Naziv kolegija: Povijest jezika kao gramatike strukture, dr. sc.

Darija Gabri-Bagari

Analiza Povelje Kulina bana***

1. u prijedlog (od staroslavenskoga prijedloga v)

2. (u) ime (stsl. v im) imenica srednjega roda, vokativ (jednine, staroslavenska nkonsonantska promjena
3. oca (stsl. otca) imenica mukoga roda, genitiv jednine (jo-promjena mukoga roda,
otca<otka-trea palatalizacija)
4. i veznik (jedan od frekventnijih)
5. sina imenica mukoga roda, genitiv jednine, utjecaj glavne o-promjene mukoga roda
(u staroslavenskome u-promjena mukoga roda, G: synu)
6. i - veznik
7. s(ve)tago pridjev odreenoga vida, genitiv jednine mukoga roda (sloeni pridjev?
ima iste osobine koje je imao u staroslavenskome jeziku)
8. duha imenica mukoga roda, genitiv jednine (imenica o-promjene mukoga roda)
9. ja () lina zamjenica, 1. lice jednine, nominativ (u staroslavenskome ova zamjenica
se pie kao az) utjecaj narodnih govora
10. ban imenica mukoga roda, nominativ jednine, o-promjena
11. bosnski pisvojni pridjev, nominativ jednine, odreeni pridjevski vid, muki rod
12. Kulin vlastita imenica, nominativ jednine mukoga roda, o-promjena
13. prisezaju glagol, prezent, 1. lice jednine, e-tip (u staroslavenskome 1. lice jednine
prezenta ima nastavak -)
14. teb lina zamjenica, 2. lice jednine, dativ (N: ty, kao i u staroslavenskome teb = D
jednine, a imali smo i enklitiki oblik te)
15. knee (k()nee) imenica, vokativ jednine mukoga roda, o-promjena (vjerovatno:
stsl. kne); prva palatalizacija
16. Krvau vlastita imenica, vokativ jednine mukoga roda, o-promjena (kao i u stsl.)
17. i - veznik
18. vs - ?
19. g()raam imenica mukoga roda, dativ mnoine muki rod utjecaj a/ja
promjene enskoga roda iz staroslavenskoga jezika??? ili .ak utjecaj dvojine na
mnoinu
20. Dub()rovam prisvojni pridjev, dativ mnoine mukoga roda utjecaj a/ja
promjene enskoga roda iz staroslavenskoga jezika ili ujtcaj dvojine na mnoinu
21. p()ravy opisni pridjev, N jednine mukoga roda, odreeni pridjevski vid
22. prijatel (priatel) imenica, N jedine mukoga roda, stara jo-promjena
23. byti (biti) glagol, infinitiv isti kao u staroslavenskome jeziku
24. vam prisvojna zamjenica, 2. lice mnoine, D mnoine, isti oblik kao i u
staroslavenskome jeziku
25. od - prijedlog
26. sel 27. i - veznik
28. do - prijedlog
29. vka imenica, muki rod, G jednine
30. i - veznik
31. prav pridjev, neodreeni pridjevski vid, A jednine
32. goj imenica, muki rod, A jednine, o/jo-promjena
1

Naziv kolegija: Povijest jezika kao gramatike strukture, dr. sc. Darija Gabri-Bagari

33. drati glagol, infinitiv (javlja se bez otpadanja zavrnoga i)

34. vami zamjenica, pokazna zamjenica, 2. lice mnoine, instrumental
35. pravu pridjev odreenoga vida, A jednine enskoga roda
36. vru imenica, A jednine enskoga roda
37. dokole - prilog
38. sm 1. l. jd., enklitiki oblik pomonog glagola biti, poluglas se nije vokalizirao
39. iv N jd., m.r., pridjev neodreenog vida
40. vsi zamjenica, N mnoine (nije jo dolo do metateze, tj. imamo isto stanje kao i u
stsl.)
41. Dubrovane imenica mukoga roda, N mnoine o-promjene
42. kire odnosna zamjenica
43. hode glagol, prezent 3. lice mnoine (nastalo od stsl. oblika hodt, prezent sa
tematskim vikalom i)
44. po - prijedlog
45. moemu prisvojna zamjenica, L jednine
46. vladaniju imenica, L jednine srednjega roda, utjecaj ja-osnova???
47. trgujuke (trgujue) glagolski prilog sadanji (u starloslavenskome aktivni
particip prezenta? trguju)
48. godje
49. si povratna zamjenica, enklitiki oblik D jednine (isti oblik kao u stsl. jeziku, osim
ovoga, imali smo i puni oblik seb)
50. kto upitno-odnosna zamjenica, zabiljeena bez poluglasa kao u stsl. jeziku kto
51. hoke prezent, 3. lice jednine, u stsl. prezent hoe je pripadao prezentu sa tematskim
vokalom i...
52. krvati infinitiv
53. godj
54. si povratna zamjenica, enklitiki oblik D jednine (isti oblik kao u stsl. jeziku, osim
ovoga, imali smo i puni oblik seb)
55. kto upitno-odnosna zamjenica, zabiljeena bez poluglasa kao u stsl. jeziku kto
56. mine prezent, 3. lice jednine, u stsl. mint
57. pravov pridjev, neodreeni pridjevski vid, I jednine enskoga roda, nastavak ov je
utjecaj u-deklinacije
58. vjrov imenica, enski rod, I jednine enskoga roda, nastavak ov je utjecaj udeklinacije
59. i veznik
60. pravym pridjev, neodreeni pridjevski vid, I jednine srednjega roda
61. srdcem imenica, srednji rod, I jednine, jo-promjena
62. drati infinitiv
63. e veznik (i)
64. bez
65. vsakoe povratna zamjenica
66. zledi imenica, G jednina, enski rod, i-osnova (utjecaj i-osnove)
67. razv
68. to upitno-odnosna zamjenica (u stsl. se pod utjecajem akavskih narodnih govora
javljala i kao to/to)
69. mi lina zamjenica, enklitiki oblik, dativ jednine (ista kao u stsl. jeziku, osim ovoga
oblika, imali smo pune oblike: mn, mn)

Naziv kolegija: Povijest jezika kao gramatike strukture, dr. sc. Darija Gabri-Bagari

70. kto upitno-odnosna zamjenica, N, zabiljeena bez poluglasa koji imamo u stsl.
jeziku: kto
71. da
72. svoev pridjev, neodreeni pridjevski vid, I jednine enskoga roda (utjecaj dativa u osnova mukoga roda)
73. volov imenica, I jednine enskoga roda (utjecaj dativa u-deklinacije mukoga roda)
74. poklon imenica, muki rod, A jednine, o-promjena
75. i veznik
76. da veznik
77. im prisvojna zamjenica, L mnoine, 3. lice,
78. ne bude glagol, odrini oblik prezenta glagola biti, u stsl. je to aktivni particip
prezenta glagola i-tipa: bud
79. od prijedlog
80. moih prisvojni pridjev, G mnoine (isti oblik kao u stsl.)
81. stnikov imenica, G mnoine, mukoga roda u-deklinacija
82. sile imenica, enski rod, G jednine, a-promjena (ovdje imamo utjecaj palatalne na
nepalatalnu osnovu, u stsl je ova imenica u genitivu glasila: sily, a nastavak za
palatalnu osnovu je bio )
83. i veznik
84. dokol vremenski prilog
85. u prijedlog
86. mne lina zamjenica, G jednine (stsl. oblik: mene)
87. budu glagol, 3. lice prezenta mnoine, glagol sa tematskim e-morfemom (razlikuje
se od stsl. oblika: budt
88. dati inifinitiv
89. im zamjenica, enkilitiki oblik, D mnoine
90.
91. sile imenica, enski rod, G jednine, a-promjena (ovdje imamo utjecaj palatalne na
nepalatalnu osnovu, u stsl je ova imenica u genitivu glasila: sily, a nastavak za
palatalnu osnovu je bio )
92. i veznik
93. dokol vremenski prilog
94. u prijedlog
95. mne lina zamjenica, G jednine (stsl. oblik: mene)
96. budu glagol, 3. lice prezenta mnoine, glagol sa tematskim e-morfemom (razlikuje
se od stsl. oblika: budt
97. dati inifinitiv
98. im zamjenica, enkilitiki oblik, D mnoine
99. svt imenica, imenica mukoga roda o-promjena, A jednine (mogua i ipromjena?)
100.
i veznik
101. pomok imenica enskoga roda, A jednine, I-promjena (ista kao i u stsl. jeziku)
102. kakore prilog naina
103. i veznik
104. seb povratna zamjenica, puni oblik, D jednine (isti oblik kao i u stsl. jeziku)
105. kolikore prilog koliine
106. moge glagol, prezent 3. lice jednine, ?
107. bez prijedlog
3

Naziv kolegija: Povijest jezika kao gramatike strukture, dr. sc. Darija Gabri-Bagari

108.vsega
109. zloga opisni pridjev, odreeni pridjevski vid, muki rod, G jednine
110. primysla imenica, muki rod, G jednine mukoga roda, o-promjena
111. tako
112. mi lina zamjenica, D jednine, enklitiki oblik, isti oblik kau u stsl. (osim ovoga
oblika, u stsl. imali smo men
113. B(o)e imenica, muki rod, V jednine, jo-promjena mukoga roda
114. pomagai glagol, imperativ
115. i veznik
116. sie pokazna zamjenica, N jednine
117. s(ve)to opisni pridjev, N jednine, srednji rod
118. evangelie imenica, srednji rod, jo-deklinacija
119. (ja) zamjenica, 1. lice jednine, nominativ (u staroslavenskome ova zamjenica se
pie kao az) utjecaj narodnih govora
120. Radoje vlastita imenica, N jednine mukoga roda, jo-promjena
121. dik imenica, N jednine mukoga roda, o-promjena
122. ban prisvojni pridjev u postpoziciji (sintaktiki nekongrunetni atribut), ?
123. pisah glagol, prvi sigmatski aorist (isti oblik kao u stsl. jeziku)
124. siju pokazna zamjenica, A jednine enskoga roda
125. knigu imenica, enski rod, glavna a-promjena (kod ove imenice je krajnje >uutjecaj narodnih govora)
126. povelov imenica, enski
127. banov imenica, muki rod?
128. od prijedlog
129. rodstva imenica, srednji rod, G jednine, o-promjena
130. H(risto)va vlastita imenica, G jednine, o-promjena mukoga roda
131. tisuka broj, N jednine
132. i - veznik
133. sto broj, N jednine, sauvan poluglas kao i u stsl.
134. os(a)mdeset broj, N jednine
135. i veznik
136. devet broj, N jednine
137. lt imenica, N jednine srednjega roda, o-deklinacija
138. mseca imenica, G jednine srednjega roda, o-deklinacija
139. avgusta imenica, G jednine mukoga roda, o-deklinacija
140. u prijedlog
141. dvadesti broj, A jednine mukoga roda
142. i veznik
143. devety broj, A jednine mukoga roda
144. d(a)n imenica, o-promjena mukoga roda, isti oblik kao u stsl. jeziku
145. usenie
146. glave imenica enskoga roda, a-deklinacija, G jednine (razlikuje se od stsl. oblika:
glavy, ovdje vidimo utjecaj palatalne na nepalatalnu osnovu: du palatalna)
147. Iovana vlastita imenica, G jednine mukoga roda, o-deklinacija
148. Krstitela vlastita imenica, G jednine mukoga roda, o-deklinacija
*** Prema tzv. lenjingradskom izvorniku!

Naziv kolegija: Povijest jezika kao gramatike strukture, dr. sc. Darija Gabri-Bagari