Analiza Hotelijerstvo Finalno

UPUHH i HGK
Analiza poslovanja hotelijerstva u Hrvatskoj

s prijedlozima mjera za
unapreenje stanja sektora
Konani izvjetaj
Naruitelji:
Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske
Hrvatska gospodarska komora
1. oujka 2010.
UPUHH i HGK
Sadraj
A.
B.
C.
Sadraj
PRISTUP ................................................................................................................................................................................
Zadaci i procedure ............................................................................................................................................................................
Polazite ..........................................................................................................................................................................................
SAETAK ................................................................................................................................................................................
AKTUALNO STANJE I PERSPEKTIVE HOTELSKOG SEKTORA U HRVATSKOJ ..........................................................
10
Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj ...........................................................................................................................................
11
Poslovno-upravljaki okvir ...............................................................................................................................................................
18
Financijsko stanje hotelijerstva u Hrvatskoj ......................................................................................................................................
23
Trine perspektive hotelijerstva u Hrvatskoj ....................................................................................................................................
30
Zakljuak ...........................................................................................................................................................................................
35
USPOREDBA S OKRUENJEM ..........................................................................................................................................
37
Trendovi na meunarodnom hotelskom tritu .................................................................................................................................
38
Trini okvir za poslovanje hotelijerstva u odabranim zemljama
40
....................................................................................................
Usporedba hotelijerstva Hrvatske s hotelijerstvom odabranih zemalja ..........................................................................................
51
PRIJEDLOG MJERA ZA UNAPREENJE SEKTORA ........................................................................................................
55
KORITENI IZVORI ................................................................................................................................................................
63
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
A. AKTUALNO STANJE I PERSPEKTIVE SEKTORA
B. USPOREDBA S OKRUENJEM
C. PRIJEDLOZI ZA UNAPREENJE SEKTORA
Pristup
UPUHH i HGK
ZADACI I PROCEDURE
Ova Analiza izraena je na poziv Udruge poslodavaca u
hotelijerstvu Hrvatske, sa svrhom da na objektivizirani nain
ocijeni trino-poslovnu efikasnost hotelijerstva u Hrvatskoj te
predloi objektivno mogue mjere za unapreenje stanja
sektora. Radi se o formuliranju okvira za optimizaciju trinoposlovnih performansi i okvira za razvoj sektora.
Prema postavljenom projektnom zadatku, ova Analiza
obuhvaa sljedee segmente:
A. Aktualno stanje hotelijerstva Hrvatske
Trini poloaj sektora
Poslovno-upravljaki okvir
Financijsko stanje hotelijerstva
Trine perspektive hrvatskog hotelijerstva
Zakljuak
B. Usporedba s okruenjem
Trendovi na meunarodnom hotelskom tritu
Trini okvir za poslovanje hotelijerstva u odabranim
zemljama
Kljune trino-poslovne performanse hotelijerstva u
odabranim zemljama
C. Prijedlog mjera za unapreenje sektora
U izradi ove Analize primjenjeni su sljedei analitiki

postupci s fokusom na hotelijerstvo: analiza trita,
analiza poslovno-institucionalnog i upravljakog okvira,
financijska analiza te SWOT analiza.
U usporedbi sa hotelijerstvom odabranih zemalja
analizirani su kljuni parametri nuni za donoenje
relevantnih zakljuaka.
U predlaganju mjera za unapreenje stanja sektora uzeti
su u obzir zakljuci analize aktualnog stanja sektora kao
i ukupne inicijative relevantnih institucija usmjerene ka
poboljanju konkurentnosti i efikasnosti sektora.
Takoer, obavljena je diskusija s Predsjednitvom
HUPUH-a o prijedlozima moguih rjeenja usmjerenih ka
stvaranju uvjeta za opstanak i razvoj sektora.
Kao podloga za analizu i donoenje zakljuaka koriteni
su javno dostupni izvori podataka u Republici Hrvatskoj
(DZS, Ministarstvo turizma, FINA, HNB, Institut za
turizam), baze podataka i istraivanja provedena od
strane Horwath HTL, kao i odgovarajui statistiki podaci
za analizirane zemlje te publikacije relevantnih
meunarodnih institucija (World Economic Forum,
WTTC, WTO, Eurostat, STR Global, European
Commission).
Izvjetaj je dovren 28. veljae 2010. godine.
Pristup
UPUHH i HGK
POLAZITE
HUPUH
Utemeljenjem Udruge poslodavaca u hotelijerstvu

Hrvatske (UPUHH) stvaraju se uvjeti da udruga
prema javnom sektoru i ostalim socijalnim
partnerima postane profesionalan i uvjerljiv partner
u kreiranju opeg gospodarskog i legislativnog
okvira koji utjee na poslovanje i razvoj sektora.
Turizam i hotelijerstvo su potencijalno najvaniji

pokreta ulaganja i gospodarskog rasta Hrvatske.
S druge strane, bez snanog hotelijerstva nije
mogue raunati niti na snaniju prisutnost
Hrvatske na europskom i globalnom turistikom
tritu.
Objedinjavanjem interesa poslodavaca u turizmu

Hrvatske kroz UPUHH stvara se platforma za
zajedniko djelovanje i promicanje interesa svih
subjekata u sektoru u cilju oblikovanja najboljeg
odgovora na izazove globalizacije te potrebe za
poveanjem konkurentnosti i efikasnosti sektora.
Iako se turizam deklarira kao strateki gospodarski

sektor, ope gospodarsko-institucionalno i pravno
okruenje ne stvara osnove za profitabilno
poslovanje i razvoj hotelijerstva u Hrvatskoj.
tovie, upitan opstanak sektora dodatno je
ozbiljno ugroen globalnom ekonomskom krizom
koja je zahvatila sektor u 2009., a oekuje se njeno
djelovanje i u iduih godinu do dvije. Osim
strukturnih problema relativno malog udjela hotela
u ukupnom turistikom gospodarstvu, problema
nedovoljno diferenciranog proizvoda, poslovanja
na konceptu sunce i more te s tim povezane
sezonalnosti, sektor optereuje razina fiskalne i
parafiskalne presije koja onemoguuje poslovanje
sektora pod konkurentskim uvjetima na globalnom
tritu. S druge strane, razvoj hotelijerstva otean
je uslijed brojnih prepreka u institucionalnom
okruenju, te nedostatka poticajnih mjera
usmjerenih razvoju sektora.
Nadalje, UPUHH je i okvir za internu preobrazbu

sektora u cilju poveanja njegove odrivosti i
konkurentnosti na meunarodnom tritu.
Svrha
dokumenta
Stanje
sektora
Pristup
Ovaj dokument je izraen s ciljem objektiviziranja

stanja u sektoru te definiranja prijedloga nunih
mjera za opstanak i razvoj sektora. Namjera je
ovog dokumenta da poslui kao temelj i okvir za
dijalog sa kljunim subjektima dravne vlasti i
javnog sektora u cilju zajednikog iznalaenja
rjeenja koja e biti usmjerena na opstanak i
poveanje konkurentnosti sektora.
Iako hoteli ine tek 12% ukupnih turistikih
smjetajnih kapaciteta Hrvatske, hotelijerstvo zbog
utjecaja na proirenje sezone, zapoljavanja,
razine prihoda i ulaganja, predstavlja ekonomski
najznaajniji dio turistikog gospodarstva
kljunog gospodarskog sektora Hrvatske.
U navedenim uvjetima donosi se ovaj dokument

kao prvi temelj za diskusiju sa Vladom RH i
institucijama javnog sektora, vezanu za
objektiviziranje ekonomskog poloaja sektora i
planiranju ekonomske politike u turizmu.
5
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Saetak
UPUHH i HGK
Saetak /1
Hotelijerstvo po utjecaju na zapoljavanje, razinu prihoda i
ulaganja te proirenje sezone predstavlja temelj turistikog
sektora.
Turizam je u Hrvatskoj strateki sektor te potencijalno znaajan
pokreta ulaganja i generator rasta nacionalnog gospodarstva.
Hotelijerstvo u Hrvatskoj danas obiljeava nedovoljna razina
konkurentnosti u meunarodnim okvirima te suboptimalni
stupanj uspjenosti poslovanja. S druge strane, razvoj
hotelijerstva u Hrvatskoj odvija se po usporenim stopama rasta i
svodi se uglavnom na obnovu postojeih objekata.
Uzroci ovakvom stanju su prije svega trine i institucionalne
prirode, i to:
Nepovoljna struktura smjetajnih kapaciteta s niskim udjelom
hotela u ukupnim kapacitetima te relativno malim udjelom
visokokvalitetnih hotela u ukupnoj hotelskoj ponudi;
Poslovanje preteito na konceptu 'sunce i more' s malim
stupnjem diverzifikacije proizvoda, s posljedicom visoke
sezonalnosti;
Makroekonomsko i poslovno okruenje za poslovanje

hotelijerstva u Hrvatskoj u znatnoj mjeri ograniava
mogunost uspjenog poslovanja i razvoja sektora na
konkurentskim osnovama.
Temeljna ogranienja u ovom smislu su sljedea:
Opi pravni okvir, uslijed nedoreenosti i stalnih
promjena, ne predstavlja stabilan okvir za poslovanje
hotelijerstva. Kljuna razvojna pitanja hotelijerstva i
turizma nisu odgovarajue zakonski definirana (turistiko
zemljite, golf) te ograniavaju mogunosti razvoja
sektora;
Razina poreznog optereenja stvara nekonkurentski
okvir poslovanja za hotelijerstvo u Hrvatskoj, u usporedbi
sa zemljama koje predstavljaju glavne turistike
konkurente Hrvatskoj (posebno to se tie razine
selektivne stope poreza na dodanu vrijednost);
U Hrvatskoj nije oblikovan cjelovit sustav poticaja
ulaganjima u hotelijerstvo i turizam;
Ulaganja usmjerena uglavnom na obnovu postojeih

hotelskih objekata, bez dovoljno trinog repozicioniranja
proizvoda, te s vrlo malim brojem iskoraka u razvoj novih
proizvoda / hotelskih projekata;
Nedovreni proces privatizacije hotelijersko-turistikih

trgovakih drutava s veinskim udjelom dravnog
vlasnitva predstavlja prepreku za ulazak u neophodni
ciklus modernizacije hotelskog portfelja ovih drutava;
Postupno podizanje kvalitete hotelske ponude praeno

unapreenjem marketinga, upravljanja i hotelske tehnologije
nije podrano dostatnim stupnjem strunog usavravanja
zaposlenih u hotelijerstvu.
Proces stratekog planiranja u turistikom sektoru je

usporen, budui da strategija i glavni plan razvoja
hrvatskog turizma jo nisu izraeni.
Saetak
UPUHH i HGK
Saetak /2
Uslijed navedenih uvjeta poslovanja, ekonomski poloaj
hotelijerstva u Hrvatskoj obiljeava sljedee:
U usporedbi hotelijerstva u Hrvatskoj s onim u

konkurentskim zemljama, zakljuuje se sljedee:
Zauzetost hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj na godinoj

razini je ispod granice profitabilnog poslovanja, i to kako
ukupno za hotelijerstvo u cjelini, tako i po svim
kategorijama hotela. Zauzetost je tijekom 2009. godine
kao posljedica krize dodatno smanjena.
U razvijenim turistikim zemljama postoji intitucionalni

okvir i poslovno okruenje koje omoguuje uspjeno
poslovanje i razvoj hotelske industrije.
Unato postupnom rastu prihoda tijekom nekoliko

posljednjih godina, hotelijerstvo u Hrvatskoj posluje s
gubitkom, nastalim kao posljedica trokova poslovanja s
visokim udjelom fiksnih trokova te znatno poveanih
financijskih rashoda uvjetovanih rastom zaduenosti,
uslijed potrebe financiranja tekueg poslovanja ali i
otplate kreditnih zaduenja nastalih kao posljedica
investicijskog ciklusa tijekom posljednjeg srednoronog
razdoblja.
Razina zaduenosti hotelijerstva u Hrvatskoj tijekom
posljednjih nekoliko godina je znatno poveana, uz
istodobno smanjenje likvidnosti. Obaveze se poveavaju
znatno bre od kapitala i rezervi, uz istodobno smanjenje
ulaganja.
Tijekom 2009. godine, kao posljedica ekonomske krize,
ukupni prihodi hotelijerstva u Hrvatskoj su smanjeni, uz
istodobno smanjenje broja zaposlenih.
Hrvatska ima nepovoljniju strukturu ukupnih turistikih

smjetajnih kapaciteta od konkurentskih zemalja, s
manjim udjelom hotelskih u ukupnim kapacitetima.
U Hrvatskoj se manje investira u nove hotelske
proizvode i greenfield hotelske projekte.
Hoteli u Hrvatskoj ostvaruju nii godinji prihod po sobi,
to je uvjetovano visokom razinom sezonalnosti i
relativno niskom razinom zauzetosti hotelskih kapaciteta
tijekom godine.
U hotelima u Hrvatskoj radi relativno manji broj
zaposlenih po sobi (uslijed visokog udjela sezonskih
radnika), ali je udio trokova rada u ostvarenim ukupnim
prihodima u hotelima u Hrvatskoj vii nego u
konkurentskim zemljama.
HOTELI U HRVATSKOJ
Zauzetost kapaciteta (postelje)
2005
2006
2007
2008
2009
39.76%
40.06%
40.62%
39.83%
36.32%
Izvor: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2009.
Saetak
UPUHH i HGK
Saetak /3
Hrvatska se u regiji Jugoistona Europa istie po najveem
znaenju turizma za nacionalno gospodarstvo. Meutim,
razvojne perspektive hotelijerstva i turizma u Hrvatskoj
povezane su sa stvaranjem povoljnog okvira za poslovanje
hotelijerstva i turizma u Hrvatskoj.
Analiza je pokazala da hotelijerstvo u Hrvatskoj ima
nekoliko bitnih ogranienja za ostvarivanje trino-poslovnih
potencijala i oekivanog budueg rasta, i to:
ograniavajui utjecaj uvjeta makroekonomskog

okruenja koje ne odgovara uvjetima koji postoje u
zemljama turistikim konkurentima Hrvatskoj
utjecaj opeg pravnog i institucionalnog okvira koji
oteava tekue poslovanje sektora i ograniava njegov
razvoj.
U cilju ispostave konkurentnog i dugorono odrivog

razvoja hotelijerstva i turizma u Hrvatskoj, potrebno je
strukturirati mjere koje e minimizirati postojea
ogranienja za razvoj hotelijerstva u Hrvatskoj, i to:
1. Mjere jaanja konkurentnosti hotelijerstva i
turizma, usmjerene na ujednaavanje uvjeta
poslovanja u odnosu na konkurentske turistike
zemlje te na stvaranje uvjeta za opstanak sektora u
kriznim gospodarskim uvjetima
2. Poticajne razvojne mjere usmjerene na stvaranje

uvjeta za razvoj u cilju poveanja konkurentnosti
hrvatskog hotelijerstva i turizma i stvaranja osnova
da turizam postane generator gospodarskog razvoja
Hrvatske, utemeljeno na dugorono odrivom
konceptu razvoja
3. Mjere jaanja profesionalnog sustava upravljanja
turistikim sektorom s fokusom na osnaivanje
karika kao to su obrazovanje kadrova,
organizacijska unapreenja, razvoj turistike
infrastrukture i sl.
Saetak
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Poslovno upravljaki okvir sektora
Financijsko stanje sektora
Trine perspektive
Zakljuak
A. Aktualno stanje i perspektive sektora
10
UPUHH i HGK
Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj

NEDOVOLJNA
KONKURENTNOST
HOTELIJERSTVA
nepovoljna
struktura
smjetaja
naslijeena
hotelska
struktura
neusklaenost
koncepta sa
zahtjevima
trita
postupno
podizanje
kvalitete
proizvoda
mala
zastupljenost
globalnih
brendova
/1
Hrvatsko hotelijerstvo danas na meunarodnom tritu ne predstavlja dovoljno

konkurentnu trinu strukturu. Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj obiljeavaju
sljedee kljune odrednice:
U Hrvatskoj postoji strukturni problem turistike smjetajne industrije smjetajna
ponuda temelji se na relativno malom udjelu hotelskih kapaciteta, dok preteiti dio
ukupnog smjetaja predstavljaju kuanstva i kampovi. Ovi kapaciteti ne omoguuju
cjelogodinje poslovanje, pa dobrim dijelom uvjetuju visoku sezonalnost ukupnog
turistikog prometa u Hrvatskoj.
Hotelska imovina uglavnom se temelji na strukturi naslijeenoj iz vremena prije etiri
desetljea kada se u Hrvatskoj desio najsnaniji investicijski ciklus izgradnje hotela.
Ova struktura u meuvremenu, osim ulaganja u podizanje kvalitete postojeih objekata,
nije znatnije restrukturirana niti prilagoena zahtjevima trita.
Hotelijerstvo u Hrvatskoj jo uvijek uglavnom posluje na konceptu sunce i more, bez
znatnije diferenciranih proizvoda. S ovim konceptom poslovanja su povezana barem
dva temeljna problema: a) Klimatski uvjeti u Hrvatskoj predstavljaju ogranienje, jer ne
omoguuju cjelogodinje poslovanje na ovom konceptu; b) Hrvatsko je hotelijerstvo
uglavnom orijentirano na strana trita, odakle dolaze gosti koji oekuju doivljaje
povezane s diferencijacijom i pruanjem profesionalnih usluga u cjelovitom turistikom
lancu vrijednosti. Turizam danas u svijetu posluje kao ekonomija iskustva, a
hotelijerstvo i turizam u Hrvatskoj tome uglavnom nisu prilagoeni.
Napravljeni su pozitivni pomaci u pogledu unapreenja kvalitete hotelske ponude
(povean broj hotela s 4* i 5*), praen unapreenjem marketinga, upravljanja i hotelske
tehnologije, ali limitiran nedostatnim procesima strunog usavravanja zaposlenih.
U hrvatskom hotelijerstvu je mala zastupljenost meunarodnih hotelskih brendova.
Upitno je da li postojei trini profil hrvatskog turizma i hotelijerstva uope omoguuje
trine iskorake ak i u sluajevima dobre prepoznatljivosti na globalnom tritu
(brendiranje) i potpune profesionalizacije upravljanja.
11
UPUHH i HGK
/2
Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj u znaajnoj mjeri odreuju

pozicioniranje Hrvatske na turistikom tritu, te vizija i strategije razvoja
turizma.
Obiljeja:
Hrvatska je jo uvijek destinacija uglavnom ljetnog turizma (izvan

sezone postoje samo mali pozitivni pomaci u turistikoj ponudi)
Hrvatska je preteito destinacija u koju se dolazi cestovnim

pravcima te uspjena nautika destinacija
Kljuni atributi pozicioniranja: prirodne ljepote (posebice nacionalni

parkovi i otoci) te kulturno-povijesna batina
Nerazvijena turistika infrastruktura
Hrvatska je meu prvih 20 destinacija u svijetu po:
kvaliteti prirodnog okruenja
otvorenosti prema turizmu
pristupu pitkoj vodi i sanitarijama

Vizija:
Postati jedna od 5 europskih lifestyle destinacija visoke vrijednosti
Temeljiti razvoj turizma na ouvanju nacionalnih prirodnih i kulturnih

vrijednosti
Stvoriti konkurentan i odriv sektor kao jaku polugu gospodarskog

rasta
Strategije:
Izgraditi inteligentno poslovno okruenje
Stvoriti dodanu vrijednost za goste
Znaajno podii broj kvalitetnih hotela i resorta u strukturi

smjetajne ponude (kroz izgradnju novih hotela i rekonstrukcijom
postojeih hotela)
DJELUJU OGRANIAVAJUE NA
HOTELIJERSTVO
otean dostup
nedostatna turistika infrastruktura
nediferenciranost proizvoda
sezonalnost
diferencijacija i razvoj novih

proizvoda
podizanje kvalitete
unapreenje komercijalizacije
promjena poslovnog okruenja
STVARAJU UVJETE ZA BUDUU

KONKURENTNOST SEKTORA
12
UPUHH i HGK
/3
STRUKTURA SMJETAJNIH KAPACITETA

U HRVATSKOJ (stalne postelje, kolovoz 2009.)
Kljuna obiljeja strukture smjetajnih

kapaciteta u Hrvatskoj uglavnom su
nepovoljna s obzirom na trinu perspektivu
sektora:
Luke
nautikog
turizma
6,8%
Nepovoljna struktura ukupnih turistikih

smjetajnih kapaciteta - s obzirom na
relativno visoku sezonalnost i niu razinu
prosjenih cijena, kuanstva i kampovi, koji
ine gotovo 70% ukupnih smjetajnih
kapaciteta Hrvatske, ostvaruju najmanji
doprinos nacionalnom gospodarstvu.
Hoteli, koji generiraju najvei doprinos
nacionalnom gospodarstvu od svih vrsta
turistikih objekata, ine svega 12%
ukupnih smjetajnih kapaciteta Hrvatske.
Hrvatska raspolae s oko 55 tisua
smjetajnih jedinica u 583 hotela.
Natpolovini broj hotelskih kapaciteta je
srednje kvalitete (kategorije 3*). U
posljednjih nekoliko godina znatno je
povean broj hotela s 4*.
Ostali objekti
9,3%
Hoteli
11,9%
Turistika
naselja
2,9%
Kampovi i
kampiralita
24,1%
Kuanstva
45,1%
STRUKTURA HOTELSKIH KAPACITETA HRVATSKE

PO KATEGORIJAMA
(postelje, kolovoz 2008.)
5 *****
5,91%
4 ****
26,03%
1*
0,11%
2 **
17,47%
3 ***
50,48%
13
UPUHH i HGK
/4
Kretanje hotelskih kapaciteta i noenja u Hrvatskoj u proteklom petogodinjem razdoblju pokazuje trend stagnacije odnosno opadanja
zauzetosti hotelskih kapaciteta:
U posljednjih pet godina, hotelski smjetajni kapaciteti u Hrvatskoj su rasli po umjerenoj prosjenoj stopi od 1,2% godinje, ili 4,9%
kumulativno (2005.-2009.).
U istom razdoblju, noenja u hotelima Hrvatske su smanjena po prosjenoj godinjoj stopi od -1,2% odnosno -4,2% kumulativno.
S obzirom na vrlo limitiranu izgradnju novih hotela, hoteli su u Hrvatskoj su prosjeno stari preko 45 godina, a od posljednjeg obnavljanja je
prolo vie od 5,7 godina u prosjeku.
HOTELSKI SMJETAJNI KAPACITETI HRVATSKE
2005. - 2009. (postelje u kolovozu)
120.000
110.000
101.925
99.932
101.629
104.159
NOENJA U HRVATSKIM HOTELIMA

2005. - 2009.
15.400.000
106.934
15.069.621
15.200.000
100.000
15.000.000
90.000
14.800.000
80.000
70.000
14.600.000
60.000
14.400.000
50.000
14.200.000
40.000
15.144.137
14.790.505
14.612.581
14.176.461
14.000.000
30.000
13.800.000
20.000
13.600.000
10.000
13.400.000
2005
stopa rasta/pada u
odnosu na preth.
godinu
2006
- 2,0%
2007
+ 1,7%
2008
+ 2,5%
2005
2009
stopa rasta/pada u
odnosu na preth.
godinu
+ 2,7%
HOTELI (2005.-2009.)
Zauzetost kapaciteta (postelje)
2006
- 1,2%
2007
+ 3,1%
2008
+ 0,5%
2009
- 6,4%
2005
2006
2007
2008
2009
39,76%
40,06%
40,62%
39,83%
36,32%
14
UPUHH i HGK

Prema istraivanju poslovanja hrvatskog hotelijerstva
(izvor: Horwath Consulting), trini pokazatelji stotinjak
hotela s najboljim trinim performansama u Hrvatskoj
ostvareni u 2009., u odnosu na 2008. godinu, pokazuju
sljedee:
/5
PROSJENA ZAUZETOST I PROSJENA CIJENA SOBE

U HOTELIMA HRVATSKE PO KATEGORIJAMA
godinja zauzetost soba
u%
60%
ADR u Euro
140
50.5%
U 2009. godini ostvaren je znatan pad zauzetosti

kapaciteta, uz stagnaciju prosjenih ostvarenih
cijena iz prethodne godine.
Rezultanta takvih kretanja je opadanje prosjenog
ostvarenog prihoda po sobi i negativne implikacije
na razinu profitabilnosti hotela.
Promatrano po kategorijama, uinci krize u 2009.
godini su se u najveoj mjeri odrazili na ostvarene
cijene u hotelima sa 5 zvjezdica, odnosno na
zauzetost hotela sa tri zvjezdice.
120
100
43.9%
45.0%
80
44.1%
44.0%
35.8%
42.0%
50%
40%
40.1%
36.7%
34.9%
30%
60
20%
40
10%
20
121.1 113.6
73.5
69.9
51.8
55.2
37.6
47.3
65.8
72.3
0%
5 *****
4 ****
3 ***
2 **
prosjena cijena sobe 2008.
Prosjek
uzorka
prognoza prosjene cijene sobe 2009.
zauzetost soba 2008.
prognoza zauzetosti soba 2009.
Izvor: Poslovanje hotela u Hrvatskoj 2009., Horwath HTL, 2010.
15
UPUHH i HGK
ZAUZETOST HOTELA U HRVATSKOJ

PO KATEGORIJAMA (postelje, 2008.)
/6
50%
Razdoblje poslovanja i zauzetost hotelskih kapaciteta

upuuju na izuzetno visoku sezonalnost poslovanja:
Razdoblje poslovanja hotela u Hrvatskoj je 8,4 mjeseci.
U razdoblju od lipnja do rujna u hotelima se realizira

dvije treine (preko 66%) ukupnih godinjih hotelskih
noenja.
39,08%
40%
41,20%
39,83%
31,43%
35%
Zauzetost hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj (39,8% na

godinjoj osnovi ili 145 dana pune zauzetosti) je ispod
granice profitabilnog poslovanja, i to kako ukupno za
hotele kao i po svim kategorijama hotela.
43,08%
45%
30%
25%
17,42%
20%
15%
10%
5%
0%
5 *****
4 ****
3 ***
2 **
1*
Prosjek
Hrvatske

SEZONALNOST HOTELSKIH NOENJA
U HRVATSKOJ 2009.
RAZDOBLJE POSLOVANJA HOTELA U

HRVATSKOJ PO KATEGORIJAMA (2009 .)
3.000.000
Broj mj eseci
Prosjek
uzorka
2.500.000
2.000.000
8.4
5 **** *
1.500.000
10.1
8.8
4 *** *
1.000.000
3 ** *
8.0
500.000
6.6
2**
0
10
11
12
10
12
Izvor: Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 2009., Horwath HTL, 2010.
16
UPUHH i HGK
/7
Sustav komercijalizacije i brendiranja hrvatskog hotelijerstva obiljeava sljedee:
Sustav komercijalizacije hotela u Hrvatskoj usmjeren je uglavnom prema

alotmanima i grupama (touroperatorima i turistikim agencijama), koje predstavljaju
oko tri etvrtine ukupnog prometa hotela.
Odmorini gosti predstavljaju ak 92% ukupnog hotelskog prometa u Hrvatskoj.
Stupanj brendiranja hotelskog trita u Hrvatskoj je nizak u usporedbi s
konkurentskim zemljama: ukupno oko 16% hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj posluje
pod nekim meunarodnim hotelskim brendom.
Na hrvatskom tritu je prisutno 6 globalnih hotelskih lanaca sa ukupno 11
hotelskih brendova, 6 regionalnih hotelskih lanaca sa 6 brendova, te 4
meunarodna hotelska marketinka konzorcija.
TRINI MIKS HRVATSKIH HOTELA
(udio u noenjima 2009.)
KANALI PRODAJE HOTELA U HRVATSKOJ

100%
0.9%
0.8%
0.8%
1.0%
1.0%
76.4%
75.0%
75.8%
75.8%
75.3%
16.7%
6.1%
17.0%
16.7%
16.2%
7.2%
6.7%
7.0%
2005
Poslovni gosti
Alotmani i grupe
2006
2007
2008
2009 plan
Individualni odmorini gosti
Ostali
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
16.6%
7.2%

Poslovni
grupni
5,3%
Poslovni
individualni
1,9%
Ostali gosti
1,0%
Odmorini
individualni
16,6%
Odmorini
grupni
23,4%
Odmorini
alotmanski
51,9%
Izvor: Poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj 2009., Horwath HTL, 2010.
17
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Trine perspektive
Zakljuak
18
UPUHH i HGK
Poslovno upravljaki okvir sektora /1

Vlasnika
konsolidacija
sektora u tijeku
Poslovno
okruenje stvara
nekonkurentske
uvjete s obzirom
na:
mogunost
efikasnog
tekueg
poslovanja
sektora
razvojne
mogunosti
sektora
Proces vlasnike konsolidacije nad hotelskim

portfeljem u Hrvatskoj je u tijeku. Iako je u naelu
hrvatsko hotelijerstvo vlasniki i upravljaki
fragmentirano, u poetnoj je fazi stvaranje
odreenog stupnja vlasniko-upravljake
koncentracije unutar sektora: pet najveih hotelskoturistikih grupacija raspolau sa oko 25% ukupnih
turistikih komercijalnih smjetajnih kapaciteta u
Hrvatskoj. Ovime se stjeu uvjeti za usuglaeno
artikulrianje interesa poslodavaca u hotelijerstvu i
turizmu Hrvatske. Jedno od osnovnih pitanja jest
oblikovanje okvira za poslovanje i razvoj sektora na
Makroekonomsko i ope poslovno okruenje za
poslovanje hotelijerstva u Hrvatskoj u znatnoj mjeri
ugroava opstanak i ograniava mogunost
efikasnog poslovanja i razvoja sektora na
Temeljna obiljeja poslovno-upravljakog okvira

sektora su sljedea:
Opi pravni okvir za poslovanje sektora je
nedoreen i podloan stalnim promjenama.
Stoga pravno okruenje ne predstavlja stabilan
okvir za poslovanje i razvoj sektora. Izmjene
Zakona o radu, Zakona o trgovini (neradna
nedjelja), izmjene legislative vezane za puenje
u ugostiteljskim objektima, kao i brojna druga
pravna rjeenja djeluju ograniavajue na
mogunost efikasnog poslovanja sektora u
stabilnim uvjetima.
Porezna optereenja sektora stvaraju nekonkurentski okvir

poslovanja (porez na dodanu vrijednost vii je nego u
zemljama koje Hrvatskoj predstavljaju glavne konkurente u
turizmu).
Osim poslovnog okruenja ije definiranje je u nadlenosti
centralne dravne vlasti, hotelski sektor izloen je i brojnim
drugim izvanproraunskim davanjima (vodna naknada,
spomenika batina itd) ija ukupna razina optereuje
poslovanje sektora stavljajui ga u nekonkurentski poloaj u
odnosu na glavne konkurentske zemlje u turizmu.
Osim ograniavajueg utjecaja vezanog za tekue
poslovanje sektora, takoer se prolongira i rjeavanje
kljunih vlasniko-razvojnih aspekata koji bitno odreuju
mogunosti razvoja sektora (Zakon o turistikom zemljitu,
Zakon o golfu).
Uz izuzetak najnovijih mjera Vlade namijenjenim
gospodarstvu, nije oblikovan cjelovit sustav poticaja
ulaganjima u hotelijerstvo i turizam. Ovo dodatno
ograniava mogunost upravljanja rizicima turistikih
investicija, i to u restriktivnim uvjetima financiranja
projekata.
Proces dovrenja privatizacije jo neprivatiziranih
hotelijersko-turistikih trgovakih drutava predstavlja
prepreku za ulazak u neophodni ulagaki ciklus, rjeavanje
problema financijskog poloaja drutava i ustrojavanje
efikasnog poslovanja navedenih drutava.
Proces stratekog planiranja u sektoru turizma je usporen:
izrada strategije i glavnog plana hrvatskog turizma je
prolongirana.
19
UPUHH i HGK
INVESTICIJE U GREENFIELD HOTELSKE

PROJEKTE U HRVATSKOJ PO KATEGORIJAMA
Ulaganja u hotelijerstvo Hrvatske obiljeava sljedee:

Hotelijerstvo kapitalno
intenzivna
djelatnost
Oteano
upravljanje
rizicima
investiranja u
hotelijerstvo
Neznatna
ulaganja u razvoj
novih hotelskih
proizvoda
Pod utjecajem
krize i
neizvjesnosti,
ulaganja u
hotelijerstvo
Hrvatske se
znaajno
smanjuju
Hotelijerstvo je kapitalno intenzivna djelatnost, te su razine

ulaganja u razvoj novih hotelskih projekata ili obnovu
postojeih, po smjetajnoj jedinici, visoke. U aktualnim
restriktivnim uvjetima financiranja projekata kao i
minimizirane profitabilnosti tekueg poslovanja, investiranje
u hotelijerstvo Hrvatske se uglavnom prolongira za budua
razdoblja.
5*
209.000
190,000
190,000
4* prosjek
155.000
90,000
Uslijed oteanog upravljanja investicijskim rizicima u

okruenju koje ne omoguuje poslovanje hotela pod
internacionalno konkurentskim uvjetima, dosadanja
ulaganja u hotelijerstvo Hrvatske uglavnom su bila
usmjerena na rekonstrukcije i obnovu postojeih objekata s
ciljem unapreenja kvalitete postojeih hotelskih struktura,
a tek izuzetno na izgradnju novih hotela. Pritom su se
obnove i rekonstrukcije hotela uglavnom obavljale ostajui
u istoj vrsti proizvoda. Tek je manji broj objekata usmjerio
ulaganja na nove proizvode, raunajui pritom i na nove
segmente trita.
Tijekom posljednje godine, na nepovoljan trend ulaganja u
hotelijerstvo Hrvatske djelovalo je vie initelja: oteano
financiranje projekata gdje komercijalne banke trae vee
udjele vlastitog kapitala investitora, ograniavajue
djelovanje krize na poslovanje sektora i s tim u vezi
smanjena mogunost financiranja razvojem putem vlastite
akumulacije. Kao rezultanta ovih initelja, ulaganja u
hotelijerstvo Hrvatske su znatno smanjena u odnosu na
prethodna razdoblja.
225,000
5* prosjek
4*
INVESTICIJE U PROJEKTE REKONSTRUKCIJE

HOTELA U HRVATSKOJ
5*
4*
3*
85,000
5* prosjek
42.000
30,000
4* prosjek
29.000
15,000
56,000
3* prosjek
32.000
12,000
Napomena: Navedeni su prosjeni iznosi ulaganja u
hotelske projekte po smjetajnoj jedinici, za razdoblje
2008.-2009.
Izvor: Horwath HTL, 2009.
20
UPUHH i HGK

Aktualni trend ulaganja u hotelijerstvo
Hrvatske obiljeava sljedee:
Znatno smanjena
ulaganja u
hotelijerstvo
Hrvatske 2009. g.
u odnosu na
prethodne
godine
U 2010. e u
obnovu ulagati
manji broj hotela
nego 2009.
godine
Prema anketnom istraivanju

provedenom na uzorku 24 hotelskoturistika poduzea u Hrvatskoj, koja
predstavljaju 33% hotelskih smjetajnih
kapaciteta Hrvatske, proizlazi da su
ulaganja u hotelijerstvo u 2009. godini u
odnosu na prethodnu godinu smanjena
za 38%.
Prema istraivanju poslovanja 100-tinjak
hotela u Hrvatskoj koji ostvaruju najbolje
trine performanse, te ine 42%
kategoriziranih hotelskih smjetajnih
kapaciteta Hrvatske, proizlazi da je u
2009. godini 48% hotela iz uzorka ulagalo
u obnovu, i pritom prosjeno investiralo
3,8 milijuna kuna po hotelu. Prema
planovima hotelijera, samo 29% hotela iz
uzorka ovog istraivanja e ulagati u
obnovu tijekom 2010. godine, a budui da
e se nekoliko hotela odluiti na vee
rekonstrukcije, prosjean iznos ulaganja
po hotelu iznosit e 7,1 milijuna kuna.
PLANIRANA ULAGANJA U HRVATSKE HOTELE 2009. I 2010. GODINE

Hoteli koji e ulagati (%)
100%
90%
Kn 2009
Kn 2010
% 2009
% 2010
Prosjean iznos ulaganja

u Kn
12,000,000
10,000,000
80%
70%
8,000,000
60%
50%
6,000,000
40%
4,000,000
30%
20%
2,000,000
10%
0%
Prosjek uzorka
5 *****
4 ****
3 ***
2 **
21
UPUHH i HGK

U navedenim makroekonomskim i poslovnim uvjetima, s aspekta upravljanja u hotelijersko
turistikim poduzeima u Hrvatskoj biljee se pozitivni pomaci na upravljanju, i to:
2009. obiljeena
mjerama kriznog
menadmenta u
hotelskim
poduzeima
Potreba ulaganja
u struno
usavravanje
kadrova u
hotelijerstvu
Postupna
unapreenja u
profesionalizaciji
menadmenta u
hotelijerstvu
U 2009. godini u kojoj je globalna ekonomska kriza snano utjecala na poslovanje

hotelijerstva, direktori hotelskih poduzea u Hrvatskoj su spletom mjera kriznog menadmenta
utjecali na minimiziranje nepovoljnih aspekata krize. Mjere su bile usmjerene na znatno
pojaane prodajno-marketinke napore, uz politiku zadravanja cijena koja je odrazila na
smanjenje zauzetosti i posljedino, na pad prihoda. Paralelno, hotelijeri su se orijentirali na
racionalizacije trokova, vodei rauna da pritom nema izravnih implikacija na kvalitetu
proizvoda.
Iako se ve godinama ulae u podizanje kvalitete u hotelijerstvu i turizmu ipak je ulaganje u
struno usavravanje kadrova u hotelijerstvu i turizmu Hrvatske jo uvijek nedovoljno. Ovo je
od presudnog interesa za budunost hotelijerstva u Hrvatskoj jer izravno utjee na kvalitetu
usluge.
Iskoraci u profesionaliziranju menadmenta u hrvatskom hotelijerstvu vidljivi su u posljednjem
desetljeu, bilo da se radi o organizaciji domaih vlasniko-upravljakih hotelskih grupacija,
ulasku meunarodnih hotelskih menadment kompanija na trite (koje je jo uvijek
zanemarivo) ili individualnom tipu upravljanja u hotelskim objektima i/ili poduzeima.
Aktualni trend jaanja prisutnosti malih i obiteljskih hotela na tritu doprinosi raznolikosti
ponude hrvatskog hotelijerstva, ali je nuno ovom segmentu ponude ojaati upravljaka znanja
i vjetine, kako u fazi planiranja i razvoja hotelskog projekta tako i u fazi poslovanja.
22
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Trine perspektive
Zakljuak
23
UPUHH i HGK
Financijsko stanje hotelijerstva u Hrvatskoj

U ocjeni financijskih rezultata poslovanja hotelskog sektora
u 2009. godini koriteni su podaci raspoloivi u veljai
2010., i to:
podaci o poslovanju poduzetnika (svi oblici vlasnitva)
za prvih devet mjeseci 2009. godine (u usporedbi s istim
razdobljem 2008.) za skupinu 55.1 Hoteli i slian
smjetaj, u usporedbi sa djelatnou pruanja smjetaja
te pripreme hrane i pia te sa skupinom 55.3 Kampovi
(izvor: FINA, TSI, 2010.)
podaci redovitog istraivanja poslovanja hotelijerstva u
Hrvatskoj (anketno istraivanje koje obuhvaa 100-tinjak
hotela u Hrvatskoj s najboljim trinim performansama,
koji predstavljaju 42% kategoriziranih hotelskih
smjetajnih kapaciteta Hrvatske izvor: Horwath
Consulting)
podaci anketnog istraivanja o poslovanju hotelskoturistikih poduzea u 2009. (uzorak: 24 hotelijerskoturistika poduzea koja obuhvaaju 33% hotelskih
kapaciteta Hrvatske, 48% kapaciteta turistikih naselja
Hrvatske te 33% kapaciteta u kampovima Hrvatske,
izvor: Horwath Consulting)
/1
Analiza podataka iz navedenih izvora upuuje na
sljedee kljune zakljuke:
Hrvatsko je hotelijerstvo ve vie godina u poziciji
postupnog rasta prihoda, pri emu vei dio sektora
posluje s niskom profitnom stopom, a dio sektora
ostvaruje gubitke.
Hotelijerstvo u Hrvatskoj posljednjih godina (2008.2009.) ostvaruje znatno poveanje zaduenosti i
smanjenje likvidnosti. Obaveze se poveavaju znatno
bre od kapitala i rezervi, uz istodobno smanjenje
ulaganja.
Tijekom 2009. godine, kao posljedica ekonomske krize,
ukupni prihodi hotelskog sektora su smanjeni uz
istodobno smanjenje ukupnih rashoda kao posljedica
efikasnog kriznog menadmenta u hotelskim
poduzeima.
Tijekom 2009. godine broj zaposlenih u djelatnosti
hotelijerstva je minimalno smanjen, uz istodobno
minimalno smanjenje troka zaposlenih.
studija Hrvatsko hotelijerstvo 2008. godine - poslovanje

hotelskih poduzea (izvor: Institut za turizam, Zagreb,
sijeanj 2010.)
24
UPUHH i HGK

Kao polazna osnova za razmatranje financijskog stanja
hotelijerstva u Hrvatskoj mogu posluiti posljednji
raspoloivi podaci o poslovanju poduzetnika u skupini 55.1
Hoteli i slian smjetaj, za 2008. godinu (izvor: Hrvatsko
hotelijerstvo 2008. godine, Institut za turizam, Zagreb,
sijeanj 2010., prema podacima FINA):
U 2008. godini 666 poduzea u skupini 55.1 su ostvarila
poslovni prihod od 8,1 milijardu kn, tj. 2% vie nego u
2007.
Poslovni rashodi u 2008. godini ine 96% poslovnih
prihoda, a u odnosu na 2007. g. su poveani 3,5%.
Financijski rashodi ine 16% ukupnih prihoda i za
gotovo tri etvrtine su vei nego u 2007. g.
Bruto dobit prije pokria poreza, kamata i amortizacije
(EBITDA) u 2008. g. iznosi 20% poslovnog prihoda, za
1,6 postotnih bodova nie nego u 2007. g.
Hotelska poduzea su u 2008. g. ostvarila dobit prije
poreza od 415 milijuna kn te gubitak prije poreza od 1,1
milijardu kn, odnosno, konsolidirani neto gubitak prije
poreza od 711 milijuna kn, to je poveanje
konsolidiranog gubitka za gotovo est puta u odnosu na
2007.g.
Mara profita sektora u 2008. g. iznosi -8,6%, dok je u
2007. g. iznosila -1,5%.
/2
Hotelska poduzea su na dan 31.12.2008. raspolagala
aktivom od 40 milijardi kn, 9,6% veom nego u 2007. g.
Istodobno, dugorone obveze predstavljaju 29% a
kratkorone obveze 16% pasive. U 2008.g. dugorone
obveze poveane su 11% a kratkorone obveze 21%.
Obveze se poveavaju bre od kapitala i rezervi.
Investicije u dugoronu imovinu u 2008. iznose 2,4
milijarde kn, 5% manje nego u 2007. g.
Pokazatelj tekue likvidnosti u 2008. je 0,53, za 6%
manji nego u 2007.g.
Koeficijent zaduenosti u 2008. je 0,46, za 4% vii nego
u 2007. g. Faktor zaduenosti u 2008. g. iznosi 34 i
gotovo je 2,5 puta vii nego u 2007. g.
Prezentirani podaci ukazuju na sljedee:
Unato rastu prihoda tijekom nekoliko posljednjih

godina, hrvatsko hotelijerstvo posluje s gubitkom,
nastalim kao posljedica trokova poslovanja s visokim
udjelom fiksnih trokova, te znatno poveanih
financijskih rashoda uvjetovanih rastom zaduenosti i
poveanim investiranjem tijekom posljednjeg
srednjoronog razdoblja.
Razina zaduenosti sektora je izuzetno visoka i
poveava se, dok je likvidnost poslovanja naruena.
25
UPUHH i HGK
/3
Raspoloivi financijski podaci o poslovanju hotelijerstva Hrvatske u 2009. godini (FINA, svi podiuzetnici u skupini 55.1 Hoteli i
slian smjetaj, prvih devet mjeseci 2009.) ukazuju na sljedee:
Podaci FINE za prvih devet mjeseci 2009. godine (dovoljno relevantni za analizu zbog sezonskog karaktera hotelijerstva) pokazuju
da je u ovom razdoblju dolo do pada ukupnih prihoda hotela u Hrvatskoj od 1,65% u odnosu na isto razdoblje protekle godine.
U istom je razdoblju ostvareno smanjenje ukupnih rashoda od 3,84% u odnosu na isto razdoblje protekle godine.
S obzirom da se preteiti dio prihoda realizira u analiziranom razdoblju prvih devet mjeseci, a da zadnje tromjeseje u godini
predstavlja uglavnom trokovno razdoblje s minimalnom realizacijom prihoda, za oekivati je da je profitabilnost hotelijerstva,
uzimajui u obzir cijelu 2009. godinu, znatno nia nego ona iskazana za prvih devet mjeseci 2009. godine.
REZULTATI POSLOVANJA DJELATNOSTI HOTELI I RESTORANI U HRVATSKOJ (I-IX.2009.)

H - HOTELI I RESTORANI
I - IX 2009.
Tis.kn
UKUPNI PRIHODI
UKUPNI RASHODI
10,943,824
10,149,628
HOTELI
I - IX 2008.
%
promjene
Tis.kn
10,970,129
-0.24%
10,302,162
-1.48%
I - IX 2009.
KAMPOVI
I - IX 2008.
7,233,689
6,619,094
%
promjene
Tis.kn
7,354,711
-1.65%
6,883,091
-3.84%
Tis.kn
I - IX 2009.
I - IX 2008.
Tis.kn
Tis.kn
226,098
173,967
%
promjene
210,360
7.48%
156,984
10.82%
Trokovi za zaposlene
Broj zaposlenih
2,655,440
47,366
2,557,435
45,461
3.83%
4.19%
1,752,778
26,413
1,767,544
26,515
-0.84%
-0.38%
29,229
488
29,470
525
-0.82%
-7.05%
Vrijednost ostvarenih
investicija u dugotrajnu
imovinu
3,316,151
3,314,534
0.05%
2,884,780
2,608,539
10.59%
14,259
21,388
-33.33%
Izvor: FINA, TSI I-IX 2009.

* ukupno svi oblici vlasnitva
26
UPUHH i HGK
/4
Usporedbom pokazatelja skupine 55.1 Hoteli i slian smjetaj za prvih devet

mjeseci 2009. u odnosu na isto razdoblje protekle godine zakljuuje se
sljedee:
Profitabilnost hotela je u 2009. u odnosu na 2008. godinu smanjena.
Broj zaposlenih u hrvatskim hotelima po poduzetniku tek je neznatno
smanjen u 2009. u odnosu na 2008. (smanjenje od -0,4%).
Plae i nadnice po zaposlenom u hotelima Hrvatske su u 2009. godini

takoer neznatno smanjene u odnosu na 2008. godinu (smanjenje od 1,3%).
MJESENE NETO PLAE I NADNICE PO ZAPOSLENOM
I PROSJEAN BROJ ZAPOSLENIH
(Prosjeno po poduzetniku u prvih 9 mjeseci 2008. i 2009.)
600
neto plae i nadnice

u Euro
500
450
400
350
300
76.15
461
prihod u Euro
ukupan prihod prosjeno po poduzetniku 2008.

ukupan prihod prosjeno po poduzetniku 2009.
udjel razlike prihoda i rashoda u UP 2008.
udjel razlike prihoda i rashoda u UP 2009.
3,000,000
2,500,000
udjel razlike prihoda i

rashoda u UP u %
35%
30%
2,000,000
25%
23.1%
20%
15%
100
1,000,000
80
7.3%
8.5%
79.34
500,000
6.4%
10%
6.1%
5%
455
44.41
395
414
44.24
60
395
40
200
150
0.88
100
1,701,063 1,645,867
48,654
51,444
2,537,269 2,490,027
0%
HOTELI
391
250
KAMPOVI
Izvor: FINA, TSI I-IX 2009. (ukupno svi oblici vlasnitva)
20
0.82
50
0
HOTELI
KAMPOVI
mjesene neto plae i nadnice po zaposlenom 2008.

mjesene neto plae i nadnice po zaposlenom 2009.
prosjean broj zaposlenih po poduzetniku 2008.
prosjean broj zaposlenih po poduzetniku 2009.
Izvor: FINA, TSI I-IX 2009. (ukupno svi oblici vlasnitva)
40%
25.4%
1,500,000
prosjean broj
zaposlenih
550
UKUPNI PRIHOD I PROFITABILNOST PODUZETNIKA

(Prosjeno po poduzetniku u prvih 9 mjeseci 2008. i 2009.)
27
UPUHH i HGK
/5
Prema istraivanju poslovanja hrvatskog hotelijerstva (uzorak stotinjak hotela s najboljim

trinim performansama, izvor Horwath Consulting), usporedba poslovanja u 2009. u
odnosu na 2008. godinu pokazuje sljedee:
Nakon vie od desetljea pozitivnih godinjih stopa promjena u rezultatitma poslovanja

najboljih hotela Hrvatske, u 2009. je po prvi puta zabiljeen negativni trend rezultata.
Prosjeni prihod po sobi smanjen je za 3,8%, a operativna uspjenost (bruto operativna
dobit hotela) za 10,9% u odnosu na 2008. godinu.
PROSJEAN DNEVNI PRIHOD SMJETAJA PO

SOBI (REVPAR) U HOTELIMA HRVATSKE
PO KATEGORIJAMA
28.97
Prosjek
Hrvatske
28.99
51.15
5 *****
UKUPNI GODINJI PRIHOD PO SOBI (TREVPAR) I

OPERATIVNA PROFITABILNOST (GOP)
U HOTELIMA HRVATSKE PO KATEGORIJAMA
TREVPAR u Euro
40,000
35,000
28.7%
28.5%
25.8%
30,000
28.1%
27.2%
REVPAR u Euro
10
20
30
40
50
60
70
9.6%
10%
10,000
5 *****
4 ****
3 ***
17,590
18,283
10,101
11,953
11,875
14,941
16,952
19,553
33,931
3.9%
32,746
2008.
13.46
0
20%
15%
5,000
prognoza 2009.
16.51
2 **
20,000
15,000
20.25
22.85
30%
25%
23.0%
32.25
3 ***
24.4%
25,000
29.32
4 ****
udio GOP-a u UP (u %)
35%
33.0%
61.15
TREVPAR 2008.
Prosjek
uzorka
prognoza TREVPARA-a 2009.
udio GOP-a u UP 2008.
prognoza udjela GOP-a u UP 2009.
5%
0%
Najvee smanjenje pokazatelja poslovanja u 2009.

godini u odnosu na prethodnu godinu ostvareno je
u hotelima nie i srednje kategorije.
2 **
28
UPUHH i HGK

Rezultati dobiveni anketom 24 hotelskoturistika poduzea u Hrvatskoj (koja
obuhvaaju 37% smjetajnih kapaciteta hotela,
turistikih naselja i kampova u Hrvatskoj)
potvruju trend pogoranja financijskog stanja
hotelijerstva u 2009. godini.
ukupna dnevna
potronja u euro
50
Stope promjene 2009 / 08.
UKUPNI DNEVNI PRIHOD (prosjeno po gostu)

I ZAUZETOST SMJETAJNIH KAPACITETA (postelje)
U TURISTIKIM PODUZEIMA HRVATSKE
(po vrstama smjetajnih objekata)
40.7%
40
28.1%
UKUPNO
Broj noenja
-7.6%
-7.9%
3.9%
-2.9%
Ukupni prihod (kn)
-2.9%
-1.0%
9.4%
-0.9%
EBITDA - Zarada prije kamata,

poreza i amortizacije (kn)
Ulaganja (kn)
-3.1%
12.9%
28.8%
8.3%
-37.8%
-77.1%
-38.1%
-42.1%
26.6%
26.9%
19.7%
40%
35%
30
30%
25%
26.1%
20%
20
20.4%
15%
15
10%
10
5
KAMPOVI
prihod po gostu 2008. (euro)

zauzetost postelja 2008.
zauzetost postelja 2009.
25
NASELJA
godinja zauzetost
postelja
45%
prihod po gostu 2009. (euro)
37.6%
HOTELI
Izvor: Istraivanje poslovanja hotelsko-turistikih poduzea u Hrvatskoj, Horwath HTL, 2010.
45
35
/6
5%
45.7
47.3
22.7
24.0
8.6
8.9
26.5
26.6
0%
HOTELI
NASELJA
KAMPOVI
PROSJEK
PODUZEA
Izvor: Istraivanje poslovanja hotelsko-turistikih poduzea u Hrvatskoj, Horwath HTL, 2010.
29
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Trine perspektive
Zakljuak
30
UPUHH i HGK
Trine perspektive
/1
Od svih zemalja u regiji Jugoistona Europa,

turizam u gospodarstvu Hrvatske ima najvei
znaaj po svim kljunim ekonomskim
pokazateljima.
Prema procjeni ekonomskog utjecaja turizma od
strane WTTC, proizlazi da e se u iduih deset
godina, do 2019., udjel turizma u BDP-u i
ukupnoj zaposlenosti Hrvatske poveati, dok
e se udjel zarade od izvoza turizma u ukupnom
izvozu Hrvatske smanjiti.
2009.
2019.
Trend 2009.2019.
Udjel turizma u BDP-u
23,6%
28,1%
Udjel turizma u ukupnoj

zaposlenosti
26,3%
28,3%
6,1% prosjeno godinje

(2009.-2019.)
Stopa rasta turistikog

gospodarstva
Udjel zarade od izvoza
Valja, meutim, napomenuti da je ostvarivanje

pozitivnih procjena budueg ekonomskog
utjecaja turizma u Hrvatskoj, putem uspostave
visokokonkurentnog i odrivog sektora sa
snanim doprinosom nacionalnoj ekonomiji,
povezano sa stvaranjem povoljnog okvira za
poslovanje i za razvoj hotelijerstva i turizma,
odnosno sa usklaivanjem gospodarskog,
zakonskog i poslovnog okruenja za poslovanje
hotelijerstva i turizma u Hrvatskoj.
41,3%
36,0%
Izvor: Travel & Tourism Economic Impact - Croatia 2009, WTTC
31
UPUHH i HGK
Trine perspektive
/2
Prema anketnom istraivanju Global Hotel Market

Sentiment Survey (Horwath HTL, veljaa 2010.), koje prati
oekivanja 2,1 tisue hotelijera iz 55 zemalja svijeta o
trendovima na meunarodnom hotelskom tritu za 2010.
godinu, proizlazi sljedee:
Hotelijeri u svijetu imaju najvia oekivanja za

2010. u pogledu pozitivnog trenda perfromansi od
odmorinih individualnih i poslovnih gostiju (vidjeti
tabelu u nastavku).
Meutim, europski hotelijeri oekuju da e

segmenti odmorinih grupa i MICE ostvariti
loije performanse nego u 2009. godini, dok
najvea pozitivna oekivanja imaju od odmorinih
individualnih gostiju.
Europa je i dalje najpesimistinija regija od svih

svjetskih regija u pogledu poslovnih oekivanja
hotelijera za 2010. g. Hotelijeri u Europi oekuju da e
hotelski prihodi u 2010. godini uglavnom ostati na
jednakoj razini u odnosu na 2009., uz mogunost blagih
pozitivnih promjena uglavnom u zauzetosti kapaciteta.
Unutar Europe, hotelijeri iz panjolske, Francuske, Italije

i Rumunjske imaju najvie pesimistina oekivanja o
kretanju zauzetosti i prosjene ostvarene cijene u 2010.,
dok na primjer Velika Britanija i Nizozemska iskazuju
optimizam.
Oekivanja hotelijera o
trendu performansi po
trinim segmentima
Odmorini inidividualni gosti
24
Europski hotelijeri oekuju u 2010. godini blagi rast

zauzetosti, ali istodobno veina hotelijera vjeruje da nee
uspjeti odrati prosjene ostvarene cijene iz 2009.
godine.
Poslovni gosti
20
MICE
15
Odmorine grupe
Europski hotelijeri vjeruju da e nova ponuda

konkurenata djelovati kao najvee ogranienje za
mogunost rasta hotelskih performansi u 2010. g.
Takoer, europski hotelijeri nisu previe uvjereni u
mogunost pozitivnog utjecaja lokalnih i globalnih
ekonomskih trendova i dionikih trita na poslovanje
hotelijerstva.
Indeks
optimizma
Napomena: indeks optimizma raspon od 0 (bez

optimizma) do 150 (maksimalni optimizam)
Izvor: Global Hotel Market Sentiment Survey,
Horwath HTL, veljaa 2010.
32
UPUHH i HGK
Trine perspektive
/3
Anketno istraivanje Global Hotel Market Sentiment

Survey u Hrvatskoj (Horwath HTL, veljaa 2010.), ukazuje
na sljedea oekivanja hrvatskih hotelijera u pogledu
trendova poslovanja hrvatskih hotela u 2010. godini:
Hrvatski hotelijeri oekuju da e za odranje zauzetosti i

prosjenih ostvarenih cijena u 2010. godini biti potrebno
uloiti znatne napore, a da e globalni gospodarski
trendovi i lokalni trendovi u turizmu imati pozitivan utjecaj
na performanse hotelskog poslovanja u Hrvatskoj.
Hotelijeri u Hrvatskoj oekuju da e najnegativniji utjecaj
na poslovanje hotela u Hrvatskoj u 2010. imati valutni
teajevi, cijene nafte i virus H1N1. Hotelijeri takoer
smatraju da e na poslovanje negativno djelovati
zaotravanje konkurencije, posebno pojava nove
konkurencije, te lokalni gospodarski trendovi.
S obzirom na trine segmente, hotelijeri u Hrvatskoj
oekuju da e odmorini individualni gosti u najveoj
mjeri, ali i odmorine grupe, ostvariti bolje rezultate u
hrvatskim hotelima nego u protekloj godini. S druge
strane, hotelijeri oekuju da e se poslovne performanse
povezane sa poslovnim i MICE gostima smanjiti u
odnosu na proteklu godinu.
OEKIVANI UTJECAJ POJEDINIH FAKTORA NA

PERFORMANSE HOTELIJERSTVA U 2010. GODINI
Obala Unutranjost
Globalni gospodarski
trendovi
39.1
3.8
Lokalni trendovi u turizmu
26.1
3.8
Lokalno/globalno trite
dionica
-11.4
-15.0
Lokalni gospodarski
trendovi
-1.6
-45.0
Novi konkurenti u ponudi
-14.7
-22.5
H1N1 virus
-37.5
-15.0
Globalne cijene nafte
-29.3
-41.3
Teajevi valuta
-35.9
-33.8
Hrvatska
28.4
19.3
-12.5
-14.8
-17.0
-30.7
-33.0
-35.2
Izvor: Hotel Market Sentiment Survey - Croatia, Horwath HTL, veljaa 2010.
OEKIVANE PERFORMANSE TRINIH SEGMENATA U 2010.

U ODNOSU NA 2009. GODINU
Obala Unutranjost
Hrvatska
Odmorini individualni
26.1
7.5
20.5
Odmorine grupe
11.4
-7.5
5.7
Poslovni
-22.8
-18.8
-21.6
MICE
-24.5
-18.8
-22.7
Izvor: Hotel Market Sentiment Survey - Croatia, Horwath HTL, veljaa 2010.
Napomene:
Prikazani indeks optimizma raspon od 0 (bez optimizma status quo)
do 150 (maksimalni optimizam)
Prikazani indeks pesimizma raspon od 0 (status quo) do -150
(maksimalni pesimizam)
33
UPUHH i HGK
Trine perspektive
PROSJENA ZAUZETOST
I PROSJENA CIJENA SOBE
U HOTELIMA HRVATSKE 2009. - 2011.
/4
Prema istraivanju poslovanja stotinjak hotela s najboljim trinim performansama

u Hrvatskoj (izvor Horwath Consulting), hotelijeri u Hrvatskoj u pogledu
poslovnih oekivanja za idue dvije godine pokazuju umjereni optimizam, i
to:
Hotelijeri u Hrvatskoj, prema ovom istraivanju, oekuju, u usporedbi sa 2009.
godinom, umjereno poveanje zauzetosti kapaciteta od 1,8% u 2010. te daljnjih
1,4% u 2011. godini.
ADR u Euro
80
43%
70
43.2%
60
Kao posljedica ovih oekivanih trendova, oekivani porast prihoda hotela po

smjetajnoj jedinici u 2010. godini u odnosu na 2009. g. iznosi 4%, a u 2011.
5,7%.
10
20
42%
41.8%
40
30
43%
42%
50
Istodobno, hotelijeri oekuju poveanje prosjene ostvarene cijene za 3,6% u

2010. (u odnosu na 2009.) te daljnjih 3,3% u 2011. godini.
UKUPNI GODINJI PRIHOD PO SOBI (TREVPAR)

U HOTELIMA HRVATSKE 2009. - 2011.
zauzetost u %
44%
41%
41%
40%
40.1%
40%
72.3
74.9
77.4
prognoza 2009.
oekivanja 2010.
oekivanja 2011.
39%
39%
prosjena cijena sobe
zauzetost soba
TREVPAR u
19,500Euro
19,000
18,500
18,000
17,500
17,000
17,590
18,304
19,354
prognoza 2009.
oekivanja 2010.
oekivanja 2011.
16,500
34
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Trine perspektive
Zakljuak
35
UPUHH i HGK
SWOT Hotelijerstvo u Hrvatskoj
S obzirom na znaaj, turizam e postati glavni initelj kulturnog i

ekonomskog integriranja Hrvatske u Europsku uniju
Vizija Hrvatske kao destinacije visoke vrijednosti, koja vodi
rauna o odrivosti razvoja i odgovornosti u planiranju razvoja
Reforma obrazovnog sustava u hotelijerstvu i turizmu
Stvaranje inteligentnog poslovnog okruenja koje e omoguiti
konkurentnost hotelijerstva i otvoriti prostor za razvoj hotelijerstva
(porezna politika, poticaji, privatizacija, zemljite, financiranje...)
Upravljanje investicijskim rizicima u hotelijerstvu putem primjene
suvremenih poslovnih modela upravljanja resortima
Inoviranje marketinkog modela hrvatskog turizma (komunikacija
s tritem, suvremena tehnologija, nacionalni turistiki sustav...)
Profesionaliziranje sustava upravljanja destinacijama
Potencijalne konkurentske prednosti
Strukturna neadekvatnost smjetajne ponude u Hrvatskoj

Neadekvatna zrana dostupnost Hrvatske
Nediferenciranost proizvoda u hotelijerstvu i turizmu
Neodgovarajui sustav obrazovanja i osposobljavanja zaposlenih u
hotelijerstvu i turizmu Hrvatske
Nerazvijena turistika infrastruktura u Hrvatskoj
Ograniavajui zakonski okvir i poslovno okruenje za poslovanje
hotelijerstva u Hrvatskoj
Nedefinirana strategija razvoja turizma i master plan turizma
Hrvatske
Nedovoljno koritenje fondova iz EU projekata za unapreenje
konkurentnosti i razvoj hotelijerstva i turizma
Slabe strane
Budui utjecaj ekonomske krize na poslovanje hotelijerstva

Promjene potranje na emitivnim tritima
Rast konkurentnosti hotelskih industrija u mediteranskim
zemljama
Utjecaj financiranja kao ogranienje razvoja hotelijerstva
Ukoliko ne doe do promjene poslovnog okruenja u Hrvatskoj,
zadravaju se visoke barijere ulaska na trite, to e dodatno
smanjiti interes za investiranjem u hotelijerstvo Hrvatske
Eksterni faktori
Hrvatsko hotelijerstvo
Interni faktori
Turizam predstavlja znaajan gospodarski sektor Hrvatske

Hrvatsko hotelijerstvo je meunarodno etablirano u odmorinom
proizvodu sunce i more
Promjena strukture stakeholdera u hrvatskom hotelijerstvu donosi
unapreenja u pogledu kvalitete proizvoda, dostupa tritu, kvalitete
proizvoda i upravljakih standarda
Ulaganja u hotelijerstvo usmjerena su u postupno podizanje
kvalitete proizvoda
Trite - konkurencija
Mogunosti
Jake strane
Rizici
36
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Trine perspektive
Zakljuak
37
UPUHH i HGK
/1
Poslovanje hotela je povezano sa gospodarskim stanjem u svijetu i sa kretanjem broja meunarodnih turistikih dolazaka.
Prema UNWTO-u, pad broja meunarodnih turistikih dolazaka u Europi u 2009. godini iznosio je 6% u usporedbi sa
2008. godinom.
Prema MMF-u, oporavak svjetskog gospodarstva se odvija bre od oekivanog, ali se istodobno oekuje neto sporiji
oporavak u Europi i Americi te neto bri u Aziji. Sukladno ovim podacima, UNWTO predvia rast broja meunarodnih
turistikih dolazaka u svijetu od 3 do 4% u 2010. godini. Europsko hotelijerstvo je u veoj mjeri pogoeno smanjivanjem
broja poslovnih putovanja, ali takoer i sa smanjivanjem odmorinih putovanja.
Juna Europa je u usporedbi sa ukupnim rezultatima poslovanja hotela u Europi ostvarila neto vei pad zauzetosti u 2009.
g., ali i neto manji pad prosjene ostvarene cijene hotelske sobe (ADR), te odgovarajui pad prihoda po sobi (REVPAR).
POKAZATELJI USPJENOSTI POSLOVANJA HOTELA U SVIJETU

Zauzetost (%)
2009.
Azija i Pacifik
60,7
Amerike
55.3
Europa - ukupno
61.6
Sjeverna Europa
65.5
Zapadna Europa
62.0
Istona Europa
51.8
Juna Europa
56.3
Bliski Istok i Afrika
62.0
PROSJEK
59.2
Izvor: STR Global, veljaa 2010.
* ADR = prosjena ostvarena cijena hotelske sobe
2008.
65.1
60.6
65.1
68.2
65.8
59.0
61.7
69.6
64.4
ADR ()*
% promjene
-6.9
-8.7
-6.2
-3.9
-5.8
-12.2
-8.7
-10.9
-7.9
2009.
85.85
71.20
94.23
88.99
102.51
80.66
96.62
110.62
91.3
2008.
94.13
73.74
106.11
102.85
110.27
106.86
105.92
108.05
101.0
REVPAR ()**
% promjene
-8.8
-3.5
-11.2
-13.5
-7.0
-24.5
-8.8
2.4
-9.4
2009.
52.08
39.39
57.59
58.29
63.54
41.79
54.40
68.60
54.5
2008.
61.30
44.66
69.13
70.10
72.57
63.05
65.32
75.20
65.2
% promjene
-15.0
-11.8
-16.7
-16.8
-12.4
-33.7
-16.7
-8.8
-16.5
** REVPAR = prihod od soba podijeljen sa brojem raspoloivih soba
38
UPUHH i HGK

Na temelju ostvarenih rezultata u europskom hotelijerstvu
u 2009. godini te oekivanja za 2010. godinu, mogue je
predvidjeti sljedee trendove:
Iako e sa meunarodnog (europskog) trita potranja

za hotelskim kapacitetima u pogledu odmorinih
putovanja u 2010. godini biti neto vea nego u 2009.
godini, gosti e biti osjetljiviji na odnos vrijednosti za
novac nego u prethodnim godinama.
U tom smislu, procjenjuje se da e se cjenovna

konkurencija unutar istog proizvoda ali i unutar
razliitih kategorija hotelskih proizvoda u 2010. godini
jo vie zaotriti nego u 2009. godini.
Zemlje koje predstavljaju turistike konkurente

Hrvatskoj e se za 2010. godinu pripremiti jo
sveobuhvatnije i fokusiranije nego u 2009. godini, a
mjere e osim znatno pojaanih marketinko-prodajnih
aktivnosti usmjerenih na generiranje dodatne potranje
ukljuivati i razliite ekonomske mjere kojima se podie
konkurentnost hotelske industrije dotine zemlje, ali i
stvaraju povoljniji uvjeti za poslovanje hotelijerstva.
/2
Navedeni trendovi e na hotelijerstvo u Hrvatskoj u 2010.
godini utjecati na sljedei nain:
I u 2010. godini e se nastaviti trend stagnacije ili pada

potranje za hotelima u Hrvatskoj, na raun poveanja
potranje za jeftinijim oblicima smjetaja.
Na potranju za hotelskim smjetajem u Hrvatskoj

znatno e utjecati dostupnost i cjenovna politika hotela.
U tom smislu e ukupno hotelijerstvo u Hrvatskoj, bez
obzira na poveane marketinko-prodajne napore,
teko moi odrati razinu trinih performansi iz
protekle godine. Pritom e visokokvalitetni hoteli (s
proizvodom 5* i 4*) biti najvei trini gubitnici, jer e
vrlo oteano moi odrati odgovarajuu razinu
potranje bez znaajnijih intervencija u cjenovnoj
politici.
U navedenim restriktivnim trinim uvjetima, hotelijeri

e biti prisiljeni na strategiju niskog troka, s
opasnou da se ona odrazi na kvalitetu proizvoda.
to se tie predvidivog ponaanja turista, za oekivati

je da e se odmorina putovanja automobilom i vlakom
i dalje poveavati, a putovanja avionom stagnirati ili
opadati. Broj online rezervacija e se u Europi i u
iduoj godini poveati, a all-inclusive koncept e
poveati svoj udio u ukupnom hotelskom poslovanju.
39
UPUHH i HGK
Usporedba s odabranim zemljama /1

Usporedbu hotelijerstva u Hrvatskoj sa hotelijerstvom
odabranih zemalja treba staviti u kontekst uvjeta
poslovanja. Pritom stopa poreza na dodanu vrijednost
predstavlja jedan od kljunih pokazatelja.
Temeljem analize stopa poreza na dodanu vrijednost
na hotelski smjetaj u zemljama turistikim
konkurentima Hrvatske kao i susjednim zemljama,
vidljivo je da Hrvatska ima (zajedno sa Austrijom i
Italijom) najviu razinu selektivne stope PDV-a za
hotelijerstvo. Uprosjeena stopa PDV-a koja se
primjenjuje u hotelijerstvu u zemljama koje
predstavljaju turistike konkurente Hrvatskoj iznosi
7,5%.
STOPE POREZA NA DODANU VRIJEDNOST (PDV) NA HOTELSKI

SMJETAJ U ODABRANIM ZEMLJAMA EUROPE
7%
panjolska
Slovenija
9%
Rumunjska
9%
Portugal
5%
Malta
5%
10%
Italija
Grka
9%
Francuska
6%
7%
Bugarska*
Austrija
10%
7%
Crna Gora
Srbija
8%
Hrvatska
0%
10%
2%
4%
6%
8%
10%
12%
* Stopa PDV-a na hotelski smjetaj u Bugarskoj iznosi 7% samo u okviru paket aranmana, a inae se
primjenjuje stopa od 20%.
Izvor: VAT Rates Applied in the Member States of the European Community,
European Commission, Taxation and Customs Union, srpanj 2009.
40
UPUHH i HGK
Usporedba s odabranim zemljama /2

U nastavku se analizira trini profil i performanse
poslovanja hotelijerstva u nekoliko odabranih europskih
drava u cilju sagledavanja razliitosti uvjeta poslovanja
hotelskih industrija u razliitim europskim dravama. Zemlje
su odabrane po sljedeim kriterijima:
AUSTRIJA iako nije mediteranska zemlja i primarni

turistiki konkurent Hrvatskoj, Austrija je primjer razvijene
turistike zemlje, te predstavlja dobar primjer organskog
razvoja individualnih i obiteljskih hotela te organiziranog
okvira za poslovanje hotelijerstva u kojem djeluju
institucije s visokom razinom profesionalnosti;
BUGARSKA - primjer zemlje orijentirane masovnom tipu

turizma sa velikim udjelom nekretnina u turistikoj ponudi,
kao i neadekvatnog sustava planiranja kapaciteta;
PANJOLSKA - primjer zemlje s velikom koncentracijom

masovnih resort hotelskih objekata te objekata turistikih
nekretnina (apartmanska naselja) uz visok stupanj
saturacije obalnog prostora;
CRNA GORA- susjedna zemlja koja Hrvatskoj konkurira

slinim turistikim proizvodom, ali s jo vie nerazvijenom
turistikom infrastrukturom i institucionalnim okvirom
poslovanja hotelijerstva.
Osnovni zakljuci usporedbe hrvatskog hotelijerstva s onim

u odabranim zemljama su sljedei:
Razvijene turistike zemlje uspjele su stvoriti

institucionalni okvir i poslovno okruenje koje je potrebno
za efikasno poslovanje i razvoj sektora. Neposredne
implikacije vie razine organiziranosti institucionalnog
okvira sektora u nekim od odabranih zemalja su via
razina konkurentnosti, uspjeniji rezultati poslovanja
hotelijerstva kao i intenzivniji razvoj hotelske industrije.
Hrvatska ima nepovoljniju strukturu turistikih smjetajnih

kapaciteta od svih promatranih zemalja (nii udio
hotelskih kapaciteta u ukupnim), a u usporedbi sa
razvijenim turistikim zemljama, i nii udio
visokokvalitetnih hotela u strukturi hotelskih kapaciteta.
U Hrvatskoj se znatno manje investira u nove hotelske

proizvode i greenfield hotelske projekte.
Hoteli u Hrvatskoj ostvaruju nii godinji prihod po sobi

od hotela u ostalim analiziranim zemljama, a to je
uvjetovano visokom razinom sezonalnosti i relativno
niskom razinom zauzetosti hotelskih kapaciteta tijekom
godine.
U hrvatskim hotelima radi relativno manji broj zaposlenih

po sobi (uslijed visokog udjela sezonskih radnika), ali je
udjel trokova rada u ostvarenim ukupnim prihodima u
hrvatskim hotelima vii nego u hotelima ostalih zemalja.
41
UPUHH i HGK
Pozicioniranje Austrije na turistikom tritu

Obiljeja:
Destinacija dobro pozicionirana na meunarodnom turistikom tritu
Destinacija visoke kvalitete turistikog proizvoda i turistike usluge izuzetna gostoljubivost zaposlenih u turizmu
Drive in ali i avio destinacija
Destinacija sa dvije sezone - ljetni i zimski turizam
Glavni grad, Be - najvanija kongresna destinacija u Europi
Atributi: kulturno-povijesna batina, gostoprimstvo, svijest o zatiti

okolia, dobra vrijednost za novac
Austrija je meu prvih 5 destinacija u svijetu po:

Kvaliteti prirodnog okruenja
Odnosu lokalnog stanovnitva prema turistima
Broju hotelskih kreveta
Pristupu pitkoj vodi i sanitarijama
Odrivosti razvoja turizma
Austrija se sastoji od 9 turistikih regija koje se gotovo

potpuno poklapaju i s administrativnim regijama. Svaka
turistika regija ima razvijenu svoju posebnu turistiku
marku.
Vizija:
Pozicionirati Austriju kao najarmantniju destinaciju na svijetu
42
UPUHH i HGK
Pozicioniranje Austrije na turistikom tritu

Strategije:
Razviti krovnu marku Odmor u Austriji
Stvoriti prepoznatljiv i jedinstveni imid Austrije
Uiniti usluge koje se pruaju u Austriji trino orijentiranim
Turistika infrastruktura zemlje se stalno unaprjeuje
Turistiki sustav zemlje se gradi kroz partnerstvo svih 9 pokrajina
Pokrajine Tirol (sa 34,6% u ukupnim noenjima zemlje) i Salzburg (sa 20%) vodee su u
turizmu Austrije, ali nakon pristupanja Austrije Europskoj Uniji (1995.) znaajna sredstva iz EU
se ulau u gradnju hotela u manje razvijenim pokrajinama na istoku Austrije (tajerska, Donja
Austrija, Burgenland) gdje su se davali bespovratni poticaji i do 38% investicije u hotele
Burgenland, kao preteito ljetna destinacija, izgradnjom novih termalnih resorta razvija
cjelogodinji turizam
Preteno zimske pokrajine Salzburg, Tirol i Vorlalberg ulau u razvoj ljetnog turizma kroz
rekonstrukcije postojeih hotela
Kljuni turistiki proizvodi:
Ljetni odmor (aktivnosti u prirodi)
Zimski odmor (skijanje)
Termalni / Wellness odmor
Kultura i kratki gradski odmori ("short-break)
43
UPUHH i HGK
Smjetajna ponuda Austrije

Smjetajni kapaciteti:
Oko 90% hotelskih kapaciteta Austrije je u vlasnitvu privatnih individualnih vlasnika te nisu brendirani meunarodnim hotelskim
brendovima. Veina hotela s meunarodnim brendovima nalazi se u Beu, Salzburgu i Innsbrucku.
U posljednjih 15 godina se u Austriji razvio velik broj wellness/spa hotela koji su utjecali na smanjenje sezonalnosti austrijskog
turizma, budui da za njima postoji potranja tokom cijele godine. Jedan dio nekadanjih wellness hotela se danas razvija u pravcu
visokospecijalizovanih resorta medicinskog turizma.
Pansioni (tzv. privatni smjetaj) posljednjih desetljea gube na znaenju, jer je potranja u Austriji fokusirana na kvalitetan hotelski
smjetaj. Meutim, posljednjih godina, vei broj gostiju iz istonoeuropskih zemalja koji nisu plateno sposobni, usporio je pad
noenja u ovom obliku smjetaja.
Posljednjih godina se u Austriji razvijaju tzv. mixed-use resorte, koji ukljuuju hotele i apartmanske jedinice. Apartmanske jedinice
se prodaju individualnim vlasnicima, ali se nastavljaju komercijalno turistiki koristiti (iznajmljivati gostima). Na taj nain investitori
poveavaju povrat na investiciju. No, ovaj oblik resorta je u Austriji u usporedbi sa ostalim zapadnoeuropskim zemljama relativno
slabo razvijen.
Jake strane:
Slabe strane:
Visoka razina inovacija u razvoju hotelskih koncepata
Dobar povrat na ulaganja za hotelske investitore
U usporedbi s drugim zemljama, Austrija ima manje

institucionalnih investitora u hotelijerstvu
Uglavnom visok standard strukture smjetaja
Mali broj hotela sa meunarodnim hotelskim brendom
Diferencijacija hotelskih proizvoda
Relativno visoka sezonalnost u pojedinim pokrajinama
Nove ciljne grupe sa trita Srednje i Istone Europe
Dobra reputacija i izvrstan turistiki imid Austrije u

cijelom svijetu
Smanjenje poticaja iz EU za razvoj hotelijerstva e

smanjiti broj novih tzv. "greenfield" investicija u hotele
U gradovima Austrije - relativno niske cijene hotelskih

soba u usporedbi s drugim europskim gradovima
44
UPUHH i HGK
Pozicioniranje Bugarske na turistikom tritu
Bugarska je tek u zadnjih nekoliko godina poela razvijati

svoju jedinstvenu turistiku marku. Meutim, iako svaka
regija ima svojih specifinosti, jo uvijek nisu razvijene
posebne turistike marke regija.
Karakteristike:
Destinacija ljetnog i zimskog turizma
Ljetni turizam razvijen je uz obalu Crnog mora, a zimski u planinama

unutranjosti
Razvoj turizma Bugarske je usko vezan za prodaju nekretnina, tj. sve

vei rast second-home trita
Na obali Crnog mora razvijena su masovna apartmanska naselja niesrednje razine kvalitete namijenjena prodaji, pri emu je saturacija
prostora izuzetno visoka
Bugarska je avio-destinacija vezana za turoperatore, ali predstavlja i

drive-in destinaciju za susjedne zemlje
Atributi: kulturno-povijesna batina i prirodne ljepote
Bugarska je meu prvih 20 destinacija u svijetu po:

Otvorenosti prema turizmu
Porezu na avionske karte
Ratifikaciji sporazuma o zatiti okolia
Vizija:
Bugarska jo nema jasno definiranu viziju turistikog razvoja

Strategije:
Bugarska jo nema definiranu strategiju razvoja turizma. U procesu

izrade je tek nekoliko razvojnih projekata UN-a.
45
UPUHH i HGK
Trini profil Bugarske na turistikom tritu

Trend razvoja turizma u Bugarskoj:
Unato nastojanju snanijeg razvoja turizma koji datira od sredine 1990.-tih godina, Bugarska se nije uspjela razviti eljenim
pravcem. Danas na obali Crnog mora, gdje je najvea koncentracija smjetajnih objekata, dominiraju hotelski i apartmanski objekti
nieg-srednjeg standarda, namijenjeni masovnom tritu nie platene moi.
Apartmanska naselja namijenjena prodaji su, osim na obali Crnog mora, posljednjih desetak godina razvijena i u planinskim
destinacijama, te danas njihova ponuda znatno premauje potranju. S obzirom da su apartmanska naselja uglavnom razvijena na
konceptu divlje gradnje, bez odgovarajue prostorno-planske regulacije, danas su obalne i planinske destinacije u kojima su ona
sagraena uglavnom preizgraena tj. prostor je suvie saturiran.
Postojei resort hoteli u turistikim destinacijama uglavnom se odnose na masovne strukture iz biveg razdoblja gradnje
smjetajnih objekata bez dodatnih sadraja, to znai da danas ovi hoteli mogu zadovoljiti potranju jedino segmenta trita sa
niskom platenom sposobnou, koji je orijentiran na odmor uz to niu cijenu a ne na odgovarajui turistiki proizvod.
46
UPUHH i HGK
Pozicioniranje panjolske na turistikom tritu
panjolska je ve godinama svjesna injenice koliko je

turistika marka neke zemlje vana za turizam. Upravo se
stoga mnogo marketinkih napora ulae u razvijanje marke
koja e na pravi nain predstavljati panjolsku. Osim toga,
panjolska ima razvijene i posebne marke za svaku svoju
regiju, koje pokuavaju doarati specifinosti tih regija i
gradova.
Karakteristike:
Destinacija pozicionirana na meunarodnom turistikom tritu preteno

kao niskobudetska destinacija "sunca i pijeska"
Destinacija sa znaajno saturiranim obalnim prostorom, gdje su razvijeni

masovni hotelski kompleksi i resorti s velikim brojem apartmanskih
naselja karakteristinih po gustoj gradnji i nioj-srednjoj kvaliteti
Destinacija visoke sezonalnosti (ljetna sezona)
Atributi: more i plae, jeftin smjetaj, kulturno-povijesna batina,

gastronomija
panjolska je, prije svega, avio-destinacija vezana za turoperatore, ali

predstavlja i drive-in destinaciju za susjedne zemlje (posebno
Francusku)
panjolska je meu prvih 5 destinacija u svijetu po:

Prisutnosti na meunarodnim turistikim sajmovima
Pristupu pitkoj vodi i sanitarijama
Ratifikaciji sporazuma o zatiti okolia
Broju kulturnih UNESCO lokacija
Vizija:
Vizija panjolske u novije doba se oslanja na principe odrivog razvoja

turizma, kako bi se minimizirali efekti saturiranja obalnog prostora koji su
rezultirali iz dosadanjeg razvoja.
47
UPUHH i HGK
Pozicioniranje panjolske na turistikom tritu

Strategije:
Posljednjih deset godina, panjolska tei diferencijaciji proizvoda, te razvija eko turizam, kulturni turizam, poslovni i kongresni
turizam, zdravstveni turizam
Turespana, panjolska turistika organizacija, donijela je strateki plan razvoja turizma do 2020.g. koji je usmjeren rastu
konkurentnosti panjolskog turizma, sa znaajnom orijentacijom na odrivost razvoja turizma
Turistika promocija panjolske je znaajno usmjerena na tzv. "city break" (kratki odmori u gradovima) i na regije u unutranjosti
panjolske
Razvija se "Privilege Spain" brend koji ukljuuje visokokvalitetne proizvode i turizam doivljaja, povezujui, izmeu ostalog,
gastronomiju sa turizmom
Oekuje se poveanje gradskog turizma kroz poveanje prometa niskobudetskih avio prijevoznika
Kljuni turistiki proizvodi:
Ljetni odmor ("sunce i more")
Kratki gradski odmori ("short-break)
48
UPUHH i HGK
Smjetajna ponude panjolske

Smjetajni kapaciteti:
panjolski hotelski sektor je visoko fragmentiran, a vlasnici su uglavnom privatni individualni vlasnici (obiteljsko poduzetnitvo)
U panjolskoj prevladavaju veliki hoteli namijenjeni masovnoj turistikoj potranji, sagraeni prije 20-tak godina, koji se uglavnom
prodaju preko touroperatora, i namijenjeni su potranji koja je nie-srednje platene sposobnosti.
Velik broj hotela u panjolskoj je u loem fizikom stanju, te zahtijeva obnovu.
U panjolskoj hotelskoj industriji nedovoljna je razina standardizacije kvalitete hotelske usluge
U panjolskom hotelijerstvu su meunarodni hotelski brendovi i profesionalne menadment kompanije prisutni u veoma maloj
mjeri.
Najvea gustoa hotelskih kapaciteta prisutna je u obalnim podrujima panjolske, gdje Andaluzija, Katalonija i Balearski otoci
ine oko 60% hotelskih leajeva panjolske.
Sezonalnost hotelskog poslovanja je u panjolskoj visoka. Hoteli uglavnom posluju od travnja do studenog, a srpanj i kolovoz su
mjeseci najveeg prometa.
Jake strane:
Tradicija i iskustvo u turizmu
Internacionalizacija panjolskih kanala prodaje
Visoka razina lojalnosti gostiju
Diverzificiranost ponude (razvoj novih tipova hotela, npr.

boutique hoteli)
Slabe strane:
Zrelost proizvoda "sunce i pijesak"
Relativno mali udio hotelskog smjetaja i prevelika

izgraenost (saturiranost prostora) u nekim obalnim
destinacijama
Visoka sezonalnost potranje
Nedostatak profesionalnosti u upravljanju hotelima i

zastoj u tehnolokim unapreenjima u hotelijerstvu
(samo 20% panjolskih hotela moe obaviti online
rezervacije)
Fragmentacija hotelske ponude (samo 20% hotela

pripada lancima hotela)
Visoka zavisnost od meunarodnih touroperatora

49
UPUHH i HGK
Pozicioniranje Crne Gore na turistikom tritu

Karakteristike:
Destinacija ljetnog turizma, izuzetno visoka sezonalnost
Ljetni turizam razvijen je uz obalu Jadranskog mora u pet destinacija, a zimski

se tek poinje razvijati u planinama unutranjosti
Obalni razvoj hotelijerstva Crne Gore usmjeren je na projekte visoke

vrijednosti, s velikim udjelom turistikih nekretnina namijenjenih prodaji
Uslijed nedovoljno planskog razvoja, obala je saturirana razvojnim turistikim

projektima, i to u uvjetima nedostatka infrastrukture (koja je u razvoju)
Crna Gora je avio-destinacija vezana za turoperatore, ali predstavlja i drivein destinaciju za susjedne zemlje (Srbija)
Atributi: kulturno-povijesna batina i prirodne ljepote

Vizija i strategija:
Crna Gora ima viziju razviti visokokvalitetni turizam utemeljen na hotelijerstvu i

turistikim nekretninama
Crna Gora je definirala strategiju razvoja turizma i master plan razvoja turizma
do 2020. godine.
Turistiki razvoj Crne Gore:
Turistiki razvoj Crne Gore temelji se na stvaranju povoljnog zakonskog i

poslovnog okruenja koje je u posljednjih nekoliko godina rezultiralo znatnim
rastom inozemnih direktnih ulaganja u turizam
Vlada Crne Gore je privatizirala hotele u dravnom vlasnitvu, inicirala open

sky policy, investirala u infrastrukturu (koja je jo u razvoju)
Ogranienja za budui turistiki razvoj Crne Gore su relativno loa prometna

povezanost, neplanska gradnja, relativno skuen prostor za daljnji razvoj
(saturirano obalno podruje), intenzitet izgradnje potrebne infrastrukture,
proizvod orijentiran iskljuivo na sunce i more, ogranienost ljudskih resursa
za zapoljavanje u turizmu, nedostatak profesionalnih standarda poslovanja u
hotelijerstvu, destinacijski menadment i slino.
50
UPUHH i HGK
Usporedba hrvatskog hotelijerstva s hotelskim industrijama odabranih zemalja /1
100%
KAPACITETI HOTELA PO KATEGORIJAMA

Udio u ukupnim hotelskim kapacitetima
odabranih zemalja
UDIO HOTELSKIH KAPACITETA

U UKUPNIM SMJETAJNIM KAPACITETIMA
ODABRANIH ZEMALJA
87%
90%
17.5%
22.9%
80%
70%
10.2%
Hoteli 2*
Hoteli 3*
Hoteli 4*
Hoteli 5*
50.5%
60%
36.3%
53%
45%
50%
29.2%
37.2%
50.5%
40%
30%
20%
23%
32.8%
12%
42.9%
10%
39.9%
26.0%
0%
Hrvatska
Crna Gora
Austrija
panjolska
Bugarska
Izvor: Statisttiki zavodi prikazanih zemalja, 2009.
33.8%
5.9%
16.1%
0.6%
Hrvatska
Crna Gora
13.2%
Austrija
6.0%
2.5%
panjolska
Bugarska
Napomena: Za Austriju su zajedno prikazani hoteli 5* i hoteli 4*.

U usporedbi sa Hrvatskom, sve analizirane zemlje

imaju vii udio hotelskih kapaciteta u ukupnim
smjetajnim turistikim smjetajnim kapacitetima.
Austrija i panjolska imaju vei udio hotelskih kapaciteta viih

kategorija (4* i 5*) u ukupnim hotelskim kapacitetima nego
Hrvatska, Crna Gora i Bugarska.
51
UPUHH i HGK
GODINJI PRIHOD HOTELA

U ODABRANIM ZEMLJAMA
(iznos po smjetajnoj jedinici)
GREENFIELD INVESTICIJE U HOTELE

U ODABRANIMA ZEMLJAMA
(iznos po smjetajnoj jedinici)
Hoteli 5*
70,000
Hoteli 4*
10,000
0
Hrvatska
Crna Gora
Austrija
panjolska
Bugarska
Izvor: Horwath HTL, procjena, 2010.
36,500
25,550
39,323
31,564
33,931
27,452
16,500
20,000
Hoteli 2*
12,775
50,000
14,641
10,509
2,438
100,000
30,000
40,000
30,000
16,952
11,875
10,101
120,000
180,000
50,000
40,000
Hoteli 3*
51,648
60,000
Hoteli 4*
120,000
150,000
po smjetajnoj
jedinici
23,725
15,330
7,483
275,000
Hoteli 5*
150,000
200,000
155,000
250,000
209,000
350,000
300,000
362,000
po smjetajnoj
jedinici
400,000
0
Hrvatska
Crna Gora
Austrija
panjolska
Bugarska
U Hrvatskoj su greenfield investicije u hotele viih

kategorija, po smjetajnoj jedinici, na razini prosjeka
ostalih odabranih zemalja.
U hotelima viih kategorija (5* i 4*) u Hrvatskoj se ostvaruje prosjeni

prihod po sobi na razini 81% prosjeka istog pokazatelja u ostalim
prikazanim zemljama.
U hotelima srednje kategorije (3*) u Hrvatskoj se ostvaruje prosjeni
prihod po sobi na razini 86% prosjeka istog pokazatelja u ostalim
prikazanim zemljama.
52
UPUHH i HGK

UDJEL TROKOVA RADA
U POSLOVNIM PRIHODIMA HOTELA
60%
Hoteli 5*
Hoteli 5*
Hoteli 4*
Hoteli 4*
0.8
0.7
0.5
0.5
0.5
20%
0.5
0.4
0.3
0.3
0.3
0.1
0.3
0.2 0.1
0.2
38%
14%
0.6
Hoteli 2*
20%
18%
17%
1.0
25%
31%
26%
28%
1.0
40%
Hoteli 3*
23%
23%
23%
Hoteli 2*
40%
35%
31%
1.1
40%
Hoteli 3*
39%
43%
1.5
31%
prosjeno po
smjetajnoj
jedinici
BROJ ZAPOSLENIH U HOTELIMA

ODABRANIH ZEMALJA
(po smjetajnoj jedinici)
0.2
0%
0.0
Hrvatska
Crna Gora
Austrija
panjolska
Bugarska
U Hrvatskoj je prosjean broj zaposlenih po smjetajnoj

jedinici hotela viih kategorija (5* i 4*) na razini 87% istog
pokazatelja u prosjeku prikazanih zemalja.
U hotelima s 3 i 2* u Hrvatskoj prosjeno je zaposleno 17%
vie zaposlenih po sobi nego u prosjeku ostalih prikazanih
zemalja.
Hrvatska
Crna Gora
Austrija
panjolska
Bugarska
Prosjeni udjel trokova rada u poslovnim prihodima hotela u

Hrvatskoj za 5% je vii u hotelima viih kategorija (5* i 4*)
nego u hotelima istih kategorija u prosjeku ostalih prikazanih
zemalja, a ak 37% vii u odnosu na hotele srednjih i niih
kategorija (3* i 2*) u prosjeku ostalih zemalja.
53
UPUHH i HGK
Crna Gora
panjolska
Bugarska
Hoteli 5*
70%
Austrija
60%
30%
12.4%
20%
10%
46.6%
Hoteli 3*
Hoteli 2*
32.1%
32.5%
28.4%
21.0%
19.2%
15%
31.4%
40%
39.1%
43.1%
41.2%
20%
46.0%
49.0%
25%
50%
Hoteli 4*
59.1%
60.8%
Hrvatska
u%
22.0%
30%
ZAUZETOST KAPACITETA HOTELA

46.3%
SEZONALNOST HOTELSKIH NOENJA

(udio noenja po mjesecima u ukupnim noenjima 2008.)
10%
5%
0%
Hrvatska
0%
10
11
12
Crna Gora
Austrija
panjolska
Bugarska
Napomena: Za Bugarsku je prikazana prosjena zauzetost svih hotelskih kategorija.

Bugarska i Crna Gora imaju najviu razinu sezonalnosti

noenja (79% odnosno 73% ukupnih godinjih noenja
realizira se od lipnja do rujna). Isti pokazatelj u Hrvatskoj
iznosi 66%, u panjolskoj 48% a u Austriji 39%.
Prosjena zauzetost hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj je na

razini 95% od prosjeka zauzetosti hotelskih kapaciteta u
ostalim prikazanim zemljama.
54
UPUHH i HGK
PRISTUP
SAETAK
Trine perspektive
Zakljuak
C. Prijedlozi za unapreenje sektora
55
UPUHH i HGK
Analiza ogranienja i potrebne mjere
/1
Prethodna analiza pokazala je da hotelijerstvo u Hrvatskoj ima nekoliko bitnih ogranienja za ostvarivanje trino-poslovnih potencijala, i
to:
ograniavajui utjecaj uvjeta makroekonomskog okruenja koje ne odgovara uvjetima koji postoje u zemljama turistikim
konkurentima Hrvatskoj
utjecaj opeg pravnog i institucionalnog okvira koji oteava tekue poslovanje sektora i ugroava njegov razvoj.
Osim navedenih eksternih ograniavajuih uvjeta, unutar samog sektora postoji niz podruja koja ograniavaju mogunost efikasnog
upravljanja sektorom.
Posljedica navedenih utjecaja je nedovoljna konkurentnost hotelijerstva i turizma Hrvatske na meunarodnom tritu, na kojem se
realizira veina turistikog prometa.
S druge strane, u razvojnom smislu se hrvatsko hotelijerstvo i turizam suoavaju sa ogranienjima kao to su:
uslijed nepovoljnog ekonomsko-financijskog stanja nemogunost ulaska u ulaganja u nove proizvode
ope stanje hrvatskog gospodarstva i nedostatak proraunskih sredstava za znaajniju razvojnu ulogu drave
nedovoljan broj kadrova u hotelijerstvu i turizmu obrazovanih na meunarodno konkurentan nain.
organizacija upravljanja turistikim sektorom koja ne omoguuje profesionalno upravljanje na klasterskoj razini.
Svi navedeni uvjeti i ogranienja ukazuju da potrebne mjere za unapreenje stanja hotelijerstva i turizma Hrvatske trebaju biti
strukturirane na sljedei nain:
1. Mjere jaanja konkurentnosti hotelijerstva i turizma, usmjerene na ujednaavanje uvjeta poslovanja u odnosu na konkurentske
turistike zemlje te na stvaranje uvjeta za opstanak sektora u kriznim gospodarskim uvjetima
2. Poticajne razvojne mjere usmjerene na stvaranje uvjeta za razvoj u cilju poveanja konkurentnosti hrvatskog hotelijerstva i turizma i
stvaranja osnova da turizam postane generator gospodarskog razvoja Hrvatske, utemeljeno na dugorono odrivom konceptu razvoja
3. Mjere jaanja profesionalnog sustava upravljanja turistikim sektorom s fokusom na osnaivanje karika kao to su obrazovanje
kadrova, organizacijska unapreenja, razvoj turistike infrastrukture i sl.
56
UPUHH i HGK

Postojea situacija
Uvjeti
makroekonomskog
okruenja u Hrvatskoj
ne omoguuju
poslovanje hotelijerstva
na meunarodnom
tritu pod
konkurentskim uvjetima
Eksterni uvjeti ne
omoguuju upravljanje
investicijskim rizicima te
rentabilnost ulaganja u
razvoj hotelijerstva u
Hrvatskoj
/2
to uiniti?
USKLAIVANJE
Oekivani uinci
UVJETA
MAKROOKRUENJA S
ONIME U ZEMLJAMA
TURISTIKIM
KONKURENTIMA
EFIKASNOSTI
POSLOVANJA HOTELIJERSTVA
utjecaj na zapoljavanje
utjecaj na poveanje porezne
osnovice
utjecaj na razvoj srodnih
djelatnosti
HRVATSKOJ
OBLIKOVANJE
POVEANJE
I PRIMJENA
SUSTAVA POTICAJA
RAZVOJ
HOTELIJERSTVA NA
KONKURENTSKIM OSNOVAMA
INVESTIRANJU U
odrivi razvoj sektora
HOTELIJERSTVO I
okvir za rast konkurentnosti
TURIZAM
blagostanje na regionalnoj i
nacionalnoj razini
DJELOTVORNI
Interna efikasnost i
produktivnost sektora
zaostaje za turistikim
industrijama u
konkurentskim
zemljama
STVORITI
UVJETE ZA
MODEL
UPRAVLJANJA TURIZMOM
PROFESIONALNO I
efikasno poslovanje sektora
EFIKASNO UPRAVLJANJE
meunarodna konkurentnost
sektora
SEKTOROM
razvoj turizma kao generatora

gospodarskog rasta Hrvatske
57
UPUHH i HGK

Ogranienje
/3
Potrebne mjere
Nositelj
Ronost
Prio
ritet
USKLAIVANJE UVJETA MAKROEKONOMSKOG OKRUENJA SA ZEMLJAMA TURISTIKIM KONKURENTIMA HRVATSKOJ

(Porezna politika)
Znatno via razina
poreza na dodanu
vrijednost za
hotelijerstvo u
Hrvatskoj u odnosu
na zemlje - turistike
konkurente
Sniavanje vaee selektivne stope poreza na dodanu vrijednost

za ugostiteljske usluge (smjetaj, prehrana i pie) na prosjenu
razinu u zemljama turistikim konkurentima Hrvatskoj. Alternative: a)
uvoenje jedinstvene selektivne stope za sve ugostiteljske usluge
(smjetaj, usluivanje hrane i pia) od 7% (prosjena reducirana
stopa za ugostiteljske usluge u mediteranskim zemljama Europe), ili
b) selektivna stopa od 6% na usluge smjetaja i selektivna stopa od
10% na usluivanje hrane i pia u svim ugostiteljskim objektima.
Ministarstvo
financija
Donoenje mjere u
kratkom roku (do
konca 2010.)
Primjena: vremenski
neograniena
Gratis usluge se u
sustavu poreza na
dodanu vrijednost
tretiraju kao plaene
usluge
Ugostiteljske usluge pruene bez naknade (gratisi) trebaju se u

skladu s posebnim uzancama u ugostiteljstvu tretirati kao popusti koji
ne podlijeu obraunavanju poreza na dodanu vrijednost.
Ministarstvo
financija
Donoenje mjere u
kratkom roku (do
konca 2010.) Primjena:
vremenski
neograniena
Napojnice se u
sustavu poreza na
dodanu vrijednost
tretiraju kao prihod.
Napojnice kod pruanja ugostiteljskih usluga treba izuzeti iz

obveze obrauna poreza na dodanu vrijednost, ime bi se stvorili
uvjeti za izravnu stimulaciju nagraivanja radnika zaposlenh na
izvrnim uslunim poslovnima u ugostiteljstvu. Pritom je potrebno
definirati pravilnik prijave napojnice u okviru rauna.
Ministarstvo
financija
Donoenje mjere u
kratkom roku (do
vremenski
neograniena
Reinvestirana dobit
od poslovanja se
oporezuje jednakom
stopom kao isplaena
dobit.
U cilju stimuliranja ulaganja u razvoj poslovanja i proizvoda u

hotelijerstvu, to je strateki interes Hrvatske, predlae se uvoenje
nulte stope poreza na dobit na iznos reinvestirane dobiti.
Ministarstvo
financija
Donoenje mjere u
kratkom roku (do
vremenski
neograniena
58
UPUHH i HGK

Ogranienje
/4
Potrebne mjere
Nositelj
Ronost
Prio
ritet
USKLAIVANJE UVJETA MAKROEKONOMSKOG OKRUENJA SA ZEMLJAMA TURISTIKIM KONKURENTIMA HRVATSKOJ

(Rastereenje trokova rada i ublaavanje nelikvidnosti)
Ukupni troak rada u
hotelijerstvu Hrvatske
je izuzetno visok u
odnosu na realizirani
prihod hotelijerstva.
Subvencioniranje doprinosa na plae za sezonske radnike u

ugostiteljstvu, pod uvjetom da drutvo za vrijeme trajanja mjere ne
otputa radnike u stalnom radnom odnosu, te da menadment ne
povisuje plae i bonuse. Mjera se predlae s ciljem zatite kvalitete
usluga putem zapoljavanja potrebne sezonske radne snage.
Ministarstvo
gospodarstva, rada i
poduzetnitva
Donoenje mjere u
kratkom roku (do
svibnja 2010.)
Primjena: ogranieno
trajanje (godina dana)
Ukupni troak rada u

hotelijerstvu Hrvatske
je izuzetno visok u
odnosu na realizirani
prihod hotelijerstva.
Kao alternativa prethodnoj mjeri, predlae se da se obveze

hotelijerskih gospodarskih subjekata za poreze i doprinose na
plae koje nastanu u 2010. godini prolongiraju na razdoblje od
dvije godine, odnosno da se otplauju u jednakim mjesenim
obrocima u razdoblju 2011.-2012. Ovo je interventna mjera kriznog
menadmenta.
Ministarstvo
gospodarstva, rada i
poduzetnitva
Donoenje mjere u
kratkom roku (do
svibnja 2010.)
Primjena: ogranieno
trajanje (godina dana)
Gospodarski subjekti
iz hotelijerskog
sektora optereeni su
visokom razinom
nelikvidnosti koja
ugroava obavljanje
redovitih poslovnih
aktivnosti.
Odobravanje novih kredita gospodarskim subjektima iz sektora

hotelijerstva za obrtna sredstva odnosno reprogram kredita,
koritenjem modela financiranja definiranih u Mjerama Vlade RH za
gospodarski oporavak i razvitak (model A). Pritom se za hotelijerska
drutva predlae izmjena dijela kriterija za korisnike mjera koji
definiraju poduzetnike u tekoama i navode rast gubitaka,
smanjenje ukupnog prihoda, rast zaliha, viak kapaciteta, smanjenje
novanih tokova, rast duga, porast trokova kamata i pad ili nulta
neto vrijednost imovine u prethodnih dvanaest mjeseci koji su
prethodili 01. srpnju 2008.. Naime, valja uzeti u obzir sezonski
karakter poslovanja hotelijerstva i s tim povezane negativne trendove
u kretanju navedenih kategorija u prvoj polovici 2008. godine.
Ministarstvo
financija
Donoenje mjere u
kratkom roku (do
travnja 2010.)
Primjena: u skladu sa
trajanjem Mjera Vlade
RH za gospodarski
oporavak i razvitak
HBOR
Poslovne
banke
59
UPUHH i HGK
Analiza ogranienje i potrebne mjere

Ogranienje
/5
Potrebne mjere
Nositelj
Ronost
Prio
ritet
Na srednji rok
POTICAJNE RAZVOJNE MJERE

U Hrvatskoj nije
oblikovano rjeenje
problema vlasnitva
nad turistikim
zemljitem, to
onemoguuje razvoj
turizma.
Osigurati takvo rjeenje vlasnitva nad turistikim zemljitem koje

e se temeljiti na naelima pravinosti, transparentnosti, potivanja
trinih odnosa i jednakopravnosti interesa svih subjekata, koje e
omoguavati dugorono odrivi razvoj turistikog sektora u
Hrvatskoj te okvir za rast na konkurentskim osnovama. U tom
smislu potrebno je uspostaviti upravljaki proces s ukljuivanjem
svih relevantnih subjekata (drava, lokalna zajednica, hotelijerskoturistika trgovaka drutva) u cilju iznalaenja dugorono
prihvatljivog rjeenja u interesu razvoja sektora.
Vlada RH
U Hrvatskoj ne
postoje poticajne
mjere za razvoj novih
hotelskih projekata
(osim malog
poduzetnitva).
Poticaji projekata izgradnje novih hotela i turistikih resorta s

cjelogodinjim poslovanjem, u prvo vrijeme oslanjanjem na Mjere
Vlade RH za gospodarski oporavak i razvitak. Ovisno o trajanju Mjera
za gospodarski oporavak i razvitak, mogue je formirati i Fond za
subvencioniranje (regres) kamata za projekte koji zadovoljavaju
odreene razvojne kriterije.
Vlada RH
U Hrvatskoj postoji
znatna neiskoritena
imovina u dravnom
vlasnitvu s
potencijalima za
turistiko koritenje.
Osnivanje Razvojne agencije za turizam sa sljedeom misijom:

- efikasno upravljanje privatizacijom dravne imovine u turizmu
- pripremanje turistikih zemljita u dravnom vlasnitvu za javne
natjeaje traenja investitora
- osposobljavanje za djelovanje kao profesionalna tipina razvojna
kompanija za upravljanje imovinom
Primjena:
neogranieno trajanje
HBOR
Na kratki i srednji rok

Primjena: ogranieno
trajanje (pet godina)
Vlada RH
Na srednji rok
Primjena: ogranieno
trajanje (pet do sedam
godina)
60
UPUHH i HGK

Ogranienje
/6
Potrebne mjere
Nositelj
Ronost
Prio
ritet
Zapoeti u kratkom
roku
POTICAJNE RAZVOJNE MJERE

U Hrvatskoj postoji
odreeni broj
neprivatiziranih
turistikih trgovakih
drutava koja su
optereena gubicima i
visokom razinom
zaduenosti.
Ukoliko se osnivanju Razvojne agencije za turizam ne pristupi u

kratkom roku, potrebno je preko postojeih institucija (HFP) aktivno
voditi proces dovrenja privatizacije trgovakih drutava u
turizmu na nain da se definiraju razvojno usmjereni kriteriji
odabira kupaca, temeljem obvezujuih razvojno investicijskih
planova, uz odricanje drave od svojih potraivanja u predmetnim
drutvima. Alternativni model je prodaja nekretnina umjesto drutava,
uz obavezu preuzimanja zaposlenih.
Vlada RH
U Hrvatskoj ne postoji
mogunost
upravljanja
investicijskim rizicima
u turizmu temeljem
primjene suvremenih
modela upravljanja
nekretninama u
turistikim resortima.
Omoguiti etairanje u zonama T1 i T2 za podruja u kojima e se

potivati striktno definirani kriteriji za razvoj turistikih resorta
(cjelogodinje poslovanje ili poslovanje od najmanje 10 mjeseci,
proizvod visoke/vie kvalitete, pruanje usluga dodane vrijednosti,
profesionalno upravljanje, integrirano komercijalno poslovanje
turistikog resorta). Cilj ove mjere je omoguiti primjenu suvremenih
modela upravljanja nekretninama u cjelogodinjim turistikim
resortima (npr. sell and leaseback, fractional ownership, condotel,
managed apartments i sl.) te na toj osnovi pokretanje investicijskog
ciklusa u turizmu koji bi bio usmjeren poveanju zaposlenosti i veem
doprinosu turizma bruto domaem proizvodu.
Vlada RH
Na srednji rok
Ministarstvo
zatite okolia,
prostora i
graditeljstva
Primjena:
neogranieno
trajanje
Hotelijerstvo u
Hrvatskoj u vrlo
ogranienoj mjeri
primjenjuje rjeenja
energetske
uinkovitosti.
Oblikovati programe i projekte iz podruja energetske

uinkovitosti za primjenu u hotelijerstvu, te podnijeti prijave za
financiranje ovih projekata iz EU fondova.
Ministarstvo
zatite okolia,
prostora i
graditeljstva
Ministarstvo
turizma
Poduzetnici
Primjena: ogranieno
trajanje (dovriti u
roku dvije godine)
Ministarstvo
turizma
Na srednji rok
Primjena: ogranieno
trajanje (pet godina)
61
UPUHH i HGK

Ogranienje
/7
Potrebne mjere
Nositelj
Ronost
Prio
ritet
STVARANJE UVJETA ZA PROFESIONALNO I EFIKASNO UPRAVLJANJE TURISTIKIM SEKTOROM

U Hrvatskoj je
turistika
infrastruktura
razvijena u znatno
manjoj mjeri nego u
zemljama
konkurencije.
Oblikovanje sustava poticaja projektima izgradnje turistike

infrastrukture (kongresni centri, tematski parkovi, interpretacijski
centri i sl.), temeljem posebnog programa usklaenog izmeu
Ministarstva turizma i upanija.
U hrvatskom
hotelijerstvu i turizmu
nedovoljno se ulae u
obrazovanje i struno
usavravanje kadrova
na meunarodno
konkurentnoj razini.
Oblikovanje programa financijske podrke poduzetnicima u

turizmu za struno usavravanje kadrova, kako izvrnih pozicija
tako i srednjeg menadmenta u hotelijerstvu i turizmu.
Na srednji rok
HBOR
Primjena: ogranieno
trajanje (dovriti plan
i zapoeti primjenu u
roku od godine dana)
Ministarstvo
turizma
upanije
Oblikovanje programa stipendiranja uenicima i studentima

postojeih strunih kola i visokih uilita za praksu u vodeim
svjetskim hotelima, restoranima i turistikim destinacijama.
Potpora programu globalnog obrazovanja za hrvatski turizam,
gdje bi se stimuliralo otpoinjanje programa najboljih globalnih
programa obrazovanja (Cornell, Bocconi i sl.) na teritoriju Hrvatske.
U Hrvatskoj je
destinacijsko
upravljanje turizmom
na regionalnoj razini
organizirano
suboptimalno.
Vlada RH
U cilju stvaranja uvjeta za efikasniji razvoj turistikih proizvoda i

upravljanje procesima prodaje i marketinga hrvatskog turizma,
predlae se formiranje destinacijskih menadment organizacija
na regionalnoj razini (za kljune turistike klastere), sa sljedeim
odgovornostima: a) pozicioniranje regija i izbor kljunih turistikih
projekata, b) definiranje kljunih programa izgradnje konkurentnosti
regija, c) definiranje kljunih prodajnih i marketinkih aktivnosti.
Vlada RH
Na srednji rok
Ministarstvo
znanosti,
obrazovanja i
porta
Primjena:
neogranieno
trajanje
Ministarstvo
turizma
Ministarstvo
turizma
Hrvatska
turistika
zajednica
Na srednji rok
Primjena:
neogranieno
trajanje
62
UPUHH i HGK
KORITENI IZVORI
Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2010.

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske, 2010.
Hrvatska narodna banka, 2010.
FINA, 2010.
Hrvatsko hotelijerstvo 2008., Institut za turizam, Zagreb, sijeanj 2010.
Istraivanje poslovanja hotelijerstva u Hrvatskoj 2009., Horwath Consulting Zagreb, 2010.
Istraivanje o kriznom menadmentu u hotelijerstvu Hrvatske u 2009., Horwath Consulting Zagreb, 2010.
Global Hotel Market Sentiment Survey, Horwath HTL, veljaa 2010.
Baza podataka o investicijama u hotele u Hrvatskoj i Europi, Horwath HTL, 2010.
Baza podataka o poslovanju hotela u Europi, Horwath HTL, 2010.
VAT Rates Applied in the Member States of the European community, European Commission, Taxation and Customs Union, srpanj 2009.
Travel & Tourism Competitiveness Report 2009, World Economic Forum
Travel & tourism Economic Impact - Croatia 2009, WTTC
Travel & Tourism Economic Impact - Spain 2009, WTTC
Travel & Tourism Economic Impact - Bulgaria 2009, WTTC
Travel & Tourism Economic Impact - Montenegro 2009, WTTC
Istraivanje o poslovanju crnogorskog hotelijerstva 2009, Horwath Consulting Zagreb i Fakultet za turizam i hotelijerstvo Bar
UNWTO, 2010.
MMF, 2010.
STR Global, 2010.
Eurostat, 2010.
Statistik Austria, 2009.
Wirschaftskammer Oesterreich, 2009.
Tourismus in Zahlen, Oesterreich, 2009.
HV, 2009.
INE Instituto Nacional de Estadistica, Espana, 2009.
Dravni zavod za statistiku Republike Bugarske, 2009.
63

Analiza Hotelijerstvo Finalno

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Analiza Hotelijerstvo Finalno

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

UPUHH i HGK

Analiza poslovanja hotelijerstva u Hrvatskoj

Zadaci i procedure ............................................................................................................................................................................

AKTUALNO STANJE I PERSPEKTIVE HOTELSKOG SEKTORA U HRVATSKOJ ..........................................................

Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj ...........................................................................................................................................

Poslovno-upravljaki okvir ...............................................................................................................................................................

Financijsko stanje hotelijerstva u Hrvatskoj ......................................................................................................................................

Trine perspektive hotelijerstva u Hrvatskoj ....................................................................................................................................

USPOREDBA S OKRUENJEM ..........................................................................................................................................

Trendovi na meunarodnom hotelskom tritu .................................................................................................................................

Trini okvir za poslovanje hotelijerstva u odabranim zemljama

Usporedba hotelijerstva Hrvatske s hotelijerstvom odabranih zemalja ..........................................................................................

PRIJEDLOG MJERA ZA UNAPREENJE SEKTORA ........................................................................................................

KORITENI IZVORI ................................................................................................................................................................

A. AKTUALNO STANJE I PERSPEKTIVE SEKTORA

C. PRIJEDLOZI ZA UNAPREENJE SEKTORA

U izradi ove Analize primjenjeni su sljedei analitiki

Utemeljenjem Udruge poslodavaca u hotelijerstvu

Turizam i hotelijerstvo su potencijalno najvaniji

Objedinjavanjem interesa poslodavaca u turizmu

Iako se turizam deklarira kao strateki gospodarski

Nadalje, UPUHH je i okvir za internu preobrazbu

Ovaj dokument je izraen s ciljem objektiviziranja

U navedenim uvjetima donosi se ovaj dokument

A. AKTUALNO STANJE I PERSPEKTIVE SEKTORA

C. PRIJEDLOZI ZA UNAPREENJE SEKTORA

Makroekonomsko i poslovno okruenje za poslovanje

Ulaganja usmjerena uglavnom na obnovu postojeih

Nedovreni proces privatizacije hotelijersko-turistikih

Postupno podizanje kvalitete hotelske ponude praeno

Proces stratekog planiranja u turistikom sektoru je

U usporedbi hotelijerstva u Hrvatskoj s onim u

Zauzetost hotelskih kapaciteta u Hrvatskoj na godinoj

U razvijenim turistikim zemljama postoji intitucionalni

Unato postupnom rastu prihoda tijekom nekoliko

Hrvatska ima nepovoljniju strukturu ukupnih turistikih

Zauzetost kapaciteta (postelje)

Izvor: Dravni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 2009.

ograniavajui utjecaj uvjeta makroekonomskog

U cilju ispostave konkurentnog i dugorono odrivog

2. Poticajne razvojne mjere usmjerene na stvaranje

Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj

Hrvatsko hotelijerstvo danas na meunarodnom tritu ne predstavlja dovoljno

A. Aktualno stanje i perspektive sektora

Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj

Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj u znaajnoj mjeri odreuju

Hrvatska je jo uvijek destinacija uglavnom ljetnog turizma (izvan

Hrvatska je preteito destinacija u koju se dolazi cestovnim

Kljuni atributi pozicioniranja: prirodne ljepote (posebice nacionalni

Nerazvijena turistika infrastruktura

Hrvatska je meu prvih 20 destinacija u svijetu po:

kvaliteti prirodnog okruenja

otvorenosti prema turizmu

pristupu pitkoj vodi i sanitarijama

Postati jedna od 5 europskih lifestyle destinacija visoke vrijednosti

Temeljiti razvoj turizma na ouvanju nacionalnih prirodnih i kulturnih

Stvoriti konkurentan i odriv sektor kao jaku polugu gospodarskog

Izgraditi inteligentno poslovno okruenje

Stvoriti dodanu vrijednost za goste

Znaajno podii broj kvalitetnih hotela i resorta u strukturi

diferencijacija i razvoj novih

STVARAJU UVJETE ZA BUDUU

Trini poloaj hotelijerstva u Hrvatskoj