Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 147 SIJEANJ 2013.

NINO RASPUDI
MEDIJI I MUSLIMANI
Izmeu istine i manipulacije
HRVATSKA U EUROPSKOJ UNIJI
Guske u magli ili... magla oko nas
INTERVJU NINO RASPUDI
Sada je vano promijeniti logiku
MEUNARODNA ZAJEDNICA U BiH
Izmeu uspjeha i poraza
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

Journal
PREPORODOV

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
Izdava:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
Preporod
Glavni urednik:
Ismet Isakovi
Redakcija:
Mirza Mei
Sena Kulenovi
Edis Feli
Ajka Tiro Srebrenikovi
Edina Smajlagi
Suradnici:
Avdo Huseinovi (BiH)
Edin Tule (BiH)
Bedrudin Brljavac (BiH)
Senadin LAVI (BiH)
Kemal BALIHODI (BiH)
Helena Anui (Rijeka)
Faris NANI (Zagreb)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)

Adresa:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
Telefon/faks:
+385 (0)1 48 33 635
e-mail:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr
iro-raun:
ZABA 2360000-1101441490
Devizni raun:
SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185
Cijena: 15 kuna
Pretplata:
RH
100 HRK godinje
BiH 30 KM godinje
Svijet 20 E godinje
dIZAJN:
Midhat MULABDI
PRIJELOM:
Dario MOLNAR
Tisak:
mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori,
nisu nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz
Dravnog prorauna Republike Hrvatske
putem Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske
Na naslovnoj stranici:
Nino Raspudi, docent na Filozofskom
fakultetu u Zagreb

SADRAJ
UVODNIK
Izmeu istine i manipulacije........................................................... 3
BONJACI U HRVATSKOJ
Navikao sam na razliitost.............................................................. 4
Veliki interes................................................................................... 6
Od filma do parlaonice................................................................... 7
Zvrk teatar................................................................................. 10
Brojne aktivnosti u 2012............................................................... 11
Neka ti bulbuli pjevaju u mezaru.................................................. 12
HRVATSKA
Bombe i zdravstveni odgoj............................................................ 13
Imamo li svi pravo na dom?.......................................................... 15
KVADRAT NAD HIPOTENUZOM
Guske u magli ili... magla oko nas................................................. 17
INTERVJU NINO RASPUDI
Sada je vano promijeniti logiku................................................... 20
BOSANSKI BAROMETAR
Vlada (jo) nije pala...................................................................... 27
Izmeu uspjeha i poraza............................................................... 29
IZ SVIJETA
Bliskoistona spirala sukoba......................................................... 32
KULTURA
Poljem se vija Hajdar delija........................................................... 35
Medijski odjeci antologije............................................................. 36
Vano je znati i o pobjedama........................................................ 38
PRIE IZ BOSNE
Ukopajte me u mojoj Bosni........................................................... 40
IVJETI ISLAM
Zato muslimani vole i slijede Muhammeda, a.s.? (II).................. 42

UVODNIK

UVODNA RIJE

Izmeu istine i manipulacije

Danima prije pojavljivanja prvog broja najnovijih dnevnih novina
na hrvatskom informativnom prostoru 21. stoljea sa zanimanjem smo gledali TV-reklame koje su nas uvjeravale u dolazak tiskovine koja e biti drugaija od postojeih, vjerodostojnijeg sadraja,
informativnija, analitinija i zanimljivija itateljima, bez utila i senzacionalizma... Drukiji dnevnik, 21. stoljee koje nisu pisane ni za
Milanovia ni za Karamarka nego za mene, Novine koje itam zbog
kvalitete tekstova, Okrenimo se budunosti bili su slogani u promotivnoj kampanji. I zaista, 21. stoljee je osvojilo dio hrvatskog
informativnog prostora, ponudilo odreeno osvjeenje i onda se,
nakon manje od tri mjeseca izlaenja, iznenada ugasilo.
Vie od uzroka neuspjeha jo jednog novinsko-izdavakog pokuaja na tritu informacija (sjetimo se svojevremenog neslavnog gaenja Pukanieve Republike), pripadnike manjinske bonjako-muslimanske zajednice u Hrvatskoj zainteresirao je intervju s muftijom
Azizom Hasanoviem, koji je u 21. stoljeu objavljen u vikend-izdanju na kraju 2012. godine. Bio je to razgovor s povodom, nekoliko
dana nakon Hasanovievog povratka iz Afganistana, gdje je posjetio
hrvatski kontingent vojnika u sklopu Mirovne misije ISAF. Ovom prigodom ne ulazimo u analizu izgovorenih rijei i argumentaciju odreenih postupaka i namjera. Interes (i pogled) prosjenog itatelja i
poznavatelja interijera Zagrebake damije privukle su dvije stvari.
Prva, vrlo zanimljiv i indikativan naslov lanka Hrvatski vojnici u
Afganistanu jedini izuju izme prije ulaska u damiju koji pokazuje
nepotivanje muslimanskih svetinja od strane veine vojnika zaduenih za uspostavu trajnog mira u ovom dijelu svijeta. Na sreu i zadovoljstvo, ne i onih koji dolaze iz Hrvatske. I druga, fotografija na kojoj
je muftija Hasanovi s 20-ak pripadnika Hrvatske vojske.
Fotografija je snimljena ispred dobro poznatog mihraba, nie
okrenute prema Kabi u Mekki, odakle zagrebaki imami predvode
vjernike muslimane u namazu/molitvi. Nije sporan niti tekst ispod
fotografije, iako bi neupuenog mogao odvesti na pogrean trag
da je snimak napravljen u afganistanskom gradu Mazar-i-Shariffu.
Sporni su simboli koji se vide lijevo i desno od mihraba, kojima na
tim lokacijama apsolutno nije mjesto. I povrni poznavatelj Zagrebake damije zna da se u stvarnosti s obje strane mihraba nalaze
okrugle levhe na kojima je arapskim slovima, umjetnikom kaligrafijom, napisana rije Allah. Meutim, novinarskom/grafikom
intervencijom pored mihraba su osvanula dva simbola, najvjerojatnije misije ISAF i Afganistanske vojske.
Logino je pitanje: zato su simboli naknadno namjerno postavljeni informatikim photoshop-zahvatima? Da li se radi o namjernoj provokaciji i/ili manipulaciji, sluajnosti i/ili neznanju, vjerojatno nikada neemo saznati. I povrnom poznavatelju islamske
tradicije dobro je znano da u damijskom molitvenom prostoru
nema nikakvih simbola ili likova (ljudskih ili ivotinjskih), osim kaligrafijom ispisanih imena Uzvienog Stvoritelja i Bojeg poslanika
Muhammeda, a.s., te kuranskih ajeta. Radi se o strogom monoteizamu kod kojega nema mjesta drukijim simbolima, pa tako niti
vojnih organizacija. S druge strane, ako je cilj bila bolja vizualna
atraktivnost prezentiranog intervjua, ona se mogla osigurati i drugaijim lokacijama dvaju simbola na listu novinskog papira, a ne
uvredljivim, provokativnim i blasfeminim poloajem na zidu pored mihraba Zagrebake damije.

SIJEANJ 2013.

Sredinom sijenja 2013. ponovo se aktualizirala pria oko AlQaidine udovice, Bjelovarke Irene Horak, koja je prije nekoliko
godina prela na islam i udala se za Amerikanca Anwara Al-Awlakija, jednog od glavnih operativaca i ideologa zloglasne Al-Qaide.
Veernji list je 17. sijenja objavio opsean tekst na ak etiri
stranice u kome su prezentirani transkripti razgovora izmeu Irene/Amine Horak i danskog CIA-agenta Mortena Storma. etveromjesenoj prepisci, odlasku u Jemen i udaji za jednog od voa AlQaide, prethodila je Irenina poruka na stranici podrke Al-Awlakiju
na Facebooku. Irena, koja je nakon prelaska na islam promijenila
ime u Amina, iskoritena je kao rtveno janje ili udica kako bi CIA, u
napadu bespilotnom letjelicom, ubila Al-Awlakija u Jemenu.
To su neki od (strogo uvanih!) obavjetajnih podataka koji su dospjeli na stranice Veernjaka (kako i zato?). Naravno, najava teksta
je zavrila i na naslovnici tog broja, uz upozoravajue rijei: U Zagrebu
je 10 mudahedina, estorica brae i etiri sestre. Ups da se, u najmanju ruku, zabrine za svoju sigurnost. I osjeti nelagodu kada vidi
neke likove kako u grupama, naroito petkom oko podneva, hrle prema zagrebakom Islamskom centru. Tko su, zapravo, zagrebaki mudahedini (itaj: teroristi), njih desetero, odabrano drutvo? Njih estorica koji nose duge brade, ponekad neto krae hlae, esto posjeuje
damiju? One etiri djevojke/ene s kojima se drue? Jesu li oni lanovi neke spavajue elije koja eka signal za aktivaciju i teroristike
napade? Sa sigurnou moemo rei da takve opasnosti nema.
Meutim, u situaciji kada je ve 10-ak godina, naroito od amerikog 9/11, prosjeni konzument informacija naprosto izbombardiran s islamskom opasnou, saznanje da niti u Zagrebu nije sigurno od mudahedina moe predstavljati zabrinjavajue saznanje. Pogotovu kada analitiar Igor Tabak, u komentaru prezentiranog transkripta, kae i ovo: Sluaj Amina jedna je od rijetkih prilika
da se prisjetimo kako su ovi krajevi imali ozbiljnog doticaja s islamizmom. Malo je poznato da je na prvih 200 stranica izvjetaja koje je dobio Washington o napadu na SAD 11. rujan 2001. Zagreb
najspominjaniji grad jer su upravo u to vrijeme kod nas sjedite
imale brojne humanitarne organizacije povezane s islamizmom.
Zaista, ovakve tvrdnje zasluuju bolju i detaljniju argumentaciju jer
sama konstrukcija objanjenja predstavlja svojevrsnu optunicu. Ni
manje ni vie nego onu koja muslimane u Zagrebu, odnosno Hrvatskoj, povezuje s napadima na New York i Washington! I to zbog
ondanjih humanitarnih organizacija povezanih s islamizmom.
Islamska zajednica u Hrvatskoj svojim angamanom odavno je
prerasla okvire samo vjerske institucije. Angairana je, izmeu
ostaloga, na pripremi hrvatskih vojnika za mirovnu misiju u Afganistanu i otvaranju trita za hrvatske tvrtke i proizvode u arapskomuslimanskim zemljama putem Centra za halal certificiranje. I nedavna posjeta brojne hrvatske privredne delegacije Kataru, ozbiljni
razgovori o znaajnim investicijama u posrnulo hrvatsko gospodarstvo, bili su u reiji Islamske zajednice. O toj injenici, uzgred reeno, u medijima skoro nita nije zabiljeeno
Svojevremeno, prvih godina rata protiv terorizma, koji je
izgleda naa sudbina u narednim desetljeima, bila je u opticaju
ideja o opasnosti od tzv. bijele Al-Qaide. Da li se ponovo aktualizira? Dobro je to ivimo u drutvu u kojem islam nije strano tkivo. q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

DR. SC. SULEJMAN AMDI, UMIROVLJENIK

Navikao sam na razliitost

Pitanje koje mi na poetku razgovora postavlja moj dragi ado,
87-godinji Sulejman amdi, umirovljenik, inae dr. sc. agrarnih
znanosti, a koje ponajbolje govori o ivotnom iskustvu o suglasnosti mojih efova o ovom razgovoru i nije pitanje koje se postavljalo u nekoj mranoj prolosti. Na sreu, za na asopis, za
nae Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske Preporod, ono jest passe! Zato se oputeno, uz aj, preputamo sjeanjima na esto desetljee 20. stoljea kada smo se upoznali u krugu rodbine i ljudi
koje je okupila gradnja nove zagrebake damije, a gdje je gosp.
amdi bio jedan od organizatora.

Teko je privui mlade

Iz jedne sam male, fine bosansko-hercegovake arije Purai,
kod Lukavca, pria o porijeklu svoje odvanosti. kolovanje poinjem u srednjoj koli u Tuzli, a nastavljam u Sarajevu, tamo maturiram.
Jo za vrijeme Drugog svjetskog rata, kada mi je bilo nepunih 15 godina, odlazim iz tog kraja. Upravo sreujem ivotopis iz Sarajeva trae
da napiem neto o Mladim muslimanima slaem konani tekst. Biografski su to podaci, stalno neto nadopunjavam, dodajem.

Dr. sc. Sulejman amdi

cije, pogotovu jer je veina tih mladih dobro situirana. Nemogunosti da borave due vrijeme sa djecom roditelji kupuju darovima.
U takvim okolnostima teko je mlade ljude zainteresirati za dodatni drutveni angaman. Predavanjima se ne postie puno.

Utemeljitelj ste puno toga u ovoj manjinskoj zajednici u Zagrebu. Sjeam se, recimo, tih ezdesetih godina i integracije vas
pripadnika mladomuslimanske grupe intelektualaca, a nakon
odrobijanih godina u KPD Zenica. I priguenog revolta. Okupljali
ste se, snivali o nekoj demokratskijoj Hrvatskoj, o slobodnoj Bosni
i Hercegovini. Rehabilitirani jeste, ali svi ti dani mladost u zatvoru, patnja i ponienje!
Bilo je sve skupa strano! I prolo. Kada sam 1992. godine radio
na osnivanju Bonjake nacionalne zajednice, bio sam predsjednik
Inicijativnog odbora, dobronamjerni su me ljudi pitali zato razgovaram s ljudima koji su do juer bili komunisti? Odgovarao bih
ljudi su. Nikada se ne mogu imati odmah novi ljudi, valja ih
stvarati, a za to treba vremena. ele li raditi, dobro su doli.

Je li dananja iluzija bogatstva virtualna, vie inicirana elektronskim medijima, reklamom nego stvarna? Veina ljudi ne
posjeduju danas bog zna to!
Svi ivimo u gradovima; socijalizam je to svjesno radio, stvarao
je proletere i sad je taj svijet orijentiran urbano! A u gradu se
moe ivjeti jedino od plae i mirovine. To je vrlo skromno u ogromnoj veini.

ime su ti novi ljudi, po Vama, bili motivirani: politikom karijerom, koristima ili stvarnom ljubavlju i svijesti o potrebi ouvanja specifinosti bonjatva? Tolerancija je rasla, Jugoslavija se
otvarala svijetu?
Promijenili su se bili ivotni uvjeti. Tada su se i oni osjetili kao dio
svoga naroda, eljeli su i doprinijeti. Sjeam se jednog sastanka Odbora, traeno je da ja budem predsjednik Bonjake nacionalne zajednice. Bio nam je umro prvi predsjednik, prof. dr. Nedat Paali. Odbio
sam. Razgovarao sam s prof. dr. Muradifom Kulenoviem. Uspostavio
sam telefonski kontakt s njim. Poznavao sam ga povrno, vie kao lijenika svoga sina. Sve je jako dobro prihvatio. Pitao me tada hou li, ako
primi tu dunost, ja biti njegov zamjenik? Odgovorio sam neu. elio
sam da elnitvo preuzmu mlai ljudi. Obeao sam punu potporu.

10 godina robije

Ti valovi nacionalne kohezije pristignu s povijesnim dogaanjima. Trebamo li danas ustrije reformirati i drugaije osmisliti svoj rad?
Vrlo je teko privui mlade. Danas su potpuno drugaije orijentirani, nema onoga to smo mi imali: neto uradi za druge i zadui
ih. Ogromna veina razmilja jedino o tome kako lako doi do pozi-

Kako e se to dalje revolucionirati?

Bogati postaju sve bogatiji, 1% svjetskog stanovnitva raspolae s oko 90% svjetskog bogatstva. To je neodrivo! Po meni, profit
ne smije biti jedini pokreta drutva. A tko i kako e to promijeniti,
ne znam. Rijeit e to oni koji dolaze

Optunica je bila Mladi musliman? Je li i na robiji bilo sovjetskih kruoka?

Psiha se prije formirala sasvim drugaije. Grubo je to rei, ali
danas su to nekakvi korisnosni ljudi. Ne elim proricati zloguku
budunost: bez rada se ne moe ivjeti. Raditi se mor.! Kroz rad
sam postigao to to sam bio i jesam. Uio sam niz zanata u KPD
Zenica, sam se educirao u mnogoemu, nauio i engleski. Napravio
sam kasnije karijeru. Kao mladi musliman izdrao sam vie od 10
godina robije! Roditeljima su vlasti gotovo sve oduzele: zemlju, trgovine. Najstarija se sestra, da bismo preivjeli, morala baviti krojakim poslom. Znam samo za rad, rad, rad Dolaskom na Poljoprivredni fakultet u Zagrebu, krajem estog semestra 25. svibnja
1949. godine, odmah se ukljuujem u nastavu.
U vojsku sam poslan iako sam imao 33 godine i, uz partizanski
sta, odsluio 6 mjeseci u Sinju. Bila je to kasarna u kojoj su sluili
mladii sudbine poput moje. Samo jedan detalj: nekoliko nas je u
krugu kasarne; odskaem jer su mi 33 godine. Poziva me neki bojnik major JNA. Salutiram, pita otkud ja tu? Odgovorim: Drue

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ
majore, sve ete nai u mom dosjeu! Kasnije sam saznao da je bio
ef KOS-a. Vojsku sam sluio samo da izgubim vrijeme.
Depresivno i strano! Studirate u Zagrebu?
Nastavljam studije, ali me na Poljoprivrednom fakultetu vrate
u trei semestar. I postave mi uvjet da poloim ispit koji je na tom
fakultetu najtei - Biokemija! Dekanica je u to vrijeme bila prof. dr.
tampar. Ne znam to ju je motiviralo, ali me zaposlila u svom laboratoriju; nisam ostao dugo, vjerojatno su je upozorili. U ljeto sam
pripremao taj ispit, pitam telefonski za vrijeme polaganja? Pojavim
se ranije pred fakultetskim laboratorijem. Dobro sam se snalazio s
tim strukturnim formulama. Profesor me tada pitao to sam mislio
kada sam doao na taj ispit? Odgovorih: Da uz malo sree mogu
dobiti dobru ocjenu. Vama nije trebala srea, kae. Taj mi je njegov sud i njegova najbolja ocjena omoguila ne samo nastavak studija nego i uspjeno zapoljavanje.
urilo mi se pa sam istodobno i apsolvirao i diplomirao, 10. srpnja 1963. godine. Ponueno mi je asistentsko mjesto, kod jednog
profesora, ali nisam to prihvatio. Sve to priam zbog onog nunog
stalnog rada! Drugo namjetenje, asistentsko, bilo je u Splitu, u
Institutu za jadranske kulture. Proveo sam tamo tri, etiri mjeseca
pa se vratih kod prof. Bria na netom osnovane Poslijediplomske
studije. On mi je osigurao stipendiju u visini inenjerske plae. Zavrio sam taj studij za dvije i pol godine. I prvi u generaciji i obranio
magisterij 1966. godine.
Moja prva supruga, Zlata, poznavala je u Gradskom vodovodu,
gdje je bila zaposlena, enu ovjeka iz Agrarnog instituta. Ispriala joj
je kako imam magisterij. Direktor Instituta tada je bio dr. Stipe uvar.
Upravo su trebali ovjeka mog profila, imali i projekt koji im nije
imao tko raditi. Odradio sam dvije godine, a kako u meuvremenu
dolazi do integracija, dospijevam na fakultet i doktoriram. To znai
raditi! Iako su neki sprijeili moje napredovanje, na fakultetu su
bili korektni. Krajem 1992. godine otiao sam u mirovinu. Nisam elio da za mnom gledaju i govore da neu ustupiti mjesto mlaima.
Bila je to ratna 1992. godina?
Organizirao sam, formirao i vodio predstavnitvo bosanskog
Merhameta u Zagrebu. Ovih dana na tome radim i naao sam izvjetaj kojim ih obavjetavam to smo sve napravili. Spominju se tone robe koju smo poslali u Bosnu i Hercegovinu. Tadanji predsjednik sarajevskog Merhameta bio je rahmetli Edah Beirbegovi, a
uz njega radio je i rahmetli Hilmo erimovi. Trebao im je siguran
most za dopremu potreptina i stalna komunikacija s Bosnom. Sudjelovala je operativno u svemu i moja sadanja supruga Nazifa. Imali smo skladite. O mnogim naim iskustvima i iz zadnjeg rata treba
priati. Ne zato da bi se stvarala nekakva odbojnost prema nekome,
nego radi istine, za one koji dolaze. U Hrvatskoj Bonjaci preteno
lijepo ive, ovo je naa domovina. Ipak, ne smije se ne znati tko si.
Nedugo sam ula od uprave kole u kojoj radim 25 godina da
su neodgojena bosanska djeca!
Da bi se stvorio ovjek, vane su i porodica i kola. Mi smo stizali
u kolu iz porodice. Shvaali smo kolu ozbiljno. Kada sam se vratio
iz partizana ukljuio sam se, kao maturant, u nastavu. U to su vrijeme
bili u modi kruoci ruska izmiljotina, ali efikasna u kojima se
uilo. Bio sam postavljen za nadzornika svih kruoka u razredu. Nitko
se nije bunio, svi su stvarno uili. Maturirao sam u Sarajevu.
Nema osjeaja odgovornosti prema drutvu.
Bonjaci, posebno u Zagrebu, su preorganizirani! esto su mi pred
oima bosanski Hrvati kada o tome mislim, njihov HKD Napredak.
Fond, npr., koji imamo za stipendiranje vrijednih uenika mogao bi

SIJEANJ 2013.

raditi kao Napretkov Prsten. Podupiru veliki broj uenika i studenata. 1996. godine, kada je vrlo teko funkcionirala Bonjaka nacionalna
zajednica, organizirao sam jedan skup intelektualaca Bonjaka i u
uvodnom pozivu pitao treba li nam ta zajednica ili ne? Ako nam treba,
onda se moramo u njoj angairati. U drutvenom radu, po mom iskustvu, teret je uvijek nosilo samo nekoliko ljudi. Ostali su bili samo formalno pokrie. ini mi se jako vaan Fond za stipendiranje.
Koliko se prati rad tih studenata i uenika?
Uglavnom se ne prihvate rada, kada ih se pozove! To je taj dug
koji se ne doivljava kao dug. Vraanje duga mene je i dovelo Bonjakoj nacionalnoj zajednici. Dosta e nam rada jo trebati, nema
potpunog generacijskog razumijevanja.
Mora se nauiti prihvatiti drugog i drugaijeg. Bez toga nee
biti mirnog ivota. Rasli smo u Bosni, u multikulturalnoj i multikonfesionalnoj sredini. Razlike su nam bile navika. Tamo gdje su sredine monolitne kulturom, vjerom drugaiji stre. Veini to ponegdje smeta! Ne znam koliko e Europska unija ivjeti, ali kretanja su tolerantnija.
to osjeate kao bonjatvo; to jest jedan, ali sutinski identitet?
Za mene je bonjatvo osjeaj pripadnosti narodu i zemlji koja
ima dugu povijest. kao to jedna pjesma kae: Sinovi smo Tvrtka i
Kulina bana, Husein kapetana. Dodao bih i brojnih znanih i neznanih istinskih heroja u zadnjem ratu u Bosni i Hercegovini. Jako sam
alostan zbog sadanjeg opeg stanja u Bosni i Hercegovini, nadam
se skorom razrjeenju te situacije.

Plus-varijante
Zanimljiva je bosansko-hercegovaka dijaspora!
Nema pravolinijskih kretanja. Ni u ivotu pojedinca, a kamo li
naroda. Vjerujem da e se nai pametni ljudi koji e utjecati na
ostale da se u Bosni promijeni stanje. Istroena kreativna energija,
nizak standard u Bosni i Hercegovini mogli bi, istina, mijenjati i oni
iz dijaspore. Bonjaka je dijaspora ojaala nakon ovog rata. I to se
tie obrazovanosti, a i kapitalom. Bilo bi jako dobro da se drava
Bosna i Hercegovina svojim iseljenicima ozbiljno pozabavi. Od dijaspore se moe imati samo koristi. Pratim zbivanja meu iseljenicima iz Bosne i Hercegovine kroz Preporod, pokazuje mi to stanje
naeg duha, vidim da se dobar dio naih ljudi koji je vani dobro
snaao, uklopio. Rade kvalificirane, odgovorne poslove. Zavrili su
fakultete, lanovi su i Parlamenat, ukljueni na svim razinama u
politiku. Nauili su jezike, piu na njima, dobivaju i knjievne ugledne nagrade U genetici se to zove plus varijanta oni koji se usude
otii u svijet. Idu hrabri, odvani, sposobni, koji vjeruju u svoje kvalitete. Potrude se da od sebe neto naprave. Bosansko-hercegovaki politiari se trenutano bave, na alost, sami sobom. Mogue
bi trebalo osnovati i posebno Ministarstvo za dijasporu. Odravaju
se kongresi Bonjaka u Americi, postoje koordinacije iseljenika iz
Bosne i Hercegovine u Europi, itd. Mora netko povezati te ljude.
Nije tamo samo ustavna kriza.
Kako ih nagovoriti na povratak?
Foa ili Gorade, posebna su pria; zapravo svaki kraj i grad,
svako naselje u Bosni i Hercegovini. Kako nekome govoriti da se
tamo vrati? Jednom sam prilikom, kada su mi djeca, Selma i Tarik,
bila mala, prelazei foanski most zastao i pokazao im gdje je tisue ljudi poklano. Ispriao im povijesne injenice, barem da to
zapamte: lijepu, ali kroz povijest esto krvavu Drinu. q
Edina SMAJLAGI

BONJACI U HRVATSKOJ

TEAJ TURSKOG JEZIKA U SISKU

Veliki interes
Vijee bonjake nacionalne manjine grada Siska i Vijee bonjake nacionalne manjine Sisako-moslavake upanije, uslijed
rastueg fenomena turskih sapunica, odluilo je pokrenuti teaj
koji bi u graanima osvijestio sve aspekte suvremene turske kulture. Stoga je poetkom godine na inicijativu oba Vijea pokrenut
teaj turskog jezika u Sisku. Teaj se odvija u sklopu programskih
aktivnosti Vijea u 2013. godini te uz visoko sponzorstvo Veleposlanstva Republike Turske u Hrvatskoj. Prema rijeima veleposlanika Buraka zgergina organizacija ovakve vrste jezinih teaja dodatno e ojaati razumijevanje i veze Republike Turske sa regijom.
Sveano otvorenje teaja bilo je 9. sijenja 2013. godine u Domu sisakog Mjesnog odbora Eugen Kvaternik, a otvorenju su
prisustvovali prvi tajnik Veleposlanstva Republike Turske Fatih
Kaya, direktor i profesor Edukativnog centra Sjajna zvijezda, koji
je zaduen za nastavni dio teaja, te predstavnici Vijea bonjake
nacionalne manjine grada Siska.
Teaj je zapoeo u subotu, 12. sijenja 2013. godine, u prostorijama Gradskog vijea bonjake nacionalne manjine u sisakom naselju Caprag (Ulica Andrije Hebranga br. 25). Za provedbu teaja,
koji e trajati naredna etiri mjesec, angairan je Edukativni centar
Sjajna zvijezda iz Zagreba, iji profesori pomau polaznicima u savladavanju sve popularnijeg turskog jezika. Predavanja se odravaju
svake subote u trajanju od tri kolska sata. Teaj trenutno pohaa 30
polaznika, koji su podijeljeni u dvije skupine mlau i stariju. Obje
skupine su vrlo brzo bile popunjene. Trokove teaja za mlau skupinu snose Vijea bonjake nacionalne manjine grada Siska i Sisakomoslavake upanije, dok polaznici starije skupine plaaju jednokratno 250 kuna po osobi za sva etiri mjeseca. Turski jezik predstavlja svojevrsni izazov onome tko ga odlui uiti, no s obzirom na velik
odaziv i brzu popunjenost kvota, vidljivo je da su graani grada Siska
spremni za ovu avanturu. Kroz itanje, pisanje, upoznavanje sa osnovama gramatike i elementarnu konverzaciju polaznici e dobiti temelj na kojemu e kasnije moi graditi svoja daljnja znanja. Sukladno
tome na kraju teaja dobit e i pravovaljani certifikat.
Voditelj teaja i zamjenik predsjednika Vijea bonjake nacionalne manjine grada Siska, Adis Keranovi, naglasio je da postoji mogunost organizacije slinih aktivnosti u budunosti: Ono to veseli
i donosi slatke brige je velika zainteresiranost za nastavak teaja te
formiranje novih grupa. Kao organizatori emo se svakako potruditi
nastaviti sa ovakvim aktivnostima te inicirati pokretanje novih grupa
u skladu sa potrebama i financijskim mogunostima. Miljenje Adisa Keranovia, a time i svih predstavnika Vijea dijele i sami polaznici. Kad sam ula da u Sisku poinje teaj turskog jezika, bila sam vrlo
iznenaena. Meutim, u posljednjih nekoliko godina turske sapunice su nam se veoma pribliile, te se mnogi, kao ni ja, nisu nimalo
dvoumili da se prikljue ovom teaju. Za mene osobno ovo je jedno
izuzetno lijepo iskustvo, te sad s nestrpljenjem oekujem svaki novi
korak u uenju i kretanju kroz turski jezik, rekla je polaznica teaja
Zrinka Hafizovi, inae profesorica hrvatskog jezika i voditeljica Odsjeka za prava nacionalnih manjina grada Siska.
Ovaj teaj polaznicima prua priliku da se upoznaju ne samo sa
turskim jezikom, njegovom gramatikom i vokabularom, ve i kulturom njegovih govornika. Kako turski jezik biljei rastui interes i
potranju, Sisak je odluio svojim sugraanima pribliiti jezik koji

Sveano otvorenje teaja turskog jezika

Uesnici teaja - mlaa grupa

danas imamo prilike svakodnevno sluati. Uiti jezik znai izuavati
sve ono to ga okruuje, a to su njegova kultura, govornici, povijest, umjetnost i njegovi dosezi unutar drugih kultura. Znamo da je
turski jezik ostavio traga u naoj kulturi i jeziku, stoga ne dvojimo
kako e polaznici teaja s lakoom krenuti u njegovo istraivanje.
Mnogo sree polaznicima i zadovoljstvo zbog uspjene suradnje
bonjakih Vijea i Veleposlanstva izrazio je i sam veleposlanik Republike Turske u Hrvatskoj, Nj. E. Burak zgergin: Sa zadovoljstvom
promatram porast interesa za turski jezik u ovoj regiji, ukljuujui odnedavno i Hrvatsku. To je zbog vie razloga popularnosti turskih TVserija i sve veeg ekonomskog i vanjsko politikog uspjeha Turske kao
lidera. Imamo bliske povijesne, kulturne, geografske i socijalne veze sa
ljudima koji ive u ovoj regiji, posebice sa Bonjacima. Zahvaljujui
ovim jakim vezama, meusobno se razumijemo, kako srcem tako i
umom. Meusobno uenje jezika dodatno e ojaati nae razumijevanje i veze meu nama. Stoga smo bili ohrabreni uvi inicijative predstavnika bonjake nacionalne manjine u Sisku, koji su posjetili nae
Veleposlanstvo krajem prolog ljeta, kako bi predstavili svoju ideju i
pitali za nau potporu. Nakon njihova posjeta pitali smo jezini Edukativni centar iz Zagreba 'Sjajna zvijezda' za pomo u toj inicijativi i oni su
rado prihvatili prijedlog. Jedan od mojih kolega osobno je prisustvovao ceremoniji otvorenja teaja turskog jezika poetkom sijenja u Sisku. Ovom prilikom elim estitati predstavnicima bonjake nacionalne manjine na ovoj inicijativi i zahvaliti Edukativnom centru 'Sjajna
zvijezda' na njihovoj podrci. Uvjeren sam da e se naa dobra suradnja s Vijeem bonjake nacionalne manjine kroz kulturne dogaaje
nastaviti i u budunosti. I to je najvanije, polaznicima teaja elimo
uspjeh u njihovim nastojanjima. Baarilar dileriz (Puno sree!) q
Helena MARKOVI

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ

AKTIVNOSTI U ISLAMSKOJ ZAJEEDNICI TIJEKOM SIJENJA 2013. GODINE

Od filma do parlaonice
U okviru ovogodinjih mevludskih sveanosti povodom roenja
Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., od 24. do 27. sijenja 2013., u
Islamskom centru u Zagrebu odrano je nekoliko zanimljivih priredbi: projekcija dokumentarnog filma evko ef. Omerbai, ovjek
vjere i osoba dijaloga, edukativno druenje srednjokolaca iz Zagreba, Ljubljane, Rijeke i Siska (Druga srednjokolska mektepska parlaonica) i Mevlud, na kojemu je kao gost-predava nastupio hafiz Husejn ef. ajlakovi iz Zenice. Osim toga, 24. sijenja u Islamskom
centru u Zagrebu, odran je radni sastanak predstavnika Meihata
Islamske zajednice u Hrvatskoj, Hrvatskog Caritasa i Hrvatskog Crvenog kria na kojem je dogovorena humanitarna akcija s ciljem pomoi sirijskom narodu Jedan kruh i jedan pokriva za narod Sirije.

Dokumentarni film o muftiji Omerbaiu

U okviru Islamske tribine Dr. Sulejman Maovi, u etvrtak
24. sijenja 2013., pretpremijerno je prikazan prvi dio dokumentarnog serijala Islamska zajednica: Ostavtina za budunost u produkciji Hrvatske televizije. U prvom dijelu serijala, 50-minutnom
dokumentarcu pod nazivom evko ef. Omerbai, ovjek vjere i
osoba dijaloga, prezentirana je ostavtina za budunost umirovljenog zagrebakog muftije evke Omerbaia, ovjeka i imama
koji ostavio dubok i neizbrisiv trag ne samo u Islamskoj zajednici,
nego i u cijelom hrvatskom drutvu.
Dokumentarni film su napravili lanovi Religijskog programa
HRT-a: Augustin Bai, novinar i urednik Religijskog programa (scenarista i autor filma), Neven Dianeevi (redatelj), Drako Vrgo
(producent), Monika tengl (suradnica u realizaciji) i Petra Pajdakovi ebek, novinarka i urednica Duhovnih izazova (suradnica u
realizaciji). Pretpremijeri filma, koji e uskoro biti prikazan na Hrvatskoj televiziji, pored imama iz vie hrvatskih gradova, lanova
Sabora i Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, prisustvovali su i
Milan Bandi, zagrebaki gradonaelnik, Franjo Dubrovi, tajnik
Komisije za odnose s vjerskim zajednicama, predstavnici idovske
opine, Katolike i Pravoslavne crkve te veleposlanici i lanovi Veleposlanstava Bosne i Hercegovine i IR Iran u Hrvatskoj.
U uvodnom obraanju muftija dr. Aziz ef. Hasanovi je istaknuo
kako je film nastao s namjerom da se izrazi zahvalnost ovjeku koji
je utemeljio, profilirao i standardizirao Islamsku zajednicu u Hrvatskoj. Naglasio je da je evko ef. Omerbai paradigma muftije, odnosno paradigma prvog ovjeka i onoga to bi svaki lider u bilo kakvoj zajednici ili stranci mogao za sebe poeljeti. Otuda je ponos
svih muslimana u Republici Hrvatskoj. Ali, vano je istai da nije
samo ponos kod muslimana. Taj ponos je iri, jai i bogatiji, jer u
svim susretima i na svim razinama, sa svim strukturama unutar
drutva, obinog puka, institucije i vjerskih zajednica ime evko
ef. Omerbai, muftija zagrebaki je odlije morala i korektiv u
svim moguim situacijama. Stoga mi posebno predstavlja zadovoljstvo da kao njegov nasljednik idem njegovim utabanim stazama.
Ali i da kao njegov nasljednik uvijek promiem tu vrijednost, moralnost, estitost, dostojanstvo i sve ono to moemo kazati da je saeto u jednom imenu koje se zove evko ef. Omerbai, rekao je
Hasanovi. Na kraju se zahvalio cijeloj ekipi i urednitvu TV-emisija

SIJEANJ 2013.

Umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai

Ekumena i Duhovni izazovi, koji su na elu s Augustinom Baiem, kako ree muftija Hasanovi afirmirali multikulturu, multireligioznost i multinacionalnost u Republici Hrvatskoj.
Biranim rijeima prisutnima se obratio i Augustin Bai, scenarista i autor filma, istaknuo je koincidenciju ili sluajnost da se prva
projekcija filma dogaa u zagrebakom Islamskom centru, u noi
roendana Poslanika Muhammeda, a.s. ovjeka ije rijei ve 14
stoljea odzvanjaju cijelom Zemaljskom kuglom, u koje spada i ovaj
na prostor, gdje se stoljeima susreu i ive narodi, kulture i religije. U ovom sluaju mislim na Abrahamsku batinu judaizam, kranstvo i islam. Sve su ove religije ovdje pozvane na toleranciju, na
suivot, ope dobro svih ljudi vjerujuih i nevjerujuih. Jer naprosto
drugog puta nema, kako je pouavao i teolog Tomislav agibuji,
rekao je Bai. Naglasio je da je muftija evko Omerbai ostavio duboki duhovni trag u hrvatskom drutvu i Islamskoj zajednici. Moralni uzori i autoriteti poput efendije Omerbaia uvijek su poeljni.
Stoga ovo nije rastanak ve nastavak suradnje u duhu dijaloga i teolokih rasprava gospodina Omerbaia. Moje poznanstvo s njim see
u sijeanj 1991. godine, kada sam sreo njega i cjelokupnu ekipu, na
elu sa tadanjim glavnim imamom, gospodinom Ceriem, kada smo
u lipnju, izravno vrili prijenos Kurban-bajrama, po prvi put iz ove
zajednice. Od tada do danas neprekidno traje naa suradnja, koja se
pretvorila u prijateljsku i odavno prerasla onu slubenu, rekao je
Augustin Bai. Najavio je da je drugi dio dokumentarnog serijala
Islamska zajednica: Ostavtina za budunost u pripremi, te da e
vjerojatno biti gotov prije otvaranja Islamskog centra u Rijeci.
Nakon uvodnih rijei muftije dr. Aziza ef. Hasanovia i autora
filma Augustina Baia, u prepunoj Kongresnoj dvorani Hadi Salim abi uslijedila je projekcija dokumentarnog filma evko ef.
Omerbai, ovjek vjere i osoba dijaloga. Film poinje uz ilahiju
Dosta mi je Allah moj, u izvedbi enskog zbora Arabeske, a zatim se niu slike i govori tijekom promocije drugog, dopunjenog
izdanja Omerbaieve knjige Islam i muslimani u Hrvatskoj, koja
je odrana 11. studenog 2010. godine. U nastavku filma muftija
Omerbai govori o svom ivotnom i radnom putu od rodne Ustikoline, preko kolovanja u Sarajevu i Libiji, imamskog slubovanja u

BONJACI U HRVATSKOJ
Bosni i Zagrebu, do umirovljenja sredinom lipnja 2012. godine. Izmjenjuju se slike s Europskog natjecanja uaa Kur'ana u Zagrebu,
motivi sa Drine, iz Ustikoline, Foe i Sarajeva, sa sveanosti otvorenja Islamskog centra u Zagrebu, konstituiranja prvog demokratskog Sabora RH, polaganja kamena temeljca za Islamski centar u
Rijeci U filmu o muftiji Omerbaiu govore njegovi dugogodinji
suradnici Ahmet Ikanovi i Mirsad Srebrenikovi, zatim bivi reisul-ulema dr. Mustafa ef. Ceri, profesori Devad Hodi i Zijad Ljevakovi, rahmetli brat Nedad i mnogi drugi. Pored osoba iz bonjako-muslimanskog kulturnog kruga, u filmu se pojavljuju i fra Luka
Markei, sisaki biskup Vlado Koi, prof. dr. Ivan Markei, prof.
dr. Petar Kuzmi, zagrebaki nadbiskup Josip Bozani, rijeki biskup
Ivan Devi i zagrebaki rabin Lucian Moo Prelevi.
Na kraju projekcije prisutnima se obratio i umirovljeni zagrebaki muftija evko ef. Omerbai, koji je istaknuo da je bio protiv
snimanja filma o njemu, drei da tako neto moe predstavljati
hvalu koja ovjeku pojedincu, zapravo ne treba, jer ni jedan ovjek
ne moe uiniti koliko moe zajednica. Ono to me ini sretnim
jeste da sam uistinu imao prave suradnike sa kojima se i moglo
neto uiniti. Posebno sam bio oduevljen i zadovoljan slogom, jer
su u svakom drutvu i vremenu, a pogotovo u ovim tranzicijskim,
glavna obiljeja drutava borbe. Vama, gospodine Augustine, zahvaljujem na uloenom trudu, jer ste dugo putovali kako biste ovo
snimili. Zahvaljujem se i svima vama koji ste o meni lijepo rekli,
makar ima i runog za rei, ali eto ovjek je takav. Naposljetku,
velika mi je ast i to je ovaj film prikazan upravo na dan roenja
Muhammeda, a.s., bile su rijei kojima je iznimnu veer zakljuio
evko Omerbai ovjek vjere i osoba dijaloga.

Humanitarna akcija za narod Sirije

U etvrtak, 24. sijenja 2013., u Islamskom centru u Zagrebu odran je radni sastanak na kojem su sudjelovali zagrebaki muftija dr.
Aziz ef. Hasanovi, predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj, mons. Josip Mrzljak, predsjednik Hrvatskog Caritasa i varadinski biskup, prim. dr. Nenad Javornik, izvrni predsjednik Hrvatskog Crvenog kria, te dr. Jamal Assad, slubeni predstavnik Sirijskog
nacionalnog vijea u RH. Tema sastanka bila je organiziranje humanitarne pomoi za ratom napaeni narod Sirije pod nazivom Jedan
kruh i jedan pokriva za narod Sirije.

Radni sastanak za pomo sirijskom narodu

Nakon sastanka upuena je zajednika izjava za medije u kojoj
se, izmeu ostaloga, kae:
Na sastanku su predstavnici triju organizacija, potaknuti kritinom humanitarnom situacijom u kojoj se nalaze milijuni sirijskih
graana, donijeli odluku o pokretanju zajednike humanitarne akcije za pomo stradalima u sukobu u Siriji. Temeljem informacija o
potrebama na terenu koje su im dostupne preko njihovih mrea

kao i onima s kojima su ih na sastanku upoznali i predstavnici Sirijskoga nacionalnog vijea u Hrvatskoj glede pokretanja akcije hrvatskoj javnosti obraaju se ovim apelom: Jedan kruh i jedan pokriva pomo za narod Sirije!
Hrvatski Caritas, Hrvatski Crveni kri i Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj udrueni u pomoi ratnim stradalnicima u Siriji Jo
su iva u nama sjeanja i jo su bolne rane razaranja i patnji koje
smo u Hrvatskoj pretrpjeli. Rado se i s ljubavlju prisjeamo mnogih
koji su nam tijekom Domovinskog rata pomagali da preivimo, da
se othrvamo oskudici, gladi i osjeaju ostavljenosti. Znali smo da
nismo sami. Uz pomo dobrih ljudi i raznih dobrotvornih organizacija proli smo kroz teko razdoblje i iz njega izali bogatiji za iskustvo blizine i nesebine ljubavi.
Danas smo 'mi' nai susjedi u Siriji. Vie od 60.000 Sirijaca u sukobima je poginulo, a 650.000 je izbjeglo iz zemlje. Mnogo ih je vie, pak,
prognano iz svojih domova te ogroman broj ljudi (vie od dva milijuna)
ovise svakodnevno o hrani i osnovnim ivotnim potreptinama koje
im osiguravaju meunarodne humanitarne organizacije. U mnogim
gradovima infrastruktura je unitena; opskrba elektrinom energijom
ograniena ili nedostatna; brojne bolnice i ambulante unitene ili oteene; stambeni uvjeti u izbjeglikim i prognanikim kampovima nedostojni ovjeka; djeca, ene i mladi izloeni nasilju.
Stoga, zajedno stojimo i danas: Hrvatski Caritas, Hrvatski Crveni
kri i Meihat Islamske zajednice u Hrvatskoj kao organizacije kojima je dobrobit naih blinjih na srcu i pozivamo sve nae hrvatske sugraane kao i sve ljude dobre volje da potrebnima u Siriji
zajedno priteknemo u pomo. Svaka kuna darovana s ljubavlju iz
Hrvatske pretvorit e se u kruh, pokriva, ator, vodu i lijek! Prenijet e jasnu poruku: Niste sami!

Druga srednjokolska mektepska parlaonica

Muallimsko vijee Medlisa Islamske zajednice Zagreb, na elu
s kurra hafizom Azizom ef. Alilijem, glavnim imamom zagrebakim,
organiziralo je Drugu srednjokolsku mektepsku parlaonicu, koja je
odrana u nedjelju 27. sijenja 2013. u Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu. Na Parlaonici su, pored zagrebakih srednjokolaca, sudjelovali su i polaznici srednjokolskog vjeronauka iz
Siska, Ljubljane i Rijeke, te uenici Islamske gimnazije Dr. Ahmeda
Smajlovia iz Zagreba. U radu Druge srednjokolske mektepske
parlaonice sudjelovalo je po osam srednjokolaca iz etiriju Medlisa (Zagreb, Ljubljana, Rijeka i Sisak), kao i etiri uenika koja su
predstavljala Islamsku gimnaziju. Parlaonicu je pratila tzv. porota,
koju su inili dr. med. Gzim Redepi, predsjednik Izvrnog odbora
Medlisa Zagreb i trojica imama pendi ef. Fidani (Ljubljana), Hajrudin ef. Mujkanovi (Rijeka) i Alem ef. Crnki (Sisak).
Odrastanje u suvremenom globaliziranom svijetu, posebice
snalaenje u adolescentskim godinama i jo povrh svega biti pripadnik manjinskog naroda i/ili manjinske vjerske zajednice, veliki
je izazov. Odgovoriti svim suvremenim izazovima i uvati svoj
islamski identitet svakako je za mlade veliki napor. Pri ostvarivanju realizacije Parlaonice, kao vida druenja i poticanja na otvoreno izraavanje stavova i miljenja naih omladinaca, ideja vodilja
muallimima je bila elja za olakavanjem komunikacije srednjokolaca muslimana, koji prolaze kroz najosjetljivije ivotno razdoblje i
koji se nalaze pred brojnim i raznovrsnim izazovima. Parlaonica je
organizirana s ciljem bolje promidbe islama, kao i poveanja nivoa
osposobljenosti vjerouenika da odgovore na pitanja koja im postavljaju njihovi vrnjaci drugih vjeroispovijesti. Svakako, osnovni
cilj je produbljivanje i osnaivanje njihove vjere u Allaha, d.., i

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ

Uesnici Druge srednjokolske mektepske parlaonice

ustrajnost na Pravom putu, sa eljom da upravo takva omladina
ini okosnicu Islamske zajednice u budunosti.
Tema ovogodinje Parlaonice je bila Uloga Islamskog centra u
formiranju identiteta. Ispred zagrebakog Medlisa prisutnima su
se obratili Hanan Nani i Vernes Delali, koji su dali svoje vienje
znaaja Islamskog centra u Zagrebu u oblikovanju njihovih linosti
i identiteta. Omladinci iz Ljubljane i Siska upoznali su prisutne s
idejnim projektima i planovima gradnje Islamskih centara u njihovim gradovima, dok su rijeki srednjokolci prezentirali korisne informacije o dosadanjem tijeku gradnje Islamskog centra u Rijeci.
Sva izlaganja bila su popraena izvrsno pripremljenim govorima i
slikovnim prezentacijama, iz kojih se mogla vidjeti sadrajna multifunkcionalna koncepcija buduih Islamskih centara, kao i znaaj za
muslimane Rijeke, Siska i Ljubljane.
U sklopu Druge srednjokolske mektepske parlaonice odrana su
dva predavanja: Ponaanje adolescenata i rizik od spolno prenosivih bolesti i Uloga Centra za halal certificiranje, nakon kojih su
uslijedile ive i sadrajne rasprave srednjokolaca s predavaima.
Dr. med. Edina Berberovi, s Klinike za enske bolesti i poroaje u Zagrebu, uvodno je naglasila da su spolno prenosive bolesti
one koje imaju znakovitu vjerojatnost irenja meu ljudima zbog
spolnog ponaanja. Prezentirala je nekoliko vrlo zanimljivih i upozoravajuih statistikih podataka: vie od 50% srednjokolskih djevojaka je spolno aktivno; svakog dana u svijetu se izvri oko 126.000
namjernih pobaaja; 36% trudnoa zavrava namjernim pobaajem; 26% djevojaka izmeu 14 i 19 godina ima spolno prenosivu
bolest. Pritom su rizini imbenici prijenosa spolno prenosivih bolesti rano stupanje u spolne odnose, kratko vrijeme od menarhe do
prvog spolnog odnosa, vie partnera, novi partneri, nedosljedna
upotreba prezervativa te alkohol i droge. Dr. Berberovi je naglasila da spolno prenosive bolesti uzrokuju neplodnost. Pritom je posebno objasnila nekoliko najuestalijih: bakterijska vaginoza,
chlamydia trachomatis i zdjelina upalna bolest.
Bacc. san. ing. Aldin Dugonji, rukovoditelj Centra za halal certificiranje u Zagrebu, naglasio je da je uloga prehrane u svakoj religiji
veoma znaajna. Naime, religioznost se u veini religija odraava i
kroz prehranu, pa tako imamo koer u judaizmu, vegetarijanstvo u
hinduizmu i halal u islamu. Zakoni o hrani u islamu baziraju se na
Kur'anu i sunnetu, koji su ujedno i osnova erijata, islamskog zakona.
Pogreno je poimanje halala i ograniavanje samo na prehranu jer
postoji halal kozmetika, halal poslovanje, halal odijevanje, halal komunikacija i halal zarada. Halal prehrana ima kur'ansko utemeljenje
jer o tome govori ak 119 ajeta (u 90 ajeta konzumacija kao dar i
blagodati; u 29 ajeta pobrojane zabrane s obzirom na konzumaciju). Dugonji je naglasio da je islam vjera razuma i preventive te da

SIJEANJ 2013.

svi propisi, pa ak i kazne, imaju odgojnu dimenziju: to jedemo, kako jedemo, kada jedemo, koliko jedemo, s kim jedemo, gdje jedemo
i kako s ostatkom postupamo. Kada je u pitanju kada i gdje jedemo
istaknuto je sljedee: pranje i ienje ruku prije i nakon jela; stavljanje jela na sofru na podu, a ne na stol; za sofrom sjediti podvijenih
nogu, na ispupenom dijelu stopala, ili s ispravljenom desnom nogom, podbacivi podase lijevu nogu; uzimanje hrane i pia desnom
rukom; nije preporueno brzo i halapljivo jesti; nije preporueno jesti previe hladnu ili vrelu hranu te je zabranjeno puhati u posudu s
vrelom hranom; pokueno je piti vodu bez predaha; zabranjeno je
piti vodu ili jesti hranu koja je stajala u nepokrivenom suu; zabranjeno je jesti i piti iz oteenog posua; zabranjeno je jesti i piti iz
zlatnog i srebrenog posua; zahvala Bogu prije i nakon jela. Tijekom
predavanja je prezentiran zanimljiv podatak vezan uz islamsku zabranu bacanja hrane. Naime, u EU se godinje baci 89 milijuna tona
ispravne hrane, a istodobno oko 16 milijuna ljudi ovisi o hrani dobrotvora. Naglaeno je da je u vremenu kada itav svijet govori o proizvodnji zdrave hrane, halal-hrana postala najbolja alternativa dananjoj nezdravoj ishrani. q
Ismet ISAKOVI
Zakljuci Druge srednjokolske mektepske parlaonice

Moemo konstatirati da su planirani ciljevi Parlaonice ostvareni.

Dakle:
1. Promidba vjere, spremnost odgovoriti na suvremena pitanja,
otvoreno izraavanje stavova i miljenja, meusobno upoznavanje i
zbliavanje, poticanje u ustrajnosti na pravom putu... Bonus su informacije koje smo dobili. Svi emo otii zadovoljni novim saznanjima,
ispunjeni pozitivnom energijom i obogaeni lijepim druenjem.
2. Konstatiramo da su pomno odabrane teme uspjele pun pogodak. I ubudue precizirati teme i dati kompetentnim osobama da vode rasprave koji su danas, kao to ste vidjeli, odlino informirali, balansirali, animirali i zakljuivali.
3. Posebno znaajnim smatramo informiranje o Islamskim centrima i konstatacije da nam oni pruaju sigurnost, daju osjeaj pripadnosti i da nas afirmiraju u dravama u kojima smo manjina.
4. Posebno se zahvaljujemo voditeljima, dr. Edini Berberovi, mr. Edini Mei i dipl. ing. Aldinu Dugonjiu, koji su potekli iz mektepskih klupa,
obrazovali se i stavili u slubu islama. Nisu okrenuli lea svojoj zajednici,
nego nesebino dijele svoje znanje i primjer su kako se znanje i uenje
isplati. Oekujemo da ete iz njihova primjera uiti i dosta nauiti.
5. Najljepa slika danas mlada i ozarena lica mladih intelektualaca; slika koja nam nudi spoznaju da imamo na koga raunati; saznanje
da su nai uenici spremni stati pred znaajan auditorij, predstaviti
svoju zajednicu, braniti svoje miljenje, jedni drugima rei i priznati
stvari koje nerijetko nisu spremni priznati ni sami sebi.
6. Neemo zakljuivati u vae ime o sadrajima izlaganja i rasprava, uli ste jedni druge, imajte to na umu.
7. Svi imate domau zadau njegovati poznanstva i prijateljstva nastala danas ovdje, na Drugoj mektepskoj srednjokolskoj parlaonici. q

BONJACI U HRVATSKOJ

S RADOM POEO PREPORODOV DRAMSKI TEATAR ZA DJECU I MLADE

Zvrk teatar
KDBH Preporod je pokrenuo rad Dramskog teatra za djecu i
mlade pod nazivom Zvrk. Voditelj teatra je knjievnik, dramski
umjetnik i pedagog Rusmir Agaevi. Sad emo pobrojati sve one
hajirli poslove koje je Agaevi obavljao. Netko e rei kako se hvalimo to je u Preporodovu ekipu uao ovjek koji je, prije svega,
vrsni pedagog jer beskrajno potuje i voli svako dijete. I ono koje
nema roditelje, i ono musavo, i ono koje ima govorne mane i ono
za kojim se cijeli svijet okree... Ali, kad neiji ivot bude ispunjen
uspjesima i plemenitim radom, o tome se mora, ako ne na sva zvona, a onda bar u odreenim prigodama prozboriti. Tako emo ovog
puta nabrojati samo neka Agaevieva djelovanja.
Rusmir Agaevi je jedan od najizvoenijih dramskih knjievnika u Bosni i Hercegovini, ija su djela prevedena na engleski, slovenaki, albanski, poljski, francuski i turski jezik. Kao redatelj, Agaevi je postavio na scenu 14 kazalinih predstava za odrasle te 23
predstave za djecu. Za voenje djejeg TV serijala Nedeljni zabavnik 1984. (TV BiH) dobio je u Bratislavi svjetsko priznanje za djeje
edukativne programe. U SOS Djejem selu Lekenik voditelj je Malog kazalita bajki. Napisao je sljedee dramske tekstove: Ljudi ko
vozovi 1978. (TV BiH), Teatar solo bez mesa 1980. (Festival MESS-Sarajevo), Labaratorija jaje na oko 1981., Ilhamija 1982.,
Picnic 1986. (Beogradska revija alternativnih malih scena), Dogaanje familije Hadumi 1989. (TV BiH), Kako se ptice u havi
sporazumijevaju 1996., Cokule 1999. (TV BiH), Bezobrazna braa 2004., Astragan 2007., The kateteri 2012. Pie i dramske
tekstove za djecu: U koferu bajka 1984. (TV BiH, Meunarodni
festival djeteta u ibeniku), Pif!!! 1985. (TV BiH, Meunarodni
festival djeteta ibenik), kola od bon-tona 2004., Sladoledna
bajka 2005., Lovake prie 2006., Veliki pilot i mali princ
2006., Vuk iz Rokovaca i Crvenkapica iz Vinkovaca 2007., Lekenika roda bijela 2010., Mljekar i gusla na krovu 2012. ( Meunarodni festival djeteta ibenik). Napisao je i nekoliko tekstova za
lutkarske predstave: Crvenkapin vuk 2005., Mlinarev maak
2005., Tuna Trnoruica 2006., Izgubljena cipelica 2007., Marica i Ivica 2007., Legenda o Ayvaz dedi 2008. Napisao je dva
scenarija za kratke dokumentarno-igrane filmove: Ruke majke Rabije i Pera zvani Fis, kao i dva scenarije za filmove: Dubrovake
grlice i ostale ptice 2002. i Bijeli konvoj za Bosnu 2003. Pie i
scenarije za TV serijale: Haustori i majstori 2005. (FTV BiH) i Foliranti - la Mamma 2011. (FTV BiH). U BiH Agaevi je snimio sljedee filmove: Jezero, Pas i planine glas, Hutovo zlato, Irhana moe mirno da spava, drvo ti je ko ovjek. U Hrvatskoj je snimio dva filma: Bosut bicYkle man i Crni kruh, bijeli konj.
Nakon tri odrane probe s djecom u prostoru KDBH Preporod, u Ulici grada Vukovara 235 u Zagrebu, kako ree na voditelj,
zakotrljao se na Zvrk. Prva proba je bila upriliena prije zimskih
praznika kada su djeca dobila zanimljiv i edukativan tekst Mala
kola bon-tona. Ve na prvom susretu osjetile su se jako dobre
vibracije izmeu djece i Agaevia, koji svojim humorom, primjerenim za svako dijete plijeni njihovu pozornost i zanimanje. Sad je
pauza do 11. sijenja 2013. Nemoj da bi se 'ko enio, a da meni ne
nahaberi, tim rijeima Agaevi je ispratio malu druinu na zimske
praznike. Na drugu probu su dola skoro sva djeca koja su bila i
prvi puta te su ozbiljno shvatila svoju zadau pa su kao ptiice na-

10

Rusmir Agaevi (desno)

Timur Tiro, Ajna Harambai, Mirza Jahi i Iman Jahi

pamet nauili tekst stihovane Male kole bon-tona koja predstavlja poruku i pouku o tome kako se treba kulturno ponaati.
Djeca su podijeljena u dvije grupe, jedni su pozitivni (bijeli), a
drugi su negativni (crni). Grupa ini oko desetak djevojica i djeaka osnovnokolskog uzrasta. Nadamo se da e se grupa u dogledno
vrijeme poveati kako bi Agaevi uprizorio zahtjevniju dramskoscensku predstavu Ayvaz-dedo, koju je napisao prije par godina i
prema kojoj Turska televizija priprema crtani film na kojemu radi
istaknuti animator Berin Tuzli iz Sarajeva.
U periodu od tri mjeseca glumci naeg Zvrka e biti osposobljeni za kratki nastup u trajanju od desetak minuta koji e se moi
igrati u raznim prigodama. Cilj djelovanja teatra Zvrk, po rijeima
Agaevia, je taj da djeca, prije svega, steknu samopouzdanje koje
kod njih biva vidljivo nakon nekoliko mjeseci rada. Dugogodinje
iskustvo rada s djecom, mnogobrojne nagrade za pedagoki i
umjetniki rad, potvruju Agaevieve rijei o pozitivnom uinku
teatra na djecu u izgradnji njihove osobnosti. Zvrk teatar je otvoren za svu djecu jer nema klasinih audicija i posebnih uvjeta, osim
da dijete eli sudjelovati, a nakon toga e svako od njih dobiti svoju
ulogu s kojom e biti zadovoljno. Kroz rad u teatru, djeca e se
educirati na njima primjeren nain, bez velikih pria koje ponekad
umaraju i odrasle. Na taj nain e biti pripremljeni za sloenije kazaline predstave, ali i za one raznorazne ivotne igrokaze i igrarije
koje su zahtjevnije od ovih prvih. Sretno mali Zvrkovci! q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI

PREPORODOV JOURNAL 147

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA IZDAVAKO-INFORMATIVNE DJELATNOSTI KDBH PREPOROD U SISKU

Brojne aktivnosti u 2012.

U petak, 25. sijenja 2013., u Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac u sisakom naselju Caprag Sredinjoj knjinici Bonjaka u Hrvatskoj, odrana je priredba na kojoj je predstavljena izdavako-informativna djelatnost KDBH Preporod u 2012. godini.
Brojne aktivnosti u prethodnoj godini predstavili su Senad Nani,
predsjednik Preporoda, Ajka Tiro Srebrenikovi, knjievnica i tajnica Drutva, Sead Begovi, pjesnik, knjievnik, knjievni kritiar i
glavni urednik Behara, Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala i Amina Nani, autorica Preporodove knjige Manjine u pravu.
Na promociji je naglaeno da je tijekom 2012. godine u nakladi
KDBH Preporod tiskano ak pet knjiga: Zato tone Venecija Ervina Jahia, Begovi su pali na tjeme Filipa Mursela Begovia,
Manjine u pravu Amine Nani te Islam na Balkanu i Historijski
putopis kroz Bosnu i Hercegovinu Edina Urjana Kukavice. Osim
nabrojanih knjiga, na promociji su predstavljene jo dvije Kad
zora razrjeuje strah Filipa Mursela Begovia i Multimonolog
Senada Nania koje su tiskane izmeu dvaju Preporodovih gostovanja u Sisku.
Behar, dvomjeseni asopis za kulturu i drutvena pitanja, i
Preporodov Journal, drutveno-politiki mjesenik, panoramski
su predstavili glavni urednici Sead Begovi i Ismet Isakovi. Oni su
naglasili da je tijekom prethodne 2012. godine dolo do znaajnih
promjena u asopisima grafika i sadrajna osvjeenja, nove rubrike, kolumne i suradnici. Djelomino promijenjenim konceptom i
redizajnom se eljelo to vie pribliiti itateljima, napraviti dodatni iskorak na vizualnoj atraktivnosti, irini urednike koncepcije,
sadrajnoj aktualnosti i zanimljivosti.
Na prvom Preporodom gostovanju u Sisku u 2013. godini prisutnim Sianima je prezentirano nekoliko posebno zanimljivih novosti. Naime, redakcija Preporodovog Journala je u proteklom
periodu dodatno ojaana s troje suradnika vezanih uz ovaj grad.
Sarajlija Midhat Mulabdi, grafiki dizajner koji odnedavno ivi i radi u Sisku, osmiljava atraktivne korice Journala (naslovnicu i zadnju stranicu), a vrlo je zasluan i za znaajne vizualne promjene
loga asopisa i knjinog bloka. Za Journal odnedavno pie aktivistkinja na polju ouvanja ljudskih prava mr. sc. Emina Buinki, programska koordinatorica Documente Centra za suoavanje s
prolou, inae roena Sianka i unuka najstarijeg sisakog dematlije Zufera Buinkia. Takoer, redakciji se pridruila i Helena
Markovi, studentica tree godine turkologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, koja ivi u Komarevu, mjestu nadomak Siska.
Osim toga, posebna zanimljivost vezana je uz knjigu mr. sc. Senada
Nania Multimonolog u kojoj se, izmeu ostaloga, nalazi i njegovo idejno rjeenje Islamskog centra u Sisku, koje je bilo prezentirano Ocjenjivakoj komisiji na natjeaju odranom 2009. godine. U
tekstu pod nazivom Capraki zlatni hipar na 20-ak stranica, s
brojnim slikama i arhitektonskim nacrtima, prezentirana je Nanieva vizija koncepta sisakog Islamskog centra organizacija prostora, konstrukcija i smjetaj graevine na estici, prometna povezanost i hortikulturno ureenje.
Prvo Preporodovo predstavljanje izdavako-informativne djelatnosti u 2013. ujedno je bila i prva promocija knjige Manjine u
pravu, autorice Amine Nani, magistre prava koja je pet godina

SIJEANJ 2013.

Sead Begovi, Ajka Tiro Srebrenikovi, Amina Nani,

Ismet Isakovi i Senad Nani
bila lanica redakcije Preporodovog Journala. Knjiga s podnaslovom Ustavnopravni poloaj nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Bonjake je svojevrstan prirunik
o aktualnom manjinskom zakonodavstvu u Hrvatskoj. U njoj je autorica sistematizirala dosadanje hrvatsko zakonodavstvo i radove
o toj temi te im dodala i vlastita razmiljanja. Pritom je potpuno
uspjela u namjeri da pripadnicima bonjake, ali i ostalih nacionalnih manjina, olaka snalaenje u umi manjinske legislative. Na
promociji je naglaeno da su Bonjaci vjerojatno najpodesniji predmet istraivanja u okviru teme ustavnopravnog poloaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj. Kroz mijene njihovog poloaja, od nepriznatosti i poricanja do afirmacije i uvaavanja, odraavaju se sva
lutanja i dileme "ustavotvorca" i zakonodavca, desnih i lijevih dravnih politika, u odnosu na pojedinana i kolektivna prava pripadnika nacionalnih manjina.
Autorica Amina Nani je vie govorila o segmentu zapoljavanja
pripadnika nacionalnih manjina. Istaknula je da pojam prednost pri
zapoljavanju i nije nikakva prednost jer pripadnik nacionalne manjine pri zapoljavanju mora ispuniti sve uvjete koji su definirani
natjeajem i tek se onda ima pravo pozvati na svoju manjinsku
poziciju. Zabrinjavajue je da su tijekom 2012. godine u Dravnoj
upravi, gdje se pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo pozvati
na svoju pripadnost manjinskoj zajednici, od 600 otputenih zaposlenika ak 300 pripadnici manjina. To je alarmantan podatak koji
dokazuje da se unato proklamiranom zapoljavanju pripadnika
manjina dogaa otputanje. To naglaavam upravo ovdje, u Sisku,
gdje je ekonomska i gospodarska situacija iznimno teka, rekla je
Nani. Posebno je ukazala na poglavlje u knjizi Manjine u pravu,
koje prije nije bilo obraivano niti u lancima niti udbenicima. U
njemu objanjava nain na koji se pripadnici nacionalnih manjina
mogu pozvati na svoj manjinski status, kome se mogu aliti i koji su
podzakonski propisi. Naglasila je injenicu da se manjinci na Sveuilitima u RH ne mogu pozivati na svoju pripadnost manjini, zatim u
tvrtkama koje su veinski u dravnom vlasnitvu, kao npr. u HEP-u i
drugdje. Pozivanje na manjinsku pripadnost vrijedi samo za Dravnu upravu, upravna tijela u jedinicama lokalne i regionalne samouprave te za pravosudna tijela. Naizgled mi smo dobili puno prava, ali
kad se to sve svede u realne okvire i nije tako puno. Pogotovo
uzevi u obzir nove tendencije, zakljuila je Amina Nani. q
Ismet ISAKOVI

11

BONJACI U HRVATSKOJ

IN MEMORIAM: MELIHA ORO (1953.- 2013.)

Neka ti bulbuli pjevaju u mezaru

U utorak, 29. sijenja 2013. godine, na Ahiret je preselila dugogodinja lanica enskog pjevakog zbora Bulbuli, Meliha Oro
(1953.), roena eno. Kratka i opaka bolest, kojoj se nije mogla
suprotstaviti, bila jaa od vedrine Melihinog duha i beskrajne volje
za ivotom. Bolest je uzela sve Melihine ispjevane i neispjevane
pjesme, sve sretne trenutke provedene u Preporodu, u Ilici 35, a
kasnije u Vukovarskoj 235.
Ali, smrt nije uzela duu. Otila je u osvit proljea, onda kad promrzle dubrave osjete blagi drhtaj povjetarca koji krene samouvjereno razvijati usnule listove, a okopnjeli snjezi srameljivo se pou
povlaiti s proplanka kako bi svoje prijestolje predali prvim ljubicama. Tako svake godine pjesma umiranja i novog raanja krene u
krug, a dua onih kojih vie nema progovori iz svakog cvijela i daka
vjetra, kad bulbul ptica krilom zatreperi, a nakon toga se sve pretvori u slutnju beskrajnih titraja due onih koji e tek biti. To neto u
nama, to to zovemo duom, a koja se otkinula od beskraja Nebeskog, i od beskaraja Dobrote i Ljubavi kao darak Milosti bi naim poetkom i krajem, smjetenom negdje u prsima, srcu ili Umu, svejedno gdje, samo to malo neega to vidjeti niije oko nikad umjelo nije,
osim Onoga koji ivot stvara, bi zalogom za ovaj i budui ivot.
Tek kad se tijelo preda zemlji, materija materiji taj maleni dio
neega to zovemo duom koji je od nebesa otrgnut postaje slobodan i lebdi za svagda beskrajem, stvorenim od Milosti Svevinjeg. A
najvea istina, vea od bilo koje zemaljske pravde i pravinosti je
ona da kabur iskopan u tekoj ilovai eka svakog Bojeg roba. Svaki od naih konanih ivota samo je mali korak u susretu s Vremenom, kojim se i Svemogui u Kur'anu kune: Tako mi vremena svaki je ovjek na gubitku, osim onih koji vjeruju i dobra djela ine...
Ljudsko vrijeme kakvo ga znamo tamo ne postoji, moda je u pitanju Vjenost koja je opet u vlasti Onoga tko je stvorio i vremenost i
bezvremenost (Vjenost). I ne ponese nitko nita sa sobom, osim
dobrih i loih djela. A u konanici, kad se raun ovozemaljski bude

svodio, Allahova Milost je toliko velika da prata grijehe koje je ovjek prema Njemu poinili, osim onih koje ovjek poini prema
drugom ovjeku.
Melihi, tog pomalo sumornog petka, 1. veljae 2013., kad ju je
zemlja primala k sebi i kad su latice rua namoene suzama zbog
preranog rastanka otkliznule u vjenost skupa s ljubiastim pokrovom, svi su oprostili. Sunce se nije tog sumornog petka pojavilo, kao
da je sve utonulo u trenu nestajanja, ali... Ovo nije zbogom jer ureeni rastanak i bez naeg htijenja obeava i sastanak, zar ne? (Sergej Jesenjin). Pored Melihinih Bulbulica i Bulbula, na zadnjem oprotaju bio je i zaljubljenik u sevdalinku i u Bulbule, azim Asovi.
Melihina djeca, rodbina, prijatelji, susjedi, poznanici eljeli su tog
prohladnog petka samo jedno, da uspomena na vedru, uvijek nasmijanu Melihu koja je beskrajno voljela ivot nikad ne padne u zaborav.
Midheta Ibrahimpai je u ime svih lanica enskog pjevakog
zbora Bulbuli, koji djeluje pri KDBH Preporod, proitala vrlo
emotivno oprotajno pismo: S dunajaluka i poesmo... Pa zar prva
Ti izmeu nas? Ti, uvijek vesela, sva prpona, koja niti jednom rijei,
nijednom gestom nikada nisi pokazala da te neto titi, mori?! Takve
emo te se sjeati i hvala ti za to. Biti e s nama u prvom redu, kao
jedna od najstarijih lanica po stau, biti e s nama i kada budemo,
kako si znala rei, dobro papale. Draga Meliha, neka ti dragi Allah
podari mir, lahka ti zemljica bila, a bulbuli ti u Denetu pjevali.
Svaka od lanica Bulbula bila je vidno potresena iznenadnim odlaskom drage osobe, zauene kako se u mjesec dana sve dogodilo.
Imam koji je klanjao denazu, Halid ef. Doli je rekao kako smrt
ne postoji, samo postoji prelazak iz jednog loeg svijeta u drugi koji je bolji. Zato muslimani ne kau da je netko umro, nego je preselio. Zamolio je ef. Doli Svemogueg da obitelji Melihe Oro podari
sabura, a da njenoj dui podari mir, nadajui se da e ju Allah, d..,
uvesti u Dennet. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI

enski pjevaki zbor Bulbuli (rahmetli Meliha Oro, prva lijevo)

12

PREPORODOV JOURNAL 147

hrvatska

U HRVATSKOJ EKSPLOZIVNA ATMOSFERA

Bombe i zdravstveni odgoj

Hrvatska e, usprkos nekim skeptinim najavama zbog mogue
slovenske blokade, kako sada stvari stoje, ipak 1. srpnja 2013. postati lanica EU. Hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusi i
njezin slovenski kolega Karl Erjavec u sijenju su intenzivirali pregovore koji bi u veljai mogli uroditi kompromisom oko Ljubljanske
banke. Taj emo dio podrobnije popratiti u slijedeem broju Journala, a u ovom emo broju napraviti pregled zbivanja vezanih za
novi kolski predmet koje je uvelo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta - Zdravstveni odgoj.
Velika se buka digla oko toga, Katolika crkva je snano napala
ministra eljka Jovanovia, a u pomo im je dola i amerika znanstvenica Judith Reisman. Najprije je na jednoj tribini pod nazivom
Jovanoviev zakon o spolnom odgoju u kolama je poguban profesor moralne teologije Valentin Pozai, pomoni zagrebaki biskup, aktualnu vlast proglasio komunistikom i pozvao na novu
Oluju kojom e ih pravi Hrvati svrgnuti. Pod krinkom zdravstvenog odgoja namee se program indoktrinacije ideologije homoseksualizma, erotizacije i seksualizacije djece od najmlae dobi.
Kao da zaboravljaju da je Bog stvorio Adama i Evu, ne Adama i Stevu. Sve je to sa svojim partijskim drugovima isplanirao ministar
zdravlja i bolesti, rekao je Pozai. On je, zapravo, najmanje govorio o zdravstvenom odgoju u kolama, a tribinu je iskoristio kao
platformu za obraun s mrskim komunistima. I nacizam je na
vlast doao putem demokratskih izbora. No, onda su zlorabei legitimitet zaveli diktaturu. Treba li uope upozoravati na slinost s
dananjim komunistima?, izjavio je Pozai okirajui liberalniju
javnost i podiui temperaturu u slijedeim danima.
Cijeli niz uvreda uputio je na raun eljka Jovanovia, nazvavi ga
drugom ministrom. Prema Pozaiu, Jovanovi iri netrpeljivost i
koristi svoj mandat za nametanje vlastitih miljenja i stavova te ne
doputa mogunost izbora. Jovanovi ponavlja iste bedastoe i ne
pogleda se u ogledalo savjesti. Ova vlast ve nas je uvela u ekonomsko smee, a sada nas eli uvesti i u moralni kaos, kae Pozai, kojemu je sve to je naveo posluilo kao lagvort za tvrdnju da Hrvatskoj treba nova 'Oluja' i nova lustracija. Svi mi ovdje okupljeni smo
u povorci naih slavnih generala Ante Gotovine i Mladena Markaa.
Mi smo za hrvatsku dravu, dravu ponosa, asti i dostojanstva, kazao je Pozai, koji nije propustio ni dovesti u pitanje legitimnost aktualne vlasti. Na izbore je, tvrdi Pozai, izalo 45% biraa, a od toga
su 30% glasali za komuniste. Izborni zakon je takav da im doputa
pobjedu. A tko ih je birao? Preputanje odgovornosti drugima je zloin. to moemo napraviti? Neka nam primjer budu branitelji Gotovine i Markaa, koji prije presude nisu posustajali. Kada se narod
organizira, onda e im pristupiti i kardinali i biskupi, kazao je Pozai.

Bozani ne uje dobro?

Prije sjednice Vlade RH odrane 24. sijenja ministar Jovanovi i
ministar branitelja Predrag Fred Mati odgovorili su biskupima. Jovanovi je kazao kako je Hrvatskoj potrebna oluja mozgova, ali da
mnogima koji napadaju Vladu upravo mozak nedostaje. Mati je kazao kako samo eka da Bozani pone s oltara vikati: Ne ujem dobro! Hrvatskoj je zaista potrebna oluja, ali oluja mozgova u kojima

SIJEANJ 2013.

Kardinal Josip Bozani i pomoni zagrebaki biskup Valentin Pozai

Ministar obrazovanja eljko Jovanovi

nije bitno kojeg ste roda, kojeg ste spola, koje ste stranake i vjerske
pripadnosti. Bitno je samo da imate mozak. ini mi se da mnogima
koji napadaju ovu Vladu to nedostaje, istaknuo je Jovanovi. Tko
kae da nisam za dijalog?, odvratio je ministar na pitanje zato ne
razgovara s predstavnicima Crkve. Ja sam za dijalog s ljudima koji
otvorenog srca, istih ruku i dobrih namjera pristupaju dijalogu. Ako
ire lae, dezinformacije i neistine, s njima nema dijaloga. Ja od predstavnika Hrvatske biskupske konferencije oekujem da se prvo cijeloj hrvatskoj javnosti ispriaju za lai, dezinformacije i neistine koje
su irili u svojim letcima, a zatim da se ispriaju meni i mojoj obitelji
zbog uvreda zbog kojih moja obitelj pati, rekao je Jovanovi.
Na poruke pomonog biskupa zagrebakog da nam treba nova
Oluja osvrnuo se i ministar branitelja Fred Mati. To je vana stvar
u Hrvatskoj. Vidite, mene zamaraju s nekakvim dvostrukim mirovinama koje primaju nai deki i ja sada moram oko toga brinuti. A ustvari
mi je sada najvaniji posao da osmislim izgled medalje 'Oluja 2' i piem
prijedloge predsjedniku za generalske inove Rebiu i Pozaiu. To su
jako bitne stvari, treba sruiti ovu narodnu vlast i ukloniti peronosporu
i predlaem da signal sa oltara biskupa Bozania bude: ne ujem dobro, ne ujem dobro. To neka bude znak, kazao je Mati.

13

hrvatska
A premijer Milanovi apelirao je na ministre neto kasnije da ne
komentiraju zdravstveni odgoj. Molim vas, sve redom, prije svega, ministra znanosti, onda i ostale da se maknemo od ove teme
zdravstvenog odgoja i da ne odgovaramo na provokacije jer ovo ne
prestaje i postaje jako runo, rekao je Milanovi i poruio: Apeliram na vas ministre da vie ne komentirate zdravstveni odgoj. Radimo svoj posao i vjerujemo kako se radi o pravoj stvari.

Ameriko pojaanje Crkvi i HDZ-u

Ulje na vatru dodala je i amerika znanstvenica Judith Reisman
koja je svoje prvo predavanje odrala na Fakultetu politikih znanosti
u Zagrebu i nije se proslavila. Njene ideje o povezanosti homoseksualnosti i nacizma, tetnom utjecaju pornografije, spolnom odgoju te
banalizacija holokausta nisu naile na plodno tlo, pa je predavaica na
kraju bila ta kojoj su studenti odrali lekciju. Reisman se pred pametnim i kritikim pitanjima studenata FPZ-a nije snala pa im se obraala
s visoka i poniavala ih, to je isprovociralo i reakciju dekana Fakulteta,
profesora Nenada Zakoeka, koji joj je nediplomatski odbrusio da su
ovi studenti roeni 90-ih godina prolog stoljea te da nisu mogli biti
indoktrinirani komunizmom, ve jedino od strane Katolike crkve.
Nakon ove tribine Reisman se trebala suoiti s jednim od autora
kolske knjige o zdravstvenom odgoju, hrvatskim znanstvenikom
Aleksandrom tulhoferom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ona
ga je optuila da je radei na toj knjizi suraivao sa dr. Sandfordom
kojeg je optuila za pedofiliju. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
porta reagiralo je na te optube. Optuba koju je juer u debati s
profesorom Aleksandrom tulhoferom izrekla gospoa Judith Reisman imala je za cilj naruiti znanstveni ugled i vjerodostojnost sugovornika, a posredno time i Kurikulum zdravstvenog odgoja iji je jedan od autora i prof. dr. sc. Aleksandar tulhofer. Dr. Sandfort, s kojim je tulhofer 2005. godine uredio knjigu o seksualnosti u postkomunistikim drutvima, zaposlen je na Sveuilitu Columbia u New
Yorku, gdje radi kao Profesor klinikih sociomedicinskih znanosti na
Odjelu za psihijatriju i istraiva u Centru za istraivanja HIV/AIDS-a.
Profesor Sandfort je u razdoblju 2002.-2003. bio predsjednik Meunarodne akademije za seksoloka istraivanja, najprestinijeg udruenja strunjaka koji se bave istraivanjima seksualnosti. Ako gospoa Reisman ima saznanja koja profesor tulhofer nema, duna ih je
prijaviti nadlenim organima u SAD. U suprotnom je rije o kleveti,
odgovoreno joj je iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
Atmosfera je bila toliko uarena da se na kraju ta tribina nije ni
odrala, to je moda bila i najbolja odluka u takvoj situaciji. No
Reisman nije stala jer je od strane HDZ-a bila pozvana i u Hrvatski
sabor. Tamo ju je doekao Davor Stier koji ju je vrlo srdano pozdravio kazavi joj: Neki tamo lani liberali su vas eljeli zabraniti u
Saboru! Ali, eto, tu ste, pobijedila je sloboda govora, dobrodoli.
Stier se ispriao to su je napali u Hrvatskoj, no ona je kazala kako
je zadovoljna prijemom, a da su oni koji su je napadali pojedinci.
Naroito alim to ste doivjeli lanu optubu za antisemitizam.
Ovih dana bili ste izvrgnuti napadima jedne silne i zastraujue
kampanje verbalnog nasilja i primitivizma, istaknuo je Stier.
Reisman je ponovila tezu da e spolni odgoj izazvati kontraefekt
u Hrvatskoj, koja je, tvrdi, na dnu ljestvice to se tie broja maloljetnikih trudnoa. U predavanju koje je trajalo neto vie od pola
sata Reisman je, izmeu ostalog, ustvrdila kako e se uvoenjem
zdravstvenog odgoja poveati broj oboljelih od spolnih bolesti te
da e biti vie maloljetnikih pobaaja. Pokrenete li ovaj program,
vidjet ete, obeajem vam, porast spolnih bolesti i broja pobaaja
kod djece, njihovo esto mijenjanje seksualnih partnera jer djeca
su djeca, rade ono to vide, tako odrastaju, istaknula je Reisman.

14

Aleksandar tulhofer i Judith Reisman

Nakon to je zavrila predavanje, obratili su joj se HDZ-ovi zastupnici s pitanjima. Prvi su bili Stier i Jandrokovi koji su joj se zahvalili, pri emu je Jandrokovi naveo kako lijevi radikali, tzv. demokrati reagiraju jer im se konzervativna opcija otro usprotivila i
pokazala da nee dopustiti uvoenje neega ovakvoga u kole.

Bombe iz obijesti?
Drugi problem koji je uznemirio javnost bile su tri eksplozije u
Zagrebu. Za dvije eksplozije u zagrebakim naseljima, pruge u Gajnicama i kod autobusne stanice na aleji Bologna u Stenjevcu osumnjien je i uhapen Vojislav Blaevi (53). Dravno odvjetnitvo pokualo ga je ispitati u bolnici Sestara milosrdnica, no branio se utnjom, a nakon ispitivanja kombijem je prebaen na upanijski sud
gdje je zakazano roite.
Blaevi je uhapen jer mu je eksplozivna naprava eksplodirala
u lice, pa su u policiji odmah posumnjali da je on poinitelj. etvorica policajaca vodili su Blaevia na nosilima prema kombiju, na
njegovom licu i ruci vidljive su bile ozljede od eksplozije. Taman
kad je uznemirena javnost pomislila da je poinitelj uhapen te da
nema govora o terorizmu, nekoliko dana kasnije, na Trgu bana Jelaia u 2:25 sati ujutro, desila se i trea eksplozija. No brzom istragom dolo se do saznanja da su ovu eksploziju izazvali est osoba s
podruja ibenika. Petorica su iz Vodica Tomislav Strikoman, brat
vatrogasca poginulog u Kornatskoj tragediji i lan mladei HDZ-a,
Tomislav Duvnjak, sin poznatog poduzetnika Ante Duvnjaka, vlasnika graevinske tvrtke Vodice i najvee uljare u Hrvatskoj, te
Bla Birin, Ivan Tubi i Domagoj prljan. Otac ovog potonjeg 59-godinji Ivan prljan mladiima je nabavio eksploziv, a radi se o vlasniku graevinske tvrtke Iveks iz Vodica.
Vijest da su upravo mladii iz Vodica u srijedu bacili eksplozivnu
napravu na Trgu bana Jelaia okirala je njihove sugraane, koji govore da je rije o zlatnoj mladei, mladiima koji su dobro situirani,
zavrili su studije, u kasnim su 20-im ili ranim 30-im godinama ivota
te im nije jasno to ih je moglo nagnati na takav in zbog kojega je
netko mogao i stradati. Policija ovaj sluaj ne dovodi u vezu sa prethodne dvije eksplozije u Zagrebu za koje je osumnjien Vojislav Blaevi. Motiv napada je obijest, suluda ideja pojedinaca, koji zbog
lagodnog ivota nisu znali to da rade, pa su se uputali u ovakve
akcije. Poslije eksplozije formiran je bio tim sa zadatkom da u naredna 24 sata pronae poinioce. Ve smo sutradan znali tko su oni, a
namjerno nismo davali vie informacija kako ne bi istraga bila ugroena, izjavio je naelnik Policijske uprave Zagreb Goran Burui.
No, za sada nije utvren motiv Vojislava Blaevia. q
Edis FELI

PREPORODOV JOURNAL 147

hrvatska

AZIL KAO LJUDSKO PRAVO

Imamo li svi pravo na dom?

Ne u mom dvoritu
Nije prvi puta da ujemo negodovanja lokalnog stanovnitva
povodom smjetanja traitelja azila u njihovo mjesto. Prije gotovo
osam godina, kada je Hrvatska postala odredinom zemljom veeg
broja izbjeglih i protjeranih, namjera Ministarstva unutarnjih poslova bila je izgraditi kompleks za prihvat i smjetaj traitelja azila u
Stubiku Slatinu. Lokalni mjetani glasno su se pobunili doavi ak
u jednu od politikih emisija javne televizije koja im je posluila kao
prostor iskazivanja dubokih predrasuda i stereotipa, iracionalnih
strahova pa i govora mrnje. Moglo se uti da su traitelji azila kriminalci, prenosioci bolesti, udni ljudi koji su nam doli oteti poslove. Doivljaj ovakve duboke uglavnom neopravdane prijetnje, vien je u svijetu vie puta. Vidjeli smo ga u slinoj situaciji u Velikoj
Britaniji prije vie godina, a relativno nedavno i u Francuskoj spram
naseljavanja Roma i podizanja romskih naselja. Poznat kao NIMBY
(Not in my backyard), ovaj fenomen odnosi se spram izbjeglica otprilike kao da se dijelovi dvorita i naselja lokalnog stanovnitva
spremaju pretvoriti u odlagalita opasnog otpada koja ugroavaju
njihove ivote. Nisu li svi ljudi upravo ljudi?
Zagrebako naselje Dugave i grad Kutina u posljednje su vrijeme mjesta na kojima se, uslijed poveane fluktuacije ljudi iz dalekih
i bliih podneblja, uju negodovanja i glasne reakcije: Meni ne
smetaju. Nek' me ne diraju, neu ni ja njih1. / Nemam nita protiv
njih, ali nisam ni za da ostanu. / Doli su zbog posla. Jo e prije
dobiti posao nego ti i ja. Doi e jeftinija radna snaga, sigurno e
nae plae pasti. / Ovako izgledaju dosta uredno, ali tamo di stanuju ba i nisu tako uredni. / Nije nikome ugodno. Tko ima kerku,
malo je neugodno. Nelagodno se osjeam, ne znam s kim posla
imam. / On proda enu da bi doao u Hrvatsku, da bi ovdje mogao
kupiti dvije. / Priaju nekim svojim udnim jezikom. Sjede u parku,
icaju novce. / Po meni bi ih trebalo, ne protjerati, nego lagano
deportirati. / Mi emo izumrijeti brzo. Oni e sve prevladati. Mijeat e se brakovi. Svaki rot dolazi k nama. / Ne moe nas 320 ui u
autobus ako ima mjesta za 100. / Mijenjaju se. Dolaze novi, nemam
pojma di ove furaju. / Jasenovac ne radi, tak' da ne znam kam' idu
s njima.
Rei ovako neto, ne trepnuvi, hladnoga pogleda i osmijeha na
licu, asocira na opasne nacionalistike i faistike retorike koje su
svijet promijenile prije 50-ak godina i trajno utjecale na ljudske ivote. Ovo su rijei ksenofobije i rasizma, rijei i ponaanja koja vode u duboke podjele i nasilje. Pomisao da ivim u blizini osoba koje
se ovako odnose prema osobama druge boje koe, drugaijih jezika i vjeroispovijesti, vie me plai od pomisli da e ovdje stotine
ljudi moda pronai sigurniji dom i biti mi konkurencija na tritu
rada. Jo vie me plai pomisao da je hladno lice ljudskosti prevladalo suosjeajnost i solidarnost, iskaz pomoi i podrke izbjeglima,
grupama ljudi koji su ostali bez iega, a u neizvjesnosti doekuju
svaki sljedei dan. Takvi sasvim sigurno svoj dom nisu napustili zato
jer su eljeli, nego zato jer su bili prisiljeni.
Provocirani tunjavom nekolicine traitelja azila u zagrebakom naselju Dugave, Jutarnji list2 je nedavno objavio lanak: Ne
moe se u Dugavama otvarati azil a da graane nitko o tome nije

SIJEANJ 2013.

Azilanti u Kutini
pitao - Nismo rasisti, ali nije ugodno. Ti ljudi tumaraju bez cilja i
gledaju nae cure. Gradsko je vijee Grada Kutine, uslijed slinog
problema (radilo se o nekoliko zabiljeenih krai hrane u supermarketu) reagiralo zajedno sa dijelom stanovnika koji su pozivali
na prosvjed protiv Prihvatilita za traitelje azila. Jedna od stanovnica Kutine izjavljuje: Azilanti su postali gospodari Kutine i teko je
to vie mirno promatrati. Kutina je mali grad i, to mislite, kada njih
stotinjak doe istovremeno u disko, pedesetak na bazen, kada ih
stotinu zaposjedne sva slobodna mjesta u kafiima u centru, tko je
glavni, tko im se od domaih usudi bilo to prigovoriti.
Zar je doista mogue u dobu u kojemu ivimo, u zemlji koja je
sama iskusila izbjeglitvo i prognanstvo, rat i nesigurnost, nasilje
svih razmjera, ali i iji su ljudi dom pronali izvan njezinih granica
ne tako davno u povijesti, ove ljude smatrati preprekom za mir, sigurnost, kvalitetan ivot, smatrati da u naim naseljima i gradovima nema dovoljno mjesta za sve razliitosti? Treba li itko od nas
tko eli kupiti stan u nekom naselju, prvo provjeriti sa svim stanovnicima odgovarali im naa boja koe, visina, obrazovna kvalifikacija
ili pak vjeroispovijest. Pitamo li se zato je netko ukrao hranu, je li
to bilo zbog obijesti ili moda gladi!? Tumaraju li ljudi besciljno kada imaju siguran ivot i perspektivu? Tuemo li se u blagostanju ili
oskudici? Koliko mirno spavamo znajui da u nekom izbjeglikom
kampu pored nas pet osoba dijeli jedan madrac i deku usred hladne, cie zime?

Nove izbjeglice, poznato iskustvo

U vrijeme ratova u bivoj Jugoslaviji u Hrvatsku je doao velik
broj izbjeglica, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, a kasnije i Makedonije, pored mnogobrojne raseljenosti, odnosno prognanika iz
okupiranih, razruenih i ugroenih dijelova Hrvatske. Visok je broj
hrvatskih graana koji su napustili Hrvatsku i postali izbjeglicama u
drugim zemljama, od Austrije i Njemake, preko Sjedinjenih Amerikih Drava do Australije i Novog Zelanda. Hrvatska je u posljednjih vie od 50 godina, zemlja koja biljei stalnu emigraciju, odnosno iseljavanja i to uglavnom zbog politikih razloga. Sve zemlje
bive Jugoslavije biljee relativno visoku stopu iseljavanja, zbog
ekonomskih i politikih razloga, a najvea je brojka dosegnuta
upravo ratovima 90-ih godina prologa stoljea.
Krajem 90-ih godina, pratei svjetsku globalnu migracijsku ritmiku, odnosno arita sukoba, njihove eskalacije, politiko nasilje

15

hrvatska
i prijeteu ekonomsku, ali i ekoloku ugroenost mnogih svjetskih
podruja, u Hrvatsku (i okolne zemlje) poinju sve vie dolaziti
izbjeglice iz azijskih i afrikih zemalja uz stalan rast stanovnika zemalja bive Jugoslavije u potrazi za boljim ivotnim uvjetima. 1997.
godine po prvi su puta izbjeglice iz dalekih zemalja u Hrvatskoj traile azil, a do danas azil je trailo vie od 3.200 osoba.3 Traitelji
azila u Hrvatsku putuju na razne naine, a esto skriveni u kamionima i vlakovima, u brodovima bez hrane i vode, oskudne odjee i
praznih ruku. Dok su se ranije na ovakva opasna putovanja u eljenu sigurnost odvaili uglavnom mlai, pokretniji mukarci bez obitelji, u posljednje vrijeme primjetan je dolazak sve veeg broja enskih osoba (tzv. feminizacija migracija), obitelji s maloljetnom djecom i to zahtijeva posebnu panju djece bez pratnje roditelja ili
skrbnika.
Od 2004. godine, od kada je Zakon o azilu stupio na snagu, najvei broj zahtjeva za azil upuen je od strane izbjeglih iz Afganistana, Somalije, Irana, Pakistana, Palestine, Alira, Sirije, ali i iz Srbije i
sa Kosova. Ima i onih iz Iraka, Indije, Turske, Bangladea, Bosne i
Hercegovine, Makedonije i drugih zemalja. U Hrvatsku dolaze
izbjegli iz gotovo stotinu zemalja svijeta. Zatitu drave uspjeli su
ostvariti rijetki, ukupno 80 osoba. 50 izbjeglih uglavnom iz Afganistana, Ruske Federacije i Turske dobili su azil, a 30 osoba uglavnom
iz Afganistana, Sirije, Gruzije i Pakistana supsidijarnu zatitu.
Azil je zatita koju Republika Hrvatska prua onim izbjeglicama
koji mogu dokazati osnovani strah od proganjanja, i to na osnovu
njihove rase, vjere, dravljanstva/nacionalnosti, pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini ili politikoga miljenja. Supsidijarnu zatitu dobivaju one izbjeglice koje ne ispunjavaju u cijelosti uvjete za
odobrenje azila i to kada postoje opravdani razlozi da e po povratku u zemlju podrijetla biti izloena trpljenju ozbiljne nepravde
prijetnji smrtnom kaznom ili smaknuem, muenjem, neovjenim
ili poniavajuim postupanjem ili kanjavanjem te individualnom
prijetnjom ivotu zbog proizvoljnog nasilja u situacijama meunarodnog ili unutarnjeg oruanog sukoba.4
Veina osoba koje su izbjegle islamske su vjeroispovijesti, govore raznovrsnim jezicima i svjedoe bogatstvu civilizacije i svjetske kulture. Za razliku od uvrijeenog miljenja, traitelji azila nisu
kriminalci, prenosioci bolesti, kradljivci tuih stvari i zaposlenja.
Traitelji azila su ljudi. Ljudi koji trae sigurnost i dom, osobe koje
tragaju za sreom i blagostanjem.
Prema Zakonu o azilu, svi traitelji azila imaju pravo na boravak, smjetaj i odgovarajue materijalne uvjete. Tijekom trajanja
postupka (zahtjev za azil, odnosno utoite) smjeteni su u Prihvatilite za traitelje azila i to na jednu od tri lokacije: u bivoj zgradi
policijske uprave na gotovo samom ulazu na autoput u gradu Kutini, u zagrebakom naselju Dugave u hotelu Porin te u puleanskom naselju Valbandon kamo su uglavnom smjetene obitelji s
djecom. U Prihvatilitu imaju tri obroka dnevno i temeljne materijalne i humanitarne uvjete za koje se brinu Hrvatski crveni kri i
Ministarstvo unutarnjih poslova. Osigurana im je i zdravstvena zatita, a djeca imaju pravo na osnovno i srednje kolovanje s primjerima uspjenog ukljuivanja djece sa slinih jezinih podruja i neto oteanim ukljuivanjima djece iz daljih zemalja koje nemaju
jezinih slinosti. Poduka hrvatskoga jezika uglavnom im nije osigurana na odgovarajui nain, stoga istu provodi Centar za mirovne
studije5 putem svojih volontera posljednjih nekoliko godina, jedan
put na tjedan. Traitelji azila imaju pravo i na besplatnu pravna pomo koju im osiguravaju Hrvatski pravni centar i UNHCR. Sloboda
vjeroispovijesti zajamena im je Zakonom, a Prihvatilite u Kutini
ima i posebnu prostoriju za molitvu. Zakonom im je zajameno i

16

pravo rada nakon godinu dana boravka, no naalost ne postoje pozitivni primjeri koji bi ukazali na ostvarivanje ovoga prava u Hrvatskoj.
Svi imamo pravo na ivot i slobodu te ljudsko dostojanstvo, ali
i na vladavinu prava i solidarnost. Konvencija o statusu izbjeglica iz
1951. temelj je suvremenog izbjeglikog prava. Opa deklaracija o
pravima ovjeka iz 1948. jami Svatko pred progonom ima pravo
traiti i dobiti utoite u drugim zemljama.6 Meunarodni pakt o
graanskim i politikim pravima iz 1966. garantira zatitu od muenja i okrutnog, neovjenog i poniavajueg postupanja7, te da je
svatko slobodan napustiti bilo koju zemlju, ukljuujui vlastitu8.
Brojni dodatni meunarodni mehanizmi tite ljudska prava izbjeglica poput Konvencije UN-a protiv muenja i okrutnog, neovjenog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja iz 1984. godine
koja definira zabranu vraanja u dravu gdje bi osoba bila muena9. Stoga je Republika Hrvatska pravno i moralno obavezna pruiti zatitu osoba u zbjegu i osigurati puno potovanje non-refoulment principa, odnosno potovati naelo zabrane protjerivanja i
prisilnog vraanja izbjeglica na granice ili teritorij gdje su im ivot ili
sloboda ugroeni.
Svaki ovjek ima moralnu obvezu prema drugom ovjeku odnositi se ravnopravno i bez predrasuda. To je jednako tako temelj zatite ljudskih prava. To je jedina garancija da e naa ljudska prava
biti potovana danas i sutra. Na kraju krajeva, ljudi su samo - ljudi!
Biljeke:
1
Reenice su preuzete iz reportae Tko su oni? koju je snimio Fade-IN u okviru
programa BITI DRUGAJI identiteti, predrasude i nasilje (edukacijski program
2012.)
2
lanak Davora Butorca, objavljen u Jutarnjem listu 7.2.2013.
3
Prema podacima UNHCR-a, od 2004. do 2012. godine, azil je zatrailo 3.228 osoba.
4
Definicije su prenesene iz Zakona o azilu.
5
Vie o aktivnostima Centra za mirovne studije www.cms.hr
6
lanak 14. Ope Deklaracije
7
lanak 7. Meunarodnog pakta
8
lanak 12. Meunarodnog pakta
9
lanak 3. Konvencije q

Emina BUINKI

PREPORODOV JOURNAL 147

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

PRED KAPIJOM UENOG PARADISA

Guske u magli ili... magla oko nas

Sa zakanjelim paljenjem, osniva i prvi lider Hrvatske seljake
(jedno vrijeme i republikanske) stranke, inae politiki prevrtljivac par
excellence, Stjepan Radi prozvao je hrvatske lanove tzv. Jugoslavenskog odbora u Londonu, ali i posebno, lanove ondanjeg Hrvatskog
sabora da su, nakon jednostranog proglaenja prekida svih politikih i
pravnih veza s Austro-ugarskom monarhijom, poput gusaka u magli
uetali u Kraljevinu SHS, pod ezlom srpske dinastije Karaorevia. S
pravom, naravno, jer je tada, u vremenu raspada tri carstva, bilo i drugih rjeenja, iako su Ante Trumbi, a posebno Frano Supilo tvrdili kako
su zapravo bili izigrani i dovedeni pred svren in. Moda i jesu jer je
jedina neoteena imperija u Prvom svjetskom ratu, ona britanska
krojila mapu novog poretka, sluei se, meu ostalima, i slavenskim
nacionalizmima i transnacionalizmima, ehoslovakim i jugoslavenskim, a posebno ruskim. Jugoslavenski, ali ne unitaristiki nastrojen
Supilo, naputa Odbor, vodi izgubljene bitke pozivima vapijueg iz pustinje i na koncu, umire u jednoj londonskoj ludnici u predveerje Krfske deklaracije i hrvatskog pristanka na podinjavanje srpskoj dinastiji.

Kretava vabila
Odlazak, zapravo ulazak hrvatskih politikih gusaka (ili gusana) u
maglu jedne pijane noi 1918. kako je kasnije pisao Krlea zavrio je
73 godine poslije izlaskom iz propale, druge, socijalistike, Jugoslavije s bojnim pokliem istoga Radia Hrvatska puka na hrvatskom
ramenu, a hrvatska lisnica u hrvatskom depu. Dodue, jedan od
korifeja toga politikog i pravnoga egzodusa, jedno vrijeme ak i ministar obrane, bivi oficir OZNA-e, ime odan, onu je Radievu maarsku rije puka, pretvorio u hrvatsku i moderniju strojnicu, ali je
smisao ostao isti. Jedan od mamaca u magli izgubljenih gusana i
gusaka, umjesto pie koja se inae koristi pri lovu na te hajvane,
bile su i evropske, kasnije proirene, imenovane euroatlantske integracije kojima ih se vabilo da kretanje usmjere u drugom pravcu.
No, na prelazu iz osamdesetih i devedesete godine prologa stoljea, stvarno se inilo da je tadanja Evropska zajednica dobar i poeljan okvir politikog, ali ne samo politikog pozicioniranja Hrvatske, pa i drugih zemalja disoluirajue federativne zajednice. Padom
Berlinskog zida 1989. i raspadom Varavskog pakta koji je nastao kao
Staljinov odgovor formiranju NATO vojne alijanse za obranu zemalja
slobodnog svijeta, inilo se da e doi do loginije preraspodjele
moi, dokidanja NATO pakta i kolektivne obrambene politike, proirene Europske zajednice ili zajednikog europskog doma kako su to
jednom formulirali njemaki kancelar ponovnog ujedinjenja, Helmut
Kohl i posljednji generalni sekretar Komunistike partije Sovjetskog
saveza, Mihail Sergejevi Gorbaov. Kolektivna obrambena politika
europske zajednice prvo je svedena na Zapadnoeuropsku uniju, znai samo drave lanice zajednice, NATO pakt se, mimo i usprkos stavovima Rusije i nekih njezinih saveznica poeo iriti na istok i nametati kao jedino obrambeno, a kasnije e se pokazati, zapravo agresivno rjeenje, ne za zatitu evropskih zemalja, ve za vojne intervencije izvan toga podruja, protiv novog, a neuhvatljivog neprijatelja
globalne civilizacije islamskog radikalizma. Napokon, Zapadnoeuropska unija umrla je kao nedonoe dirigiranih ratova na Balkanu
koji su NATO ustoliili za jedinog vojnog arbitra i odrivo rjeenje
sukoba, bez obzira koji su im uzroci.

SIJEANJ 2013.

Europska je zajednica kako su je definirali Schuman, De Gasperi i Adenauer promijenila svoje lice, postala je slabo funkcionirajuom unijom pod vlau financijskih mogula i danas pred naim oima grca u bolovima teko izljeive bolesti koju su poput virusa donijeli ti isti moguli. Slika postsocijalistikog Paradisa postala je mutnom reprodukcijom koja je previe poela podsjeati na ve vieno, sirotinjsko, uruavajue. Vabila za guske, te milozvune pie
utavih zvukova navodno besplatnog novca koji u nezamislivim
hrpama lei u evropskim trezorima i samo eka da bude darovan
nama te utee u krvotok krhkih, privatiziranih, a zapravo opustoenih ekonomija zemalja u postsocijalistikoj tranziciji, sve su slabija,
kretavija i manje uvjerljiva, osim politikoj eliti koja uporno ponavlja mantru ukljuivanja u neizbjene i nune integracije, ba kako su to inili Trumbi, Metrovi... i saborski zastupnici jedne pijane decembarske noi 1918. godine.
No, ima jedna sitna razlika. Tih godina na hrvatskoj su sceni
postojali politiari i javni poslenici koji su se otvoreno suprotstavljali prevladavajuoj paradigmi, upozoravali na posljedice preputanja Hrvatsko-srpske koalicije Svetozaru Pribieviu, odnosno
srpskom premijeru Paiu, naglaavali pogubnost nesustavno promiljenih integracija, posebno u vremenu velike krize. Danas takvih
nema, a ako ih ima predstavljaju potpunu politiku marginu do
mjere da se katkada ini kako ih proizvodi ista elita da bi ih, priglupe kakvi jesu, zajedno s njihovim pseudoargumentima, kompromitirala i tako efikasno uguila svaku misleu opoziciju prevladavajuoj politikoj paradigmi.

Lisabonski i Vidovdanski ustav

Stvarno, u kakvu to uniju, integraciju ulazimo, sada 1. jula 2013.
Ljeta Gospodnjeg? to to oekujemo, a to realno moemo dobiti?
Ili izgubiti. Poinjemo plaati visoku lanarinu toga, kako mu tepaju
elitnoga kluba, a osim koktel partija i to sve reduciranije ponude,
svedene na plastine ae i kanapee u sve natrpanijim predvorjima
i salama, moda neemo niti vidjeti.
Saeci agencijskih vijesti do 13. veljae 2013. nisu nimalo ohrabrujui. Recesija u eurozoni dodatno se produbila u posljednjem
kvartalu prole godine, pokazuju slubeni podaci. Gospodarstvo 17
zemalja u kojima je slubena valuta euro smanjilo se za 0,6%, odnosno mnogo vie nego to su strunjaci predvidjeli. Radi se o najveem padu od poetka 2009. godine, a ujedno se prvi puta u povijesti dogodilo da je kroz cijelu godinu zabiljeena kontrakcija gos-

17

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

podarstva. Vijesti o produbljivanju recesije u eurozoni stigle su
odmah nakon neoekivanih podataka o padu proizvodnje u Njemakoj, Francuskoj i Italiji. Vijest o padu BDP-a utjecala je i na
svjetske burze, na kojima je euro naglo oslabio u odnosu na ameriki dolar. Radi se o zabrinjavajuim, groznim brojkama. Teko
moemo oekivati stabilizaciju eurozone u skoroj budunosti, ocijenio je Carsten Brzeski iz ING-a. Istovremeno, traje pozicijski rat
Europskog parlamenta i nekih jakih zemalja lanica Unije s Europskim vijeem i drugim lanicama Unije oko gornjeg limita budetskog okvira za sedmogodinje razdoblje do 2020. godine.
elnici EU 8. veljae postigli su okvirni dogovor o viegodinjem
proraunu EU za razdoblje 2014. do 2020. godine, javio je Reuters
pozivajui se na dunosnike EU. Dogovoreno je da e Unija gornji limit
na proraunsku potronju u navedenom razdoblju postaviti na 960
milijardi eura. To je manje od iznosa koji je prvotno traila Europska
komisija, 1.025 milijardi eura, tek 5% vie u odnosu na tekue razdoblje. Realna inflacija ovdje, sluajno, nije uraunata. U razgovorima o
viegodinjem okviru, zemlje lanice su podijeljene u dvije skupine
one koje u europski proraun uplauju vie nego to direktno dobiju i
one koje teorijski dobiju vie nego to direktno daju. Prva skupina,
koju novinari nazivaju prijatelji boljeg troenja ili klub krtaca, trai da u vremenima tednje i proraunskih rezova ni evropski proraun
ne moe biti iznimka. Druga skupina, tzv. prijatelji kohezije, u kojoj
je i Hrvatska, nastoji se izboriti da mjere tednje ne idu na tetu kohezijskih sredstava iz kojih se financiraju projekti namijenjeni smanjivanju razlike izmeu bogatih i siromanih regija u Uniji.
Svaka od 27 zemalja lanica Unije na proraun ima pravo veta,
to pregovore ini izrazito tekima, a manje utjecajne zemlje podlone su savijanju ruku od velikih deki kako pravo veta ne bi
koristile. Britanski premijer David Cameron je rekao da sporazuma
nee biti ne doe li do dodatnih rezanja trokova u odnosu na prijedlog Komisije. Inae, Britanija se nalazi u najteoj ekonomskoj
krizi od kraja Drugog svjetskog rata. Predvodnik protivnika rezanja
prorauna francuski je predsjednik Francois Hollande. Na britansku
stranu stale su Danska, Nizozemska i vedska, a na francusku Italija, panjolska i Poljska. Njemaka je zasada neutralna, a pregovori
e pokazati konaan njemaki stav koji polazi i od konzervativne
politike rezanja trokova, ali i njemake objektivne odgovornosti za
euro i opstanak Unije.
elnici glavnih politikih skupina u Evropskom parlamentu poruili su 11. veljae da je za njih neprihvatljiv dogovor o viegodinjem financijskom okviru za razdoblje 2014.-2020. godine, postignut tri dana ranije u Europskom vijeu. ao nam je to predsjednik
Europskog vijea, Herman Van Rompuy nije razgovarao i pregovarao s nama posljednjih mjeseci, poruili su u zajednikom saopenju elnici politikih skupina. Parlament e o dogovoru glasati u
julu (sic!). Ako ga ne izglasa, lanice e trebati ponovno pregovarati. Van Rompuy je priznao da dogovor nije savren ni za koga, ali da
za svakoga ima poneto. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso je rekao kako bi volio da je proraun vei, ali da je to
jedini mogui rezultat koji se moe postii jednoglasno. Budui da
poljoprivredna politika ima jakog zagovornika u Francuskoj, a kohezijska u skupini zemalja novih lanica, jedini prostor smanjenja
su stavke za financiranje prekogranine infrastrukture u prometu,
telekomunikacijama i energiji. Nije li ba to na to vlasti ove zemlje
dugorono raunaju? Predsjednik Europskog parlamenta, Martin
Schulz je izjavio da proraun o ovom obliku, s ovim ogromnim rezom i promjenom prioriteta ne moemo prihvatiti. Osim toga, ovime idemo prema trajnom deficitu, a to je zabranjeno. Najvie se
za tednju zalau Britanci, to Shulza posebno smeta.

18

Ovdje je znaajno naglasiti da frustracija koju epitomizira Schulz

potjee iz dva izvora. Prvo, Britanija nije lan eurozone, pa je time
zatienija od potresa izazvanim tzv. grkom, panjolskom i talijanskom krizom, iako nije imuna na njih jer su u britanske banke i spekulanti itekako ubacivali vree novca u, inilo se, lukrativne investicije, uz laganje Goldman Sachsa o stanju grke privrede. Nadalje, Britanija nikada nije bila spremna odrei se svoga monetarnog suvereniteta i podijeliti sudbinu s ostalima, na to je jo upozoravao francuski predsjednik Charles De Gaulle kada se protivio britanskom ulasku
u tadanju Europsku zajednicu. Britanija je tek 1973. ula u Zajednicu, tri godine nakon smrti i etiri godine nakon demisije s vlasti De
Gaullea. Sve te rezerve nisu britanske konzervativce sprjeavale da
aktivno podupiru Maastrichtski sporazum kojim se odstupilo od prvotnih zamisli o ekonomskoj, pa tek onda i politikoj zajednici suverenih drava, to je u narednim godinama stvorilo ogromnu eurobirokraciju, s upitnim legitimitetom. Sve je to trebalo biti zapeaeno
Lisabonskim ustavom Unije koji, sreom, nije proao.
Aktualne Cameronove prijetnje o referendumu o ostanku u
Uniji treba shvatiti ozbiljnije od balkanskih primitivnih ispada Milorada Dodika i njegovih prijetnji razliitim referendumima u tzv. republici srpskoj, ali nikada ne treba ispustiti iz vida primarni britanski interes, zapravo okosnicu meunarodne politike te zemlje i
ostataka njezina carstva za transatlantskim saveznitvom sa svojom nikada prealjenom kolonijom, SAD. U tom smislu NATO kao
transatlantska integracija jest pravi cilj britanske politike, a uvlaenje sve veeg broja evropskih zemalja u nju, ak i uvjetovanje pristupa Uniji prvo ulaskom u NATO, postavlja Britaniju u poziciju puno jaeg partnera, bez obzira na stvarno stanje njezine ekonomije,
u usporedbi s Njemakom ili Francuskom.
Tako Lisabonski ustav koji se namee u nekom obliku sve vie
podsjea na Vidovdanski koji je onim Radievim guskama, a posebno gusanima nametnut tri godine poslije ujedinjenja, prisajedinjenja kako su to zvali srpski radikali, predvoeni Nikolom Paiem.
Svemu ovomu usprkos, premijer Milanovi je izjavio da je zadovoljan postignutim u okvirima i ogranienjima koje Hrvatska ima.
Mogu rei da je, obzirom da nismo lanica i da nemamo izrazim
pravo veta, mogli smo samo pokuati nagovarati. I uspjeli smo da
se na nas primjenjuje pravilo N+3, dakle, da sredstva koja dobijemo moemo koristiti due. Pod uvjetom da ih dobijemo i u iznosima koji stvarno trebaju, zaboravio je dodati.

Stvarni troak
Kohezijski fond puni se sredstvima zajednikog EU budeta i u
vremenima makar i lane konjukture ta su sredstva doista pomogla
smanjenju razlika meu pojedinim regijama, posebno u novoprido-

PREPORODOV JOURNAL 147

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

lim dravama u Uniju, do poetka financijskim spekulacijama generirane ekonomske krize. Tako se bugarski premijer s jakim vezama u
podzemlju, Bojko Borisov pohvalio hrvatskom kolegi s jakim vezama
na nebu, Zoranu Milanoviu kako je Bugarska u izgradnji prometne
infrastrukture potpomognuta od kohezijskog fonda i time nije tako
optereena kreditima za njezinu gradnju. Koliko je Bugarska izgradila, drugo je pitanje, ali Borisov je zaradio pokoji poen kod eurokrata.
Meutim, u realnosti na jednoj su strani elje zemlje primateljice sredstava, a na drugoj politiki, ekonomski, financijski, a poesto i ideoloki prioriteti Europske komisije, pa se koritenje sredstava iz fonda ograniava na strogo odreene segmente razvoja,
to poesto nije u skladu s razvojnim planovima novopridolih zemalja ili manje razvijenih regija. Zapravo se sve svodi na djelomino financiranje projekata koji slue ujednaavanju standarda i prodaji skupih i neracionalnih tehnologija iz razvijenijih zemalja, dok
se zemlje primateljice, uz vrlo kompliciranu proceduru podnoenja
i odobrenja zahtjeva, odnosno projekata koje esto ne daju rezultate, potiu na sufinanciranje jer je maksimalni iznos koji e se za
pojedini projekt odobriti iz kohezijskog fonda 85% planirane vrijednosti. Ako se, zbog izmjena projektne dokumentacije i vika radova
na to se u svakoj velikoj, posebno infrastrukturnoj investiciji mora
raunati, povea investicijska vrijednost, u pravilu se oekuje od
zemlje primateljice da financira tu razliku.
Nadalje, postoje jo i fond za regionalni razvoj i socijalni fond ija je
maksimalna potpora, odnosno iznos sufinanciranja projekata i programa 75%. To znai da Vlade manje razvijenih lanica moraju poesto
osigurati i do 40%, pa i vie sredstava za pojedine projekte koje same
ne mogu niti nametnuti, ve ih moraju usklaivati s trenutnim prioritetima unijine birokracije. Konano, jo se u Hrvatskoj nije progovorilo
o financijskim rezultatima tako sufinanciranih projekata. Ako su profitabilni, kako se dijeli dobit, ako nisu kako se dijeli gubitak.
Ako je istinit podatak o 12,7 milijardi eura namijenjenih Hrvatskoj za sufinanciranje programa i projekata iz sva tri fonda, iako se
cifra koja se podastire javnosti ve nekoliko puta mijenjala, znai li to
da e Hrvatska morati iznai minimum 15%, a maksimum tko zna
koliko posto vlastitih ili tuih, ergo kreditnih sredstava za projekte
koje nee sama prioritizirati? Ako se na to doda jo i godinja lanarina... Napokon, i tih 12,7 milijardi, ako se do jula uope dogovori
konaan gornji limit prorauna od 960 milijardi, u sluaju manje
budetske potronje zbog slabijeg punjenja prihodovne strane uslijed prolongirane recesije i pada BDP-a, a imajui u vidu i da se nee
odobriti sva namijenjena sredstva, ak i u najoptimistinijem scenariju treba postaviti pitanje to stvarno dobivamo? Napokon, za
projekte tzv. energije iz obnovljivih izvora koji su potpuno nerentabilni, da bi se privuklo investitore drave su dune dati pozamane
poticaje i subvencije. Dobar dio sredstava iz fondova usmjerava se

SIJEANJ 2013.

na takve zelene investicije koje nisu nita drugo do netto gubitak

koga pokriva Vlada, odnosno mi svi iz dravnog prorauna.
Imamo li tu raunicu? Ako i postoji, javnosti nije suvislo prezentirana. Kako onda mogu politiku elitu uditi rezultati ispitivanja
javnog miljenja po kojima svaki peti graanin ima povjerenja u
EU? Pa vjerojatno samo ako njezini lideri ive u paralelnoj realnosti
business klase u avio prijevozu i hotela s pet zvjezdica u centrima
eurokracije, Bruxellesu i Strassbourgu, kao i pokojeg avrljanja s
velikim dekima. I djevojicama.

Nestvarne nade
Napokon, to je s tritem rada, tako uenim, otvaranjem kojeg nastupa prijemom u punopravno lanstvo, ime se drava rijeava tzv. vika radne snage, a radna snaga bude odlino plaena.
Naravno, nita. Jer EU mehanizmi doputaju podugake odgode
primjene navodnih vrstih naela slobode protoka ljudi, roba i kapitala to sve opet navodno regulira sveto trite. Njemaka, Austrija i Francuska, ve od 2004. kada je kriza ve itekako trajala samo se nije jo uvijek smjela priznati jer su je relativno uspjeno
prikrivali, tada novim lanicama EU, Sloveniji, Slovakoj, Maarskoj, Poljskoj i baltikim zemljama na itavih 7 godina spreavaju
ulazak na trite rada, a to isto, kao i Britanci ine 2008., u posljednjem valu proirenja kada u EU ulaze potpuno nekvalificirane Rumunjska i Bugarska, samo kao politiki cordon sanitaire prema Rusiji i njezinim satelitima. Naravno, prvo su te dvije zemlje priputene u NATO pakt, ime su, je li, pokazale spremnost na posveenje
eurointegracijskom liturgijom. Zabrana slobodnog rada, bez radne
dozvole, Rumunjima i Bugarima jo je uvijek na snazi.
Tako e, osim Njemake, sadanji reim priputanja hrvatskih
dravljana na trite rada s izdavanjem radnih dozvola zadrati i
Francuska i to vjerojatno na, zasada maksimalni broj godina. Njemaka je ve najavila dvije godine prijelaznog perioda restrikcije za
graane Hrvatske. I dalje e vrijediti izuzeci za odreene grupe koje nakon 1. srpnja za zaposlenje u Njemakoj nee trebati izdavanje
radne dozvole, akademski obrazovane graane koji u Njemakoj
pronau radno mjesto shodno naobrazbi, naunike koji u Njemakoj ele izuiti neko zanimanje u trajanju od najmanje dvije godine
i sezonske radnike koji mogu est mjeseci godinje raditi bez radne
dozvole. Za zatvaranje prve dvije godine zemlja ne mora navesti
razlog, dok nakon toga, eli li zadrati restrikcije, odluku mora argumentirati. Tko zna hoe li ti okviri ostati na snazi dok ne proteknu dvije, tri ili vie godina do potpune liberalizacije trita rada
najveeg broja EU zemalja hrvatskim dravljanima. Za utjehu, Hrvatska moe uzvratiti recipronim mjerama, to Francuze, Nijemce, Austrijance i ostale doista moe samo jako zabrinuti.
Na koncu, bilo bi dobro ponoviti i Milanovievoj davno postavljeno pitanje jo Tumanovoj administraciji to ekate s drugim
tritima, svijet je tako prostran, a vi ga doivljavate tako restriktivno, samo kao uzak i zatvoren prostor tzv. euroatlantskih integracija. Taj vas svijet nee ekati, a oni s kojima se pokuavate slizati,
zapravo vas preziru. Ba kako su vas prezirali i oni koji su vae politike predasnike, poput gusaka uveli u maglu. Magla svuda, magla
oko nas, pjevala je poodavno Josipa Lisac, u doba nae nevinosti i
drukijeg doivljaja europske zajednice naroda, dok je ona jo uvijek takva, barem u dokumentima i bila.
Ova Unija birokracije, sa svim svojim Vidovdanskim, pardon Lisabonskim i inim ustavima moe zavriti jednako kao svaka tako birokratizirana zajednica kojom trulim kompromisima, u ime financijske
elite vladaju ljudi bez izbornog legitimiteta. Zvui li poznato? q
Faris NANI

19

intervju

NINO RASPUDI, DOCENT NA FILOZOFSKOM FAKULTETU U ZAGREBU

PROBLEM JE NAA NESRETNA POVIJEST I INJENICA DA NIKADA NISMO IMALI JEDAN STABILAN OKVIR U KOJEM
BI SE RAZVILE STABILNE I JAKE INSTITUCIJE. POGLEDAJTE SAMO KOLIKO JE DRAVA I REIMA MIJENJANO
TIJEKOM JEDNOG LJUDSKOG IVOTA, A BEZ STABILNIH INSTITUCIJA NEMA NI EKONOMSKOG RAZVOJA.

Sada je vano promijeniti logiku

Razgovarao: Ismet ISAKOVI
irilica u Hrvatskoj i predizborna kampanja
Proteklih tjedana u Hrvatskoj se vode dvije une politike rasprave. Prva je vezana uz pitanje irilinih natpisa u Vukovaru, pri
emu su upotrebi bile teke rijei i kvalifikacije. Tako je npr. Rua
Tomai, predsjednica HSP-a dr. Ante Starevi, rekla da irilica
u Vukovaru znai topovi, tenkovi, razaranja, ubojstva i silovanja.
Pravno, stvar je vrlo jasna, ali politiki, izgleda, ba i nije.
Cijelu polemiku oko irilice treba promatrati u okviru predizborne kampanje za lokalne izbore. Zbog izbora se to, oito bolno pitanje, instrumentalizira i potencira na razliite naine. Ali, koliko pratim, nitko u hrvatskoj javnosti u toj debati nije otiao korak dalje i
postavio pravo pitanje. Ovaj prijepor oko irilice je u biti pokazatelj
da u Vukovaru jo uvijek nije dolo do prave integracije stanovnitva
jer u njemu jo uvijek postoje dva odvojena drutva, dva odvojena
grada ne doslovno fiziki, ve mentalno. Srbi i Hrvati u Vukovaru
imaju dvije odvojene memorije i dva potpuno odvojena odnosa prema bliskoj prolosti. I to je u biti pravo pitanje. Do ovog pitanja ne bi
dolo da je postojao, s jedne strane, kvalitetan procesa pomirbe i
raiivanja prolosti te prihvaanja srpske zajednice kao autohtone u Vukovaru i, s druge strane, potpuno prihvaanje hrvatske drave i svijesti o onome to se dogaalo u Vukovaru od strane srpske
zajednice. Naalost, nakon uspjenih prvih godina integracije taj je
proces ne samo stao ili ak stagnirao, i to je problem s kojim se drava treba pozabaviti. To je oito vrlo duboki okorjeli problem jer kako
god se sada raspravljao oko irilice nije dobro. Ako se sada nametnu irilini natpisi, onda je izgledno da e se dogaati devastacija
natpisa, upanje-vraanje, podgrijavanja tenzija... S druge strane,
ako se sada stvar povue i zakon ne ispotuje, ako se natpisi ne uvedu, srpska zajednica e se osjeati kao uljez u Vukovaru. Dakle, u situaciji smo da kako god okrenemo ovo konkretno pitanje za grad
Vukovar i njegove stanovnike nee biti dobro. Ne treba skrivati probleme pod tepih, nego treba otii korak dalje od same irilice i postaviti pitanje: to je s integracijom? Ona je oito promaena.
S druge strane, esto se ponavlja jeftina komunistika floskula
ljudi su gladni u Vukovaru, sirotinja, to je glavno pitane, pa kad bi se
rijeilo ekonomsko pitanje u gradu nestalo bi i nacionalnog to je
obina budalatina. Moemo uzeti primjer Belfasta, koji je u Europskoj
uniji ve 40 godina, od 1973. To je grad koji ima brutto drutveni proizvod od oko 48.000 eura po stanovniku, to je gotovo 50 puta vie
nego u Vukovaru. A opet imaju velike probleme i kilometre zidova koji fiziki dijele dvije zajednice katoliku i protestantsku. Znai, floskula je da je ekonomsko pitanje primarno. Oito je da je nacionalno pitanje i pitanje identiteta kljuno. Mislim da ni blizu nisu iscrpljene sve
mogunosti potencijala jednog zdravog dijaloga i pronalaska nekakvog okvirnog zajednikog slaganja o bliskoj prolosti. Bez toga nikakvi
natpisi stavljanje ili ne stavljanje nee donijeti pomak.

20

Doc. dr. sc. Nino Raspudi

Neki politiari, prvenstveno iz HDZ-a, zalau se za uvoenje
moratorija za uvoenje irilinog pisma u Vukovaru.
Moratorij nita ne bi rijeio jer bi se, ako se ne pone sustavno
raditi na suoavanju s prolou i iskrenom dijalogu, nakon 5, 10 ili
20 godina opet nali u istoj situaciji. Moratorij ne vidim kao rjeenje,
on sam po sebi ne znai nita. On bi imao smisla samo onda ako bi
bio praen intenzivnim radom u pravcu prave, zdrave integracije.
Vei problem za suivot i pomirenje od upotrebe irilice su sigurno ljudi koji su sudjelovali u oruanoj pobuni i ruenju Hrvatske, a sada su zaposleni u Hrvatskoj policiji. Nedavno su mediji
razotkrili jednog koji je na dobro poznatom TV-snimku sruenog
Vukovara nosio etniku zastavu.
injenica je da je amnestija bila bez ikakvih kriterija i da je
amnestirano dosta ljudi koji su inili zloine. To je sigurno element
koji silno frustrira Hrvate. Vjerojatno je u tom trenutku vlasti bilo
jednostavnije tu situaciju na brzinu rijeiti irokom amnestijom.
Meutim, situacija nipoto nije bila rijeena, nego su ti problemi
odgoeni za kasnije i onda, naalost, zbog takvih likova ostaje
uskraeno za svoje prava i srpsko stanovnitvo koje nije sudjelovalo u zloinima i koje je prihvatilo Hrvatsku kao svoju dravu.

Modul 4 i demokracija
Druga rasprava u Hrvatskoj vezana je uz uvoenje zdravstvenog odgoja u kole, posebno tzv. Modula 4 seksualni odgoj.
Dolo je do otvorenog sukoba izmeu Vlade RH i Katolike crkve
u Hrvatskoj. Kakvo je Vae miljenje o predloenom Zdravstvenom odgoju i nainu rasprave?

PREPORODOV JOURNAL 147

intervju
Pripadam katolikom miljeu i jednom vrijednosnom sustavu
kojeg dijele ne samo katolici nego i muslimani, pravoslavci, protestanti i idovi. Kada to sve skupa zbrojimo govorimo o 93% stanovnitva Hrvatske koji se na zadnjem popisu eksplicitno izjasnio kao
pripadnici vjerskih zajednica koje dijele sustav vrijednosti koji je
potpuno suprotan onome to se eli nametnuti. U jednom tekstu u
Veernjem listu sam napisao da je ovakvo nametanje partikularne ideologije vrlo loe jer e naruiti jednu vrijednost hrvatskog
drutva, a to je konsenzus oko toga da vjerska pripadnost ili nepripadnost nije vana za politiku funkciju. Zanimljivo je da je Hrvatska, gdje 93% stanovnitva ine vjernici, bez problema izabrala
vlast u kojoj su se predsjednik i premijer eksplicitno izjanjavali da
nisu vjernici jedan kao agnostik, a drugi kao ateist. Znai, to ljudima nije predstavljalo problem jer se pretpostavljalo da politiar na
funkciji bio on ateist, musliman, katolik, pravoslavac jednako
dobro moe sastavljati budet, voditi vanjsku politiku, znanost i
slino. A onda se dolo u situaciju da je ta svjetonazorska manjina
poela agresivno nametati svoje vrijednosti drutvenoj veini. Problem je i kako je formalno tekla stvar oko tog kurikuluma. On je
gurnut preko noi, nije proao pravu strunu verifikaciju, nije bilo
nikakve javne rasprave. U diskusijama oko spornih modula javnost
se omalovaavala priom da se radi o neemu znanstvenom. Te
sporne stvari nemaju nikakve veze sa znanou, nego sa vrijednosnim sustavom, s ideologijom.
Sve skupa to se dogaa oko toga nije dobro. Situacija vodi
daljnjem zaotravanju izmeu, s jedne strane, sekularnih fundamentalista i, s druge strane, goleme veine stanovnitva Hrvatske
koja se deklarira pripadnicima zajednica koji dijele suprotne vrijednosti. Sa strane vlasti ova pria je koritena i kako bi se prikrili drugi problemi, prije svega ekonomski i socijalni. Javnost se tjednima
zabavljala s nekoliko modula zdravstvenog odgoja, dok su se zanemarivale neke jako bitne, teke i loe stvari u hrvatskom gospodarstvu i socijalnoj politici.
U pomo oko Modula 4 stigla nam je i amerika komunikologinja dr. Judith Reisman. Bilo je nekoliko estokih polemika, naroito ona na Fakultetu politikih znanosti. Jesmo li u ovih 20-ak godina ivota u demokraciji razvili i demokratsku kulturu dijaloga?
Taj primjer pokazuje da nismo i da su totalitarne mentalne strukture preivjele, one se prenose transgeneracijski. Jo nemamo demokratske kulture i spremnosti da prihvatimo drugaije miljenje i
da uemo u argumentirani dijalog s njim. Umjesto toga jo uvijek
postoji totalitarni refleks gdje se neistomiljenika nastoji diskreditirati, tj. izbaciti iz bilo kakvog razgovora i potrebe za argumentacijom.
To je mogue na razliite naine: moete ga dehumanizirati, oduzeti
mu ljudskost, svesti na razinu ivotinje ili etiketirati, kao to je napravljeno s dr. Reisman. Nju je stalno pratio epitet pseudoznanstvenice, kao da je to bila rasprava o neurologiji u znanstvenom asopisu,
a ne neto to se tie vrijednosti, dakle politike i ideologije. Cijela situacija na Fakultetu politikih znanosti bila je jako runa. Mislim da
su se prema goi, osobi visokih godina, jako neugodno ponaali.
To su ljudi koji e sutra voditi hrvatsku politiku i dravu studenti politikih znanosti
Ja se nadam da nee! S druge strane, dogodile su se i neke sabotae. Meni je nevjerojatno da u suvremenom kinu, kao to je Cinestar, odjednom zakae tehnika, da se film s DVD-a ne moe pustiti i
da riknu sva tri mikrofona. Opstruirana je i tribina na Filozofskom
fakultetu, jedan mladi je to rekao u kameru TV-Studenta. Dobro je
to su sljedeeg dana gospoa Reisman i profesor tulhofer odrali
jednu tolerantnu diskusiju, gdje se pokazalo da se o tim stvarima

SIJEANJ 2013.

moe razgovarati. Posjet gospoe Reisman je bio svojevrstan lakmus

papir. Pokazale su se pojedine rune i netolerantne strane naeg
drutva, ali mislim da je to sve skupa dobro, jer su se potaknule vane rasprave. Jedino to vidim kao tetnu posljedicu je da su se zbog
toga u drutvu mjesec dana zamagljivale neke druge vane stvari.

Sekularni fundamentalizam i destrukcija

heteroseksualne matice
Mnogi smatraju da je pitanje Modula 4 samo uvertira onoga to
nas eka s ulaskom u EU legalizacija istospolnih brakova i druga
pitanja vezana uz tzv. LGBT populaciju. Dijelite li takvo miljenje?
Oito je da stvar vodi prema tome. Nae drutvo je dobrim dijelom bilo homofobno i injenica je da su se donedavno homoseksualci ikanirali i da su im se uskraivala ljudska prava. Meutim,
sadanja politika udruga, koje se toboe bore za homoseksualna
prava i koje se predstavljaju kao ekskluzivni glasnogovornici te populacije nije stala na granici borbe za ljudska prava. To je da svaki
ovjek ima pravo na sigurnost, na ivot, na imovinu, na posao
Ako hoete, ak i registrirano partnerstvo s osobom istog spola, da
se reguliraju pitanja nasljeivanja itd.
Meutim, oito se ide na destrukciju heteroseksualne matice
to je jedan vrlo opasan i riskantan pothvat za budunost drutva.
ak i ako ostavimo po strani tradiciju i vjersko uvjerenje, ono to
nam kae Sveta Knjiga odnos mukarca i ene, muko i ensko
stvori ih injenica je da je heteroseksualna zajednica mukarca i
ene u svim drutvima bila posebna i imala privilegiran status u
odnosu na druge vrste odnosa. Ona je i jedino prirodno mogue
okruje za stvaranje, odgoj i podizanje djece. I sada raditi takvu
vrstu drutvenog eksperimenta, rei da su sve vrste zajednica jednako vrijedne to mi je neshvatljivo. Moje osobno stajalite je da
apsolutno treba podrati borbu za ljudska prava homoseksualaca,
ali nije ljudsko pravo tvrditi da brak vie nije zakonski ureena zajednica mukarca i ene, trajna zajednica mukarca i ene, nego da
brak moe biti ovo ili ono. Oita je tendencija da e sljedei korak
ii u smjeru prie da se u Obiteljski zakon ubaci i homoseksualna
zajednica ravnopravna heteroseksualnoj, emu se protivim.
Da li je na djelu nasilna ateizacija drutva i gdje je granica
ljudskih sloboda?
Ja to zovem sekularni fundamentalizam. Tu se ne radi o ljudskim slobodama, nego se ide i korak dalje. Poznajem puno ateista
koji su za obitelj iskljuivo kao zajednicu mukarca i ene. ak i meu onih 4,5-5% ateista i agnostika, pitanje je koliko bi ih podralo
ovakav zdravstveni odgoj i ovu vrstu ideologije. Ni to nije jedinstven blok. Razliita su iskustva u Europskoj uniji. Nedavno je na
referendum u Sloveniji pobijedila koncepcija obitelji kao zajednice
mukarca i ene. Vidim da i kod nas kree reakcija s tradicionalne
strane i slutim kako bi vrlo brzo mogli imati referendum u kojem bi
se i ustavno zatitio brak kao zajednica mukarca i ene.
Dolazi li do principijelnog saveza izmeu Katolike crkve i
Islamske zajednice u Hrvatskoj? Islamska zajednica se nedavno
oglasila po pitanju plakata za kazalinu predstavu Lijepe mrtve
djevojke. Radi li se o naznaci svojevrsnog saveza civilizacija?
Vidljiva je tendencija da e se sve vie na jednoj strani nalaziti
ljudi koji dijele tradicionalne vrijednosti, a s druge strane e se nalaziti sekularni fundamentalisti. Mi smo se svi skupa, ili ogromna
veina, nalazili u tom sekularnom prostoru koji se potivao. Mislim
na odvojenost drave i vjerske zajednice. Meutim, u ovoj situaciji
gdje trenutna vlast koristi dravu i dravnu silu za ruenje vrijedno-

21

intervju

Ruenje mosta je ogledalo jednog potpunog raspada sistema. Iracionalan idiotizam, dobro pokriven kamerama. Ako bi se gledalo sa stanovita
nekakve apsurdne povijesne odmazde, onda bi
prije trebalo sruiti Dioklecijanovu palau u Splitu,
jer je Dioklecijan strano progonio krane. Ili Pulsku
arenu To je jedan bolan i tragian dogaaj, kulturalni
zloin.
Sada je vano promijeniti logiku. Umjesto da se ide logikom: nas Hrvata je u Mostaru vie, hajdemo mi sad njih u
gradu drati za guu kao to oni dre nas u Federaciji trebalo bi obrnuti stvar pa rei hajdemo mi s njima nai rjeenje
u Mostaru, shvatiti njihovu poziciji, strahove i bojazni, kao
malobrojnije strane, pa onda neka se to primijeni i na razini Federacije.
sti koje dijeli veina drutva, oito je da e se sukob produbljivati.
To je pokazao i zadnji sluaj s plakatom, gdje su se sve vjerske zajednice nale na jednoj strani. Nale su zajedniki jezik jer su napadnute vrijednosti koje su svima njima zajednike.
Neto slino kao i kada ste Vi dali principijelnu podrku muslimanima nakon skandaloznog filma Nevinost muslimana.
Apsolutno. Osjeam zgraanje, mogu rei i gaenje nad tim stanjem svijesti sekularnih fundamentalista i opsesijom da se vrijeaju tue svetinje. Ako tebi ve neto nije sveto i ako su tebi svaka
rije, svaki crte, svaka slika misao jednako vrijedni ili nevrijedni
otkud potreba da isto to namee ljudima kod kojih jo uvijek postoje svetinje. To vidim kao jedan in agresije, koji se oito tendenciozno politiki iskoristio. Na Zapadu su se provokacije prema muslimanima cikliki pojavljivale, kako bi izazvale njihove reakcije. I
onda bi se pokazivalo zapadnoj publici: evo, vidite kakvi su to divljaci, pale zastave, ne znaju za alu i slino.

Hrvatska, Europska unija i interesne sfere

Hrvatska je u izuzetno tekoj gospodarskoj situaciji: zbog privatizacijske pljake stoljea i loe ekonomske politike ostali smo
bez privrede, u dunikom smo ropstvu, konstantan je pad BDP-a i
ivotnog standarda, preko 370.000 nezaposlenih Kao na slamku
i luku spasa gleda se na skoranji ulazak u EU. Je li to ba tako?
Mogli bismo rei da je luka spasa kada ne bismo vidjeli to se
dogaa u Grkoj, koja je odavno u Europskoj uniji, kakvo je stanje
nezaposlenosti mladih u panjolskoj, Portugalu, Italiji... A to su stare
lanice EU. Lijepo je bilo sanjati Europsku uniju kada je formalno poeo pristupni proces prije 10 godina, kada je to bio prostor blagostanja, funkcioniranja sistema, reda. Meutim, pokazalo se da je to bila
samo fasada i da stvari ba nisu tako bajne. Nedavno sam pisao, spominjao jedan primjer ivi u zemlji bankarskih afera, lanih magisterija i sanja o Europskoj uniji, a onda u jednom danu vidim vijest

22

da su njemakoj ministrici obrazovanja dokazali da je plagirala doktorat i da se otkrila golema afera s treom po veliini bankom u Italiji, najstarijom bankom na svijetu, Monte dei Paschi di Siena. Sjetimo
se da je i proli njemaki predsjednik, gospodin Christian Wulff, odstupio radi zloupotrebe poloaja. Sve negativnosti koje se kod nas
dogaaju, oito se dogaaju i u Europskoj uniji. Kako ete vi u Sisku
ili u Slavonskom Brodu vjerovati da emo mi rijeiti neke nae ekoloke probleme kada vidite situaciju u Napulju, koji ivi srednjovjekovnu situaciju s tisuama tona smea, to se ciklino ponavlja.
Europska unija je nastala kao jedan ekonomski okvir u kojeg su
ulazile drave jer su prepoznavale svoj konkretan interes. Veliki
problem cijele prie oko hrvatskog pristupa Europskoj uniji je to je
ulazak u Europsku uniju nametan kao mit. Mit je sveta pria u koju
se apriori vjeruje, po definiciji ne trai nikakav argument u mit se
vjeruje kao takav. Nas se tako uljuljkivalo u mit o Europskoj uniji
koja e rijeiti sve nae probleme, o nekakvim fondovima koje e
drugi puniti, a mi emo se njima obilato koristiti i slino. Realnost je
sasvim drugaija i ono to ja oekujem nakon ulaska u Europsku
uniju je hladan tu i razoarenje. Mislim da je to, ipak, dobro. Naime, itava naa politika scena, itava dinamika nije se mogla realno i zdravo razvijati jer je sve bilo pokriveno koprenom tog mita
ulaska u Europsku uniju koji nema alternativu i kome je sve podreeno. Mislim da e se tek nakon to se ue u Europsku uniju i vidi
da od tog arobnog rjeenja nema nita hrvatsko drutvo moi suoiti samo sa sobom i svojim realnim problemima. I onda artikulirati pozicije i mogua rjeenja.
Mladi ele otii iz Hrvatske, u EU vide obeanu zemlju i zaposlenje. Meutim, prema najnovijim informacijama najmanje
dvije godine nema prijema radne snage iz Hrvatske u zemlje EU.
Vrhunski strunjaci su i do sada pronalazili posao u Njemakoj,
Velikoj Britaniji i drugim zemljama. Meutim, neka vjera da e
obina radna snaga nai neke super plaene poslove u Europskoj
uniji je jedan jeftin mit. Jer, pomislite samo na to kolika je stopa

PREPORODOV JOURNAL 147

intervju
nezaposlenosti meu mladima u veini europskih zemalja, pogotovo na jugu. Ponavljam, u panjolskoj je stopa nezaposlenosti mladih preko 50%, tako da sumnjam da e nae ljude zapasti nekakvi
bajni poslovi. Od toga nee biti nita.
Okvirni proraun EU nudi nekakvu mrkvu od 11,7 milijardi
eura istina ili utopija za naivne?
To je samo teoretska mrkva. Nedavno sam napisao jedan tekst u
Veernjem list na slinu temu, o cijeni koju je Hrvatska platila u Siriji. INA je u Siriji imala koncesije na velika naftna polja i nakon to je
prije vie od godine dana EU uvela sankcije Siriji, Hrvatska je postupila po onoj poslovici: Vidjela aba da se konj potkiva, pa i ona digla
nogu. Hrvatska se pridruila Europskoj uniji i uvela sankcije Siriji, na
to je nita nije sililo. INA gubi sve te poslove. Bashar al-Assad je ostao
i dalje na vlasti, evo ve godinu dana, i nita ne garantira, bilo da
Assad ostane, bilo da pobijede pobunjenici, da e INA ikada vie vratiti svoje koncesije. A prema priznanju samog Radimira aia godinji profit INA-e je bio dvije milijarde kuna. Skoro pola INA-e je u hrvatskom dravnom vlasnitvu, znai skoro milijarda kuna je izgubljena na
godinjoj razini samo stupidnom odlukom da se podri politika Europske unije prema Siriji mada jo nismo u Europskoj uniji. Ako tome dodamo novac koji oito gubimo pristankom na slovensku bilateralnu ucjenu, dolazimo do toga da je samo na te dvije stavke, kojima
plaa ulazak u Europsku uniju, Hrvatska izgubila vie nego to moe
dobiti iz EU-fondova u prvih nekoliko godina. To je ista raunica. Ja
inae mislim da ljudi i narodi trebaju postupati racionalno. Kada vi
ulazite u neki klub trebate vidjeti koliko kota ulaznica i to se dobiva
za nju. ista matematika, a to kod nas nitko nije radio.
Dijelite li miljenje da je nakon ratova 90-ih godina prolog
stoljea biva SFR Jugoslavija podijeljena u nekoliko interesnih
sfera? Znaajni su njemaki, austrijski, talijanski, turski, ruski i
ameriki vojno-politiko-ekonomski utjecaji i interesi.
Proganja me jedna misao. Kada pogledam sadanje stanje na
podruju bive Jugoslavije ono me nevjerojatno podsjea na stanje
izmeu Berlinskog kongresa 1878. i poetka Prvog svjetskog rata.
Hrvatska i Slovenija su tada bile periferne male zemlje jednog europskog imperija. Tada se radilo o Austro-Ugarskom carstvu, a danas su
to Europska unija i euroatlantske integracije. Bosna i Hercegovina je
protektorat istog tog imperija danas imamo visokog predstavnika,
OHR vrlo slino onome to smo imali pod Austro-Ugarskom. Srbija
je, kao i tada u jednoj konfuznoj situaciji gdje ni sama ne zna to hoe
i kolika je njena realna snaga i uloga. Da li je samo jedna od drava na
tom podruju ili je neto vie i jae, te bi trebala dominirati. Situacija
nevjerojatno podsjea na stanje s konca 19. i poetka 20. stoljea. I
kada sad razmiljam, umjesto da se veu uz Prvi i Drugi svjetski rat,
koji su bili svjetske prie koje su se prelomile preko naih podruja,
ratovi iz 90-ih se prije mogu promatrati kao nastavak Balkanskih ratova. Sve je to u biti jedna borba na ostacima tih bivih imperija koju
su dvije Jugoslavije samo privremeno bile zamrznule. Ovo ne iznosim
kao vrstu tezu, nego kao jednu moguu priu gdje se pokazuje da su
neke povijesne geostrateke strukture jako ilave i dugotrajne.

Ratna i poratna situacija u BiH i Mostaru

Ove godine obiljeavamo ratnu obljetnicu 20 godina od poetka hrvatsko-bonjakog sukoba u BiH. Mostarac ste, gradsko
dijete koje poznaje multikulturnu i multikofesionalnu prirodu svoga grada. Kako ste tih godina, kao tinejder, doivjeli ratna stradanja svojih sugraana, sukob na nacionalno-vjerskoj liniji?
Bio sam drugi razred Gimnazije kada je poeo rat u Mostaru
1992. i taj razred nisam zavrio. Zanimljivo je da sam svaki razred

SIJEANJ 2013.

srednje kole zavrio u drugoj dravi. Na svjedodbi prvog razreda

Gimnazije pie Socijalistika Federativna Republika Jugoslavija, na
diplomi skraenog drugog razreda pie Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg Bosna, trei razred sam zavrio u
Republici Hrvatskoj u Makarskoj, a etvrti u Republici Italiji u Trevisu.
Mislim da smo svi mi trajno istraumatizirani. Prije nekoliko dana iitavao sam neke stvari vezane uz 1991. i 1992. godinu, poetak rata u BiH i Sarajevu. Otiao sam na You Tube i gledao nadrealne snimke iz travnja 1992. godine iz Sarajeva, gdje je vladala potpuna konfuzija. S jedne strane, ve imate barikade i snajperiste. S
druge strane imate potpuno sluene ljude koji nose Titove slike,
upadaju u Skuptinu i prizivaju intervenciju JNA, za koju je valjda
svakoj budali bilo jasno na ijoj je strani. Nevjerojatan je taj kaos.
Posebno je zanimljivo razdoblje od prvih izbora koncem 1990. do
poetka rata jer su tu korijeni politikih sukoba koji su, naalost,
prerastali u ratne. ini mi se da smo u Bosni i Hercegovini i dandanas na istom setu pitanja: kako pomiriti graansko i nacionalno,
kako ouvati dravu Bosnu i Hercegovinu oni koji je ele ouvati
i kako je urediti unutar tog okvira.
Hrvatsko-muslimanski, odnosno hrvatsko-bonjaki sukob ima
svoje politike uzroke koji su postojali i prije 1993. godine. Velika je
tragedija to se nije moglo nai politiko rjeenje i to je eskaliralo ratom. BiH se nalazila u jednoj traginoj situaciji, to vidim iz ove dananje
perspektive. Nakon 90-ih je njena sudbina je uvelike ovisila o sudbini
Jugoslavije. To je ona situacija bez rjeenja, gdje je oito golema veina
srpskog stanovnitva, a oni su jedan od tri konstitutivna naroda BiH,
bila protiv odlaska iz Jugoslavije. S druge strane, potpuno je razumljivo
stajalite hrvatskog i bonjakog politikog vodstva koje nije htjelo
ostati u krnjoj Miloevievoj Jugoslaviji nakon odvajanja Slovenije i Hrvatske. To je bila bezizlazna situacija. Srbi se vole pozivati na referendum koji je odran bez Srba, Referendum o neovisnosti. Time legitimiraju svoje pravo na proglaenje Republike Srpske. U tom smislu bi se
moglo rei: da, oni su, u takvoj situaciji preglasavanja, imali pravo na
graanski neposluh. Mi moemo rei da Republika Srpska nije nastala
na zloinu, ali se ona svakako proirila na zloinu. U situaciji gdje druga
dva naroda donose referendumsku odluku bez vas, jedna je stvar da
su Srbi na podruju gdje su bili veina proglasili graanski neposluh i
politiki opstruirali rezultate referenduma. To bi se moglo razumjeti.
Ali, sasvim je druga stvar gdje vi koristite vojnu prednost JNA, koju
imate u svojim rukama i osvajate 70% teritorija BiH, radite stravino
etniko ienje, zloine, u nekim dijelovima zemlje i genocid.
U biti srpska politika u BiH jedina je bila jasna, oni ne ele dravu BiH izvan Jugoslavije i to je linija koja se moe slijediti od 1990.
pa sve do danas. Naprosto, danas na politikoj sceni Republike Srpske nemate ni jedan relevantan politiki faktor koji bi pristao na
ukidanje RS-a. S druge strane, hrvatska i bonjaka politika je oscilirala. Hrvati su kao najslabija strana u BiH pristali na sve mirovne
sporazume, od Cutillierovog i Vance-Owenovog, pa kasnije sve do
Washingtonskog i Daytonskog. Ali i hrvatska politika tu nije bila jasna. Znate da oko izlaska na referendum 1992. s hrvatske strane
nije ba sve ilo glatko. Nisu nipoto eljeli ostati u Jugoslaviji, ali su
isto tako bili svjesni da ne ele bilo kakvu Bosnu i Hercegovinu. To
je slavno Livanjsko pitanje, gdje su nakon sastanka u Livnu, i nakon to su dobili odreene garancije od Izetbegovia o preustroju
BiH u nacionalne kantone, hrvatski predstavnici pozvali narod da
podri referendum. Tako da je malo fige u depu bilo na hrvatskoj
strani, ali bogme bilo je i na bonjakoj.
Muslimanima je takoer bila dramatina situacija raspadanja Jugoslavije, gdje se nije moglo ostati u krnjoj Jugoslaviji pod Miloeviem. Sigurno bi, u takvoj dravi, dugorono gubili identitet pod prisi-

23

intervju
lom, a opet, s druge strane, odluka o odvajanju je znaila izravnu
konfrontaciju sa srpskom stranom i JNA, koje su bile silno nadmone
u tom trenutku. U toj situaciji treba imati razumijevanja kad se gleda
s druge strane, i hrvatske, pa i srpske, za Izetbegovievo odstupanje
i osciliranje od pristanka na asimetrinu Federaciju do odluke da se
ide na referendum. U sadanjem stanju svi imaju malo fige u depu i
svi kao da ekaju da e netko donijeti rjeenje izvana.
Meutim, tragedija je i to se i poslije rata, od koga je prolo 18
godina, vidi jedno kontinuirano propadanje bosansko-hercegovakog drutva, ekonomije, kulture, gradova. Dogaa se srozavanje na
svim razinama kao posljedica nerijeenog politikog okvira. To vidim kao neku osnovnu tetu injenice da se ne moe pronai ni
osnovni konsenzus. Pogotovo na primjeru grada Mostara, gdje je
to najoitije. ao mi je to politike snage u Mostaru nisu svjesne
da se nacionalno pitanje ne rjeava na lokalnoj razini. Sada imamo
jednu perverznu situaciju. Godinama je bonjaka strana blefirala
da se zalae za jedinstven grad, ime je dobivala poene kod meunarodne zajednice, unato tome to je Istoni Mostar nakon rata
ostao praktiki etniki ist. Hrvatska strana je stalno opstruirala
ujedinjenje i bila za podjelu. Sada u situaciji kada su HDZ-ovi shvatili da je Hrvata vie u Mostaru, da je hrvatska komponenta vitalnija, jer joj gravitira Zapadna Hercegovina i Srednja Bosna, dok je
Istoni Mostar pomalo ostao kao slijepo crijevo poeli zalagati za
jedinstven grad. Naravno, blefiraju. Istovremeno, istona mostarska strana je sada za podjelu grada. Naalio sam se u jednom tekstu da su sada zapadni Mostarci prava raja, a istoni Mostarci su
faisti, uloge su se obrnule. Ali ovo je jednako blef kao to je bio
i onaj blef prije. Sada je vano promijeniti logiku. Umjesto da se ide
logikom: nas Hrvata je u Mostaru vie, hajdemo mi sad njih u gradu
drati za guu kao to oni dre nas u Federaciji trebalo bi obrnuti
stvar pa rei hajdemo mi s njima nai rjeenje u Mostaru, shvatiti
njihovu poziciji, strahove i bojazni, kao malobrojnije strane, pa onda neka se to primijeni i na razini Federacije.
Nakon lokalnih izbora Mostar proivljava jo jednu politiku
krizu: nije ustrojena gradska vlast. Produbljuju se meunacionalne tenzije. Nedavno je miniran spomenik vojnicima Armije BiH
poginulim od 1992.-1995. Tko profitira u svemu tome, a tko gubi?
Opet bih se vratio na prije spominjani Belfast. Ne mislim da su
Mostarci neto bolji ili tolerantniji ljudi od drugih ljudi na svijetu. Ali
kada vi uzmete kakav je rat bio u Mostaru, da je praktino dvije treine
stanovnitva preseljeno, da imate situacije gdje su ljudi mijenjali stanove iz istonog u zapadni dio, i obrnuto, na par stotina metara zrane
linije... Nakon svega toga to se dogaalo, u Mostaru u zadnjih 18 godina imate svega nekoliko teih incidenata koji su uvijek bili inducirani
nekom irom politikom igrom i krizom. U tom smislu ja mogu rei da
sam ponosan na svoje sugraane, jer Mostar nije Belfast. Ponavljam,
u bogatom Belfastu koji je ve 40 godina u Europskoj uniji vi imate fizike zidove. U Mostaru ti zidovi ne postoje, oni koji ele biti po cijelom
gradu, ii na drugu stranu druiti se, rade to bez problema. Oni koji se
nee druiti, ne moraju, ivimo u demokraciji. Fizikih zidova nema,
premda i dalje postoje izvjesni mentalni zidovi. Ali, uzevi u obzir sve
okolnosti i sve to se dogaalo, koliko traje situacija administrativne
nesreenosti, mislim da se Mostarci ak i dobro i tolerantno ponaaju.
U studenom 2013. je i 20 godina od ruenja Starog mosta u
Mostaru. Ruenje Vas je zateklo u izbjeglitvu u Italiji. to Vam je
tada palo na pamet?
To je civilizacijska katastrofa. Most nije imao vanu vojnu funkciju, jer se glavnina naoruanja za dio istonog Mostara koji se nalazi na zapadnoj obali Neretve, prevozila skelom na zaklonjenijem di-

24

jelu. Ruenje mosta je ogledalo jednog potpunog raspada sistema.

Iracionalan idiotizam, dobro pokriven kamerama. Ako bi se gledalo
sa stanovita nekakve apsurdne povijesne odmazde, onda bi prije
trebalo sruiti Dioklecijanovu palau u Splitu, jer je Dioklecijan strano progonio krane. Ili Pulsku arenu To je jedan bolan i tragian
dogaaj, kulturalni zloin. Mislim da ga treba promatrati samo simboliki, ne moe se sada iz njega neko naknadno svjetlo baciti na sva
dogaanja. Dobro je da je obnova mosta raena zajedniki, da je tu
sudjelovala i Hrvatska i Bosna i Hercegovina i Turska, koja je njegov
izvorni graditelj. Ali, na alost, ne vidim da je zaljeenje te rane neto
bitno pridonijelo poboljanju politikih odnosa u gradu.

Pitanje treeg entiteta u BiH

Kuda ide hrvatski narod u Bosni i Hercegovini? Prisutne su
brojne frustracije i dileme.
Razliita su gledita i interesi Hrvata ovisno u kojem se dijelu Bosne i Hercegovine nalaze. To vrijedi i za ostale, jer npr. na situaciju
potpuno drugaije gleda Bonjak u Mostaru, onaj u Sarajevu ili povratnik u Podrinju. U trenutku prvih demokratskih izbora 1990., u situaciji raspadanja Jugoslavije, bilo je oito da se zaotreno ponovno
vraa nacionalno pitanje u BiH. Ono za vrijeme komunizma nije rijeeno, nije harmonizirano, nego je na neki nain guranjem ispod tepiha na udan nain i poticano. Hrvati su se u tim trenutcima nali u
najslabijoj poziciji: bili su brojano najmalobrojniji, ali i kadrovski deficitarni. Raene su neke analize politike elite Muslimana, Srba i Hrvata 90-ih godina. SDS su vodili mahom sveuilini profesori: Radovan
Karadi, Biljana Plavi, Koljevi, Buha To su ljudi koji su bili dio
drutvene elite. Isto tako se moe rei i za muslimansku, kasnije bonjaku stranu. Kod Hrvata je bilo drugaije. HDZ je na poetku vodio
Davor Perinovi, koji ni sam nije znao tko je i to hoe. Nakon njega
doao je jedan sportski novinar sa srednjom kolom, Stjepan Kljui.
Poslije njega dolaze neki jo pogubljeniji Kada vidite koliko se ljudi
izmijenilo na elu dominantne hrvatske stranke, i to vam dovoljno
govori. Iz te slabosti Hrvati su pristajali na sve mirovne planove, od
prvog do zadnjeg. Nekako su lavirali i tavorili, stalno izmeu, s jedne
strane, gledanja na rjeenje ukupnog hrvatskog pitanja, to je bilo osamostaljenje i reintegracija teritorija Republike Hrvatske, a s druge
strane, na svoju poziciju u BiH. Osjetio se problem nepostojanja autonomne hrvatske politike. Recimo, u Hoolbroekovoj knjizi o Daytonu
tek nakon 200 stranica se prvi put spominje politiki predstavnik Hrvata u BiH. Hrvati iz BiH su dobrim dijelom bili nesuvereni u svojim
odlukama, njihova politika elita je bila nedorasla.
Neto malo politikog pluralizma pokrenulo se nakon 2000. godine, ali je onda grubo zaustavljeno platformakom politikom. Tu je simboliki jako vaan bio prvi izbor eljka Komia za hrvatskog lana Predsjednitva BiH. Podsjeam da su kod Srba jaali ili padali SDS i SNSD, kod
Bonjaka su se smjenjivale razliite opcije na vlasti, meutim, kod Hrvata je cijelo vrijeme vladao HDZ, kod koga je kadrovski okotala loa
struktura. Meutim, bilo je dolo do promjena, jer su oni izgubili vlast u
upanijama koje su dobili Devedesetka i HSP u koaliciji. Nakon toga
se HDZ donekle kadrovski popravio, pa su na sljedeim izborima vratili
dio upanija. Znai, poelo je neko normalno politiko natjecanje i kristaliziranje kvalitete unutar hrvatskog politikog korpusa, to mislim da
je bila dobra tendencija. Ali politikom nametanja politikih predstavnika od strane SDP-a, gdje im se kasnije naalost pridruila i SDA, taj je
proces zaustavljen i dolo je ponovnog homogeniziranja oko HDZ-a,
kao najvee stranke. Time su Hrvati dugorono izgubili u politikoj dinamici pluraliziranja vlastite politike scene i opcija u BiH. I zato sam vie
puta ponovio da je platformakom politikom Lagumdija osigurao Draganu oviu pobjedu na trima sljedeim izborima. To je, naprosto, pri-

PREPORODOV JOURNAL 147

intervju

Ono to sam vidio kao strategiju meunarodne zajednice pritom nisam nikakav paranoik, jer to to govorim mogu konkretno
argumentirati jeste da je politika meunarodne zajednice preutno ila u smjeru reduciranja politike sloenosti u BiH. Da se jednadba s tri nepoznanice svede na dvije, a to
su srpska i bonjaka.
Osnova stvar je potreba za vlastitim institucijama jer se pokazalo da su, nametnutim izmjenama
Daytona, Hrvati politiki desubjektivizirani kao narod. Dovedeni su u situaciju da im drugi mogu u potpunosti izabrati politike predstavnike od Federalne vlade do lana Predsjednitva BiH. U toj je situaciji
zahtjev za treim entitetom, koji je samo jedno od moguih u paleti rjeenja hrvatskog pitanja, prije svega zahtjev za institucijama koje mogu garantirati opstanak
naroda u politikom smislu.
rodan proces homogeniziranja oko najjae vlastite stranke da ti drugi
ne bi nametali predstavnike. A gurnuo je i politiki Hrvate, ve prvim
izborom eljka Komia, u politiko naruje Miloradu Dodiku.
Znai, osnovni uzrok zbliavanja Dragana ovia i Milorada Dodika je izbor eljka Komia za hrvatskog lana Predsjednitva BiH?
Da, to moete vidjeti jednostavno kronoloki. Ono to sam vidio kao strategiju meunarodne zajednice pritom nisam nikakav
paranoik, jer to to govorim mogu konkretno argumentirati jeste
da je politika meunarodne zajednice preutno ila u smjeru reduciranja politike sloenosti u BiH. Da se jednadba s tri nepoznanice
svede na dvije, a to su srpska i bonjaka.
Dayton je drastino promijenjen nizom nametnutih odluka visokih predstavnika koje nisu prole parlamentarnu proceduru. Jedna
od njih je odluka o suverenosti na cijelom prostoru BiH, ime Hrvati
u RS-u nisu dobili nita, a izgubili su mehanizme kontrole u Federaciji. Onda imate tzv. Berijeve amandmane koji su omoguili da bonjake stranke popune tzv. svojim Hrvatima mjesta u Domu naroda.
Tako imate apsurdnu situaciju da Kanton Gorade, u kojem ivi 100
Hrvata, bira jednog meu ovih 17 u Domu naroda, a upanija Posavska, u kojoj ivi 50.000 Hrvata, bira samo dvojicu. Onda odluka o
Statutu grada Mostara koji predstavlja presedan u Bosni i Hercegovini: nema sline stvari niti u Sarajevu, Travniku, Konjicu, Bugojnu ili
Banja Luci. Zatim sramotna Inzkova odluka, gdje ponitava odluku
Sredinjeg izbornog povjerenstva iz Sarajeva i uvodi nove zakone
matematike po kojima je pet treina od 17! To je sve jedan iznimno
frustrirajui niz za Hrvate u Bosni i Hercegovini.
Ako SDP pri prvoj kandidaturi eljka Komia nije jo znao to
e se dogoditi, drugi put su svjesno ili na to da bonjakim glasovima nametnu svog kandidata za hrvatskog lana predsjednitva. To
je jedno neuveno politiko nasilje. Rekao bih da to ide onkraj nacionalizma, da je to ovinizam da vi cijeli jedan narod smatrate
idiotima koji ne znaju dobro izabrati, pa ete vi odrediti tko e biti
njegovi politiki predstavnici. U tom trenutku su se Hrvati nali po-

SIJEANJ 2013.

litiki pred zidom i njihovo pribliavanje Miloradu Dodiku u takvoj

situaciji je potpuno razumljivo i legitimno.
Tada je intenzivira pitanje tzv. treeg, hrvatskog entiteta. Da
li je on stvarna potreba ili iluzija?
Osnova stvar je potreba za vlastitim institucijama jer se pokazalo
da su, nametnutim izmjenama Daytona, Hrvati politiki desubjektivizirani kao narod. Dovedeni su u situaciju da im drugi mogu u potpunosti
izabrati politike predstavnike od Federalne vlade do lana Predsjednitva BiH. U toj je situaciji zahtjev za treim entitetom, koji je samo
jedno od moguih u paleti rjeenja hrvatskog pitanja, prije svega zahtjev za institucijama koje mogu garantirati opstanak naroda u politikom smislu. Znai, naroda kao politikog faktora koji e zajedno s
predstavnicima druga dva odluivati o Bosni i Hercegovini. A koliko je
on realan, vrijeme e pokazati. Mislim da bi trenutno zdrav korak bio,
uz svu ovu priu o potrebi rekonstrukcije Federacije kao preskupe, s
previe Kantona i slino, ako se iskreno eli nai neko rjeenje i dati
garancija Hrvatima, da se to moe postii nekom vrstom reforme Federacije u dvije ili vie teritorijalno diskontinuiranih upanija ili Kantona. Taj teritorijalni diskontinuitet bi bio garancija da se tu nee raditi ni
o kakvom separatizmu u budunosti, gdje bi se omoguilo da svako iz
tih teritorija izabire politike predstavnike. Tu vidim realnije rjeenje
hrvatskog pitanja koji bi bili u interesu stabilnosti i bolje odrivosti BiH.
Ali ne mislim da je ova amerika inicijativa krenula u dobrom smjeru.
O reformi treba pregovarati s legitimnim politikim predstavnicima, a
ne s nekim prividom civilnog drutva kojeg oni sami financiraju.
S obzirom na politiko saveznitvo Dodik ovi, da li to znai
da Hrvati pristaju na velikosrpski projekt i, na taj nain, odustaju
od dijelova BiH gdje su nekada ivjeli? Npr. Bosanska posavina,
regija Prijedora i Banja Luke
Mi trenutno govorimo o problemu Hrvata da ne mogu izabrati
svoga lana Predsjednitva i da ne mogu sudjelovati u formiranju
federalne vlasti. Ja bih apsolutno podrao i uloio energiju u bilo
kakav suvisao i provodiv koncept ili projekt koji bi doveo do povrat-

25

intervju
ka prognanih ljudi u Republiku Srpsku i do toga da Hrvati postanu
jai faktor u RS-u. Ali ja u tom smislu ne vidim nikakva suvisla rjeenja, nego se na neki nain ta pria o Bosanskoj posavini koristi za
cinino politiko ucjenjivanje Hrvata u Federaciji. Kao da e pomoi
Posavljacima to to Hrvati nemaju politika prava u Federaciji.
to bi mogao pokazati sljedei Popis stanovnitva u BiH?
Vie od nekih ukupnih brojki koje e pokazati koliko je kojeg naroda, znaajniji je podatak koji e, naalost, pokazati posljedice etnikog ienja koliko se stanovnitvo homogeniziralo u odreenim dijelovima teritorija. Ja se pitam zato su bonjake politike
stranke do sada opstruirale popis? Dva su mogua odgovora. S jedne
strane, da bi se odrala iluzija o multietnikom karakteru teritorija
koji su ostali pod Armijom BiH, a to se po nekim drugim pokazateljima moe rei da nije tako. Naalost, npr. u Sarajevu. Sarajevo danas
vie nije multietnika sredina koja ja bila i zato nisu krive dananje
Sarajlije, a pogotovo nisu kriva djeca koja su se raala poslije rata. I
to njima ne treba nabijati na nos, kao ni nekim drugima neke druge
stvari. Dakle, vjerojatno je jedan od razloga opstrukcije popisa bilo
zadravanje iluzije o multietnikom karakteru veinskih bonjakih
prostora. S druge strane, postoje nekakve kalkulacije i pekulacije da
je postotak Srba u BiH puno vei nego to se misli. Nemojmo zaboraviti da su imali na poetku rata 70% teritorija osvojenog i etniki oienog. Jako je puno Bonjaka i Hrvata protjerano u tree zemlje.
Nakon saimanja srpskog teritorija sa 70% na 49%, dobar dio ljudi s
preputenog teritorija je ostao na teritoriju RS-a. Isto tako, i dio ljudi
koji su bjeali iz Hrvatske iz tzv. Srpske krajine ostao u RS-u. Kada se
sve to uzme u obzir, postoje neke pekulacije da je moda i to bio
jedan od razloga zato je bonjaka strana odgaala popis. Jer bi se
pokazalo da je udio Srba vei nego to se misli. Oekujem da e popis
pokazati koliko su teke posljedice rata, koliko je BiH izgubila stanovnitva, koliko je izgubila mladog stanovnitva i koliko se stanovnitvo
nacionalno promijenilo na odreenim dijelovima teritorija.

Bosansko-hercegovaka snalaljivost i Bruce Lee

BiH je u slinoj ekonomskoj situaciji kao i Hrvatska, dakle looj. Ima li kakvih realnih mogunosti za pozitivan pomak?
Naravno da ima. Da je to neka neplodna pustinja i da tamo ive
neki retardirani ljudi, mi bi rekli neka im je tako kako je, i sva ova
pria ne bi imala smisla. To je, prije svega, kvalitetan komad zemlje u
Europi s relativno velikim prirodnim bogatstvima i resursima, koji je, u
odnosu na prirodne pogodnosti, vrlo rijetko naseljen. A vi usporedite
biva Jugoslavija i Italija su bile su teritorijalno priblino jednake povrine, a u Italiji ste imali skoro tri puta vie stanovnitva. Uz ogromnu
talijansku migraciju koja je odlazila u SAD, Junu Ameriku i ostale europske zemlje, praktino sve do sredine 20. stoljea dok se Italija nije
razvila. Sada zamislite koliki su zbog ratova bili nai demografski gubici
i kako nikada potencijal ovoga prostora nije mogao biti iskoriten. Znai, s jedne strane ono to budi nadu u BiH je malo ljudi na velikom teritoriju koji ima vrlo raznovrsne resurse. S druge strane, to je potencijal
tih ljudi. Ja sam imao priliku u New Yorku druiti se s tamonjim Bonjacima, mladim ljudima koji su u najkonkurentnijem gradu u svijetu
uglavnom vrlo uspjeni. I sad mene netko treba uvjeriti da su u Bosni i
Hercegovini to neki ogranieni ljudi koji ne smiju dobiti svoju dravu
jer e to postati Palestina ili teroristika baza. Pa, kako onda Bonjo
moe uspjeti u New Yorku ili kako moe Hercegovac uspjeti gdje god
ode, a dolje je stanje jadno kakvo ve jest? Problem je naa nesretna
povijest i injenica da nikada nismo imali jedan stabilan okvir u kojem
bi se razvile stabilne i jake institucije. Pogledajte samo koliko je drava
i reima mijenjano tijekom jednog ljudskog ivota, a bez stabilnih insti-

26

tucija nema ni ekonomskog razvoja. Zato me srce boli kada vidim

koliki je dolje potencijal i prirodni i ljudski, a ne moe se nai nekakav
odrivi okvir u kojem bi se taj potencijal mogao u punini realizirati.
to se tie usporedbe s Hrvatskom Hrvatska je neusporedivo
razvijenija, ali, s druge strane, u situaciji klopke zaduivanja nekad je
bolje biti malo manje razvijen, pa manje zglajzati na kraju. Isto kao i
nesreenost. to je recimo u cijeloj ovoj rasprodaji spasilo Dalmaciju? Nesreen katastar! Da je bio sreen katastar, veina mladih bi
bila rasprodala djedovinu. Ovako je teko jer su vlasniki odnosi zamreni. U BiH se tavori nekako na dnu, ali to je jedna stabilna situacija toliko je loe da malo ljudi moe podii kredit, a time apsurdno
i otii debelo ispod nule. Tako da nije svako zlo za zlo.
iroj javnosti postali ste poznati po inicijativi za postavljanje
spomenika legendarnom Bruce Leeu u Mostaru. Koja je bila tadanja poruka?
Poruka je bila da se upozori ljude. Tada smo imali jednu politiku situaciju u kojoj smo imali tri sukobljene strane koje nisu iznalazile politiki okvir. Njima je to nesreeno stanje oito odgovaralo.
Istovremeno se u situaciji takve politike blokade dogaalo se jedno ope srozavanje na svim razinama, pa tako i srozavanje javnog
prostora u Mostaru. Htjeli smo u javni prostor ubaciti neto to e
biti lijepo, kvalitetno, pozitivno i to e svi ljudi osjeati kao svoje.
To je bio Bruce Lee. Naalost, vrlo brzo je postao meta vandalizma.
Kada iz ove perspektive vidim to se dogaalo s nekim drugim spomenicima, mislim da je povod moda bio materijalno koristoljublje, da su ga htjeli pretopiti i preprodati u staro eljezo. On se nalazio u jako zaputenom gradskom parku, koji je u meuvremenu
krasno obnovljen. To je jedan od rijetkih prostora u gradu gdje iz
oba dijela grada ljudi dovode djecu da se igraju na zelenilu. Meutim, Bruce Lee jo nije vraen, ali o tome treba pitati gradske vlasti.
To je bio prvi spomenik Bruce Leeu u svijetu. 2005. godine. Nama
je bilo vano da se spomenik napravi uz sve dozvole, potpuno legalno,
jer smo i time slali poruku gradu u kojem je veina stvari poslije rata
napravljena nelegalno. Mi smo inzistirali da bude legalno, ekali smo
preko dvije godine na sve dozvole. U meuvremenu smo dobili informaciju da se i u Hong Kongu podie spomenik Bruce Leeu. Uspjeli u toj
utrci podii spomenik dan prije njih. Bilo je veliko otvaranje, doao je i
kineski veleposlanik. Snimljen je jedan izvrstan dokumentarac. Sarajlija koji ivi u New Yorku, zove se Ozren Milhari, napravio je dokumentarac o Bruce Leeu koji je bio prikazivan na festivalima u Los Angelesu i New Yorku. Upravo tada sam iao u Ameriku i imao, ranije spominjanu prigodu druiti se s bonjakom zajednicom u New Yorku i
uvjeriti se da oni mogu uspjeti i u najjaoj konkurenciji.
Za kraj, poruka zagrebakog Mostarca itateljima Preporodovog Journala.
Bio sam iznenaen kvalitetom i opsegom Preporodovog Jorunala. Ja se stalno alim u javnosti kako su se mediji srozali, kako su novine samo utilo i crna kronika, kao da su pisane za kretene. A onda vidim iznimno kvalitetnu novinu jedne manjinske zajednice. Pa onda
tako neto malo i utjei ovjeka, jer pitam se koliko je jo takvih stvari
u nekim niama koje ne vidim. Stvari koje se i dalje kvalitetno rade.
Mogu jo samo dodati kako smo svi, bez obzira pripadali veinskom narodu ili nekoj od manjinskih zajednica, danas u Hrvatskoj u
istom amcu, dijelimo iste probleme, iste bojazni u ovoj krizi koja
ve predugo traje. No bilo je i teih vremena pa se izguralo. Pogotovo mi koji smo porijeklom iz Bosne i Hercegovine, koji smo navikli
na nevolje i koji nikada nismo bili razmaeni. I ova kriza e jednom
morati doi kraju. Evo, za kraj jedan vic: Imala majka dva sina: jedan bio pametan, a drugi ostao u Mostaru. q

PREPORODOV JOURNAL 147

bosanski barometar

ZAHTJEV ZA PROMJENAMA U VLADI, ALI I U FEDERACIJI BiH

Vlada (jo) nije pala

Kriza Vlade Federacije BiH nastavljena je i u 2013. godini, a cilj
je bio izbaciti SDA, HSP i NSRzB te umjesto njih dovesti HDZ i HDZ
1990. SDP koji je i pokrenuo priu o promjeni svojih koalicionih
partnera sada se ve naao u situaciji kada mu vrijeme ne ide na
ruku, jer bi se ve u listopadu idue godine trebali odrati novi opi
izbori u BiH, a svoju (i volju HDZ-ova) ne uspijeva nametnuti. No
stvari su se krajem sijenja ubrzale, tako da se moglo oekivati da
e se konano rijeiti i ovaj veliki problem.
Na sjednici Vlade FBiH odranoj u Mostaru 24. sijenja premijer
Nermin Niki (SDP) zatraio je da se u dnevni red uvrsti i izjanjavanje Vlade o zahtjevu za njenu smjenu, to je podnijela veina
zastupnika i izaslanika iz oba doma entitetskog Parlamenta (pri
tom se misli na SDP i HDZ-ove). Meutim, da bi se ova toka i nala
na dnevnom redu to mora podrati veina lanova Vlade, a oporbeni blok u Vladi predvoen ministrima iz SDA osigurao je veinu
glasova kojima e blokirati uvrtavanje ove toke u dnevni red.
Ministri iz oporbenih stranaka nastojali su dobiti na vremenu i
odgoditi planirano zasjedanje oba parlamentarna doma i glasanje
o smjeni Vlade. Inzistirali su na stavu da Parlament ne moe glasati
o smjeni prije isteka jednomjesenog roka za izjanjavanje Vlade.
Iako je jasno da stav Vlade ne utjee na izglasavanje smjene, ministri iz SDA, Boljitka i HSP-a nastoje odgoditi glasovanje u Parlamentu do isteka zakonskog roka, a to je 8. ili 9. veljae. S druge strane,
parlamentarna je veina planirala krajem sijenja, odmah nakon
sjednice Vlade ukoliko se ona izjasni o smjeni, odrati sjednice Zastupnikog i Doma naroda, na kojima bi se izglasalo nepovjerenje
Vladi. Uspije li opstrukcija na sjednici, neizvjesno je hoe li se zasjedanja odrati u predvienim terminima. No, i njima je bilo jasno da
SDA i njeni koalicioni partneri za sada u rukama imaju efikasan mehanizam kojim to mogu sprijeiti.
Potpredsjednik HDZ-a i ef kluba zastupnika ove stranke u Zastupnikom domu Parlamenta, Marinko avara, kae kako e se parlamentarna veina ponaati sukladno ustavnim, zakonskim i poslovnikim odredbama. Za oekivati je da oni koji nisu dio parlamentarne
veine, ukljuujui i jedan broj ministara, uine sve kako bi opstruirali
rekonstrukciju vlasti. Sada je jasno i zbog ega je Radivojevi vraen u
Vladu, kae avara. Naime, Desnica Radivojevi se kao lan SDA prole godine u lipnju priklonio SDP-u ime je doveo u pitanje opstanak
sadanje Vlade, no ini se da su na njega utjecali sada neki drugi faktori. Radivojevi je dan prije sjednice Vlade imao i sastanak s dunosnicima SAD-a i EUSR-a, na kojima je nastavljen dijalog o rekonstrukciji
vlasti u Federaciji. avara kae kako su s amerike i europske strane
ponovljeni stavovi o neprihvatljivim uvjetovanjima iznijeti u zajednikoj izjavi Patricka Moona i Petera Sorensena.
Trakavica s Federalnom vladom nastavila se i dalje, a u slijedeem emo broju toj temi posvetiti vie panje s obzirom na razvoj
dogaaja.

Racionalniji entitet
Druga zanimljiva tema bila je o prijedlogu promjena Ustava, ali
ne BiH, nego u Federaciji BiH. Naime, Amerika Ambasada u BiH je
jo u ljeto prole godine pokrenula tu inicijativu, a glavni smjer je

SIJEANJ 2013.

Premijer Nermin Niki

bio smanjivanje broja kantona, s tim da su neki ukazivali da bi to
moglo dovesti do formiranja treeg hrvatskog entiteta. Amerikanci su pak rekli da nisu spremni ii u tom smjeru, ali da su otvoreni za ideje o to funkcionalnijoj Federaciji.
Tako je i Pravni institut BiH iznio svoj prijedlog Federacije bez
kantona, ali s redistribucijom nadlenosti i novca za funkcioniranje.
Na javnoj su se raspravi u Sarajevu okupili predstavnici vlasti i politikog ivota, pravosua, politikih stranaka, akademske i meunarodne zajednice. Od predstavnika stranaka nije se ulo puno komentara, no bilo ih je: Da li se unutranja organizacija jednog dijela drave
moe vriti bez teritorijalne reorganizacije cijele BiH?, pitao je prisutne efik Daferovi iz SDA. Po njegovom miljenju, to je kljuno
pitanje, upozorio je. U vezi s predloenim okrupnjivanjem kantona,
a time i smanjenjem njihovog broja, problematizirao je pitanje nacionalne mjeovitosti odreenih sredina i zakljuio da bi moda najbolje rjeenje bilo Federacija bez kantona, s odgovarajuom redistribucijom nadlenosti i novca za funkcioniranje. Usprkos tome Daferovi je odao priznanje predlagaima izloene reforme, radnoj grupi
pravnika multietninog sastava, jer smatra da je pokazala hrabrost
iznoenjem u javnosti njenog miljenja o ovim, pa i osjetljivim pitanjima i jo priloila mapu teritorijalnog preustroja Federacije.
Tomo Vidovi iz Socijaldemokratske partije BiH slae se u principu da broj kantona u Federaciji treba smanjiti, mada ostavlja diskutabilnim pitanje na koliko, ali ne odobrava i poveanje broja delegata u Domu naroda Federacije. Smatra da, naprotiv, treba smanjiti broj poslanika i delegata, to bi po njemu bio vaan korak ka
racionalizaciji i efikasnijoj javnoj upravi. Vano je i putem razgranienja sadanjih podijeljenih nadlenosti izmeu Federacije i kantona, definirati neto iri obim nadlenosti Federacije. U principu je
vano imati struno utemeljenu javnu upravu u funkciji graana te
proaktivno djelovati da bi Bosna i Hercegovina kredibilno aplicirala
za evropsko lanstvo, zakljuio je Vidovi.
Veso Vegar iz HDZ-a 1990 nije komentirao tokom skupa ve je,
na molbu novinara, naknadno kazao da se ne slae s izloenim prijedlogom teritorijalnog ustroja Federacije i doveo u pitanje proklamirani cilj u ovom prijedlogu racionalizaciju i smanjenje trokova.

27

bosanski barometar

Uvoenje Ustavnog suda

Vie od drugih uesnika, predloenu ustavnu reformu komentirali su predstavnici pravosua, predsjednica i potpredsjednica
Ustavnog suda Federacije Kata Senjak i Aleksandra Martinovi. Slau se to su predlagai predvidjeli uvoenje nove glave sudska
vlast u federalni ustav te posebnog poglavlja Ustavni sud budui
da on nije u kategoriji redovnih sudova, kako je rekla Senjak. Martinovi smatra da i advokaturu treba dotai kao samostalnu branu.
Nju iznenauje, kazala je, prijedlog da suce Ustavnog suda razrjeava Parlament. Proces izbora sudaca treba odrediti rokom a Visokom
sudskom i tuilakom vijeu omoguiti da imenuje suca uz suglasnost samog suda. Martinovi je takoer za proirenje ovlasti Ustavnog suda FBiH, kao i za preciznije ureenje zajednikih odgovornosti
Federacije i kantona, izjavila je, uz napomenu da se gro predmeta u
Ustavnom sudu odnosi upravo na takve sporove.
Ovaj prijedlog za reformu Ustava FBiH nastao je na osnovu njene analize vaeeg ustava u okviru istraivakog projekta Nove
ideje bolja Federacija BiH. Rezultati njenog rada objedinjeni su u
prezentiranom dokumentu pod nazivom Ustavna reforma Federacije BiH, koji osim obrazloenja, sadri mapu kantona i predloeni
novi ustav FBiH. Uz isticanje da je osnovi cilj projekta bolja funkcionalnost, ekonominost FBiH i smanjenje trokova, prvi zakljuak
radne grupe je da Federaciju treba reorganizirati okrupnjivanjem
kantona u skladu s demografskim, ekonomskim, geografskim i
multietnikim kriterijima. Okrupnjavanje bi rezultiralo i smanjenjem ukupnog broja kantona s deset na est, predlae radna grupa.
Kao novina je predloeno ravnopravno uee na visokim izvrnim funkcijama vlasti predstavnika ostalih naroda, koji se u ovom
prijedlogu ne spominju vie pod tim nazivom ve iskljuivo kao
nacionalno neopredijeljeni i nacionalne manjine, dok je vitalni
nacionalni interes zamijenjen vitalnim interesom kao primjerenijim terminom po miljenju predlagaa ove reforme. Broj delegata Doma naroda treba poveati sa sadanjih 58 na 68, tako to bi
broj delegata iz reda nacionalnih manjina i nacionalno neopredijeljenih (u vaeem ustavu ostalih) ubudue iznosio 17 umjesto 7,
to je u vaeem ustavu propisani broj lanova svakog od triju klubova konstitutivnih naroda. Uz to je za nacionalne manjine i nacionalno neopredijeljene predvieno i uee u izboru predsjednika
te potpredsjednika FBiH, kao i uee u usvajanju amandmana na
Ustav FBiH. U domenu sudske vlasti, osim uvoenja posebne glave
pod tim nazivom, predloeno je i novo poglavlje Ustavni sud, kao
i poglavlje o budetu pravosudnih institucija, odnosno odredba da
se one finansiraju iz federalnog budeta. Meu brojnim drugim izmjenama Ustava, predloena je i preraspodjela nadlenosti izmeu Federacije BiH i kantona na nain da se pretpostavka nadlenosti utvrdi u korist Federacije, uz taksativno navoenje iskljuivo
kantonalnih nadlenosti, odnosno zajednikih izmeu tih dviju instanci. Zdravstvo i obrazovanje treba da budu dodijeljene federalnom nivou jer je praksa pokazala da svi graani FBiH nemaju isti
pristup kvalitetnom zdravstvu, navode predlagai. Naglaavaju i da
se nadlenost u oblasti lokalne samouprave otvorila tokom njihovog rada na ovoj ustavnoj reformi kao jedno od vanih pitanja, a
treba ga rijeiti, predlau, iskljuivo na nivou Federacije, i to na nain da osim opeg ustavnog normiranja, nadlenost bude ureena
jednim zakonom o lokalnoj samoupravi na federalnom nivou.

Politiari uvaju fotelje

U BiH su podijeljena miljenja o inicijativi za rekonstrukciju FBiH.
Analitiari smatraju da ima razloga za preustroj entiteta, ali da bi

28

efik Daferovi
redefinicija teritorijalizacije na etnikom principu bila loa polazna
osnova. Amerika inicijativa za ustavnu rekonstrukciju Federacije
BiH kako bi se ovaj bh. entitet uinio ekonomski racionalnijim i uinkovitijim u smislu politikog odluivanja nije novost. Ranije ju je
predlagala njemaka politiarka Doris Pack, no njena ideja o smanjenju broja federalnih kantona nije naila na odobravanje u bh-politikim krugovima. Mnogi bonjaki, ali i pojedini hrvatski politiari, tvrdili su kako treba izbjegavati parcijalna rjeenja i da ustavnom rekonstrukcijom treba obuhvatiti cijelu BiH. Pojedini analitiari su
ovakve protuargumente protumaili kao tenju vladajue elite u
FBiH da zadri postojee stanje, a time i svoja uporita u brojnim
ministarskim foteljama i glomaznoj administraciji.
Direktor Meunarodnog instituta za bliskoistone i balkanske
studije, Zijad Beirovi, podsjea da je sa priom o rekonstrukciji
FBiH aktualizirano i pitanje treeg entiteta. Amerika inicijativa o
preustroju FBiH moe biti Damaklov ma. Postoji realna opasnost da
se Europska unija stavi u funkciju Dragana ovia i njegove politike
grupacije iji bi interesi mogli biti stvaranje treeg entiteta, kae
Beirovi. On je za ustavnu rekonstrukciju BiH, za to kod srpskih
stranaka nema razumijevanja. Lider Partije demokratskog progresa,
Mladen Ivani, vjeruje da je pogreno odbijati rekonstrukciju FBiH iz
straha da zbog toga nee biti rekonstrukcije BiH. Mislim da najveu
korist od pojednostavljenja FBiH mogu imati, prije svega, graani tog
entiteta, politiki subjekti, a onda i BiH u cjelini, kae Ivani.
Politiki analitiar Adis Arapovi istie da bi bilo loe ako se amerika inicijativa shvati kao redefinicija teritorijalizacije, te da bi kljuni
razlozi za rekonstrukciju trebali biti racionalizacija, uinkovitija javna
uprava i potivanje ljudskih prava. FBiH je, definitivno, skuplji i nefunkcionalniji dio BiH u smislu politikog odluivanja, a u njoj se, kao i
u RS-u, kre ljudska prava, istie Arapovi. Kae da se ustavnoj rekonstrukciji FBiH protive i oni politiki subjekti koji bi na razini drave proveli reforme koje prevazilaze okvire presude Sejdi i Finci. Takoer,
upozorava da je FBiH oznaena kao mjesto gdje se naruavaju kolektivna politika prava. Jedan od konstitutivnih naroda nema jednaku
politiku poziciju, pa su reforme nune i u tom smislu, tvrdi Arapovi.
Hoe li e s manjim brojem kantona FBiH biti racionalnija? Arapovi
podsjea da se u mnogo jeftinijoj RS loije ivi nego u FBiH. Prosjene plae u RS-u manje su od prosjenih plaa u FBiH, penzije takoer,
tako da koliina administracije ne mora nuno utjecati na kvalitetu ivota. Sve se svodi na izostanak politike volje za uspostavom uinkovitog, racionalnog i solidarnog politikog i socijalnog sustava, kako u
FBiH, tako i RS-u, odnosno BiH, zakljuuje Arapovi. q
Edis FELI

PREPORODOV JOURNAL 147

bosanski barometar

MEUNARODNA ZAJEDNICA U BOSNI I HERCEGOVINI

Izmeu uspjeha i poraza

Bosna i Hercegovina je nakon sticanja nezavisnosti i procesa
tranzicije u liberalno-demokratski sistem postala idealno tlo za djelovanje raznoraznih stranih aktera i globalnih sila, to se okvirno moe nazvati meunarodnom zajednicom, a sve u cilju demonstracije
politike moi i diplomatskog utjecaja. Nesumnjivo da su u odreenim momentima pojedini akteri meunarodne zajednice djelovali i
konstruktivno i korisno pravei znaajne korake kako bi se stabilizirala politika situacija i sveukupni drutveni ambijent u zemlji. Meutim, generalno posmatrano, uloga i utjecaj meunarodne zajednice
u ratu, a posebno u postratnoj Bosni i Hercegovini su bili vrlo konfuzni, nejasni i vrlo esto destruktivni i kontraproduktivni.
U tom kontekstu, u jednoj svojoj izjavi poznati ameriki profesor
i jedan od najistaknutijih intelektualaca dananjice Noam Chomsky
kazao je da je meunarodna zajednica izgubila svaki kredibilitet i
ugled u kriznim podrujima, kakvo je svojevremeno bila i sama BiH.
Stoga, moe se slobodno kazati da je meunarodna zajednica u BiH,
u najveem djelu, pogreke pravila u kreiranju institucionalnog okvira i ustavnih rjeenja koja su neprirodna i oprena historijskom i kulturolokom kontekstu BiH i previe se uplitala u unutranju politiku
scenu suzavajui manevarski prostor domaih politikih snaga, ija
odgovornost je tako postala znatno marginalizirana i ograniena.
Francuski teoretiar Raymond Aron u svom djelu Mir i rat meu
narodima navodi da meunarodna zajednica za njega ne predstavlja neki pravi koncept (Aron, 2001), ali ne porie njezino postojanje, istiui da ona predstavlja cjelinu koja obuhvaa meudravni
sustav, svjetsku ekonomiju (ili svjetsko trite ili svjetski gospodarski
sustav), transnacionalne i nadnacionalne fenomene (Aron, 2001). U
tom kontekstu, vrlo je bitno odgovoriti na pitanje koji su najvei propusti meunarodne zajednice u postratnoj BiH kako bi se time pokuali identifikovati modusi ta njihovo otklanjanje.

Daytonski sporazum: podjela BiH na dva entiteta

Naprimjer, jedan od najveih institucionalnih i ustavnih propusta koje je napravila meunarodna zajednica u Bosni i Hercegovini
je dizajniranje i nametanje Daytonskog mirovnog sporazuma kojim
je 1995. godine prekinut rat u BiH, ali koji je u znaajnoj mjeri cementirao etno-nacionalnu podjelu zemlje, u dugoronoj perspektivi, ili bar do odreene revizije postojeeg ustavnog okvira. Naime,
meunarodna zajednica je na neki nain domaim politikim elitama nametnula Daytonski sporazum kojim je zemlja fragmentirana
na jedan neprirodan i vjetaki nain koji je u direktnoj koliziji sa
historijskim, kulturnim i sociolokim kontekstom BiH i njenog multikuluturnog drutva.
Podjelom zemlje na dva entiteta unitena je ideja o multinacionalnoj i multikonfesionalnoj BiH jer je itavo geografsko, ali i psiholoko podruje zemlje podijeljeno na dvije paradravice u kojima
vladaju po jedna dominirajua nacija, u Federaciji BiH su to Bonjaci
a u Republici Srpskoj Srbi. Isto tako, podjela na entitete koji imaju
jake i vrlo iroke nadlenosti otvoren je put njihovoj secesiji u doglednoj budunosti to konstantno stvara duboke tenzije i zadrava
stanje status quo u itavoj zemlji. Kao to izjavljuje Ugo Vlaisavljevi
nije li mogue da su unutarnje antidravne snage u BiH uvjerene da

SIJEANJ 2013.

Pariz, 14.12.1995. potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma

(Mirovni sporazum za BiH parafiran je 21.11.1995. u Daytonu, SAD)
ovakva BiH nikad nee poloiti ispit zvan prikljuenje Europskoj uniji
osim ako se ne raspadne. Tako su svi graani BiH zarobljenici destruktivnog ustavnog okvira olienog u Daytonskom sporazumu koji
su kreirali meunarodni zvaninici koji oigledno nisu dobro poznavali historijski i nacionalni kontekst zemlje. Takoer, kao to tvrdi
Lejla Turalo, ta nespremnost meunarodne zajednice da uvai neizvjesnost beskonfliktne budunosti BiH zarobljene daytonskim ureenjem, koje favorizira neprijateljstvo i dekonstrukciju drave, pokazuje da meunarodna zajednica u BiH i dalje pati od nedostatka politike strategije za institucionalno jaanja drave.

Neuspio proces povratka izbjeglica:

etniki iste teritorije
Sljedea velika greka koju je napravila meunarodna zajednica u BiH je nedovoljan povratak izbjeglica u svoje predratna domove, iako je u okviru Daytonskog sporazuma dogovorena i ova stavka u cilju jaanja unutranje integracije zemlje i nacionalne kohezije meu etnikim grupama. Naime, zamiljeno je da bi se procesom povratka svih naroda u svoje predratne domove osnaio multukulturalni ambijent i meuetniki dijalog i intenzivira lojalnost
prema jednoj dravi. Meutim, 18 godina nakon rata sada je vie
nego evidentno da proces povratka u oba entiteta u BiH nije uspio
te da je to dodatno doprinijelo stvaranju etniki istih teritorija.

29

bosanski barometar
Meunarodna zajednica je morala posvetiti veu panju ovom
pitanju jer je bila vie nego svjesna da domae politike snage ovo
kritino i nadasve politiko pitanje nee moi, a vjerovatno i ne ele, same rijeiti. Kao to tvrdi profesor demografije na Filozofskom
fakultetu u Istonom Sarajevu dr. Stevo Paali, u BiH je zavrena
etniko-teritorijalna homogenizacija, zapoeta u toku rata. Vie od
99% izbjeglih i raseljenih dobilo je svoje kue i stanove, bez kojih su
ostali u ratnim godinama. Ogromna veina je svoju imovinu prodala ili zamijenila i naselila se u onom dijelu BiH u kojem je njihov
narod veinski.

Mogunost sklapanja specijalnih odnosa sa

Srbijom i Hrvatskom
Meunarodna zajednica je pogrijeila kada je ostavila mogunost sklapanja specijalnih odnosa izmeu entiteta u Bosni i Hercegovini sa susjednim zemljama jer je na taj nain osnaila i ideju o
secesiji entiteta od dravnog vrha. Naprimjer, bosanski Hrvati i bosanski Srbi u susjednim dravama, Hrvatskoj odnosno Srbiji, pronali su utoite i maticu u politikom, drutvenom, ekonomskom,
pa i obrazovnom smislu. Nakon slabljenja Hrvatske demokratske
zajednice (HDZ) na sceni u Hrvatskoj, ta zemlja se znatno distancirala od mijeanja i direktnog uplitanja u unutranja pitanja u BiH
koja se tiu i samih bosanskih Hrvata. Meutim, specijalni odnosi
RS-a sa Srbijom predstavljaju veliku prepreku jaanju i stabilizaciji
BiH kao stvarne nezavisne i suverene drave i dodatno slabe lojalnost i potivanje bosanskih Srba prema dravi Bosni i Hercegovini.
To potvruju i istraivanja socijalnog kapitala u Bosni i Hercegovini prema kojim oko 70%o ispitanika ima malo ili nikakvo povjerenje u kljune dravne institucije, a 55% sugerira da u Bosni i

Hercegovini ne postoji normativni konsenzus oko granica politike

zajednice (alaja, 2009). Samo ako se u Srbiji desi jedan snaan
politiki preokret i zavladaju stvarne demokratske struje vrlo je
mogue da e i bosanski Srbi, kao to su prethodno uinili bosanski
Hrvati, okrenuti prema BiH kao jedinoj dravi. Stoga, ve sada je
jasno koliku je greku napravila meunarodna zajednica koja je
ostavila mogunost narodima u BiH da grade specijalne odnose sa
susjednim dravama. Meutim, postavlja se logino pitanje: zato
Bonjacima nije ostavljena slina mogunost da grade specijalne i
posebne odnose sa odreenim zemljama, kao to su to recimo,
Turska, Saudijska Arabija, itd.

Brza demokratizacija BiH

Isto tako, katastrofalna greka koju ne napravila meunarodna
zajednica odmah po potpisivanju Daytonskog mirovnog sporazuma i okonanja rata je brza demokratizacija zemlje. Tanije, meunarodna zajednica koja je u tim postratnim momentima sve
konce drala u svojim rukama omoguila je odravanje slobodnih i
demokratskih izbora kao da se radi o bilo kakvoj drugoj zemlji sa
dugogodinjom demokratskom tradicijom i isprofiliranom politikom kulturom graana.
Meunarodna zajednica je prema miljenju Carri Manning
smatrala da e izborna politika omoguiti artikulaciju irokog
spektra politikih identiteta, ideologija i interesa koji e nadvladati
etniku polarizaciju (Manning: 2004). Kao rezultat, na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine mahom su pobjedu odnijele nacionalne/nacionalistike politike partije triju nacionalnih zajednica u
BiH. Kod Bonjaka pobijedila je Stranka demokratske akcije (SDA),
kod Hrvata Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a kod Srba Srpska demokratska stranka (SDS). Zanimljivo je da su iste ove partije
odnijele ubjedljivu pobjedu i na prvim demokratskim izborima prije poetka same agresije na BiH. Stoga moe se zakljuiti kako je
proces bahate demokratizacije, koji je pokrenula meunarodna
zajednica u postratnoj BiH, bio vrlo jalovo isplaniran te je proizveo
kontraefekat i donio tiraniju nacionalnih stranaka.
Takoer, evidentno je da je meunarodna zajednica takvim korakom samo doprinijela legitimiziranju politike scene koju dominantno ine etnonacionalne politike partije. Tako, u jednom veoma preciznom tekstu, politiki teoretiar Asim Mujki zauzima jasan liberalno demokratski stav kako bi ukazao na ono to povezuje
pitanje lokalnog vlasnitva sa onim to on naziva etnopolitikom
u BiH. U svome radu Mujki izjavljuje: Zajednicu karakteriziranu
politikim prvenstvom etnikih grupa nad pojedincem, koje je primijenjeno kroz demokratsko samozakonodavstvo i zajednicu karakteriziranu politikim prvenstvom prava etnike skupine na samoodreenje nad pravom na samoodreenje graanina, gdje je
lanstvo graanina u politikoj zajednici odreeno njezinom ili njegovom pripadnou etnikoj zajednici; takvu zajednicu nazivam
etnopolis. Politiki narativ i praksu namijenjenu opravdavanju ovakve etniki zasnovane socijalne konstrukcije nazivam etnopolitikom. Umjesto brze demokratizacije, meunarodna zajednica je
morala uvesti odreenu vrstu postepene demokratizacije koja bi s
vremenom evaluirala u mnogo demokratiniju politiku scenu od
postojee.

BiH protektorat meunarodne zajednice

Daytonski mirovni sporazum

30

Meunarodna zajednica je u veini sluajeva u postratnoj BiH

intervenirala u svim unutranjim pitanjima te tako minimizirala prostor za djelovanje i kreativnost domaih politikih snaga. Drugim ri-

PREPORODOV JOURNAL 147

bosanski barometar

Visoki predstavnici u BiH: Paddy Ashdown, Miroslav Lajak i Valentin Inzko

jeima kazano, meunarodna zajednica je preopirnim mijeanjem i
estim intervencijama, koje su nekada sigurno bile i neizbjene,
ugrozila demokratsko sazrijevanje domaih politiara. Domaim politiarima trebalo je ostaviti slobodan javni prostor unutar kojeg bi
postizali kompromise i zajednika rjeenja. U prvim poslijeratnim
godinama vjerovatno bi bilo teko postizati odgovarajua rjeenja i
moduse koji bi zadovoljili sve graane BiH, ali bi takav metod sigurno
dao eljene rezultate. Naime, na taj bi nain domai politiari, koji
danas sigurno imaju nedostatak demokratske tradicije, u praksi uili
da je demokratija ustvari postizanje kompromisa i traenje rjeenja
putem dijaloga i snage argumenata.
Meutim, meunarodna zajednica je dopustila sebi, namjerno
ili ne, da intervenie u svim poljima domae politike, te tako i danas 18 godina nakon rata, imamo domae politiare u BiH koji oekuju da meunarodna zajednica izvri pritisak i nametne odreena
politika rjeenja. Moda takvi domai politiari nisu veliki krivci
zbog nedostatka demokratske kulture jer ih je meunarodna zajednica nauila da je uvijek prisutna na javnoj sceni i da e djelovati kada zatreba. To zasigurno nije demokratska metoda i ne doprinosi demokratizaciji zemlje i drutva nego vie autokratski nain
upravljanja, te su iz tog razloga mnogi teoretiari zakljuili da je BiH
ustvari protektorat meunarodne zajednice.

Nedovoljna pravda: relativizacija zloina

I zadnje ali ne i manje bitno, meunarodna zajednica nije demonstrirala dovoljnu dozu pravde u vezi sa kanjavanjem zloina
poinjenih na prostorima BiH. Tanije, meunarodna zajednica je
upala u zamku srbijanske propagande i pokuala da relativizacijom
zloina pokua rijeiti meuetnike tenzije i antagonizme, vjerujui
da time doprinosi istini i pravdi. Prisjetimo se samo kako je Haki
tribunal prihvatio jednim dijelom zahtjev Radovana Karadia da
ga se oslobodi optubi prema svim takama optunice. Tako je ovaj
sud odluio da ga oslobodi po jednoj toki optunice, i to po onoj u
kojoj ga se tereti za genocid nad stanovnitvom Bosne i Hercegovine i Hrvatske izvan Srebrenice. Takoer, malo starija odluka Meunarodnog suda pravde (ICJ) oslobodila je Srbiju direktne odgovornosti za genocid u BiH, iako ju je proglasila krivom za nesprjeavanje genocida u Srebrenici u kojoj je srpska vojska masakrirala
najmanje 8.000 ljudi bonjake nacionalnosti.
Samim inom relativizacije zloina, ne samo da se nanosi teta
najveim rtvama rata u BiH, a to su sigurno Bonjaci, nego se nanosi nenadoknadiva teta ideji suivota i pomirenja meu narodima BiH. Naravno da je bilo pojedinanih zloina na svim stranama
u BiH, ali moralo se sudski postupcima dokazati i zauvijek ubiljeiti
u historijske udbenike da su Srbi poinili najvee zloine i genocid
nad Bonjacima, to bi dalo jasno sliku rata u BiH. Danas mnogi u
RS-u vjeruju da su Srbi bili meta napada do strane Bonjaka i da su
bili rtva, a ne napada. Takvu percepciju grade u znaajnoj mjeri i

SIJEANJ 2013.

na osnovama koje je omoguila i sama meunarodna zajednica.

Zamislite da se nacistima nakon Drugog svjetskog rata pokualo
omoguiti da dokazuju kako su i Jevreji bili napadai i ubice, a ne
samo Hitlerova vojska!? Meunarodna zajednica je u sluaju stava
prema ratu u BiH pokazala dvostruke standarde i pomogla Srbiji da
izbjegne status napadaa i agresora na BiH.

Meunarodna zajednica u BiH:

vie pogreaka nego uspjeha
Kao zakljuak, neminovni su uloga i utjecaj meunarodne zajednica u svim postkonfliktnim drutvima, pa samim tim i u BiH.
Takoer, meunarodna zajednica je na nekim poljima odigrala dravotvornu i konstruktivnu ulogu kojom je znaajno stabilizirala i
demokratizirala dravu i drutvo u BiH. Meutim, kada se sve uzme
u obzir, meunarodna zajednica je u BiH napravila vie pogreaka
nego uspjeha, to je evidentno iz dananjih rezultata na politikoj i
drutvenoj sceni u zemlji. Kao rezultat, politiki i javni prostor su
utemeljeni na etnonacionalnom principu podijeljenosti i iskljuivosti. Drutvo je polarizirano po etnonacionalnoj matrici do te mjere
da djeca iz jednog entiteta vjeruju da su djeca drugih nacionalnosti
u drugom entitetu njihovi najvei neprijatelji i pored injenice da
su roeni poslije rata i da jo uvijek nemaju izgraene politike i
ideoloke stavove.
Moda je najvea greka meunarodne zajednice u BiH njen
doprinos institucionalnoj polarizaciji i podjeli zemlje na dvije kvazidrave koje su utemeljene na ustavnim okvirima koji vie vode ka
secesiji i dezintegraciji drave nego njenom jaanju i internoj integraciji. Tanije, kao to tvrdi urak, ukoliko meunarodna zajednica nastavi tretirati daytonsku Bosnu i Hercegovinu kao realnu,
normalnu i faktinu dravu (...) prije nego to to ona jeste, (meunarodna zajednica op.a.) zaustavlja njen dravotvorni razvoj i prijei ulazak u Evropsku uniju kao zajednicu zbiljskih drava.
Meunarodna zajednica, na elu sa Hakim tribunalom, svojom je istinom i pravdom i izjednaavanjem zloinca i rtve promijenila i sakrila karakter rata u BiH te time nanijela historijsku
tetu Bonjacima kao najveoj rtvi rata poetkom 1990-ih. I na
kraju, prof. Sead Turalo vjeruje da bi samo priznanje neuspjenosti daytonske Bosne i Hercegovine od strane njezinog kreatora,
meunarodne zajednice, moglo otvoriti put ka izgradnji politike
zajednice koja bi posjedovala ono to sadanji virtuelni entitet
(daytonska Bosna) ne posjeduje, a to su vertikalni i horizontalni
legitimitet.
Moda javnost u BiH mnogo oekuju od same meunarodne
zajednice! Ali to je zato jer je meunarodna zajednica tako ambiciozno i hrabro krenula u projekat zvani Daytonska BiH, koji joj danas predstavlja veliki izazov i test njenom kredibilitetu i moi!? q
Bedrudin BRLJAVAC

31

iz svijeta

SIRIJA, IRAN I LIBIJA ANALIZA STANJA

Bliskoistona spirala sukoba

SIRIJA: Eskalacija ratnog sukoba
Za i protiv Assada
6. sijenja 2013. sirijski predsjednik Bashar al-Assad odrao je
govor u kojem je iznio plan za okonanje sukoba u zemlji. Istaknuo
je kako najprije mora prestati podrka iz inozemstva Al-Qaidinim
teroristikim skupinama. Rjeenje podrazumijeva novi Ustav, Vladu i nacionalno pomirenje. Predsjednik Assad je rekao kako njegova Vlada nikada nije odbila bilo kakvo politiko rjeenje sukoba, ali
kako nee pregovarati s teroristima i kako je ovo jedino rjeenje
koje moe dovesti do okonanja sirijske krize. Za politiko rjeenje
je nuno da meunarodne i regionalne sile prestanu davati svoju
potporu naoruanim skupinama. U tom bi sluaju nae sigurnosne
snage vrlo brzo slomile njihov otpor. Osim toga, nuno je uspostaviti dijalog sa svima koji rade u interesu Sirije i oformiti tijelo koje
e raditi na uspostavi primirja, na izradi novog Ustava, koji bi trebao biti potvren na referendumu. Ta povelja bi trebala biti temelj
za uspostavljanje nove vlast u Siriji. Uvijek smo spremni na dijalog,
ali ne s onima koji su prodali nau zemlju strancima, rekao je sirijski predsjednik. Zavrni korak e biti proces nacionalnog pomirenja, ukljuujui i amnestiju za sve pritvorene od izbijanja sukoba.
Na samom poetku, neki su htjeli izreirati lanu revoluciju, ali
sirijski narod se pobunio protiv njih. Potom su je htjeli nametnuti
novcem, medijima i orujem. Kada su im se te namjere izjalovile,
skinuli su masku s 'tihe revolucije' i uzeli oruje koje su potajice
koristili i krenuli u otvoreni napad, okupirajui gradove. Islamska
fundamentalistika skupina Takfir wal-Hijrau u pozadini je djelovala atentatima i inila masovna ubojstva, a na prvu crtu su slali naoruane bande. Veina pobunjenikih skupina je blisko povezana s
Al-Qaidom. Washington, koji podrava opoziciju, i sam je veinu
pobunjenikih grupa prozvao teroristima direktno povezanim s
mreom osnovanom od samog Osama bin Ladena. Mi smo u ratu u
punom smislu te rijei. Odupiremo se snanoj vanjskoj prijetnji, koja je mnogo opasnija od tradicionalnog rata, jer oni nas ne napadaju direktno, ve su nas same upleli u svoj projekt i okrenuli nas
jedne protiv drugih U regiji postoje dvije zemlje koje ele podijeliti Siriju, ostale je ele oslabiti. Neki su tu da bi pljakali, a ima i
onih koji zarauju na oruju trgujui s kriminalcima. Tu su i oni koji
pobunjenike podravaju trenirajui ih i obuavajui za borbu... Sirija e usprkos svima ostati suverena i slobodna, kao to je uvijek
bila, zemlja koja nikada nee prihvatiti neiji patronat. No, meunarodna zajednica nije samo zapad, tu su i Rusija i Kina, a i mnoge
druge zemlje koje se nee sloiti s uplitanjem u nae unutarnje probleme, kao ni s destabilizacijom cijele regije, naglasio je Assad.
Zapad i Sirijska nacionalna koalicija su odmah osudili predsjednika Assada zbog njegovih rijei. Britanski ministar vanjskih poslova, William Hauge je opisao Assadov govor kao licemjeran i pun
praznih obeanja, koja nee zavarati nikoga. Iz Europske unije i
sirijskih oporbenih skupina stigli su pozivi na odstupanje s dunosti
predsjednika. Lakhdar Brahimi, specijalni izaslanik UN-a i Arapske
lige za Siriju, i dalje inzistira na prijelaznoj vladi i nikada se nije izjasnio o eventualnoj buduoj ulozi predsjednika Assada, niti o njegovoj ostavci.

32

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad

U izjavi danoj 21. sijenja Ali Akbar Velayati, visoki iranski dunosnik i savjetnik ajatolaha Ali Hamenija, usprotivio se pokuajima
ruenja Bashara al-Assada, te istaknuo kako je njegova sudbina crvena linija za Iran. Glavni razlog naeg fokusa po pitanju sirijske
situacije je sprijeiti pad linije otpora prema Izraelu. Ukoliko bi sirijski predsjednik Bashar al-Assad pao, tada bi dolo do prekidanja
linije otpora prema Izraelu, rekao je Velayati. Takoer je jasno
naglasio kako potpora Assadu iz Teherana ne znai da Iran nee
potivati volju sirijskog naroda kada je rije o biranju voe. Mi vjerujemo kako su Siriji potrebne reforme koje zahtijeva sirijski narod,
ali do njih se moe doi bez nasilja i bez oslanjanja na potporu SADa. Pojedine reakcionarne zemlje kao to je Katar, opskrbljuju teroriste u Siriji s orujem i sve s ciljem kako bi sruili Assada. Regrutiraju militante iz Somalije i Afganistana koji vre masakre, ovo je
indikacija stranih zavjera. Nitko izvan Sirije nema pravo odluiti
hoe li Assad otii ili ostati, zakljuio je Velayati.
Na konferenciji za novinare 23. sijenja Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, izjavio je da se situacija u Siriji nee popraviti
sve dok je opozicija opsjednuta idejom ruenja predsjednika Bashara al-Assada. Ponavljam, sve se zavrava s opsesijom opozicije u
elji da srue Assada. Sve dok takav stav bude na snazi, nita dobrog
nee se dogoditi. Borbe e se nastaviti i ljudi e dalje ginuti, rekao je
Lavrov. Istaknuo je kako Rusiji nije bitno da li e Assad ostati ili otii,
te da Rusija u ovome ne trai geopolitiki cilj, sugerirajui kako je to
upravo ono na emu inzistira druga strana. Vanjski igrai upleteni u
sirijsku krizu imaju drugaije prioritete od onih koje javno predstavljaju. Otvoreno razgovaramo s naim zapadnim partnerima. Oni se s
nama verbalno slau, ak istiu kako su svjesni opasnosti kolapsa sirijske drave. Ali kada nastupaju javno govore stvari koje su sasvim
drugaije od onih izreenih u privatnosti", rekao je Lavrov.
Francuski dunosnici smatraju kako se situacija u Siriji ne razvija prema eljenom planu, a to je svrgavanje predsjednika Assada s
vlasti. Tako je 26. sijenja francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius izjavio: Stvari se ne odvijaju u eljenom pravcu. Rjeenje kojem smo se nadali, a pod time mislim na ruenje predsjednika Assada i dolazak opozicijskih snaga na vlast nije se dogodilo.
30. sijenja Ahmad Mouaz al-Khatib, ef prozapadne sirijske
opozicije SNV, izjavio je kako je spreman krenuti s pregovorima sa

PREPORODOV JOURNAL 147

iz svijeta
sirijskim vlastima i Assadom. Njegovu izjavu odmah su estoko kritizirale opozicijske skupine koje i dalje inzistiraju na tome da pregovori nisu mogui sve dok Assad ne odstupi s dunosti. To je jo jedan
pokazatelj velike razjedinjenosti meu sirijskom opozicijom, koja je
irokog spektra od sekularnih liberala do ekstremista povezanih s
Al-Qaidom, pri emu je gotovo nemogue ujediniti sve ove skupine.
Meutim, u posljednje vrijeme sve vei broj opozicijskih skupina poinje prihvaati prijedlog koji je ve mjesecima na stolu poetak
zajednikih pregovora i formiranje tranzicijske vlade.

Izraelski zrani napad na Siriju

Najnovija ratna zbivanja u Siriji pokazuju da su sukobi izmeu
regularne Sirijske arapske vojske (SAA) i opozicijske Slobodne sirijske
vojske (FSA) uli u novu fazu, koju karakterizira jae pokazivanje moi na bojitu, izravnije sukobljavanje zaraenih strana, vea razaranja
i rtve (do sada oko 70.000 mrtvih). Nakon sastanak u Antalyi (Turska), odranog 9. prosinca 2012., postignuto je relativno jedinstvo i
centralizirana zapovjedna struktura razliitih skupina koji ine pobunjeniku FSA. Jedan od glavnih ciljeva sastanka u Antalijy bio je ujedinjavanje razliitih oruanih skupina pod jednim zapovjednitvom,
kako bi se u javnosti izolirao Al-Nusra front, koju su odnedavno SAD
uvrstile na crnu listu teroristikih skupina zbog njezinih veza s Al-Qaidom. Meutim, trend zbivanja na bojitu pokazuje da je utjecaj AlNusra fronta u porastu u odnosu na ostale grupacije jer ima snanu
organizaciju i visoku borbenu spremnost. Redovito su prisutni u gotovo svim sukobima izmeu naoruane opozicije i regularne SAA: od
Aleppa do Idliba na sjeveru, od Hame i Homsa u sreditu Sirije, do
istoka Sirije i predgraa Damaska na jugu. Kao rezultat toga, ne postoji diferencijacija izmeu Slobodne sirijske vojske (FSA) i Al-Nusra
fronta u veini oruanih sukoba u zemlji.

Jedine zemlje, osim Sirije, koje su otvoreno osudile izraelsku

agresiju su Rusija, Kina i Iran, ostatak svijeta je utio, iako se radilo
o oitom krenju Povelje UN-a. injenica je da Sirija nije na bilo
koji nain izazvala ovaj napad niti je napala Izrael. S druge strane,
poznato je da je iz izraelske perspektive najbolja Sirija nestabilna
Sirija. U izjavi glasnogovornika Arapske lige, istaknuto je kako je
izraelski napad bio izrazito krenje suvereniteta Sirije. utnja
meunarodne zajednice o izraelskom bombardiranju potie na novu agresiju, s pogoranjem politike i sigurnosne situacije u Siriji,
rekao je Nabil al-Arabi, ef Arapske lige.
William Hague, britanski ministar vanjskih poslova, u razgovoru
za BBC izjavio je kako nee osuditi Izrael zbog napada na Siriju.
Mislim da bi se trebali koncentrirati na glavnu krizu u Siriji, na milijune koji trebaju pomo, a ne kritizirati ovakve akcije, rekao je
Hague i na taj nain zapravo poruio kako je izraelski in protiv Sirije opravdan. Osnovni problem sirijske krize nije Izrael, nego sirijski reim koji tlai vlastiti narod. Moramo nastaviti s pritiscima na
reim i nastaviti s davanjem praktine potpore opoziciji koja zasluuje nau potporu, tvrdi Hague.
Izrael nije slubeno priznao, i vjerojatno niti nee, da su napali
sirijski teritorij. Meutim, Ehud Barak, izraelski ministar obrane na
odlasku, ipak je dao implicitno priznanje: Ono to se dogodilo u
Siriji prije nekoliko dana, to je dokaz da kada mi neto kaemo,
onda to i uinimo. Rekli smo kako je na stav da se napredno naoruanje ne smije dostavljati u Libanon. Barak je istaknuo kako e
Assad uskoro pasti i da e to biti veliki udarac Irancima i Hezbollahu. Prema obavjetajnim izvorima zapadnih dunosnika, Izrael
je gaao vie od dva cilja u Siriji, a napad je izveden nakon zelenog
svjetla od strane SAD-a. Isti izvori istiu kako su Amerikanci dali
Izraelu doputenje i za dodatne napade u Siriji, pri emu se spominju arsenali oruja u okolici Aleppa.

IRAN: ivot pod sankcijama

Vojni i tehnoloki napredak

Nakon izraelskog napada na bazu Jamrayu kod Damaska

30. sijenja 2013. sirijski rat dobio je novu dimenziju, kada su
izraelski vojni zrakoplovi napali minimalno tri lokacije u Siriji: vojno-istraivaki centar Jamraya u blizini Damaska, prostor oko sirijskog grada Zabadani i konvoj na granici Sirije i Libanona. Prema
obavjetajnim izvorima, Izraelci su zrane napade izvrili s ukupno
12 zrakoplova, koji su nisko letjeli preko sirijskog teritorija tako da
ih radari nisu detektirali. Sirija na napad nije reagirala vojnim protunapadom ve iskljuivo diplomatski, putem albe UN-u.
Ban Ki-moon, generalni sekretar UN-a, u odgovoru na sirijsku
albu zbog izraelskog napada izrazio je, u svom stilu, veliku zabrinutost oko navodnog napada izraelskih snaga. U poruci se istie:
Generalni tajnik poziva sve strane da se suzdre od tenzija i eskalacija te da se striktno pridravaju meunarodnog zakona, naroito
po pitanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih drava u regiji.

SIJEANJ 2013.

Proteklih godina Iran je postigao znaajan napredak u sektoru

obrane i stekao neovisnost kad se radi o osnovnoj vojnoj opremi i
sustavima. Poetkom sijenja 2013., posljednjeg dana pomorskih
vjeba izmeu Hormukog tjesnaca i Indijskog oceana, predstavljen je najnoviji borbeni helikopter Toufan 2 (Oluja 2). Helikopter posjeduje modernu tehnologiju, ukljuujui sposobnost ciljanja
uz veliku preciznost, a sadri najnovija domaa dostignua u elektronici, optici, laserima i sposobnostima naoruavanja.
Usprkos sankcijama ostvaren je i znatan napredak u brodarskoj
industriji: najavljeno je skoro porinue prvog prekooceanskog tankera
domae proizvodnje. Osim toga, kao uvod u svemirske misije sa ljud-

Veliki uspjeh iranskog svemirskog programa

33

iz svijeta
skom posadom Iran je uspjeno u orbitu poslao kapsulu s majmunom
koja se uspjeno vratila na Zemlju. Majmun je u raketi poslan na visinu
od 120 kilometara. Za datum svemirske misije izabran je dan roenja
poslanika Muhammeda, a.s. Sredinom sijenja Hamid Fazeli, direktor
iranske svemirske agencije, rekao je kako je slanje majmuna u svemir
dio puno ire misije koja kao cilj ima slanje ovjeka u Svemir, a koja bi
trebala otpoeti unutar slijedeih pet do osam godina.

Iranske protusankcije
Na sankcije nametnute od strane drava lanica Europske unije
Iran je odgovorio protusankcijama. Unato brojnim zahtjevima za
prodajom plina i nafte koji dolaze iz zemalja EU-a Iran je odluio kako
takve proizvode nee slati u te zemlje. Iranske protusankcije direktan su odgovor na neprijateljske mjere, izjavio je Alireza Nikzad
Rahbar, glasnogovornik iranskog Ministarstva za naftu. Pritom nije
precizirao iz kojih tono zemalja lanica EU dolaze takvi zahtjevi, no
odluka je primjetno koincidirala s novim setom EU-restrikcija kojima
se iranskim bankama brani bilo kakva interakcija sa europskim, osim
u sluajevima humanitarnog karaktera. Iranska sredstva u Europskoj
centralnoj banci takoer su zamrznuta, a brodogradilitima u EU zabranjeno je isporuivati tankere namijenjene Iranu.
Nakon sedam mjeseci pada zbog sankcija, iranski izvoz nafte se
oporavio. Prema najnovijim informacijama analitiara i izvora u industriji, iranski izvoz nafte u prosincu 2012. godine porastao je na
najvie razine od poetka uvoenja EU sankcija. Poseban Reutersov izvjetaj istie kako je izvoz narastao na 1,4 milijuna barela po
danu. Za uspjeno izbjegavanje sankcija najzasluniji su Kina i Juna
Koreja koje su poveale narudbe, ali i ekspanzija iranske tankerske flote. Zbog ovih podataka, SAD uurbano pripremaju nove pakete sankcija kako bi se sprijeio rast iranskog izvoza. Toan rezultat dosadanjih sankcija nije jasan zbog male koliine informacija
koje na tu temu izlaze iz Irana. Poznato je da je iranski izvoz nafte
krajem 2011. iznosio je 2,2 milijuna po danu (trenutno 1,4 milijuna). Amerikanci pretpostavljaju kako je postupnim uvoenjem
sankcija Iran izgubio prihode u visini od ak 40 milijardi dolara.

Benghaziju, ishoditu revolucije koja je svrgnula Moammara elGaddafija, kao vrlo zabrinjavajuu i dramatinu: Na upozorenje
smo se odluili nakon to je postala dostupna serija informacija
koje su ukazivale na moguu opasnost.
Prethodni mjesec, 17. prosinca 2012., Libijska narodna skuptina
proglasila je izvanredno stanje na jugu zemlje te naredila privremeno zatvaranje granica sa susjednim zemljama Alirom, Nigerom, adom i Sudanom. Skuptina je naredila zatvaranje granica za ljude i
robu sve do daljnjega. Uredbom je reeno kako se pokrajine Ghadames, Ghat, Obari, Al-Shati, Sebha, Murzuq i Kufra smatraju zatvorenim vojnim zonama u kojima vrijede posebni izvanredni zakoni. lan
skuptine Suad Gamur, koji predstavlja grad Sebhu, rekao je kako su
mjere uvedene kao reakcija na povean broj ilegalnih imigranata,
porast nasilja i trgovine drogom, kao i zbog prisutnosti naoruanih
skupina koje ne odgovaraju nikome. Uredba odobrava ministru
obrane da izabere vojnog upravitelja iji bi zadatak bio rjeavanje
pitanja bjegunaca te uhienje i deportacija ilegalnih imigranata. Da
stanje u Libiji postaje sve opasnije pokazuje i izvjetaj State Departmenta u kojem se upozoravaju ameriki graani da ne putuju u Libiju, a kao razlog se navodi kontinuirana nestabilnost i nasilje. Naroito se strogo upozorava da se ne putuje u Benghazi.

Ubojstvo Moammera el-Gaddafija: nove injenice

U sklopu predizborne kampanje Silvio Berlusconi, bivi talijanski premijer, sredinom sijenja 2013. uestvovao je u TV-emisiji u
kojoj je, izmeu ostaloga, objanjavao talijansku ulogu u intervenciji u Libiji. Bivi premijer jedne od najutjecajnijih zemalja Europske
unije okirao je talijansku i meunarodnu javnost svojim (iskrenim!) odgovorom.

LIBIJA: Izvanredno stanje na jugu Libije

Kontinuirana nestabilnost i nasilje
2. sijenja 2013. u glavnom gradu Tripoliju blokirana je zgrada
Parlamenta. 300 demonstranata, pripadnika Visokog povjerenstva
za sigurnost, tijela koje objedinjuje razliite naoruane skupine i
milicije, okruili su zgradu borbenim oklopnim vozilima i fiziki nasrnuli na neke od zastupnika. Pobunili su se protiv odluke Ministarstva unutarnjih poslova da raspusti Visoko povjerenstvo, iji su
pripadnici, a njih rasporedi u redovne policijske snage. 3. sijenja
naoruani napadai su u Benghaziju, drugom po veliini libijskom
gradu, oteli prvog ovjeka kazneno-istranog odijela glavnog
istraitelja. U istom gradu, 12. sijenja, nepoznati napadai pucali
su na vozilo u kojem se nalazio talijanski konzul Guido De Sanctis.
Nitko nije stradao zahvaljujui neprobojnim staklima. 10-ak dana
kasnije Italija je obustavila rad konzulata u Benghaziju.
Ubrzo su i sve vee europske zemlje izdale priopenje kojim
pozivaju svoje dravljane da napuste libijski grad Benghazi. Velika
Britanija je otila najdalje navodei kako postoji neposredna opasnost za zapadnjake. Svjesni smo postojanja neposredne opasnosti za dravljane zapadnih zemalja u Benghaziju i pozivamo britanske dravljane, koji su unato upozorenjima odluili ostati, da odmah napuste Libiju, reeno je u britanskom priopenju. Njemaki
ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle opisao je situaciju u

34

Silvio Berlusconi, Nicolas Sarkozy i Moammer el-Gaddafi

Berlusconi je rekao: U Libiji se nije dogodilo nikakvo proljee,
nije bilo revolucije, ljudi u toj zemlji su voljeli Gaddafija. Moda i
nije bilo slobode u onom smislu kako je zamiljamo u Europi, ali su
u Libiji kruh i krov nad glavom bili besplatni. Odluku o vojnoj intervenciji je donijela francuska vlada. Francuzi su prikazali dogaaje u
Benghaziju kao revoluciju kako bi imali opravdanje za intervenciju.
Sarkozy je bio ljut na mene kada sam otiao u Tripoli u posjet
Gaddafiju. Vidio je mnotvo plakata, dimenzija 30x15 metara na
kojima smo Gaddafi i ja prikazani zajedno. Sarkozy je tada rekao
svojim suradnicima kako smo mu Italija i ja oteli libijski plin i naftu.
Sarkozy je izdao zapovijed francuskom ratnom zrakoplovstvu da se
bombardira Libija, prije no to je donesena zajednika odluka u sjeditu NATO saveza. Benghazi su Francuzi takoer bombardirali na
svoju ruku. Francuska vlada je prevarila meunarodnu zajednicu i
iznudila dozvolu za agresiju na Libiju. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 147

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: HERCEGOVAKA SEVDALINKA IZ STOCA

Poljem se vija Hajdar delija

Poljem se vija Hajdar delija,
po polju ravnom na konju vranom.
Gleda ga Ajka sa gradskih vrata.
Hajdar delijo i perje tvoje,
tvoje me perje po gradu penje.
Ajko djevojko i kose tvoje,
tvoje me kose po polju nose.
Hercegovaku sevdalinku Poljem se vija Hajdar delija etnomuzikolozi smatraju jednom od najstarijih sevdalinki na naim prostorima. U Stocu je 1893. godine zabiljeio eki melograf i putopisac
Ludvig Kuba. U Glasniku Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine,
21/1909, strana 594, pjesma broj 781, objavljena je u Kubinom istraivanju pod naslovom Pjesme i napjevi iz Bosne i Hercegovine.
Najbolji poznavatelj sevdalinki na ovdanjim prostorima, dr.
Munib Maglajli, vezujui nastanak ove pjesme upravo za Stolac
pie: Nastanak ove sevdalinke postaje posve jasan, kada se njena
osnovna situacija, djevojka na gradu i delija u polju primjeni na Stolac, gdje je Kuba i zabiljeio. Poloaj Vidokog grada iznad Stoca,
odakle su sve do tridesetih godina 19. stoljea stolovali Rizvanbegovii, potpuno odgovara poloaju grada sa ijih je vrata iz pjesme
Ajka gledala svog dragog, kako se poljem na vranom konju vija. Pod
perjem u ovoj sevdalinci, treba razumijevati perjanicu ili elenku,
ukras koji se stavljao na kalpak (vrstu orijentalne kape) s prednje
strane, a bio je napravljen od zlata ili sreba u obliku spojenih pera,
u nekim sluajevima nakienim dragim kamenjem.
Ludvig Kuba (1863.-1956.) veliki je dio svog istraivakog rada
posvetio bosansko-hercegovakom sevdahu. Tajnovita, bajkovita,
mistina zemlja Bosna, zaklonjena visokim planinama, umivena
plahovitim smaragdno zelenim rijekama, jednostavno je od iskona
opijala svojom ljepotom putnika namjernika. Nije udo to se u takvom unikatnom mikrokosmosu deavala muzika do tada nezabiljeena na prostorima Evrope. Ta stara dama Evropa je upravo zahvaljujui ve pomenutim umjetnikim neprevazienim veliinama, ula prvi put za sevdah i nije udo da su putopisci, poput Ludviga Kube, eljeli pokucati na vrata Bosne. Zabiljeio je Kuba tekstualno i notno veliki broj poznatih i manje poznatih melodija svih
naroda koji ive na bosansko-hercegovakom prostoru, ali i irem
regionu Balkana. Ludvig Kuba je prvi put doao u Bosnu i Hercegovinu 1893. godine, kada je i zabiljeio ovu sevdalinku. Tada je boravio etiri mjeseca, a sakupio 1.113 napjeva.
Prije njega se takvim radom bavio Franjo Kuha iz Osijeka. Kuba
je bio oduevljen bogatom skalom napjeva, od najprimitivnijeg tzv.
ojkanja do istanane njene i raspjevane ljubavne pjesme, to se
kao biser prosipa iz grla muslimanske djevojke. Za tako kratko vrijeme od etiri mjeseca uspio je Kuba da kao niko prije istrai i zabiljei varoko pjevanje muslimanskog stanovnitva tip ljubavne
pjesme poznatije pod nazivom sevdalinka, pjesme koja se pjevala
iza avlijskih kapija i pendera, pjesme koja odie starinom i tradicijom sa prekidanjem usred rijei i unoenjem suglasnika h.
Ludvig Kuba je zapisao o sevdalinci: To je pjesma koja se izvodi
na poseban nain poravno, ravno, ene ih pjevaju solistiki, a mu-

SIJEANJ 2013.

Ludvig Kuba
karci esto uz tamburu, argiju ili samicu, a jedna melodija se moe
pjevati na mnogo tekstova. Takav nain pjevanja je bio najomiljeniji. U porodicama mukarci pjevaju uz tamburu, djevojke pjevaju uz
tepsiju, tj. uz pratnju velike metalne tacne koja zvei, a koja inae
slui kao posuda za jelo ili kao stolna daska. Dodajem da nisam ove
melodije, niti ikoji njen trag naao u susjednim zemljama: ni u Crnoj Gori, ni u Dalmaciji, ni u Hrvatskoj, ni u Istri, ni u Slavoniji, niti u
Srbiji. Mogu je dakle mirne due proglasiti za isto bosansko-hercegovaki specijalitet.
Stolac, varo pod planinom Hrgud kod rijeke Bregave, na vrlo
lijepom mjestu; stanovnici su Turci i ristjani, koji odavde 1/2 sata
imaju lijepu crkvu, zadubina Miloradovia; grad ili tvra stolaka
proslavila se je godine 1831, kada se je u nju zatvorio Ali-aga, tadanji muselim stolaki, a sadanji paa, i odbranio od sile bosanske, koji su ga htjeli prisiliti da njima pristane protiv caru, al' ga
uzeti ne mogae. Godine 1840. udari grom u barutanu, te ga sasvim razrui; al' godine 1844.-46., sadanji paa ga jo bolje sazida
i utvrdi. Ovako je prije vie od jednog i po stoljea, Ivan Frano Juki opisivao Stolac i grad Vidoki iznad njega. Zapaanja su tana i
odgovaraju historijskim previranjima. Grad je popravljen u nemirnim vremenima, da bi proiren i obnovljen obuhvatio najprostraniji odbrambeni sistem donje Hercegovine.
Mnogi kada uju sevdalinku Poljem se vija Hajdar delija, na
osnovu njene melodijske linije, neupueno je uvrste u narodnu crnogorsku pjesmu. Meutim, ovdje dolazimo do jedne nove spoznaje: melodijska linija na koju se oslanjaju mnoge narodne crnogorske pjesme, ustvari svoje korijenje vue iz Istone Hercegovine.
Stari zapisi i svjedoenja ekog putopisca Ludviga Kube najvjerniji
su dokazi za to. q
Avdo HUSEINOVI

35

kultura

PROMOCIJA ANTOLOGIJE ZATO TONE VENECIJA ERVINA JAHIA U SARAJEVU

Medijski odjeci antologije

Nakon zagrebake promocije, knjiga Zato tone Venecija autora Ervina Jahia, u petak 11. sijenja 2013. predstavljena je i u
Sarajevu, u organizaciji BZK Preporod Sarajevo i izdavaa, KDBH
Preporod Zagreb. Odaziv sarajevskih poznavatelja i ljubitelja poezije bio je iznad svih oekivanja. Galerija Kamernoga teatra 55 bila
je pretijesna za sve koje su doli izraziti potovanje antologiji bonjakoga pjesnitva od 1990. do naih dana. Intelektualna krema
Sarajeva od prof. dr. Enesa Durakovia do akademika Enesa Karia, od prof. dr. Abdulaha arevia do akademika Esada Durakovia, od generala Armije BiH Jovana Divjaka do hafiza Sulejmana Bugarija, od prof. Rusmira Mahmutehajia do pjesnika Ivana Kordia, od Mile Stojia i Gradimira Gojera do pjesnikinja i pjesnika koji
su itali svoje pjesme dola se nakloniti Jahievoj knjizi Zato
tone Venecija.
Gotovo tri sata 50-ak potovatelja poezije stajalo je izvan galerije, na vratima i hodnicima, te strpljivo slualo itanje pjesama 20ak pjesnika i nadahnute govore akademika Tonka Maroevia, dr.
Murisa Bajramovia, dr. Mirsada Kunia, dr. Sanjina Kodria, mr.
Senada Nania i prof. dr. Senadina Lavia. Meu ostalim, svoje pjesme su itali Bisera Alikadi, akademik Abdulah Sidran, Ferida Durakovi, Kemal Mahmutefendi, Fuad Kova, Zilhad Kljuanin, Amir
Tali, Asmir Kujovi, Hadem Hajdarevi, Admiral Mahi, Senadin
Musabegovi i brojni drugi, u antologiji novijeg bonjakog pjesnitva, zastupljeni autori.
Koliko god to paradoksalno i jezivo zvualo, ako je ita dobro
od rata profitirala je bosansko-hercegovaka umjetnost uope,
profitirala je bonjaka knjievnost, kao jedna od njenih vanih sastavnica kulture. U tom stadiju ljudske destrukcije, kakav je rat,
dogodilo se da su mladi bonjaki pjesnici progovorili na nain da je
bosansko-hercegovaka tragedija dobila glasnost, dobila je globalni okvir, rekao je na sarajevskoj promociji Ervin Jahi, autor knjige
koja predstavlja iznimno nakladniko ostvarenje KDBH Preporod
i vaan nacionalni projekt za Hrvatsku i BiH.

Mediji i hvalospjevi
Vjerojatno niti jedna knjiga bonjakog autora u Hrvatskoj nije
dobila toliko komplimenata, od novinara do strogih knjievnih kritiara. Barem ne zadnjih godina Vrijedno je citirati rijei zapisane
u hrvatskim, ali i bosansko-hercegovakim tiskovinama zbog
ovjeravanja pjesniko-izbornikog poduhvata. Pritom ostaje al to
se u antologiji bonjakog pjesnitva unatrag zadnja dva desetljea
nije nala pokoja pjesma i samoga autora, Ervina Jahia, mladog
bonjakog intelektualca, vrsnog pjesnika i urednika iz Zagreba, ije ime, izgovorene rijei i pjesme imaju znatnu ljudsku i umjetniku
teinu.
U veini novinskih lanaka se navodi da je antologija Zato
tone Venecija impresivno izdanje, iznad standarda domae izdavake produkcije, koje na oko 500 stranica donosi tekstove 76
pjesnika i pjesnikinja iz BiH, Hrvatske, Srbije, Makedonije Europe
i svijeta. Izbor sadri est, sedam narataja bonjakog pjesnitva
i barem toliko kola pjevanja, orijentacija, tendencija. On je i po
duhu i po nakani transgeneracijsko i transpoetino pretraivanje

36

Promocija antologije u Zagrebu...

...i Sarajevu
novije bonjake poezije. Nakanivi ovjeriti domete posljednjih
20 godina bosansko-hercegovakog pjesnitva, Jahieva knjiga
poinje tamo gdje se zaklopila Antologija bonjake poezije XX
vijeka profesora Enesa Durakovia, najprije objavljena 1990. godine pod edigom muslimanska, a potom 1996. terminoloki revidirana. Izborom pjesama Jahi kontekstualizira dominantne i rubne poetike identitete bonjake poezije u posljednja dva desetljea.
Prvi vei lanak o Jahievoj antologiji objavio je rijeki Novi
list, krajem kolovoza prole godine. Tekst novinara Davora Mandia pod naslovom Prvi raznogeneracijski pregled bonjake poezije
u Hrvatskoj pun je pohvala za pjesniki odabir i dizajn knjige:
Jo je jedan izniman izdavaki pothvat iziao iz radionice urednika Ervina Jahia, upornog i neumornog promotora pjesnike rijei Impresivna knjiga od 500-tinjak stranica / A pjesnika u antologiji ima 76, i zastupljeni su s po jednom do 14 pjesama. Nije to,

PREPORODOV JOURNAL 147

kultura
dakle, antologija koja se boji izrei i svoj sud o pjesniku, odnosno
pjesnicima. / Valja spomenuti i sam predmet knjige, koji to i vie
nego zasluuje. Dizajner, Boris Kuk, koji je zajedno s Jahiem radio
(i radi) na vie projekata, od koji je dakako najpoznatiji cijenjeni
asopis 'Poezija', suptilnim je rjeenjima podebljavao tonove i motive za knjigu, pa e paljiviji promatra moi 'proitati' i konture na
naslovnici, uoiti 'plavu no' ponad crne zemlje, uivati u prijelomu
koji tekstu daje da die, kao i listanju knjige na papiru daleko boljem od hrvatskog prosjeka. Prvi raznogeneracijski pregled bonjake poezije objavljen u Hrvatskoj, koji je pobrojao i katalogizirao
est ili sedam generacija bonjakih pjesnika, dobio je tako potpuno primjeren oblik.
Poetkom listopada 2012., prije promocija u Zagrebu i Sarajevu, opiran tekst pod nazivom Srodni po traumi objavljen je u
sarajevskom Osloboenju, iz pera zagrebake dopisnice Jadranke Dizdar:
Rije je o vanserijskom izdanju koje i prije slubene promocije
producira iste emocije. / Osim ovog po opsegu impresivnog pristupa, to je ujedno i prva antologija koja istovremeno dokumentira
kreativnost, poetiku i domete ak sedam razliitih generacija bonjakih pjesnika i pjesnikinja u posljednjih dvadeset godina. Takoer, ovo je prvi tako koncipiran pregled bonjake poezije dosad
objavljen u Hrvatskoj. Na 500 stranica, uz detaljan predgovor oslikava se novija povijest umjetnosti bonjake poetske rijei koja je
ve ula u povijest ili e to tek postati. / Za teoretiare to je rudnik
zlata, izvor snage poticajan i za najkompleksnije istraivake imaginacije.
Krajem 2012. godine sarajevsko Osloboenje je ponovo na
itavoj stranici objavilo tekst o zagrebakoj promociji antologije
novijeg bonjakog pjesnitva. lanak poinje hvalospjevnim rijei-

Ervin Jahi (Rijeka, 1970.) je pjesnik, kritiar i urednik. Pie poeziju, kritiku, eseje i fenomenoloke tekstove. Napisao je pet knjiga pjesama: Oko andaluzijskoga psa (1994.), Biografija i auto (2001.),
Knjiga materijala, vikend prirunik utopije tijela za mezimce s Predragom Todoroviem (2001.), Pustinje neona (2005.) i Kristali Afganistana (2007.). Autor je i tri kritiko-prireivake knjige: If We
Crash into a Cloud, It Won't Hurt (Croatian Poetry 1989 2009
(2009.), U nebo i u niks (Antologija hrvatskog pjesnitva 1989.
2009.) (2009.) i Otvorena kua izbor i pogovor izabranim pjesmama Ivana Kordia (2012.). Pjesme su mu prevoene na engleski, njemaki, talijanski, francuski, ruski, turski, perzijski, bugarski, rumunjski,
maarski i slovenski jezik. Uvrten je u vie pregleda, panorama i antologija suvremenog hrvatskog pjesnitva. Ureivao je asopise Kult
i Rival. Glavni je urednik asopisa Poezija, suurednik Biblioteke
Poezije i direktor festivala Stih u regiji Hrvatskog drutva pisaca.
lan je Hrvatskog drutva pisaca i Hrvatskog PEN centra. ivi i radi u
Zagrebu. q

SIJEANJ 2013.

ma izreenim na promociji, pri emu se registrira i autorov osjeaj

izbornike pozicije i odgovornosti:
Knjiga koja se ita s interesom jer vraa razloge za poeziju,
vraa poeziju po sebi, osobena i reprezentativna, vana i obimna
knjiga koja se zahvaljujui vjerodostojnosti pregleda moe nazvati
antologijom. / No, ovaj prireiva u svoju antologiju nije uvrstio i
vlastite pjesme, pa se i Jahieva samozatajnost registrira kao velika
posebnost u vremenu u kojem ivimo.
Zanimljivi su i Jahievi intervjui objavljeni u Slobodnoj Dalmaciji (Suvremena bonjaka poezija nosi antiratni peat), Veernjem listu (Biblija BiH poezije) i Slobodnoj Bosni (Pjesniki
glasovi koji izdravaju test vremena) tijekom sijenja 2013. U njima poblie objanjava osobne motive i poetske kriterije pri izradi
antologije novijeg bonjakog pjesnitva.
Odluivi se da u rasponu do 14 pjesama predstavim autore,
ne libei se, dakle, vrednovanja i hijerarhizacije, s predumiljajem
sam igrao na prijepor i prijestup. U nju su, ustvari, prijepori upisani
kao gradbeno naelo. Ako emo pravo, oni su i sociokulturni i poetiki U biti, rije je o antiratnoj poeziji. Nipoto svima, ali veini
pjesnika bosanskohercegovakih devedesetih rat se useljuje u pjesme, ultimira njihov poetski govor. On je zapravo glavni estetski
mea, on i diktira i naruuje pjevanje o novoj stvarnosti. Zajednika nit veine pjesnika u mojoj knjizi mogla bi biti 'srodnost po traumi'. U ponajboljim pjesmama iz tog kljua postavljena su, dojma
sam, prva i zadnja pitanja knjievnosti, a 'bosansko-bonjakom
vremenu' dan je univerzalni peat. (Slobodna Dalmacija)
Rukovodio sam se potrebom da hrvatskoj javnosti ponudim
to vjerodostojniju snimku bonjakog pjesnitva posljednjih 20ak godina, to ne potire ambiciju da u njoj i bosansko-bonjaka
knjievna zajednica vidi solidno s mjerom i osjeajem, napravljen
posao. Rije je o mekim kulturnim granicama dviju bliskih kultura,
a s obzirom na to da su olabavile i administrativne, knjiga se moe
kupiti i diljem BiH Jezik nije bio jedini kriterij. Premda pisano
uglavnom na bosanskom jeziku, novije bonjako pjesnitvo ispisuje se i na srodnim junoslavenskim jezicima. Moja kriteriologija
podrazumijevala je i presudniji kriterij od jezika ono to nazivamo pripadnou islamskom kulturno-povijesnom krugu. (Veernji list)
Osnovni kriterij pri izboru bila je sugestivnost poetske 'imovine'. Trudio sam se da kandidiram one pjesnike glasove za koje
smatram da mogu izdrati test vremena, a bilo mi je vano i da ne
podilazi raznim klanovskim, navijakim i vrlo agilnim bosanskim,
odnosno bonjakim knjievnim krugovima. itao sam i pratio cijelu tu produkciju, istina sa vremenskom distancom i nadam se da
sam uspio uhvatiti odraz trenutka kada je rije o novijoj bonjakoj
poeziji, nastaloj u proteklih dvadesetak godina Nisam elio da mi
glavni kriterij bude jezik, jer ne piu svi bonjaki autori bosanskim
jezikom, ali recimo da su ti sve pjesnici koji pripadaju islamskom
kulturno-povijesnom krugu. Namjera mi je bila da pokaem bujnost, vitaliziram i identitet novije bonjake poezije, koja je dobila
tu 'svjetskost' u najgorim i najturbulentnijim vremenima za BiH.
(Slobodna Bosna)
Nimalo uobiajenu strunu verifikaciju antologija bonjakog
pjesnitva Zato tone Venecija dobila je sredinom veljae 2013.,
izlaskom novog broja hrvatskog knjievnog asopisa Knjievna republika. U njemu su ak tri teksta o Jahievoj knjizi! Malo kada,
gotovo nikada, jedna knjiga unutar asopisnog formata dobije takvu valorizaciju. Prije je rije o supertekoj iznimci, nego o pravilu
na hrvatskoj knjievnoj sceni. q
Ismet ISAKOVI

37

kultura

U NOI MUZEJA 2013. JASMIN IMAMOVI, KNJIEVNIK I GRADONAELNIK TUZLE

Vano je znati i o pobjedama

Na predstavljanje knjige eseja sumnja.strah@povijest.hr Julijane Matanovi u ovogodinjoj Noi otvorenih muzeja, 25. sijenja
2013., u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, iz Tuzle je doputovao i gradonaelnik tog bosansko-hercegovakog grada, Jasmin
Imamovi. Roman Molim te, zapii Jasmina Imamovia knjievnika jedno je od sedam djela u kojem se dr. Matanovi ogledala.
Tu veer punu literarnih veliina, i meu prezentatorima (prof. dr.
Viktor mega), i u publici (knjievni klasik Nedjeljko Fabrio), Imamovi je iskoristio za promociju bosansko-hercegovake kulture,
posebice steaka. Takoer i bitnih obiljeja u povijesti BiH koji slave snagu i uspjeh, njen kolektivitet.
Julijana je iz mog kraja, a upoznali smo se putem literature,
njene i moje. A i kroz manifestaciju Knjievni susret 'Cum grano
salis', kae nam tuzlanski gradonaelnik.

Jasmin Imamovi (u sredini) na promociji knjige Julijane Matanovi

Povijesni roman ima misiju. Tako kako Vi piete, to je misija

za Bosnu.
Povijest je, kako bi Ciceron kazao: Svjetlost istine! Ona u razliitim povijesnim okolnostima obrauje odnose meu ljudima. Ljudi vole gledati povijesne filmove. Moj zadnji roman Molim te, zapii tretira Srednji vijek, razdoblje od 1333.-1353. godine, a to je doba vladavine bana Stjepana II. Kotromania. Od veljae 1333. godine, kada je
potpisana Povelja Stjepana II. Kotromania kojom on daruje Dubrovniku Ston, otoke oko Stona kao neku vrstu zakupa. Ili, kao obeteenje
ili novanu naknadu, ali trai azil, jer su teka vremena, za sebe i svoju
obitelj sigurnost, ako neto poe naopako. Karakteristina je u tom
razdoblju invazija cara Duana Silnog na Bosnu, u jesen 1350. godine.
Stjepan II. tada pobjeuje tog monog cara, od ega se Duan nee
vie nikada oporaviti i umrijet e s nekih 40-ak godina.
Davidov duh protiv Golijatove snage!
Slino jest bilo s invazijom na Bosnu, nedavno. I pobjeda Bosne!
Bosna nikada nije izvrila invaziju niti na jednu dravu. Samo se branila i pobijedila. I to doba, kada vlada Stjepan, rodio se sin njegovoga
brata Vladislava Tvrtko. Roen je u Srebreniku gdje je Stjepan II.
stolovao, pa izgradio Bobovac. Iz Bobovca je pobijedio cara Duana.
Moj knjievni lik je i bosanska princeza Elizabeta roena u Srebreniku. Ona poslije postaje ugarskom kraljicom i najmonijom kraljicom
Evrope. To je neto o emu mi malo znamo, a vano je da znamo.
Kao polazite, imao sam povijesne injenice i neto povijesnih likova.
Kao to je ban Stjepan Kotromani, kao to je Layo I. Veliki, ugarski
kralj, a koji se u hrvatskim izvorima naziva Ludovik I. Veliki.
Nije, naravno, sve u tom akribinom itanju i istraivanju
Radi se o kratkom razdoblju, od 1333.-1353. godine, pa to ne bi
trebao biti problem saznati iz historijskih izvora, literature. Tko su
tada sve bili vladari i njihove afinitete i ovlasti, to su posjedovali,
sve sam to imao. A i osobno iskustvo u politici to se dogodi kada
na jednu slabiju zemlju, bez oruja, invaziju izvri neusporedivo fiziki jaa zemlja. Iskustvo je to nedavnog rata u BiH i na ovim prostorima. Takoer i iskustvo prijeratne napetosti: Napast e te jai,
a moda i nee. Moda ga netko sprijei, neka velika sila? Vjerovanje, pogreno uvijek uoi svakog rata, da e taj rat trajati kratko! I
iskustvo poratnih razoaranja. eljeli smo samo da stane rat, da se
samo preivi. Kad stane, nastat e doba sree! Sve su to iluzije!

38

Jasmin Imamovi
Koristio sam formulu povijesnog romana, recimo Ane Karenjine:
povijesna drama plus ljubavna drama. I to je pravilo. O kojem se to
zapravo ratu radi u koji Vronski ode, tko tu s kim ratuje, ne zapamti se! Ali nitko nee zaboraviti ljubavnu priu. Imam u svom romanu
dvije ljubavne prie. Nisam povijesne linosti, s izuzetkom princeze
Elizabete, upleo u te ljubavne prie. Izmatao sam glavni lik romana Gorina, a i njegovog druga Pribila.
Jesu li to imena sa steaka?
Moe se rei i sa steaka, i izmatana! Dizdar je napravio od imena Gorin (Nagrada Slovo Gorina) glavno srednjovjekovno bosansko ime. I ja sam, kada sam pisao roman, mislio da je to ime sa steka. Pa dobro, moda jeste. Unuk mi Maka Dizdara ree, a koji se bavi
i doktorirat e na stecima, da nije nigdje naao ime Gorin i da bi
moglo lako biti da je veliki pjesnik ime izmatao. U znak potovanja
prema Maku Dizdaru moramo imati neki kontinuitet koristim ga
i ja. Moja povijesna drama Molim te, zapii povoljno se zavrava za
Bosnu. Zato to i napisah jer je za Bosnu povoljno. I da ljude podsjetim na to iako to nije specifino po Bosnu.
Imamo i taj povijesni eros, slavenski eros koji stoji oko bosanskih steaka. Moramo steke afirmirati kao originalnu ostavtinu,
batinu. To je ono to imamo mi i to nema skoro nitko. Akademik

PREPORODOV JOURNAL 147

kultura
Miroslav Krlea, kada je trebao poslati steke na svjetsku izlobu o
Srednjem vijeku, opredijelio se za steke. Jer sve drugo ljudi u Evropi imaju i bolje i vee nego to je to na ovim prostorima. Radnju
sam svog romana smjestio u Srebrenik usred Bosne. I sam sam sa
sjevera Bosne, kraj Brkog. Srebrenik je odmah pored Tuzle, vezan
sam za Tuzlu, mjesto soli, vezan za Srebrenik.
Kako je sada tamo? Tuzla je uvijek bila svoja, znala to treba,
bila dalekovidnija.
U stanju smo politike krize. Ona je ekonomska, ali i u drugim zemljama je vrijeme krize. Jedan od najveih faktora krize u BiH je uasno ustavno ureenje. Ono je takvo da bi ekonomski i politiki oborilo
svaku zemlju koja bi imala takav Ustav. Uzmite najstabilniju zemlju na
svijetu i napravite joj, uredite joj Ustav kakav ima BiH i morat e doi i
u ekonomsku i u politiku krizu. To je neka vrsta luake koulje!
Dayton je 1995. zaustavio rat. Pa, Washingtonski ugovor, 1994. Cilj je
ostvaren. Sada to zaustavlja razvoj, a i mir. Poto su se promijenile
okolnosti, budui da, hvala Bogu, rata nema da se to sadanje ustavno ureenje promijeni. I uredi zemlja ustavno, kao i svaka druga zemlja u svijetu. To je nevieno ureenje u historiji drave i prava.
Trebalo bi napraviti neto. Nema konsenzusa, a nee ga biti dugo jer nam je potreban pristanak i Republike Srpske. Vano bi bilo
da se izmijeni Ustav Federacije. Mnogo je tamo problema, pravnik
sam po profesiji. Unutar Federacije je 10 kantona, ne kao u Hrvatskoj upanija, nego je to 10 drava! A one stvaraju velike trokove
i usporavaju svaki mogui razvoj. Ti kantoni se moraju ukinuti, kao
drave, neka oni ostanu kao ustavna kategorija i kao teritorije.
U toj Federaciji, zamislite, su 142 ministra i 11 premijera. Crni
humor! Takav Ustav Bosne sada omoguava najnie nagone, daje
priliku pohlepnima. Stalno sebi poveavaju primanja. Tako se parazitska tvorevina betonira. U BiH je 13 drava: tri entiteta i 10 kantona. A to je vie drava u dravi manje je drave! Te drave u
dravi zapravo su paraziti, razaraju tkivo BiH. A sad bi trebalo sve
uraditi da se taj broj smanji, a svi bi u BiH, svi graani bi to htjeli.
eljeli bi ivjeti i raditi.
Oekujemo od vas Tuzlaka da budete prvi, tako je u kontinuitetu od poetka rata. Konzistentna je to i moralna politika!
Hvala, mislim da to Tuzla zna. Puno bi se ljudi vratilo u BiH,
nitko ne bi izostao iz BiH, da je ekonomski jaka. ivot bi morao biti
i sigurniji, udobniji. Ljudi ele tamo ivjeti. Ne samo Bosanci i Hercegovci, nego i svi drugi.
Nee to samo od sebe. Iseljeni mogu uloiti svoj kapital?
Dugi su to procesi. Analiziram tri zlatna doba bosanske povijesti:
doba Kulina bana, Stjepana II. Kotromania i najuspjenije, doba
Tvrtka I. Kotromania, prvog bosanskog kralja. U Tuzli sam inicirao
gradnju spomenika Tvrtku I. Kotromaniu. Nema dovoljno svijesti da
je prije 621 godinu umro prvi bosanski kralj. Bio je najvei vladar zapadnog Balkana. Toliki vladari, a mnogo slabiji od kralja Tvrtka I. Kotromania. Toliko godina mu se nitko nije usudio podii spomenik, u
njegovoj Bosni! Eto, ja sam se usudio. Ipak sam ja politiar, pitao sam
se zato to nitko nije uinio? Koje to mene prepreke ekaju?
Je li bilo posljedica? Bilo je u pravo vrijeme?
Ne, ali bilo je. Nije bilo pravo vrijeme. Naprotiv, bilo je krivo.
Nisam ja ba praktian, bilo bi bolje da sam saekao. Sugerirali su
mi da saekam da prou izbori. Odbio sam i iao direktno. Bio
sam odluio, pa tko to potuje i voli, sloit emo se, izabrat e me.
A ako me ne izaberu, onda, zato bih to radio, ako me ljudi ne ele?
Nije bilo, u povijesti, prepreke. Nakon Tvrtka u BiH je dola Osman-

SIJEANJ 2013.

ska Carevina i ona nije, naravno, onima koji su bili njezini protivnici,
pravila spomenike. Onda je vladala Austro-Ugarska, veliala svoju
dinastiju. Moglo se u vremenu Kraljevine Jugoslavije. Aleksandru
Karaoreviu, negatoru Bosne, podignut je spomenik i u Sarajevu
i u Tuzli. Znai, hoe nekom drugom, nee svom ili ne smiju. Ne
valja jednako ni jedno niti drugo. Ne valja kada se ne smije. Ne
moe se voditi ljude, a da se neto ne smije. Ljudi oekuju da zna
i smije. U Titovo doba, nevjerojatna prilika da se podigne takav
spomenik. Podignut je 1945. ili 1946. godine kralju Tomislavu u Zagrebu, u Beogradu Duanu, itd. Bio je problem to isto nisu uradili
i Bosanci i Hercegovci. Do prije, eto, godinu dana.
Nove se generacije ba i ne zagledavaju u povijest! Vi izvlaite
bisere, kao onaj Bosansko-turski rjenik M. Hevai Uskufija.
Mi podcrtavamo osnovno. Treba itavu dravu nagovoriti da
radi ono to mi radimo u Tuzli. Pokaemo da moe. To je kod mene
unutarnja potreba. Taj park i taj spomenik, to je potvrda kontinuiteta dravnosti BiH. I elimo da postane dio nae kolektivne svijesti. Pretisak Uskufijinog Bosansko-turskog rjenika, koji je najstariji junoslavenski, tokavski rjenik na Balkanu je vaan. Ljudi su
skloni pitati otkud bosanski jezik, rjenik? A to je najstariji rjenik
junoslavenskog tokavskog narjeja u Europi.
Valja to stalno ponavljati i uvesti u kolske programe!
Ali, tko to treba ponavljati? Bosanci i Hercegovci! Pitanje je zato
su dosad ekali!? I opet je problem u ustavnom ureenju. Na promociji Uskufijina Bosansko-turskog rjenika bio i ministar za prosvjetu,
kulturu i sport Federacije BiH. On ne moe narediti niti u Sarajevskom
kantonu, a ni u Tuzlanskom itd., da se bilo to unosi u programe.
Jedan dio stanovnika BiH voli vie, govorimo o Bosancima, Hrvatsku od Bosne. Jedan dio vie voli Srbiju, a jedan dio vie voli Iran od
BiH. Voljeti treba svaku zemlju na svijetu, pogotovu susjedne zemlje,
ali najprije svoju voli obitelj i svoju zemlju. Bonjaci misle da su najvei
Bosanci. Puno toga ovisi o najmnogoljudnijoj naciji, njoj nije jednostavno doputen nacionalizam. U SFRJ Srbi su bili najbrojnija nacija,
kada su krenuli putovima nacionalizma dolo je do raspada drave.
Je li ljudski oponaati takve modele vlasti i moi?
Zato oponaati nekoga tko povlai neljudske poteze? Kada je
veina Srba krenula za Miloeviem, dakle putem nacionalizma, ovi
kojih je manje od njih su se uplaili. Dolo je do raspada i zbog toga
Nema nitko pravo u multinacionalnoj zajednici, pogotovo najbrojniji,
a to su Bonjaci u BiH, na nacionalizam i iskljuivost i na ekskluzivnost jedne nacije. Tolerancija je najvii stupanj ljudske moi! Antinacionalizam je najvei nivo bh- patriotizma. Jer, ono to je Zweig napisao u svojoj knjizi Jueranji svijet da je nacionalizam kuga za Europu, za BiH nacionalizam je po tome tri kuge odjednom! Prema
tome, mora se izgraditi vie tolerancije, a u tome mora prednjaiti
najmnogoljudnija nacija. I ona mora voditi i integrativnu politiku.
Svakom se mora dati pravo da kae da je BiH njegova zemlja. A ne
da bilo tko uzima vie prava za sebe. Bilo tko I ne oponaati lou,
pohlepnu politiku. Na je identitet evropski. Upravo u vrijeme Tvrtka
I. Kotromania BiH je bila jedna od najmonijih zemalja zapadnog
Balkana. Morali bismo se drati tog kontinuiteta. Imati vie samopotovanja, a tako emo zasluiti i potovanje drugih. Jer, zato bi vas
drugi potovali ako ne potujete sebe sama. To znai vie potovanja
prema svom kulturno-povijesnom nasljeu. Treba nam vie te kolektivne svijesti. Svi moemo u BiH rei da je bio na kralj. Radi se,
dakle, o zajednikom nasljeu svih dananjih Bosanaca i Hercegovaca. O integrirajuoj osobi i vremenu. O dobu snage i uspjeha. q
Edina SMAJLAGI

39

prie iz bosne

MUHAMED TAJIB OKI: BONJAK, JEDAN OD NAJVEIH UMOVA REPUBLIKE TURSKE

Ukopajte me u mojoj Bosni

Veina Bonjaka u domovini, a posebno onih rasutih irom dunjaluka, nikada nije ula za ime Tajiba Okia. Donedavno sam i ja spadao
u tu grupu Bonjaka, dok mi dragi prijatelj Nihad Halilbegovi, negdje
s kraja ljeta prole godine u podnoljivoj hladovini jednog sarajevskog
kafia, nije otvorio svoju fasciklu u kojoj se nalazilo nekoliko desetina
papira sa raznoraznim dokumentima vezanim za ovog Bonjaka, koji
spada u red najveih intelektualnih gromada Republike Turske.
Nekoliko dana nakon to mi je Nihad odrao jako koristan as,
sjedio sam sa Remzijom Pitiem, direktorom Radija BIR, vrsnim poznavaocem Bonjaka u Turskoj, koji mi otkri da svaka znaajnija
dravna, vjerska i kulturna delegacija iz Turske, prilikom posjete
Sarajevu obavezno trai da posjeti mezar rahmetli Tajiba Okia. Ree mi i da se prije izvjesnog vremena dobro namuio, da u Gradskom groblju Bare u Sarajevu pronae Okiev mezar, kako bi mogao udovoljiti eljama vanih turskih gostiju u Sarajevu. I reis Turske, Mehmet Gormez, prilikom nedavne posjete Sarajevu, odmah
prilikom slijetanja na Sarajevski aerodrom, izrazio je elju da prvo
posjeti mezar svog uitelja profesora Okia.
Bonjaci, koji su posljednjih decenija susretali tursku ulemu irom svijeta, redovno su uli jednu reenicu izgovorenu sa ponosom: Ja sam bio student profesora Okia, vaeg zemljaka! Za one
koji su itali muslimanske i druge asopise tampane u Bosni prije
Drugog svjetskog rata ime Muhameda Tajiba Okia podsjealo je
na lanke o Hadisu i drugim islamskim naukama, islamskoj historiji
i kulturi Bonjaka.

Od Graanice do Istanbula
Muhamed Tajib Oki je roen 1. decembra 1902. godine u Graanici. Tu je ostao samo svoje rano djetinjstvo, jer se ve 1910. godine
seli u Sarajevo. Otac Muhameda Tajiba, Muhamed Teufik efendija,
alim koji e kasniji postati lan Ulema Medlisa bio je rodom iz Jajca.
Njegova majka Hasiba hanuma bila je kerka Mustafe Hadia iz Graanice. Dugi put druenja sa naukom, Muhamed Tajib Oki je zapoeo
u Sarajevu u mektebu Bozadi Hadi Hasan efendije, a nakon toga
Okrunu medresu u Sarajevu. Sljedea stepenica bila je erijatska sudaka kola u Sarajevu, jedna od najboljih kola te vrste u muslimanskom svijetu 20. vijeka, koju zavrava 1925. godine. Put ga dalje vodi u
Zagreb, gdje uzima kurseve latinskog jezika, knjievnosti i prava.
U meuvremenu, odlazi u Pariz i na Univerzitetu Sorbonne zavrava studij knjievnosti, pie doktorsku tezu o Hasanu Kafiji Pruaku i studira turski i perzijski na Nacionalnoj koli za istone jezike.
Nakon toga specijalistiki kurs obavlja u Tunisu na Univerzitetu Zejtuna. Po povratku u Bosnu radi kao nastavnik u Prvoj mukoj gimnaziji i erijatskoj gimnaziji, te nekoliko godina u Velikoj medresi
Kralja Aleksandra u Skoplju.
Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata, 1941. godine, prelazi u
Sarajevo. Dvije godine kasnije, zapoljava se u Turskoj ambasadi u
Beogradu kao prevodilac. Nakon godinu i po dana, zbog prekida
odnosa izmeu Republike Turske i Njemake, zajedno sa ostalim
osobljem ambasade, interniran je u Njemaku. Tokom sljedeih
osam mjeseci, obiao je mnoge njemake gradove. Potom odlazi u
Kopenhagen (Danska), a odatle u vedsku. U vedskoj se ukrcava

40

Muhamed Tajib Oki (1902.-1977.)

na brod koji pravcem Liverpool Lisabon Port Said Fethije, Rodos Bodrum Ceme Canakkale, 10. aprila 1945. godine stie u
Istanbul. To uzbudljivo putovanje Oki je opisao u svojim kratkim
dnevnikim zabiljekama. Od 1945. do 1950. godine u Turskoj proivljava teke dane, o kojima kasnije nije elio da govori. Bavio se,
uglavnom, naunoistraivakim radom po bogatim arhivima Vlade
Turske. Prvih godina u Turskoj, radi u Arhivu Predsjednitva Republike i poznatim bibliotekama.

Utemeljitelj prvog Teolokog fakulteta u Turskoj

Posebno poglavlje u ivotu i radu Tajjiba Okia zauzimaju njegovi profesori uvaena imena naunog rada. U Sarajevu to su:
Sejfullah Proho, Abdullah Ajni Buatli, Muhammed Emin Dizdar,
Ali Rudi Kapi, Abdullah Preljo, Munib Ceri, Salih Safvet Bai,
Ahmed Burek, Velijjudin Sadovi, dr. Osman Sikiri, Ibrahim Sirri
Zafranija i dr. Od njegovih profesora u Parizu treba spomenuti: Maurice Gaudefroy Demombynes (Arapski jezik i knjievnost i Tefsrir),
Villiam Marcais (Narjeja arapskog jezika i Hadis - ovjek koji je preveo El Buharijevo djelo El-Damius Sahih na francuski jezik), Louis Massignon (Tasavuf, Islamska sociologija i sociografija), Jean
Deny, Mirza Muhammed Kazvini i Henri Masse (Perzijski jezik i knjievnost), Ravaisse (Historija islama i geografija), poznati slavist
Emile Haumant, Daul Boyer, Andre Vaillant. Tu su jo: dr. Ahmed
Benmahmuda (Arapski jezik), Monseignever Feghali (Akcenti arapskog jezika), dr. Mirza Muhhamed Han Mahallati (Perzijski jezik) i
dr. Abdulhak Adnan Adivar (Turski jezik). Na Zejtunija univerzitetu
u Tunisu su: poznati alim - Tahir ibn Aur, Muavija Et-Temimi (Fikh
Malikijskog mezheba), Muhammed el-Arabi el-Kebadi (Arapska
knjievnost) i Mustafa Zmerli.

PREPORODOV JOURNAL 147

prie iz bosne
Govorio je est stranih jezika, a objavljivao naune radove na bosanskom, turskom, francuskom i arapskom. Osim materinjeg bosanskog jezika, za vrijeme uenja knjievnosti nauio je slovenski i njemaki jezik. Tokom sedam godina boravka i rada na Velikoj medresi
u Skoplju, nauio je makedonski i bugarski jezik. Dok se kolovao u
Parizu, od 1927. do 1929. godine, od svog prijatelja, Poljaka Mihaela
Domaevia, nauio je poljski i eki jezik (Oki ga je u zamjenu poduavao arapskom jeziku). Isti metod je upotrijebio i za uenje engleskog jezika 1930. godine, takoer u Parizu. Za vrijeme boravka u
Sarajevu 1941.-1942. godine, pohaao je kurs italijanskog jezika.
Engleski jezik je usavrio za vrijeme boravka u Istanbulu, na Amerikom liceju i trgovakoj predavaoni 1948.-1949. godine. Sluio se latinskim, ruskim i perzijskim jezikom. Osim materinjeg bosanskog, izvrsno je poznavao, govorio i pisao arapski, francuski i turski jezik.
Rahmetli Oki je utemeljitelj prvog Teolokog fakulteta u Republici Turskoj 1949. godine i predava na gotovo svim predmetima,
ovjek koji je u Turskoj vratio islamu akademski dignitet. U vrijeme
kada su sve vjerske kole svih nivou bile zatvorene u Turskoj, on
poinje raditi na oivljavanju islamskih nauka.
Meu njegovim asistentima su bili kasniji reisu-l-ulema Turske
i kljuni profesori na Teolokim fakultetima, koji e se 1970-ih i
1980-ih otvoriti pri svim veim turskim Univerzitetima. Nauni
opus prof. Okia ukljuuje knjige, naune i strune lanke, enciklopedijske odrednice, prikaze knjiga i prijevode. U ovim radovima
bavio se temama: Hadis, stil Kuran-i-kerima i kiraet, irenje Islama
u Jugoistonoj Evropi, popisi stanovnitva u historiji Islama, doprinos Turaka islamskim naukama, mezari ashaba u Istanbulu, bogumili u srednjevjekovnoj Bosni, pokret Hamzevija, bonjaki historiari... Profesor Oki je posjedovao veoma bogatu biblioteku, koja
se danas uva u Teolokom fakultetu u Izmiru. Predavao je na univerzitetima u Ankari, Erzurumu, Konji i Izmiru.

Jedan od etvorice velianstvenih

Ozbiljni analitiari i vodei mediji u Turskoj, Muhameda Tajiba
Okia smjestili su meu etvoricu velianstvenih Republike Turske.
Radi se o etvorici narodnih velikana, koji su u posljednjih 50 godina
u najveoj mjeri doprinijeli nastanku ovoga to danas Turska jeste.
Prvi od te etvorice je rahmetli Nedmetin Erbakan (umro u martu 2011. godine), 54. po redu premijer Turske, politiki buldoer.
Drugi pripadnik te velianstvene etvorke je rahmetli Turgut Ozal,
osmi predsjednik Republike Turske, koji je jo kao premijer u vrlo
kratkom vremenu proirio granice slobode, otvorio svoju zemlju, pokrenuo izgradnju na sve strane, prizemljio oficire i poeo vraati na-

Mehmet Gormez, turski reisu-l-ulema - uenik rahmetli prof. Okia

SIJEANJ 2013.

du svome narodu. Trei je Fethullah Gulen, ovjek koji je vratio turskom narodu svijest o potrebi rada za ope dobro. Milioni ljudi diljem svijeta proli su kroz njegov sistem obrazovanja koji je, u mnogim segmentima, bez premca u povijesti... A etvrti je Tajib Oki.
Ocjena najveih umova Republike Turske da nema danas u Turskoj, ili skoro da nema, govora o islamu na akademskom nivou bez
rahmetli profesora Okia, na najbolji i najjednostavniji nain govori
nam o njegovoj veliini.
Gotovo svi teolozi u Turskoj su ili njegovi uenici ili uenici njegovih uenika. Izabran je za poasnog lana Islamischer Kulturbund drutva u Beu, bio je lan Upravnog odbora Potpornog
drutva za kolovanje aka muslimana Gajret u Sarajevu. Od
1952. godine, bio je lan parikog drutva Sosiete Asiatikue, od
1953. lan Londonskog Royal Asiatic Society. U Turskoj je obavljao dunost predsjednika Komisije za prevoenje arapske i perzijske knjievnosti pri Ministarstvu obrazovanja.

Posljednja elja: denaza i ukop u Sarajevu

Profesor Oki se nije nikada enio, pa nije ni imao svoje djece, ali
zato se prema svojim uenicima i studentima odnosio kao roeni
otac. Njegovi bivi uenici i asistenti su nastojali na svaki nain da mu
se odue, pa su esto pisali o svom profesoru i njegovom djelu.
U turskim naunim krugovima danas se puno govori o neobjavljenim radovima rahmetli profesora Okia. Na prvom mjestu se misli
na njegovu doktorsku tezu Hasan Kafi de Bosnie, sa vie et ses oeuvres, avec la traduction de son ouvrage Nizamu 'l-ulema. Ova teza
se, ustvari, sastoji iz dva dijela: prvi dio, do oko 100. stranice sadri
podatke o ivotu i radu Hasan Kaf Pruaka, dok je drugi dio njegovo
djelo Nizamu-l-ulema ila Hatemi 'l-enbija alejhi ve alejhimu 's-salatu
ve 's-selam. I francuski i arapski tekst djela, preporukom prof.
Ahmeda Emina, Mahmud el-Hudajrija i Osman Emina, prof. Oki je
zajedno s novcem za tampanje poslao u Kairo osobi pod imenom
Abdulaziz el-Islambuli. Naalost, ta je osoba bila nepouzdana i nepovjerljiva, pa je odricala svaku mogunost da je uzela novac za tampanje tog djela. U tim natezanjima, original djela je nestao. Ubrzo iza
toga, prof. Okia zatie vijest o oevoj smrti i on se vraa u Bosnu i
Hercegovinu, ne odbranivi svoju doktorsku disertaciju.
Rad Muhameda Tajiba Okia openito, ukljuujui i spomenuti
njegov pedagoki rad na visokokolskim ustanovama, pa i njegov
nauni rad u Republici Turskoj, sigurno bi mogao biti predmet jedne ozbiljnije studije, koja eka neke nove istraivae i analitiare.
Nauni skupovi O ivotu i djelu Muhameda Tajiba Okia, odrani
su prvo u Sarajevu 2010. godine, a onda i u rodnoj Graanici 24.
septembra 2011. godine. Oni su imali za cilj da samo otvore pitanje
i daju neke naznake za budua prouavanja ogromne intelektualne
ostavtine ovog velikog naunika, koji je roen u Graanici, odakle
se otisnuo na iroko polje nauke i stvaralatva.
Za one koji su 1977. godine u Sarajevu ili na podne namaz u
Begovu damiju, u sjeanju je ostao 16. martovski dan i tabut koji
je doao iz Turske u pratnji profesorovih studenata koji su izvravali posljednju elju njihovog Hode: da bude ukopan u Bosni. Na vlastiti zahtjev ukopan je u Sarajevu, na Gradskom groblju Bare, a na
denazi je bio i rahmetli Erbakan.
Ovodunjaluki put Muhameda Tajiba Okia podsjea na biografije brojnih muslimanskih uenjaka: brojna putovanja, zaviaj koji
se nosi u srcu i imenu, vraanje na poetak... Pred preseljenje je
kazao: Ja sam za ovu zemlju Tursku uinio mnogo, a za svoju domovinu Bosnu nita. Molim vas, ukopajte me u mojoj Bosni, moda
u mrtav neto uiniti za svoju domovinu. q
Avdo HUSEINOVI

41

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (X)

Zato muslimani vole i slijede

Muhammeda, a.s.? (II)
() A tadanji su Arapi, ivei u oskudnim pustinjskim predjelima,
tako precizno zapaali svaki detalj da su po stopama u pustinjskom
pijesku znali je li proao ovjek iz Mekke ili stranac, a po zadahu sugovornika znali su da li istinu govori ili lae. Muhammeda, a.s., su dobro
poznavali od njegova roenja. I da je ita bilo lano u njegovu ivotu;
da je bilo ita lano u njegovu govoru, njegovi bi suvremenici to itekako zamijetili, a njegova bi misija bila osuena na neuspjeh. No, njegovo je ponaanje i prije Objave bilo mjerilo istinitosti, ljepote i dobrote.
A snagom istine, kur'anske istine, a ne oruja, ne maa, kako mu stalno
imputiraju, za Muhammeda, a.s., uskoro je saznao cijeli svijet. I danas,
hvala Allahu, cijeli svijet zna za Muhammmeda, a.s., a kroz sve nabrojane ivotne uloge ostavio je dragocjeno naslijee koje je kroz njegov
Sunnet postalo sastavnim i neodvojivim dijelom islama. On je ivui
ideal i uzor koji moe pomoi ovjeku da spozna cjelovitost i puninu
naravi ljudskih stanja. On je bio i ostao univerzalni ovjek, norma sveukupnog ljudskog ponaanja, svojevrsna ravnotea meu brojnim tenjama prisutnim u ovjeku. Zato ga mnogi svjetski autori biografija
povijesnih linosti stavljaju na prvo mjesto po utjecaju koji je imao na
smjer ukupnih svjetskih zbivanja.1
I zato nas Milostivi Allah upozorava da neemo postati vjernici
ako u svakodnevnim ivotnim prigodama, ne budemo smjerno slijedili primjer Muhammeda, a.s., jasno tamo gdje se njegov primjer
moe primijeniti.
I tako mi Gospodara tvoga, oni nee biti vjernici dok za suca u
sporovima meusobnim tebe (Muhammede) ne prihvate i da onda
zbog presude tvoje u duama svojim nimalo tegobe ne osjete i dok
se sasvim ne pokore. (En-Nisa', 65)

Obveza blagosiljanja Poslanika, a.s.

Kakav je status Muhammeda, a.s., kod Allaha, d.., najbolje govori ajet iz kur'anskog poglavlja Al-Ahzab u kojem se jasno veli da Uzvieni Stvoritelj osobno, a i njegovi meleki/aneli blagosiljaju Poslanika
Muhammeda, a.s., te se sugerira i vjernicima da isto ine: "Zaista Allah
i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! Vjernici, donosite i vi
salavat (na njega) i aljite mu selam!" (El-Ahzab, 56). Stoga je vjerska
obveza kada se spomene ime Bojeg poslanika da mu se upute rijei
mira i blagoslova. (Allahumme salli ala Muhammedin ve ala ali Muhammed / Mir i spas Muhammedu i njegovoj obitelji).
Muhammmed, a.s., nikada od svojih sljedbenika nije traio da
mu pripisuju udotvorne moi i boanske kvalitete. Uvijek je naglaavao da se ni po emu ne razlikuje od ostalih ljudi osim to se njemu
objavljuje Kur'an posredstvom meleka Dibrila/anela Gabrijela,
a.s., kao to je objavljivano i njegovim prethodnicima meu kojima
muslimani ne prave nikakvu razliku. Traio je da ga njegovi sljedbenici vole i slijede radi prirode same Objave koja je, u to nema sumnje,
od Gospodara svjetova. Muhammed, a.s., je znao naglasiti da su neki ljudi upueniji od njega u ovozemaljska pitanja, te je poticao muslimane na stalno uenje, promiljanje, dogovaranje i donoenje
najboljih moguih rjeenja za zajednicu. No, kada su u pitanju vjera i

42

Bogosluje, Muhammed, a.s., je bio nepogreiv, a njegove odluke iz

domene vjerske prakse obvezujue su za sve muslimane.

Muhammed, a.s., i drugi poslanici

Posebnost Muhammeda, a.s., u usporedbi sa njegovim prethodnicima, oituje se kroz kljune dvije odlike. Prvo, za svog ivota
je u potpunosti prenio Objavu koju mu je Svevinji poslao, te je ona
kao takva zapisana i memorirana, i drugo, njegova poruka nije regionalna, vezana za jednu zemlju ili jedan narod, ona je univerzalna, poslana cijelom ljudskom rodu, svakom pojedincu ma gdje i
kada ivio i ma kojim jezikom govorio. Ni s njegovom biografijom
se nije dogodilo kao sa ivotopisima njegovih prethodnika. O ivotu
Muhammeda, a.s., se znaju i najsitniji, i na prvu ruku, nevani detalji; kako je, koliko i to jeo, kako je odravao higijenu, kako se odijevao, kako je stajao, a kako sjedio, kako se odnosio prema prijateljima, a kako prema neprijateljima, kako se enio, kako je postupao
prema vlastitoj obitelji, a kako prema gostu ili susjedu, da ne spominjemo njegovo prakticiranje vjere koje muslimani tako ljubomorno uvaju i prenose na budue generacije. Njegov se ivot od
samog roenja do zemaljske smrti odvijao pod punim svjetlima
povijesti i poznat nam je do u detalje. Do nas je prenesen pisme-

PREPORODOV JOURNAL 147

ivjeti islam
nim i usmenim putem na najvjerodostojniji nain i nemogue ga je
opovrgnuti. ak se zna koliko je sijedih dlaka imao u kosi i u bradi
kada je preselio na Vjeni svijet.
Njegova se misija i uloga od misija njegovih prethodnika poslanika razlikuje po tome to je on poslanik svakome ovjeku i za sva
vremena. Od Adema/Adama, a.s., pa do Isaa/Isusa, a.s., poslanici
su slati odreenom narodu i za odreeno vrijeme. Iako ne prave
razliku meu poslanicima, jer su svi oni od Jednoga Boga izabrani i
poslani s istom misijom kako bi pozvali svakog ovjeka da posvjedoi i vjeruje u temeljno geslo vjere islama LA ILAHE ILLELLAH /
NEMA BOANSTVA OSIM ALLAHA, muslimani ipak slijede samo
Muhammeda, a.s. To je zapravo odgovor na pitanje da li muslimani
mogu slijediti Stari i Novi zavjet s obzirom da su objavljeni Bojim
poslanicima koje muslimani priznaju, uvaavaju i vole kao to vole
i Muhammeda, a.s. Odgovor je: ne mogu. Vie je razloga, a neke od
njih moemo nai u injenici da su te Objave bile za odreeno vrijeme i specifine okolnosti, da su dobrim dijelom i izmijenjene ljudskom rukom i izgubile prvotnu izvornost te da je i sam Muhammed,
a.s., to naznaio u dogaaju kojeg biljee najpoznatiji sakupljai
njegovih izreka, a koji nam govori da je upozorio Omera, r.a., svoga
ashaba/prijatelja da bi i Musa/Mojsije a.s. zasigurno slijedio Kur'an
da ga je kojim sluajem Dragi Bog poslao u Muhammedovo, a.s.,
vrijeme, jer Kur'an u sebi sadri puninu jedne te iste vjere koju su
ivjeli i starozavjetni poslanici. esto je naglaavao Muhammed,
a.s, da je on samo zadnji u nizu poslanika te je njegov zadatak obnoviti, po Bojem naputku, iskonsku vjeru islam, a ne, kako nemuslimani krivo razumijevaju, osnovati novu vjeru. To to su muslimani duni vjerovati i voljeti i prijanje poslanike argument je da su svi
oni donosili jednu te istu vjeru islam koja je u smislu praktine primjene doivljavala izmjene s obzirom na razvoj ovjeanstva. Tako,
neke stvari koje su bile zabranjene Musau, a.s., kroz objavu Indila/
Evanelja, bile su dozvoljene Isau, a.s., ili neke koje su bile zabranjene obojici sada su dozvoljene Muhammedu, a.s.

govo poslanstvo da najave dolazak posljednjeg Bojeg poslanika, razliito oznaavanog i imenovanog u glavnim svetim knjigama i raznovrsnim duhovnim tradicijama.2 Isa, a.s., ga je, kako to Kur'an govori,
astio imenom Ahmed: A kada Isa sin Merjemin/Isus sin Marijin
ree: 'O sinovi Israilovi/ idovi, ja sam vam Allahov poslanik da vam
potvrdim prije mene objavljeni Tevrat/Toru i da vam donesem radosnu vijest o poslaniku ije je ime Ahmed/Muhammed, koji e poslije
mene doi.' I kad im je on donio jasne dokaze, oni rekoe: 'Ovo je
pravi sihr/vradbina!' (Es-Saff, 6). Jedan drugi kur'anski ajet, opisujui uvjete koje svatko mora ispuniti da bi zavrijedio Allahovu milost,
navodi i sljedee: ...koji e slijediti Poslanika, Vjerovjesnika, koji nee znati ni itati ni pisati, kojeg oni kod sebe, u Tevratu (Tori) i Indilu
(Evanelju), zapisana nalaze... (Al-A'raf, 157). Kako god se kroz cijelu povijest objavljivao samo jedan Bog, koji je nazivan u razliitim
jezicima razliitim imenima (Jehova, Elom, Elohim i Allah), tako je
kroz sve Objave, najavljivan poslanik s kojim se dovrava Objava i
Poslanstvo, a to je Ahmed, Muhammed, Mustafa, a.s.3
Zavjet slijeenja posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda,
a.s., kojeg bi trebali ispuniti svi ljudi koji svoju vjeru temelje na
Abrahamovom monoteizmu, svoje korijene ima u dovi/molitvi
Ibrahima/Abrahama, a.s., koju je on, nakon to je na podruju dananje Mekke usred pustinje po Bojem nareenju ostavio svoju
drugu enu Hader/Hagar i prvoroenog sina Ismaila/Jimaela,a.s.,
upuivao Allahu, d.., molei Ga da buduim stanovnicima Mekke
odabere poslanika, koji e svoje sugraane, ali i ostale ljude poduiti ispravnoj vjeri. Ibrahim a.s. je molio: Gospodaru na, poalji im
poslanika, jednog od njih, koji e im ajete Tvoje kazivati i Knjizi ih i
mudrosti uiti i oistiti ih, jer Ti si, uistinu, silan i mudar! Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo onaj koji ne dri do sebe. A Mi smo njega
na ovome svijetu odabrali, i na onome e biti meu dobrima. (ElBekara, 129-130) Eto, Muhammed, a.s., je rezultat Ibrahimove,
a.s., dove. A Vjeru Ibrahimovu izbjegava samo onaj koji ne dri do
sebe. istinu je rekao Uzvieni Allah.

Muhammed, a.s., je najavljen u svim prijanjim

Objavama

Biljeke:

Prema islamskom uenju, Muhammedovo, a.s. , poslanstvo najavljivano je u svim izvornim svetim spisima objavljenim prije
Kur'ana. ak se u njegovo vrijeme i oekivao dolazak poslanika. idovi su vjerovali da e poslanik biti iz njihovih redova, a ne iz redova Arapa, polupismenog naroda koji do tada nisu imali iskustvo
poslanstva. No, Bog za svoju najodgovorniju misiju bira onoga koga
On eli. Bio je to Muhammed, a.s., sin Abdullahov, sin Abdul Muttalibov, iz obitelji Haima, iz plemena Kurej, neka mu je mir i spas. U
posljednjoj Bojoj Objavi na nekoliko je mjesta spomenut Zavjet/
Obeanje koje su vjernici iz prijanjih generacija, posebno oni iz
Musaove, a.s., kao i oni iz Isaove, a.s., generacije, dali svojim poslanicima da e buduim generacijama vjernika prenijeti obvezu slijeenja poslanika, koji bude od Boga poslan s posljednjom Objavom.
U Kur'anu itamo: Allah je od svakog vjerovjesnika, kome je Knjigu
objavio i znanje dao, obvezu uzeo: 'Kad vam, poslije, doe Poslanik
koji e potvrditi da je istina ono to imate (Tevrat, Zebur i Indil/
Stari i Novi Zavjet) hoete li mu sigurno povjerovati i sigurno ga
pomagati? Da li pristajete i prihvaate da se na to Meni obaveete?' Oni su odgovarali: 'Pristajemo!' 'Budite onda svjedoci' rekao bi On 'i Ja u vama svjedoiti! A oni koji i poslije toga glave
okrenu, oni su doista nevjernici!' (Ali Imran, 81-82).
Zato je i pretposljednji poslanik Isus/Isa, a.s., zahtijevao od svojih
pomagaa havarijjuna/apostola te ostalih koji su povjerovali u nje-

SIJEANJ 2013.

Moj izbor Muhammeda za vodeu poziciju meu najistaknutijim historijskim linostima, vjerojatno e neke itaoce iznenaditi. Meutim, on je jedini ovjeku cjelokupnoj historiji koji je maksimalno uspio na dvjema razinama: onosvjetskoj i ovosvjetskoj. Bilo je poslanika i vjerovjesnika koji su zapoinjali s velikim poslanjima, ali su
umrli a da poslanja nisu dovrili, kao to je bio sluaj s Mesihom (Isusom) u kranstvu.
Bilo je i onih s kojima su drugi (poslanici) sudjelovali u istom poslanju ili su im drugi
prethodili, kao to je sluaj s Musaom u idova. Meutim, Muhammed je jedini koji je
upotpunio poslanje u vjeri ije odredbe su sasvim jasno odreene, u koje su narodi
potpuno vjerovali jo za njegovog ivota. Uz vjeru, on je uspostavio i novi oblik drave.
S tog stanovita on ima i velike ovosvjetske zasluge. Plemena i narode je ujedinio u
jedinstvenu zajednicu i uspostavio njena ivotna naela, uredio ivot te zajednice na
ovom svijetu davi joj univerzalan model organiziranja koji se iz njegovog zaviaja irio
svijetom. On je taj koji je i zapoeo i upotpunio ovosvjetsko i onosvjetsko poslanje.
Vidjeti: Michael H. Hart, The 100: A Ranking ofThe Most Influential Persons in History,
New York: Hart Publishing Company, Inc., 1978, str. 33.
2
Prema jednoj tradiciji svi su Boji poslanici molili Allaha da budu sljedbenici Muhammeda, a.s., znajui kakav ima status kod njihova Gospodara. Prema toj tradiciji, Allah je jedino usliao dovu Isau, a.s., koji e se pred kraj ovoga dunjaluka pojaviti na zemlji kao
Mesija/spasitelj i umrijeti slijedei vjerozakon Muhammeda a.s. Preporuujemo brouru rahmetli Ahmeda Didaata to Biblija kae o Muhammedu. Dostupno na: http://elilm.com/sadrzaj/uploads/2009/08/TA-KAE-BIBLIJA-O-MUHAMMEDU-s.a.w.s.pdf
3
Poslanik-dovritelj ciklusa poslanstva i svega Bojeg objavljenja, bie podignut iz
naroda koji nije izravno vezan za dom Davidov. Ali, s druge strane, taj poslanik je
izravni potomak doma Ibrahimovog, a.s.. Judeo-kranska tradicija je u ovome elementu oprena islamskoj tradiciji, samim tim to posjeduje takav koncept povijesti
koji ni naelno ne predvia eru islama i poslaniku misiju posljednjeg poslanika Muhammeda, a.s.. Ono to je Muhammed, a.s., u islamskoj tradiciji glede Objave i poslanja, to je Isa, a.s., u kranstvu uz jo neke dodatne osobitosti koje nisu primjerene duhu i naravi islamske objave, a Musa a.s. u judaistikoj tradiciji. Pogledati: Reid
Hafizovi, Poslanika navjetenja radosne vijesti o dolasku poslanika Muhammeda, a.s. Takvim, Sarajevo, 1986. str. 77-96. q
1

Mirza MEI

43