuta Mala Kizzy i odjuri natrag da im odnese
nevjerojatnu novost. Svi zasoptano dojure u robovski sokak, vriskajui i gurajui se oko
svoga oca, majke i Toma, i svi su ga nastojali odjedanput zagrliti, a Georgea Kokotia,
posve izbubetanog i raskutranog, potpuno srva taj doek.
Mislim da bude najbolje ako vi najprija poujete loe vijesti.ree on, pa im onda ispria
da su umrle bakca Kizzy i seka Sarah.
Nema vie ni stare missis Lea .
Kada se neto ublaila njihova bol zbog tih gubitaka, opie im stanje miss Malizy, a zatim
svoj susret s massom Lea, kojom prilikom se dokopao papira slobode. Taj im papir likujui
rairi.
Pojeli su veeru i no se spustila nad obitelj koja se oarano okupila oko njega,ekajui da
im ispria o onim godinama to ih je proveo u Engleskoj.
Istinu u vam re, trebala bi mi cijela godina da ja ispriam sve to vidijo i radijo tamok
preko one puste vode! Gospode boe!
Sada im je samo u najgrubljim crtama priao o velikom bogatstvu i drutvenom ugledu
sira C. Erica Russella, o njegovom dugogodinjem istokrvnom soju borbenih pijevaca, koji
neprestano odnose pobjede, te kako je kao struni crni uvjebavatelj iz Amerike privlaio
ljubitelje borbi s pijevcima u Engleskoj, gdje otmjene dame idu na etnju vodei svoje male
afrike djeake, odjevene u svilu i kadifu, za zlatne lance kojim su okovani oko vrata.
I neu lagat, sretan ja to sve to doivijo. Ali Bog zna da ste vi meni nedostajali!
Ja to ne bi rekla, dvije godine protegle se u vie od etir! odbrusi mu Matilda.
Stara baba se nije promijenla, je l' da? dobaci George Kokoti svojoj razdraganoj djeci.
Hu! Ko staro? obrecne se Matilda. Tvoja glava je, bome, starija od moja!
Nasmijeeno je tapao Matildu po ramenima, a ona se pravila silno ogorenom.
Nije da se nisam elijo vratit! Podsjetijo ja lorda Russella im se navrle dvije godne. Ali
jedan dan, malo poslije, doe on k meni i veli da ja tako dobro vjebam njegovi pjevci, a
mladi bijelac, moj pomonik jo se nije uputijo, pa on odlui poslat jo jednu svotu novaca
massi Lea, jerbok e me trebat bar jo godinu dana,umalo nisam poludijo od bijesa! Ali to
sam mogo uinit? Uinijo sam najbolje to sam mogo, zamolijo ga neka u pismu massu Lea
zamoli da vama svakako objasni to se dogodilo
Nije nam reko ni slovo! uzvikne Matilda.
Zna zato? javi se Tom. Jerbo nas je tadak ve prodo.
Naravski, tako je! Zato nismo uli!
Aha! Aha! Vidite! Nisam ja kriv!
Glas Georgea Kokotia zvuao je zadovoljno to je dokazao svoju nevinost.
Poslije toga gorkoga razoaranja, ispria on, izmamio je od sira Russela asnu rije da ga
e ga drati samo jo narednu godinu
Ondak ja radijo dalje i pomogo mu da njegovi pijevci pobijede tu sezonu vie nego ikada,
barem mi on to reko.Ondak mu ja reko da ja mislim kako ja mladog bijelca nauijo
dovoljno da preuzme poso, a ja od veselja treso cijelu kuu, bijo sam tolko sretan!
Neto u vam re, vrlo malo nigera ikada doivilo da ih prate cijele dvije koije Engleza ko
to mene otpratili do Southamptona. To mnogo veliki grad uz vodu, ne moem re kolko

brodova u nj ulazi i izlazi. Lord Russell se dogovorio da se ja u tom brodu vozim preko
oceana, ispod paluba.
Gospode! to se ja bojijo! Nismo se jo udaljli, a on se pone propinjat i skakat ko divlji
konj! to sam se molijo! nije se osvrtao na Matildino: Mmm!
Izgledalo je da je cijeli ocejan poludijo, da nas oe rastrgat na komadie! Ali ondak na
kraju lijepo se stialo i ak bilo mirno kada smo stigli u New York gdi smo se svi iskrcali ...
New York! klikne Mala Kizzy. to s tamo radijo, tatce?
erce, ne moem bre priat nego priam! Daklem, lord Russel dao jednom brodskom
oficiru novce i upute da me stavi na drugi brod, koji me odveze u Richmond. Ali brod s
kojim oficir pogodijo polazi tek za pet,est dana. Zato ja io gori,doli po New Yorku, sluo i
gledo
Gdi s odsjeo? zapita Matilda.
Iznajmljene sobe za obojene, to ti znai nigere, a gdi drugdi misli! Imo sam novac. I sad
imam novac, tamok u bisagama. Pokazat u vam ujutro.
Objeenjaki baci pogled na Matildu.
Mogo bi ti ak poklonit sto dolora ako se ti lijepo ponaa!
Ona frkne, a on nastavi:
Ispalo,oni lord Russell zbiljam dobar ovjek. Dao mi ovu mnogo zgodnu svotu novaca ba'
prije odlazak. Reko da to samo za mene, ne spominji massi Lea. A vi, naravski, znate da
nisam.
Ono najglavnije to ja uinijo bilo je u New Vorku,razgovara ja s mnogo slobodnim
nigerima.Reko bi, gore im nego nama. Ali je nako ko to smo uli. Neki od njih dobro ivu!
Imaju duane ili dobro plaene poslove. Malo ima vlastitu kuu, a vie plaadu najam u
onom to zovu 'partmani, i neka djeca idu u kolu, i tako Ali svi nigeri s kojima ja
razgovara ljuti su ko ose na one puste bijele useljenike, kamo ti oko padne
Na abolicjonisti? uzvikne Mala Kizzy.
Je l' ti pria il ja? Ne! Naravski, ne! Kako sam svatijo, abolicjonisti su ti oni bijeli ljudi koji
su u ovoj zemlji barem tolko ko nigeri. Ali ovi o kojima ja govorim iru se s brodova u New
York, zapravo, preko cijelog Sjevera. Mahom Irci, ne mo razumit to govoru, a mnogo
drugih udnih vrsta ne znadu ni govorit engleski. Znate, ujo sam, prva rije koju naue
kada siu iz broda je neger, a tvrde da crnje otimaju njiov poso! Oni cijelo vrijeme
zapodijevaju tunjave i nerede, gori su od one bijele fukare!
Daklem, gospodne, nadam se da e se klonit nas ovdi! ree Irene.
ujte me svi, trebo bi nam cijeli tjedan da ja vam ispriam samo pola to sam vidijo i ujo
prija nego me brod dovezo u Richmond
Iznenadila se ja to se ti ope na nj ukrco!
emsko glavo, zar mi nikad ne dat mira? ovjek odsutan godine, a ti se ponaa ko da
sam juer oo!
U glasu Georgea Kokotia nije bilo ni trunka ljutine.
Konja ti kupio u Richmondu? brzo upadne Tom.
Tako je! Sedamdes dolora! Zbiljam brza pjegava kobila. Mislijo ja, slobodnom ovjeku
potreban dobar konj. Jaio ja na njoj ludo do imanja masse Lea
Kako je bio poetak travnja, svi ostali bijahu veoma zaposleni. Veina obitelji bila je u
punom jeku sjetve. Matilda je imala vrlo malo slobodnog vremena u punom jeku ienja,

kuhanja i serviranja u velikoj kui. Toma su muterije tjerale da radi punom parom od
zore pa sve do mrkloga mraka, a Irene, sad gotovo u osmom mjesecu trudnoe, nije bila
nimalo manje uposlena svojim raznoraznim dunostima.
Pa ipak ih je tokom slijedeeg tjedna George Kokoti sve posjeivao.Ali tamo u polju
uskoro postane neprijatno jasno njima kao i njemu da on i sve to je u vezi s teakim
poslovima nemaju nita zajedniko.
Na Matildinu i Ireninu licu pojavio bi se brz smijeak kad bi im on priao, a onda bi mu se
isto onako brzo ispriale da znaju kako on shvaa da se one moraju vratiti svojim
poslovima. Nekoliko puta svratio je u kovanicu k Tomu da s njim avrlja, ali svaki put
atmosfera bi postajala zategnuta. Robovi koji su ekali oigledno bi se uzrujali kad bi ga
vidjeli, a jo neposluene bijele muterije naglo bi prekinule razgovore, glasno pljuvale i
mekoljile se na klupama od trupaca, dok su s oitom nijemom sumnjom motrili pojavu sa
zelenim alom i crnim polucilindrom.
U tom razdoblju je Tom dvaput zapazio kako se massa Murray upuuje prema kovanici, a
onda se okree. Tom je znao zato.Kada je obitelj Murray prvi puta ula za dolazak
Georgea Kokotia, Matilda je rekla:
Rekla bi, oni sretni zbog nas, ali, Tom, ja se brinem, znadem ono se mnogo puta zajedno
neto dogovarali, a ondak, im sam ula, prekidali razgovor.
Kakav li e biti slobodan poloaj Georgea Kokotia na plantai Murray? to li e on
raditi?Ta pitanja su poput crnih oblaka lebdjela u glavama svih njih,osim etvorogodinjeg
Uriaha, sinia Virgila i Lilly Sue.
Ti moj djeda?
Uriah je iskoristio priliku da neto izravno kae neobinom ovjeku, koji je izazivao toliku
zbrku meu svim odraslima otkako je prije nekoliko dana stigao.
to?
Zapanjeni George Kokoti upravo je doetao natrag u robovski sokak, duboko rastuen jer
se osjeao odbaenim. Spazi dijete koje ga je gledalo razrogaenim znatieljnim oima.
Daklem, reko bi, jesam.
George htjede krenuti dalje, ali se okrene.
Kako se ono zove?
Uriah, gospodne. Djede, a gdi ti radi?
O emu ti govori? Spusti pogled na djeaka. Tko ti je reko da me to pita?
Niko. Samo tako pitam.
Odlui djeaku rei istinu.
Ja nigdi ne radim. Ja slobodan. Djeak je oklijevao.
Djede, a to to slobodan?
George Kokoti osjeti se smijeno to tu stoji dok ga djeai ispituje, i ve htjede otii, ali
tada se sjeti to mu je Matilda povjerila o malome:
Reklo bi se on boleljiv, ak udaren u glavu. Drugi put kada ti ide kraj njega, pogledaj
kako katkada bulji u ovjeka i kada razgovor zavren.
George Kokoti se okrene, promotri Uriahovo lice i vidje ono to je Matilda mislila. Djeak
je zaista bio olienje tjelesne slabosti, i osim kad bi trepnule, njegove velike oi bijahu kao
prikovane za Georgea Kokotia, mjerkale su svaki njegov izraz lica ili pokret. George se
osjeti nelagodno. Djeak ponovi svoje pitanje:
Gospodne, a to to slobodan?

Slobodan znai da tebi vie niko nije gospodar. Obuzme ga osjeaj da govori ututanj.
Djeak ponovo zapone:
Mamca kae da se bori s pijevci. S kim se oni boru?
Okrenuvi se spreman da neto odbrusi, George Kokoti spazi ozbiljno, radoznalo lice
maloga djeaka. I srce mu zaigra,unuk.
Podozrivo je promatrao Uriaha, razmiljajui da sigurno postoji neto i za nj pristupano,
to bi mu mogao rei. I na kraju e:
Je l' ti tvoja mamca ili iko reko odakle ti potie?
Gospodne? Potiem odakle?
Nisu mu rekli, uvidi George Kokoti, a ako i jesu, on se toga nije sjeao.
Doi s menom, sinko.
Dakle, i za njega je tu bilo posla. George Kokoti povede Uriaha u kolibu koju je dijelio s
Matildom.
Sadak sjedni u stolicu i ne postavljaj nikaka pitanja. Samo sjedi i sluaj to ja govorim.
Svaam, gospodne.
Tvoj tatca roen od mene i tvoje bakce Tilde. Zagleda se u djeaka:
Je l' to svaa?
Moj tatca vae dijete.
Tako je. Nisi glup ko to izgleda. A moja majka Kizzy. Znai, ona tvoja prabaka. Prabaka
Kizzy. Reci to!
Ou, gospodne. Prabaka Kizzy.
_ Da. A njezina majka zvala se Bell.
Pogledao je djeaka.
Zvala Bell.
George Kokoti proguna:
Dobro. A Kizzyn otac Kunta Kinte ...
Kunta Kinte.
Tako je. Daklem, on i Bell tvoji prapradjedovi
Gotovo jedan sat kasnije kada je Matilda uzrujano dotrala u kolibu, pitajui se to li se
moglo dogoditi Uriahu, nae ga kako savjesno ponavlja rijei kao to su Kunta Kinte i
ko i Kamby bolongo. I Matilda zakljui da i ona ima vremena sjesti, i sva ozarena
veseljem sluae priu Georgea Kokotia njihovu ushienom unuku da je njegov afriki
prapradjed rekao, kako je bio nedaleko od sela, sjekao drvo da izradi bubanj, kadli su ga
etvorica ljudi iznenadila, savladala i odvela u ropstvo.
... Ondak ga brod odvezo preko velke vode do grada 'Naplisa i tamok ga kupijo massa John
Waller i odvejo na svoju plantau tamok u kotaru Spotsylvania, Virginia
Slijedeega ponedjeljka George Kokoti odveze se s Tomom na mazginoj zaprezi da kupi
zalihe u gradu Grahamu, sjeditu kotara. Vrlo su malo razgovarali, inilo se da je svaki od
njih udubljen u svoje vlastite misli. Dok su ili iz duana u duan, George Kokoti silno je
uivao u spokojnom dostojanstvu koje je njegov dvadeset sedmogodinji sin iskazivao
pred raznoraznim bijelim trgovcima. Onda odoe u itnicu koju je, ree Tom, nedavno
kupio bivi kotarski erif po imenu J. D. Cates.
inilo se kao da ih glomazni Cates ne zamjeuje dok je iao okolo i dvorio svoje bijele
muterije. U Tomu se rodi nekakva zla slutnja, zirne na Catesa i vidje kako on kriomice
motri Georgea Kokotia, s njegovim zelenim alom i crnim polucilindrom, koji je oholo

koraao okolo i izazovno mjerkao robu. Tom nagonski krene prema ocu da na brzinu izau
kad se trgovinom razlijegne Catesov glas:
Hej, mome, donesi mi veliku kutlau vode iz onog tamo kabla!
Cates je gledao ravno Toma, podrugljivih, prijeteih oiju. Tom se sav zaledi, ali pod
prijetnjom bijeleva izravna nareenja skamenjena lica poe do kabla i vrati se sa
zaimaom vode. Cates je ispije jednim gutljajem, a njegove sitne oi sada su preko ruba
kutlae bile uperene u Georgea Kokotia, koji je lagano odmahivao glavom. Cates gurne
zaimau prema njemu.
Jo sam edan!
George Kokoti odmjerenim pokretima izvue iz depa svoju brino presavijenu ispravu o
osloboenju i prui je Catesu. Cates je rastvori pa proita.
to ti radi u naem kotaru? "hladno je zapitao.
On moj otac.urno ubaci Tom. Nikako nije htio da njegov otac kae ita izazovno.
Tek dobijo slobodu.
Sada ivi s vama na imanju gospodina Murraya?
Da, gospodne. Cates se ogleda na svoje bijele muterije pa usklikne:
Gospodin Murrav morao bi bolje poznavati zakone ove drave!
Ne znajui to on ima u vidu, ni Tom ni George nisu nita rekli. Odjednom Catesovo
dranje postane gotovo prijazno.
Dakle, momci, kada se vratite kui, svakako recite gospodinu Murrayu da u uskoro doi
k njemu na razgovor.
Tom i George Kokoti urno izau iz trgovine, dok je iza njih odzvanjao smijeh bijelih ljudi.
Sutradan po podne Cates dogalopira prilaznim odvojkom do Murrayeve velike kue.
Nekoliko minuta kasnije Tom iz kovanice die pogled i vidje kako Irene tri prema njemu.
urno proe kraj nekoliko muterija koje su ga ekale pa joj krene u susret.
Mama Tilda veli neka ti reem da massa i oni bijeli ovjek stalno razgovaraju na trijemu.
Oni ovjek cijelo vrijeme govori, a massa samo kima s glavom.
Dobro, duo .ree Tom. Ne boj se! Sad ti lijepo vrati. I Irene otri.
Onda, poslije otprilike pola sata, donese mu vijest da je Cates otiao. ......
A sadak massa i missis neto ukali u etir zida
Ali nita se nije dogodilo sve dok Matilda nije posluila veeru massi i missis Murray i
gledala ih kako jedu u usiljenoj tiini. Na kraju, kad im je donijela kola i kavu, massa
Murray ree strogim glasom:
Matilda, reci muu da ga odmah elim vidjeti na trijemu.
Svaam, massa.
Georgea Kokotia nae dolje u kovanici s Tomom. George Kokoti usiljeno se nasmije kad
je uo za poruku.
Mislim da on modak oe zapitat ou ja njemu nai borbene pijevce!
Namjesti al, prpono naheri polucilindar pa ustro ode prema velikoj kui. Massa Murray
ga je tamo ekao, sjedei u ljuljaki na trijemu. George Kokoti zastane u dvoritu podno
stubita.
Tilda veli, vi oete s menom govorit, gospodne.
Da, elim, George. Odmah u prijei na stvar. Tvoja obitelj donijela je ovdje missis Murray
i meni mnogo sree
Da, gospodne,ubaci George ,i oni najljepe govoru o vama, massa!

Massin glas postade krui:

Ali bojim se da emo morati rijeiti problem koji se tebe tie.Zastao je.
ujem da si juer u Burlingtonu, sreo gospodina J. D. Catesa, naega biveg kotarskog
erifa .
Da, gospodne, moem re da sam ga srejo, tako je.
Dakle, vjerojatno znade da me danas posjetio gospodin Cates. Skrenuo mi je panju na
zakon Sjeverne Caroline koji osloboenim nigerima zabranjuje da ostanu na podruju
drave vie od ezdeset dana, u protivnom moraju ponovo postati robovi.
Trenutak je trajalo dok mu to dopre do mozga. George Kokoti se s nevjericom zabulji u
massu Murraya. Nije mogao govoriti.
Zaista mi je ao, mome. Znam da se to tebi ne ini potenim.
Je l' se to vama ini poteno, massa Murray? Massa je oklijevao.
Pravo da ti kaem, ne. Ali zakon je zakon. Zastao je.
Ali ako bi i elio ovdje ostati, jamim ti da emo lijepo spram tebe postupati. Dajem ti
svoju rije.
Vaa rije, massa Murray? Georgeove oi su ugasle.
Te noi George i Matilda leahu pod jorganom, drahu se za ruku i gledahu u strop.
Tilda,ree on poslije duge utnje,mislim, da ne moem ja drugo uinit nego ostat. Pa ja
vjeito bjeim!
Ne, George.Polako je kimala glavom naprijed i nazad.
Jerbok, ti prvi od nas koji se oslobodijo. Mora ostat slobodan, da ima neko slobodno u
obitelji. Ti ne moe jopet postat rob!
George Kokoti zaplae. A Matilda je jecala s njim. Dvije veeri poslije nije se jo osjeala
dobro da zajedno s njim poe na veeru kod Toma i Irene u njihovu malu kolibu. Razgovor
skrene na njihovo dijete koje se imalo roditi za dva tjedna, a George Kokoti postade vrlo
dostojanstven.
Svakako tom djetetu priajte o naoj obitelji, ujete l' me?
Tatce, nijedno moje dijete ne odraste,a da to ne uje.Tom se usiljeno nasmijei.
Mislim, ako im ja ne kaem, bakca Kizzy se vrati da me naui pameti.
Trenutak nastupi tajac, a sve troje buljilo je u vatru.
110. POGLAVLJE
Bijae poetak mjeseca studenog godine 1860, i Tom se urio da zavri svoj posljednji
kovaki posao prije nego to padne mrak. Uspio je. Onda zapreta vatru u ognjitu i
iscrpljen se odvue kui na veeru s Irenom, dojila je njihovu kerkicu Mariju, kojoj je sad
bilo osamnaest mjeseci. Ali jeli su bez rijei, zato to Irene nije htjela prekidati njegovu
utnju i razmiljanje. A poslije se pridrue ostaloj obitelji, koja se sakupila u Matildinoj
kolibi, tukla i istila orahe hikorije. Orahe su sakupile ona i Irene, ponovo nosea,za
posebne kolae i slatkie to su namjeravale ispei za Boi i Novu godinu.
Tom je sjedio i bez rijei sluao ivahan razgovor, inilo se kao da ga i ne uje, a onda, na
kraju, kad nastupi tajac, nagne se naprijed u naslonjau i izusti:

Sjeate se ja mnogo puti prio da bijeli ljudi razgovaraju u mojoj kovanici, suju i bjesne
na onaj massa Lincoln? Daklem, teta to ih vi ne ujete danas! Njega izabrali za presnika.
Govoru da e on sadak bit gori u Bijeloj kui proti Juga i svi oni koji dre robove.
Daklem,ree Matilda ,pripremijo s me da ujem to o tomu kae massa Murray. On cijelo
vrijeme govori gospoji budne velke neprilike ako Sjever i Jug ne rijee svoje svae, na bilo
koji nain.
ujem ja razne stvari,proslijedi Tom,mnogo vie ljudi nego to mi mislimo je proti
ropstvo. I nisu svi oni samo tamok gori na Sjever. Nikako ja ne moem mislit na ono to
danas radim, tolko mnogo ja o tomu mislim. Reko bi, izgleda nemogue, ali modak jednog
dana vie nee bit robova.
Daklem, mi to sigurno neemo doivit .mrzovoljno e Ashford.
Ali modak ona oe ,ubaci Virgil pokazavi Ireninu kerkicu.
Ja mislim da nee,odvrati Irene ,ali ja rado to vjerovam. Ako stavi zajedno sve robove
na Jugu, a samo teak vrijedi osamsto,devesto dolori, to vie novaca nego Bog ima! A uz to
mi radimo svi poslovi. Pogledala je Toma. Zna, bijeli ljudi needu se tog odre.
Ne bez borbe,ree Ashford. A njih mnogo vie nego nas. Pa kako mi moemo pobijedit?
Ali ako govori o cijeloj zemlji ,primijeti Tom,modak je isto tolko mnogo ljudi proti
ropstva ko za ropstvo.
Nevolja je to oni koji su proti nisu ovdi gdi mi,ree Virgil, a Ashford kimne glavom.
Zaudo, ipak se konano s nekim sloio!
Daklem,ako Ashford pravo kae da e bit borbe,sve to bi se zbiljam brzo moglo
promijenit . kazao je Tom.
Jedne noi poetkom mjeseca prosinca, malo nakon to su se massa i missis Murray vratili
kui na svojim kolima s veere u susjednoj velikoj kui, Matilda dohrli iz velike kue u
kolibu Toma i Irene.
to znai cecesija? zapita ona, a kada samo slegnue ramenima, ona nastavi:
Daklem, massa je reko to Juna Carolina upravo uinila. Massa veli to znai da se odvojila
iz Objedinjene Drave.
Kako oni moedu odvojit iz zemlja kad su u u njoj ? upita Tom.
Bijeli ljudi kadri svata uinit.ree Irene.
Tom im nije ispriao da je cijeli dan sluao svoje bijele muterije kako se busaju u prsa da
e zagaziti u krv sve do koljena prije nego to popuste Sjeveru u neemu to su nazivali
dravna prava zajedno s pravom na zakonitost robova.
Ne bi vas eo zaplait ,ree on Matildi i Ireni ,ali ja zbiljam mislim da e doi rat.
O, gospode! A gdi e rat biti, Tome?
Majko, nema nikako posebno mjesto za rat, ko to ima mjesto za crkvu ili piknik!
Daklem, nadam se da to nee bit nigdi ovdi blizu!
Irene im se objema podrugivala:
Ne traite od mene da povjerujem kako e bijelci ubijat jedni drugog zaradi nigera.
Ali, kako su prolazili dani, vijesti koje je Tom nauo u kovanici uvjerie ga da je imao
pravo. Neto je pripovijedao svojoj obitelji,a neto im nije govorio, jer ih nije elio
bezrazlono plaiti, a jo ni sam nije znao boji li se dogaaja koji su se primicali, ili se
njima nada.Ali je osjeao kako se poveava uznemirenost u obitelji, isto kao i promet na
glavnoj cesti, bijeli konjanici i kola jurili su u oba smjera pokraj plantae sve bre i bre, i u
sve veem broju.

Gotovo svakodnevno, kada bi netko skrenuo na prilazni odvojak i uputao se u razgovor s

massom Murrayem,Matilda se sluila svim moguim lukavstvima da pere pod i brie
prainu upravo na mjestu odakle ih je mogla sluati. I polagano, tokom slijedeih nekoliko
tjedana, u obiteljskim nonim razgovorima je preplaen i srdit razgovor bijelih ljudi
postepeno sve njih poticao da se usuuju povjerovati, ako bude rata i ako Jenkiji
pobijede, posve je mogue da oni zaista postanu slobodni.
Sve vei broj crnaca koji su Tomu donosili kovake poslove priao mu je da njihovi masse i
missis postaju sumnjiavi i tajnoviti, da sputaju glas, ta vie da sriu rijei ak i kad bi u
prostoriju uli njihovi najstariji i najprisniji sluge.
Ponaaju se oni neobino u velku kuu tad ti tamok, majko? zapita Tom Matildu.
Ne, ne apu, ne sriu nit togod slino radu.ree ona. Ali zapazila ja, iznenada prebacu
razgovor na ljetinu ili na veernje zabave im ja uem.
Za nas sve bit e najbolje, izjavi Tom,da se ponaamo najgluplje to moemo, ko da
nismo uli to se dogaa.
Matilda razmisli o tomu, ali odlui postupati suprotno.I jedne veeri, nakon to je posluila
Murrayeve slatkiem, ue u blagovaonicu pa uzvikne krei ruke:
Gospode boe, massa i missis, oprostite, al ja moram re mojoj djeci i ja sluam sve one
glasine, i mnogo se bojimo oni Jenkija. I, naravski, nadamo se, vi se za nas pobrigat ako
bude potekoa.
Zadovoljno opazi kako je njihovim licem preletio izraz odobravanja i olakanja.
Pa, pravo imate to se bojite, jer oni Jenkiji zasigurno vam nisu prijatelji! primijeti missis
Murray.
Ali ne brini ,umirivao ju je massa ,nee biti nikakvih potekoa.
ak se i Tom morao nasmijati kada je Matilda opisivala taj prizor. A ponovo se nasmije s
cijelom obitelji kad im ispria kako je navodno mladi konjuar u Melville Townshipu
sredio to kakljivo pitanje. Na massino pitanje na iju e stranu stati ako izbije rat, mladi
konjuar je odgovorio:
Jeste vidili dva psa kako se biju oko ista kost, massa? Daklem, ta kost mi nigeri.
Doe Boi i proe,a onda i Nova godina, a nitko u kotaru Alamance ni da pomisli na kakvo
svetkovanje. Svakih nekoliko dana Tomu su pristizale muterije s vijestima o secesiji
drugih junjakih drava, najprije Mississippi, pa Florida, Alabama, Georgia i Louisiana,
sve tokom mjeseca sijenja godine 1861, a prvog dana veljae i Texas. A sve one pristupile
su Konfederaciji junih drava na elu s vlastitim predsjednikom, ovjekom po imenu
Jefferson Davis.
Oni massa Davis i cijela arpa junjaki senatora, lanova kongresa i visoki linosti u
vojski izvjetavao je Tom svoju obitelj , dajedu ostavku i vraaju se doma.
Tom, nama to sve vie blizu .uzvikne Matilda.
Danas doo ovjek i reko massi da stari sudac Ruffin sutra odlazi iz Haw Rivera na velku
mirovnu koferenciju u onome Washingtonu, D.C.!
Ali nekoliko dana kasnije Tom od svojih muterija u kovanici zau da se sudac Ruffin
vratio,i s tugom rekao da je mirovna konferencija zavrila neuspjehom i uljivim
razmiricama izmeu mladih delegata Sjevera i Juga. A onda crni voza taljiga ispria Tomu
da je doznao iz prve ruke, od sudskoga podvornika za kotar Alamance, da je odran
masovni sastanak gotovo tisuu i etiri stotine bijelih ljudi iz tog kraja, Tom je znao da je
meu njima bio i massa Murray,te da su massa Holt, bivi Irenin gospodar, i drugi, isto

toliko znaajni, vikali da se rat mora izbjei i udarali akom o stol, nazivajui izdajicom
svakoga tko se prikljui Konfederaciji. Podvornik mu je takoer rekao da je massa Giles
Mebane izabran da na konvenciju u povodu secesije drava odnese glasove kotara
Alamance, etiri naprama jedan da ostaju u krilu Unije.
Obitelji postade teko da ide ukorak sa svim o emu su svake noi izvjetavali Tom ili
Matilda. Jednoga jedinoga dana u mjesecu oujku stie im vijest da je predsjednik Lincoln
poloio zakletvu, da je na velikoj ceremoniji u Montgomeryju, drava Alabama, razvijena
zastava Konfederacije i da je predsjednik Konfederacije Jeff Davis proglasio ukinue
trgovine afrikim robovima, budui da je cijela obitelj znala kakvo je njegovo miljenje o
roptvu nije mogla shvatiti razlog. Samo nekoliko dana kasnije napetost je dosegla vrhunac
kada je zakonodavstvo Sjeverne Caroline objavilo da smjesta trai dvadeset tisua
dobrovoljaca za vojsku.
U petak, 12. travnja godine 1861. massa Murray se u rano jutro odvezao na sastanak u
gradu Mebane, a Lewis, James, Ashford, Mala Kizzy i Mary marljivo su u polju presaivali
mladice duhana kadli zapaze neuobiajeno velik broj bijelih konjanika koji su punim
galopom jurili glavnom cestom.
Kada je jedan jaha na trenutak usporio i bijesno zamahnuo pesnicom prema njima,
doviknuvi im neto to nisu mogli razumjeti, Virgil poalje Malu Kizzy neka potri iz polja
pa da javi Tomu, Matildi i Ireni kako se zacijelo dogodilo neto ozbiljno.
Vjeito mirni Tom se uzrujao kada mu Kizzy nije mogla nita poblie rei.
to vam on dovikivo? zapita on.
Ali ona mu je mogla samo ponoviti da je konjanik bio predaleko pa da ga nisu mogli jasno
uti.
Uzet u mazgu pa poem da doznam! izjavi Tom.
Ali nema putnicu! vikne Virgil. Ali Tom ve odjaha niz prilazni odvojak.
Moram ja riskirat! odvrati mu Tom.
Kada doe na glavnu cestu, ona je ve bila nalik na trkalite. Znao je da jahai jamano idu
prema kompanijskim radionicama, jer je njihov telegrafski ured primao vane vijesti
preko ica napetih visoko na vrhu stupova.Dok su jurili, neki konjanici uzajamno su
izmjenjivali povike, ali inilo se da ne znaju mnogo vie od njega. Kad je prolazio pokraj
siromanih bijelaca i crnaca koji su trali, Tom je znao da se dogodilo ono najgore, ali srce
mu se svejedno stisne kada je stigao do prostora za eljeznike popravke i ugledao golemu
masu ljudi naguranih oko telegrafskoga ureda.
Skoi na zemlju i zavee mazgu, optri irok krug oko gomile bijelih ljudi, koji su bijesno
mahali rukama i uporno buljili uvis u telegrafske ice, kao da oekuju da e neto pasti iz
ica. Doavi na drugu stranu, doe do grupice crnaca i zau njihovo eretanje:
Massa Linkum sigurno se sadak poradi nas borit .
Reklo bi se da Gospod ipak mari i za nigere!
Jednostavno ne moem povjerovati .
Slobodni, gospode, slobodni!
Tom povue u stranu jednoga starca pa dozna to se dogodilo. Trupe June Caroline pucale
su na federalni Fort Sumter u luci Charlestona, a po naredbi predsjednika Davisa bijae
zaposjednuto dvadeset i devet drugih federalnih baza na Jugu. Rat je zaista poeo.ak i kad
se Tom s vijestima vratio kui, stigavi iz opreza prije masse, crnaki tajni razgovori bijahu
tjednima gotovo zakreni novostima.

Doznali su da se Fort Sumter predao poslije dva dana opsade, s petnaestoricom mrtvih na
obje strane, a da je vie od tisuu robova vreama pijeska zatvaralo prilaze u luku
Charleston. Obavijestivi predsjednika Lincolna da od Sjeverne Caroline nee dobiti
vojsku, guverner Sjeverne Caroline John Ellis obea vojsci Konfederacije tisue vojnika s
muketama.Predsjednik Davis zatraio je od svih bijelaca na Jugu u dobi izmeu
osamnaest i trideset i pet godina da se dobrovoljno jave u vojsku na tri godine i naredio da
se od svakih deset robova na plantai jedan mora besplatno staviti na raspolaganje vojsci.
General Robert E. Lee dao je ostavku u vojsci Sjedinjenih Drava i postao zapovjednikom
virdinijske armije. A govorkalo se da je svaka vladina zgrada u Washingtonu, D.C. puna
naoruanih vojnika i eljeznih i betonskih barikada, sve od straha pred junjakim
zavojevakim snagama.
U meuvremenu su itave gomile bijelaca irom kotara Alamance u redovima ekale da
stupe u vojsku i da se bore. Tomu je crni taljiga rekao da je njegov massa pozvao svoga
najpovjerljivijega slugu u velikoj kui i da mu je kazao:
A sada, mome, oekujem da e paziti na missis i na djecu dok se ne vratim, uje li?
A mnotvo bijelaca iz susjedstva dolo je da im potkuje konje prije nego to se s ostatkom
nedavno obrazovane ete Hawfields iz kotara Alamance okupe u Mebane Townshipu i
ukrcaju u vlak koji je ekao da ih odveze u logor za obuku u Charlotteu.
Crni taljiga koji je tamo odvezao svoga massu i missis da isprate najstarijeg sina ovako je
Tomu opisao taj prizor,ene su gorko plakale, njihovi sinovi naginjali su se kroz prozore
na vlaku, zrakom su se razlijegali povici oduevljenja, mnogi su uzvikivali:
Sredit emo one jenkijevske kujine sinove i vratiti se prije doruka!
Mladi massa,priao je voza taljiga,imo na sebe nova siva uniforma i plako isto nako
gorko ko staro massa i missis, i poejo se ljubit i grlit. Ondak su se na kraju jednostavno
odvojli i tako stajali na cesti, nakaljavali se i mrcali. Nema potrebe da ja laem, i ja
zaplako!
111. POGLAVLJE
Kasno te noi u svjetlu svijea Tom je u kolibi ve po drugi put sjedio pokraj kreveta uz
Irene koja ga je grevito stiskala za ruku, a kada su njezini uzdasi od poroajnih bolova
odjednom prerasli u prodoran vrisak, izjuri napolje po svoju majku. Ali bez obzira na doba,
Matilda nagonski nije zaspala, te je i ona ula vrisak. Sreo ju je kad je ve istrala iz kolibe i
kad je preko ramena doviknula pospanima Maloj Kizzy i Mary:
Skuhajte nekolko kabla vode i brzo doneste!
Tokom slijedeih nekoliko trenutaka iz koliba se pomole i ostali odrasli lanovi obitelji, a
Tomovo petoro brae stade isto onako uzrujano koraati i trzati se kao on, dok je Irene i
dalje bolno stenjala. U cik zore, kada se zau prodoran pla djeteta, braa se okupe oko
Toma, tapui ga po ramenima, stiui mu ruke,ak i Ashford ,a onda za kratko vrijeme
kroz vrata kolibe izae nasmijeena Matilda i povie:
Tome, dobijo si drugu erkicu!
Malo kasnije, dok je svitalo jutro, najprije Tom,a zatim i ostala porodica u povorci su ulazili
unutra da vide iscrpljenu ali nasmijeenu Irenu i njezino tamnoputo dijete smeurana lica.
Matilda je odnijela vijest u veliku kuu, u kojoj je na brzinu skuhala doruak, a im su

dorukovali, i massa i missis Murray dou u robovski sokak i sa zadovoljstvom pogledaju

drugo novoroene koje se rodilo u njihovu vlasnitvu. Tom spremno pristane na Ireninu
elju da svojoj drugoj kerki dade ime Ellen, po Ireninoj majci. Toliko se veselio to je
ponovo postao otac da se tek kasnije prisjetio koliko je silno prieljkivao sina.
Matilda je saekala slijedee popodne da navrati u kovanicu.
Zna ti, Tom, na to mislim? zapita ona.
Zakasnila si, majko,ree Tom sa smijekom.Ve sam reko svima, i mislijo sam tebi.
Naveer u ovu subotu stisnemo se mi u kolibu pa u ovom djetetu ispriat obiteljsku
povijest ko i Mariji kada se rodila.
Obitelj se po planu sakupi i Tom nastavi tradiciju koja se prenosila od pokojne bake Kizzy
preko Georgea Kokotia, a poslije toga su se mnogo alili, ako ikada itko od njih propusti
da kojemu novoroenetu ispria porodinu kroniku, onda svakako moe oekivati da mu
oita bukvicu duh bake Kizzy.
Ali ak i uzbuenje prilikom roenja drugog djeteta Toma i Irene ubrzo je splasnulo kako
su se sve veom brzinom reali ratni dogaaji. Dok je marno potkivao konje i mazge te
izraivao i popravljao alat, Tom bi naulio ui da uje i to vie odlomaka razgovora bijelih
muterija okupljenih pred kovanicom, i razoarano bi protrnuo kad su oni uzastopce
podnosili radosne izvjetaje o pobjedama Konfederacije. Bijele muterije osobito su klicale
poslije bitke koju su nazvali Buli Run, udarali jedan drugoga po leima i bacali eire u
zrak uzvikujui:
Oni Jenkiji koji nisu poginuli ili ostali ranjeni na bojitu, pobjegoe glavom bez obzira!
Ili: im Jenkiji uju da dolaze nai momci, okrenu svoje guzice!
Likovanje se ponovi u povodu velikog gubitka Jenkija kod Wilson's Creeka u Missouriju,
a onda uskoro zatim prigodom Ball's Bluffa u Virginiji, kad je na bojitu ostalo na stotine
mrtvih Jenkija, ukljuujui i mecima proreetanog generala, koji je bio prisan osobni
prijatelj predsjednika Lincolna.
Oni bijeli ljudi svi skau gori doli i smiju se jerbo presnik Lincoln, kada to ujo, zaplako ko
dijete . ree Tom svojoj snudenoj porodici.
Krajem godine 1861,kada je kotar Alamance odaslao na razna bojita dvanaest eta
ponavljao bi im samo neto od onoga to je i dalje sluao, jer to je samo pojaavalo njegovu
tugu, a i tugu cijele porodice.
Gospode, ne bi rekla da emo bit slobodni ako vako nastavi! ree Matilda jedne nedjelje
kasno poslije podne kada se osvrnula na polukrug objeenih lica.
Neko vrijeme nitko nita nije govorio, a onda se javi Lilly Sue, koja je mazila svoga
boleljivoga sina Uriaha:
Svi govoru o slobodi! Ja izgubla svaku nadu!
A onda jednoga proljetnog poslijepodneva godine 1862, kada je konjanik u laganom kasu
dojahao prilaznim odvojkom na posjed Murray, u sivoj uniformi oficira Konfederacije,
Tomu se ak i s poveeg razmaka uinio nekako poznat. Kada se jaha primakao, Tom se
zgrane ustanovivi da je to bivi kotarski erif Cates, vlasnik sjemenarnice, na iji je savjet
massa Murray ponukao i prisilio Georgea Kokotia da napusti dravu. Sa sve veom
zebnjom Tom gledae kako Cates silazi s konja i iezava u velikoj kui, a onda uskoro
Matilda dobrza do kovanice, zabrinuto nabravi obrve:
Massa te trai, Tom. Razgovara s onaj gad, trgovac sjemenja, massa Cates. to misli, to
oni oe?

Tomovom su glavom vrvjele razne mogunosti, jer je od muterija sluao da su mnogi

plantaeri sa sobom u bitke vodili robove, s drugi su vojsci nudili usluge svojih robova
vinih zanatima, osobito tesarskom, koopreraivakom i kovakom. Ipak je rekao to je
mogao mirnije:
Ne znam, majko. Mislim, najbolje da poim pa vidim.
Tom se sabere pa tekim koracima krene prema velikoj kui.
Tome, poznaje majora Catesa ,ree massa Murray.
Da, gospodne. ,Tom nije pogledao Catesa, ali je na sebi osjeao njegov pogled.
Major Cates mi veli da je zapovjednik nove konjike jedinice koja ima obuku kod
kompanijskih radionica, a ti si im potreban da im konje potkuje.
Tom proguta knedlu. Osjeti kako mu iz grla muklo izlaze rijei:
Massa, to znai da ja poim u rat?
Nikakvi nigeri nee poi tamo gdje se ja borim.podrugljivo odgovori Cates.
Pobjegli bi im bi uli kako zvidi metak! Samo si nam potreban da potkiva konje tamo
gdje je obuka.
Svaam, gospodne ,uzdahne Tom s olakanjem.
Major i ja smo se ve dogovorili.ree massa Murray. Radit e jedan tjedan za njegovu
konjicu, a onda jedan tjedan ovdje kod mene sve dok bude trajao rat, ali ini se da nee
dugo. Massa Murray pogleda majora Catesa:'
Kada elite da on zapone?
Sutra ujutro, ako vam je pravo, gospodine Murray.
Zato ne? Naravno, pa to je naa dunost prema Jugu!ustro e massa Murrav, oito
razveseljen to ima prilike da pomogne ratnom cilju.
Nadam se da e niger razumjeti koje je njegovo mjesto.ubaci Cates. U vojsci nije lako
kao na plantai.
Siguran sam da Tom znade kako da se ponaa. Massa Murray s pouzdanjem pogleda
Toma.
Veeras u napisati putnicu, dat u Tomu jednu svoju mazgu, pa e vam se sutra ujutro
javiti.
U redu! odvrati Cates, a onda zirne na Toma.
Imamo potkovice, ali ti donesi alat, a sada u ti rei da traimo dobar i brz rad. Nemamo
vremena da ga gubimo!
Da, gospodne.
Tom uprti na mazgu nosivu opremu za potkivanje, koju je na brzu ruku skupio, a kada se
pribliio eljeznikoj radionici, vidje da su okolna rijetko poumljena jutra sada posuta
dugim urednim nizovima malih atora. Priavi jo blie, zau svirku trube i potmulo
pukaranje ispaljenih muketa. Onda se ukruti kad vidje da prema njemu galopira straar
na konju.
Zar ne vidi da je ovo vojska, niger? zapita vojnik.Kamo ti to kree?
Major Cates mi reko neka ovdi doem potkivat konji .uzrujano e Tom.
Daklem, konjica je tamo prijeko ... pokae mu straar.Tornjaj se! Prije nego zapucam u
tebe!
Tom podbode mazgu i uskoro doe na malu uzvisinu te ugleda etiri reda konjanika koji
su vjebali i skupljali se u formacije, a iza oficira to su izvikivali naredbe razabere majora
Catesa, koji je kruio i epirio se na konju. Znao je da je major spazio njega i mazgu, jer je

dao znak jednom vojniku na konju, koji na to galopom jurne prema njemu. Tom zaustavi
mazgu i saeka.
Ti si onaj crni kova?
Da, gospodne. Straar pokae prema maloj skupini atora.
Ostat e i raditi dolje,kraj onih atora za smee.im se spremi, poet emo ti slati
konje.
Tokom prvog Tomova tjedna u slubi konfederativne konjice dolazae beskrajna povorka
konja, kojima su oajniki bile potrebne nove potkovice. Potkivao ih je od rane zore pa do
mraka sve dotle dok kao u nekoj omaglici ne bi vidio donju stranu kopita. Sve to bi nauo
od mladih konjanika jo ga vie uvjeri u to da su Jenkiji u svakoj bitki bili potueni do
nogu, pa se Tom iscrpljen i neutjean vrati kui da slijedei tjedan usluuje redovite
muterije za massu Murraya. ene iz robovskog sokaka zatekao je u silnom nemiru. Cijelu
prethodnu no i jutro smatrale su da se izgubio Uriah, boleljivi sin Lilly Sue. Tek kratko
vrijeme prije Tomova povratka Matilda je, dok je mela verandu, zaula neobine glasove
pa se dala u potragu i nala uplakanog i gladnog djeaka koji se sakrivao ispod velike kue.
Samo sam eo ut to govoru massa i missis o osloboenje nas nigera, ali tamok doli ope
nita nisam ujo.rekao je Uriah, a sada su se i Matilda i Irene trudile da utjee smetenu i
izbezumljenu Lilly Sue, iji je uvijek udni sin izazvao toliku strku. Tom im pomogne da je
smire, a onda opie porodici svoja iskustva proteklog tjedna.
Sve to sam vidijo i ujo ne govori nita dobro, zakljui on.
Irene se uzalud trudila da ih barem malice oraspoloi.
Nikada nisam bila slobodna, pa mi to nee falit ,izjavi ona, ali Matilda ree:
Pravo vam kaem, grozno se bojim da nama ne budne jote gore nego prija.
Ista mrana slutnja obuzimala je Toma kad je zapoeo svoj drugi tjedan rada kao potkiva
konja konfederativne vojske.Tree noi, dok je budan leao i razmiljao, zau neke umove
koji kao da su dopirali iz jednog od susjednih atora za smee. Tom je uzrujano tapkao u
mraku i zgrabio svoj kovaki eki. Iulja se na slabu mjeseinu da vidi to je. Ba htjede
zakljuiti da je to uo neku ivotinju koja je eprkala po hrani kad spazi kako se iz atora
za smee povlai nejasni ljudski lik i grize neto to je drao u rukama. Tom se prikrade
blie i posve iznenadi mravog bijelog mladia blijeda lica. Trenutak su na mjeseini buljili
jedan u drugoga, a tada bijeli mladi dade petama vjetra. Ali ni deset metara dalje bjegunac
posrne o neto i die veliku buku,a onda se prene i nestane u noi.Tada naoruani straari,
koji su dojurili s muketama i svjetiljkama, spaze Toma kako tamo stoji i dri u ruci eki.
to to krade, niger?
Tom odmah shvati u kakvoj je nevolji. Da izravno porekne optubu, znailo bi bijelca
nazvati laljivcem, to bijae jo opasnije nego kraa. Tom je zamucketao u svome aru da
mu povjeruju:
ujo sam neto i doo pogledat i vidijo bijelca u smee, massa, a on pobjego.
Dva straara izmijene poglede pune nevjerice, a onda prasnu u podrugljiv smijeh.
Zar ti izgledamo tako glupi, niger? zapita jedan. Major Cates je rekao da te osobito
drimo na oku! Poi e k njemu im se on ujutro probudi, mome!
Netremice motrei Toma, straari su se apatom savjetovali.
Mome, baci taj eki!ree drugi straar. Tomova pesnica nagonski stegne ruicu ekia.
Straar istupi korak i uperi muketu u Tomov trbuh.
Baci ga!

Tom olabavi stisak i zau kako eki potmulo udara o zemlju. Straari ga gurnu ispred
sebe i potjeraju. Tako su preli poveliku udaljenost prije nego to mu narede da stane na
maloj istini pred velikim atorom, gdje je stajao naoruani straar.
Mi smo na strai, a ovoga smo nigera uhvatili u krai.ree jedan od prve dvojice straara
i pokae prema velikome atoru.
Ve bismo ga mi sredili, ali major nam je rekao da motrimo na njega i da ga o svemu
izvjetavamo. Vratit emo se kad major ustane. Dva straara ostave Toma kod novog
straara koji ga mrko pogleda i zarea:
Lezi na lea, niger. Ako se makne, mrtav si. Tom lee kao to mu bijae nareeno.
Zemlja je bila hladna. Razmiljao je to bi se moglo dogoditi, razmatrao svoje prilike za
bijeg i posljedice ako pobjegne. Gledao je kako puca zora, onda se vrate ona prva dva
straara, a po buci u atorima shvati da je major Cates ustao.
Doputate li da vam se obratim, majore? glasno vikne jedan od straara.
O emu se radi? zau Tom kako iznutra rei glas.
Noas smo uhvatili onoga crnog kovaa kako krade, gospodine! Nastupi tajac.
Gdje je on sada?
Zatvorenik je ovdje pred atorom, gospodine!
Odmah u izai!
Proe jo trenutak, a onda se ator rastvori te major Cates istupi i zagleda se u Toma kao
maak u pticu.
Dakle, ti uobraena nigerino, ujem da krade! Zna li kako na to gledamo mi u vojsci?
Massa ...Tom mu vatreno ree istinu o onomu to se dogodilo i zakljui:
Bijo on mnogo gladan, massa, kad kopo po smeu.
Sad kae da bijeli ovjek jede smee! Zaboravlja da smo se mi ve sreli i da ja poznajem
tvoju bagru, niger! Sredio sam onog tvog taticu, onog gada, osloboenog nigera, ali ti si mi
izmigoljio. Dakle, ovaj put u te nauiti ratnim propisima.
Tom je s nevjericom gledao kako Cates krupnim koracima ide po konjski bi to je visio s
jabuke balaka njegova sedla, odloenog na oblinjem stupicu.Tomove oi su letjele,
odmjeravao je mogunost bijega, ali sva tri straara upere mukete u njega, a Cates se
primicao, izobliena lica podigne bi pletenac pa ga spusti preko Tomovih lea, oinuvi
kao vatra, pa jo jednom, pa jo jednom . . .
Kada je Tom, ponien i bijesan, doteturao natrag do mjesta gdje je potkivao konje, ne
brinui se to e se dogoditi ako ga izazovu, zgrabi torbu s alatom, skoi na mazgu i nije
zastajao sve dok nije doao do velike kue. Massa Murray poslua to se dogodilo, bio je
sav crven od bijesa kada je Tom zavrio:
Nita me nije briga, massa, ali ja se ne vraam.
Je li ti sad dobro, Tome?
Mene ne boli nita, samo dua, ako to mislite, gospodne.
Daklem, dat u ti svoju rije. Ako se major pojavi i bude traio nevolju, spreman sam poi
njegovom pretpostavljenome generalu ako bude potrebno. Uistinu mi je ao to se ovo
dogodilo. Samo ti poi u kovanicu i radi svoj posao.
Massa Murray je oklijevao.
Tome, znam da ti nisi najstariji, ali missis Murray i ja u tebi gledamo glavu porodice. I
elimo da im kae da se veselimo to emo svi do kraja ivota skladno provesti skupa im
potuemo one Jenkije. Oni su vragovi u ljudskoj spodobi!

Da, gospodne ,ree Tom.Pomisli kako massa ne moe shvatiti da nikada nikome ne moe
biti ugodno kad netko njime gospodari.
Kako su tjedni napredovali, u proljee godine 1862, Irene ponovo zatrudni, a vijesti to ih
je Tom svakodnevno sluao od mjesnih bijelaca, svojih muterija, dovedu ga do zakljuka
da je kotar Alamance neto poput mirnog sredita u orkanu rata koji se vojevao na drugim
mjestima.
uo je za bitku kod Shiloha, gdje su Jenkiji i konfederativci pobili ili ranili blizu etrdeset
tisua na svakoj strani,dok naposljetku preivjeli nisu morali kriti sebi put meu
mrtvacima, a tolikim je ranjenicima trebalo izvriti amputaciju da je u dvoritu najblie
bolnice u Mississippiju narasla velika gomila odrezanih ljudskih udova. Ta bitka ispala je
neodluna, ali bijae neprijeporno da Jenkiji gube veinu vanih bitaka. Negdje krajem
mjeseca kolovoza Tom je sluao radosne opise kako su se u drugoj bitki kod Buli Runa
Jenkiji povukli, izgubili dva generala, a tisue njihovih jedinica u neredu u se povlaile
prema Washingtonu,D.C.,odakle su navodno graani panino bjeali,a inovnici
barikadirali federalne zgrade, novac iz dravne blagajne i banaka odvezli su u New York
City, a kotlovi topovnjae u rijeci Potomac bijahu upaljeni kako bi u svakom trenutku
mogli evakuirati predsjednika Lincolna i njegov kabinet.
A onda, ni dva tjedna poslije u Harpers Ferrvju, snage Konfederacije pod generalom
Stonewallom Jacksonom zarobe jedanaest tisua Jenkija.
Tome, jednostavno neu vie da ujem za taj strano rat. ree mu Irene jedne rujanske
noi dok su sjedili i gledali u ognjite, nakon to joj je on ispriao kako su se dva niza
vojnika, Konfederacije i Jenkija, duga do tri milje, suoila i poubijala kod mjesta zvanog
Antietam.
Sjedim ja ovdi, u trbuhu nae tree dijete. Zna, nije pravo da svi mi stalno govorimo
samo o borbama i ubijanje
Tada njih dvoje istodobno pogledaju iza sebe prema vratima kolibe, jer su uli nekakav
zvuk, ali bijae tako slabaan da ni on ni ona vie na nj nisu obraali panju. Ali kad se zvuk
ponovi, sada kao tiho kucanje, ustade Irene, koja je sjedila blie pa otvori vrata, a Tom
nabere obrve zauvi moleiv glas bijela ovjeka:
Oprostite. Imate li ita to bih mogao pojesti? Gladan sam.
Tom se okrene i samo to ne padne sa stolice prepoznavi onog bijelog mladia kojega je
iznenadio meu kantama za smee u konjikom taboru. Tom se brzo sabere, posumnjavi
da se radi o kakvoj zamci pa ukoeno sjedne. Ali zauje svoju enu, koja ni u to nije
posumnjala, kako kae:
Daklem, nemamo nita, samo hladnog kukurunjaka, osto nam od veere.
Za to bih vam bio zahvalan, ve dva dana nita nisam jeo.
Zakljuivi da je to samo neobina podudarnost, Tom ustade sa stolice i krene prema
vratima.
Radi ti i drugi stvari osim to prosi, je l' da? Jedan tren mladi je ispitljivo buljio u Toma,
a onda mu se oi razrogae, nestao je tako brzo da se Irene zaprepasti, a jo se vie zapanji
kad joj Tom ree koga se spremala nahraniti.
Cijeli robovski sokak doznade za taj nevjerojatan dogaaj slijedee noi kada Matilda, pred
Tomom i Irenom koji su doli na porodini skup,spomene kako se malo poslije doruka
nekakvi mravi jadni bijeli djeak odjednom pojavio na mreastim vratima kuhinje i
ponizno prosio hranu, dala mu je u zdjeli ostatke hladnog gulaa, a on joj na tome toplo

zahvalio prije nego to se izgubio,a kasnije je istu zdjelu nala na kuhinjskim

stepenicama. Tom objasni tko je taj mladi i ree:
Kad ti njega rani, mislim da on jo ovdi. On sigurno spava negdi u umi. Nikako mu ne
vjerujem, neko bi mogo do u nepriliku.
iva istina! uzvikne Matilda. Daklem, ja ti kaem jedno stvar.Ako jopet pokae svoje
lice, rei u mu ja poekaj, pa u se pravit ko da neto spremam, a otiem massi i reem
mu.
Klopka je savreno upalila slijedeeg jutra kada se mladi ponovo pojavio. Na Matildino
upozorenje massa Murray pohrli kroz prednja vrata pa zaobie kuu, dok je Matilda
pourila natrag u kuhinju i stigla upravo na vrijeme da uje kako je massa potpuno
iznenadio momka to je ekao.
Zbog ega ti ovdje eka ? zapita massa Murray. Ali mladia nije uhvatila panika niti je
izgledao imalo zbunjen.
Gospodine, umoran sam od putovanja i gladovanja. To nikome ne moete zamjeriti, a vai
nigeri bili su toliko dobri da su mi dali neto hrane.
Massa Murray je oklijevao, a onda kazao:
Dakle, mogu shvatiti tvoj poloaj, ali morao bi znati koliko su sada teka vremena pa
stoga ne moemo hraniti suvina usta. Mora otii dalje.
Onda Matilda zauje kako mladi kukavno moljaka:
Gospodine, molim vas, dopustite mi da ostanem. Ne bojim se nikakvoga posla. Samo ne
elim umrijeti od gladi. Radit u bilo kakav posao koji imate.
Nema ovdje nikakvoga posla za tebe.ree massa Murray. Moji nigeri obrauju polja.
Rodio sam se i rastao u poljima.Radit u vie nego vai nigeri, gospodine, samo da
redovito jedem ,usrdno e mladi.
Kako se zove i odakle dolazi, sinko?
George Johnson. Iz June Caroline, gospodine.
Rat je sve opustoio u mjestu gdje sam ivio. Pokuao sam stupiti u vojsku, ali mi rekoe
da sam premlad. Tek mi je esnaest godina. Rat je strano unitio nae usjeve i sve ostalo,
da su i zeevi pobjegli. I ja sam otiao, jer sam mislio da je negdje drugdje,bilo gdje drugdje
sigurno bolje. Ali ispalo je da sam jedino od vaih nigera uo lijepu rije.
Matilda osjeti da je mladieva pria ganula massu Murraya. A onda nije vjerovala svojim
uima kada je zaula:
Ima li ikakva pojma o poslu nadzornika?
To nikada nisam probao.Mladi George Johnson djelovao je zapanjen, a zatim doda
krzmajui:
Ali rekao sam vam, nema toga to ne bih okuao.
Matilda se jo vie priljubi rubu mreastih vrata da bolje uje. Bila je uasnuta.
Uvijek sam elio imati nadzornika, iako moji nigeri vrlo dobro obraduju moje usjeve.
Voljan sam te iskuati, u poetku e dobivati samo konak i hranu, pa emo vidjeti kako e
ispasti.
Gospodinegospodine, kako vam je ime?
Murray. ree massa.
Pa, dobili ste nadzornika, gospodine Murray. Matilda zau kako se massa smijucka.
Rekao je:
Tamo iza konjunice nalazi se prazni tagalj u koji moe useliti. Gdje su ti stvari?

Gospodine, sve to imam, nosim na sebi .ree George Johnson.

Zapanjujua vijest irila se porodicom djelovanjem udarca groma.
Jednostavno nisam mogla povjerovat to sam ula!povie Matilda zavravajui svoj
nevjerojatni izvjetaj, a lanovi porodice dignu dreku:
Massa sigurno poludijo!
Ko da mi sami ne vodimo dobro svi poslovi?
Samo zbog radi toga to taj mali bijelac, eto, tolko!
Mislim, on e drukije gledat na tu bijednu fukaru kad se mi pobrinemo da stvari krenu
po zlu!
No, ma kako bili srditi, ve od prvog izravnog susreta s varalicom sutradan ujutro u polju
on je smjesta onemoguio njihov gnjev da ostane na uarenoj toki. Mravi bljedunjavi
George Johnson ve je bio u polju kad oni stigoe na elu s Virgilom, pa im poe u susret.
Njegovo tanko lice je pocrvenjelo, a Adamova jabuica poskakivala mu je kada je rekao:
Nikome od vas ne mogu zamjeriti to me mrzite, ali mogu vas sve zamoliti da malo
priekate pa ete vidjeti jesam li tako lo kao to mislite. Vi ste prvi crnci s kojima sam
ikada imao posla, ali ja kaem, vi ste se rodili crni kao to sam se ja rodio bijel, a ja ljude
sudim po tome kako se ponaaju. Znam jedno,vi ste me nahranili kada sam bio gladan, a
bilo je mnogo bijelaca koji to nisu uinili. Sad bih rekao da je gospodin Murray vrsto
odluio da ima nadzornika, i ja znadem da mu vi moete pomoi da me se otarasi, ali ako
to uinite, mnogo ete riskirati, jer slijedei nadzornik kojega on nae moe biti mnogo
gori od mene.
Nitko iz porodice nije znao to bi mu odgovorio. inilo se da se tu nema to uraditi, osim
krenuti i prihvatiti se posla. Svi su kriomice promatrali kako se George Johnson laa posla
isto onako marno kao oni, ako ne i marljivije,zapravo, djelovao je opsjednut eljom da
dokae svoju iskrenost.
Trea kerka Toma i Irene, Viney, rodila se krajem doljakova prvoga tjedna. Sada je
George Johnson ve smjelo sjedao u polju s ostalim lanovima porodice kad bi bio ruak, i
pravio se kao da ne primjeuje kad bi Ashford upadljivo ustao, mrtio se i odmicao.
Vidite da nemam pojam o poslu nadzornika, pa mi morate vi pomoi,otvoreno im je
rekao George Johnson. Ne bi imalo smisla da gospodin Murray doe u polje i pomisli da
ne obavljam posao onako kako on eli.
Kada su naveer o tomu razgovarali u robovskome sokaku, pomisao da e izuiti svoga
nadzornika zabavi ak i vjeno dostojanstvenoga Toma, i svi se sloe da e ta dunost pasti
na Virgila, jer je on uvijek vodio teake poslove.
Kao prvo,ree on Georgeu Johnsonu, ti mora mnogo promijenit ponaanje. Naime, mi
emo cijelo vrijeme gledati okolo, massa se ne moe primaknut a da ti ne damo znak. Onda
mora pourit i udaljit se da nam ne bude previe blizu. Mislim, znade da bijeli ljudi ne
smiju izgledat previe blisko s nigerima, a pogotovo ne nazorniki.
Pa, u Junoj Carolini, odakle potjeem, inilo mi se da se crnci nikada ne pribliavaju
previe bijelim ljudima .ree George Johnson.
Daklem, ti nigeri su podmukli! izjavi Virgil.
Drugo, massa voli vidit njegov nazornik da tjera nigeri radit vie nego su radli prija nego
doo nazornik. Ti mora naui vikat: Na poso, vi nigeri! i tomu slino. I svaki put kad blizu
massa ili kaki drugi bijeli ljudi, ne zovi nas nikad po imenu ko inae. Ti mora nauit reat i

sovat i izgledat zbiljam zloest, tako da massa osjeti da nisi premekan prema nama i nas
goni na rad.
Kada je slijedei put massa Murray razgledavao polja,George Johnson silno se trudio,
derao se, psovao, ta vie, prijetio svima u polju, od Virgila pa redom.
Dakle, kako rade? zapita massa Murray.
Dosta dobro s obzirom na to da su ovi nigeri prije bili sami,otegnuto e George Johnson
ali mislim da u ih za jedno tjedan,dva lijepo srediti.
Te veeri porodica se guila od smijeha, oponaajui Georgea Johnsona i oito zadovoljstvo
masse Murraya. Kada je veselje minulo, George Johnson im mirno ispria kako je cijeli svoj
dosadanji ivot bio uti siromah, i prije nego to je njegova porodica posve propala, jer
im je rat unitio polja, sve dok nije potraio neki nov i bolji ivot.
Mislim, jedini bijeli ovjek koji poten kad o sebi govori.izrazi Virgil njihovo zajedniko
miljenje.
Pravo da kaem,drago mi ga sluat kako govori. ree Lilly Sue.
A Mali George se podrugivao:
On pria ko sva bijedna fukara. Drukiji po tomu to je prvi kojega sam vidijo koji se ne
pravi ko neto to nije. Veina se tolko srame ono to jesu. Mary se nasmije.
Daklem, ovi se ne srami, barem ne dotle dok bude jest vako ko to jede.
Ja bi rekla svi vi zbiljam zavolili staro George .ree Matilda.
Nasta nov smijeh zbog novoga nadimka njihovoga nadzornika kojega su sami kolovali,
stari George jer on bijae tako smijeno mlad. A Matilda je imala pravo, ma koliko
zvualo nevjerojatno, svi su ga iskreno zavoljeli.
112. POGLAVLJE
Sjever i Jug kao da su se dohvatili u kotac poput pijetlova u ubilakoj borbi. inilo se da ni
jedan ni drugi ne moe izvojevati odlunu pobjedu kojom bi drugoga uklonio.
Tom u razgovoru svojih muterija pone zapaati nekakvu obeshrabrenost. Bijae to pojas
za spaavanje slobodarske nade koja je u njemu jo bila snana.
Porodica se udubila u napregnuto nagaanje kada stari George Johnson tajanstveno
izjavi:
Gospodin Murray mi je reko da mogu po obaviti nekakav posao! Vratit u se to prije
budem mogao.
A slijedeeg jutra je otiao.
to misli da je to?
Po onome to je uvijek govorijo, tamok odaklem doo nema to sreivat, jer nita nije
ostalo.
Modak to ima kake veze s njegovom rodbinom
Ali, on ne spominje nikakvu rodbinu, barem nikoga osobito.
Sigurno negdi ima nekoga.
Modak odluijo po u vojsku.
Daklem, ne moem zamislit da stari George eo ikoga ubit.
Mislim on sad konano napunijo trbuh. Mi ga vie ne vidimo!
O, umukni, Ashford! Nikada nema re dobro o njemu i o nikome drugome!

Proe gotovo mjesec dana kada se jedne nedjelje otegnu povici i urlici, naime, stari
George se vratio posramljeno se osmjehujui, a s njim je bilo bijedno plaljivo djevoje,
isto onako mravo i blijedo kao to je on bio, a uslijed osmomjesene trudnoe izgledala je
kao da je progutala tikvu.
Ovo moja supruga Martha .ree im stari George Johnson. Vjenali smo se ba uoi
mog odlaska i rekao sam joj da u se vratit kad negdje naem posao i krov. A nisam nita
govorio o eni zato to mi je dosta teko bilo nai nekoga tko bi i sama mene primio.
Nasmijei se svojoj Marthi.
Zato ne kae ljudima, zdravo?
Martha svima njima posluno ree zdravo i nadovee po svome shvaanju dug govor:
George mi je mnogo o vama priao.
Daklem, nadam se da je reko dobro! vedro e Matilda, a stari George vidje kako ona
ve drugi put zirka na Marthu, ispupena trbuha, u visokom stupnju trudnoe.
Kad sam otiao,nisam znao da nam je dijete na putu. Samo sam cijelo vrijeme imao
osjeaj da bi se morao vratiti. A ona me ekala nosea.
Krhka Marta izgledala je tako savrena ena za starog Georgea Johnsona da porodica
osjeti kako taj par osvaja njihova srca.
Misli da nisi reko ni massi Murray? zapita Irene.
Ne, nisam. Samo sam rekao da imam neki posao, isto kao i vama. Ako nas on eli otjerati,
morat emo poi, i gotovo.
Daklem, massa to nee uinit .ree Irene.
Naravski da nee .javi se i Matilda. Massa nije taki ovjek.
Daklem,recite mu da moram odmah s njim govoriti.ree stari George Johnson Matildi.
A ona,po svome,ne preputajui nita sluaju, najprije obavijesti missis Murray,pomalo
dramatizirajui situaciju:
Missis, znam ja, on nazornik i sve to, al on i ona njegova jadna enca smrtno se boju da ih
massa ne oera, jerbo on prija ne spomenujo nita o eni, a vremena su teka, i tako. A ona,
osim toga, brzo rodit
Dakle, ne mogu stvarati odluke umjesto mua, ali sam sigurna da ih on nee otpustiti
Da, missis, znala sam da neete, pogotovu zato jerbo kako mi se ini, njoj trinajs,etrnajs
godna, missis, a izgleda sad e rodit, a taman dola amok i ne poznaji nikog osim mi ... i vi.
Dakle, kao to sam rekla,kazala je missis Murray,to nije moj posao, odluit e gospodin
Murray. Ali sam sigurna da e oni moi ostati.
Vrativi se u robovski sokak, Matilda ree zahvalnom starom Georgeu Johnsonu neka ne
brine, jer je missis Murray izrazila sigurnost da nee biti potekoa. Onda pohrli u Ireninu
kolibu, tu su se kratko savjetovale, a onda lagano odetaju u pregraenu malu upu iza
staje. Tu su se smjestili stari George Johnson i njegova supruga. Irena pokuca, a kada na
vrata izae stari George Johnson, ona ree:
Zabrinute mi za tvoja ena. Rec joj da emo mi kuhat i perat jerbo ona mora sauvat to
snaga to ima da rodi vae dijete.
Ona sad spava.ree on. Naravno, hvala vam. Naime, mnogo povraa otkako smo doli
ovamo.
Nije ni udo ,ree Irene. Ona nema snage ni ko tiica.
Svejedno, nis je smijo erat na tako dug put u ovo vrijeme .strogo nadoda Matilda.
Trudio sam se da joj to reem kad sam se vratio. Ali ona je htjela samo to.

Zamisli da se neto dogodi! Nema ti pojma kako djeca raaju! povie Matilda.
Ionako jedva mogu vjerovati da u postati otac .ree on.
Daklem, naravski da oe! Irene se gotovo nasmijala videi zabrinuto lice starog
Georgea, a onda se ona i Matilda okrenu i vrate u svoje kolibe.
Ona i Matilda su se potajno zabrinjavale.
Jadno emska nikako mi ne izgleda dobro. povjerljivo joj priapne Matilda.Gotovo joj
moe vidit kosti. A mislim, ionako prekasno da mi nju dobro uhranimo.
Mislim da e joj bit mnogo teko ,prorekla je Irene.Gospode, nikada nisam mislila da u
zavolit siromani bijeli ljudi!
Nisu prola ni dva tjedna kada jednog popodneva ponu Marthi trudovi. Cijela porodica iz
robovskog sokaka ula je njezine jauke iz upe, a Matilda i Irene muile su se s njom cijelu
tu no, gotovo sve do podneva slijedeeg dana. Kada je naposljetku Irene izala, njezino
lice sve ree izmodenom starom Georgeu Johnsonu jo prije nego to su njezina usta
stigla izgovoriti rijei:
Sigurno e se gospa Martha izvu. Dobijo ti erkica, ali mrtvo.
113. POGLAVLJE
U kasno poslijepodne na Novu godinu 1863. Matilda je gotovo doletjela u robovski sokak.
Jeste vi vidilo ono bijelo ovjek koji dojaho amok? Neete vjerovat! On tamok nutra vie
na massu da preko eljeznika telegrafska ica upravo stigla vijes da presnik Lincoln
potpiso Proklamacja o mancipacji koja nas oslobaa!
Ta uzbudljiva novost bacila je crne Murrayeve meu milijune ljudi koji su se poput njih
pomamno veselili u zaklonu svojih koliba ... ali sa svakim tjednom, to je dolazio, jenjavalo
je radosno iekivanje slobode, smanjivalo se i naposljetku ustupalo mjesta novom oaju,
jer je sve to jasnije postajalo da je naredba predsjednika Lincolna izazvala samo jo ljui
prezir prema njemu u krilu Konfederacije, koja je neprestano trpjela poraze i lila krv.
U Murrayevu robovskom sokaku,zavlada silan oaj da,usprkos Tomovim povremenim
izvjetajima o velikim pobjedama Jenkija, ukljuujui i zauzee Atlante, nisu htjeli vie
davati maha svojim slobodarskim nadama sve do kraja godine 1864, kada ugledae Toma
toliko uzbuena kao to nije bio ve gotovo dvije godine.
Ree kako mu njegove bijele muterije opisuju da bezbrojne tisue ubilakih jenkijevskih
pljakaa stupaju na fronti irokoj pet milja pod nekim ludim generalom Shermanom i
pustoe dravom Georgijom. Ma kako su esto prije toga porodine nade bile satrvene,
jedva su mogli suzbiti svoju obnovljenu nadu u slobodu dok im je Tom uzastopce podnosio
none izvjetaje.
Reklo bi se da Jenkiji ne ostavljaju nita iza sebe! Oni bijeli ljudi kunu se da oni polja palu,
i velke kue, i tagljevi! Mazge ubijadu, a kuhaju krave i sve drugo to moedu pojes! A to
ne moedu zapalit i pojes, jednostavno razoru, a kradu sve to moedu preves! A govoru
da po umama i cestama vrve ko mravi robovi koji napustili svoje masse i plantae da
slijedu Jenkiji, sve dok ih general Sherman osobno ne zamolijo nek se vratu odaklem su
doli!
A onda, ne mnogo nakon to je pobjedonosno napredovanje Jenkija dolo sve do mora,
Tom ih sav zasoptao izvijesti:

Pao Charleston! ...A onda:

Deneral Grant zauzejo Richmond! ... A, na kraju, u travnju godine 1865:
Deneral Lee predajo cijelu vojsku Kofederacje! Jug kapitulira!
Sad je veselje u robovskom sokaku prelo svaku mjeru, ratrkali su se po dvoritu ispred
velike kue, preletjeli prilazni odvojak, izali na glavnu cestu i pridruili se stotinama koje
su ve tamo vrvjele,poskakivale,skakutale gore dolje, urlale, klicale, pjevale, propovijedale,
molile.
Slobodni, Gospode, slobodni! ...
Fala, Boe svemogui, najzad slobodni!
Ali za nekoliko dana duh slavlja pretvori se u duboku tugu i alost kad odjekne porazna
novost o atentatu na predsjednika Lincolna.
Uuuuuuuas! vrisne Matilda, dok je cijela porodica oko nje plakala, kao i milijuni njima
slinih, koji su poginulog predsjednika tovali kao svoga Mojsija.
A zatim, u mjesecu svibnju, kao to se dogaalo irom poraenog Juga, massa Murray
sazove sve svoje robove u dvorite ispred velike kue. Kada se svi okupe i u red, bilo im je
teko ravno gledati iscrpljeno i zgranuto massino lice, uplakanu missis Murray te starog
Georgea Johnsona i njegovu enu, koji su takoer bili bijelci. Tada im tjeskobnim glasom
massa Murray polako proita iz lista papira to ga je drao u ruci da je Jug izgubio rat. Tek
to se nije zagrcnuo pred crnom porodicom koja je stajala pred njim.
Mislim da to znai da ste vi isto slobodni kao mi,ree on.Moete otii ako hoete,
moete ostati ako elite, a onima koji ostanu,nastojat emo platiti.
Crni Murrayevi ponovo su poeli skakati, pjevati, moliti i vritati:
Slobodni smo!Konano slobodni!
Fala ti, Isukrste!
Halabuka pomamne sveanosti prodirala je kroz otvorena vrata male kolibe u kojoj je sin
Lilly Sue, Uriah, kojemu je sad bilo osam godina, ve tjednima leao u groznici i buncao.
Sloboda! Sloboda!
Zauvi to, Uriah sav uaren skoi sa svog leaja, njegova nona koulja je leprala, najprije
odjuri do svinjca i uzvikne:
Vi stari svinje, prestante roktat, slobodni ste! Zaleti se u staju:
A vi, krave, ne dajte vie mlijeko, slobodni ste! Zatim djeak otri u kokoinjac:
Kokce, prestante sjedit na jaja, slobodni ste! ... A i ja!
Ali te noi, kada je slavlje zavrilo u posvemanjoj iscrpljenosti, Tom Murray okupi u staji
svoju veliku porodicu da se dogovore to da se radi sada kada je dola ta dugo oekivana
sloboda.
Sloboda nas nee ranit, ree Tom ,samo preputa da mi odluimo to oemo radit da
jedemo.Mi nemamo mnogo novci,a osim mene, kovaa, i mame kuharce, jedino poznajemo
teaki poso . izrazi Tom njihovu dvojbu.
Matilda ih izvijesti da ju je massa Murray zamolio neka ih sve nagovori da razmisle o
njegovoj ponudi da usitne plantau na estice koje bi im on dao u zakup napola. Nastane
vrua rasprava. Neki odrasli lanovi porodice htjedoe to prije otii. Matilda je
prosvjedovala:
Ou da ova porodica ostane zajedno. A to to vi govorite odemo, zamislite mi odimo, a va
otac George Kokoti se vrati. Niko mu nee mo re ni kojim putom mi poli!
Zavlada tiina kad im Tom stavi na znanje da eli govoriti:

Rei u svima zato jote ne moemo oti, zato jerbo mi ne spremni. im se spremimo, ja
u bit prvi koji e et oti.
Veina na kraju bijae uvjerena da Tom govori razumno i porodini skup se razie.
Uhvativi Irene za ruku, Tom s njom poe na etnju po mjeseini prema poljima. Lagano
preskoi ogradu i krene krupnim koraajima, zaokrene pod pravim kutom,pa koraae
dalje sve dok nije opisao etvorokut, a onda se urno vrati do ograde pa ree:
Irene, ovo e bit nae!
Nae .njeno je ponovila za njim.
Za sedmicu dana pojedini ogranci porodice obraivahu svaki svoje polje. Jednoga jutra
kada je Tom otiao iz kovanice da pomogne svojoj brai, u usamljenom jahau koji je
nadolazio cestom prepoznao je biveg konjikoga majora Catesa, u odrpanoj uniformi i na
epavom konju. I Cates prepozna Toma pa stane kad je doao kraj ograde.
uj, niger, donesi mi zaimau te vode! vikne on.
Tom pogleda kabao s vodom koji je stajao u blizini,onda dugo prouavae Catesovo lice
prije nego to je poao do kabla. Napuni zaimau pa doe do Catesa i prui mu je.
Sadak se stvari promjenle, gospodne Cates,mirno e Tom. Donijo sam vam ovu vodu
samo zato to bi svakom ednom ovjeku donijo piti, a ne zato to se vi izderali na mene.
Ou da to znate. Cates mu vrati zaimau.
Donesi mi jo jednu, niger.
Tom uze zaimau i baci je natrag u kabao pa se udalji. Nijedanput se nije obazreo.
Ali kada je drugi konjanik dojurio cestom, galopirajui i kliui, a otrcani crni polucilindar
lijepo mu se vidio iznad izblijedjela zelena ala, svi koji su bili u polju kao jedan otre
natrag u robovski sokak.
Majko, vratijo se! Vratijo se!
Kada je konj stigao u dvorite, sinovi podignu Georgea Kokotia na ramena i s njim odjure
zaplakanoj Matildi.
to tu cmizdri, emsko glavo? zapita on hinei ogorenje i zagrli je kao da je nikada nee
pustiti, ali naposljetku je ipak pusti, doviknuvi porodici neka se okupi i umukne.
Kasnije u vam priat o svim mjestima u kojima sam bijo i o stvarima koje sam radijo
otkako smo se posljednji put vidili.uzvikne George Kokoti. Ali sadak vas moram
upoznat s mjestom u koje emo svi zajedno poi!
U muku u kojem se moglo uti zujanje muhe, George Kokoti im svojim uroenim smislom
za dramatinost ispria da je za sve njih naao naselje na zapadu u Tennesseeju, gdje bijeli
ljudi eljno iekuju njihov dolazak da im pomognu podii grad.
Neto u vam re! Zemlja tamok gdi idemo tolko je crna i bogata da zasadi svinjei rep a
izraste krmak A nou se ne moe ni spavati jerbo lubenice rastu tako brzo da pucaju i
prte ko praskalice! Kaem ja vama,pod stablima persimone lee oposumi koji su
predebeli da se miu, a persimonin eer kapi na njih gust ko melasa! ...
Ludo oduevljena porodica nikako ga nije putala da dovri. Dok su neki odjurili da se
hvale znancima na susjednim plantaama, Tom tog poslijepodneva pone razmiljati kako
da kola na farmi pretvori u natkriveni rockaway. Desetak takvih kola moglo bi prebaciti
sve ogranke porodice do novog naselja.
A do zalaska sunca doe tuce glavara novoosloboenih obitelji, nisu molili nego zahtijevali
da pou i njihove obitelji. Bijahu to crni Holtovi, Fitzpatrickovi, Permovi, Taylorovi,
Wrightovi, Lakeovi, MacGregorovi i ostali s plantaa u kotaru Alamance.

U slijedea dva mjeseca grozniavog rada mukarci su gradili rockawaye. ene su klale
blago, kuhale, ukuhavale i dimile namirnice za put i birale ostale,za ivot neophodne stvari
koje e ponijeti. A stari George Kokoti koraao je unaokolo i nadzirao sve poslove,
uivajui u svojoj ulozi junaka. Toma Murraay zaspe dobrovoljna pomo jo nekoliko
novoosloboenih obitelji koje su bile vrsto uvjerene da e uskoro i one dobiti svoja kola,
koja e postati rockaway njihove porodice. Naposljetku objavi da moe poi svatko tko
eli, ali da na svaku obitelj moe doi samo jedan rockaway. Kad je naposljetku dvadeset
i osam kola bilo spakovano i spremno da krenu sutradan kad sunce izae, osloboeni ljudi
u neobinom, spokojnom osjeaju tuge ili su uokolo i njeno dodirivali poznate predmete,
praonike i stupove na ogradama, znajui da im je to posljednji put.
Danima su crni Murrayevi samo letimino viali bijele Murrayeve. Matilda je plakala:
Gospode, teko mi mislit to oni proivljavaju, kunem se, teko mi je!
Tom Murray naveer se povukao u svoja kola kad na stranjoj ogradi za sputanje zau
lagano kucanje. Na neki nain je znao tko je tamo i prije nego to je otvorio stranje krilo.
Pred njim je stajao stari George Johnson, lice mu se trzalo od uzrujanosti, a rukama je
grio eir.
Tome, elim razgovarati s tobom, ako ima vremena
Tom Murray sie iz kola pa prijee pod mjeseinom povei komad puta sa starim
Georgeom Johnsonom.Kad se naposljetku stari George zaustavio,zbunjenost i uzbuenje
toliko su ga guili da je jedva govorio.
Ja i Martha smo razgovarali ... Vi ste naa jedina porodica. Tome, pitamo se hoete li nam
dopustit da poemo s vama tamo kamo vi idete?
Proe neko vrijeme prije nego to Tom izusti:
Da je samo moja porodica, mogo bi ja odma re, ali njih ima mnogo vie. Morat u se o
tomu sa svima njima dogovorit. Javit u ja tebe
Tom je iao od kola do kola, lagano kucao i pozivao mukarce da izau. Okupivi ih, ree
to se dogodilo. Nastupi trenutak mune tiine. Tom Murray je objanjavao:
On nam najbolji nazornik za kojeg sam ujo, jerbo ope nije bijo nazornik. On radi s nama
rame uz rame.
Kod nekih naie na otro protivljenje, neki bijahu openito protiv bijelaca, ali nakon
kratkog vremena netko mirno ree:
Nije on kriv to on bijelac ...
Naposljetku su glasali, a veina odlui da Johnsonovi mogu poi.
Morali su put odgoditi za jedan dan da sagrade rockaway starome Georgeu i Marthi. A
sutradan, karavana od dvadeset i devet pokrivenih rockawaya kola za kolima uz kripu i
viku krene s imanja Murray u susret zori.
Ispred kola jahao je ezdeset sedmogodinji George Kokoti, sa svojim polu cilindrom i
alom, nosei na konju, starome Bobu, starog jednookog borbenog pijevca. Iza njega je
Tom Murray upravljao prvim kolima, kraj njega je sjedila Irene, a otraga bijahu njihova
djeca, razrogaivi oi od uzbuenja, a najmlaa meu njima bila je dvogodinja Cynthia. A
poslije dvadeset i sedam drugih kola, u kojima su na koijakoj klupi sjedili crnci ili mulati
sa svojim enama, naposljetku su se na sjedalu zadnjega rockawaya nalazili stari
George i Martha Johnson, koji uskoro poee istezati vrat da kroz maglicu praine koju su
digla sva ona pusta kopita i kotai pred njima nazru put prema onome to e, kako im se
kleo George Kokoti, biti zemlja obeana.

114. POGLAVLJE
Je li to ono? zapita Tom.
Zemlja obeana? upita Matilda.
Gdi svinje i lubenice skou iz zemlje?priupita jedno dijete kada George Kokoti zaustavi
svog konja.
Pred njima bijae umska istina s nekoliko drvenih trgovina, na krianju utrtoga puta, na
kojemu su oni bili, s cestom to ga je presijecala pod pravim kutom. Tri bijelca, jedan je
sjedio na bavici s avliima, drugi u ljuljaki, a trei se podupirao na stranje noge stolca,
naslonivi lea na oplatu drvene kue od letava na preklop s drugim daskama, a noge na
stup za vezivanje konja,lagano gurnu jedan drugoga laktom i pokau povorku zapraenih
kola i putnika.
Dva bijela djeaka koja su gurala obru zastanu i zabulje se u njih, a obru se otkotrlja
daleko, sve do sredine ceste, tamo se nekoliko puta okrene i padne. Postariji crnac koji je
meo trijem dugo ih je bezizraajno motrio, a onda mu se na usnama pokae slab, polagan
osmijeh. Veliki pas koji se eao pokraj bave s kinicom zastane sa apom u zraku, nagne
glavu prema njima, a onda se opet prihvati eanja.
Reko sam vam da je to novo naselje,kazao je urno George Kokoti.
Ovdi sadak ivi samo sto ili otprilke tolko bijelaca, pa emo mi, i s ovih petnajs kola koja
imamo jerbo su ostali otpali i naselili se usput, udvostruit stanovnitvo. Ba smo stigli u
prizemlje grada u razvoju.
Daklem, vidi se da je u razvoju.ree Mali George bez smijeka.
Samo priekaj da vidi kaka je divna zemlja,vedro e njegov otac i pun iekivanja trljae
ruke.
Vjerojatno movara.proguna Ashford, ali iz opreza tako tiho da ga George Kokoti nije
uo.
Ali, bijae to uistinu prvorazredna zemlja, bogata i ilovasta, svaka je obitelj dobila trideset
jutara, ratrkanih u etvrtastim esticama od predgraa pa sve do farmi bijelih ljudi, koji
su ve zauzeli najbolju zemlju u kotaru Lauderdale, na obalama rijeke Hatchie, est milja
prema sjeveru. Mnoge farme bijelih ljudi bijahu velike kao sva njihova imanja zajedno, ali
trideset jutara bijae trideset puta vie nego to je itko od njih ikada prije posjedovao, pa
im je i od toga bila puna aka brade.
Obitelji su jo ivjele u stijenjenim kolima, ali su zapoele slijedeeg jutra kriti i istiti
dbunove. Uskoro uzorae brazde i zasade prve usjeve, uglavnom pamuk, neto kukuruza,
napravie gredice za povre i lijehu sa cvijeem. Dok su se oni latili slijedeeg posla,
piljenja stabala i cijepanja trupaca za grau koliba, George Kokoti je na konju obilazio od
imanja do imanja, nudio svoj savjet za izgradnju i na sva usta trubio kako je on promijenio
njihov ivot. ak se i medu bijelim doseljenicima u Henningu hvastao kako e ljudi koje je
sa sobom doveo pomoi da se grad razvije i napreduje, a nije propustio spomenuti da e
njegov srednji sin tekim,napraviti prvu kovanicu u tom kraju.
Jednoga dana malo poslije toga tri bijelca ujau na Tomovu esticu zemlje, dok je on sa
djecom mijeao svinjske ekinje blatom ime e krpiti rupe u svojoj dopola sagraenoj
kolibi.

Koji je od vas kova? vikne jedan s konja!

Uvjeren da su mu stigle prve muterije jo prije nego to je uspio zapoeti s poslom, Tom
ponosno istupi.
ujemo da namjerava otvoriti kovanicu ovdje u gradu .ree jedan.
Da, gospodne. Traim najbolje mjesto da ju sagradim. Mislijo sam, moda bi bila za to
prazna parcela kraj pilane, ako ne padne u oi drugome.
Sva trojica se zgledae.
Dakle, mome,nastavi drugi doljak ,nema smisla da gubimo vrijeme, pa emo odmah
prijei na stvar. Moe raditi kao kova, to je u redu. Ali, ako eli to raditi u ovom gradu,
morat e raditi za bijelca koji e biti vlasnik kovanice. Jesi li o tome razmiljao?
Toma obuze toliki bijes da je gotovo prola cijela minuta prije nego to se obuzdao i
prozborio:
Ne, gospodne, nisam .polako je rekao.Ja i moja porodica sada smo slobodni ljudi i mi
nastojimo iviti ko svi ostali, radit marljivo ono to radit znamo.
Pogledao ih je ravno u oi.
Ako ne moem bit gospodar onom to vlastitim rukama uradim, ondak ovo mjesto nije za
nas.
Ako ti tako misli,ree trei bijeli ovjek,sigurno e dugo putovati po ovoj dravi,
mome.
Pa, navikli mi na putovanja,ree Tom. Nikako ne bi eo izazivat neprilke, ali moram
ivit ko ovjek. Samo mi ao to nisam znajo kako vi ovdi mislite, jerbo vas moja porodica
ne bi mula i ovdi ostala.
Dobro, razmisli o tomu, mome ,ree drugi bijelac. Zavisi od tebe.
Vi morate nauiti da vam one puste govorancije o slobodi ne smiju udariti u glavu. ree
prvi ovjek.
Okrenue konja bez ijedne rijei vie i odjahae. Kada vijest proleti poljoprivrednim
imanjima, glavari svake porodice pohrle da razgovaraju s Tomom.
Sinko ,ree George Kokoti,cijeli ivot znade kaki su bijeli ljudi. Zar ne mo uradit to
oni ele? A ondak, ti si tako dobar kova, za kratko vrijeme e oni pjevat druga pjesma.
Tolko smo putovali, a sad se spakuj i idi jopet! povie Matilda.
Ne radi to svojoj porodici, sinko!
Molim te, Tome! Irene se pridrui zboru.
Jednostavno sam umorna! Umorna! Ali Tomovo lice bijae mrko.
Stvari se nikad needu popravit ako ih ovjek ne popravi! ree on.
Nigdi ja neu ostat ako ne moem radit to slobodan ovjek ima pravo radit. Ne pitam
nikoga drugoga da doi s nama, ali mi emo spakovat svoja kola i sutra oti.
Idim i ja! srdito e Ashford.
Te noi Tom sam izae u etnju pa pun grizoduja razmotri novu tegobu to ju je nametao
svojoj porodici. Glavom mu je ponovo prolazilo muenje koje su svi pretrpjeli u kolima,
vozili se tjedne i tjedne ... i sjeti se neega to je Matilda govorila:
Ako e pomno trait u zlu, sigurno e na neko dobro.
Kad mu ta zamisao pade na pamet, etao je jo jedan sat da mu se taj plan slegne u mozgu.
Onda je brzo krenuo natrag u kola u kojima je ve pozaspala njegova obitelj. Poe u krevet.
Ujuro Tom ree Jamesu i Lewisu da sagrade privremene nadstrenice u kojima e spavati
Irene i djeca, jer e kola biti njemu potrebna. Dok je porodica stajala oko njega i zapanjeno

ga promatrala ,Ashford sa sve veom nevjericom i gnjevom,uz Virgilovu pomo iskrca

teki nakovanj pa ga postavi na netom ispiljen panj. Do podne je ve stvorio kovanicu za
prvu ruku. Dok su svi jo uvijek samo buljili, on skine platneni pokrov s kola, a onda i
drvenu ogradu, ostavivi samo postolje na kojemu tada pone raditi sa svojim najteim
alatom. Postepeno su nazirali zapanjujuu zamisao koju je Tom pretvarao u stvarnost.
Koncem tog tjedna Tom se u svojoj putujuoj kovanici vozio gradom, a nije bilo mukarca,
ene ni djeteta koji ne bi zastali i zapiljili se u nakovanj,kovako ognjite i kadu za
hlaenje, te police na kojima je on uredno rasporedio kovako orue, a sve to bijae vrsto
postavljeno na postolju kola i uvreno tekim potpornjima.
Tom je uljudno kimao glavom svim ljudima koje je sretao, i bijelim i crnim, i pitao imaju li
kovakoga posla koji e im on obaviti po umjerenoj cijeni. Za nekoliko dana sve vie farma
oko novoga naselja trailo je njegove usluge, jer nitko nije mogao smisliti valjan razlog
zato crnac ne bi mogao obavljati poslove u kolima.
Kada su shvatili da on mnogo bolje prolazi sa svojom putujuom kovanicom nego to bi
ikada zaradio u stalnoj radnji, Tom je ve postao toliko neophodno potreban u gradu da se
nisu usuivali izrei nikakve zamjerke, ak i da su htjeli. Ali nisu ni htjeli, jer je Tom
djelovao kao ovjek koji obavlja svoj zanat i gleda svoja posla,a to su morali potovati. I
zaista, uskoro se cijela porodica potvrdila kao estit kranski svijet koji je poteno plaao
raune i drao se postrance, i ostajao na svome mjestu, kako je, po prianju staroga
Georgea Johnsona, kazala skupina bijelih ljudi u razgovoru koji je on nauo u sredinjem
duanu.
Ali, i prema starome Georgeu postupali su ostali bijelci kao prema jednome od njih,
drutvo ga se klonilo, a u radnjama je morao ekati sve dok ne bi podvorili ostale bijele
kupce. Jednom mu je ak neki trgovac rekao da je kupio eir koji je on samo probao i
vratio na policu jer mu je bio premalen. Kasnije je to ispriao obitelji, namjerno je
namjestio eir na sam vrh glave, a svi su se smijali slatko kao on.
Iznenadilo me eir tebe ne pristaje,prasne Mali George,a ti glupak probo ga u ona
trgovina.
Naravno, Ashford se toliko rasrdio da je zaprijetio, ututanj:
Poo ja tamok doli i tutnijo ga ono siromano gola u grlo.
Ma kako malo bijela zajednica imala koristi od njih i obratno ,Tom i ostali su vrlo dobro
znali da gradski trgovci jedva mogu suzbiti veselje uslijed naglog porasta prometa koji su
im oni donijeli. Iako su sami mahom izraivali svoju odjeu, uglavnom jeli ono to bi sami
proizveli, i veinom sjekli svoje drvo, koliina avala, valovitoga lima i bodljikave ice koje
su pokupovali tokom slijedee dvije godine svjedoila je o brzini razvitka njihove
zajednice.
Do godine 1874. sagradili su sve svoje kue, staje, upe i ograde, a tada se porodica, na elu
s Matildom, posveti poslu koji nisu smatrali nita manje vanim za svoje blagostanje,
izgradnji crkve to e zamijeniti onu drvenu straaru koja im je za nudu sluila kao hram
boji. To im je oduzelo gotovo godinu dana i velik dio uteevina, ali kada su Tom, njegova
braa i njihovi sinovi dovrili posljednju klupu u crkvi, a Irenino prekrasno bijelo rukom
tkano platno, ukraeno kriem ciklamine boje, resilo propovjedaonicu, suelice prozoru od
obojena stakla, vrijedna dvjesta pedeset dolara, to su ga naruili od Searsa i Roebucka,
svi su se sloili da metodistika episkopalna crkva za obojene Nova nada zavreuje
vrijeme, napor i troak koji je stajala.

Te prve nedjelje na slubu boju dolo je toliko ljudi,gotovo svi crnci u opsegu od dvadeset
milja, koji su mogli hodati ili su ih mogli nositi ,da se gomila razlila kroz vrata i prozore
preko okolne tratine. Ali svi su bez muke uli svaku rije zvonke propovijedi veleasnog
Sylusa Henninga, nekadanjega roba doktora D.C.Henninga,upravitelja sredinje eljeznice
Illinois, koji je imao velike zemljoposjede oko grada. U toku njegova sveanoga govora
Mali George apne Virgilu da veleasni, ini se, sebe smatra doktorom Henningom, ali
nitko od vjernika ne bi se usudio sumnjati u ar njegove prodike.
Poslije zadnjega srcedrapateljnoga zbornog pjeva Stari priprosti kri pjesmu je vodila
Matilda i bila veselija nego ikada otkako ju je George Kokoti vidio,vjernici osue oi i
stanu se redati kraj propovjednika, tresui mu ruku i tapui ga po leima. U trijemu uzmu
koare s hranom za piknik te prostru pokrivae po livadi da uivaju u peenoj piletini,
sendviima sa svinjskim odrescima, tvrdo kuhanim jajima, salati od krumpira, salati od
ribanog kupusa s majonezom, kiselim krastavcima, kukurunjaku, limunadi i u toliko
kolaa i slatkia da je i Mali George hvatao zrak kada je dokrajio posljednju kriku.
Dok su svi sjedili i avrljali ili etali unaokolo,mukarci i mladii u sveanim odijelima s
kravatama, starije ene u bijelom, djevojke u haljinama svijetlih boja s vrpcom oko pojasa
Matilda je zamagljenih oiju gledala kako njezino potomstvo unuadi neumorno trkara
unaokolo i igra se lovice. Naposljetku se okrene prema muu i stavi ruku na njegovu,
kvrgavu i izbrazdanu od ogrebotina borbenih pijevaca.
Nikad ja neu zaboravit ovi dan, George.proape ona.
Preli smo dugi put otkako si ti doo meni udvarat s taj tvoj polucilinder. Naa porodica je
odrasla i ima svoju djecu, a Gospodin smatro shodno da nas sve zadri na okupu. Jedino bi
ela da ovdi tvoja majka Kizzy da ovo gleda s nama. George Kokoti pogleda je suznih
oiju:
Ona nas gledi, lutko. Naravski, gledi!
115. POGLAVLJE
U ponedjeljak u podne, za vrijeme odmora od rada u polju, djeca stadoe upadati u crkvu
na prvi dan nastave pod krovom. Protekle dvije godine, sve nikako je dola u grad, nakon
to je meu prvima diplomirala na Lane Collegeu u Jacksonu, drava Tennessee, sestra
Carrie White drala im je nastavu pod vedrim nebom, pa je ovakvo koritenje crkve bilo
velik dogaaj. Vjernici metodistike episkopalne crkve za obojene Nova nada George
Kokoti, Tom i njegova braa,namakli su novac za kupnju olovaka, biljenica i poetnica za
itanje, pisanje i ritmetiku. Budui da je istodobno drala nastavu svoj kolskoj djeci,
sestra Carrie je u svojih est razreda imala uenike od pet do petnaest godina, ukljuujui i
petoro Tomove starije djece, dvanaestogodinju Mariju Jane, Ellen, Viney, Malu Matildu i
estogodinju Elizabeth. Mali Tom, slijedei po dobi, imao je poi u kolu dogodine, a onda
je dolazila na red najmlaa, Cynthia.
Godine 1883, kada je Cynthia zavrila osmi razred, Maria Jane je ve napustila oinski
dom, udala se i rodila svoje prvo dijete, a Elizabeth koja je uila najbolje od svih u obitelji,
nauila je njihova oca Toma Murraya da se potpie, i ak je postala raunovoa u njegovoj
kovanici. To mu bijae potrebno jer je njegova kovanica na kotaima postigla dotle ve

toliki uspjeh da je sagradio i pravu radionicu i nitko nita nije pisnuo, i spadao je meu
najimunije ljude u gradu.
Otprilike godinu dana nakon to je Elizabeth poela raditi kod oca, zaljubila se u Johna
Tolanda, doljaka u Henning, koji je bio zakupnik napoliar na farmi od esto jutara blizu
rijeke Hatchie, koja bijae u vlasnitvu male bijele obitelji. Srela ga je jednoga dana u
velikoj trgovini u gradu i na nju su, rekla je svojoj majci Ireni, ostavili snaan utisak ne
samo njegova pristala vanjtina i miiava graa ve i dostojanstveno dranje i oigledna
inteligencija.ak je znao neto i pisati, primijetila je ona kad je potpisivao priznanicu.
Tokom slijedeih nekoliko sedmica, jedanput ili dvaput tjedno ila je s njim na etnje u
umu i otkrila da je on uz to i mladi dobra znaaja, vjernik, i da eli tedjeti kako bi
osnovao vlastitu farmu, i da je isto onoliko njean koliko snaan.
Tek kad su se oni ve gotovo dva mjeseca redovito viali i poeli ukati o vjenanju, Tom
Murray koji je za njih znao od poetka zapovjedi joj da se prestane skrivati i da ga slijedee
nedjelje dovede iz crkve kui. Elizabeth ga poslua. John Toland nije mogao biti ljubazniji
ni iskazivati vie potovanja kad ga je upoznala s Tomom Murrayom,koji bijae jo
utljiviji nego inae, a udaljio se poslije svega nekoliko minuta munih ala. Kada je John
Toland otiao, Tom Murray zovne Elizabeth i strogo joj ree:
Po tvome ponaanju prema onomu mladiu jasno se vidi da si u nj zacopana. Imate l' vas
dvoje togod na umu?
to to misli, tatce? promuca ona i pocrveni kao rak.
Vjenanje! To vam je na umu, je ' da? Ona osta bez rijei.
Tim si mi sve rekla. Daklem, rado bi vam dajo svoj blagoslav, jerbo ou da bude sretna
isto tolko kolko tj to eli. Izgleda mi ko dobar ovjek, al ne moem ti dopustit da se za nj
uda.
Elizabeth ga s nerazumijevanjem pogleda.
Previe je svijetao. Gotovo bi mogo pro za bijelca, a jopet nije bijel. Nije ni riba ni meso.
Svaa li to govorim? Previe je svijetao za crne ljude, previe taman za bijele ljude. Nije
on kriv to tako izgleda, al bez obzira kolko se silno trudijo, nikada nee nigdi pripadat. A
ti mora mislit kako e izgledat tvoja djeca! Ja ne elim taki ivot za tebe, Lizabeth.
Ali, tatce, svi volu Johna! Ako se slaemo sa starim Georgeom Johnsonom, zato se ne
moemo s njime sloit?
Nije to isto!
Ali, tatce! oajniki e ona. Govori da ga ljudi nee privatit! Ti ga ne privaa!
Dosta! Rekla si sve to o tom elim ut. Nema razuma da se kloni take nesree pa ja
moram mislit za tebe. Neu da ga vie via.
Ali, tatce ... zajeca ona.
S ovim smo svrli! I uuti!
Ako se ne moem udat za Johna, nikad se za nikog neu udat! vikala je Elizabeth.
Tom Murray se okrene i krupnim koracima izae iz sobe zalupivi vratima. Zaustavi se u
susjednoj sobi.
Tome, to ti to . . . ? zapone Irene i ukoeno se uspravi u ljuljaki.
O tomu nita vie nemam re! odsijee on i izae kroz glavna vrata.
Kad za to dozna Matilda,toliko se rasrdi da je Irene morade suzdrati da ne napadne Toma.
Otac tvoga oca ima u sebi bijele krvi! vrisne ona.

Odjednom se trgne, a onda uhvati za grudi. Matilda se skljoka na stol. Irene je uhvati kad
se ruila na pod.
O, moj boe! stenjala je ona dok joj se lice krivilo od bola.Mili Isuse! O, Gospode, nemoj!
Oni kapci su joj treptali i sklopili se.
Bakce! vikne Irene i obuhvati je oko ramena. Bakce!
Privine joj glavu na grudi i oslune. Jo su se uli otkucaji srca. Ali dva dana kasnije srce je
stalo.
George Kokoti nije plakao, ali bijae neto dirljivo u njegovu okamenjenom izrazu, ozraje
smrti u njegovim oima. Od toga dana nitko se nije sjeao da se on ikada vie nasmijeio ili
kome rekao lijepu rije. On i Matilda nikada nisu izgledali osobito prisni, ali kada je ona
umrla, kao da je s njom umrla i njegova vlastita toplina. Poeo se uvlaiti u sebe, suiti,
ostario je gotovo preko noi. Nije postao slabaan i slabouman nego zajedljiv i angrizav.
Nije vie htio stanovati u kolibi koju je dijelio s Matildom, pone ivjeti redom as kod
jednog sina ili kerke, as kod drugog, dok ne bi dosadilo i njemu i njima, pa bi stari
sjedokosi George Kokoti poao dalje. Kad ne bi zanovijetao, obino bi sjedio na trijemu u
ljuljaki koju je uvijek nosio sa sobom i itave sate zurio mrzovoljno u polja.
Upravo je navrio osamdeset i treu godinu i zagriljivo odbio da takne i komadi
roendanske torte koju su mu ispekli,kad je u kasnu zimu godine 1890. sjedio pred
ognjitem u kui svoje najstarije unuke Marije Jane. Naredila mu je da mirno sjedi i da
odmara bolesnu nogu i pohrlila van da na oblinje polje odnese muu ruak.Kada se
vratila to je prije mogla, nae ga kako lei na ognjitu, kamo se odvukao pa je pao u vatru.
Maria Jane vrisne, na to njezin mu dotri. Polucilindar, al i pleteni prsluk su tinjali, a
George Kokoti bijae uasno opeen od glave do pojasa. Kasno nou je izdahnuo.
Gotovo sva crna eljad iz Henninga dola mu je na sprovod, a deseci njih bijahu njegova
djeca, unuad i praunuad. Stojei pokraj groba dok su ga sputali u zemlju uz Matildu,
njegov sin Mali George nagne se prema Virgilu pa proape:
Otac je bijo taka ljudina da nije ni mogo umrijet prirodnom smru.
Virgil se okrene i tuno pogleda brata.
Ja sam ga volijo ,tiho e on. I ti, i svi mi.
Naravski da jesmo,ree Mali George.Niko nije mogo ivit sa starom angrizavom
bitangom, a gle sadak, svi mru zato jerbo je on umro!
116. POGLAVLJE
Majko! vikne Cynthia Ireni sva zadahtana.Will Palmer me zamolijo smije li me slijedee
nedjelje dopratiti kui iz crkve!
Ne bi s moglo re da je ba brz, je l' da? Barem dvije godine vidim kako te on svake
nedjelje motri u crkvi ... ree Irene.
Tko? zapita Tom.
Will Palmer! Smije li me dopratit kui? Poslije izvjesnog vremena Tom Murray suho
odgovori :
Razmislit u o tomu.
Cynthia ode kao da ju je netko noem probo,ostavivi Irene da prouava lice svoga
supruga.

Tome, zar niko nije dovoljno dobar za tvoje erke? Svi u gradu znadu da mladi Will
gotovo upravlja tvrtkom drvne grade umjesto onog starog, vjeito pijanog gospodina
Jamesa. Ljudi po cijelom Henningu vidili su ga kako sam iskrcaje drvnu grau iz teretnjaka,
kako je sam prodaje i dostavlja, kako zatim ispisuje raune, ubire novac i sam ulae na
banku.ak obavlja razne sitnije stolarske poslove koji su potrebni muterijama i za to nita
ne trai. I uza sve to malo zaradi, ali nikada ne kae ni rijei proti gospodina Jamesa.
Meni se ini da on samo vri svoj posao i da gleda svoje poslove. odvrati Tom Murrav.
Vidim ga ja i u crkvi, pola djevojaka tamok trepe oima na nj.
Naravski! ree Irene. To je najbolja partija u Henningu. Ali jo nikada nijednu nije
zamolijo smije li je dopratit kui.
A ona Lula Carter kojoj je poklonio cvijee? Zapanjena to je to Tomu poznato, Irene
ree:
Bilo je to prije vie od godinu dana, Tome, a kad s ve tolko upuen, mislim da zna i to da
se poslije toga ponaala ko glupaa, motala se oko njega ko sjena, tako da je na kraju
potpuno presto s njom razgovarat!
Uinijo je to jemput, moe jopet.
Ne, Cynthiji to nee uinit, jerbo je ona mnogo razumna, a uz to lijepa i dobro odgojena.
Rekla mi je, iako joj se Will mnogo svia, nikada mu nije dala znat to za nj osjea! Kae mu
najvie: Zdravo! i nasmjei mu se kad se on njoj smijei. Bez obzira na to kolko cura oko
njega oblijee, vidi za kojom on oblijee!
Vidim da si ti ve sve sredila ,primijeti Tom.
Daj, Tome,moljakae ga Irene ,dopusti mu da malu doprati kui. Barem im dopusti da
se spoje. O njima ovisi oedu li ostat zajedno.
I o meni! strogo e Tom.
Nije htio da ispadne mekan ni prema jednoj svojoj kerki, a niti prema supruzi. A nadasve
nije htio da Irene dozna da je on ve prije vidio tu mogunost, razmotrio je i potpuno bio
za Willa Palmera,ako doe vrijeme.Promatrao je mladoga Willa otkako je doao u Hanning,
i Tom je u sebi esto alio to ni jedan od njegova dva sina ne pokazuje ni polovicu
snalaljivosti mladoga Willa. U biti je silno ozbiljni, ambiciozni i vrlo sposobni Will Palmer
podsjeao Toma na njega samoga u mladim danima.
Nitko nije oekivao da e se veza tako brzo razvijati. Deset mjeseci kasnije u sobi za
drutvo u novoj Tomovoj i Ireninoj kui sa etiri prostorije, Will je zaprosio Cynthiju, koja
je jedva uspjela suzdrati svoj: Da! dok on nije zavrio reenicu.
A tree nedjelje vjenali su se u metodistiko-episkopalnoj crkvi za obojeneNova nada,a
sveanosti je prisustvovalo vie od dvjesta ljudi ,otprilike polovica njih dola je onomad
karavanom iz Sjeverne Caroline,te njihova djeca. A sada su ivjeli na farmama ratrkani po
cijelom kotaru Lauderdale.
Will je svojim rukama i oruem sagradio mali dom, gdje im se godinu dana kasnije, 1894,
rodilo prvo dijete, i umrlo poslije nekoliko dana. Sada Will Palmer nikada nije imao ni
jedan dan slobodan. Vlasnik tvrtke drvnom gradom, teki pijanac, toliko se odao piu da je
Will doslovce vodio sav posao. Jednog olujnog petka u kasno poslijepodne, dok je listao po
knjigama tvrtke, Will otkrije da tog dana moraju platiti raun Narodnoj banci. Odjae na
konju osam milja po uasnom pljusku i zakuca na vrata za poslugu predsjednika banke.
Gospodine Vaughan,ree on,gospodin James zaboravio je na isplatu, a znam da ne bi
elio da ekate do ponedjeljka. Kada su ga pozvali unutra da se osui, on ree:

Ne, hvala, gospodine, Cynthia e se brinuti gdje sam. I zaeljevi bankaru laku no,
odjae natrag na kiu.
Bankara se to snano dojmilo pa je priao o tom dogaaju po gradu.
Najesen 1893.netko doe Willu pa mu ree da ga trae u banci. Will bijae zapanjen
nekoliko minuta dok je iao do banke, a unutra nae deset vodeih bijelih poslovnih ljudi
iz Henninga, ekali su ga zajapureni u licu i djelovali zbunjeno. Bankar Vaughan mu urno
objasni da je vlasnik tvrtke za drvnu grau proglasio steaj i da se sa svojom obitelji
namjerava odseliti.
Henningu je potrebna tvrtka za drvnu grau,ree bankar.I svi mi koje nas ovdje vidite
ve tjednima o tomu raspravljamo i ne moemo se sjetiti nikoga tko bi je vodio bolje od
vas, Wille. Dogovorili smo se da emo supotpisati raun i isplatiti dugove tvrtke koju ete
vi preuzeti kao novi vlasnik.
Dok su mu suze kapale niz obraze, Will Palmer je bez rijei iao du reda bijelih ljudi. Kako
bi uhvatio i stisnuo komu ruku, taj bi ovjek urno potpisivao raun i jo bre otiao, sa
suzama u oima. Kada su svi otili, Will je dugo stiskao bankarovu ruku.
Gospodine Vaughan, moram vas moliti za jo jednu uslugu. Biste li podigli polovicu moje
uteevine i izdali ek gospodinu Jamesu? Ali neka on nikad ne dozna od koga je to!
Za godinu dana je Willovo geslo pruiti najbolju moguu robu i uslugu uz najnie mogue
cijene privlailo muterije i iz okolnih gradova, a itava kola ljudi, mahom crnaca, stizala
su ak iz Memphisa ,etrdeset osam milja junije,da svojim oima vide prvu tvrtku u
zapadnom Tennesseeju kojoj je vlasnik bio crnac. Na prozore je Cynthia objesila nabrane,
ukrobljene zavjese, a Will na proelju naslikao natpis: W.E. PALMER. TVRTKA DRVNOM
GRAOM.
117. POGLAVLJE
Molitve Cynthije i Willa bijahu usliane godine 1895.kad im se rodila lijepa zdrava
kerkica, kojoj su dali ime Bertha George George po Willovu ocu. Cynthia je uporno
zahtijevala da u kui skupe rodbinu i pred njima je gugutavom djetencetu ispriala priu
sve do Afrikanca Kunta Kinte, isto kao to ju je Tom Murray priao na mahove svojoj djeci
kad su bila malena.
Will Palmer je potovao Cynthijinu vjernost uspomeni njezinih predaka, ali njegov silni
ponos vrijealo je da ljudi smatraju da se on oenio u Cynthijinu porodicu namjesto
obrnuto. Vjerojatno je stoga poeo svojatati malu Berthu jo prije nego to je prohodala.
Svakog jutra bi je nosao prije odlaska na posao. Svake noi bi je strpao u kolijevicu koju je
svojim rukama za nju izradio.
Kada je Berthi bilo pet godina, ostatak porodice i veina crne zajednice u gradu navodila je
Cynthijine rijei i ponavljala njezino miljenje:
Will Palmer strano e razmazit onu malu!
Omoguio joj je kredit u svim prodavaonicama slatkia u Henningu i svakog mjeseca
plaao je raun, ali je nju tjerao da vodi popis trokova i sveano izjavljivao da je ui
poslu. Kada joj je kao dar za petnaesti roendan otvorio na njezino ime, kod firme
Searsa, Roebucka, raun u svrhu pokria narudbi za dostavu putem pote, ljudi su
odmahivali i kimali glavama u mjeavini uenja, zaprepatenja i ponosa:

Ta mala samo mora izabrat to joj se svidi iz onog kataloga sa slikama i ispisat
narudbenicu,pa oni bijeli ljudi tamok u Chicagu kod Searsa, Roebucka odmah to
poalju,vidijo sam to ovim ovdi oima ... A njezin otac to plaauje li me to ti govorim,
dijete! Sve to god ta Bertha zaeli!
Kasnije te iste godine Will je plaao uitelja koji je svakog tjedna putovao ak iz Memphisa
da daje Berthi poduku na klaviru. Bila je nadarena uenica pa je uskoro svirala zboru u
metodistiko-episkopalnoj crkvi za obojeneNova nada u kojoj je Will bio glavni staratelj,
a Cynthia dugogodinja predsjednica vjernikog odbora.
Kada je Bertha u lipnju 1909. zavrila najvii, osmi razred, nije bilo dvojbe da e otputovati
iz Henninga i pohaati Lane Institute, koji je potpomagala metodistiko-episkopalna
crkva za obojene, a nalazio se trideset milja istono, u Jacksonu, Tennessee, i imao razrede
od devetoga dalje, ak i dvije godine koleda.
erce, ne zna ti to to znai ... Ti s prva iz ove porodice koja ide u koled
Mama, molim te, hou li ikada tebe i tatu nauiti da vie ne govorite rijei kao erce i
s! Stalno vam velim da se one pravilno izgovaraju kerce i sa!! Uostalom, zato i
postoje koledi da ljudi u njima ue!
Cynthia zaplae kad ostade sama sa svojim suprugom.
Gospode boe, pomozi nam s njome, Wille, ona ne razumije.
Moda je bolje to ne razumije,pokua je on utjeiti. Znam samo da bih dao svoj
posljednji dah samo da njoj bude bolje nego nama.
Kao to se od nje i oekivalo,Bertha je neprestano imala izvrsne ocjene,studirala je
pedagogiju da postane uiteljica ,a u kolskom zboru je svirala klavir i pjevala. Svakoga
mjeseca dolazila je kui na dva vikenda i jednom takvom prilikom nagovorila oca da na
oboja vrata svog kamiona za dostavu naslika natpis: Henning 121, Kad treba drvo, zovi
mene prvo! Telefoni su tek nedavno doli u Henning, bijae to divan primjer Berthine
domiljatosti i esto se o tome govorilo po gradu.
Za kasnijih posjeta Bertha je poela priati o mladiu kojega je upoznala u zboru koleda.
Zvao se Simon Alexander Haley, a bio je iz grada Savannah u Tennesseeju. Rekla je da je
vrlo siromaan pa da radi istodobno i na etiri mjesta samo da moe ostati u koledu gdje
je studirao agronomiju. Kad je Bertha i dalje o njemu govorila, Will i Cynthia joj godinu
dana kasnije, 1913, predloe da ga pozove u Henning njima u posjetu tako da ga osobno
mogu procijeniti.
Metodistiko-episkopalna crkva za obojene Nova nada bijae prepuna one nedjelje kad
se proulo da e meu prisutnima biti Berthin mladi iz koleda. Doao je, praen
ispitivakim pogledima ne samo Willa i Cynthije Palmer nego i cijele crnake zajednice. Ali,
djelovao je kao vrlo samouvjeren mladi. Nakon to je otpjevao bariton solo U vrtu, a
Bertha ga pratila na klaviru, neusiljeno je razgovarao sa svima koji su se kasnije natisnuh
oko njega u crkvenom dvoritu. Svakom je gledao ravno u oi, snano stiskao ruke svim
mukarcima, a svim enama skidao eir.
Bertha i njezin Simon Alexander Haley,punim imenom,vratie se te veeri autobusom u
Lane College. Nitko nije imao ni rijei da kae protiv njega, javno, u raspravama koje su
uslijedile. Ali, potajice su izraavali izvjestan stupanj sumnjiavosti u pogledu njegove
gotovo ukaste puti. (On je tamnoputnoj Berthi u povjerenju rekao da su mu oba
roditelja, bivi robovi, rekli da su im majke bile ropkinje, a oevi bijelci, Irci, s oeve strane
nadzornik po imenu Jim Baugh, o kojemu se malo to znalo, a s majine sin plantaera iz

kotara Marion u Alabami, kasniji pukovnik u graanskom ratu po imenu James Jackson.)
Ali svi slono izjave da dobro pjeva, da je, kako se ini, dobro odgojen i da se nipoto ne
pokuava praviti vaan samo zato to je kolovan.
Haley je preko ljeta radio kao podvornik u spavaim kolima Pullman i tedio svaki cent
da se moe prebaciti na etvorogodinjiAgricultural and Technical College u
Greensborou, Sjeverna Carolina. Svakog tjedna je izmjenjivao pisma s Berthom. Kada je
buknuo prvi svjetski rat,on i svi ostali mladii iz njegove klase masovno su se javili u
vojsku Sjedinjenih Drava i doskora Bertha pone primati njegova pisma iz Francuske,
gdje je 1918. u argonskoj umi bio otrovan bojnim plinom. Vie mjeseci lijeio se u bolnici
preko oceana, onda ga poalju kui na oporavak, a godine 1919. je, posve izlijeen, ponovo
doao u Henning te on i Bertha objave svoje zaruke.
Njihovo vjenanje u metodistiko-episkopalnoj crkvi za obojene Nova nada ljeti godine
1920. bijae glavni drutveni dogaaj u Henningu na koji dooe i crnci i bijelci, ne samo
zato to je Will Palmer sada spadao meu najistaknutije gradske linosti, nego i stoga to
je i sama za sebe neusporediva ivahna Bertha bila djevojka kojom su se ponosili svi u
Henningu. Prijem je odran na velikoj kosoj tratini ispred nove novcate kue Palmerovih,
sa deset soba, ukljuujui muziki salon i knjinicu. Serviran je pravi banket jestvina,
bijae nagomilano vie poklona nego to se inae moglo vidjeti na tri prosjena vjenanja,
cjelokupan zbor Lane Collegea u ijim su se redovima upoznali zaneseni mladenci , izveo
je recital. Svi oni doputovali su autobusom koji je Will Palmer naruio iz Jacksona.
Kasno naveer mala eljeznika stanica Henning bijae prepuna svijeta kad se Simon i
Bertha Haley ukrcae u vlak Illinois Central, koji ih je nou odvezao u Chicago, gdje
presjedoe u drugi vlak za mjesto zvano Ithaca u dravi New York. Simon je namjeravao
diplomirati agronomiju na Sveuilitu Cornell, a Bertha e se upisati na oblinji Glazbeni
konzervatorij, Ithaca.
Jedno devet mjeseci Bertha je redovito pisala kui, izvjetavala ih o svojim dosadanjim
uzbudljivim doivljajima i opisivala kako su sretni. Ali odjednom rano ljeti godine 1921.
Berthina pisma se prorijede te se na kraju Cynthia i Will silno zabrinu da su oni u nekoj
nevolji o kojoj im Bertha nita ne javlja. Will je dao Cynthiji petsto dolara neka ih poalje
Berthi uz napomenu da ih Bertha upotrijebi kako eli i da o tome uope ne govori Simonu.
Ali pisma njihove kerke stizala su jo rjee, te koncem kolovoza Cynthija i ree Willu i
njihovim najbliim prijateljima da e osobno otputovati u New York da vidi o emu se radi.
Dva dana prije nego to je Cynthia imala otputovati, probudi ih i prestravi ponono
kucanje na glavnim vratima. Cvnthija prva izleti iz kreveta, posegnuvi za haljinom, a Will
je iao tik iza nje. Sa vrata spavae sobe je kroz ostakljena velika vrata dnevnoga boravka
vidjela mjeseinom obasjane obrise Berthe i Simona na trijemu. Cynthia vrisne, skoi pa
irom otvori vrata.
Oprostite to nismo pisali .mirno e Bertha.
eljeli smo vam donijeti dar iznenaenja
Prui Cynthiji smotuljak od pokrivaa koji je drala na rukama. Cynthiji zaigra srce, i dok
je Will s nevjericom zurio preko njezina ramena, ona digne nabor na pokrivau i otkrije
okruglo smee lice
Taj djeai, kojemu bijae est tjedana, bio sam ja. Kasnije mi je tata obiavao govoriti
kada se s radou i smijehom prisjeao one noi velikoga iznenaenja:

Malo kasnije uinilo mi se da sam izgubio sinaTata je priao da je djed Will Palmer
obiao oko bake i podigao me iz njezina naruja.
I bez ijedne rijei odveo te van u dvorite nekamo iza kue. Zna, mislim da je bio vani ak
pola sata, a onda se vratio. Cynthia, Bertha i ja nismo mu ni rijei rekli zbog toga, zato to
je on bio Will Palmer,a drugo, svi smo znali kako je on godinama silno elio dobiti sina
koga bi odgajao. Mislim da si ti, kao Berthin sin, postao i njegov.
Poslije jedno sedmicu dana tata se sam vratio u Ithaku,ostavivi mamu i mene u Henningu.
Odluie da e tako biti bolje dok on ne dobije diplomu. Djed i baka prihvatili su me kao
roena sina, pogotovu djed.
Jo prije nego sam progovorio, priala mi je baka mnogo godina kasnije, na rukama bi me
odnio u tvrtku drvne grae, tamo bi me poloio u kolijevku koju je sam izradio i onda
obavljao poslove. Kada sam prohodao, zajedno bismo ili u grad, ja sam na svaki njegov
korak skakutao po tri koraka, a moja mala pesnica vrsto bi stiskala njegov isprueni lijevi
kaiprst. Uzdiui se iznad mene poput crnog visokog snanog stabla, djed bi zastajkivao i
avrljao s ljudima koje smo usput sretali. Djed me nauio da svakoga gledam ravno u oi i
da sa svima razgovaram jasno i uljudno. Katkada bi ljudi klicali kako sam dobro odgojen i
kako se lijepo razvijam.
Daklem, mislim da e bit neto od njega,odgovarao bi im djed.
A dolje, kod W.E. Palmer, trgovina drvnom graom, putao bi me da se igram meu
velikim gomilama hrasstovine, cedrovine, borovine i hikorovine, usred svih tih dasaka
razliite duine i debljine, s ugodnom mjeavinom mirisa, i zamiljao sam sebe upletena u
sve vrste uzbudljivih pustolovina, gotovo uvijek u dalekim vremenima i mjestima. A
ponekad bi mi djed doputao da sjednem u kancelariji u njegovu veliku stolicu s visokim
naslonom koja se okretala oko osovine, nataknuo bi mi na glavu svoju kapu sa zelenim
zaslonom za oi, a ja sam se vrtio i vrtio dok me ne bi uhvatila takva vrtoglavica da mi se i
nakon to bih se zaustavio jo uvijek inilo da mi se vrti u glavi. Divno sam se zabavljao
svugdje kamo god sam iao s djedom.
A kad mi je bilo pet godina, on je umro. Dobio sam takav histerian napadaj da mi je dr
Dillard morao dati au neke bjeliaste tekuine da te noi zaspim. Ali prije nego to sam
zaspao, sjeam se kako sam u drijemeu nazirao mnogo ljudi, crnih i bijelih, kako se u
neravnoj crti skupljaju po pranjavoj cesti to je vodila uz kuu, svi sputene glave, ene su
na glavu vezale rupce, a mukarci su drali eire u rukama. Slijedeih nekoliko dana meni
se inilo kao da plau svi na svijetu.
Tata koji je dotad ve gotovo zavrio magistarsku radnju, doao je iz Cornella da preuzme
tvrtku drvne grae,a mama je poela predavati u naoj mjesnoj koli. Budui da sam toliko
silno volio djeda i budui da sam gledao bakinu uasnu tugu, ona i ja uskoro smo postali
silno bliski i ona bi rijetko pola ,a da me ne bi povela sa sobom.
Mislim da je baka u nastojanju da nekako ispuni prazninu koju je izazvala djedova smrt
poela svakog proljea pozivati raznorazne roakinje iz porodice Murray da s nama
provedu bar dio ljeta, ako ne i cijelo ljeto.Prosjeno im se starost kretala izmeu kraja
etrdesetih i poetka pedesetih godina,a dolazile su iz mjesta koja su mi zvuila vrlo
egzotino, poput Dversburga, Tennessee, Inkstera, Michigan, St. Louisa i Kansas Cityja, a
zvale su se tetka Plus,tetka Matilda,tetka Liz, tetka Tili, tetka Viney i roakinja Georgia.
Kada bi oprale posue nakon ruka, sve bi izale na trijem i sjele u ljuljake sa sjedalima
od trstike, a ja sam bio meu njima i zgurio se iza bijele ljuljake u koju bi se smjestila

baka. Bilo bi to otprilike ono doba kada se suton produbljivao u no, kada krijesnice
trepere i gase se oko vitica kozje krvi, a svake veeri, koliko se sjeam, osim ako nije bilo
nekog preeg gradskog naklapanja, uvijek su razgovarale o istim temama,bijahu to
odlomci i ulomci onoga to je, kako sam kasnije nauio, bila duga nagomilana porodina
povijest koja se prenosila kroz niz narataja.
Znao sam da te prie uvijek izazivaju jedine,koliko se ja sjeam,otvorene trzavice izmeu
mame i bake. Baka bi katkada naela taj predmet i onda kad nije bilo,njezinih postarijih
ljetnjih goa, a mama bi doskora uvijek odbrusila neto poput:
O, majko, daj prestani s tim starim priama o ropstvu, to je tako neumjesno!
A baka bi joj odsjekla kao iz puke:
Ako tebe nije briga od koga i odakle potjee, daklem, mene je briga!
Tako bi po cijeli dan znale ii po kui i izbjegavale da jedna s drugom razgovaraju. A
katkada i dulje.
Bilo kako bilo, znam da sam stekao dojam da se to o emu razgovaraju baka i ostale sijede
gospoe vrlo davno dogodilo, kad bi se poneka od njih prisjeala neega iz djetinjstva i
rekla, iznenada uperivi prst prema meni:
Nisam bila nita vea od ovoga ovdi maloga!
Ve i sama pomisao da je netko tako star i naboran kao to su one, neko bio malen kao ja,
nadmaivala je moje razumijevanje. Ali, kao to rekoh, po tom sam shvatio da su se
dogaaji o kojima su one pripovijedale sigurno zbili vrlo davno.
Kako sam bio vrlo malen, teko sam mogao pratiti veinu onoga to su one priale. Nisam
znao to je massa ili missis; nisam znao to je plantaa, iako sam nagaao da je to
neto slino farmi. Ali polagano, budui da sam te prie sluao svakog ljeta, poeo sam
meu ljudima o kojima su razgovarale raspoznavati imena koja su esto ponavljale i
pamtio to one priaju o tim osobama. Najudaljenija osoba o kojoj su ikada govorile bijae
ovjek to su ga nazivale Afrikanac. Za nj su uvijek priale da je u ovu zemlju dovezen na
brodu u neko mjesto koje su izgovarale Naplis. Rekoe da ga je s broda kupio massa
John Waller koji je imao plantau u mjestu zvanom okrug Spotsylvania, Virginia.
Priale su kako je Afrikanac ustrajno pokuavao pobjei i kako su ga prilikom etvrtog
pokuaja na njegovu nesreu uhvatila dva profesionalna lovca na robove koji su oigledno
odluili da on poslui drugima kao primjer.Tom Afrikancu dadoe da bira, ili e ga ukopiti
ili e mu odsjei stopalo, i
Hvala Isuskrstu, ne bismo bile ovdi da to priamo!
Afrikanac je izabrao nogu. Nikako nisam mogao shvatiti zbog ega bi bijeli ljudi uinili
neto tako podlo i opako.
Ali tome Afrikancu spasi ivot, priale su starice, brat masse Johna, doktor William Waller,
kojega je toliko ogorilo to nepotrebno sakaenje da je kupio Afrikanca za svoju plantau.
Iako je Afrikanac bio sakat, mogao je obavljati ograniene poslove te ga lijenik dodijeli u
povrtnjak. Stoga je taj Afrikanac ostao dugo na jednoj plantai, u doba kada su robove,
pogotovu mukarce, toliko esto prodavali da su robovska djeca esto rasla i ne znajui
tko su im bili roditelji.
Baka i ostale rekoe da su Afrikancima koji bi se tek iskrcali iz brodova za robove njihovi
masse nadijevali novo ime. U sluaju tog Afrikanca novo ime bilo je Toby. Ali, priale su
one, kad god bi ga tako nazvao koji od ostalih robova, ogoreno je prosvjedovao i govorio
da je njegovo ime Kintay.

epajui okolo, obavljajui poslove u vrtu, a kasnije postavi massin voza jednoprega
Toby ili Kintay upoznao je i na kraju oenio tamonju ropkinju koju su baka i ostale
starice nazivale Bell, kuharica u velikoj kui. Dobili su kerkicu i dali joj ime Kizzy. Kad
joj je bilo kojih etiri,pet godina, njezin afriki otac uzimao bi je za ruku i vodio unaokolo
kad god je imao prilike, pokazivao joj razne predmete i ponavljao joj njihove nazive na
svom materinskom jeziku. Tako bi na primjer, pokazao gitaru i rekao neto to je zvualo
kao ko. Ili bi pokazao rijeku to je tekla blizu plantae,bijae to rijeka Mattaponi,pa
rekao neto to je zvualo kao Kamby bolongo, i jo mnogo drugih stvari i rijei. Kako je
Kizzy rasla, a njezin afriki otac bolje nauio engleski, poeo joj je priati o sebi, svome
narodu i svojoj domovini, te kako su ga iz nje otrgli. Rekao je da je poao u umu nedaleko
od sela i sjekao drva da izradi bubanj kadli ga iznenade etiri ovjeka, svladaju i odvedu u
ropstvo.
Kada je Kizzy imala esnaest godina, priale su baka Palmer i ostale roakinje iz porodice
Murray, prodae je novom gospodaru koji se zvao Tom Lea i posjedovao omanju plantau
u Sjevernoj Carolini. I na toj plantai rodi Kizzy sina kojemu otac bijae Tom Lea. On
djeaku odabere ime George.
Kada je Georgeu bilo etiri,pet godina, majka mu je poela govoriti rijei i prie svoga
afrikoga oca sve dok ih nije dobro nauio. A onda, kada je Georgeu bilo dvanaest godina,
doznao sam ja na bakinu trijemu, postao je uenik staroga strike Minga koji je
uvjebavao gospodareve borbene pijevce,a djeak je sa esnaest godina stekao takav ugled
kao uvjebavatelj borbenih pijevaca da su mu priili nadimak koji je odnio sa sobom u
grob, George Kokoti.
Kad je Georgeu Kokotiu bilo osamnaest godina, upoznao je mladu ropkinju po imenu
Matilda, uzeo je za enu i ona mu je rodila osmoro djece. Prilikom roenja svakog novog
djeteta, priale su bake i ostale starice, George Kokoti bi u svojoj robovskoj kolibi okupio
cijelu obitelj pa bi im ponovo priao o njihovu afrikom pradjedu po imenu Kintay, koji
je gitaru zvao ko, rijeku u Virginiji Kamby bolongo, a druge stvari drugim nazivima, i
koji je priao da je cijepao drvo da izradi bubanj kad su ga odveli u ropstvo.
Osmoro djece je poraslo,poenilo se i poudalo i imalo svoju djecu.etvrti po redu sin, Tom,
bijae kova kad ga zajedno s ostalom porodicom prodae massi Murrayu, vlasniku
plantae duhana u kotaru Alamance, Sjeverna Carolina. Tamo Tom upozna i uzme za enu
ropkinju Irene, Poluindijanku. Ona je dola s plantae masse Holta koji je posjedovao
predionicu pamuka. I Irene je rodila osmoro djece, a prilikom svakoga novoga roenja
Tom je nastavio tradiciju to ju je zapoeo njegov otac, George Kokoti. Okupio bi obitelj
oko ognjita i pripovijedao im o njihovu afrikom prapradjedu i o svima koji su od njega
potjecali.
Od te druge skupine od osmoro djece najmlae bijae mala Cynthia, kojoj su bile dvije
godine kada su njezin otac Tom i djed George Kokoti poveli karavanu netom osloboenih
robova na zapad, u Henning, dravu Tennessee. Tamo je Cynthia srela Willa Palmera i u
dobi od dvadeset i dvije godine udala se za nj.
Kada bih se zduno zadubio u prie o svim tim nevienim ljudima koji su ivjeli tako
davno, uvijek bih se zapanjio kad bi ta duga pripovijetka naposljetku dola do Cynthije ... a
ja sam sjedio i gledao baku! I tetku Viney, tetku Matildu i tetku Liz, bakine starije sestre,
koje su se onomad takoer vozile s njom u karavani.

Ostao sam kod bake u Henningu dok mi se ne rodie dva mlaa brata, George godine 1925,
a onda Julius 1929. Tata je za bakin raun prodao tvrtku drvnom graom i zaposlio se kao
profesor agronomije, a mama i nas tri sina selili smo se tamo gdje je on predavao. Najdue
se zadrao na Agricultural and Mechanical College u Normalu, drava Alabama.
Tamo sam jednoga jutra godine 1931. bio u koli kad netko doe s porukom da pourim
kui, i ja pohrlim. Uletio sam kroz vrata zauvi tatine gorke jecaje. Mama, koja je esto
pobolijevala otkako smo otili iz Henninga, leala je u krevetu, na umoru. Bijae joj trideset
i est godina.
George, Julius i ja provodili smo svako ljeto u Henningu kod bake. Oigledno se vidjelo da
je izgubila neto od svoje stare poletnosti zajedno s gubitkom djeda i mame. Prolaznici bi
je pozdravljali kad bi u bijeloj ljuljaki sjedila na trijemu:
Seko Cynthia, kako smo?
A ona bi im mahom odgovarala:
Sjedim, sjedim
Poslije dvije godine tata se ponovo oenio, svojom kolegicom, profesoricom Zeonom
Hatcher iz Columbusa, drava Ohio, koja je diplomirala na Ohio State University.
Zaokupilo ju je odgajanje i razvitak nas trojice djeaka koji smo brzo rasli, a onda nam je
darovala sestricu po imenu Lois.
Zavrio sam dvije godine koleda i sa sedamnaest godina dobrovoljno stupio u Obalnu
strau SAD kao mali u kantini kada je izbio drugi svjetski rat.
Na teretnjaku za snabdijevanje municijom koji je saobraao po jugozapadnom Pacifiku
nabasao sam na dugu stazu koja me naposljetku dovela dotle da napiem Korijene.
Katkada smo i tri mjeseca neprestano bili na moru, pa se najpostojanija borba nae posade
zapravo nije odnosila na neprijateljske bombardere ni podmornice ve na suzbijanje
dosade. Na tatin nagovor sam u srednjoj koli nauio strojopis, pa mi je prenosivi pisai
stroj postao najdragocjenija imovina na brodu. Pisao sam pisma svakome koga bih se god
sjetio. I proitao sam sve knjige u maloj brodskoj knjinici i djela koja sam posuivao od
ostalih mornara. Jo od djetinjstva volio sam itati, pogotovu pustolovne prie. Kad sam i
po trei put proitao sve to je bilo na brodu, mislim da sam iz sutog oaja odluio da i
sam pokuam pisati prie. Zamisao da netko moe ubaciti u pisai stroj prazan list papira i
na njemu napisati neto to e drugi ljudi htjeti itati, ako ih zainteresira, silno me veselila
kao to me i danas veseli.
Ne znam to me drugo poticalo i podravalo u pokuajima da piem svake boje noi,
sedam noi sedmino, da aljem asopisima svoje radove i da skupljam doslovce na stotine
obavijesti o odbijanju rukopisa, tokom slijedeih osam godina prije nego su mi prihvatili
prvu priu.
Poslije rata tu i tamo bi mi pokoji urednik prihvatio poneku reportau, pa je hijerarhija
Obalne strae SAD-a za me stvorila nov poloaj novinar. Poto sam pisao svaki sat kad
bih stigao, ee su mi i objavljivali sastavke, naposljetku godine 1959. sa trideset i sedam
godina, kad sam ve nakupio dvadeset godina slubovanja i ispunio uvjete za mirovinu, u
koju sam i poao, odluih da se okuam u novom poslu, kao profesionalni pisac.
Isprva sam prodao neke lanke pustolovnim asopisima, mahom o povijesnim pomorskim
dramama, jer volim more. Onda mi je Reader's Digest poeo naruivati uglavnom
biografske prie o ljudima koji su preivjeli dramatine zgode ili vodili uzbudljiv ivot.

A onda sam, godine 1962, sluajno snimio razgovor s uvenim trubaem deza Milesom
Davisom, i to je bio prvi lanak u seriji Playboy Interviews. Meu mojim slijedeim
sugovornicima za intervju bijae tadanji predstavnik crnih muslimana Malcolm X. Izdava
koji je proitao intervju naruio je knjigu o njegovu ivotu. Malcolm X. ponudio mi je da s
njim radim kao suradnik to sam i prihvatio. Slijedeu godinu uglavnom sam proveo
marljivo ga intervjuirajui, a naredne godine sam napisao Autobiografiju Malcolma X, a
on, kao to je i prorekao, nije doivio da je proita, jer ga ubie jedno dva tjedna nakon to
je rukopis bio zavren.
Uskoro me asopis poslovno poslao u London. U slobodno vrijeme izmeu dva zaduenja,
kako sam bio neizrecivo ushien posvudanjim obiljem starina, tokom slijedeih nekoliko
dana nisam proputao ni jedan izlet unutar podruja Londona. Jednoga dana, njukajui
neto sam malo nauo, o kamenu iz Rosette. Ne znam zato, ali on me zanio. U knjinici
muzeja nabavio sam knjigu da vie o tomu doznam.
Nauio sam da je taj kamen otkriven u delti Nila, a na njegovu licu bijahu uklesana tri
odvojena teksta, jedan poznatim grkim pismom, drugi tada jo nepoznatim znakovima, a
trei drevnim hijeroglifima, za koje se smatralo da ih nitko nikada nee moi odgonetnuti.
Ali, francuski znanstvenik Jean Champollion s uspjehom je usporedio znak po znak
nepoznati tekst i hijeroglife s poznatim grkim tekstom i postavio tezu da je to jedan te isti
tekst. to je najbitnije, on je razotkrio tajnu prije neodgonetljivih hijeroglifa, kojima bijae
zabiljeen velik dio ranije povijesti ovjeanstva.
Oparavao me taj klju koji je otkljuavao vrata prolosti. Nekako sam osjeao da to za
mene ima neko osobito znaenje, ali nisam mogao dokuiti kakvo. U avionu kojim sam se
vraao u Sjedinjene Drave, padne mi na um zamisao. Posluivi se jezikom uklesanim u
kamenu, francuski je znanstvenik odgonetnuo povijesnu nepoznanicu usporeujui je s
onim to je bilo poznato. To me postavi pred priblinu analogiju, u usmenoj povijesti koju
su baka, tetka Liz, tetka Plus, roakinja Georgia i ostale,u mome djetinjstvu uvijek
otkrivale na verandi u Henningu nepoznanicu su predstavljale one strane rijei i zvukovi
koje nam je Afrikanac ostavio u amanet.
Stao sam o njima razmiljati: Kintay mu, kako je rekao, bijae ime. Gitaru je nazivao
ko. Rijeku u Virginiji nazvao je Kamby bolongo. Bijahu to mahom otri, grleni zvuci u
kojima je prevladavalo k. Vjerojatno su se ti zvuci neto promijenili kroz narataje koji
su ih prenosili, ali su nadvojbeno predstavljali fonetske djelie onog specifinog jezika pa
ma koji to bio,mog afrikog pretka koji je postao porodina legenda. Avion iz Londona
kruio je uoi slijetanja u New Yorku, a ja sam se pitao, koji li je to specifini afriki jezik?
Postoji li ikakav nain na svijetu da to otkrijem?
Sada, poslije vie od trideset godina, od starica koje su priale porodinu povijest na
verandi u Henningu, bijae jo iva jedino najmlaa od njih, roakinja Georgia Anderson.
Umrla je baka, a i sve ostale. Sada je roakinja Georgia, preavi osamdesetu, ivjela sa
sinom i kerkom, Floydom Andersonom i Beaom Neely u Kansas Cityju, drava Kansas,
1200 Everett Avenue. Nisam je vidio nakon svojih estih posjeta u taj kraj prije nekoliko
godina kada sam dolazio da,koliko je to u mojim mogunostima, pomognem bratu Georgeu
koji se bacio u politiku. Nakon to je bio u vojnoj avijaciji SAD-a, Morehouse Collegeu u
Atlanti te Pravnom fakultetu na Sveuilitu Arkansas, George je vatreno vodio kampanju
da postane senator drave Kansas. One noi kad je davao zabavu u povodu pobjede, zaorio
se smijeh da je pravi razlog njegove pobjede bila roakinja Georgia. Uestalo je sluala

svoga sina Floyda, organizatora kampanje, kako ljudima govori o Georgeovoj openito
poznatoj estitosti te je naa draga sijeda, pogrbljena,energina roakinja Georgia poela
obijati susjedne pragove. Resko bi kucnula na vrata svojim tapom za etnju, a onda bi
zapanjenim ljudima gurnula pod nos sliku kandidata, svoga praneaka, i rekla:
Ovaj momak ima vie estitosti nego to zamislit moete!
Sada sam ponovo letio za Kansas City da posjetim roakinju Georgiju.
Mislim da nikad neu zaboraviti njezinu neposrednu reakciju kada sam zapodjenuo
razgovor o porodinoj povijesti. Naborana i boleljiva, uspravila se jednim trzajem u
krevetu i sva uzbuena izgovorila moje odjeke iz djeatva na verandi:
Da, sinko, onaj Afrikanac je govorijo da se zove Kintay!...Gitaru je zvao ko, a rijeku
Kamby bolongo i sjeko je drvo da izradi bubanj kada su ga uvatili!
Roakinja Georgia toliko se silno uzbudila zbog stare porodine povijesti da smo je Floyd,
Bea i ja jedva uspjeli primiriti. Objasnio sam joj da elim pokuati pronai ko je bio na
Kintay ime bismo otkrili svoje drevno pleme.
Samo idi naprijed, sinko! uzviknula je roakinja Georgia.Tvoja dobra baka i svi ostali
gledaju te s nebesa!
Pri toj pomisli osjetih se ... boe mili, toliko potresen!
120. POGLAVLJE
Uskoro zatim poao sam u Nacionalni arhiv u Washingtonu, D.C., i rekao informatoru u
itaonici da me zanima popis stanovnitva neposredno poslije graanskog rata u kotaru
Alamance, Sjeverna Carolina. Dadu mi kolute mikrofilmova. Poeo sam vrtjeti film na
projektoru i osjeao sve veu znatielju gledajui beskonaan niz imena zabiljeenih onim
starinskim krasopisom raznih popisivaa stanovnitva u devetnaestom stoljeu. Poslije
vie dugih svitaka mikrofilma, zamoren, odjednom s neizrecivim uenjem sam sebe
uhvatim kako gledam: Tom Murray, crnac, kova , Irene Murray, crnkinja, kuanica a
za njima imena bakinih starijih sestara, veinu njih sam bezbroj puta sluao na bakinoj
verandi. Elizabeth, est godina, nitko drugi nego moja pratetka Liz! U vrijeme tog popisa
stanovnitva baka se jo nije niti rodila!
Nije da nisam vjerovao u te prie bake i ostalih.Mojoj baki jednostavno se moralo
vjerovati, ali ipak bijae tako neobino sjediti i buljiti u ona imena uistinu zabiljeena u
slubenim dokumentima vlade SAD.
Tada sam stanovao u New Yorku, a u Washington sam navraao to sam mogao ee,
pretraivao po Nacionalnom arhivu, po Kongresnoj knjinici,u knjinici Keri amerike
revolucije.
Ma u kojem mjestu bio, udotvornom bih brzinom dobivao zatraene dokumente. Iz
nekoliko izvora mogao sam godine 1966. dokumentirati barem najistaknutije dogaaje iz
omiljene porodine povijesti, dao bih sve na svijetu da sam to mogao rei baki, a onda bih
se sjetio onog to je rekla roakinja Georgia, da me ona, kao i svi ostali, gledaju s nebesa.
Da bih mogao znati gdje, to i kako da istraujem, morao sam otkriti odakle oni zvuci koje
je, kako su uvijek svi govorili, izricao na afriki predak.Uini mi se loginim da se
poveem sa to vie pravih Afrikanaca,jednostavno zbog toga to se u Africi govori toliko
mnogo raznih plemenskih jezika.U New Yorku sam poeo raditi ono to mi se samo po sebi

nametnulo, poeo sam dolaziti u zgradu Ujedinjenih naroda nekako pred kraj radnog
vremena, iz liftova su nadirali ljudi pa se gurali kroz atrij na putu kui. Nije bilo teko
zapaziti Afrikance, i ja sam svakome koji me je htio sluati izgovarao one zvukove. Za dva
tjedna sam, mislim, zaustavio dvadesetak Afrikanaca, a svaki od njih na brzinu bi me
pogledao, urno sasluao, a onda se udaljio. Daleko sam od toga da im zamjerim, jer sam
im svojim naglaskom iz Tennesseeja pokuao saopiti afrike rijei.
Sve razoaraniji dugo sam razgovarao s Georgeom Simsom s kojim sam odrastao u
Henningu, a koji je poznati istraiva. Poslije nekoliko dana George mi je donio popis
desetak osoba koje slove kao strunjaci za afriku lingvistiku. Ubrzo me zaintrigirao
Belgijanac, dr Jan Vansina i njegova prolost. Poslije studiranja na University of London's
School of African and Oriental Studies bavio se istraivanjima ivei po afrikim selima i
napisao knjigu La Tradition Orale.
Telefonirao sam dru Vansini na Sveuilite u Wisconsinu, gdje je predavao, i on mi je
zakazao sastanak. U srijedu ujutro odletio sam u Madison, Wisconsin, potaknut svojom
silnom znatieljom u vezi s nekim neobinim glasovima ... a nisam mogao ni sanjati to e
se iz toga roditi
Te veeri sam Vansini u njegovoj sobi za dnevni boravak kazao svaki slog kojega sam se
mogao prisjetiti iz obiteljske povijesti to sam je od djeatva sluao, a koju je nedavno
potkrijepila roakinja Georgia u Kansas Cityju. Dr Vansina paljivo me saslua od poetka
do kraja, a onda mi pone postavljati pitanja. Budui da je bio istraiva usmene predaje
osobito ga je zanimala fizika predaja nae povijesti kroz narataje.
Govorili smo dokasna pa me pozvao da kod njega prenoim, a sutradan ujutro dr Vansina
ree vrlo ozbiljna izraza lica:
Htio sam to prespavati. Razgranjivanje fonetskih zvukova to su se u vaoj porodici
ouvali kroz generacije moglo bi biti golemo.
Ree da je telefonski razgovarao s kolegom afrikanistom, doktorom Philipom Curtinom,
obojica bijahu uvjereni da rijei koje sam mu rekao potjeu iz jezika mandingo. Nikad
nisam uo tu rije, a on mi ree da tim jezikom govori narod Mandingo. Onda je prevodio
neke rijei onako kako mu se inilo. Jedna je po svoj prilici oznaivala kravu ili stoku, a
druga vjerojatno stablo baobab koje raste u zapadnoj Africi. Ree da bi se ko moglo
odnositi na rije kora, jedan od najstarijih ianih instrumenata naroda Mandingo,
izgraenog od velike suhe polovice tikve, pokrivenog kozjom koom, s dugim vratom, s
dvadeset i jednom icom i kobilicom. Mandingo koji je pao u ropstvo mogao je instrument
kora vizualno povezati s nekim tipom ianih instrumenata to su ih imali robovi u
Sjedinjenim Dravama.
Najplodniji zvui to sam ih uo i donio bijahu Kamby bolongo, rijei moga pretka upuene
njegovoj kerki Kizzy kad joj je pokazao rijeku Mattaponi u kotaru Spotsylvania, Virginia.
Dr Vansina ree da bolongo u jeziku mandingo nedvojbeno oznauje vodu tekuicu kao
to je rijeka, a kad ispred toga stoji rije Kamby, moglo bi to oznaavati rijeku Gambiju.
Ja nikad nisam za nju uo.
Dogodi se neto to u mene usadi uvjerenje,pogotovo kad su se zbili jo neki neobini
dogaaji ,da oni uistinu gledaju s nebesa . . .
Pozvali su me da odrim predavanje na seminaru koji se odravao naUtica College,
Utica, drava New York. etajui po auli s profesorom koji me pozvao, rekoh da sam
upravo doletio iz Washingtona i zbog ega sam tamo bio.

Gambija? Ako se ne varam, netko je nedavno spomenuo da prijeko u Hamiltonu studira

neki izvrstan student iz te zemlje.
Stari ugledni Hamilton College bijae udaljen oko pola sata vonje automobilom, u
Clintonu, New York. Prije nego sam dorekao svoje pitanje, profesor Charles Todd ree:
Govorite o Ebou Manga.
Pogleda u popis kolegija i ree mi gdje da ga naem, na satu poljoprivredne ekonomije.
Ebou Manga bijae niska rasta, paljivih oiju, suzdrana dranja, crn kao ugljen. inilo mu
se da moe potvrditi moje zvukove, oigledno zapanjen to ih od mene uje. Je li mandingo
njegov materinski jezik?
Nije, ali ga poznajem.
Bio je Wolof, ree mi. U njegovoj studentskoj sobi ispriao sam mu o svome traganju.
Krajem slijedeega tjedna otputovali smo u Gambiju.
Sutradan ujutro, stigavi u Dakar u Senegalu, presjeli smo na laki avion za mali aerodrom
Yundum u Gambiji. U putnikom kombiju odvezli smo se u glavni grad Banjul (tadanji
Bathurst). Ebou i njegov otac Alhadi Manga,Gambijci su mahom muslimani ,skupe malu
grupu mukaraca upuenih u povijest njihove male zemlje i oni se naoe sa mnom u
atriju hotela Atlantic. Kao to sam prije ispriao dru Vansini u Wisconsinu, tako sam i
tim ljudima iznio porodinu priu koja se prenosila kroz narataje. Priao sam im je u
obrnutom redoslijedu, od bake, preko Toma, Georgea Kokotia pa onda Kizzy, koja je
priala kako je njezin afriki otac uporno tvrdio ostalim robovima da je njegovo ime
Kintay, i ponavljala one udne zvukove koji su oznaivali razne predmete, kao i prie,
poput one da su ga napali i uhvatili kada je nedaleko od svoga sela sjekao drvo.
Kada sam zavrio rekoe, gotovo zlurado:
Pa, naravno, Kamby bolongo je rijeka Gambija, to svi znaju.
Vatreno sam im rekao ne, mnogo ljudi to ne zna! Ali pokau mnogo vee zanimanje za
ustrajno ponavljanje moga pretka negdje iz godine 1760. da je njegovo ime Kintay.
Najstarija naselja u naoj zemlji esto su dobila imena po porodicama koje su prije stotina
godina osnovale ta sela,rekoe mi. Narue zemljopisnu kartu i pokazavi jednu toku,
rekoe:
Gledajte, ovo je selo Kinte Kundah. A nedaleko od njega, selo Kinte Kundah Janneh Ya.
Onda mi rekoe neto o emu nikad ne bih ni sanjao,vrlo stari ljudi, zvani grioti, jo se
mogu nai u starim zabitim selima, a ti ljudi zapravo su ivi arhivi usmene povijesti.
Prekaljeni griot obino je starac pri kraju ezdesetih ili poetkom sedamdesetih godina, a
ispod njega dolazili su sve mlai i mlai grioti i djeaci, egrti, tako da bi djeak etrdeset
do pedeset godina sluao osobito pripovijedanje tih griota prije nego to bi mogao postati
iskusni griot koji je u posebnim prigodama pripovijedao stoljetne prie o selima,
klanovima, porodicama i velikim junacima.
Po cijeloj crnoj Africi prenosile su se takve usmene kronike jo od vremena drevnih
praotaca, rekoe mi tada, a postojali su neki legendarni grioti, koji su mogli priati razne
aspekte afrike povijesti doslovce i do tri dana, a da se nikad ne ponove.
Budui da je moj predak kazao da se zove Kintay a to se pravilno pie Kinte, rekoe mi
oni ,a budui da je klan Kinte bio star i dobro poznat u Gambiji, obeali su da e uiniti to
budu mogli da nadu griota koji bi mi pomogao u istraivanju.
Kad sam se vratio u Sjedinjene Drave, poeo sam gutati knjige o afrikoj povijesti. Ubrzo
to preraste u neku vrstu opsesije da popravim svoje neznanje o tom drugom po veliini

kontinentu na svijetu. I dan danas mi je neugodno da su dotada moje predodbe o Africi

uglavnom potjecale ili proizlazile iz filmova o Tarzanu, a ono vrlo malo autentinog znanja
nakupio "sam iz tek povremenog listanja National Geographica.
A sada bih odjedanput, nakon to sam itao cijeli dan,nou sjedio na rubu kreveta i
prouavao kartu Afrike, pamtio poloaje raznih zemalja i glavnih vodenih tokova kojima
su plovili robovski brodovi.
Poslije nekoliko tjedana stie mi iz Gambije preporueno pismo, pozivalo me da se vratim
im mi bude mogue. Ali tada sam bio u posvemanjoj besparici, pogotovu stoga to sam
vrlo malo vremena posveivao pisanju.
Jednom mi je na vrtnoj zabavi Reader's Digesta suosnivaica asopisa gospoa Dewit
Wallace rekla da joj se silno svidio lanak Nezaboravna linost koji sam napisao o
starom prekaljenom morskom vuku, kuharu koji mi je neko bio ef u Obalnoj strai SAD,
a prije odlaska gospoda Wallace me ohrabri da se njoj javim ako mi ikada zatreba pomo.
Sada sam napisao gospodi Wallace prilino postieno pismo i ukratko iznio neodoljivo
traganje u koje sam se upustio. Zatraila je od nekolicine urednika da se sa mnom sastanu
i da donesu svoje miljenje. Kad su me pozvali da s njima ruam, gotovo sam neprekidno
govorio gotovo tri sata. Malo zatim primio sam pismo da e mi Reader's Digest godinu
dana slati ek na tristo dolara mjeseno, a uz to, ono to je za mene bilo ivotno vano,
snosit e razumne neophodne putne trokove.
Ponovo sam posjetio roakinju Georgiju u Kansas Cityju, neto me na to ponukalo, a naao
sam je teko bolesnu. Ali bijae tronuta kad je ula i ono to sam nauio i ono to sam se
tek nadao da u nauiti. Zaeljela mi je sretan put i tada sam odletio u Afriku.
Oni isti ljudi s kojima sam prije razgovarao sada mi rekoe posve jednostavno da su
odaslali vijest u unutranjost te da su pronali griota koji je vrlo potkovan za klan Kinte.
Kazae mi da se zove Kebba Kanji Fofana. Umalo nisam prsnuo od nestrpljenja.
Gdje je on? udno me pogledahu:
On je u svojem selu.
Otkrio sam da u, ako namjeravam razgovarati s tim griotom, morati uiniti neto to mi
nikada ni u snu nije padalo na um, morat u organizirati neku,tako se barem meni tada
inilo,vrstu mini safarija! Tri dana trajali su moji pregovori, ona neuobiajena, beskrajna
afrika okolianja dok najzad nisam unajmio motorni amac koji e voziti uzvodno, dok
nisam uplatio kamion i lendrover koji e prevesti namirnice zaobilaznim kopnenim putem
i dok na kraju nisam sakupio ukupno etrnaest ljudi, ukljuujui tri tumaa i etiri sviraa
koji su mi rekli da stari grioti u zaleu ne ele pripovijedati bez glazbene pratnje.
U motornjaku Baddibu koji je treperio po irokom i brzom Kamby bolongo, osjeao
sam se nelagodno, neprijatno stran.
Jesu li me svi oni smatrali pukim lovcem na pustolovine? Napokon se pred nama pomoli
Jamesov otok, na kojemu se dva stoljea uzdizala tvrava oko koje su Engleska i Francuska
neprestano ratovale zbog njezina povoljnog preglednog poloaja za trgovinu robljem.
Zamolio sam da na trenutak tamo pristanemo pa sam se probijao meu razvalinama to ih
je jo uvijek uvao avetinjski top.
Zamiljajui sva ona zvjerstva koja su se ovdje zbivala, obuze me elja da se mlatei
sjekirom vratim natrag kroz taj vid povijesti crne Afrike. Bezuspjeno sam pokuavao
pronai nekakav simbolian ostatak nekadanjih veriga, ponio sam odlomljenu buku i
opeku. Slijedeih nekoliko minuta, prije nego to emo se vratiti na Baddibu, netremice

sam buljio uzvodno i nizvodno tom rijekom koju je moj predak imenovao svojoj kerki
daleko preko Atlantskog oceana, u kotaru Spotsylvania, Virginia. Onda poosmo dalje i
stigavi u seoce po imenu Albreda, pristadosmo i pjeke se uputismo u jo manje seoce
Juffure gdje je, tako su mojim pratiocima rekli, ivio onaj griot.
Postoji izraz vrhunski doivljaj, to jest onakav doivljaj to ga po snazi nita vie nikad
ne nadilazi.
Moj vrhunski doivljaj zbio se tog prvog dana u unutranjosti crne zapadne Afrike.Kad
smo doli nadomak Juffurea, djeca koja su se napolju igrala digla su uzbunu, pa se ljudi
sjate iz koliba. To je seoce od svega sedamdesetak dua. Kao veina sela u unutranjosti,
uglavnom se vrlo malo promijenilo u proteklih dvjesta godina sa svojim okruglim blatnim
kolibama i iljastim slamnatim krovovima. Meu ljudima to su se okupili bijae i sitan
ovjek u ukastobijeloj haljini, s okruglom kapicom na crnoj glavi orlovskih crta lica, a
oko njega se irilo ozraje samouvjerenosti. Shvatio sam da je to ovjek kojega smo doli
vidjeti i uti.
Dok su tri tumaa ostavila nau ekspediciju i pola k njemu, onih sedamdesetak ostalih
mjetana tijesno se skupe oko mene, u obliku konjske potkovice, debele posvuda neto
vie od metar. Da sam ispruio ruke, dodirnuo bih prstima one koji su mi stajali najblie s
obje strane. Svi su oni zurili u mene. Naprosto su me ibali oima. Nabrali su ela, toliko su
se silno zabuljili.
Negdje duboko iz mene pone navirati osjeaj koji je izvirao i kljuao iz utrobe, zapanjen
sam se zapitao to li je to ... a malo kasnije svom snagom zapljusne me vjetar saznanja,
mnogo puta u ivotu bio sam meu svjetinom, ali nisam bio nigdje gdje su svi bili crni kao
ugljen!
U pustom uzbuenju spustio sam pogled kao to obino radimo kada smo zbunjeni,
nesigurni, i, oi mi padnu na smekastu put mojih ruku. Ovaj put me zapljusne, jo bre i
snanije nego prije, novo uzbuenje, kao nalet vjetra. osjeao sam se kao nekakav hibrid
Nekako sam se osjeao neist medu istima, bijae to strahovito sramotan osjeaj.
Nekako tada starac se odjednom udalji od tumaa. I ljudi se smjesta udalje od mene te se
natisnu oko njega. Jedan od mojih tumaa urno mi pristupi i apne na uho:
Oni ovako bulje u vas zato to ovdje nikada nisu vidjeli crnog Amerikanca.
Kad sam shvatio to to znai, mislim da me se to jae dojmilo nego ono to se dotada
dogodilo. Oni nisu u meni gledali pojedinca, u njihovim oima ja sam predstavljao simbol
dvadeset i pet milijuna nas crnaca koje oni nikada nisu vidjeli i koji su ivjeli preko oceana.
Seljani su se gusto zbili oko starca, a svi su na mahove bacali pogled prema meni dok su
ivahno razgovarali svojim jezikom mandingo.
Poslije stanovitog vremena starac se okrene, ustro proe izmeu mjetana pokraj moja
tri tumaa i stane do mene. Prodorno zarine pogled u moj i kao da je osjeao da bih ja
trebao razumjeti njegov jezik mandingo, izrazi miljenje svih njih o onim nevienim
milijunima nas koji smo stanovali na onim mjestima to su neko bila odredita robovskih
brodova, a onda uslijedi prijevod:
Rekoe nam praoci da je mnogo naih iz ovoga kraja u izgnanstvu u onom mjestu to
zovu ga Amerika, i na drugim mjestima.
Starac sjedne meni suelice, a seljani se urno skupe iza njega. Onda mi stade recitirati
drevnu povijest klana Kinte, koja se prenosila usmenom predajom stoljeima, od vremena
praotaca. Nije to bio tek puki govor, vie je podsjeao na itanje svitaka pergamenta. Za

mirne i tihe seljane ovo oigledno bijae sveana prilika. Griot bi govorio nagnuvi se
prema naprijed, ukoena tijela, ispupenih vratnih ila, njegove rijei doimale su se gotovo
materijalno. Poslije reenice,dvije, kao da bi se oputao, nagnuo bi se unatrag i sluao
prijevod tumaa. Iz griotove glave naviralo je nevjerojatno sloeno rodoslovlje klana Kinte,
koje se protezalo unatrag kroz mnoge generacije, tko je koga oenio, tko je imao kakvu
djecu, a zatim koja su se djeca za koga poenila, pa onda njihovi potomci. Sve to bijae
naprosto nevjerojatno.
Zapanji me ne samo izobilje pojedinosti ve i biblijski stil pripovijesti, neto poput:
... I taj i taj uze za enu tu i tu, i rodi i rodi... i rodi. ..
Zatim bi imenovao i suprugu, ili supruge svakoga potomka, i njihovo obino mnogobrojno
potomstvo, i tako redom. Da datira pojedinosti griot ih je vezivao za dogaaje, poput u
godini velike vode, to je oznaavalo poplavu, on je ubio vodenog bivola. Da se odredi
kalendarski datum, trebalo je utvrditi kad je bila ta poplava.
Pojednostavnit u do krajnosti enciklopedijsku sagu koju sam uo, griot je ispriao da klan
Kinte potjee iz zemlje zvane Stari Mali. Tada su mukarci iz klana Kinte po tradiciji bili
kovai, osvojili su vatru, a ene mahom lonarice i tkalje. Kasnije je jedan ogranak klana
otiao u zemlju zvanu Mauritanija, a iz Mauritanije je jedan sin iz toga klana, po imenu
Kairaba Kunta Kinte,marabut ili sveti ovjek muslimanske vjere,otputovao sve dolje do
zemlje zvane Gambija. Najprije je doao u selo po imenu Pakali N'Ding, tamo je neko
vrijeme ostao, a onda poao u selo zvano Jiffarong, pa u seoce Juffure.
U Juffureu se Kairaba Kunta Kinte prvi put oeni mandinkom djevicom po imenu Sireng. I
ona mu rodi dva sina koji su se zvali Janneh i Saloum. Onda uze drugu enu,njezino je ime
bilo Yaisa. I Yaisa mu rodi sina po imenu Omoro.
Ta tri sina rasla su u Juffureu do muevne dobi. Tada dva starija, Janneh i Saloum, odu i
osnuju novo selo zvano Kinte Kundah Janneh Ya. Najmlai sin Omoro ostade u selu Juffure
dok ne navri trideset kia (godina), a tada uze za enu djevicu Mandingo po imenu Binta
Kebba. I s Bintom Kebba, otprilike izmeu godine 1750. i 1760. Omoro Kinte rodi etiri
sina ija imena, po redoslijedu njihova roenja, glase Kunta, Lamin, Suwadu i Madi.
Stari griot govorio je gotovo ve dva sata, a moda je jedno pedeset puta ubacivao u
pripovijest kakvu pojedinost o nekome koga bi imenovao.
A sada, tek to je naveo tu etvoricu sinova, ponovo se upusti u potankosti, a tuma
prevede:
Nekako u vrijeme kad dooe vojnici kraljevi,(jo jedan griotov nain za odreivanje
vremena) najstariji od ta etiri sina, Kunta, udalji se iz sela svoga da drva posijee ... i
nikada ga vie ne vidjee
Tad griot nastavi svoju priu.
Sjedio sam kao okamenjen.inilo mi se da mi se zaledila krv u ilama.Taj ovjek koji je
cijeli svoj vijek proivio u ovom zabitom afrikom selu nikako nije mogao znati da je
upravo ponovio ono to sam ja cijelo svoje djeatvo sluao na bakinom trijemu u
Henningu, drava Tennesseeo Afrikancu koji je uvijek uporno tvrdio da se zove Kintay,
koji je gitaru nazivao ko a rijeku u dravi Virginiji Kamby bolongo i koga su odvukli u
ropstvo kada je nedaleko od svoga sela sjekao stablo da izradi bubanj.
Iz svoje torbe od grube vunene dlakave tkanine dafla uspio sam ieprkati biljenicu i
pokazao tumau prve stranice na kojima sam ispisao bakinu priu. Letimino je proitao,
oigledno zapanjen, pa brzo govorae sa starim griotom pokazujui mu biljenicu.

Starac se uzvrti, ustane, vikne neto seljanima pokazujui moju biljenicu u tumaevim
rukama. I svi se oni uskomeaju.
Ne sjeam se da sam uo ikakvu naredbu, samo se sjeam da je tih sedamdesetak osoba
oko mene stvorilo irok ljudski prsten i da su se kretali suprotno od kazaljke na satu,
pjevali tiho, glasno pa opet tiho, tijesno priljubivi tijela, visoko su izdizali koljena i gazili
zemlju od koje su se odvajali crvenkasti oblaci praine
ena koja je istupila iz pokretnoga kruga bijae jedna od njih desetak koje su u platnenom
povezu prebaenom preko ramena drale malu djecu.ena pohrli prema meni, njezino kao
ugljen crno lice silno se trzalo, bosim nogama udarala je o zemlju. Istrgne edo iz poveza i
gotovo ga grubo gurnu prema meni, a njezin pokret je govorio:
Prihvati ga!
I ja ga prihvatih i privinuh dijete na prsa. Onda ona odvue svoje dijete, a druga ena
gurala je prema meni svoje dijete,pa jo jedna, pa jo jednadok nisam izgrlio desetak
djeice.
Znaenje tog obreda doznao sam tek godinu dana kasnije od profesora na sveuilitu
Harvard, dra Jeromea Brunera, strunjaka za takva pitanja:
Niste znali da sudjelujete u jednom od najstarijih obreda ovjeanstva, zvanom
Polaganje ruku! One su vam na svoj nain govorile: Ovim mesom koje je nae, mi smo
ti, a ti si mi!
Kasnije su me mukarci Juffurea odveli u svoju bogomolju sagraenu od bambusa i slame i
molili oko mene na arapskom. Sjeam se kako sam tako kleei razmiljao: Sada kad sam
otkrio odakle potjeem, ne razumijem ni rijei od onog to govore. Kasnije su mi preveli
sutinu molitava: Hvaljen budi Alah jer nam je vratio jednog naega koji je dugo bio
izgubljen.
Budui da smo doli rijekom, elio sam se vratiti kopnom. Dok sam sjedio pored miiavog
mladog ofera Mandinga, koji je iza nas ostavljao uzvitlanu prainu na usijanoj, neravnoj,
izoranoj,neodravanoj cesti prema Banjulu,odjednom mi u glavi sine zapanjujua spoznaja
kada bi svaki crni Amerikanac bio toliko sretan kao ja da zna samo nekoliko podataka o
svojim precima, da li bi on ili ona mogli doznati tko je njihov afriki predak, ili preci, bilo s
oeve bilo s majine strane, i gdje je taj predak ivio kada su ga zarobili, i na kraju, kada je
taj predak bio zarobljen,onda bi tek tih nekoliko podataka moglo omoguiti tome crnom
Amerikancu da pronae kakvoga smeuranoga staroga crnog griota koji bi svojom priom
razotkrio drevni klan toga crnog Amerikanca, a moda ak i samo selo.
U mati sam poeo nazirati opise ,kao da su mi u magli projicirani na ekranu,koje sam
itao o tome kako su grupno odvodili u roblje na milijune naih predaka.
Mnoge tisue otimali su pojedinano kao moga praoca Kuntu, ali milijune su budili nou,
usred vriske, jurnjave i bjesnila po napadnutim selima koja bi esto palili.
Zarobljenim snanim preivjelima remenjem su okivali vrat uz vrat,a te povorke zvane
coffles katkada su bile duge i itavu milju. Zamiljao sam gomile onih to su umrli, ili bili
preputeni smrti zato to su bili preslabi da nastave tegoban hod prema obali, a one koji bi
izdrali do mora trljali bi uljem, obrijali, ispitivali im svaki otvor, a esto su ih igosali
zaarenim eljezom. Pred mojim oima oni su promicali, dok ih bijelci nemilice ibaju i
vuku prema velikim amcima, vidio sam ih kako u gru vrite i ruke zarivaju u tle, kako se
gue trpajui u usta pregrti pijeska, u oajnikom naporu da se posljednji put uhvate za

Afriku koja im je bila dom. Vidio sam kako ih guraju, tuku i bacaju u smrdljiva grotla
robovskih brodova, kako ih lancima prikivaju za daske, a esto tako zbijaju da su morali
leati na boku, kao lice u ladici
U glavi mi je sve to prolazilo dok smo se primicali drugome, mnogo veem selu. Zabuljivi
se preda se, shvatio sam da je vijest o dogaaju u Juffureu jamano odande otila prije
mene. ofer uspori pa sam vidio kako se mjetani ovoga sela tiskaju na cesti ispred nas,
mahali su i u kakofoniji neto uzvikivali. Uspravio sam se u lendroveru i odmahivao im na
pozdrave, a oni kao da su se preko volje odmicali da oslobode prolaz autu.
Mislim da smo proli jedno treinu puta kroz selo kad moj mozak odjednom registrira to
oni uzvikujusmeurani starci u haljinama i mlai mukarci, majke i naga djeca crna kao
ugljen, svi su mi oni mahali, vedra lica, veseli, i zajedno uzvikivali:
Meester Kinte! Meester Kinte! 00
Neto u vam rei: ja sam ovjek. Jecaj nadre negdje iz moje nutrine, snano provali, i ja,
zarinuvi lice meu ruke, zaplakah kako nisam plakao otkada sam bio dijete.
Meester Kinte!
Osjetih kako plaem u ime svih povijesnih nevjerojatnih okrutnosti ovjeka prema ovjeku
koje su, mislim, najvea mana ovjeanstva
Vraajui se avionom iz Dakara u domovinu odluio sam napisati knjigu. Moji preci tako e
postati i simbolina saga svih ljudi koji potjeu iz Afrike, a koji su bez iznimke sjeme
nekoga tko se poput Kunte rodio i odrastao u nekom crnom afrikom selu, nekoga tko
bijae zarobljen i okovan u jednom od onih brodova s robovima to su ih prevozili preko
istoga oceana. Izmijenili su niz plantaa, a zatim je dola borba za osloboenje.
U New Yorku me doekae telefonske poruke, meu ostalima i ta da je u bolnici u Kansas
Cityju preminula naa osamdeset i trogodinja roakinja Georgia. Kasnije, usporedivi
satove u te dvije razne vremenske zone, ustanovio sam da je izdahnula upravo onog sata
kada sam ja uao u selo Juffure. Mislim da je ona, kao posljednja od onih starica koje su na
bakinom trijemu pripovijedale tu priu, imala zadatak da me sprovede do Afrike, a onda se
pridruila ostalima koji me gledaju s neba.
Zapravo, ve od najranijeg djetinjstva nazirem slijed povezanih dogaaja koji su na kraju,
kad su se udruili, uzrokovali nastanak ove knjige. Baka i ostale starice usadile su u me
obiteljsku povijest. Zatim, stjecajem okolnosti, kada sam na moru kuhao na brodovima
Obalne strae SAD, zapoeo sam dugi proces pokuaja i pogreaka da nauim pisati. A
stoga to sam zavolio more, u prvim napisima opisivao sam dramatine pustolovine na
moru to sam ih pabirio po starim poutjelim pomorskim spisima iz arhiva Obalne strae
SAD. Nisam mogao stei bolju pripremu da se uhvatim ukotac s tegobama pomorskog
istraivanja, koje e mi donijeti ova knjiga.
Baka i druge starice uvijek su govorile da je brod dovezao Afrikanca u neko mjesto zvano
'Naplis. Znao sam da se to vjerojatno odnosilo na Annapolis u Marylandu. Stoga odluim
da moram pokuati pronai koji je brod doplovio u Annapolis iz rijeke Gambije, to je
meu svojim ljudskim tovarom imao i Afrikanca koji je kasnije uporno tvrdio da je
njegovo ime Kintay, kada mu je njegov massa John Waller dao ime Toby.
Morao sam odrediti vrijeme oko kojega bih usredotoio traganje za tim brodom. Prije
nekoliko mjeseci griot iz seoca Juffurea vremenski je odredio zarobljavanje Kunte Kinte
nekako u vrijeme kada dooe vojnici kraljevi.

Vratio sam se u London i polovicom druge sedmice traganja po spisima o kretanjima

britanskih vojnih jedinica od godine 1760. do 1769, na kraju sam ustanovio da se naziv
vojnici kraljevi sigurno odnosi na jedinicu zvanu snage pukovnika O'Hare. Ta jedinica
bijae 1767. poslana iz Londona da uva robovsku tvravu Fort James, na rijeci Gambiji,
koju su tada drali Britanci. Griot je bio toliko toan da sam se osjetio postienim kako
uope mogu provjeravati njegove navode.
Poao sam londonskom Lloydu. U kancelariji direktora po imenu Mr. R.C.E. Landers iz
mene naprosto nahrupe rijei o tome to pokuavam uiniti. On ustane od stola i ree:
Mladi ovjee, londonski Lloyd dat e vam svu moguu pomo.
Bijae to dar boji, jer su mi se Lloydovom zaslugom otvorila vrata koja su mi omoguila
da prekapam meu mirijadama starih engleskih pomorskih spisa.
Ne sjeam se da sam se ikada toliko izmorio kao tokom prvih est sedmica na izgled
beskonanog uzaludnog traganja iz dana u dan, u nastojanju da iz nagomilanih kutija i
dosjea starih spisa o tisuama putovanja brodova s robovima u trokutu izmeu Engleske,
Afrike i Amerike ,iznaem i otkrijem ba onaj specifini brod na onom,specifinom
putovanju. Usporedo s razoaranjem u meni je sve vie rastao gnjev to sam vie
razotkrivao u kolikoj je mjeri svojedobno veina sudionika u trgovini robovima to
smatrala naprosto jo jednom trgovinom na veliko, otprilike kao to danas gledamo na
kupoprodaju i prijevoz stoke. Mnoge spise kao da nitko nije vie otvarao nakon to bi ih tu
odloio, oigledno nitko nije poelio da ih pregleda.
Nisam naao ni jedan jedini brod iz Gambije za Annapolis, kadli sedmoga tjedna, jednoga
poslijepodneva oko dva i trideset ponem prouavati tisuu dvadeset trei listi iz
dokumentacije o brodovima s robovima.
Na tom velikom pravokutnom listu bijahu zabiljeeni ulasci tridesetak brodova u rijeku
Gambiju i izlasci iz nje tokom godine 1766. i 1767. Prelijetajui popis, oi mi stignu do
broda broj 18. i ponu automatski prelaziti po raznim zaglavljima s podacima o brodu.
5. srpnja 1767, one godine kada dooe vojnici kraljevi, brod po imenu Lord Ligonier,
s kapetanom Thomasom E. Daviesom isplovio je iz rijeke Gambije za Annapolis
Ne znam zbog ega, ali moja unutranja emotivna reakcija bijae, zaudno, zakanjela.
Sjeam se kako sam pasivno pribiljeio tu informaciju, vratio dokumentaciju i izaao. Iza
ugla nalazila se mala ajana. Uao sam i naruio aj i utipak. Sjedei i pijuckajui aj,
odjednom mi padne na pamet kako je vrlo mogue da je upravo taj brod dovezao Kuntu
Kintea!
Jo i danas dugujem onoj gospoi za aj i utipak.
Pan American mi je telefonski potvrdio posljednje slobodno mjesto toga dana za New
York. Naprosto nisam imao vremena da svratim u hotel u kojemu sam odsjeo. Rekoh
taksisti: Aerodrom Heathrow!
Nisam spavao te noi dok smo letjeli preko Atlantskog oceana. U mislima sam vidio knjigu
u Kongresnoj knjinici, Washington, D.C. koja mi je morala ponovo dopasti aka. Imala je
svijetlosmee korice,na kojima bijahu otisnuta tamnosmea slova Promet u luci
Annapolis, djelo Vaughana W. Browna.
Iz New Yorka me mali avion kompanije Eastern Airlines prevezao u Washington.
Taksijem sam se odvezao u Kongresnu knjinicu, naruio knjigu, gotovo je istrgnuo iz ruke
mladia koji ju je donio i stao brzo proputati stranice preko palca ... i gle, tamo stajae
potvrda! 29. rujna 1767. luki carinik u Annapolisu pregledao je brod Lord Ligonier.

Unajmio sam kola i odjurio u Annapolis, poao u Dravni arhiv Marylanda i zatraio kod
arhivarke gospode Phebe Jacobson, primjerke svih mjesnih novina objavljenih tokom
prvog tjedna mjeseca listopada 1767. Uskoro mi je predala svitak mikrofilma merilendske
Gazette. Na projektoru sam ve napola pregledao izdanje od 1. listopada, kad ugledah
oglas otiskan starinskim slovima: UPRAVO UVEZENO, na brodu Lord Ligonier, kap.
Davies, iz rijeke Gambije u Africi, prodaju nie potpisani u Annapolisu za gotov novac ili za
valjane mjenice u srijedu, 7. listopada, TOVAR IZVRSNIH ZDRAVIH ROBOVA. Dotini brod
prevest e u London duhan uz franizu od est ilinga sterlinga po toni. Oglas su potpisali
John Ridout i Daniel of St. Thos. Jenifer.
29. rujna 1967. osjeao sam da ne bih trebao biti nigdje na svijetu osim na pristanitu u
Annapolisu, gdje sam i bio, navrilo se tono dvjesto godina otkako je pristao Lord
Ligonier. Buljei u more preko onih voda preko kojih su dovezli moga pra-pra-prapradjeda, ponovo sam briznuo u pla.
Dokument iz godine 1766/67, sastavljen u James Fortu na rijeci Gambiji, zabiljeio je da je
Lord Ligonier otplovio sa sto etrdeset robova u svom teretnom prostoru. Koliko ih je
preivjelo putovanje?
Sad sam se latio drugoga zadatka u Dravnom arhivu Marylanda. Nastojao sam pronai
ispravu o brodskom teretu po dolasku u Annapolis, i naao sam slijedei inventar, ispisan
starinskim rukopisom : 3 265 slonovih zuba, kako su tada nazivali kljove od bjelokosti;
3 700 funti pelinjeg voska; 800 funti sirovog pamuka; 32 unce gambijskog zlata i 98
nigera. Gubitak od 42 Afrikanca na putovanju, ili otprilike jedna treina, bijae prosjek
za brodove robova po jednom putovanju.
Tada sam ve spoznao da su baka, tetka Liz, tetka Plus i roakinja Georgia takoer na svoj
nain bile grioti.
U mojoj biljenici bijahu ispisane njihove stoljetne prie da su naega Afrikanca prodali
massi Johnu Walleru, koji mu je dao ime Toby. Tokom svog etvrtog pokuaja bijega,
kad su ga satjerali u tjesnac,kamenom je ranio jednoga od dvojice profesionalnih lovaca na
robove koji su ga uhvatili, a oni su mu odsjekli stopalo.
Brat masse Johna, dr William Waller spasio je robu ivot, a onda ga je, ogoren tim
sakaenjem, kupio od brata. Ve sam se ponadao da moda postoji i nekakva vrsta
autentine dokumentacije o tomu.
Poao sam u Richmond, u Virginiji. Zurio sam u mikrofilmove sudskih spisa sastavljenih u
kotaru Spotsylvania, Virginia, poslije rujna godine 1767. kada je pristao Lord Ligonier.
Najzad sam naao podulji spis s datumom 5. rujna 1768, kojim su John Waller i njegova
supruga Ann prenijeli na Williama Wallera zemlju i dobra, ukljuivi i dvije stotine i
etrdeset jutara oranica ... a onda, na drugoj strani: i crnog roba po imenu Toby.
Boe moj!
U dvanaest godina otkako sam vidio kamen Rosettu,proputovao sam osamsto tisua
kilometara, pretpostavljam,traei,razmatrajui, provjeravajui, preispitujui i saznavajui
sve vie i vie o ljudima ije su se usmene predaje pokazale ne samo tonima, ve su se i
nadovezivale s obje strane oceana. Konano sam se uspio ophrvati daljnjem traganju, kako
bih se mogao prihvatiti pisanja ove knjige.
Razrada djeatva i mladosti Kunte Kintea oduzee mi mnogo vremena, i tako sam ga
dobro upoznao da me titilo to je pao u roblje. Kad sam pokuao pisati o njegovu
putovanju preko mora, ili o putovanju cijelog onog broda s robovima iz Gambije,

naposljetku sam odletio u Afriku i potucao se po brodskim kompanijama da me ukrcaju

kao putnika na prvom teretnom brodu koji e iz bilo koje luke u crnoj Africi isploviti ravno
za Sjedinjene Drave. Ispostavilo se da je to brod kompanije Farrell African Star. Kad
smo se otisnuli, objasnih im to bih elio uiniti kako bih lake opisao pomorsko putovanje
svog pretka. Poslije svake veere u kasnu no bih se niz nekoliko metalnih ljestava spustio
u duboki, mrani, hladni teretni prostor. Svukao bih se u donje rublje, pa legao nauznak na
iroku grubu golu dasku za pakovanje i prisiljavao sam sebe da tu izdrim svih deset noi
putovanja, u nastojanju da zamislim to je on vidio, uo, osjeao, mirisao i okusio, a
nadasve, budui da sam Kuntu poznavao, o emu li je razmiljao? Naravno, moje putovanje
bijae smijeno raskono u usporedbi s jezovitim mukama koje je proao Kunta Kinte,
njegovi suputnici i svi oni pusti milijuni, koji su u uasu leali okovani i sputani, u svojem
vlastitom govnu, u prosjeku osamdeset do devedeset dana, a poslije toga bi ih oekivale
nove tjelesne i duevne strahote.No, bilo kako bilo, naposljetku sam opisao putovanje
preko oceana, sa stanovita ljudskog tereta.
Napokon sam utkao naih sedam generacija u ovu knjigu koja je u vaim rukama. Tokom
godina kako sam je pisao takoer sam odrao i brojna predavanja o nastanku Korijena,
pa bi me, prirodno, tu i tamo netko zapitao:
Koliko je toga u ,Korijenima' stvarnost a koliko izmiljotina ?
Koliko najbolje znam i umijem, svaki podatak o rodoslovlju u Korijenima potjee iz
pomno sauvane usmene predaje moje afrike ili amerike obitelji, a mnogo toga uspio
sam potkrijepiti autentinim dokumentima.
Ti dokumenti kao i mirijade upredenih pojedinosti o tadanjem nainu ivota, drutvenim
obiajima i slino, koji Korijenima daju meso,predstavljaju trud godina upornog
traganja u pedesetak knjinica, arhiva i drugih riznica na tri kontinenta.
Budui da se ja jo nisam rodio kada se odigrao vei dio prie, najvei dio dijaloga i mahom
sva zbivanja su silom prilika romansirani amalgam onoga to znam da se dogodilo i onoga
to na osnovi svega istraivanja s vjerojatnou smatram da se dogodilo.
A sada mislim da me gledaju s neba ne samo baka, roakinja Georgia i one starice nego i
svi ostali,Kunta i Bell, Kizzy, George Kokoti i Matilda, Tom i Irene, djed Will Palmer,
Bertha, majka, a sada i tata koji im se najzadnji pridruio
Bijahu mu osamdeset i tri godine. Kada smo se mi, njegova djeca,George, Julius, Lois i ja
dogovorili za sprovod, netko od nas ree da je tatin ivot bio ispunjen i bogat onim u emu
je on gledao bogatstvo. tavie, umro je brzo, bez patnji, a tako smo dobro poznavali tatu
da smo se svi sloili da on ne bi elio da plaemo. I dogovorili smo se da neemo plakati.
Bio sam tako preplavljen uspomenama pa sam se,kada je pogrebni poduzetnik rekao
pokojni zapanjio da on pod tim podrazumijeva naega tatu, oko kojega je vrlo rijetko
bilo dosadno. Neposredno prije prvih zadunica, koje su za nj odrane u Washingtonu,
D.C., u kapelici prepunoj porodinih prijatelja, moj brat George ree veleasnom Boydu,
koji e sluiti misu, da bismo mi sinovi eljeli u zgodnom trenutku ispriati okupljenim
prijateljima neke uspomene na tatu.
Tako je poslije kratkog uobiajenog obreda otpjevana tatina najmilija pjesma, a onda je
George ustao i stao pokraj otvorena lijesa.Kazao je kako se ivo sjea da je, bez obzira na to
gdje je tata predavao, u naoj kui uvijek stanovao barem jedan mladi, sin kakvoga sitnog
farmera, kojega bi tata nagovorio da pusti sina na studij, a prosvjed: Nemamo novaca,
tata bi rjeavao rekavi: Stanovat e kod nas. Kao rezultat toga George je smatrao da na

cijelome Jugu ima kojih osamnaest kotarskih inenjera agronomije, upravitelja srednjih
kola i nastavnika koji su se s ponosom zvali deki profesora Haleyja.
George ispria da u njegove najranije uspomene spada kako nam je jednom, kada smo
ivjeli u Alabami, tata rekao za dorukom: Doite, deki, elim da upoznate jednog
velikana. I s neba pa u rebra tata je nas, tri sina vozio nekoliko sati u Tuskeegee, Alabama,
gdje smo posjetili tajanstveni laboratorij niskog tamnoputnog genijalnog znanstvenika dra
Georgea Washingtona Carvera, koji nam je rekao da moramo dobro uiti i svakome od nas
dao po cvjeti. George izjavi da je tata pod stare dane bio tuan to ne odravamo velike
godinje porodine skupove kao to bi on volio, pa George tada pozove prisutne da se
pridrue naoj potrebi da ovom prilikom drimo skup i za naeg tatu i s naim tatom.
Digao sam se kad je George sjeo, poao do lijesa, pogledao tatu i rekao ljudima da se kao
najstarije dijete sjeam jo davnijih stvari o dentlmenu koji tu poiva. Na primjer, prvi
djeaki dojam ljubavi doivio sam promatrajui kako se tata i mama gledaju iznad
klavira, kada bi mama u naoj crkvi svirala kakvu malu introdukciju, a tata stajao pokraj
nje i ekao da zapjeva.A druga rana uspomena bila je kako bih uvijek dobivao od tate
petocenta ili ak deseticu, bez obzira na to to je on ,kako su govorili ljudi, imao malo
novaca. Bilo je potrebno da ga samo uhvatim nasamu pa da ga ponem moliti da mi samo
jo jedanput ispria kako se njegova 92. divizija, 366. pjeadije amerikih ekspedicionih
snaga borila u argonskoj umi na rijeci Meuse. Zna, bili smo strani, sinko! uzviknuo bi
tata. Kad bi mi dao desetau, bijae ve jasno, im bi generalu Blackjacku Pershingu polo
po zlu, uvijek bi slao kurira po narednika Simona A. Halevja (broj 2816106), iz mjesta
Savannah, Tennessee. Nakon toga bi pritajeni njemaki pijuni proslijedili tu vijest svojoj
vrhovnoj komandi, to bi i samome kajzeru utjeralo strah u kosti.
Ali meni se ini, rekao sam ljudima, da se poslije tatinog susreta s mamom u Lane
Collegeu njegov slijedei najpresudniji susret za sve nas zbio kada se tata premjestio na
Agricultural and Technical College u Greensborou, Sjeverna Carolina, i kad se ve
spremao odustati od studiranja i vratiti se kui na napoliarstvo, jer, deki, budui da sam
istodobno radio na etiri mjesta, jednostavno nikada nisam imao vremena za uenje. Ali
prije odlaska stie mu vijest da e ga preko ljeta privremeno zaposliti kao poslunika u
spavaim kolima Pullman. U nonom vlaku od Buffaloa do Pittsburga negdje oko dva
sata poslije ponoi zazvoni njegovo zvonce, bijeli ovjek i njegova ena koji nisu mogli
zaspati traili su po au toplog mlijeka.
Tata je donio mlijeko, priao nam je, i pokuao sam otii ali ovjek je bio raspoloen za
razgovor i kao da se iznenadio to ja radim i studiram. Postavio mi je mnogo pitanja, a u
Pittsburgu mi je dao dobru napojnicu. Kada se tata tog rujna 1916. vratio u koled,
utedjevi svaki cent koji je mogao, predsjednik koleda pokae mu pismo onog putnika iz
vlaka, umirovljenog direktora reklamne agencije Curtis, koji se zvao R. S. M. Boyce, a koji je
traio da mu jave sveukupnu cijenu studija za godinu dana i onda poslao ek. Bijae to
503 dolara i 15 centi, to je ukljuivalo kolarinu, studentski dom, obroke i knjige, kazao
je tata.Dobio je takve ocjene da su mu kasnije dali studentsku stipendiju koju je
Agronomski fakultet sveuilita Cornell poeo te godine dijeliti najboljem studentu
agronomije na svakom crnakom koledu koji je primao dotaciju od savezne drave.
I tako je, rekao sam prisutnima, na tata doao do diplome u Cornellu, a zatim radio kao
profesor, te smo mi, njegova djeca, rasli okrueni utjecajima te vrste, koji su, udrueni s
onim to je postiglo i mnogo drugih roaka s majine strane, predstavljali razlog to smo

sad toliko sretni da se rastajemo s tatom, ja kao knjievnik,George kao pomonik direktora
Informativne agencije Ujedinjenih naroda, Julius kao arhitekt Ministarstva za ratnu
mornaricu SAD-a, a Lois kao profesorica glazbe.
Zatim smo avionom prevezli tatino tijelo u Arkansas, gdje su na drugu ceremoniju
nagrnuli njegovi prijatelji s Pine Bluff s AM and N University i iz okolice, gdje je tata, kao
dekan na agronomiji zaokruio svojih ukupno etrdeset godina predavakog rada. Kao to
bi on, znali smo, elio,vozili smo ga kroz studentski grad i dvaput du ceste u kojoj je
pokraj zgrade agronomije bila ploa s imenom ulice Prilaz S.A. Haleyja, koju su tako
nazvali kad je on poao u mirovinu.
Kad je obred u Pine Bluffu zavrio, odvezli smo tatu u mjesto gdje nam je rekao da bi elio
poivati, borako groblje u Little Rocku. Ispraajui njegov lijes, stajali smo i gledali kako
tatu sputaju u grob br. 1429. A onda se mi, koje je on rodio,pripadnici sedmog narataja
Kunte Kinte,urno udaljismo, izbjegavajui pogledati jedan drugoga," jer smo se dogovorili
da neemo plakati.
Tako se tata pridruio ostalima gore na nebu. Osjeam da nas oni uistinu gledaju i vode, a
isto tako osjeam da se pridruuju mojoj nadi da ova pria o naemu rodu moe
pridonijeti ublaenju batinjene injenice ,da povijest preteno piu pobjednici.
Kraj
POSVETA
Nije bilo zamiljeno da istraivanje materijala i pisanje Korijena potraje punih dvanaest
godina.Igrom sluaja knjiga je objavljena u godini kad se slavila dvjestota obljetnica
postojanja Sjedinjenih Drava.I stoga namjenjujem Korijene kao roendanski poklon
mojoj domovini u kojoj se zbiva najvei dio radnje Korijena.
ZAHVALE
Dugujem duboku zahvalnost velikom broju ljudi koji su mi pomogli pri pisanju Korijena.
Trebalo bi nekoliko stranica da samo nabrojim njihova imena. Slijedea imena, meutim,
moram posebno spomenuti:
George Sims, moj prijatelj jo iz djeakih dana u Henningu, u dravi Tennessee, obavio je
glavni dio posla na istraivanju materijala i esto je putovao sa mnom, sudjelujui u mojim
fizikim i emocionalnim pustolovinama. Njegovo predano prouavanje stotina knjiga i
tisua ostalih dokumenata,posebno u Kongresnoj knjinici Sjedinjenih Drava, te u
Nacionalnom arhivu SAD pribavilo je veliki dio povijesne i kulturne grae koju sam upleo
u ivote ljudi u ovoj knjizi.
Murray Fisher bio je moj urednik u asopisu Playboy mnogo godina prije nego sam ga
potraio kako bi mi svojim strogim i znalakim sudom pomogao oblikovati ovu knjigu od
na izgled nesredivog kaosa prikupljenog materijala. Najprije smo utvrdili shemu poglavlja
u knjizi, zatim je trebalo razviti tok prie, u emu mi je on do kraja pomagao. Konano, u
onoj fazi kada je knjigu trebalo po svaku cijenu to prije zavriti, on je ak skicirao i neke
scene, a njegovo sjajno uredniko pero smjelo je i uporno kresalo obujam ove opsene
knjige.

Afriki se dio ove knjige mogao napisati s ovoliko detalja samo zato to su u odsudnom
trenutku ga DeWitt Wallace i urednici u Reader's Digestu prihvatili i podrali moju
silnu elju da saznam ne bih li moda tamo u Africi, gdje je pradomovina svih crnih
Amerikanaca, mogao nai potvrdu one, s toliko ljubavi sauvane, usmene povijesti moje
obitelji s majine strane.
Tako se ova knjiga nikada ne bi mogla u potpunosti ostvariti bez odane pomoi niza
knjiniara i arhivara u nekih pedeset i sedam sredita na ukupno tri kontinenta, u kojima
su bile pohranjene potrebne informacije. Otkrio sam da se esto poneki knjiniar ili
arhivar pretvori u pravo njukalo u namjeri da vam pomogne u traganju, ako ga uspijete
zaraziti vlastitom istraivakom groznicom.
Mnogo dugujem Paulu R.Reynoldsu, doajenu literarnih agenata, kome imam zadovoljstvo
biti klijentom, kao i urednicima izdavake kue Doubleday, Lisi Drezy i Kenu McCormicku,
jer su svi oni strpljivo dijelili sa mnom i lijeili moje krize maloduja tijekom dugih godina
pisanja Korijena.
Na kraju, izraavam svoju neizmjernu zahvalnost svim griotima Afrike u kojoj danas s
pravom kau da smrt jednog griota predstavlja gubitak jednak onome kad u poaru izgori
itava jedna biblioteka. Grioti su simboli istine da povijest itavog ovjeanstva see
unatrag do nekog mjesta i nekog vremena kad jo nije postojalo pismo. U to su vrijeme
pamenja i usta drevnih staraca bila jedini nain da se rana povijest ovjeanstva
prenosila na nova pokoljenja za sve nas danas, kako bismo znali tko smo.