Journal

PREPORODOV

ISSN 1334-5052 MJESENIK KDBH PREPOROD ZAGREB BROJ 145 STUDENI 2012.

ED VULLIAMY
PROMJENE NA VRHU SDA HRVATSKE
Otiao je tiho i u zaborav!
SDAH vratiti bonjakom narodu
MEDIJI I OBAVJETAJNE SLUBE
Muslimani pod prismotrom
INTERVJU ED VULLIAMY
Izdaja politiara i u ratu i u miru
POPIS STANOVNITVA U BiH
Nepostojee dileme
KDBH PREPOROD

IMPRESUM

SADRAJ

PREPORODOV

UVODNIK
Otiao je tiho i u zaborav! .......................................................... 3

Journal

ISSN 1334-5052
PREPORODOV JOURNAL
mjesenik KDBH Preporod
Izdava:
Kulturno drutvo Bonjaka Hrvatske
Preporod
Glavni urednik:
Ismet Isakovi
Redakcija:
Mirza Mei
Sena Kulenovi
Edis Feli
Ajka Tiro Srebrenikovi
Edina Smajlagi
Suradnici:
Avdo Huseinovi (BiH)
Edin Tule (BiH)
Bedrudin Brljavac (BiH)
Senadin LAVI (BiH)
Kemal BALIHODI (BiH)
Helena Anui (Rijeka)
Faris NANI (Zagreb)
Asim ABARAVDI (Pula)
Mensur DURAKOVI (Split)

Adresa:
Preporodov Journal
Ulica grada Vukovara 235, 10000 Zagreb
Telefon/faks:
+385 (0)1 48 33 635
e-mail:
kdbhpreporod@zg.t-com.hr
kdbhpreporod@kdbhpreporod.hr
ismet.isakovic@sk.t-com.hr
web: www.kdbhpreporod.hr
iro-raun:
ZABA 2360000-1101441490
Devizni raun:
SWIFT ZABAHR 2X: 70300-280-3755185
Cijena: 15 kuna
Pretplata:
RH
100 HRK godinje
BiH 30 KM godinje
Svijet 20 E godinje
dIZAJN:
Midhat MULABDI
PRIJELOM:
Dario MOLNAR
Tisak:
mtg-topgraf d.o.o., Velika Gorica
Miljenja i stavovi koje zastupaju autori,
nisu nuno i stavovi redakcije
Tiskano uz financijsku potporu iz
Dravnog prorauna Republike Hrvatske
putem Savjeta za nacionalne manjine
Republike Hrvatske
Na naslovnoj stranici:
Ed Vulliamy, britanski novinar i pisac

BONJACI U HRVATSKOJ
Modeli odrivosti BiH . .................................................................. 4
Od asopisa do zbornika ............................................................... 6
Kamen temeljac 2013. godine ...................................................... 8
Zanimljiv i sadrajan program ....................................................... 9
Srebrenica srce tame ............................................................... 10
Poruke Hidre . ............................................................................ 11
Zrno mudrosti i ljepote ............................................................... 12
Bogata splitska jesen . ................................................................. 13
SDAH vratiti bonjakom narodu ................................................ 14
Najvee i najstarije na svijetu ..................................................... 15
Filmske poslastice ....................................................................... 16
Vratite mi moju Bosnu! ............................................................... 17
Konclogori preuena istina ..................................................... 18
HRVATSKA
Mjesec spektakularnih presuda .................................................. 20
Blasfemija itana danas . .......................................................... 22
Ratifikacija granice da ili ne? .................................................... 23
KVADRAT NAD HIPOTENUZOM
Muslimani pod prismotrom ........................................................ 24
Nakon neodlunog NE Palestini .................................................. 26
INTERVJU ED VULLIAMY
Izdaja politiara i u ratu i u miru . ............................................. 27
BOSANSKI BAROMETAR
Inzko u klin, estorka u plou . ................................................. 30
Nepostojee dileme .................................................................... 32
Otkud se pojavljuje entitet RS? (III) . ........................................... 34
IZ SVIJETA
Bliskoistono bure baruta ........................................................... 37
KULTURA
Sa Gradaca bijele kule ............................................................ 41
Poruke ljubavi i tolerancije . ........................................................ 42
Plesna i glazbena ekstaza ............................................................ 43
PRIE IZ BOSNE
I oni su narodni heroji (I) .......................................................... 44
IVJETI ISLAM
Vjera ili vjere ............................................................................... 46

UVODNIK

UVODNA RIJE

Otiao je tiho i u zaborav!

Prije godinu dana, 4. prosinca 2011., odrani su parlamentarni
izbori u Hrvatskoj, za Bonjake posebno znaajni jer su donijeli znaajnu promjenu u politikom zastupanju. U manjinskoj XII. izbornoj
jedinici pobijedio je Nedad Hodi, predsjednik Bonjake demokratske stranke Hrvatske, koji je u Hrvatskom saboru, nakon osam
godina i dva zastupnika mandata, zamijenio emsu Tankovia,
predsjednika SDA Hrvatske. Detaljno smo tada analizirali izborne
rezultate, usporeivali odaziv i raspoloenje birakog tijela po izbornim mjestima, sve s ciljem kako bismo doli do vjerodostojnih
pokazatelja politikih kretanja meu nacionalnim manjinama iji
se kandidati bore za zastupniku funkciju. Statistiki pokazatelji su
u mnogim segmentima bili poraavajui po bonjake kandidate, a
Hodieva pobjeda od samo 74 glasa vika ispred Ermine Lekaj Prljaskaj, albanske kandidatkinje, bila je znak za uzbunu, ali i pokazatelj porasta politike osvijetenosti Albanaca u Hrvatskoj. Kao i tada, i sada naglaavamo da se u albanskom sluaju radilo samo o
generalnoj probi, a da se prava predstava moe oekivati na
parlamentarnim izborima 2015. godine.
Izborni debakl je doivio emso Tankovi, utemeljitelj i prvi (i jedini) predsjednik SDAH, osvojivi samo 1.077 glasova, nakon ega je
jednostavno nestao iz politikog, ali i javnog ivota. Bilo je potpuno
jasno da SDAH nakon izbornog neuspjeha ima dva izbora: ili temeljita obnova na novim osnovama, s novim rukovodstvom i programom
ili odlazak u politiku povijest. I pored tekog izbornog poraza i gubitka povjerenja biraa od plebiscitarne podrke Bonjaka (2003.) do
tek treeg mjesta Tankovi je umjesto asnog odlaska s predsjednike funkcije izabrao borbu za produenje politikog ivota. A to je
bila unaprijed izgubljena bitka jer je unutar stranke stvorena kritina
masa ljudi spremnih na promjene. U mislima lanstva, a naroito
predsjednika pojedinih ogranaka (ponajvie sisakog), ipak je prelomljena dugogodinja teza da je emso jednako SDAH i da je poslije njega potop i dezorijentacija stranke jer ne postoji kvalitetna zamjena. Ne treba zaboraviti i da su podaci s osobne iskaznice neumoljivi: Tankovi je roen poetkom 1942. i duboko je u 71. godini ivota. Malo previe za ozbiljno bavljenje politikom.
Praktino godinu dana SDAH je bila u agoniji, bez sastanaka, najnormalnije izborne analize, polaganja rauna za (ne)uinjeno, dogovora to i kako dalje. Radi se o nepovratno izgubljenom vremenu, s
predsjednikom koji nikako nije mogao shvatiti da je potroio politike i sve druge kredite, i da mu je vrijeme, nakon 22 godine predsjednikovanja i bavljenja politikom da odstupi. Milom ili silom. Nakon
brojnih pritisaka i uvjeravanja to se krajem ljeta, konano, i dogodilo U stranakom dokumentu broj 1-3 2012., od 23. rujna 2012. godine, Tankovi je podnio ostavku u kratkom pismu kojeg je naslovio
na dosadanjeg glavnog politikog tajnika SDAH. U njemu pie sljedee: Potovani gospodine Srebrenikovi, sukladno ranijem obeanju dajem ostavku na mjesto predsjednika SDA Hrvatske. U narednom tjednu u isprazniti moju radnu sobu u Mandaliinoj 17 i izvriti
primopredaju dokumenata veznih za nau stranku. Uz izraze osobitog potovanja, dr. emso Tankovi, predsjednik SDA Hrvatske. Dokument je odmah nakon potpisivanja ovjeren kod javnog biljenika.
Tim rijeima je odstupio ovjek s najduim predsjednikim staom na elu neke politike stranke u Hrvatskoj (ili barem one koja
je sudjelovala u dosadanjem radu Hrvatskog sabora). Ovdje se po-

STUDENI 2012.

stavlja pitanje, da malo skrenemo u fusnotu, da li je decenijska

vladavina na ovi prostorima specijalitet samo bonjakih (muslimanskih) stranaka i njihovih lidera, te znamo li se nositi s demokracijom i osjeajem znaaja koji nosi vlast? Navedene dileme iznosimo iz razloga jer je jedini stranaki predsjednik s takvim staom
na ex-YU prostorima takoer Bonjak/musliman Sulejman Ugljanin, kontroverzni predsjednik sandake SDA.
Rezultati rada nekog ovjek ogledaju se, izmeu ostaloga, i u
onome to ostavlja iza sebe. Tankovi iza sebe ostavlja stranku, najblae reeno, u vrlo loem stanju: i kadrovskom, i financijskom, i idejnom. Zvono za uzbunu se oglasilo jo prije dvije godine, nakon silnih
Obnoviteljskih skuptina sredinjice i ogranaka, kada je bilo jasno da
se blie teka vremena. Prividni mir i stranaka disciplina je odravana do parlamentarnih izbora, a dalje nije ilo. Tankovi je otiao tiho
i razoarano, posramljen i odbaen od svojih dojueranjih stranakih kolega, u zagluujuoj medijskoj tiini, bez ijedne jedine rijei.
Kao u modernoj verziji srednjovjekovne metode katran i perje.
Tankovi se nije pojavio niti na Izbornoj skuptini SDAH koja je
odrana 18. studenog, koja je pokazala svu teinu tekog stanja unutar stranke. SDAH nije mogla platiti potanske trokove pripreme
Skuptine, niti prijevoz prisutnim delegatima. Zgrada u Mandaliinoj
ulici je u vrlo loem stanju i zahtijeva investicijsko odravanje. Meutim, ono to je najozbiljnije, izbori za novog stranakog predsjednika
pokazali su znatnu polarizaciju stranke, u nekim dijelovima nepomirljivu i vrlo nervoznu. Novi predsjednik Mirsad Srebrenikovi pobijedio je sisakog kandidata Agana Velia za samo pet glasova (43:38).
Pred Srebrenikoviem, dugogodinjim politikim tajnikom, stoji teak zadatak, da ne kaemo i nemogua misija. Nezadovoljstvo je doseglo kritinu razinu, mnogi nisu zadovoljni njegovim izborom i trae
znaajnije kadrovske promjene, neki su istarski ogranci najavili i zamrzavanje rada. Blie se i lokalni izbori (svibanj 2013.), a teak je put
povratka bonjakom narodu, izbornoj bazi. Situaciju u stranci dodatno bi moglo zakomplicirati tumaenje statutarne odredbe o broju lanova Izborne skuptine, kao i tzv. kooptiranim lanovima. S tim
u vezi, moe se oekivati i alba sisakog ogranka SDAH prema Dravnoj upravi. Sve su opcije otvorene.
Uzgred reeno, u neto blaem obliku javlja se nezadovoljstvo i
u drugoj bonjakoj stranci, BDSH predsjednik stranke Nedad
Hodi vie nije i predsjednik Glavnog odbora. Protekla Izborna
skuptina BDSH na momente je imala vrlo polemine tonove. Ali,
to je tema za neku drugu priu, vratimo se jo emsi. Vjerojatno su
mnogi iz generacije 40+ u mladosti itali stripove i romane o Divljem zapadu (dananjoj Internet generaciji takve tiskovine, naalost, nisu pretjerano zanimljive). U njima se uz slavnog erifa Wayata Earpa esto spominjao i njegov prijatelj, legendarni revolvera
Doc Holliday, lijenik koji je doao u divlje krajeve amerikog Zapada kako bi u miru umro jer je bolovao od teke plune bolesti. Uz
njegovo ime je redovito ila poznata, identifikacijska reenica: Doao je tiho i otiao u legendu! U sluaju emse Tankovia, te bi se
rijei mogle parafrazirati u sljedee: Otiao je tiho i u zaborav!
Sa zanimanjem oekujemo memoare koje je bivi bonjaki sabornik svojevremeno najavio jednoj hrvatskoj novinarki, odgovarajui
na pitanje ime e se baviti u mirovini.q
Ismet ISAKOVI

BONJACI U HRVATSKOJ

DR. SC. SENADA ELO ABI, ZNANSTVENA SURADNICA U INSTITUTU ZA MEUNARODNE ODNOSE RH

Modeli odrivosti BiH

Dr. sc. Senada elo abi znanstvena je suradnica u Odjelu za
meunarodne i gospodarske odnose Instituta za meunarodne
odnose Republike Hrvatske. Ua su joj specijalnost i ivotna preokupacija, uz ostale teme meunarodnih odnosa, odrivi modeli Bosne i Hercegovine.
Pauzirala sam gotovo etiri godine na poslu, za znanstvenicu
je to prilino razdoblje, ali sam se eljela posvetiti svojoj djeci, nadoknaditi im one godine koje nismo bili zajedno dok sam studirala.
Jednostavno, osjetila sam snanu majinsku potrebu, htjela to vie biti s njima. Tako sam svojim sinovima, posebno, vratila ono to
sam im ranije bila uskratila. Svjesna sam da je to u dananje vrijeme luksuz koji si svi ne mogu priutiti, a i injenicu da sam to mogla
realizirati smatram velikom povlasticom. Bilo je to vrijeme za njih,
za moga sada ve 16-godinjeg Emira, 9-godinjeg Timura, a i za
najmlau 6-godinju Neiru. Sada, naravno, nadoknaujem na radnom mjestu poneto proputeno. Kae se za ene da mogu biti
uspjene i na privatnom i na profesionalnom planu, mogu se sloiti
s tim. Ali ovdje je kljuni 'timing'. Moe ena biti sve, ali ne u isto
vrijeme. Moraju se znati prepoznati prioriteti, djeca trae kada su
malena skrb, prisutnost majke, pa, ako se izabere njih, onda se odgaaju profesionalne potrebe. Nedavno sam shvatila da u i u kazalite moi otii tek za nekoliko godina, zasada ne! Tako sam i rekla prijateljicama, jer svaka druga varijanta mi je stresna. Najvee
mi je zadovoljstvo kada se vratim s posla biti sa svojom obitelji.
Idemo svuda zajedno ili jednostavno, ne idemo. Naravno, svi ti izbori su uvijek osobni. Ali je najvea vrijednost znati to se eli, a
onda to i moi odabrati. Sada se nastojim nastaviti uz rad dalje
obrazovati. Sve to, naravno, ne bi funkcioniralo bez mueve podrke, a pomau i nae obitelji. Posao koji obavljam ne zahtijeva uredsko sjedenje, osim kada treba itati, a to onda mogu raditi naveer,
nakon to djeca zaspu. Eto, krade se katkad od sna
Roena sam u Tuzli, a kolovala se i ivjela u Graanici. Dola
sam studirati u Zagreb 1989. godine, a zbog okolnosti raspada Jugoslavije i rata u Bosni i Hercegovini nala sam se u Misiji BiH pri
Ujedinjenim narodima u enevi. Bilo je to vrijeme mirovnih pregovora Teme rata i meunarodnih odnosa postale su mi i ivotna
preokupacija. Primarni akademski interes bio je zapravo studij engleskog jezika na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Potom sam studirala na Mirovnim studijama na Sveuilitu Notre Dame u SAD,
tamo i magistrirala. Drugi moj magisterij je bio iz meunarodnih
odnosa na Fakultetu politikih znanosti u Zagrebu. Doktorirala sam
u Firenci na Europskom univerzitetskom institutu s temom meunarodnih intervencija nakon hladnog rata, primjer je bila Bosna i
Hercegovina. Od 2004. godine zaposlena sam u Institutu. Radim i
kao znanstvena pedagoginja na Institutu. Bavim se uglavnom vanjskom politikom i odnosima u regiji, ali i temom migracija te temama iz podruja meunarodnih odnosa. Po potrebi suraujem, meu ostalim, i s Ministarstvom vanjskih i europskih poslova.
Koliko pratite aktivnosti Bonjake zajednice u RH, kako ste
ukljueni u nju?
Neformalnim putovima, druenjem s ljudima. Nije to velika zajednica, uspijevam pohvatati to se u njoj dogaa. Manjinske su
zajednice u nekim drutvima ve integrirane ili su sve manje po-

Dr. sc. Senada elo abi

trebne. Odnosno, manjinski se identitet potvruju razliitim nainima afirmacije kroz profesionalni rad, sudjelovanjem u graanskim inicijativama, u nevladinom sektoru i kroz osobne inicijative,
izraavanjem kroz medije, umjetnikim angamanima. Tako i bonjaka zajednica u Republici Hrvatskoj, a i cijelo hrvatsko drutvo,
izlazi polako iz razdoblja strogih ogranienosti, segmentiranosti
entiteta i identiteta. Etnika pripadnost, naravno, ostaje i dalje bitno osobno obiljeje. Bonjaci sada imaju predstavnika u Saboru i to
predstavnika vie nacionalnih manjina. Vidjet emo koliko dugo e
i to biti trend.

Destruiranje Bosne i Hercegovine

Parlament Bosne i Hercegovine je nedavno usvojio Zakon o
dravnim praznicima.
Ustavno i zakonska pitanja i dalje su kljuna pitanja. Nemogue
je zbog toga postii konsenzus u politikom razumijevanju kakva bi
Bosna i Hercegovina trebala kako bi se svi njeni graani osjeali
pripadnicima te drave. Hrvatska prolazi proces pristupa Europskoj
uniji i zatitila je manjine. Izdvaja je to od drugih zemalja juga Europe. A Bosna i Hercegovina jo rjeava ustavni problem. Veina analitiara se slae da Bosna i Hercegovina od 2006. godine stagnira.
U zadnje dvije godine, od izbora 2010. godine, ak i propada. U
Bosni i Hercegovini su sve njene politike stranke naelno za ulazak
zemlje u Europsku uniju, meutim postupaju tako da taj proces to
vie uspore i oteaju. Stjee se ak dojam da vladajuima to nije
niti cilj. U konanici, posao izgradnje Bosne i Hercegovine ne moe
napraviti nitko drugi nego njeni graani. Europa moe pruiti okvir,
dati upute, moe ponuditi i podrku, pa i nagrade za izvrene zadatke, ali graani Bosne i Hercegovine sami moraju rijeiti svoje
odnose, urediti dravu.
to ine bruxelleski promatrai, a koliko doprinosi visoki predstavnik meunarodne zajednice?
Ono to nam se ne svia ili u emu vidimo krivnju, prebacujemo na druge. To je ta naa boljka. ak i regionalna. S te strane su

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ
naa oekivanja mogue prevelika ili je naa odgovornost premala.
Hrpa je zamjerki meunarodnoj zajednici ili Europskoj uniji. SAD su
se prilino povukle. Ima u njihovu radu kontradikcija, ima nedosljednosti, ima nekoherentnosti. Sve to stoji. S druge strane, i u
Bosni i Hercegovini moraju ljudi biti spremni rei sebi to to krivo
rade i to mogu bolje napraviti. Nije dobro kada samo jedan narod
ili samo jedna politika nomenklatura procjenjuje to bi bilo najbolje za nju i za njenu izbornu bazu. Oni koji ele izgraditi Bosnu i
Hercegovinu kao dravu sva tri naroda imaju, istina je, teak posao.
I zbog toga je i bilo nemogue takvo neto dosad i realizirati.
Bonjaci naravno, a ja ih vidim kao osnovne za dravnost Bosne i Hercegovine, na alost se ovih 17 godina, od kada je potpisan
Daytonski sporazum, nisu ba i pokazali na vrhuncu zadatka. Naprotiv, mnogim su pogrenim potezima sveli sami sebe na jedan
od tri faktora ili tri jednako kriva elementa. Pred kraj rata, nekad i
ne nuno bonjakom voljom, okolnosti su bile takve, stvari su se
komplicirale. Bonjaki diskurs se poeo participirati kao etniki
iskljuiv i nije vie nuno ukljuivao i elemente koji ele Bosnu i
Hercegovinu kao zemlju sva tri jednakopravna naroda. Nakon zavretka rata i nakon to su meunarodna zajednica i SAD pokazali
jaku elju da stvari profunkcioniraju, Bonjaci su propustili neke
prilike. Nastojalo se zadovoljiti ili svoje nacionalne interese ili uske
stranake interese. Podjela fotelja, podjela nacionalnog bogatstva, definiranje interesnih sfera kroz politiku podobnost postalo
je tkivo koje je potpuno omelo mogunost da se stvori uspjena
drava.
Pokuati valja u sferi kvalitetnijeg kolstva, u socijalnoj zatiti, u
sferi odravanja putova, prikupljanja otpada, zatite okolia, ljudske mobilnosti. Sve su to segmenti dravnosti koji daju ljudima
osjeaj da drava funkcionira, da su u sreenom sustavu. Ne rjeava se ni pitanje bazine korupcije. Mora li se ekati da ba sve napravi meunarodna zajednica? U kantonima su opine koje bi se
trebale vie angairati. Gdje je lokalna odgovornost!?
Rasprodano je ionako u ratu devastirano gospodarstvo.
Nemogue je u takvim okolnostima pokrenuti zemlju. Jer, ako
ona sebe eli servisirati, postati stabilna i odriva drava, ne moe
funkcionirati kao zemlja koja ivi na kapaljku i uz pomo doznaka iz
inozemstva, odravati se na meunarodnim kreditima ili jo gore,
od meunarodne humanitarne pomoi. To je, valjda, generirano
iznutra, jer politike stranke funkcionirale su i funkcioniraju iskljuivo u ciklusu izbora i u sferi zadovoljenja interesa stranke i stranakih kompeticija. Odravaju se na osnovu grupa koje ih podravaju.

Nevani smo
Stanovnici Bosne i Hercegovine su umorni. Nema povratka,
mladi nemaju posao.
To je najgore, ti ljudi koji su se snali negdje u svijetu, vie se
niti nee vratiti. Proces povratka je zakljuen. Puka slika na terenu
takva je kakva jest. U veem dijelu Bosna i Hercegovina je ireverzibilna, ne moe se vratiti ljude gdje su nekada ivjeli. Povratak jest
- neuspjean. Ali i pokuava se ljudima prodati pria ili ponuditi
slika Bosne i Hercegovine na nain kako je izgledala prije. Mnogi i
jesu tu zaustavljeni, sve sadanje im se ini puno loije nego to
je bilo. Ako ste politiar morate raditi u okolnostima koje su dane.
Prolost se esto ini ljepom. Mora se biti majstor koritenja postojeih mogunosti, stvaranja preduvjeta za bolju budunost. Iz
prolosti se moe nauiti, iz nje se moe generirati pozitivne emocije. Politiari nemaju pravo u takvim okolnostima biti neuspjeni,

STUDENI 2012.

obeavano ne ispunjavati. Nije to samo bonjaki ili bosanskohercegovaki problem, problem je to cijele ove regije. Taj osjeaj vanosti na nekoj globalnoj mapi svijeta, taj osjeaj da smo mi bitan
faktor u meunarodnim odnosima. Ne, to stvarno nismo! Nalazimo se u Europi, ali na njenoj margini. Na nau sreu jo smo uvijek
dovoljno blizu da moemo postati nekakva prijetnja, u sluaju da
se stvari zakuhaju.
Potee se esto pria o prijetnji moguim novim pucnjima iz
Sarajeva!
Ta prijetnja terorizmom itd. vie se koristi u retorike, politike
svrhe nego to ona realno postoji. I strunjaci koji se bave tim pitanjem je ne dre ozbiljnom. Opasnost od terorizma jest u njegovoj
nepredvidljivosti te injenici da je dovoljno nekoliko eksplozija za
paniku. Blizu jesmo tom Zapadu i vjerujemo da se i stvari moraju
dobro urediti kod nas e da bi tamo, u europskim centrima, dobro
funkcionirale. Da smo locirani negdje u Africi ili u dijelovima Azije
sigurno bismo bili puno manje bitni. I to je jedan, za nas, od elemenata suoavanja s prolou, i ne samo s prolou, ve i sa sadanjou. Kod toga nam nedostaje vie skromnosti i boljeg razumijevanja, retorika nam je lokalizirana.
Kako e ulazak Hrvatske u Europsku uniju utjecati na poziciju
Bosne i Hercegovine? Npr. na dravne granice.
Pitanje granice je politiko pitanje, ali i ekonomski vano pitanje, a i identitetsko pitanje. Tamo gdje povuete granicu, esto i
zaokruite svoj identitet. Hrvatska i bosanskohercegovaka strana
pokuavaju u pitanje granice uvesti izgradnju koridora na teritoriju
Bosne i Hercegovine i trae rjeenje za koritenje i davanje koncesije luke Ploe. Bilo bi dobro taj spor meusobno rijeiti, a ne da
intervenira netko izvana. Republika Srpska zahtijeva rjeavanje pitanja na Uni, pa znai i ako se rijei granica kod Neuma, sporazum
dviju strana nee se moi ratificirati.
Ne bi li se trebalo usmjeriti na egzistencijalne teme?
Moda, moda. Sigurno da bi i jedna i druga strana trebale biti
konstruktivnije, pokazati veu elju za rjeenjem nesporazuma.

Urednica
18 godina ste urednica akademskog asopisa Croatian International Relations Review. O emu piete? to sugerirate naem
Journalu?
Od ove godine smo s tim znanstvenim asopisom naeg Instituta, a koji izlazi iskljuivo na engleskom jeziku, preli elektroniki,
svima dostupan format (http://ciir.imo.hr). asopis je indeksiran u
relevantnim znanstvenim bazama. Naglasak stavljamo na akademske teme i akademski stil pisanja, nudimo recenzije najnovijih knjiga koje se bave temama koje asopis pokriva.
Za Preporodov Journal mislim da vrlo dobro pokriva niz razliitih tema. Bilo bi korisno popratiti i globalne teme kakva su npr.
razumijevanje Sporazuma iz Kyota, glasovanje u UN-u o Palestini
kao pridruenoj lanici. Takoer i o obrazovanju openito, posebno obrazovanju djevojica. Znam da u medijima sve tee prolaze
sadraji koji nisu senzacionalistiki, a voljela bih vidjeti da se djeluje
obrazovno. Oni koje te teme ne zanimaju, ionako ih nee proitati,
a meni se ini da ipak postoji potreba za njima u asopisu bonjake nacionalne manjine. To je onda od interesa i za iru, pa i svjetsku
zajednicu, iji smo dio. q
Edina SMAJLAGI

BONJACI U HRVATSKOJ

ISLAMSKA TRIBINA DR. SULEJMAN MAOVI

Od asopisa do zbornika
Tokom studenog 2012. u okviru Islamske tribine Dr. Sulejman
Maovi, koja se tradicionalno odrava etvrtkom u zagrebakom
Islamskom centru, odrane su etiri zanimljive promocije i predavanja. 01.11. predstavljen je redizajnirani Bilten, glasilo Medisa
Islamske zajednice u Zagrebu; 08.11. mr. sc. Boris Kozjak, polaznik
Poslijediplomskog doktorskog studija sociologije na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, odrao je predavanje na temu Kockanje od
dokolice do socijalne patologije; 22.11. gost-predava povodom
100 godina albanske dravnosti bio je dr. sc. Pllumb Qazimi, veleposlanik Republike Albanije u Republici Hrvatskoj; 29.11. odrana
je promocija zbornika radova pod nazivom Bonjaci i Drugi svjetski rat tokovi i posljedice.

Novi Bilten vana uloga u davi

Na osnovu odluke Izvrnog odbora Medlisa Zagreb, nakon 11
godina izlaenja i 133 broja, napravljen je kompletan redizajn dosadanjeg Biltena, informativnog glasila zagrebakog demata. Redizajn nije samo vizualni, ve i koncepcijski, ime je od tiskovine
biltenskog karaktera, koja se neprekidno tiska od listopada 2001.
godine, dobiven ozbiljan i sadrajan mjesenik koji je odmah privukao brojne itatelje. Glavni urednik novoga Biltena je dr. med.
Gzim Redepi, predsjednik Izvrnog odbora Medlisa Zagreb, a
urednitvo ine mnogi istaknuti lanovi zagrebakog Medlisa.
asopis su kroz zanimljivu prezentaciju 1. studenog 2012. predstavili lanovi novog urednitva: kurra hafiz Aziz ef. Alili, Mirza ef.
Mei, dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, Mirsad Srebrenikovi i Ismet Isakovi. Bilten se tiska u tirau od 700-800 primjeraka, na vrlo kvalitetnom papiru, a svojim izgledom i sadrajem nadrastao je dosadanja izdanja. Gotovo su svi prilozi moderno opremljeni, s mnotvom
fotografija, tako da novi Bilten vie podsjea na dobro ureene
novine ili asopis, nego na tiskovinu koju definira izvorno znaenje
francuske rijei bilten. U najnovijem 134. broju, na 32 stranice,
obraene su brojne teme u desetak razliitih rubrika, koje svjedoe
o raznovrsnim aktivnostima u zagrebakom Islamskom centru.
U uvodnom govoru Aziz ef. Alili, glavni zagrebaki imam i lan
urednikog kolegija, rekao je da su mediji zasigurno najmonije
sredstvo ili skup sredstava koji profiliraju sliku nae realnosti. Naime, danas su razne informacije, bile istinite ili neistinite, uvelike zastupljene u medijskom prostoru. Alili je istaknuo da dananji mediji
obiluju neistinama i dezinformacijama koje svakodnevno zaokupljaju pozornost onih koji ih sluaju, gledaju ili itaju. Medlis Islamske
zajednice Zagreb je prije 11 godina poeo sa distribucijom Biltena
s ciljem pravovremenog i transparentnog informiranja zagrebakog
demata. On je imao i edukativnu ulogu. Sukladno vremenu i prostoru, ali i aktivnostima naeg Centra, na prijedlog predsjednika Izvrnog odbora dr. Gzima Redepija poelo se razmiljati o njegovu
redizajnu. elja nam je napraviti mjesenik koji e i vizualno i koncepcijski zainteresirati i privui ljude da pristupe njegovu itanju. Sa
nekoliko, uvjetno reeno, obinih listova, eljeli smo prijei na ozbiljniju tiskovinu, koja e osim informacija o proteklim dogaajima,
prenesenih hutbi i predavanja, najavljivati ono to demat oekuje
u narednom mjesecu, ali i koja e imati vanu ulogu u davi. U svom
govoru na Oprosnom hadu, Poslanik je naglasio obavezu dave -

propagiranja islama svakom muslimanu: Oni koji su prisutni neka

dostave moju poruku odsutnim, rekao je Alili. Naglasio je da muslimanska zajednica mora poivati na dva oslonca: zalaganje za dobro
i suzbijanju zla. Taj cilj mogue je postii samo onda kada se bar
jedna skupina ljudi posveti zadatku da poziva ljude na put potenja,
da narodu preporuuje pravila moralnog ponaanja i da se stalno
suprostavlja ljudima sklonim zlu. Uzvieni Allah, d.., kae: I neka
meu vama bude onih koji e na dobro pozivati i traiti da se ini
dobro, a od zla odvraati oni su ti koji e uspjeti. Vjerujem da e,
pored uobiajenih naina za pozivanje na dobro, a odvraanje od
zla, kao to su predavanja i hutbe, ovaj Bilten biti korak vie na tom
asnom putu, istaknuo je hafiz Alili.

Zbornik radova povijesne istine

Kao uvod u XIX. Znanstveni skup Bonjako iskustvo antifaizma, 29. studenog 2012. odrana je promocija zbornika radova pod
nazivom Bonjaci i Drugi svjetski rat tokovi i posljedice. Zbornik
su predstavili doc. dr. Adnan Jahi, predava na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, znanstveni suradnik Instituta drutvenih znanosti Ivo Pilar iz Zagreba.

Zlatko Hasanbegovi, Devad Joguni i Adnan Jahi

Zbornik je nastao kao rezultat naunog skupa Bonjaci u Drugom svjetskom ratu, odranog u Sarajevu 24. prosinca 2011. godine u organizaciji Udruenja Mladi muslimani, a pod pokroviteljstvom Bakira Izetbegovia, bonjakog lana Predsjednitva BiH.

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ
Povod za organiziranje skupa bilo je 70 godina od antifaistikih
rezolucija koje su istaknuti Bonjaci, nastanjeni na podrujima kojima je upravljala NDH, potpisivali protiv terora ustakih vlasti nad
Srbima, idovima, Romima i drugima.
Dr. sc Zlatko Hasanbegovi je rekao da zbornik radova treba shvatiti kao jedan od pristupa neiscrpnoj temi Bonjaka i Drugog svjetskog
rata, te da je dobrodola i korisna dopuna naim znanjima o tom povijesnom periodu. Podsjetio je da je organizator naunog skupa bilo
drutvo Mladi Muslimani, koje njeguju uspomenu na taj pokret i
njegovu ulogu u bonjakoj i muslimanskoj prolosti. Organizator stoga nije bio nezainteresirana strana, da tako kaem, budui da su stvarni povijesni Mladi muslimani tek jedan od ratnih protagonista, a mladomuslimanska predaja i sudbina baca posebno svjetlo na povijesnu
stvarnost Drugoga svjetskog rata i poraa Ja bih podsjetio kako je
ovaj skup, i to ne treba preutjeti, izazvao podozrenje u dijelu institucionalne bosansko-hercegovake historiografije u Sarajevu koja smatra da je problematino dravno pokroviteljstvo nad pothvatom jedne
graanske udruge, dok se s druge strane ne izdvajaju dostatan sredstva za institucionalnu institutsku i akademsku historiografiju. S tim u
vezi, i na jednom povjesniarskom okupljanju u Beogradu od sarajevskih profesionalnih povjesniara uo se prigovor kako je ovaj skup
predstavljao jednu vrstu revizionistikog okupljanja. To se ovaj put na
sreu nije odnosilo na mene, ve je na jedan od radova koji govori o
najveoj tabu temi. To je masovna egzekucija poraenih protivnika, ali
i civila u Sarajevu nakon ulaska partizanskih snaga u grad 1945. i kasnije, rekao je dr. sc. Zlatko Hasanbegovi.
Doc. dr. Adnan Jahi je istaknuo da je dobra strana zbornika u tome to je produbio historijsko znanje o pogledima, pristupima i dranju tzv. muslimanskih graanskih krugova, kao i o posljedicama uspostave komunistikog reima po Bonjake i njihove meuratne i ratne
elite. Loija strana se ogleda u odsustvu radova koji bi rasvijetlili teme
kao to su uloga Islamske zajednice, humanitarni rad i izbjegliko pitanje, djelovanje Bonjaka koji su podravali okupatore i ustae, te uee Bonjaka u partizanskom antifaistikom pokretu i revoluciji. Jahi
je naglasio da je Drugi svjetski rat je neobino osjetljivo podruje historijskog sjeanja, razumijevanja i analize, a posebno teme vezane uz
Bosnu i Hercegovinu. U njima se ogledala sva delikatnost percepcije
jednog razdoblja koje je direktno utjecalo na sudbine ljudi i presudno
odredilo drutveni ambijent u kojem su rasle poslijeratne generacije i
njihovi potomci. Jahi je predoio nekoliko znanstveno utemeljenih
injenica i istina od kojih se esto zazire i koje se, naroito u dananjem
vremenu, guraju pod tepih kao nepoeljni podsjetnici minulog vremena. Meu njima posebno istiem sljedee: da je jedan broj bosanskohercegovakih muslimana-Bonjaka sa zadovoljstvom prihvatio njemakog okupatora i kvislinki reim NDH ostajui im lojalan cijelo vrijeme rata; da bonjake elite u svom oportunizmu niim nisu dovele u
pitanje zvaninu doktrinu ustakog pokreta o muslimanima kao integralnom dijelu hrvatskog naroda; da je jedan broj Bonjaka, istina izrazita manjina, uzeo uea u ustakim zloinima i pogromima nad Srbima, naroito u istonoj Bosni i Hercegovini 1941. godine; da su neke
muslimanske milicije, uslijed delikatnog vojnog i politikog statusa,
uvale i titile muslimansko stanovnitvo, ali i ostvarivale saradnju sa
okupatorima, ustaama i etnicima; da su se partizani veoma surovo
obraunavali s protivnicima i neistomiljenicima, ukljuujui likvidacije
i paljenja itavih sela, bez obzira na njihovu ulogu u ratu i stvarne tete
koje su od njih pretrpjeli; da su neki partizanski tabovi ak u drugoj
polovini 1944. godine konstatirali kako se jo uvijek ne moe govoriti o
masovnijem pristupanju muslimana partizanskom pokretu u njihovim
sredinama, zakljuio je doc. dr. Adnan Jahi. q
Ismet ISAKOVI

STUDENI 2012.

Znanstveni skup Bonjako iskustvo antifaizma

Bonjaka nacionalna zajednica Hrvatske, Islamska zajednica u
Hrvatskoj Medlis Islamske zajednice Zagreb, Bonjaki institut
Fondacija Adila Zulfikarpaia u Sarajevu i Naunoistraivaki institut
Ibn Sina iz Sarajeva, povodom 25. obljetnice otvorenja Zagrebake
damije, zajedniki su organizirali XIX. Znanstveni skup Bonjako
iskustvo antifaizma. Na skupu, koji je 30. studenog i 1. prosinca
2012. odran u Islamskom centru u Zagrebu, sudjelovalo je 20 eminentnih znanstvenika iz Hrvatske i BiH iz Zagreba, Sarajeva, Tuzle,
Zenice i Mostara. U sljedeem broju Preporodovog Journala objavit
emo opirniji izvjetaj sa Znanstvenog skupa.

Znanstveni skup je odran u Islamskom centru u Zagrebu

Mirza ef. Mei, novi predsjednik Skuptine

Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj
28. studenog 2012. u pomonoj dvorani Kranske adventistike crkve, Prilaz Gjure Deelia 77 u Zagrebu, odrana je Izborna skuptina
Udruge za vjersku slobodu u Republici Hrvatskoj, na kojoj je dolo do znaajnih kadrovskih promjena. Umjesto prof. dr. Slobodana Langa, dosadanjeg predsjednika Skuptine Udruge, na tu znaajnu i asnu funkciju
izabran je zagrebaki imam mr. sc. Mirza ef. Mei, lan redakcije Preporodovog Journala. Izraavajui zahvalu na ukazanom povjerenju Mei
je rekao da e se truditi pridonijeti nastojanjima Udruge da njeguje vjersku slobodu i hrabro stoji na strani obespravljenih. Za novog glavnog
tajnika izabran je dr. sc. Dragutin Matak, predava na Adventistikom
teolokom fakultetu, a za rizniara zagrebaki rabin Lucian Moo Prelevi.

Mirza ef. Mei (desno)

Djelovanje u ovoj udruzi je dragovoljno. Od Udruge se ne naplauju niti putni trokovi, a knjigovoa donira svoju uslugu. Jedino u
ovakvome duhu zalaganje za vjersku i ideoloku slobodu donosi rezultate. Vjerska sloboda je njena biljka koju valja njegovati iz ljubavi i
nastojati prepoznavati i podravati dobro u drugima i drugaijima.
Raduje nas to je vjerska sloboda u Hrvatskoj u uzlaznoj liniji. Hvala
svima koji su dosad njegovali Udrugu i energino stajali za ono to
smatraju da je pravo. Na njihovim tekovinama je lake nastaviti djelovanje, rekao nam je Dragutin Matak, glavni tajnik.
Udruga za vjersku slobodu u RH okuplja vjernike i sljedbenike svih
vjerskih i ideolokih tradicija. Od 2004. godine, povodom Svjetskog
dana vjerske slobode, Udruga dodjeljuje posebna priznanja zaslunim
pojedincima za zalaganje u promicanju vjerskih sloboda i tolerancije.
Meu ovogodinjim dobitnicima priznanja, koja su dodijeljena 28. sijenja, bila su i dvojica Bonjaka/muslimana: dr. sc. Aziz ef. Hasanovi,
zagrebaki muftija i predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i Redo Hamzi, hadija plemenitog i potenog srca iz BiH. q

BONJACI U HRVATSKOJ

MUFTIJA DR. AZIZ EF. HASANOVI U RADNOJ POSJETI SISKU

Kamen temeljac 2013. godine

U utorak, 6. studenog 2012., po prvi puta od izbora za novog
predsjednika Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj i imenovanja za zagrebakog muftiju, grad Sisak je posjetio dr. sc. Aziz ef.
Hasanovi. U njegovoj pratnji bili su mr. sc. Mirza ef. Mei, voditelja Ureda za davu (misionarstvo) i mlade i mr. sc. Nermin ef. Botonji, ef Kabineta muftije. Trolanoj delegaciji domaini su bili
Alem ef. Crnki, glavni imam sisaki i Abdurahman Harevi, predsjednik Izvrnoj odbora Medlisa Islamske zajednice Sisak. Posjet je
imao radni karakter: odrani su sastanci sa elnicima Grada Siska i
Sisako-moslavake upanije, te predstavnicima svih bonjakih
asocijacija koji djeluju na sisakom podruju. Delegacija je obila i
sisaki mesdid, u kome se sastala s veim brojem dematlija. Svi
sastanci su protekli u prijateljskoj i srdanoj atmosferi.
U Gradskom poglavarstvu delegaciju Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj primili su gradonaelnik Dinko Pintari i njegov
zamjenik Agan Veli, sa suradnicima. Osim suradnje Grada Siska i
Islamske zajednice, najvie se razgovaralo o projektno-tehnikoj
dokumentaciji, tj. ishoenju potvrde glavnog projekta, ime bi se
ispunile sve pretpostavke za polaganje kamena temeljca sisakog
Islamskog centra. Sisak je prepoznat kao grad otvorenih vrata u
kojem se multikulturalnost cijeni i respektira. Kroz dugu povijest je
na ovom naem podruju isprepleteno mnogo razliitih kultura,
vjera i nacionalnosti to smatramo komparativnom prednou i
bogatstvom naeg grada. Islamska se zajednica ve godinama istie svojim aktivnostima koje su sve zapaenije i kvalitetnije, bilo da
se provode kroz rad Vijea bonjake nacionalne manjine Grada
Siska, Medlisa Islamske zajednice Sisak ili kroz udruge i drutva,
rekao je Dinko Pintari, sisaki gradonaelnik.
Muftija Hasanovi se sloio kako je Sisak model dobrih odnosa pripadnika islamske zajednice s ostalim nacionalnim manjinama i pripadnicima veinskog stanovnitva, te kako je daljnja izgradnja dobre suradnje od opeg interesa za sve. Naa je obveza izgraivati drutvo
po mjeri svih naih graana, bez obzira na vjeroispovijest i nacionalnost, zakljuio je muftija Hasanovi. U zakljunoj rijei gradonaelnik
Pintari je istakao kako se uskoro moe oekivati poziv elnicima
Islamske zajednice na dodjelu potvrde glavnog projekta jer je zahtjev
u zavrnoj fazi dorade. Inae, lokacija budueg Islamskog centra je u
sisakom naselju Caprag, a povrina graevine je oko 2.800 m.
Muftiju Hasanovia i suradnike u zgradi upanijskog poglavarstva ugostili su Marina Lovri Merzel, upanica Sisako-moslavake
upanije i eljko Karda, predsjednik upanijske skuptine. Osim o
meusobnim odnosima i osiguranju financijskih sredstava za izradu
projektne dokumentacije za Islamski centar, razgovaralo se i o mogunosti gospodarske suradnje s arapsko-muslimanskim zemljama.
upanica Lovri Merzel je pohvalila suradnju s bonjakim asocijacijama, naroito sa SDA Hrvatske, koja traje od lokalnih izbora 2005.
godine. Zahvaljujui angamanu bonjakih politikih, kulturnih i
drugih organizacija meusobna suradnja je sve bolja i kvalitetnija. S
ponosom istiem kako smo svi mi ovdje dobar primjer cijeloj Hrvatskoj, pa i ire, jer na djelu pokazujemo politiku zrelost, demokratinost i suivot. Neupitna je podrka upanije projektu izgradnje polivalentnog i multifunkcionalnog prostora Islamskog centra Sisak. upanija je sufinancirala trokove izrade projektne dokumentacije.

Prijem kod gradonaelnika Pintaria...

...i upanice Marine Lovri Merzel

Naa je elja da se na proljee, do kada e projekt biti financijski zaokruen i doveden do graevinske dozvole, krene u realizaciju izgradnje Islamskog centra u Sisku. Tim vie to je va projekt u Rijeci
gotov. Mislim da je upravo Sisak, kao i Rijeka, od opeg interesa za
Hrvatsku i mi elimo dati podrku. Sigurna sam u nastavak i jaanje
nae suradnje, osobito u razvoju gospodarstva, jer je to u interesu
svih naih sugraana, rekla je upanica Lovri Merzel.
Muftija Aziz ef. Hasanovi je izrazio zadovoljstvo to je vidio visok
stupanj suradnje, tolerancije i suivota, naglasivi da je Islamski centar u Sisku prioritet cijele Islamske zajednice u Hrvatskoj u narednom
periodu. Dokaz je i vaa podrka izgradnji Islamskog centra Sisak
koji nam je potreban jer je ovdje velika koncentracija muslimanskog
ivlja. Drago mi je to mogu konstatirati da je Sisako-moslavaka
upanija ispunila sve preuzete obveze, pa i financijske koje je najavila u vezi s izgradnjom Centra. Nadam se da emo ubrzo ovdje imati
ceremoniju polaganja kamena temeljca za izgradnju Islamskog centra. Osobito smo ponosni na nae branitelje, a oni nas obvezuju da
gradimo drutvo po mjeri svakog ovjeka. ivimo pod zajednikim
nebom. Islamska zajednica u Hrvatskoj ini goleme napore u jaanju
gospodarstva, irenju poslovnih veza i privlaenju investitora. U tom
emo smislu djelovati i tijekom posjeta Kataru. Hrvatska ulaskom u
Europsku uniju moe ponuditi model suivota i razvoja. Sada je na
redu promicanje Sisako-moslavake upanije u gospodarskom smislu, rekao je muftija Hasanovi. Najavljujui intenziviranje gospodarske suradnje spomenuo je skoranji odlazak visokog dravnog
izaslanstva i 70-ak hrvatskih gospodarstvenika u Katar te, s tim u vezi, pozvao upanicu Marinu Lovri Merzel u radni posjet. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ

DANI BONJAKE KULTURE U UMAGU (9.-10. STUDENI 2012.)

Zanimljiv i sadrajan program

U organizaciji Nacionalne zajednice Bonjaka Bujtine, u istarskom gradu Umagu u petak i subotu, 9. i 10. studenog 2012., organizirani su Dani bonjake kulture. Manifestacija sa zanimljivim i
raznolikim programom od edukacije i razmjene miljenja o skrbi
nad zlostavljanim enama do glazbe i narodnih kola privukla je
veliki broj Bonjaka, ali i lokalnog stanovnitva.
Dani bonjake kulture u Umagu otvoreni su promocijom romana Tiket za revoluciju Damira Avdia, bosansko-hercegovakog glazbenika, pisca i performera, koji je istoga dana, u petak 9.
studenog, odrao i samostalni koncert. Damir Avdi je jedna od
najosebujnijih pojava rock-performerske i pjesnike scene u regiji.
Tuzlaka s ljubljanskom adresom, poznatog i kao Graha, Diplomatz
ili Bosanski psiho, nazivali su pukim tribunom i carem undergrounda. On je i svojevrsni antikantautor, koji svoje stavove izgovara
jasno i gromoglasno, kritizirajui pritom bratstvo i jedinstvo, kapitalizam, mlade revolucionare, ljevicu, popularne filozofe... Tiket
za revoluciju je zabavna i duhovita pria o ljudima s margine grada, koji veinu vremena provode u birtiji gdje se pijucka i pria o
svemu: kapitalizmu, aktivizmu, Slavoju ieku, Nicku Caveu, Buci i
Sranu, internetu, Francuskoj revoluciji, Ligi prvaka, ljubavi I naravno, ispunjavaju tiketi za kladionicu. Roman zasnovan na Avdievim albumima ivot je Raj i Mein Kapital, istovremeno je i potresna i pozitivna pria dananje BiH.
U suradnji s Povjerenstvom za ravnopravnost spolova i ljudska
prava Republike Hrvatske i Istarske upanije, u Gradskoj knjinici u
Umagu u subotu 10. studenog je odran Okrugli stol na temu Skrb
o zlostavljanim enama iskustva u Sloveniji, Hrvatskoj i Bosni i
Hercegovini, s ciljem pregleda zakonske regulative u podruju zatite rtava nasilja u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH. Uz razmjenu iskustava cilj je i dolazak do konkretnih zakljuaka kojim e se poloaj
ena, rtava nasilja poboljati, ali i stvaranje zajednikih modaliteta
suradnje u aktivnostima na polju zatite rtava nasilja. Zakonska
regulativa u sve tri zemlje dobro je rijeena, no u praksi postoje
problemi, rekao je predsjednik Povjerenstva Slavia malc. Istaknuo je kako je svijest velikog broja ljudi o potrebi skrbi nad zlostavljanim enama jo uvijek nedovoljno razmjena. Usporeujui
tri zemlje regiona, istaknuo je kako je na tom polju Slovenija otila
najdalje, zahvaljujui tome to se djecu ve u vrtiu ui o ravnopravnosti spolova, kao i injenici da patrijarhalni odnos nije toliko
prisutan kao u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Najtea situacija je u
Bosni i Hercegovini gdje jo uvijek vladaju stereotipi i obiaju koji
su nam usaeni. Oni dirigiraju odnos prema enama koje nedovoljno govore o zlostavljanju i gdje je socijalno prihvatljivo ponaanje
da ena bude zlostavljana, upozorava malc.
Okrugli stolovi poput ovoga koji je odran u Umagu trebao bi
svijest o potrebi skrbi nad zlostavljanim enama mijenjati javno mnijenje i poboljati trenutnu situaciju, istie predsjednik Povjerenstva,
a s njim se slae i predsjednica Jasminka Topi, Koordinacionog odbora za ravnopravnost spolova Vlade Unsko-sanskog kantona. U
naem radu veliku ulogu morat e odigrati i mediji kao nai saveznici
jer je potrebno mijenjati svijest drutva. ene je strah priznati da su
zlostavljane, a javnost nije dovoljno senzibilizirana, istaknula je Topi, dodajui kako su ovakvi susreti izvanredna prilika za razmjenu
iskustava i kasniju primjenu u praksi. ene se moraju poznati sa svo-

STUDENI 2012.

Okrugi stol o skrbi nad zlostavljanim enama

jim status u drutvu. I zbog toga, ali i zbog preventive nasilja, po mjesnim zajednicama namjeravamo organizirati okrugle stolove na kojima emo ene upoznati s njihovim pravima, s onim to one mogu a
to do sada nisu znale, poruila je Topi.
Doprinos sudjelovanjem na skupu dala je i Aida Behrem, izvrna direktorica Udruenje ene sa Une. Prema njenim rijeima
susrete Bonjaka koji ive u Hrvatskoj i Sloveniji s predstavnicima
udruga iz Bosne i Hrvatske potrebno je podravati. Osobito je pohvalila veliki broj mladih koji su sudjelovali u obiljeavanju Dana
bonjake kulture, koji je imao i onaj leerniji, glazbeni dio.
Sveanost je zakljuena glazbenim programom u kojemu su,
izmeu ostalih, sudjelovali enski zbor Selsebil iz Rijeke i KUD
Srma iz Buja. Manifestaciju je koncertom zatvorio bosansko-hercegovaki glazbenik Damir Imamovi, iji se rad temelji na strastvenim istraivanjima tradicionalne bosansko-hercegovake glazbe s
interpretacijama kojima stvara poseban stil suvremenog sevdaha.

enski zbor Selsebil iz Rijeke

Nacionalna zajednica Bonjaka Bujtine postoji tek etiri godine.
Svoje programe paljivo biraju kako bi bili zanimljivi ne samo Bonjacima, nego i lokalnom stanovnitvu. Program uvijek predlaemo i
trudimo se da isti bude zanimljiv lokalnom stanovnitvu koje e se
kroz isti bolje upoznati i pribliiti naoj kulturi i shvatiti tko smo. Jedan
od naih ciljeva je i da se u program ukljui to vei broj mladih u emu uspijevamo, rekla je predsjednica Mima Buri. Istaknula je kako
se osobit naglasak stavlja na aktivnosti koje e mlade koji su roeni u
Istri, a korijeni su im iz Bosne i Hercegovine, to vie pribliiti zemlji
njihovih predaka. Govorei o brojanosti zajednice istaknula je kako
ih je 300-tinjak, a ine ih Bonjaci iz Umaga, Savudrije, Buja i Brtonigle. Sjedite se nalazi u Umagu, u Ulici 8. oujka broj 6. q
Helena ANUI

BONJACI U HRVATSKOJ

PROMOCIJA KNJIGE PREKINUTO DJETINJSTVO SREBRENICE

Srebrenica srce tame

U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba i Omladinskog kluba muslimana u subotu, 10. studenog
2012. godine, u Islamskom centru u Zagrebu odrana je promocija
knjige Prekinuto djetinjstvo Srebrenice, koju je izdao Institut za
istraivanje zloina protiv ovjenosti i meunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu. Autori knjige su mladi Srebreniani koji su
preivjeli genocid, njih devetero: Nermina Dautbai, Alma Gabelji, Mediha Mustafi, Elvisa Haski, Delaludina Pai, Nermina
Sejdinovi, Azir Osmanovi, Sadmir Nuki i Admir Sejdinovi.
U devet potresnih pria govori se o djetinjstvu provedenom u
ratnoj Srebrenici, zatienoj zoni UN-a, autentinim dogaajima
koji su bili fantastiniji od mate, a mata bila stvarnija od stvarnosti.
Veliki broj prisutnih je uo vrlo potresne isjeke iz ivota navedenih
autora, ali ne samo njihova svjedoanstva, nego i svjedoanstva bezbroj druge neimenovane djece koja nisu imala priliku da proivljenu
traumu ukorie u knjigu. Ona ih nose sa sobom kao dio vlastitog bia
i nestat e kad bude prestalo njihovo fiziko postojanje.
Tako i sa silovanim enama o kojima nakon 17 ili vie godina ne
znamo nita. Niti o djeci roenoj nakon monstruoznih zloina, a
sad su ve skoro pa odrasli ljudi. I samo utimo. Kao da se svega
sramimo. Negdje su evidentirane silovane ene, imamo podatke i
zahvalni smo onima koji su ih sakupili, ali nakon toga nemamo nita. One i danas, sredovjene ene, kojima su sve uzeli, ive negdje
oko nas, tiho i polako umiru. Svaki dan. A roeno njihovo dijete,
plod njihove utrobe ih svakog trena podsjea na uase kad su im
zloinci uzeli ne samo tijelo nego sve to to ovjeka ini dostojanstvenim. Jedna od autorica knjige Prekinuto djetinjstvo Srebrenice, moda je najbolje predoila kako se proivljena trauma ne
moe do kraja odbaciti: Nekako uvijek kad sam mislila da sam sve
potisnula, sjeanja su se vraala i upozoravala da negdje tinjaju u
meni i da nikada, nikada neu zaboraviti. Za Elvisu Haski, nakon
ubijenog djetinjstva vie nikad ne postoji normalan ivot.
Autori knjige Prekinuto djetinjstvo Srebrenice su itali dijelove
svojih potresnih ivotnih pria, pojasnili to znai genocid. Sadmir
Nuki je svoju priu zapoeo na nain da je prezentirao sliku tolerancije i nediskriminacije u njegovoj koli koja nije dugo trajala jer je
kasnije srboetnika armada ljude dijelila po vjerskoj osnovi. U izrazu
Titini pioniri, Sadmir je ironizirao vlastitu sudbinu i kulturnu klimu
koja je bila prisutna BiH i post-Jugoslaviji: Upisao sam osnovnu kolu u Srebrenici i poeo uiti prva slova i brojeve. Imao sam drugove i
drugarice ija su imena bila razliita. Nismo se razvrstavali ni po vjeri,
ni po etnikoj pripadnosti, svi su bili Titini pioniri.
Devetoro mladih ljudi, nakon traumatinog ivotnog iskustva,
pronalo je snage da u nekom drugom gradu nastavi svoje obrazovanje i danas su oni vrlo uspjeni ljudi sa visokim strunim spremama, koji su se vratili ili e se vratiti u rodnu Srebrenicu. Njihov ivotni optimizam i snaga da se svako jutro susretnu sa onima koji su ih
protjerali, a njihove najblie poubijali ogromna je hrabrost. Zanimljivo je to to u glasu, rijei i pokretu ovi mladi ljudi nisu niti jedanput ukazali na to da je u njihovim duama prisutna mrnja, iako
su proivjeli uas postojanja.
Mediha Mustafi, Sadmir Nuki i Delaludina Nuki su vidjeli mrtve oeve ili prizore kako su ih odvajali i postrojavali u kolone smrti.

10

Promocija je odrana u Islamskom centru u Zagrebu

Kada je Mediha vidjela mrtvog oca na amidinim rukama ispovijeda
kako je u tom trenutku nestalo sve to je do tada u meni bilo, nestalo je vjere u ljude, nestalo je nade za bolje sutra. Sadmir Nuki se
sjea posljednjeg zagrljaja s ocem: Pri rastanku zagrlio me je tako
jako da i dan-danas osjeam ubod njegove brade u moje tada djeako lice. Delaludina Nuki, tada 11-godinja djevojica se sjea:
Babo odlazi u drugi red pored ceste u Potoarima, a mi u autobus.
Ulazim u autobus, plaem, vritim, a moj babo ostaje. Gledam ga
posljednji put. Pita se Delaludina, sada ve 28-godinja djevojka,
zato su ljudi ubili toliki broj ljudi, a da nakon zloina mogu mirno
spavati? Da li sanjaju mog babu i hiljade oeva koje su ubili?
Knjievnik i knjievni kritiar Ervin Jahi je rekao da se srpanjskog ljeta 1995. dogodio razlaz s povijeu, raskid s normativnim
humanizmom, kad je suspendirana budunost naeg svemira, kad
je sve baeno na lomau. Ipak, istie Jahi, barem znamo tren kad
smo izgnani iz sadanjosti, kad smo izgubili svoje vrijeme, time i
vlastitu povijest. Srebrenica viena oima estitog svijeta, ne nuno Bosanaca i Hercegovaca, ne nuno Bonjaka, moderno je stratite nove Europe, ili tonije nove Europe nastale na arhiobrascima stare. Nimalo nepropitna zbilja nove, koja se dakle uzdie na
ruevinama stare, jo se u prolosti samolegitimizirala u nekoliko
iznimno brutalnih ratova. Naglasio je da je Srebrenica sumrak ovjeanstva i srce tame. I onda, ima li rtva pravo na govor o sebi?
Nazovimo neki europski SOS telefom i pokuajmo biti dovoljno,
moda i godinama, strpljivi, sve dok na ne stigne odgovor. Koji nikad nee doi. Toga dana 11. srpnja u svojim domovima zaustavimo vrijeme, neka sve stane, jer to, valjda jedino ima smisla, ima
svoje uporite u naem objektivnom Vjerujui meu nama neka
zaposte, a oni 'bez uvjerenja' neka iskljue kune naprave, telefone
i televizore, i neka oslunu kako padaju ljudske more s nebesa, kako toga dana i nebo plae. Zaista plae, jer Srebrenica je mjesto
gdje je svijet izgubio tlo pod nogama, gdje je kanjen ispadanjem iz
povijesti, rekao je Jahi.
Predstavljane ove knjige je prvo predstavljanje izvan BiH koje je
imalo jak odjek ne samo kod Bonjaka, nego i u iroj javnosti. Osnovna poruka organizatora, autora i promotora je bila da se Srebrenica vie nikada i nikome ne dogodi. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ

PROSLAVA NOVE 1434. HIDRETSKE GODINE U SISKU

Poruke Hidre
U Domu kulture Kristalna kocka vedrine u Sisku, u utorak 13.
studenog 2012., odrana je sveanost povodom proslave Nove
1434. hidretske godine. Organizator tradicionalnog, etvrtog po
redu novogodinjeg koncerta pod nazivom Nek se srca otvore
bio je Medlis Islamske zajednice Sisak, u suradnji sa svim bonjakim udrugama i Vijeima bonjake nacionalne manjine koji djeluju
na podruju Siska i Sisako-moslavake upanije. Prisutnima u prepunoj dvorani sisakog Doma kulture, izmeu ostalih, obratili su se
Alem ef. Crnki, glavni imam sisaki i kurra hafiz Aziz ef. Alili, glavni
imam zagrebaki.
Alem ef. Crnki je u svom govoru iskazao zadovoljstvo to je na
elu Islamske zajednice u Sisku, koja se nalazi pred velikim zadatkom, izgradnjom Islamskog centra. Trenutno se pribavljaju zavrne
dozvole, a postavljanje kamena temeljca moe se oekivati sljedee
godine. Sretan sam i ponosan to je na elu Zajednice, Islamske
zajednice, koja zajedno s vama roditeljima, pomae u misiji odgajanja nae djece i usaivanju u njih pozitivnih i univerzalnih vrijednosti, to smo kod nae djece izgradili osjeaj da budu ponosni i vole
svoje, a potuju drugaije. Sretan sam i ponosan sam to sam na
elu Zajednice koja je najjaa institucija muslimana i Bonjaka na
ovim prostorima, koja je punih 45 godina u slubi zatite i ouvanja
vjerskog i nacionalnog identiteta te koja predstavlja najveu muslimansku obitelj sa 400 lanova. Sretan sam i ponosan sam to sam
na elu Zajednice, Islamske zajednice, koja je smogla hrabrosti, odgovornosti i zrelosti da pokrene najvaniji projekt u povijesti muslimana na ovim prostorima. Projekt od ije realizacije ovisi identitet
nae djece i generacija poslije nas, projekta koji se zove ljepotica
Siska damija i Islamski centar. Bit u jo sretniji i jo ponosniji
kada osjetim da svi zajedno elimo biti dio te najvee prie, dio nae
zrelosti i odgovornosti, dio nae budunosti, rekao je imam Crnki.
Aziz ef. Alili je uvodno podsjetio da su prije 20-ak dana muslimani irom svijeta dostojanstveno su obiljeili blagdane hada i
Kurban bajrama. Sutranjim (srijeda, 14.11.2012.) zalaskom sunca
muslimani obiljeavaju poetak Nove muslimanske/hidretske
1434. godine prema lunarnom raunanju vremena. Dakle, srijeda
na etvrtak je mubarek no, a etvrtak je 1. dan mjeseca muharema, to doslovno znai sveti mjesec u kojem je zabranjeno prolijevanje ljudske krvi, u kojem je nareeno potivanje ljudskog ivota i ljudske asti. Svi narodi, od poetka svijeta, oznaavali su, a i
danas oznaavaju, dane svoje povijesti. Stari Grci brojili su godine
od prve Olimpijade, Rimljani od osnivanja Rima, idovi od stvaranja svijeta, krani od Isaova roenja, a muslimani od Muhammedovog, a.s., seljenja iz Mekke u Medinu. Neke godine Muhammedovog, a.s., poslanstva nazvane su prema vanijim dogaajima.
Tako, npr. godinom smrti Ebu Taliba i hazreti Hatide prozvana je
godinom alosti, prva godina po Hidri godinom dozvole za oruanu obranu, osma godina po Hidri godinom osvojenja, jer je te
godine osvojena Mekka, deveta godina godinom izaslanstva, a
deseta oprosnom godinom, jer se te godine Boji poslanik oprostio u Mekki sa ashabima i navijestio da e se za kratko vrijeme
preseliti na drugi svijet, rekao je Alili.
Nakon 13 godina poslanike misije u Mekki, koja je imala samo
jedan cilj, a to je da potakne ljude na razmiljanje o Jednom Bogu
kao najuzvienijoj Istini, Allahov poslanik Muhammed, a.s., je do-

STUDENI 2012.

Bonjaki hor Azizija iz Oraja

bio zapovijed od Boga Uzvienog da svoju misiju islama mira i
pomirenja meu ljudima iri dalje u Medini. in putovanja iz Mekke
u Medinu, duhovni prijelaz od mekkanske Istine do medinske Pravde muslimani su nazvali Hidra, to je oznaeno kao najvaniji trenutak u ivotu Allahovog poslanika i povijesti muslimana. Dakle,
poetkom muslimanske ere nije oznaen Muhammedov, a.s., roendan (mevlud), niti prva Boja Objava (vahj), niti oslobaanje
Mekke (feth), niti Poslanikova, a.s., smrt. Poetkom muslimanske
ere oznaen je najuzvieniji in za ovjeka, a to je bratimljenje zavaene brae. Hidra je zbratimila zavaena plemena Evsa i Hazreda u Medini. Hidra je spojila srca muhadira s duama ensarija
i tako zauvijek napisala svetu zapovijest: ljudi su braa, a solidarnost meu njima njihov je spas i srea. To je glavna poruka Hidre
da se zavaeni pomire i da se meu ljudima oivi solidarnost.Ako
se ta dva zahtjeva Alejhiselamove hidre ozbiljno shvate, onda nee biti muslimanskih izbjeglica u svijetu, nee biti prolijevanja muslimanske krvi u Iraku, Afganistanu, Libiji, Jemenu, Bahreinu, Siriji,
Mianmaru i nee biti siromane djece. Naravno, ako i mi ovdje
ozbiljno shvatimo teinu hidretskog imperativa o bratskom pomirenju i bratskoj solidarnosti, onda nam se nee dogoditi genocid,
nee nam se damije ruiti i nee nam djeca u svijet odlaziti. Onda
emo svi ovdje ostati i umjesto muhadiri, svi emo ensasarije biti
brinuti se o nezbrinutim i pomagati nemonima. Zato treba da svi
dobro upamtimo: nema drugog puta ve da budemo svi zajedno
kao braa, kao ensarije jedni drugima, jer jedino jedinstveni moemo opstati, zakljuio je kurra hafiz Aziz ef. Alili.
U kulturno-umjetnikom dijelu programa prepunom ilahija, kasida, recitacija, sevdalinki i narodnih kola nastupili su Bonjaki hor
Azizija iz Oraja, hor Udruenja mladih Ihlas iz Brkog, BKUD
Nur iz Siska, Dramska skupina Medlisa Islamske zajednice Sisak,
te vokalni solisti Mehmed Gorada i Elvir Jaski. Voditeljica koncerta Nek se srca otvore bila je Karmen Valenta, novinarka sa upanijskog Radio Quirinusa. Na kraju koncerta prisutnoj djeci je podijeljeno 170 prigodnih novogodinjih paketia. q
Ismet ISAKOVI

11

BONJACI U HRVATSKOJ

IZLOBA FOTOGRAFIJA OGNJENA KARABEGOVIA IMAGINACIJA IVOTA

Zrno mudrosti i ljepote

U prostoru Bonjake nacionalne zajednice za Grad Zagreb i Zagrebaku upaniju u utorak, 13. studenog 2012., otvorena je izloba fotografija Ognjena Karabegovia pod nazivom Imaginacija ivota. Posjetitelji su pored vrlo zanimljivih fotografija mogli uivati
i u sevdalinci, u interpretaciji orkestra i zbora Bosana koji su ovo
lijepo druenje zapoeli s pjesmom Vrbas voda nosila jablana,
dar autoru, kako bi se podsjetio na rodnu Banja Luku.
Ognjen Karabegovi (Banja Luka, 1959.) fotografijom
se bavi od 1973. godine. Od
tada je uporno istraivao tehniku fotografiranja, a njegovom konzistentnou su se
stvarale fotografije koje imaju
umjetniku vrijednost. Prije
ove izlobe, imao je jo nekoliko vrlo znaajnih izlobi u Hrvatskoj, ekoj, Kanadi i SAD.
Za Karabegovia fotografija je
arolija. Razvijanje filma i paOgnjen Karabegovi
pira u autoru pobuuje udesne trenutke iekivanja. Ne znate to e, ustvari, nastati. To nastajanje neega iz niega autora svaki puta ponovno fascinira. Digitalizacija tehnike opreme i medija kao da je motivu uzela duu, ali se
autor, ali ako u to unesete ljubav kad-tad e se rezultat pokazati. U
svakom trenutku ivota, u svakom motivu, ako elimo pronai ljepotu, moemo ju pronai, a runo se umjetnikim nadahnuem moe
pretvoriti u lijepo. I onda kad Karabegovi uoi zaputenu i neuglednu ulicu ili u borama lica sluajnih prolaznika u koje je vrijeme ubiljeilo svoj dostojanstveni trag, moe se umjetnikovim okom skladati
najljepa rapsodija pojedinane, vremene i bezvremene neponovljivosti. A onda kad se bjelina minareta i zvonika stopi s tamom nonog
neba u obzorju prizora, lelujavi titraj due poeli nestati u ljepoti nekog drugog ivota. Motiv koji Karabegovievim objektivom bude za
svagda sauvan od zaborava, kao da tka najljepu povjesnicu vremena neoptereenu teinom postojanja.
Apstrakcija, miljenica dananjeg vremena, nosi u sebi zrno mudrosti i ljepote od prije, ne mogavi odoljeti ljepoti nonog neba, uhvaenog u zagrljaju modrine, kad se plava nit ukae na obzoru raanja novog dana. I poklekne apstraktni prikaz pred neponovljivim skladom
ovjekovog i Boanskog stvaranja. Zato se u kutovima apstraktnog
prikaza reflektira obris prapoetka skrivenog u pjeanom zrnu. Upravo zbog toga umjetniku (fotografu) su beskrajno draga sva njegova
realizirana i nerealizirana djela. Jedna Karabegovieva fotografija je,
ipak, izabrana za najbolju i dobila je nagradu. Bijeli labud snimljen rano
ujutro na Savici je fascinirao autora svojom mirnoom. Pomalo apsurdno zvui kako mirnoa utkana u trenutak postojanja, vremena
zaljubljenog u apstrakciju i imaginaciju, u kojemu destrukcija svojeglavo uplovljava u mirne trenutke postojanja, moe fascinirati.
Volim fotografirati sve oko sebe jer u svemu je ljepota, samo
je treba prepoznati. Za mene fotografija predstavlja ozbiljnu igru,
ali i istraivanje stvarnosti. Fotografija je i odreena vrsta terapije,
koja pomae u bijegu iz svakodnevnog sivila u arobni svijet boja.
Stoga, ivjela fotografija!, kae Karabegovi.

12

O fotografijama Ognjena Karabegovia govorila je mr. povijesti

umjetnosti Nena Brki, koja je istakla kako je autorova kulturna batinu vrlo poticajna u umjetnikom stvaralatvu. Batina Karabegovia inspirira, promatra ju efektno, u cjelini, ali iz njenog ogromnog
korpusa izvlai odreeni detalj kojeg postavlja u kontekst vremena.
U njegovim kompozicijama veliku ulogu ima boja. Nena Brki je naglasila autorovo poznavanje povijesno-umjetnikih cjelina, konteksta i vrstou stilskog obiljeja vremena u kojemu stvara. Ognjen
Karabegovi je iz svoje rodne Banja Luke i Bosne i Hercegovine donio
u zagrebaku sredinu beskrajnu duhovnu irinu, dobrohotno nudei
i primajui sve ono to je plemenito i dobro i u jednoj i drugoj sredini. Takvo proimanje kulturolokih razliitosti osnovna je autorova
poruka. Karabegovi je zaljubljenik u Zagreb u kojemu je npr. Katedrala objektivna stvarnost, ali uhvaena u trenutku kad i autor i svijet
oko njega u tom realnom motivu pokuavaju dosegnuti vie sfere i
dublje svjetove, ime kroz objektiv uspjeno interpretira svoju misao
i doivljaj. Karabegovi je omiljen prijatelj grada Zagreba i njegovih
ljudi, a osobno je mr. Brki impresionirala Karabegovieva osobnost,
kao prijatelja i kolege u svijetu umjetnosti.

Karabegovieva fotografija Zemlja

Ognjen e na svakom dogaanju biti prisutan pa i onda kad drugi
za to nemaju vremena te e svojim promatranjem pridonijeti punoi
odreenok kulturnog dogaaja. Upravo zbog toga Karabegovi je konzistentna linost i predan promatra koji kroz objektiv ovjekovjeuje
trenutak vremena, uvajui ga od zaborava. Karabegovi se vrlo suvereno uklopio u suvremene kulturoloke pokrete i medije, zahvatio
kvalitetnu definiciju povijesno-umjetnike struke. U odabiru detalja i u
kadriranju, Ognjen ima vrlo istananu individualnu percepciju te se na
njegovim fotografijama reflektira likovni efekt. Karabegovi je uspio
povezati sebe kroz tri oblika: portretiranje ljudi, reportau kroz koju je
osvojio srca mnogih kulturnjaka grada Zagreba te kroz slikovnost kroz
koju je, moda, najbolje uspio prenijeti gledateljima svoj duhovni svijet i misao. Mr. Nena Brki ja na kraju dodala kako Bosna predstavlja
sintezu svega onoga to je dobro i plemenito u ljudima. Njeni prijatelji
iz Bosne su produhovljeni i velianstveni ljudi. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ

SPLIT: SIMPOZIJ, BONJAKA KNJINICA, PROMOCIJA IZDAVATVA, KONCERT

Bogata splitska jesen

U subotu, 17. studenog 2012., u prepunoj dvorani Europskog doma u Splitu, u organizaciji Sabora bonjakih asocijacija Hrvatske odran je 5. Simpozij Bonjaci u Hrvatskoj. Domaini tradicionalnog
okupljanja bile su dvije bonjake udruge iz Splita, lanice SABAH-a
KDB Preporod i UBBDRH za Grad Split i Splitsko-dalmatinsku upaniju. Simpozij je poeo nastupom Hora Islamske zajednice Split koji je
otpjevao pjesmu S one strane Plive, a zatim su se prisutnima obratili Marica Rui, savjetnica u Uredu gradonaelnika Grada Splita i Ivo
Grga, predsjednik Europskog doma. Oni su afirmativno govorila o suradnji Gradske uprave i bonjakih asocijacija, te pohvalili kulturne i
politike priredbe u organizaciji splitskih Bonjaka.
Na Simpoziju Bonjaci u Hrvatskoj uestvovala su desetorica javnih djelatnika sveuilinih profesora, knjievnika i politiara iz Hrvatske i BiH. Nedad Hodi, saborski zastupnik i predsjednik BDSH, govorio je o tome to sve trebaju Bonjaci u Hrvatskoj uiniti u svom politikom prezentiranju. Nemojmo se zavaravati, mi imamo odreenih
problema koji su evidentni, ali nam nema druge nego da se borimo za
bolji poloaj unutar hrvatskog drutva. Prof. dr. Stjepan Lapenda, sa
Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Splitu, govorio je o mjestu i ulozi
Bonjaka u kulturno-vjerskim integrativnim procesima proirene Europske unije. Izloio je povijesni presjek bonjake postojanosti u Hrvatskoj, pritom progovorivi i o loim pojavama koje treba izbjei radi
boljeg meusobnog razumijevanja Hrvata i Bonjaka. Prof. dr. Sead
Berberovi, predsjednik Koordinacije upanijskih vijea bonjake nacionalne manjine, najkritinije i najdirektnije je progovorio o stanju
bonjake nacionalne manjine u Hrvatskoj, ukazavi na niz stvari koje
se trebaju to prije ispraviti. Sulejman Tabakovi, pravnik u Ministarstvu uprave RH, govorio je na temu Bonjaci kao most povezivanja
Hrvatske i BiH u svjetlu implementacije proirene Europske unije. U
nastavku izlaganja je istaknuo kako je hrvatsko drutvo veoma opljakano, a da su veina oteenih upravo Bonjaci. Pritom je mislio na
ljude kojim se uskraivao boravak kako ne bi zadrali radna mjesta, a
time i povlastice, kao to su dionice i druga zakonom zajamena prava
koja iz toga slijede. Knjievnik prof. dr. Ibrahim Kajan govorio je o hrvatskoj zemljopisnoj i historijskoj mapi bonjakih junaka epskog pjesnitva. Prof. dr. Mujo Demirovi, rektor Univerziteta u Bihau, dao je
povijesni presjek svega onoga kroz to Bonjaci stoljeima prolaze.
Muhamed Delali je, kao i veina prije spomenutih uesnika, izrazio
sreu i zadovoljstvo to su hrvatski generali Ante Gotovina i Mladen
Marka osloboeni svake krivnje, istakavi da je to velika pobjeda i
Bonjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske. Knjievnik Sead Begovi, glavni urednik Behara, dao je velik i irok pregled bonjakih knjievnika u hrvatskom knjievnom opusu. Ibrahim Durakovi, predsjednik Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Splita i KDB Preporod Split, govorio je na temu Dva pravca djelovanja Bonjaka Hrvatske u ouvanju njihove politike, kulturne i vjerske perspektive. Na
kraju skupa, u ime organizatora prisutnima se obratio Hamdija Mali,
predsjednik SABAH-a i UBBDRH.
Proslava Dana dravnosti BiH (25. studeni/novembar) u Splitu
bila je iznimno sadrajna: otvorenje Bonjake knjinice, promocija
izdavako-informativne djelatnosti KDBH Preporod iz Zagreba i
koncert BZK Jajce. Poimo redom U petak, 23.11.2012., u prostorima KDB Preporod Split, Trg Republike 4/III, na radost svih
ljubitelja knjige sveano je otvorena Bonjaka knjinica koja tre-

STUDENI 2012.

Okrugli stol Bonjaci u Hrvatskoj

nutno broji oko 1.200 naslova svih anrova. ast za presjee vrpcu
i knjinicu proglasi otvorenom pripalo je Ivani Viak Bjedov, proelnici Ureda za drutvene djelatnosti Grada Splita. Ona je Azri
Makovi, voditeljici Bonjake knjinice, poklonila vrijedne darove
Gradske uprave: paket knjiga i Statut grada Splita star ak 1.700
godina, sa eljom da i Bonjaka knjinica doivi takav jubilej.

lanovi splitskog Preporoda u Bonjakoj knjinici

Sutradan, u subotu 24.11.2012., dan uoi velikog bosansko-hercegovakog blagdana, odran je dvostruki program. U popodnevnim satima u prostorijama splitskog Preporoda predstavljena je bogata izdavako-informativna djelatnost KDBH Preporod iz Zagreba. Na
priredbi su sudjelovali mr. sc. Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod, mr. sc. Ajka Tiro Srebrenikovi, knjievnica i tajnica KDBH Preporod, Sead Begovi, pjesnik, knjievni kritiar i glavni urednik Behara
i Ismet Isakovi, glavni urednik Preporodovog Journala. U veernjim
satima, u prepunom Kazalitu mladih u Splitu, odran je koncert koji su
zajedniki organizirale bonjake asocijacije i Vijea bonjake nacionalne manjine koja djeluju na podruju Splita i Splitsko-dalmatinske
upanije. U raznovrsnom kulturno-umjetnikom programu, prepunom recitacija, sevdalinki i narodnih kola, nastupili su lanovi Bonjake zajednice kulture Preporod iz Jajca. Splitske Bonjake i njihove
goste posebno su oduevili vokalnim interpretacijama dobro znanih
narodnih pjesama. Sve navedene priredbe medijski su kvalitetno prezentirali HTV, TV Jadran, TV Dalmacija i Radio Split. q
Mensur DURAKOVI

13

BONJACI U HRVATSKOJ

IZBORNA SKUPTINA SDA HRVATSKE: MIRSAD SREBRENKOVI, NOVI PREDSJEDNIK

SDAH vratiti bonjakom narodu

U Kongresnoj dvorani Islamskog centra u Zagrebu, u nedjelju 18.
studenog 2012., odrana je Izborna skuptina SDA Hrvatske, na kojoj
se nakon ostavke prof. dr. emse Tankovia birao novi predsjednik
stranke. Od 88 lanova izbornog tijela, skuptinskom zasjedanju prisustvovala su 82 lana. Nakon tajnog glasanja za novog stranakog elnika izabran je Mirsad Srebrenikovi, dugogodinji politiki tajnik SDAH,
koji je dobio 43 glasa. Njegov protukandidat Agan Veli, dogradonaelnik Siska, dobio je 38 glasova. Jedan glasaki listi bio je nevaei.
Mirsad Srebrenikovi, novi predsjednik SDAH, nakon izbora za
Preporodov Journal je dao opirnu izjavu u kojoj je objasnio pravce i
naine djelovanja stranke u narednom periodu: Prioritetan zadatak
jeste izlazak SDAH na naredne lokalne izbore kako bi mogli ouvati u
nekim sredinama postojee stanje, a u sredinama gdje nismo imali
mogunost djelovanja i na lokalnom nivou pokuati uiniti sve da
ostvarimo pozitivan rezultat. Naravno, u tom pogledu neophodno je
intenzivirati suradnju SDAH s drugim strankama kako na lokalnom, tako i na dravnom nivou. To znai da zajedniki moramo to prije utvrditi lokalne zajednice gdje nam se otvaraju mogunosti izbornog
uspjeha i u tom smislu ocijeniti i nain nastupa na izborima sami ili u
koaliciju s drugim strankama ili u okviru liste neke od stranaka.
Kao to nam je poznato SDAH nema skoro nikakve odnose s
brojnim organizacijama i udrugama bonjakog kulturnog i vjerskog kruga ili, najblae reeno, ti odnosi su zahlaeni, a prema nekima zaleeni. Polazei od toga da i SDAH pripada istom kulturnom
i tradicijskom naslijeu, to je neophodno mijenjati. Stranka mora
biti otvorena prema svima, a posebno prema svom tradicijskom
korpusu. Uspjenu suradnju i dogovorno djelovanja svih naih asocijacija je i preduslov naeg politikog rada. Taj odnos trebao bi se
definirat jednim zajednikim dokumentom, platformom, iji bi sadraj obuhvatio sva bitna pitanja zajednikog rada i djelovanja. S
Mirsad Srebrenikovi (Olovo, 1949.) nakon zavrene osnovne i srednje kole u Duvnu (Tomislavgrad) 1968. godine dolazi u Zagreb i upisuje
Pravni fakultet, koji uspjeno zavrava i stjee zvanje diplomiranog pravnika. Po dolasku u Zagreb ukljuuje se u rad Islamske zajednice, a posebno je aktivan u radu omladine. Od 1973. godine do danas neprekidno je
lan Izvrnog odbora Islamske zajednice Zagreb: u razdoblju od 2001.2010. bio je predsjednik, a u vie navrata i potpredsjednik Izvrnog odbora. Bio je lan Odbora za izgradnju Zagrebake damije, lan Vrhovnog
starjeinstva (Rijaseta) Islamske zajednice na nivou bive drave, u vie
navrata sabornik u Saboru Islamske zajednice u BiH, kao i lan Ustavne
komisije Islamske zajednice u BiH. Od formiranja Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj neprekidno je lan sve do 2012. godine. Bio je i predsjednik kolskog odbora Medrese Dr. Ahmed Smajlovi.
Jedan je od 40 potpisnika osnivakog akta 1990. godine u Sarajevu, kojom je pokrenuta inicijativa za formiranje SDA. Na Osnivakoj
skuptini SDA izabran je u Sud asti stranke. Sudjelovao je i u osnivanju SDA Hrvatske, u kojoj obnaa razne dunosti: lan Izvrnog i Gradskog odbora SDAH, te politiki tajnik SDAH. lan je i utemeljitelj bonjakih asocijacija u Hrvatskoj: lan prvih Izvrnih odbora KDBH Preporod i Bonjake nacionalne zajednice Hrvatske. Dugi niz godina
radio je u Klinikom bolnikom centru Zagreb, gdje je obavljao razne
dunosti. Na traenje elnitva SDA, s mjesta efa Pravne slube KBC-a
Zagreb 1991. godine odlazi u Sarajevo na funkciju pomonika ministra
MUP-a za kadrovske poslove u prvoj Vladi Republike BiH. Od 1993.
stalno je zaposlen u Meihatu Islamske zajednice u Hrvatskoj. Oenjen (supruga Sena) i otac troje djece (Selma, Alma i Salim). q

14

Mirsad Srebrenikovi, predsjednik SDAH

moje strane mogu rei da nijednoj toj organizaciji neu odbiti suradnju, naa vrata uvijek trebaju biti otvorena prema drugima.
Islamska zajednica je temeljna institucija naeg opstanka i ona
je stvorila uvjete da se formira i naa stranka. SDA kao pokret iznjedrila je Islamska zajednica jer su njezini lanovi mahom bili i lanovi Islamske zajednice. Mi kao batinici izvornih principa vratiti emo se svojim temeljnim vrijednostima uz puno uvaavanje i respekt prema svemu to je ona uinila i ini za nau samobitnost. U
potpunosti emo podupirati rad Islamske zajednice u Hrvatskoj,
njenih organa i tijela, kao i njenih autoriteta.
Posebno mjesto treba da zauzme naa suradnja s Bonjakom
nacionalnom zajednicom Hrvatske, koja je uz SDAH jedini oblika
organiziranja naeg korpusa na svim nivoima u Hrvatskoj, to zasluuje nau panju i uvaavanje. BNZH je nala svoje mjesto u ukupnoj bonjakoj zbilji. Sve ono to nam je zajedniko trebamo podravati. KDBH Preporod zauzima posebno mjesto u ouvanju
identiteta Bonjaka. Zasluno je za afirmaciju i njegovanje nae
kulture i tradicije. Zato je i naa obaveza da to vrednujemo i bezrezervno podrimo. Moramo unaprijediti suradnju i sa Vijeima bonjake nacionalne manjine u gradovima i upanijama jer nam se
aktivnosti susreu. Naravno, panju trebamo usmjeriti udrugama
Bonjaka branitelja u Domovinskom ratu jer to je veliki kapital koji
treba cijeniti. Moramo se dostojanstveno odnositi prema onima
koji su uestvovali u odbrani Republike Hrvatske. Isto tako treba
podravati brojna kulturno umjetnika drutva koja s velikim entuzijazmom njeguju i promiu nau tradiciju.
SDA Hrvatske se mora otvoriti naoj intelektualnoj eliti, pozvati je u
nae redove i pokazati jasno i nedvosmisleno da se ne plaimo znanja
koje je potrebno u ostvarivanju zajednikih projekata. SDAH mora podupirati svaki znanstveni, kulturni i umjetniki rad u cilju veeg doprinosa razvoja drutva, a time i bonjake zajednici. U tom smislu treba
ocijeniti i prezentirati na doprinos u kulturi, znanosti i umjetnosti u
hrvatskom drutvu. Nai budui programi trebaju biti usmjereni prema
mladima kako bi ih privukli i angairali za politiko djelovanje. Mladi su
znaajni dio nae populacije koji ne smiju ostati po strani, treba im pruiti priliku i svaku vrstu pomoi. Da bi uspjeli barem u dijelu navedenog,
moramo pojaati aktivnosti, postii vei nivo unutarnje organizacije i
homogenosti stranke, osigurati redovnije i dostatno financiranje. SDA
Hrvatske treba vratiti naem narodu jer je ona i iznikla iz njega. q
Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ

BOSANSKA DOLINA PIRAMIDA DJELO LJUDSKIH RUKU

Najvee i najstarije na svijetu

U organizaciji dvaju Vijea bonjake nacionalne manjine
Grada Siska i Sisako-moslavake upanije, 18. studenog 2012. u
Kazalitu 21 u Sisku, dr. sc. Semir Osmanagi odrao je predavanje na temu Piramide u svijetu i Bosanska dolina piramida. Dr.
Osmanagi je lan Ruske akademije prirodnih znanosti iz Moskve i
Aleksandrijskog drutva arheologa iz Egipta, najuglednije i najistaknutije znanstvene institucije za piramide u svijetu.
Gotovo sve to nas ue o drevnoj prolosti je pogreno. Slika
prolosti kakvu su nam je predstavljali obrazovni sistem i mediji se zauvijek rui. Osnovni postulati tog svijeta su pogreni, rijei su kojima
je dr. sc. Semir Osmanagi poeo svoje multidisciplinarno predavanje.
U travnju 2005. zaprepastio je domau i svjetsku znanstvenu javnost
kada je postavio hipotezu o postojanju kompleksa piramida i mree
podzemnih tunela u blizini grada Visoko u BiH. Intenzivna istraivanja
su zapoela 2006. formiranjem neprofitne Fondacije Arheoloki park:
Bosanska piramida Sunca. Danas je ovo istraivanje najvei svjetski
arheoloki projekt, u kojem svake godine sudjeluje stotine volontera u
okviru Meunarodne radne akcije volontera MRAV. Projektom istraivanja, u koji se ukljuio i vei broj strunjaka, polako se i ustrajno otkrivaju brojni znanstveni dokazi koji e, sigurni smo, promijeniti europsku i svjetsku povijest. Navedimo neke od njih
Bosanska dolina piramida je najvei svjetski kompleks piramidalnih graevina, a sastoji se od Bosanske piramide Sunca (Visoica), Bosanske piramide Mjeseca (Pljeevica), Piramide bosanskog
Zmaja (Buki Gaj), te obraenih uzvienja Hrama Majke Zemlje (Krstac) i Piramide Ljubavi (emerac). Piramide Sunca, Mjeseca i Zmaja formiraju pravilan istostranian trokut s meusobnom udaljenou vrhova od 2.170 metara. Orijentacija stranica svih piramida je
pravilna, prema kosmikom sjeveru.
Bosanska piramida Sunca je najvea piramida na svijetu s visinom veom od 220 metara (znatno via od Keopsove piramide
147 metara). Ima pravilnu geometriju piramide s tri dobro ouvane
stranice: sjevernom, istonom i zapadnom. Piramida je prekrivena
betonskim blokovima koji su, prema analizama bosanskohercegovakih i talijanskih Instituta za materijale, po visokoj vrstoi na
pritisak i niskoj apsorpciji vode, superiorniji u odnosu na moderne
betone. Prema mjerenjima Geodetskog zavoda BiH orijentacija sjeverne strane prema kosmikom sjeveru ima minimalno odstupanje
od manje od 1, a nagib stranica prema osnovici je 45. Georadarskim snimanjem njemakih geofiziara je potvreno postojanje
unutranjih prolaza u piramidi. Hrvatski fiziari su detektirali postojanje energetske zrake radijusa 4,5 metra koja prolazi kroz sami vrh
piramide, a talijanski, finski i srpski strunjaci su detektirali i izmjerili fenomene elektromagnetnih polja, ultrazvuka i infrazvuka
umjetnog porijekla, takoer na vrhu piramide. Sjena Bosanske piramide Sunca tokom ljetnih mjeseci prekriva Bosansku piramidu
Mjeseca uoi zalaska Sunca, pokazujui jasan astronomski odnos
izmeu ove dvije piramide. Federalni Institut za pedologiju je procijenio starost zemljanog prekrivaa na 12.000 godina, to Bosansku piramidu Sunca ini najstarijom piramidom na svijetu.
Bosanska piramida Mjeseca, koja je visoka 190 metara, izgraena je kombinacijom obraenih ploa pjeara i gline. Izmeu
dva sloja je pronaen organski materijal na zapadnoj strani piramide koji je, prema radiokarbonskoj analizi Instituta za fiziku leskog

STUDENI 2012.

Dr. sc. Semir Osmanagi

univerziteta iz Gliwica (Poljska), star 10.350 godina p.n.e. (+/- 50
godina). Na taj nain je nauno potvrena iznimna starost gradnje
Bosanske piramide Mjeseca, koja je starija od kultura Sumera, Babilona i drevnog Egipta.
Ispod Bosanske doline piramida izgraena je kompleksna mrea
prolaza, raskrsnica, prostorija i podzemnih vodenih akumulacija najvea umjetna podzemna mrea u svijetu. Fondacija je upornim viegodinjim radom otkrila podzemni labirint nazvan Ravne, koji se prua
desetinama kilometara. Udaljenost od ulaza, pa do Bosanske piramide
Sunca iznosi 2,9 kilometara. Vidljiva su najmanje dva kulturna sloja:
graditelji labirinta (vie od 12.000 godina) i civilizacija koja je sve tunele i prostorije zatrpala ljunkovitim materijalom (prije 5.000 godina).
Materijal koji je izbaen tokom gradnje tunela upotrijebljen je za pravljenje betona kojim je prekrivana Bosanska piramida Sunca. U labirintu
ne postoje negativna zraenja: kosmika (Hartmanove, Kirijeve i najderove mree), prirodna radioaktivnost ili negativna energija iz podzemnih vodenih tokova, tako da je lokacija labirinta Ravne jedna od
najsigurnijih na planeti. Cirkulacija zraka je izvanredna, a nagib tunela
od 1,5 omoguava finu drenau vode. Koncentracija negativnih iona,
koji iste atmosferu od bakterija i virusa, nekoliko je desetina puta via
od prosjene, to objanjava blagotvoran utjecaj tunela na ljudski organizam zatitu zdravlja i revitalizaciju tijela. Osim toga, Fondacija je
do sada oistila i podgradila 150 metara tunela ispod tvrtke KTK, ija
je visina 3, a irina 2,5 metra. Jedan od postojeih tunela prua se u
smjeru Bosanske piramide Mjeseca, a drugi prema Bosanskoj piramidi
Sunca. Otkrivena je i velika podzemna prostorija.
Dr. sc. Semir Osmanagi je, izmeu ostaloga, rekao (i fotografijama pokazao) da su pronaene brojne i velike keramike skulpture, te otkriveni znakovi izuzetno stare pismenost. Osim toga, mjernim instrumentima je zabiljeena prisutnost fokusiranog elektromagnetnog zraenja, dokazano je da su piramide graene su od
najstarijeg i najkvalitetnijeg betona na svijetu, itd. Koliko je jo
znanstveno utemeljenih argumenata i materijalnih dokaza potrebno da dravne, znanstvene i kulturne bosansko-hercegovake institucije stanu iza projekta koji e, ne sumnjamo, pokazati da se najstarije i najvee piramide u svijetu nalaze u srcu Bosne!? q
Ismet ISAKOVI

15

BONJACI U HRVATSKOJ

DANI BOSANSKOHERCEGOVAKOG FILMA U ZAGREBU (25.-30. STUDENI 2012.)

Filmske poslastice
U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba, a povodom obiljeavanja Dana dravnosti BiH, u zagrebakom kinu Europa od 25.-30. studenog 2012. odrani su Dani bosanskohercegovakog filma. Tradicionalna smotra bh-filmova, peta po redu, odrana je uz podrku Gradskog poglavarstva grada
Zagreba, Javne ustanove Kinoteka BiH, Grada Sarajeva i Veleposlanstva BiH u Zagrebu. Ideja o manifestaciji Dani bosanskohercegovakog filma u Zagrebu potekla je 2008. godine unutar programskih aktivnosti Vijea bonjake nacionalne manjine Grada Zagreba. Prigodno se odrava na Dan dravnosti BiH, s namjerom da se
filmsku umjetnost i kulturu Bosne i Hercegovine predstavi graanima Zagreba. Odlian prijem kod publike i filmskih djelatnika uinio
je manifestaciju tradicionalnom i prepoznatljivom u kulturnim dogaanjima grada Zagreba.
Na otvorenju estodnevne manifestacije, 25.11.2012. na Dan
dravnosti BiH, u kinu Europa nije bilo slobodnog mjesta, to je
jedan od dokaza da su Dani bh-filma u Zagrebu postali reprezentativna i publici privlana priredba. Na ulazu u kino-dvoranu posjetitelje su doekali lanovi BKUD Sevdah iz Zagreba odjeveni u narodne nonje. Ovogodinje Dane bosanskohercegovakog filma
otvorila je Azra Kalajdisalihovi, veleposlanica BiH u Zagrebu. Prisutnima su se obratili i Kemal Bukvi, predsjednik Vijea bonjake
nacionalne manjine Grada Zagreba, te Davor Bernardi, predsjednik Gradske skuptine. Na sveanom otvorenju prikazana je audicija Audicija Stanka Crnobrnje (1984.), snimka kultne predstave
Akademije scenskih umjetnosti u Sarajevu.
Meu 11 filmova ovogodinjih Dana bh-filma, u izboru ele Hadiselimovia, bio je i nagraivani film redateljice Aide Begi Djeca
(2011.), koji govori o bratu i sestri ratnoj siroadi, o budunosti mladih u svijetu koji je za njih ve izgraen i u kojem oni moraju pronai
nain da ive. Film je dobitnik Specijalnog priznanja irija 65. Filmskog festivala u Canesu, Srca Sarajeva za najbolju glumicu, Nagrada
CINEUROPA i tri nagrade Pesaro film festivala. S laganijim temama
bavili su se Pismo glava Bahrudina Bate engia (1983.), film iz suvremenog ivota urbane sredine, koji kroz niz kominih i dramatinih
situacija daje vjernu sliku Sarajeva iz predolimpijskog perioda, te
32. Decembar Sae Hajdukovia (2009.), sastavljen od tri nelinearno ispriane prie o razliitim muko-enskim parovima koje se prepliu u banjalukoj novogodinjoj noi. Njihova sudbina je takva da
za njih Nova godina jednostavno ne postoji.
U sreditu filma Sevdah za Karima Jasmina Durakovia
(2010.) propali je student filozofije u poslijeratnom Sarajevu. Sevdah za Karima premijerno je otvorio takmiarski program 16. Sarajevo Film Festivala, a na Meunarodnom filmskom festivalu u
Maarskoj dobio je nagradu European Culture Capitol Award 2010.
Radnja Karaule Rajka Grlia (2006.) smjetena je u malenoj karauli na jugoslavensko-albanskoj granici, u proljee 1987. godine.
Govorei o ne tako davnoj prolosti bez nostalgije i mrnje, Karaula je komedija o ljudima koji se nalaze na korak od tragedije.
Zagrebaka publika je mogla pogledati i dva starija filma s tematikom iz Drugog svjetskog rata, s nizom neponovljivih ratnih
scena: Partizanska eskadrila Hajrudina Krvavca (1979.) s Velimirom Batom ivojinoviem i Ljubiom Samardiem u glavnim ulogama, te Sutjeska Stipe Delia (1973.), u kojem glumi i slavni

16

ameriki glumac Richard Burton. Posebna zanimljivost projekcija je

bila to je publika imala ekskluzivnu priliku da po prvi puta pogleda
remasterirane partizanske klasike, s obnovljenom slikom i tonom.
Prikazana su i dva novija dokumentarna filma: Jedan dan na
Drini Ines Tanovi (2010.) i Film mobitelom Nedada Begovia
(2011.). Prvi film govori o potrazi za nestalim osobama, tonije prati priu iz kolovoza 2010. godine kada su za vrijeme popravljanja
turbina u hidroelektrani Bajina Bata, u mulju umjetnog jezera Peruac, pronaeni ostaci oko 250 nepotpunih kostura. Film mobitelom donosi emotivnu obiteljsku priu u potpunosti snimljenu
mobitelom. Cjelogodinje snimanje svih telefonskih razgovora rezultiralo je duhovitim i emotivnim filmom u kojemu je mobitel samo sredstvo kroz koje postupno otkrivamo autorove odnose s
"onima s druge strane linije". Na Sarajevo Film Festivalu 2011. godine Film mobitelom je osvojio nagradu Srce Sarajeva za najbolji
dokumentarac.
Zavrne veeri prikazan je najnoviji kratkometrani igrani film
Prtljag oskarovca Danisa Tanovia (2010.), poslijeratna pria o
mladiu koji se vraa iz inozemstva kako bi se pobrinuo za posmrtne ostatke svojih roditelja. Tanovia nam otkriva priu o ljudima,
prijateljima i neprijateljima, priu o ratu, smrti i oaju, o povjerenju
i nadi u bolju budunost. Osim filma, posjetitelji su uivali i u koncertu sarajevske glazbene grupe Divanhana, koja izvodi tradicionalnu glazbu u novim aranmanima koji su nastali kao rezultat fuzije jazz, pop i klasine glazbe 20. stoljea. Divanhanu su osnovali studenti Muzike Akademije u Sarajevu s namjerom njegovanja i
prezentiranja urbane tradicionalne glazbe Bosne i Hercegovine,
kao i tradicionalne glazbe zemalja Balkana, s posebnim akcentom
na sevdalinku.
Danima bosanskohercegovakog filma 2012. prisustvovalo je
rekordnih 3.500 gledatelja. Ulaz na sve projekcije bio je besplatan.
Pored navedenih programa mogli su pogledati izlobu Plakati bosanskohercegovakih filmova, koja prikazuje bogatstvo likovne,
odnosno grafike umjetnosti u BiH koja se razvijala istovremeno s
kinematografijom. U organizacijskom smislu 5. Dani bosanskohercegovakog filma u Zagrebu predstavljaju znaajan kvalitativan
iskorak. Ako ste propustili ovogodinje, sljedei vam moraju biti
prioritet. q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ

SLIKAR U AROBNOM SVIJETU RIJEI: PERFORMANS MURISA ORBIA U SISKU

Vratite mi moju Bosnu!

U Narodnoj knjinici i itaonici Vlado Gotovac u Sisku, odjel
Caprag Sredinjoj knjinici Bonjaka u RH, 28. studenog 2012.
sveano je otvorena izloba samostalnog umjetnika Murisa orbia i predstavljena njegova prva knjiga kratkih pria pod nazivom
Lom due. Priredbu su zajedniki organizirali Upravni odjel za
drutvene djelatnosti Grada Sisak, na elu sa sisakim dogradonaelnikom prof. Aganom Veliem (SDAH), i Narodna knjinica i itaonica u sisakom naselju Caprag.
Muris orbi (Banja Luka, 1950.) je ivio i radio u rodnom gradu
do ratne deportacije na otok Hvar 17. oujka 1993., a zatim prelazi
u Rijeku. Do sada je imao 53 samostalne i 250 grupne izlobe, te
bio uesnik u radu velikog broja likovnih kolonija u zemlji i inozemstvu. Dobitnik je vie nagrada i priznanja: 1981. (Republika BiH),
1984. i 1985. (na nivou bive Jugoslavije), te 1994. Internacionalna
nagrada za slikarstvo Selley (Maarska). Slike mu se nalaze u mnogim galerijama i privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.
Izloba fotografija zamiljena je kao svojevrsni performans, a sastoji se od niza razliitih autoportreta koji proivljavaju svaku od njegovih pria isprianih u knjizi. Umjesto kataloga kao vodi kroz izlobu
posluile su orbieve potresne prie iz Loma due vezane uz rat u
Bosni i Hercegovini. Muris orbi je otvorio svoju slomljenu duu kroz
28 kratkih pria, dvije recenzije i rjenika pojmova. Slikar pie svoju
nikada prekinutu vezu s Bosnom i ratnim krvoproliem. Svaku od pria
ilustrira autoportretima gdje facijalnim ekspresijama doarava bol,
patnju i emer njegove Bosne, kao to sam esto istie. Kroz jedinstvenu video-projekciju na zidu on pokazuje osjeaje srama, a s Bosnom u egzilu daje poruku da se nikada ne zaboravi. Staza neumornih cipela, koje koraaju kroz vrata Dehennema/Pakla, poruka su za
one koji zaboravljaju da je nekada negdje postojala Bosna koje kao
neko vie nema. Projekcija je protkana melodijom nedoreenih nota
iz koje vrite aveti nevinih dua i koji govore da na tim mjestima u Bosni sve plae i zrak i voda i tlo. Iz orbievih rijei uhvaenih na fotografiji osjea se bol, gorina, emer i jad nikada izreene Bosne.
Muris orbi daje jasnu poruku da se nikada nikome vie ne ponovi i ne zaboravi Bosna. On poziva na osvjeenje uma, tijela, duha,
na povratak izgubljenih sjeanja u kojima ne treba ivjeti, ali s kojima
treba mrijeti. ulnost urote jezivog zla potamnila mu je duhovnu
pastoralu. Po obzorju iznevjerene Srebrenice raalo se crno jutro. Po
trnju prosut vrisak ene i jauk djeteta zatalasalo je kozmike daljine.
Zloduh Dunava zatrovao je Drinu Poremeenog uma psi rata
ognjem i maem su nemilosrdno sijali smrt gdje god se ezan uo. Na
Stvoritelja su bez straha udarili. Vapaj nemonih nitko nije htio uti
Iluzija svete osvete nebeskog naroda prikrivena stoljetnom mrnjom
u paklu okoena, tamnu stranu poganih jo je vie zacrnila. Vratite
mi moju Bosnu!, vapi Muris u svojim zapisima. orbi kroz knjigu
oplakuje bol pokradene batinei mezare, razastire duu na papiru,
ekajui pravi trenutak da se vrati u grad svoje snene mladosti.
Sisaku publiku kroz performans su vodile Vildana Semi Isakovi i Alisa Gorada, koje su proitale dvije recenzije (Ivice Tomia i
Jadrana Zlokara) i est dirljivih pria iz knjige Lom due, te dijelove teksta iz Preporodovog Journala br. 128 (veljaa 2011.) u kojem su utisci s njegove izloba u Rijeci. Svojim nadahnutim i usklaenim nastupom voditeljice su izmamile suze u oima posjetitelja,
oslobodile emocije u ranjenim duama bonjakim/bosanskim.

STUDENI 2012.

Vildana Semi Isakovi, Muris orbi i Alisa Gorada

Kada se Murisu orbiu, slikaru iz inat arije, boja na kistu
na trenutak stvrdnula od emera ubijenih muza, on je okrenuo kist,
naotrio ga i umoio u tintu. I eto ti pjesnika. I eto nam pejzaa
due, iscrtanih crnom tintom latinicom na bijelom papiru, a opet
punih boja u bezbroj nijansi, istie Ivica Tomi, recenzent knjige, i
nastavlja: U svojim lirskim zapisima kao da nam autor poruuje
kako dvije Bosne imadu, jedna njegova i jedna njihova. Njegova je
Bosna rumena od zore i blagih buenja poslije spokojna sna, a njihova crvena od krvi. U Murisovoj Bosni u proljee cvjetaju mirisne
majske rue, a u njihovoj Bosni i rue su krvavile pod gusjenicama
tenkova. Prognani pjesnici i slikari ponijeli su svoju Bosnu sa sobom, u sebi. Ona je sada tu na Kvarneru, ogleda se u plavetnilu
kvarnerskog mora i plavog neba primorskoga. A kada ejtan konano odnese te bezbone kabadahije i zatre im sjeme zlotvorsko, vratiti e se slikari i pjesnici. Pjesnik e se vratiti u svoju Bosnu dobrih
Bonjaka kada njihova izgori u paklenskom ognju mrnje, kada iz
pepela izniknu bijeli ljiljani na grobovima nevinih, a crvene rue na
humkama junaka. Slikar koji ispie ovakve stranice, natopljene ljepotom i emerom poetike, zasluuje biti u drutvu odabranih pjesnika. Dobrodoao, slikaru, u arobni svijet rijei!
Na knjigu Lom due osvrnuo se i dr. sc. Jadran Zalokar: Aveti tamnolikih vremena izbrisati moe samo sunana staza ivota s
kojom se zapoinje i svaki novi pjev due u ovom ili onom knjievnom obliku. Dua kazuje, um koncipira pitanja/odgovore, a srce
vodi labirintou ivotnih plamova i lomova. Koliko se vie razotkriva, literarizira, toliko je monija. Nastaje pjesma, pria, roman
ali u biti ono nedefinirljivo. Nema nieg uzvienijeg i svetijeg u
ljudskom svijetu od istinite ljudske prie. U krhotinama sjeanja
Murisa orbia ivot nakon postupnog Plaa prelazi u Pjev, damari/komari postaju slabiji, blijede u poju novih staza ivota. On kroei stazom svjetla priu svoje due daruje sebi bliskima. Patnja
due jo je tu, jo ima sumnje i nekog samooptuivanja boravei u
Rijeci i na Hvaru. Krhotine su tu, ali samo kao tragovi prolosti, sjene na zalasku. U sunanom ozraju Mediterana zahvalan sam da
svjedoim ovom zabiljeenom sjeanju Murisove due. q
Ismet ISAKOVI

17

BONJACI U HRVATSKOJ

OBILJEAVANJE DANA DRAVNOSTI BiH U RIJECI

Konclogori preuena istina

U organizaciji Vijea bonjake nacionalne manjine za Grad Rijeku, Vijea bonjake nacionalne manjine za Primorsko-goransku upaniju i Udruge mladih Bonjaka i njihovih prijatelja grada Rijeke i
Primorsko-goranske upanije, obiljeavanje Dana dravnosti Bosne i
Hercegovine bilo je u znaku iznoenja injenica o zloinima poinjenim na prostoru Opine Prijedor. U etvrtak, 29. studenog 2012. u
Kongresnoj dvorani koncerna Agram odrana je tribina pod nazivom Preuena istina na kojoj su o zloinima, a osobito koncentracijskim logorima Trnopolje, Kereterm, Omarska i Manjaa, govorili
Nerma Jelai, glasnogovornica Hakog suda, Ed Vulliamy, novinar
Observera i Guardiana, koji je u kolovozu 1992. godine otkrio
logore, Satko Mujagi, preivjeli logora Omarske i Manjae, i Murat
Tahirovi, bivi dugogodinji predsjednik Saveza logoraa BiH.

Situacija u Prijedoru gora nego 2007. godine

Prije tono 20 godina Prijedor i sadanji prostor Republike Srpske bila je okolina iz koje se moralo bjeati, u kojoj su se dogodili
neki od najstranijih zloina, meu njima i strahote u logorima
Omarska, Kereterm, Trnopolje i Manjaa u koje su zatvarani, zlostavljani i mueni svi oni koji nisu pripadali srpskoj populaciji. U
samo nekoliko mjeseci 1992. godine etniki je oiena Opina Prijedor, odnosno, prema podacima Ujedinjenih naroda iz lipnja
1994., protjerano je 52.811 Bonjaka i Hrvata. Povjerenstvo je izraunalo da se izmeu 1991. i 1993. broj Srba u prijedorskoj opini
poveao sa 47.745 na 53.637, dok se broj Bonjaka smanjio sa
43.300 na 6.124. Broj Hrvata se smanjio za preko 3.000, dok se broj
ostalih narodnosti smanjio za 4.000. Taj in je okarakteriziran kao
zloin protiv ovjenosti.
Najsvirepiji oblici tih zloina prolazili su logorai i logoraice Kereterma, Trnopolja, Manjae i najokrutnijeg logora Omarske, a o
njihovim stradanjima vano je govoriti i izvan granica Bosne i Hercegovine, o emu svjedoi glasnogovornica Hakog suda, Nerma
Jelai. Moje osobno miljenje je da smo mi svi, prije nego se
identificiramo po vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, ljudska bia i trebalo bi nam svima biti u interesu da se upoznamo sa zloinima i
patnjama ljudi. Tim vie to su to stradanja na mjestima iz kojih je
izbjegao veliki broj nesrpskog stanovnitva. To su nai korijeni,
istie glasnogovornica Hakog tribunala koja je morala izbjei iz Viegrada, dodajui kako ta tema mora zanimati i lokalno stanovnitvo. Tako isto bi se Bonjaci trebali zanimati za zloine poinjene
nad Hrvatima ili Srbima tijekom posljednjeg rata. Tek kad spoznamo da su bol i patnja s kojima se suoavamo, osjeaj nepravde,
frustracije oko borbe za svoja prava, isti kod svih ljudi, tek onda
emo moi jedni druge gledati kroz prizmu ljudskosti, a ne kroz
prizmu etnike pripadnosti. Otkrie logora Trnopolje i Omarska
utjecalo je na osnivanje Hakog tribunala na kojemu se procesuiraju odgovorni za zloine s tog podruja. Meunarodna zajednica
dopustila je zloine, ali ono to je upozoravajue je injenica da je
situacija u Opini Prijedor danas gora nego 2007. godine kada se o
ovoj temi govorilo u Prijedoru. Danas se injenice o logorima i stradanju civila stavljaju pod tepih, upozorava Nerma Jelai, dodajui kako nije prestala obilaziti sve prostore bive Jugoslavije. Kritiki

18

Ed Vulliamy, Nerma Jelai, Satko Mujagi i Murat Tahirovi

primjeuje da prostora za bolji odnos prema povijesnim injenicama jo uvijek ima.
Svoje potresno svjedoanstvo zatoenitva i logorima Omarska i
Manjaa podijelio je preivjeli logora Satko Mujagi. Istiui kako je
mnogo toga danas postalo zabranjena tema razgovora dodaje da su
ovakve tribine nune su za otvoreni razgovor o povijesnim injenicama. Potrebno je pisati knjige i obiljeiti mjesta stradanja, istie
Mujagi, koji je odrastao u Kozarcu, mjestu nadomak Prijedora i kojega su nakon napada srpske vojske, 30. svibnja 1992. odveli s ocem
u Omarsku, a kasnije i na Manjau, gdje je bio zatoen do 16. prosinca 1992. godine. Mjesto stradanja njega i tisua drugih civila niim
danas ne daje dojam da su tamo ubijani i mueni ljudi. Vlasti i stanovnici Opine Prijedor ravnoduni su prema prolosti i zbog toga je
bitno tribine odravati gdje je to mogue. Bitno je da se o povijesnim
injenicama otvoreno govori, da se ne ponovi ono to se dogodilo
nakon Drugog svjetskog rata kada su mnoge teme stavljene pod tepih. rtvama i preivjelima vano je da se mjesta stradanja obiljee
to je za sada nemogue u Opini Prijedor. I Bonjacima, preivjelim
logoraima u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta poruuje da se vraaju u
svoja mjesta i obnavljaju kontakte sa svojim prijateljima i bivim logoraima, a na raspolaganju im je i Facebook grupa uvari Omarske
Guardians of Omarska, poruio je Mujagi, koji je inicijator izgradnje Memorijalnog centra u Omarskoj.

Stravina ubojstva i seksualna zlostavljanja

Saznanja do kojih smo doli kroz naa istraivanja od 1996.
godine kada je osnovan Savez logoraa BiH, govore da su navedeni
logori bili meu nadrastinijim po broju logoraa i torturama. Ali i
po ubojstvima, ne samo u logorima, nego i tijekom dovoenja, kao
i tijekom odvoenja u takozvane razmjene, istie Murat Tahirovi,
bivi dugogodinji predsjednik Saveza logoraa BiH. Naglasio je kako je veliki broj Hrvata iz Manjae svoju kalvariju nastavio u logorima Batkovii kod Bijeljine i Kamenica kod Drvara. Broj logoraa
koji je proao kroz navedene logore kree se od 40.000 do 70.000.
Razlozi ovakvih odstupanja odnose se na injenicu da je veina logoraa deportirana iz logora u logor kako bi se prikrio toan broj,
ali i kako bi se sakrio broj logoraa od inozemnih medija i organizacija To znai da potpuni podaci, naalost, ne postoje. Govorei o

PREPORODOV JOURNAL 145

BONJACI U HRVATSKOJ
podacima, s kojima raspolae u evidenciji Saveza, otkriva kako je
Manjau preivjelo 4.300 logoraa, Omarsku 3.000, Batkovie
7.000, Trnopolje 10.000 i Kamenicu 300 osoba. Upozorava kako
podaci nisu konani jer je Savez logoraa nevladina organizacija i
zasniva se na dobroj volji pojedinaca, dok je, s druge strane, oteavajua okolnost u prikupljanju podataka injenica kako je veliki
broj preivjelih logoraa deportiran u tree zemlje i ne ive na prostoru BiH. Osim toga, broj ubijenih u logorima je vrlo teko utvrditi jer se podaci prikrivaju, posmrtni ostaci prekopavaju i premjetaju iz grobnice u grobnice. U nekoliko grobnica znaju se pronai
skeleti jednog tijela to govori o okrutnosti srpske strane i njihovih
zloina nad civilima tijekom rata u BiH, istie Tahirovi.
Govorei o dosadanjim otkriima naglaava kako je u logorima,
tijekom dovoenja ili deportiranja iz istih ubijeno 700 osoba koje su
bile u transportu za Omarsku, te 1.000 koje su bile predviene za Manjau. Na samoj Manjai, u logoru ubijen je 101 logoraa. Meutim,
u blizini logora pronaena je masovna grobnica s oko 540 tijela, pa se
pretpostavlja da su ubijeni prilikom dovoenja u logor. Takoer, poznato je da su i druge grupe logoraa iz okolnih mjesta ubijane prilikom
transporta za Manjau, upozorava Tahirovi, iznosei podatke vezane uz logor Batkovii koji se kree oko brojke 300, a koja takoer nije
konana, te logora Kamenice gdje je ubijeno 100 osoba. Logor Kamenica nije imao veliki broj logoraa iz razloga to se radi o etverogodinjoj Osnovnoj koli kod Drvara, ali je poznat po uasnoj okrutnosti i
velikom postotku ubojstava od strane straara i komandira. to se
tie logora Trnopolje, Tahirovi istie kako nema podataka o ubojstvima u ovom logoru i da se veina logoraa zadravala krae vrijeme,
odnosno iz Trnopolja bi bili transportirani u druge logore. Jedan od
najteih oblika zloina poinjenih u logoru je svakako seksualno zlostavljanje o kojemu se jako malo govori u javnosti, a ije rtve su i ene
i mukarci. Kroz nae aktivnosti doli smo do saznanja da se u nekim
logorima dogaalo i seksualno zlostavljanje mukaraca, npr. u Prijedoru, Zvorniku. Pokuali smo doi do osoba koje su zlostavljane i bilo je
zaista izuzetno teko, nitko od rtava zlostavljanja nije htio govoriti.
Negdje krajem 2007. i poetkom 2008. godine grupa logoraa, njih 72
iz Zvornika, na elu sa predsjednikom udruenja u Zvorniku, gospodinom S. P., odluilo je progovoriti i dati izjave o nasilju koje su preivjeli. Njihove se izjave nalaze u Savezu logoraa BiH, a proslijeene su i
nadlenim tuilatvima BiH i Srbije. Na osnovu tih izjava pokrenut je
postupak istrage u Srbiji, a kasnije i kazneni postupak i presuda, istaknuo je Tahirovi. Podsjetio je i na veliki broj ena koje su preivjele
natei oblik ratnog zloina, seksualno zlostavljanje i silovanje, a koje
danas ive na prostoru Federacije BiH. One su ostvarile svoja pravo i
imaju status posebne kategorije. O tonim brojkama se ne moe govoriti jer je u Savezu evidentirano 250 takvih osoba, dok je kod Udruenja ene rtve rata evidentirano oko 3.000.
Veliki problem s kojim se preivjeli logorai susreu je ostvarivanje svojih zakonskih prava. Tek 10% preivjelih uspjelo je ostvariti odreena prava kroz entitetske zakone o pravima civilnih rtava rata. Moram istaknuti da je Bosna i Hercegovina zemlja apsurda, jer imamo preko 2.000 godina izreenih zatvora za poinjene
ratne zloine, od kojih se veine odnosi na nezakonito postupanje
u logorima, ali nemamo niti jedan zakon koji bi omoguio ostvarivanje odreenih prava osobama koje su preivjele torturu. Tako
imamo odgovorne za poinjeni zloin, koji po zakonima u BiH nije
ostavio nikakve posljedice na one nad kojima je poinjen taj zloin, upozorava Tahirovi. Iz tih razloga u Savezu logoraa BiH je
pokrenut projekt pod nazivom Podnoenje pojedinanih tubi za
naknadu nematerijalne tete po presudi Meunarodnog suda
pravde u Den Haagu. Osnova je pronaena u presudi prema kojoj

STUDENI 2012.

Tribina je odrana u Kongresnoj dvorani koncerna Agram

su za poinjene ratne zloine odgovorni Vojska i policija Republike
Srpske, odnosno Republika Srpska, te pojedinci kao to su Biljna
Plavi, Momilo Krajinik i drugi u vremenu od 2007. godine. Kada smo krenuli s tubama, do poetka ove godine podneseno je
oko 17.000 tubi na kojima se nalazi od jedne do 10 osoba. Do sada
imamo oko 3.000 prvostepenih presuda, oko 300 pravosnanih i
dvije naplaene presude. Tahirovi istie kako se tube pokreu
na lokalnim sudovima u BiH i ono to je bitno naglasiti tube se
ne naplauju, ali je nuno doi na roite i svjedoiti u korist svoje
tube. Takoer, tubu moe podnijeti i obitelj ubijenog logoraa.
Za pokretanje postupka potrebno je osigurati neki od dokaza o
ubojstvu bilo da je rije o ekshumiranoj osobi ili potvrdi da se
vodi kao nestala. Potvrdu izdaje Institut za traenje nastalih BiH.
Tahirovi je ovim putem uputio poruku svim preivjelim logoraima, bez obzira u kojem logoru su bili kao i gdje sada ive: Vae
patnje se ne mogu niim izmjeriti, niti postoji odgovarajua kazna
za zloince, meutim dio zadovoljtine je u kanjavanju organizatora i poinioca zloina. Zato, ako imate nekih dokaza, dostavite
nadlenim, traite da svjedoite i naravno podnesite tubu za naknadu tete jer na to imate pravo! Kanjavanje zloina i naknada
tete je i Vaa obaveza prema buduim generacijama, a sve sa ciljem da se ne zaboravi da se ne ponovi!

Predsjednik Ivo Josipovi podrao tribinu

Otkrie logora 5. kolovoza 1992. od strane britanskih novinara
Penny Marshall i Ed Vulliamija spasilo je ivote mnogima. Gost rijeke tribine, Ed Vulliamy, nedavno je svjedoio na Hakom sudu
na kojemu je istaknuo da ne eli biti neutralan izmeu uvara logora i zatoenika, izmeu zatoene ene silovane sedam puta tijekom
noi i zvijeri koja ju je silovala. Svake godine vraa se u Opinu Prijedor gdje je meu bivim logoraima i njihovim obiteljima stekao
iskrene prijatelje. Sve to pretoio je u knjigu The War is Over, Long
Live the War, koju je predstavio u petak, 30. svibnja 2012., u rijekoj Gradskoj vijenici. Simbolian naziv nametnuo se sam od sebe
rat je mrtav, dugo nam ivio rat. To je pria koja poinje kad je
rat zavrio, kada je Ed otkrio logore. Pria je o povijesti koja je u
nekim dijelovima, konkretno Opini Prijedor, zaboravljena i donosi
ispovijesti o ljudima koje je kao ratni reporter pronaao u kolovozu
1992. u logorima Omarska, Trnopolje i Keraterm u Opini Prijedor,
ali i njihovim ivotima 20 godina poslije.
Vanost teme prepoznao je i predsjednik RH Ivo Josipovi, koji
zbog ranije preuzetih obaveza nije mogao osobno doi, no zato je
poslao pismo podrke. U njemu, izmeu ostaloga, stoji kako e tribina Preuena istina pridonijeti upoznavanju ire javnosti o nevinim rtvama rata u Bosni i Hercegovini, posebice logoraa u
Omarskoj kojih se s potovanjem sjeamo. q
Helena ANUI

19

hrvatska

GENERALI GOTOVINA I MARKA SLOBODNI, POLITIARI SANADER I AI U ZATVOR

Mjesec spektakularnih presuda

U samo est dana studenog 2012. maarski Vrhovni sud ponitio je nepravomonu presudu prvom potpredsjedniku Vlade i ministru gospodarstva Radimiru aiu i osudio ga na 22 mjeseca zatvora, Haki je sud oslobodio hrvatske generale Antu Gotovinu i
Mladena Markaa, a upanijski sud u Zagrebu osudio je na 10 godina zatvora biveg premijera i predsjednika HDZ-a Ivu Sanadera.

Zakonom obavezna ostavka

ai, moemo tako rei, ba nije imao sree jer je po povratku
s (kau) uspjenog putovanja u Katar brojne hrvatske delegacije 14.
studenog jo u avionu obavijeten da ga je Prizivni sud u Kaposvaru
osudio na 22 mjeseca zatvora, od ega e 11 morati odsluiti, a
ostalih 11 moe dobiti uvjetno. ai je osuen zbog izazivanje
prometne nesree u Maarskoj u sijenju 2010. u kojoj je poginulo
dvoje ljudi. U obrazloenju je sutkinja korigirala prvostupanjsku
presudu u vie toaka. Rekla je da je kobnog dana vidljivost bila
dobra, iako je ai tvrdio da je bila magla. Osvrnula se i na dvojbu
je su li na kodi stradalih Maara bila upaljena svjetla ili ne. Zakljuila je da su bila. to se tie brzine, sutkinja je ustvrdila da nije
prekoraena ni relativna ni apsolutna brzinu, ali se ai ipak sudario jer brzinu nije prilagodio okolnostima na cesti. Kao olakotnu okolnost sud je prihvatio pozitivan odnos optuenog prema
postupku. ai ima dva mjeseca da se javi na odsluenje zatvorske
kazne. Ima pravo traiti da kaznu odslui u Hrvatskoj i to u zatvoru
otvorenog tipa, to su mu i ponudili na maarskom sudu.
Radimir ai je za presudu saznao neposredno prije slijetanja od
predsjednika Ive Josipovia koji je pak to saznao od pilota. U jednom
trenutku, kada je avion bio negdje iznad BiH, Josipovi je pozvao aia na stranu te su neto aputali i otili prema pilotskoj kabini. Na pisti
su ga doekala tri slubena vozila, a dok je silazio iz aviona priao je na
mobitel. Uao je u vozilo i otiao iz zrane luke. Nije izgledao nimalo
uzrujano. Novinari su pokuavali doi do njega za komentar, ali ai
je odbio razgovarati. Jutarnji list je napisao da je ai tijekom leta
bio jako dobro raspoloen: slavio je dobar posao u Dohi, a nakon to
je uo za presudu u Maarskoj sruio mu se cijeli svijet.
Nije bilo druge nego da ai podnese ostavku na sve Vladine
funkcije prema Zakonu o dravnim slubenicima, koji kae da slu-

Radimir ai

20

beniku prestaje dravna sluba po sili zakona, dakle automatizmom, kad je osuen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duem
od est mjeseci, danom saznanja za pravomonost presude. aiev odvjetnik edo Prodanovi rekao je da je presuda bila potpuno
neoekivana te su bili jako iznenaeni. Postoji mogunost da nakon odsluenih 11 mjeseci ode na uvjetnu kaznu, no po onome to
je javio maarski odvjetnik trenutno nema izvanrednog lijeka koji
bi odgodio odsluenje kazne. Kada smo se raspitivali o kaznenoj
praksi u Maarskoj, uvjeravali su nas da e presuda ostati ista. Potezi su nam sada dosta ogranieni, kazao je Prodanovi.
Katalin Liptak, iji su mu i majka poginuli u nesrei, rekla je da
nije sretna, ali da je pravda konano pobijedila,a njezin je odvjetnik
rekao kako su zadovoljni presudom jer je drugostupanjska odluka
uzela u obzir da su svjetla na kodi bila upaljena, zatim da nije
bilo magle, da je ai vozio 130 km/h, ali nije mogao utvrditi sa
sigurnou jesu li rtve bile vezane pojasom.
Premijer Zoran Milanovi je rekao da e mu nedostajati jedan od
najznaajnijih lanova Vlade koji je bio motor velikog broja aktivnosti. Kolege u Vladi takoer su izrazili aljenje zbog naprasnog odlaska
aia, dok je opozicija na paljiv nain, kako ne bi povrijedila aia
zbog nesumnjive osobne tragedije, komentirala da mu ni u zakonskom ni u moralnom smislu nita nije ni preostalo osim ostavke.
ai e u zatvor najkasnije do sredine sijenja, najvjerojatnije
u Hrvatskoj, a dva su mogua zatvora: Valtura ili Lipovica-Popovaa. U Valturi kraj Pule je svojedobno kaznu izdravao i Neven Jurica, osuen za troenje dravnog novca u privatne svrhe. Specijaliziran je za proizvodnju mlijeka, a zatvorenici mogu raditi na farmi.
U Popovau uglavnom idu prometni prekritelji koji tijekom izdravanja kazne mogu nauiti vie o prometnim propisima. U obje kaznionice zatvorenici mogu slobodno etati kompleksom, a u elije
odlaze tek naveer.
Bio je najnepopularniji lan Vlade, vrlo esto bahat pred novinarima te s njim u sukobu, no ni mediji ga tih dana nisu razapinjali.
Inae, njegova osuda izazvala je zanimanje i van granica Hrvatske,
pa je vijest o presudi prenijela veina svjetskih medija. Usprkos
svemu navedenom, Radimir ai je ostao na elu HNS-a.

Generali Gotovina i Marka osloboeni

Dva dana kasnije, 16. studenog albeno vijee Hakog suda
oslobodilo je generale Antu Gotovinu i Mladena Markaa po svim
tokama optunice. Njih je prvostupanjsko Raspravno vijee osudilo na 24 (Gotovina) i 18 godina (Marka) zatvora za zloine poinjene tijekom i nakon Oluje. Predsjedavajui Vijea sudac Merron
Theodor u obrazloenju presude rekao je da albeno vijee pobija
tvrdnje Raspravnog vijea da su topniki napadi na etiri grada bili
protuzakoniti. Djelomino su u tom dijelu prihvaene albe generala Ante Gotovine i Mladena Markaa i ponitava se navod da su
napadi na etiri grada bili protupravni. albeno vijee smatra da je
Raspravno vijee pogrijeilo u iznoenju granice od 200 metara.
Sudac smatra da to vijee nema nikakav dokaz o tome.
albeno vijee podsjea da je Raspravno vijee utvrdilo: Gotovina je znao za kaznena djela koja su poinjena u etiri grada. Upravo je ta kaznena djela trebao sprijeiti. Gotovina je propustio podu-

PREPORODOV JOURNAL 145

hrvatska
teritorija nije bio zloinaki pothvat. Dobili smo i sudsku presudu da je
pravo pobijedilo, da je pravda pobijedila i da nai generali nisu krivi za
zloine koji su im se stavljali na teret, rekao je Josipovi.
Svjetski su mediji i ovaj pravosudni sluaj pomno popratili, a u
Srbiji je oslobaajua presuda izazvala demonstracije ekstremnih
grupa koje su zakljuile da je ona dokaz zavjere protiv srpskog naroda. Valja rei da je razumniji dio hrvatske javnosti, na elu s predsjednikom i premijerom, upozorio da je zloina u Oluji ipak bilo i
da ih treba procesuirati.

teta ugledu Hrvatske

Doek generala: Ante Gotovina i Mladen Marka
zeti napore kako bi se sprijeila ta kaznena djela i sprijeiti budua.
No, albeno vijee smatra da su te mjere bile nedovoljno razraene da bi sprijeio i minimalizirao poinjenje kaznenih djela pod njegovom kontrolom. Gotovina je poduzeo sve nune mjere kako bi
odrao red meu svojim podinjenima, to znai da ga se ne moe
osuditi na temeljnih alternativnih vidova odgovornosti.
albeno vijee izreklo je i za Markaa da nije utvreno da je
propustio naloiti istrage, za to ga se tereti. albeno vijee smatra
da raspravno vijee nije donijelo dovoljno dokaza o propustima
kao odgovornoj osobi. Civilne odlaske iz etiriju grada ne moe se
ocijeniti kao deportacija. Oni koju su protupravno napali nisu imali
namjeru razmjestiti civile. Topniki napadi bili su zakoniti. Ne moe
se izvan svake sumnje dokazati njihova krivnja za deportaciju. albeno vijee ponovilo je da nee ni Gotovinu ni Markaa osuditi na
temelju alternativnih vidova odgovornosti.
Sudac kae da albeno vijee nije pogrijeilo u tome to je zakljuilo da nije postojao udrueni zloinaki pothvat, odnosno da
se Srbe nije htjelo potjerati silom. Nije postojao udrueni zloinaki
pothvat, ponovio je sudac, te je dodijelilo albu u prvoj i treoj toki Gotovini te za prvu i drugu toku Markaeve albe.
Istog su dana dvojica generala vladinim zrakoplovom sletjeli na
zagrebaki aerodrom Pleso. U zranoj luci doekali su ih predsjednik
Sabora Josip Leko i premijer Zoran Milanovi te vie stotina branitelja.
Osjeam se sjajno, rekao je general Gotovina po slijetanju na Pleso. Vie desetaka tisua graana oduevljeno su pljeskali generalima
na zagrebakom Trgu bana Jelaia. Sretni smo da smo s vama svi
zajedno, ovo je naa zajednika pobjeda. Ovo je toka na 'i', rat pripada povijesti, okrenimo se budunosti svi zajedno, pozvao je okupljene general Ante Gotovina te se zahvalio dravnim institucijama koje su
bile uz njih cijelo vrijeme. Zahvalio se predsjedniku drave, premijeru,
ministru obrane i ministru pravosua, te posebno hrvatskom veleposlanstvu u Haagu. Ove su rijei, u sveopem oduevljenju, popraene
zviducima. Istup Mladena Markaa bio je vidljivo emotivniji: U srcu
sam uvijek nosio domovinu, a domovina ste svi vi. Znao sam da nisam
sam i bilo mi je puno lake. Znao sam da nije bilo zloinakog poduhvata i da je Hrvatska vojska asno oslobodila svoju domovinu. Hrvatska
je slobodna i bez mrlje na povijesti. Stvorila je oruanu silu koja je pobijedila agresora i oslobodila domovinu. Sretan sam to emo u svijetu
s ponosom govoriti naa domovina Hrvatska. Neka u njoj ive svi
dobronamjerni ljudi i oni koji dou i koji ele ivjeti u njoj i koji ele
Hrvatskoj dobro, kazao je Marka.
Nakon susreta s graanima na Trgu bana Jelaia, generali su sa
svojom pratnjom krenuli u zagrebaku prvostolnicu gdje ih je doekao
kardinal Bozani, koji je predvodio misu zahvalnica za Domovinu. Potom je generale u rezidenciji na Pantovaku primio i predsjednik Ivo
Josipovi. Presuda je potvrdila da hrvatska obrana, oslobaanje naih

STUDENI 2012.

Dok je dobar dio Hrvatske slavio, bivi je premijer Sanader sa

zebnjom ekao presudu u sluaju
Hypo i INA-MOL 20. studenog. S
razlogom, jer nije imao priliku radovati se kao generali. Predsjednik Sudskog vijea upanijskog
suda u Zagrebu, Ivan Turudi,
osudio ga je na jedinstvenu kaznu
zatvora od 10 godina te je morao
u roku od 15 dana vratiti svu protupravno steenu imovinu.
Suenje je trajalo neto vie
od godinu dana. Tuiteljstvo je
tvrdilo da je Sanader ratni profiIvo Sanader
ter jer je 1994. primio proviziju
od austrijske Hypo banke te da je za 10 milijuna eura mita izdao
nacionalne interese predavi upravljaka prava u INA-i maarskom
MOL-u. U obrazloenju presude, izmeu ostalog, sudac Turudi je
rekao Sanaderu: Nanijeli ste tetu ugledu Hrvatske u svijetu. Ovakvim ponaanjem, bez ikakve potrebe da patetino moraliziram,
doista ste doprinijeli razoaranju ljudi u funkcioniranje sustava i
stvaranju ope apatije i atmosfere bezizlaznosti. Stvorili ste dojam,
posebno kod mladih ljudi, da ne treba raditi, ve se do ciljeva moe
doi do drugi nain, krenjem morala i zakonskih normi drutva.
Tamara Lapto, zamjenica ravnatelja USKOK-a, rekla je da e
tuiteljstvo nakon to proita pisano obrazloenje odluiti hoe li
se aliti na nepravomonu presudu, s obzirom na to da su oni traili 15 godina zatvora. No, rekla je da je zadovoljna presudom, dok se
za Sanaderovog odvjetnika edu Prodanovia to ne bi moglo rei:
Naa reakcija je da i dalje smatramo da postoje okolnosti koje naem klijentu idu u prilog, a o kojima u usmenom obrazloenju suca
Turudia gotovo nita nismo uli, na primjer, nain raspolaganja
novcem gospodina Jeia. Imamo osnove uloiti albu i imamo realne osnove da s njome i uspijemo.
I za ovo je suenje vladao veliki interes, a meu akreditiranima
bili su BBC, Reuters, France press, Associated Press, RTV Slovenije,
austrijska dravna televizija ORF i Westdeutsche Allgemeine Zeitung (WAZ), te kineska dravna novinska agencija Xinhua.
Ne zaboravimo, ima toga jo Sanaderu se sudi i zbog sluaja
Fimi medija. U njemu ga se s njegovom bivom strankom i jo nekoliko bivih HDZ-ovih dunosnika tereti za izvlaenje 70-ak milijuna
kuna iz dravnih institucija i tvrtki koje su navodno zavrile u stranakom crnom fondu i privatnim depovima. Isto ga tako oekuju i
suenja zbog pogodovanja HDZ-ovu zastupniku Stjepanu Fioliu prodajom zgrade u Planinskoj ulici Ministarstvu regionalnog razvoja, te
prodaje HEP-ove struje po povlatenoj cijeni Diokiju i TLM-u. q
Edis FELI

21

hrvatska

TRIBINA U KULTURNO-INFORMATIVNOM CENTRU U ZAGREBU

Blasfemija itana danas

U utorak, 6. studenog 2012., grupa znanstvenika kranske i
islamske provenijencije na tribini Kulturno-informativnog centra u
Zagrebu raspravljala je o sadraju grke rijei blasfemija (bogohuljenje), posebice u kontekstu bunta i nereda na poruke ekscesnog antiislamskog filma Nevinost muslimana. Sudionici tribine bili su dr. sc.
Nino Raspudi, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dr. sc. Zlatka Hasanbegovia, iz Instituta Ivo Pilar u Zagrebu i zagrebaki imam mr. sc.
Mirza Mei. Moderator je bio ugledni geopolitolog dr. sc. Jure Vuji.
Blasfemiju se razliito tretira u islamskim zemljama, u laikim
dravama i u zemljama, poput SAD, gdje je u potpunosti dekriminalizirana, kazao je u rekapitulaciji teme dr. Raspudi. U Engleskoj je
blasfemija ukinuta 2008. godine. Dotad je bila prekraj i u Austriji,
Danskoj, Finskoj, Nizozemskoj, Grkoj, Lihtensteinu, Italiji, San Marinu. Vijee Europe preporuilo je lanicama usvajanje zakona u korist
slobode izraavanja. Jo je Justinijan oko 500. godine govorio da bogohulnici zasluuju smrt. Vladar Filip II. ih je utapao s kamenom o
vratu, a u vrijeme Luja IX. kazna za blasfemiju bilo je probijanje jezika
uarenim eljezom. Od 1999. godine blasfemija je u preteito kranskoj Italiji sankcionirana kaznom od 51 do 309 eura. Za dr. Raspudia zanimljiva je interpretacija talijanskog filozofa Giannia Vattima o postmoderni da Krist utjelovljenjem ukida vezu izmeu nasilja
i svetog sniavanjem (kenozis, gr.) na razinu ovjeka. Kranstvo je,
tako pojmljeno, imuno na blasfemiju. Problem nastaje kada tolerantni kranin eli ugurati u svoju civilizaciju i duhovnost drugih. Otud
sekularista na Zapadu stavlja bradu, karikira i snima film o proroku
Muhammedu da bi, valjda, razdrmao neke strukture i sekularizirao
neto to ima drugaiji kontekst. Primjer tog sekularnog fundamentalizma su i lanice enske punk grupe Pussy Riot. One su upale na
crkveno bogosluenje, ukljuile elektrine gitare i svirale parodijsku
molitvu protiv predsjednika Vladimira Putina. A potom, kada su zatvorene i osuene, zahtijevale su oslobaanje.
Dr. Jure Vuji je konstatirao da sekularni fundamentalizam esto izaziva estoke reakcije u islamskom svijetu kada nuno senzibilizira zapadnu javnost i dokazuje kako su oni drugi divljaci
i nasilnici. Podsjetio je da Prvi ameriki amandman iz 1791. godine
titio slobodu izraavanja. Novim antiteroristikim zakonima blasfemija je ula u pravni sustav, pa postoji velika opresivna zona interpretacije. 20 godina unazad snimljeni su u svijetu vrlo blasfemini filmovi i protiv kranske vjere. To su Dan Braunov Da Vincijev kod, Deset zapovijedi, Kristovo iskuenje i Smutnja. Po
Vujiu, vrlo je tanka granica izmeu govora mrnje i blasfemije. A
govor mrnje jest sankcioniran i ukljuen u svim pravnim odnosima
zapadnih drava. Tko je instanca koja e odrediti da neto jest, neka rije, knjiga pod jurisdikcijom delikta govora mrnje i ex ekstenso, transponirano na blasfemiju, koja je instanca koja e rei da je
neto blasfematorsko?, upitao se Vuji i podsjetio na govorni delikt za vrijeme Jugoslavije i famozni l. 133 zbog kojeg se moglo
zavriti na Golom otoku.
Male su razlike izmeu kranskog i islamskog gledanja na
blasfemiju, sloio se imam Mei. Upitao se gdje je granica slobode izraavanja i slobode miljenja pojedinca, to je sloboda kada se
vrijeaju vrijednosti drugih? Rekao je da slobode miljenja i izraavanja u Saudijskoj Arabiji ili u Francuskoj nisu iste. Iz islamske vizu-

22

Mirza Mei, Zlatko Hasanbegovi, Jure Vuji i Dino Raspudi

re, blasfemija podrazumijeva psovanje ili opisivanje Boga na neislamski nain, u smislu podcjenjivanja, ismijavanja. Mei je rekao
da se takvi bogohulnici moraju krivino goniti, a u nekim dravama
za to je predviena i smrtna kazna (npr. Pakistan, Saudijska Arabija). to je danas Zapad? Geografski pojam, kulturoloki, koji su mu
temelji? Je li on i pet milijuna muslimana u Francuskoj, etiri milijuna u Njemakoj, dva i pol u Velikoj Britaniji? Do 1970. godine u
Europi nije bilo damija, danas ih je tisue! Promijenjena je struktura Europe, pa i politika, s razlogom ili ne. Ipak, dogaaji koji su
uslijedili nakon filma Nevinost muslimana po islamu ne smiju biti
sueni na ulici, rekao je Mirza ef. Mei.
U terminolokoj perspektivi, kazao je dr. sc. Zlatko Hasanbegovi, treba se zapitati jesu li zapadni i islamski svijet konstrukcije? U navodno monolitnom svijetu islama je gomila viestruko razliitih stvarnosti: vjerskih, kulturnih, rasnih, socijalnih, civilizacijskih, antropolokih. Jesu li krani u Afganistanu, Libanonu, u Africi
dio islamskog svijeta? Je li kranin u libanonskim brdima islamist i
kada ljubi sliku svoje arapske Gospe? Vjeruje li on u trojednoga
Boga, a naziva ga Allahom? iji je on dio: dio islamskog ili kranskog svijeta? Je li njegovo poimanje blasfemije blie afrikom ili
azijskom muslimanu ili njegovim suvjernicima u Britaniji, Nizozemskoj, ekoj, Sloveniji ili Zagrebu? Naglasio je da prosvjetiteljska
povijest obrazovanja tvrdi da je islamski svijet na niem stupnju
(nije proao tzv. sekularizaciju i proces odvajanja crkve od drave).
Je li stara ili nova injenica da klasinog koncepta blasfemije na
Zapadu vie nema? A izmeu kaznenih zakona zapadnih zemalja i
erijatsko-pravnih normi prema blasfemiji gotovo da nije bilo razlike, rekao je dr. Hasanbegovi, to je potkrijepio primjerom austrijskog Kaznenog zakona iz 1852. godine. Zakljuio je da bi trebalo govoriti i o odnosu prema blasfemiji u kontekstu medijskog posredovanja na dogaaje u posljednjih 20 godina, i to u nekoliko
eskalacija. Prvi je sukob bio Salman Rushdie, najpoznatiji blasfemiar u oima muslimana. Poslije je nastupila afera s danskim karikaturama o poslaniku Muhammedu, a.s., i na kraju film Nevinost
muslimana. Jesu li to bili spontani dogaaji ili subverzivne operacije koje produbljuju crtu sukoba civilizacija? q
Edina SMAJLAGI

PREPORODOV JOURNAL 145

hrvatska

TRIBINA PROF. DR. JOSIPA JUREVIA AKTUALNI ODNOSI: HRVATSKA I BOSNA I HERCEGOVINA

Ratifikacija granice da ili ne?

U organizaciji Hrvatskog diplomatskog kluba, u okviru ciklusa
susreta prve srijede u mjesecu, 7. studenog 2012. U Drutvu sveuilinih nastavnika u Zagrebu, prof. dr. sc. Josip Jurevi je govorio
o aktualnim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Osvrnuo se
i na prije nekoliko mjeseci ponovno tiskanu (dopunjenu) knjigu
Prijevara ili zabluda trojice istaknutih Dubrovana dr. sc. Stjepana osia, akademika Nike Kapetanovia i Nenada Vekaria.
Knjiga s podnaslovom Problem granice na podruju poluotoka
Kleka je izazvala nemalu polemiku u Hrvatskom saboru kod rasprave o odreivanju granice s BiH.
U fokusu javnosti problem granice dviju drava doao je opet
jer je premijer Vlade RH Zoran Milanovi 7. srpnja 2012. izjavio: I
sad bismo se mi trebali sporiti sa susjedom oko ta dva kamena.
Ozbiljna drava to ne radi! Smatrajui tu premijerovu izjavu najavom novog stavljanja Ugovora o dravnoj granici (potpisanog izmeu predsjednika Izetbegovia i Tumana 30. srpnja 1999. godine u
Sarajevu) na ratifikaciju u Hrvatski sabor, spomenuti su autori knjige, kao i profesor Jurevi, poruili da su granice naslijeene i u
njima je Veliki kolj, Mali kolj i Klek (koji je prethodno bio u vlasnitvu Socijalistike Republike Hrvatske pa je, prema Badinteru, i
prema Europi, i meunarodnoj zajednici - dio Republike Hrvatske).
I da samo neozbiljna drava doputa da se njezina granica sa susjedima povlai na temelju neijeg proizvoljnog crtanja, a ne na temelju meunarodnog prava.
Hrvatska vlada na elu s premijerom Ivom Sanaderom zaboravila je argumente, prema prof. Jureviu, zbog kojih je Sabor RH
krajem 1999. godine odbio ratificirati Ugovor o dravnoj granici. I
prijedlog o ratificiranju Meunarodnog diplomatskog povjerenstva
dviju drava na sjednici od 24. oujka 2005. godine u ibeniku odbijen je u Hrvatskom saboru. Zanimljiv je lanak 22. Ugovora kojim se oekuje ratifikacija po obilasku graninih oko 1.000 kilometara! Znae li rijei premijera Zorana Milanovia moguu ratifikaciju, upitali su se i autori knjige i prof. dr. sc. Jurevi? Dvije su drave utvrdile granicu Miljenjem Badinterove komisije 25. lipnja
1991. godine. Granice iz SFRJ ostale su identine s tzv. avnojevskom granicom. FNRJ je svoje granice izmeu Republika zadrala
prema onima nakon austrougarskog sloma 1918. godine, a te su
onakve kakve su bile nakon Berlinskog kongresa 1878. godine.
U hrvatskoj se javnosti izbjegava spominjati i Washingtonski
sporazum od 1. oujka 1994. godine, a koji je jo na snazi, ukljuujui
i njegovu odredbu kojom se predvia konfederacija izmeu Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, podsjetio je prof. Jurevi. Niti
jedna od strana, nakon 1994. godine, a ni poslije Daytona, nije aktualizirala taj dio sporazuma. U Opim odredbama Ugovora o dravnoj
granici, u lanku 22., priblino se kae slino kako svaka od odgovornih strana, u vrijeme dok traje privremeni reim, do ratificiranja
moe jednostrano odustati od Ugovora, ime on automatski stupa
na snagu nakon est mjeseci. Prof. dr. Josip Jurevi je podsjetio na
to, kako ree, da bi se vidjelo koliko je u Hrvatskoj neznanja oko
neega to je veoma vano dravno pitanje, jer je zemlja u tome dijelu presjeena i nema kopnene vezu, pa je iskrsnulo i otvoreno pitanje Peljekog mosta. U tu veoma ozbiljnu akciju ukljueni su i znanstvenici, i akademici, i pravnici. Sve e biti predstavljeno i meuna-

STUDENI 2012.

Prof. dr. sc. Josip Jurevi

rodnoj, prije svega europskoj, javnosti. RH nema razloga ustupati
nikome, pa niti prijateljskoj i najvanijoj zemlji za Hrvatsku svoj teritorij. Izgraditi valja takvo povjerenje da BiH moe koristiti slobodu
prolaza, u najirem smislu, kroz hrvatski teritorij. Teritorijalni ustupci, meutim, nisu opravdani i utemeljeni. Prie o ratificiranju u Saboru podsjeaju na vremena iz povijesti: npr. na 1718. godinu kada je
to bio iznimno vaan prostor i za Dubrovaku Republiku i za Osmansko Carstvo. Ili ranije, na 1669. godinu, kada je Osmansko Carstvo
relativno dobro stajalo i imalo dodir sa morem. Ipak, BiH nije imala
nikada pravo na more ili na morski zaljev. Bilo jest puno ilegalnih
stvari, danas bismo rekli korupcije, granice su se kojekako lomile. Pa
i dubrovaki, i mletaki, i austrijski dokumenti svjedoe da, iako je
potpisan meunarodni mir u Poarevcu 1718. godine operativni
dio je bio krivotvoren. Mletaki inenjer-geodet, koji je u ime Mletake Republike obavio izmjeru oko 800 metara terena bio je korumpiran zlatom od strane Osmanskoga Carstva. Kada su to Mleani otkrili, inenjer je sa zlatom u ustima potopljen! I dananji bi se imbenici, s hrvatske strane, zakljuio je. Jurevi, trebali zamisliti
smije li se olako donositi odluka o nekom komadu teritorija oko kojega je bilo spora barem 600, 700 godina!
Vrh Kleka, neplodan i nenastanjen, u svakom je pogledu presedan jer katastarski nije nigdje potpuno evidentiran. Geopolitiki
i teritorijalno nikada nije pripadao prostoru BiH, kategorian je
prof. Jurevi. Ne znai to, gledajui sa hrvatske strane, da ne treba dati maksimalne gospodarske i svake druge ustupke prijateljskoj BiH. Bila bi meutim teka politika, dravna, nacionalna ak i
pravna pogreka kada bi se ustupio BiH. Vidljivo je i iz knjige Prijevara ili zabluda da nema niti jednog dokumenta koji bi posvjedoio
da je to bio teritorij BiH. Strateka je pogreka napravljena poetkom 1990. godine jer nije bilo suradnje rtava srbijanske oruane
agresije. O tome gotovo uope nema svijesti u hrvatskom drutvu.
Problem opstojanje Republike Srpske jest golem. Nesumnjivo je to
zloinaka tvorevina i potencijalni destabilizator jugoistone Europe. Graane Hrvatske treba zabrinjavati da su jedini u svijetu dravni predstavnici Hrvatske slubeno posjetili RS i sklopili neke
ekonomske sporazume, mimo oficijelnog Sarajeva!, zakljuio je
iznimno zanimljivo predavanje prof. dr. Josip Jurevi. q
Edina SMAJLAGI

23

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

AMINA EL-KRUATI RAZOTKRILA ZATO NAS NIGDJE NEMA

Muslimani pod prismotrom

Iako su izdanja Europapress holdinga, poput Jutarnjeg lista,
Globusa i slinih ozbiljnih tiskovina ve skoro dva desetljea, u
najmanju ruku kontroverzne pouzdanosti, iako svaku njihovu (ne
prenesenu s neke press konferencije ili drugog medija) informaciju treba uzeti s puno rezerve koju nalae zdrav razum, pria koju
su ekspresno objavili i jo je bre stavili u medijski zaborav, ona o
Amini, hrvatskoj supruzi inoi ubijenog navodnog jemenskog efa El Qaide, Amerikanca Awlaqija, donijela je, pored priglupog
senzacionalizma i jednu mrvu opasne istine. A ba ta mrva i njezino dalekoseno znaenje, nekako su izmakli panji. Kako se to esto s mrvama koje poslije postanu gromadama, kada je ve kasno,
i deava.

Irena Horak...

Ti si ena druga mog

Naime, u kreiranju atmosfere straha koja je svakoj vlasti u Hrvata potrebna da se lake nametnu faistike mjere ekonomske,
sigurnosne i svake druge politike, Jutarnji list je pojasnio kako se
sveta drava, zahvaljujui stalnoj budnosti njezinih uvara, pripadnika tzv. Obavjetajne zajednice brani od pogubnih djelatnosti
islamskih terorista koji se ak i ene gordim Hrvaticama koje su, u
trenucima slabosti, primile islam i dale se na svakojaku vrst raspolaganja vehabijskim mujacima u njihovoj borbi na Bojem putu.
Tako u povrno intrigantnu, naravno lanu priu o misterioznoj Zagrepanki ili Bjelovaranki Amini, preobraenici na radikalni islam,
to god to bilo, i njezinoj udaji preko posrednika i interneta za najtraenijeg terorista (ide!), novinari Jutarnjeg, u svrhu hrabrenja ve jako uplaenih Hrvata islamskom opasnou, posebno nakon epizoda i epizoda Sulejmana Velianstvenog, velikog orijentalnog ljubavnika koji je nedavno poeo trabunjati o osvajanju Rima
kao stalnom i starom cilju Osmanlija (koji li je to pak povijesni
izvor?), daje an important piece of information.
Ne brinite, kae to piskaralo, uz svu uredniku mu podrku,
slube prate sve osobe islamske vjeroispovijesti koje esto putuju
u BiH i arapske zemlje! Kako dotine slube nisu demantirale ova
krabanja, moemo ih smatrati vjerodostojnima. Doista, izgleda da
su samo slube preivjele tranziciju devedesetih, pa su, od brige za
Jugoslaviju i raj samoupravnog socijalizma, istim metodama prele
na skrb o Hrvatskoj i njezinom demokratskom euroatlantskom putu u raj. Hvala Bogu dragom na tim slubama jer eto, u doba globalne prijetnje sveprisutnog islamizma i njemu prispodobivih terorizama, ima Netko tko se brine o sigurnosti hrvatskoga ovjeka i svete
mu zemljice. Ima Netko tko prati svakog muslimana koji esto putuje u Bosnu i/ili arapske zemlje. Fala Ti moj Bogek, fala na nabesim Bogu, fala kaj Turin na koncu potukel nas ne bu. Kaj got da je
trabunjal onaj Krlea, komunist jeden.

esti putnici
Putujete li u Bosnu i Hercegovinu? Kako esto? Tri puta godinje. Onda, dragi gospodine, morate shvatiti da ste obavjetajno
zanimljiva osoba. Zato? Pa zato to ste musliman. to, jo ste bili i
u Kataru, dva puta u posljednjih 5 godina? Ccc... Pa kakve veze ima

24

... i njezin suprug Anwar al-Awlaqi

to su i hrvatski predsjednici, premijeri i ministri bili u Kataru? Ili
Bosni? Oni, dragi gospodine nisu muslimani. Pa tako nisu niti obavjetajno zanimljivi. U tom kontekstu, naravno. Kako, kojem kontekstu? Vi se to zavitlavate s hrvatskom dravom! Nemojte se aliti
jer emo vas odmah podvrgnuti testu za dobivanje dravljanstva.
Ovako bi mogao izgledati neki obavjesni razgovor privedene,
obavjetajno zanimljive osobe, hrvatskog dravljanina islamske
vjeroispovijesti s revnim i stalno budnim (tako da ima velike podonjake) isljednikom obavjetajne zajednice, iji eufemistiki naziv
kazuje kako su oni jedni od nas, ne samo meu nama, stalno, u
zajednici. pijuni koji nas vole. S nauljenim uima, ukljuenim diktafonima, prislukivaima, mini kamerama, kolaiima na internetu i slinim tehnolokim novotarijama za uvanje drave i graana
od onih koji esto putuju u Bosnu. Ili Katar. I tamo se uvezuju s
islamskim teroristima, s njima se ene, za njih udaju, jednom rijeju
ine Bijelu El Qaidu.
Poto je Hrvatska definitivno partner SAD-a u ovoj regiji, kako
gordo svjedoe nai vodovi u prigodama recimo pobjede izvjesnog Huseina Obame na predsjednikim izborima, red je da, kao i
kada ju je papa Leo X proglasio Predziem kranstva, sada bude
jednako vrijedan Bedem euroatlantskih integracija. Pred nadiru-

PREPORODOV JOURNAL 145

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

im islamistima, muslimancima, Saracenima, Turcima, Arapima,
nuklearnim Irancima i... Bonjacima, Albancima. Za tu historijski i
epohalno odgovornu zadau, izvjetava nas piskaralo Jutarnjeg
lista, a SOA ili neki slian derivat ne demantira, zadueni su oni
lanovi Obavjetajne zajednice koji prate svakog muslimana s hrvatskim dravljanstvom na njegovom puteestvijama. To se zove
sigurnosnom kulturom, a ne kako maliciozni pojedinci tvrde redukcijom ljudskih prava i to onih osnovnih graanskih koje,
uups... titi Ustav Republike Hrvatske.
Ti pojedinci ionako stalno neto putuju u Bosnu. I tamo se uvezuju. Ba kao i Amina, bijela muslimanka, udata za bijelog muslimana iz Al Qaide, spremna na rtvu, kako istinito, kao uvijek, izvjetava jedan od EPH ekskremenata. Puno je takvih pojedinaca, recimo
muftija zagrebaki, predsjednik KDBH Preporod, direktor Viadukta za BiH, saborski zastupnici, meu njima ak i nekoliko vjerski nedefiniranih Hrvata, znanstveni asistenti na turkologiji. Ti tipovi jo i ee putuju u muslimanske zemlje. Nona mora za svakog
domoljubnog obavjetajca. Ali, ne daju se oni. Sve ih prate i prijavljuju nadlenima, posebno njihove islamistike aktivnosti. Opseni
i pouzdani dosjei, ba kako su ih radili nekada u SDB-u krase police
podzemnih arhiva visokog stupnja tajnovitosti i ogranienja pristupa. Drugovi u diskretnim odijelima dobacuju si njene poglede,
ovla se dodirujui u diskretno pokazanoj ekstazi brige, odnosno
skrbi za domovinu i njezinu sigurnost, dok pomno prouavaju dijelove dosjea.
Evo recimo, izvjesni Faris Nani, obavjetajno zanimljiv slubama od 1992., stalno putuje u Bosnu, nedvojbeno je islamske vjeroispovijesti, esto je putovao u Abu Dhabi u razdoblju od 2007. do
2010., kolege iz Bosne javljaju da redovno petkom pohodi neku
Carevu damiju u Sarajevu i tamo se uvezuje s imamom i mutevelijom (napomena: Prevesti ove rijei drugovima). Bosanski kontakt,

eva 3 takoer dojavljuje kako surauje s hrvatskim poduzetnicima koji, strano.. nisu u HDZ BiH ili HDZ 1990. Pa ima neki Filip
Mursel Begovi, ivi u Sarajevu a ima hrvatsko dravljanstvo, slubama zanimljiv od 2006. Nosio dugu kosu pa je skratio, pie za Al
Qaidu, pardon, Al Jazeeru, sve je to isto, tko bi te udne nazive
popamtio. Jedino je nejasno zato je predsjednik Josipovi bio u
Kataru, gdje je navodno sjedite te Al Qaide, odnosno Al Jazeere
(napomena: Provjeriti Josipovievu vjeroispovijest, moda je kripto-musliman). Tu je i stanoviti Ismet Isakovi, ena mu iz Zenice (to
je u Bosni opaska prireivaa), nosi burku ili kako se to ve zove...
hidab. Pa taj Aziz Hasanovi, godinama surauje s Hrvatskom vojskom, a toliko putuje u Bosnu i arapske zemlje. Odmah ga staviti
pod posebnu prismotru jer su vojne slube potvrdile da je islamske
vjeroispovijesti.
Tjei i ohrabruje nas jedino spoznaja da e nas Husein Obama,
ameriki predsjednik srdano potapati po ramenu zbog dobro
obavljena posla osiguranja euroatlantskih integracija u regiji od
islamistike opasnosti jer potpuno konsekventno primjenjujemo
metode obavjetajnog rada i prikupljanja podataka o muslimanima
koje propisuje amerika obavjetajna zajednica. Dok istovremeno
uspjeno ratujemo u Afganistanu.

Zato nas, ba, nema!

Priopenje za javnost povodom sluaja Horak

Proteklih dana, u medijima se povlai ime jedne osobe za koju se
tvrdi da je prela na islam i da je jedna od teroristica koja se sprema
postati i bomba/ica-samoubojica. Naime, kako saznajemo, radi se o
Ireni Horak iz Bjelovara. Ovim putem elimo se obratiti hrvatskoj javnosti koja treba znati da dotina nije u naoj evidenciji osoba koje su
primile islam, te da terorizam i ostalo s im se dotina povezuje nema
uporite u islamu. Zbog svega navedenog imenovana se ne moe
smatrati muslimankom, niti se moe navoditi da joj je Kuran promijenio ivot u navedenom pravcu, budui da je od temeljnih naela islama mir i pozivanje na dobro, a injenje zla bilo kakve vrste, posebice
ugroavanje vjere, ivota, asti i imetka drugih najstroe zabranjeno.
Izbjegnimo mogunost postati rtve pogrene interpretacije bilo koje
vjere, kao i skrivanja zlih pojedinaca iza istih. q
Ured za informiranje
Meihata Islamske zajednice u Hrvatskoj

STUDENI 2012.

Naivni Bonjaci u nekoliko su navrata javno postavili pitanje o

svome ueu u javnim poslovima Hrvatske, svete zemlje euroatlantizma, u njezinoj diplomaciji, vojsci, policiji, sudstvu, izvrnoj
vlasti, voenju javnih poduzea... Na pitanja nisu dobili odgovore,
sve do sada. Sumnjivi ste, brale, previe putujete u Bosnu, a muslimani ste, poruie im preko EPH ekskrementa revni dunosnici
Obavjetajne zajednice. Tako ne moete proi rigorozne obavjetajne kriterije za obavljanje odgovornih dravnih dunosti. Onih
kriterija koje su recimo, proli Jovan Vejnovi, whisky veleposlanik
u Libiji, general Korade, Ivica Prskalo direktor HAC-a, mali Polanec
i njegovi jarani iz Podravke, barba Lukin mali iz H-a, Mladen Barii, Dijana (ovje)uljak, Neven Jurica od Las Vegasa...
Naprosto ne moete biti uz bok takvim gromadama koji su na
svojim pleima nosili breme odgovornosti za ope dobro, pa su
pod njim moda malo i poklekli, spotaknuli se o vjeto postavljene
zamke protuhrvatskih elemenata, posebno onih iz islamistikog
miljea. Prema tome, ku, ne zadovoljavate visoke kriterije za asnu
slubu. ekajte neka nova vremena, kada e slobodnom svijetu prijetiti neka nova globalna opasnost, nakon to pobijedimo islamizam kao to smo pobijedili komunizam. q
Faris NANI

25

KVADRAT NAD HIPOTENUZOM

ZAPADNOBALKANSKA RAPSODIJA NA SVJETSKOJ SCENI

Nakon neodlunog NE Palestini

Vedrana Rudan je, u ve pomalo dosadnom, prostakom stilu,
na svome blogu reagirala na hrvatsku odlunu suzdranost pri glasanju u Generalnoj skuptini za unapreenje palestinskog statusa i
de facto priznanje drave promatraa u UN, to je implicite znailo
kako 138 drava vri meunarodno priznanje drave Palestine i kako to vie nije samo arapska stvar, te da drava Izrael postaje malo
vie izloena meunarodnoj pravdi i osudi, a malo manje zatiena
titom amerikog veta nego to je to sada.

Ne pretjerujte, gospoo!
Rudanica je, naravno opet uobiajeno i njojzi prispodobivo pretjerala jer je hrvatsku odlunost i principijelnost prema Palestini
potpuno neutemeljeno usporedila s odnosom tzv. NDH prema idovima. To je neistinito i vrlo tendenciozno iz nekoliko razloga. Prvo i osnovno, NDH je manje-vie sistemski i sistematski, dodue u
balkanski traljavom i primitivnom stilu proganjala, deportirala, zatvarala i ubijala idove, Srbe i druge, na bazi rasnih i pro-faistikih
zakona koje je donijela samo dva mjeseca nakon svoje uspostave
preko minorne falange, pridole na njemakim tenkovima. Republika Hrvatska je doista demokratska drava u kojoj se nastoji potivati osnovna ljudska prava i u kojoj se njihovo krenje sankcionira. Republikom Hrvatskom ne vladaju ni mrani ni smijeni diktatori u crnim, smeim ili paradnim uniformama, ve demokratski izabrani predstavnici triju grana vlasti. Republika Hrvatska nema ni
rasnih ni klasnih zakona kojima jednu grupu ili zajednicu preferira
ili diskriminira, a sve nacionalne manjine zatiene su Ustavnim zakonom. Konano, Palestinci u Republici Hrvatskoj, kao stranci i kao
dravljani uivaju sva meunarodno prihvaena prava, a mnogi su
se odluili trajno sudbinski vezati za ovu zemlju. U NDH se zbog
pravednike i istinite rijei ilo u logor, poesto je to bio logor smrti, a u Republici Hrvatskoj se niti za javno izgovorenu i napisanu la
ne ide ni na prekrajni sud. Ubi me prejaka re, pjevao je srpski
pjesnik s azilom u Zagrebu, Branko Miljkovi. Doista, u pravednikom gnjevu zbog hrvatske vanjskopolitike mlitavosti i bljutavog
okusa servilnosti, treba paziti na izgovoreno i napisano jer ono
ostaje. Opasno je kada ostaje zapisana la.
Konano, ali ne i najmanje vano. Hrvatska je razvodnjeno diplomatski izbjegla zamjeriti se Izraelu i SAD-u, ali i Arapima, Rusima, Kinezima... ostavi uzdrana. Taj je stav Rudanica prostaki
opisala kao neodlunost oko odabira ....a u koji e se uvui. No,
Hrvatska je imala irom ispruenu ruku. Same zemlje navodne Europske unije nisu se mogle dogovoriti oko zajednikog, a ne daj
Boe jedinstvenog stava, pa je eka glasala protiv, Njemaka se,
pritisnuta tisugodinjom krivicom desetina i desetina njemakih
generacija zbog zloina 12 godinjeg perioda nacizma, suzdrala
kao i Britanija koja je tragediju zakuhala, dok je Francuska sa velikom veinom znaajnih europskih drava podrala potpuno opravdan i vrlo razuman palestinski zahtjev. Hrvatska je to iskoristila,
poruujui kako ne eli kao pridolica u EU svrstavati se na neku
stranu ili svojim stavom doprinijeti razdoru. Koliko je to dugorono
povoljno za dravu koja se ipak eli pozicionirati u meunarodnim
odnosima, rauna trebaju voditi u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova i Uredu predsjednika Republike.

26

Glasanje u UN-u o Palestini

Povijesna pobjeda palestinskog naroda

Bosna zna znanje?

Ali, to je s Bosnom i Hercegovinom? Kako je glasala ta junaka
zemlja heroja otpora opsadama i genocidu. Ta zemlja ponosna, koja historijski svjedoi potpunom razumijevanju za razliitosti i, zbog
vlastitoga iskustva izloenosti nemilosrdnoj ignoranciji zemalja svijeta, jeste solidarna s drugim narodima. Suzdrano, naravno jer se
nije mogao, kao toliko puta dosada postii koncenzus u Predsjednitvu. Kako drukije moe glasati drava koja zapravo to sve vie
nije, koja u SAD gleda nadom vjerna pseta kojeg gazda sve vie
izgladnjuje, pa se nastoji udvoriti tako da se ne zamjeri i da njega
najmanje boli , a najmanje bole tua bol i ponienje. Sve bi to bilo
u granicama shvatljivog, iako ne i odobrivog, kada se ne bi svi mi
jo uvijek sjeali kako se vapilo do neba demokratskom svijetu,
Ujedinjenim nacijama, muslimanskim dravama, arapskoj brai,
meu kojima su i Palestinci, za pomo i priznanje.
Kako se ak i prozivalo te Arape i muslimane da nita ne poduzimaju kao da je njihova sveta obaveza pomoi te vjerne muslimane, Bosanske i njihov islam, Bosanski, specifini. Onaj bez namaza i
posta, bez zekata i hada, saturiran alkoholnim isparavanjima jer
se, eto, ivi na Zapadu. Sada kada neki drugi trebaju pomo i priznanje, i to ba desetljeima obespravljeni, ponieni i ve izlueni
Palestinci, zbog mira u kui i ulagivanja gospodarima rata u Washingtonu, zbog Dodika koji ba na ovom potanju ne misli kao Srbija i
njegovih financijskih mutea sa dijelom prljavog meunarodnog
kapitala idovske provenijencije i Obamine nevoljkosti i kukavitva
da se suprotstavi svojim najveim financijerima, Bosna ostaje tako
bolno neprincipijelna, tako poniavajue servilna, tako sramno beznaajna, tako dosadno bez stava. q
Faris NANI

PREPORODOV JOURNAL 145

intervju

ED VULLIAMY, BRITANSKI NOVINAR I PISAC

LJUDI STVARI MOGU ZVATI KAKO GOD ELE, ALI JA U DOGAANJA NAD NEDUNIM STANOVNITVOM
NAZVATI FAIZMOM! JER, KAD ETNIKI ISTITE ZEMLJU, MUITE, SILUJETE, MASAKRIRATE LJUDE
TO JE FAIZAM!

Izdaja politiara i u ratu i u miru

Razgovarala: Helena ANUI
Hodajue skelete neu nikada zaboraviti
The War is Over, Long Live The War, odnosno Rat je mrtav,
dugo nam ivio rat, pria je o ljudima koje ste kao ratni reporter
pronali u kolovozu 1992. godine u logorima Omarska, Trnopolje
i Keraterm u Opini Prijedor, ali i njihovim ivotima 20 godina poslije. Zbog ega ste odabrali ovaj naslov?
Nisam monarhist, ali u tradiciji engleske monarhije postoji
izraz: Kralj je mrtav, ivio kralj! Odnosno, kada jedan kralj umre,
ne umire kraljevstvo, tj. kada rat zavri, zamjenjuje ga drugi rat.
Ratovi zavravaju kada diplomati i politiari to, svojim laima, odlue i kau. Tako je i 1995. godine zavrio rat u Bosni i Hercegovini.
No, oni koji su na izravan nain bili ukljueni u njega, oni koji su
preivjeli, oni koji su nestali i oni koji ih trae, oni koji su preivjeli
strahote, muenja, silovanja i druge torture u koncentracijskim logorima... njihov rat nikada ne staje. Oni su sada razasuti po cijelome svijetu. Nakon svih tih uragana nasilja razbacani su po zemaljskoj kugli i njihov rat nije gotov. Za neke od preivjelih ta prolost
je zavrena pria koje se ne ele sjeati, a neki se itekako sjeaju.
Mnogi, meu njima i novinari, prema njihovoj patnji pristupaju
kao prii koja se dogodila, o kojoj su izvijestili i posao sad ide dalje
na druge teme. Ja sam osobno izvjetavao iz Iraka, iz SAD-a o napadima u New Yorku na Blizance 9/11, bio sam reporter ratnih strahota u BiH u nekoliko gradova, trenutno radim prie narko-ratova
u Meksiku. Ali nisam ni slutio koliko e me otkrie logora zadrati i
okirati. Ovom knjigom elim registrirati nestanak ljudi s tog prostora. Stanovnitvo je bilo izdano u ratu, sada je izdano u miru.
Iznevjereni su u tom procesu izmirenja, gdje im mnogo govore kako ivot ide dalje i da sve patnje ostave iza sebe kao da nita nije
bilo. To sam htio pribliiti kroz naslov. Pogled na dogaaje u BiH, ali
i u gradovima u Hrvatskoj poput Vukovara, Petrinje i Gline, gdje
sam zapoeo svoj reporterski put izvjetavanja ratnih zbivanja s
ovih prostora, dovode me do jednog zakljuka stanovnitvo je
izdano od politiara.
Ako govorimo o danu kada ste uli u Omarsku i Trnopolje, to
biste osobito istaknuli kao trenutak koji Vam se osobito urezao u
pamenje?
okantan je susret bio s tim ljudima koji su u Omarskoj izgledali uasnuti i okirani naim dolaskom, a jedna od reenica koja mi
se osobito urezala u pamenje bio je moj pokuaj da razgovaram s
jednim od zatvorenika, koji mi je na moj upit o uvjetima u kojima se
nalaze, samo rekao: Ne elim lagati, a istinu ne mogu rei. Te rijei i danas mi odjekuju. Dodao bih i jedno sjeanje iz Trnopolja, u
kojemu sam pronaao Fikreta Alia, kojega mnogi danas znaju kao
ovjek iza ice. Te hodajue skelete neu nikada zaboraviti. Danas sam u kontaktu s brojnim preivjelim logoraima i oni trae ja-

STUDENI 2012.

Smatram da je kukaviluk meunarodne zajednice i UN-a doveo do mnogih stradanja u BiH.

Rekao sam i na sudu da ne elim biti neutralan
izmeu uvara logora i zatoenika, izmeu zatoene ene silovane sedam puta tijekom noi i
zvijeri koja ju je silovala. Ja sam to dokazivao na
sudu ljudima koji sjede pred svojim raunalima
i u naelu ih nije briga.
Ed Vulliamy
ko malo, a ni to malo im se danas ne prua priznanje i suosjeanje
koje zasluuju. Zasluuju ne samo preivjeli, nego i mrtvi. Smatram
da onima koji su preivjeli i ostali osakaeni takvim zloinima, svi
dugujemo barem jednu stvar: njima se trebaju ispuniti njihovi ivoti priznanjem onoga to im se desilo. Njihova svetost zahtijeva od
povijesti da prizna zloine koji su poinjeni nad njima.
Nije li paradoksalna podrka koju je Slobodan Miloevi imao
od pojedinih politiara? Financijski razlozi za tu podrku nisu postojali.
U pravu ste. Zbog nekakve financijske koristi Miloevia nisu podravali. O Miloeviu ne piem u knjizi, ali potie me na promiljanje
u kakvom svijetu ivimo. Primjer su ljudi poput prof. Naomija Chomskog, koji je javno govorio kako su logori lani. Profesor Chomsky,
svakako, nije bio jedan od zaetnika ideje da su prie o ovim logorima izmiljene, on nije bio jedan od prvih koji je sumnjao u priu da

27

intervju
su ti logori zaista bili ograeni bodljikavom icom. No, Chomsky je
rekao mnogo stvari kojima se umanjuje stvarna slika onoga to se u
logorima dogaalo. Takoer, jednom prilikom je izjavio da sam ja
sve pogreno shvatio, mislei tima na izvjetaje o logorima u Bosni.
Svi ti ljudi koji umanjuju zloine poinjene u BiH zastupaju kao
neku neutralnu stranu, a u biti oni su glavni branitelji Miloevia,
Karadia i Mladia, samo su isuvie patetini da bi to priznali. Takoer, postoji jedna stvar koju oni nikada nee shvatiti iz svojih udobnih fotelja, a to je grozan, razarajui uinak njihovih igrarija na one
koji su preivjeli taj pakao. O tome sam pisao Amnesty Internationalu protivei se njegovom predavanju o ljudskim pravima u Belfastu,
jer ivim vjerujui da je Amnesty International protiv ljudi koji zastupaju takve stavove. I da zastupa ljude koji su izgubili ivote, ili svoje
najmilije u koncentracijskim logorima 1992. godine ili u Srebrenici tri
godine kasnije, u tom genocidu u koji Chomsky takoer sumnja.

U praksi, pomirenje je la
Ve smo uli kako ste izvjetavali iz Iraka, bili ste jedan od prvi
novinara na terenu u oujku 2003. godine. Trenutno se bavite vrlo
opasnim istraivakim novinarstvom zbog kojega pratite narkobande u Meksiku, ali zanimljiva je Vaa povezanost s Bosnom i
Hercegovinom. Zato?
U Iraku je bio imperijalistiki rat, u Meksiku pratim vrlo znaajan i opasan rat narko kartela. Prvo iskustvo ratnog izvjetavanja
imao sam u 70-ima u rodnoj Irskoj gdje su, kao to znate, napetosti
postojale stoljeima, da bi tek 1988. godine bio postignut politiki
dogovor o suradnji unionista i republikanaca. Ali, Bosna i Hercegovina je neto to nije samo u meni definiranje trenutka, odnosno
dogaaja u okolini koja nam je blizu, nego neto puno vie i blie.
Svi smo prije rata posjeivali Jugoslaviju, ljetovali na Jadranu, bio
sam i u Sarajevu gdje sam sluao Bijelo dugme. BiH je dio svih
nas. Uzmimo za primjer Rijeku gdje se sada nalazimo. Koliko je samo izbjeglica i prognanika primila iz BiH, ali i Slavonije. Ja ne biram
stranu izmeu Osame bin Ladena i Georga W. Busha, ali znam da je
moja strana Irska, ako govorimo o situaciji u mojoj zemlji i znam i
oito je tko je bio rtva u Vukovaru i BiH. Oito je! Ljudi stvari mogu
zvati kako god ele, ali ja u dogaanja nad nedunim stanovnitvom nazvati faizmom! Jer, kad etniki istite zemlju, muite,
silujete, masakrirate ljude to je faizam!
Nedavno ste svjedoili na Hakom sudu na suenju Ratku
Mladiu i Radovanu Karadiu. Vae snimke i novinarke koja je
tada bila s Vama, Penny Marshal s ITN-a, prikazane su na suenju. Poziv za svjedoenje nije prihvatio nijedan ameriki novinar,
zato ste Vi?
Jednostavno, nisam htio biti neutralan. Postoji razlika izmeu
neutralnosti i objektivnosti. U ovakvim sluajevima biti neutralan
je isto kao i biti sudionik zloina. Smatram da je kukaviluk meunarodne zajednice i UN-a doveo do mnogih stradanja u BiH. Rekao
sam i na sudu da ne elim biti neutralan izmeu uvara logora i
zatoenika, izmeu zatoene ene silovane sedam puta tijekom
noi i zvijeri koja ju je silovala. Ja sam to dokazivao na sudu ljudima
koji sjede pred svojim raunalima i u naelu ih nije briga. Ali htio
bih istaknuti rijei mog prijatelja Idriza Merdania, koji je preivio
logor u Trnopolju, a koji je rekao da se trudi da nastavi ivjeti najbolje to moe i da nema komentara na one koji negiraju logore.
Takoer, elim dodati kako je cilj Hakog suda provoenje pravde i
pomirenja, ali ta rije u praksi je la koju su izmislili revoltirani birokrate i politiari. Jedina dobra stvar koju je Haki sud po pitanju
pravde napravio je to to omoguava svjedoenja i ljudima poput

28

mene. Budem li opet pozvan, rado u se odazvati. Pomirenje je la

i to je rije u postkonfliktnim drutvima koja odzvanja u uima. Nju
su, ponavljam, izmislili revoltirani politiari i birokrate kako bi zasjenili mizeriju ljudskih ivota u ovoj zemlji.

Republika Srpska nagrada za genocid

Otvoreno iznosite svoj stav o svemu, pa tako i o Daytonskom
mirovnom sporazumu, koji je potpisan 14. prosinca 1995. godine.
Prije tri godine vaa izjava o rezultatima navedenog mirovnog
sporazuma podigla je prilino praine u javnosti.
Rekao sam da njime zavrava proces koji je poeo 1992. godine, a vezan je uz etniko ienje i osvajaki rat za Veliku Srbiju,
koji je djelomino prihvaen u Daytonu kada su formirana dva entiteta i uz to i Republika Srpska. Bio sam neugodno iznenaen
predsjednikom Alijom Izetbegoviem, koji je dopustio da RS bude
stvorena i putena da postoji kao nagrada za genocid i poinitelje
genocida, za njihov program koji je na jedan perverzan nain prihvaen od strane drave BiH i bosanskog parlamenta. BiH je u
Ustavu opisana kao nedjeljiva drava, i to je bila ideja zato je
formirana Armija BiH 1992. godine. Ona nije stvorena da bi se borila protiv Srbije ili Srba, nego za ouvanjem neovisnosti BiH, koja je
proglaena 1992. godine.
Naime, razlog zato je 1995. stvorena Republika Srpska lei i u
rijeima: Gdje god je Srbin, tu je Srbija, to je potpuno luaka i
faistika formulacija. RS je trebala biti drava u kojoj nijedan Hrvat
ili Bonjak ili pripadnik nekog drugog naroda nije dobrodoao, trebali su biti ili deportirani ili protjerani, njihove kue i vjerski objekti
spaljeni i da se nemaju gdje vratiti. Ono to sad imamo je situacija
u kojoj RS postoji i nemogue ju je ukinuti jer postoji i tenja pripojenja Srbiji, iako je mogue da trenutne granice ostanu ma kako
to apsurdno izgledalo. Postat e dio Srbije ili e misliti da pripada
Srbiji. Sada imamo situaciju da se projekt koji je poeo 1992. polako zavrava. Stotine tisua ljudi koji tamo ive postaju podloni ako
ne genocidu, onda progonu i diskriminaciji na radnim mjestima,
podloni aparthejd sistemu.
Iz Vaih rijei namee se jednostavno pitanje: zato je Sarajevo dopustilo da se to dogodi?
Zapanjen sam od gnjeva, to je izdaja! Znate na to me to podsjea? Podsjea me na onaj kljuni trenutak 1995. godine kad se rat
zavrava. Dogodilo se da se genocid poeo vraati natrag, pritom
ne mislim da su mrtvi ustali, nego da su ljudi koji su to inili poeli
bjeali. Bosanska vojska brzo je napredovala, u nekim dijelovima i
sa saveznicima iz Hrvatske i onda se umijeao Richard Holbrook i
upalio crveno svjetlo. Predsjednik Izetbegovi se jednostavno
pomirio s time i zaustavio akcije osloboenja.
esto govorite kako je podijeljenou Bosne i Hercegovine izdan narod te zemlje i da ureenje, kakvo je sada, ne moe kvalitetno funkcionirati. Sa rtvama te izdaje razgovarate po cijelome
svijetu. Kakvu poruku biste im sada poslali?
Bosna i Hercegovina, i nakon svega to se dogodilo, ima veliku
duu, a ljudi s ovoga prostora su ljudi koji u sebi nose puno ljubavi
i smijeha. To su ljudi koji e uvijek pronai naina kako da se uzdignu iz pepela i idu dalje. Neki iste WC-e u Nizozemskoj, drugi konobare, neki voze kamione po Americi da bi zaradili novac i ponovo
izgradili svoje kue. Politiari su ti koji su sve pokvarili. BiH bi bila
divna zemlja da oni ne rade to to rade. Pritom mislim na politiare
sva tri konstitutivna naroda. Dodamo li tome i kriminal meunarodne zajednice, jedan od najgorih scenarija je da e u narednih 20
godina Republika Srpska postati Srbija.

PREPORODOV JOURNAL 145

intervju
U Gradskoj vijenici u
Rijeci, u petak 30. studenog 2012., promovirana je
knjiga The War is Over,
Long Live The War Eda
Vulliamyija, novinara i pisca, dobitnika prve Meunarodne nagrade za borbu
protiv poricanja genocida,
koju dodjeljuje Udruenje
Prijedoranki Izvor. Vulli
amy je dugogodinji novinar Guardiana i Observera, bio je u grupi novinara koji su u kolovozu
1992. godine svjetskoj javnosti otkrili postojanje prijedorskih logora
smrti Omarska, Keraterm i Trnopolje. Izvjetaji Eda Vulliamyija, Penny
Marshal i Iana Williamsa zgrozili su svjetsku javnost i izazvali reakciju
Vijea sigurnosti UN-a koja je rezultirala rasputanjem logora, te osnivanjem Istrane komisije UN-a iji je izvjetaj doveo do osnivanja Tribunala u Den Haagu.
Prije nego to je postao novinarom Vulliamy se kolovao u neovisnom University College School i na Hertford College, Oxford. Tijekom
svog ivota u New Yorku je est godina radio kao dopisnik The Observera (1997.-2003.), a iz Rima je pisao za The Guardian. Opseno je
izvjetavao o napadu 11. rujna 2001. na New York, dok je na poetku
rata u Iraku, u oujku 2003., bio jedan od prvih novinara na terenu.
Nagraen je od Granada Television kao inozemni dopisnik Of the Year Award za 1992. i nagradu James Cameron u 1994. Takoer, nagraen je i nagradama za inozemnog Reportera godine u 1993. i 1997.
Neka od njegovih djela su Seasons in Hell: Understanding Bosnia's
War (1994.), The Corruption of Parliament (1997.), Amexica: War
Along the Borderline (2010.), Farrar (2010.) i The War is Dead,
Long Live the War: Bosnia: the Reckoning (2012.).
Jedan je od rijetkih svjetskih novinara koji je svjedoio na suenju
Radovana Karadia i Ratka Mladia u Haagu. I nakon 20 godina vraa
se u Prijedor i njegovu okolicu gdje je, meu preivjelim logoraima i
njihovim obiteljima, stekao ivotne prijatelje. Neke od ispovijesti donosi u knjizi, druge tek trebaju biti ispriane. S nama je podijelio razmiljanja o Bosni i Hercegovini i, kako istie, izdaji naroda. q

Odnos prema logoraima - trajna sramota

bosanske tragedije
Bili ste u skupini novinara koji su prvi uli u logore Trnopolje i
Omarsku, i zahvaljujui vaim otkriima osnovan je Haki sud.
Svake godine vraate se u Prijedor. Kako gledate na situaciju danas u prijedorskoj opini?
Ljuti me i alosti injenica da se nije puno toga promijenio i da
se nakon otkria logora dogodio i genocid u Srebrenici. Svi smo bili
jako okirani jer oito je da naa otkria nisu imala nikakvog efekta
na meunarodnu zajednicu, na javnost, jer logori su pronaeni na
poetku rata, 1992. godine, a Srebrenica se dogodila tri godine kasnije. Ljuti me i injenica kako su mnogi pokuavali predstaviti
Omarsku kao izmiljotinu, ime su podravali Miloevia i Karadia, a mnogi su i danas ravnoduni prema stradanju stanovnitva.
U svojim svjedoenjima na Hakom sudu govorio sam o onome
to sam vidio. Oni koji su inili zloine u BiH trebaju se ispriati svojim
rtvama, ak i nakon svega to su presude Hakog suda dokazale, kao
to se Njemaka ispriala idovskim rtvama. Preivjeli logorai i njihove obitelji sada ne vide da do toga moe doi jer se u Prijedoru negira
genocid. Priznajem, puno puta sam pokuao pobjei od razmiljanja o
5. kolovozu 1992. kada smo uli u hale gdje su ljudi, ivui skeleti, u
tiini i na brzinu jeli neto to je izgledalo na juhu. Ali nikad nisam uspio

STUDENI 2012.

i uvijek se vraam na komemoracije, koje opet nemaju podrku lokalne vlasti koja zabranjuje koritenje rijei genocid.
Tema Vaih kritika esto su politiari, a vrlo esto i Va sunarodnjak, britanski multimilijarder indijskog porijekla, kralj elika, Lakshmi Mittal, vlasnik sadanjeg rudnika Omarska. to mu
zamjerate?
U Engleskoj postoji izreka The tail is wagging the dog (Rep
mae psom, op. a.). Taj rep je Prijedor koji mae velikim psom
koji se zove Arcelor Mittal, umjesto da bude obrnuto, a razlog je
kapital. Naime, iako je obeao, u Omarskoj jo uvijek nema Memorijalnog centra, a zato ga nema, to isto znamo. Kapital je Mittalu
vaniji od patnje rtava. Koncentracijski logor Omarska jedno je od
najveih stratita Bonjaka i Hrvata tijekom agresije na Bosnu i Hercegovinu i najstraniji koncentracijski logor na europskom tlu od
Auschwitza i Dahaua iz Drugog svjetskog rata. Bijela kua i ostale
zgrade, nisu bilo kakve zgrade. One je vaan dio povijesti Bosne i
Hercegovine. U Omarskoj su ljudi, samo zato to nisu bili Srbi, masovno ubijani, mueni, silovani i sakaeni.
Mittal sada tvrdi da nikada nije obeao gradnju spomenika i da
eli biti neutralan. U njegovom sluaju biti neutralan znai popustiti pod pritiscima lokalne srpske zajednice u Prijedoru, to je isto
kao da ste stali na stranu nacista u Drugom svjetskom ratu tvrdei
da ste neutralni. U emu je problem da se na nekoliko kvadratnih
metara prostora sagradi se spomenik ljudima koji su tu mueniki
ubijeni!? Ljudska vrsta gradi spomenike svojim mrtvima desetinama tisua godina. Uskratiti nekome da se sjea svojih mrtvih ne
samo da je nepravedno, nego je i primitivno.
Dobitnik ste brojnih priznanja i nagrada, ali istiete da Vam je
najdraa ona koju ste dobili 4. kolovoza 2012. godine u Prijedoru,
kada ste imali promociju knjige. Rije je o prvoj Meunarodnoj
nagradi za borbu protiv poricanja genocida, koju dodjeljuje Udruenje Prijedoranki Izvor.
Da. Iznimno sam dirnut gestom tih ena i tih ljudi. Tada sam im
rekao, a sada ponavljam, napisao sam knjigu jer vas je svijet zaboravio u ratu i jer vas je zaboravio nakon rata. Nisam mogao a ne
pisati o onome to sam vidio i, na alost, rat se nastavlja i danas
kroz poricanja. Knjigu koju sam tada promovirao u Prijedoru, a ovih
dana i u Rijeci, u Hrvatskoj, posveujem onima za kojima se jo
uvijek traga. Ona je pisana za preivjele rtve, ali volio bih da je pisana vie o mrtvima. Ako bih kritizirao vlastito djelo, rekao bih da
sam premalo stranica napisao o mrtvima. Upuena je najprije preivjelima, ovo je njihova knjiga. Ovo je knjiga za koju se nadam da
predstavlja stotine i tisue ljudi ije sudbine su zabiljeene. Pisana
je za njih, za njihove osjeaje da su dio ove knjige, ali s druge strane
ukazuje na injenice: ovo se dogodilo! Danas nam se dogaa da
kad se neto strano dogodi, da se mnogi pretvaraju kao da se nita
nije dogodilo, a to je jo gore, pojedinci i negiraju te injenice.
Ako bi ovu knjigu itao neki politiar, elim da u njoj vidi u kojoj
mjeri su i oni upleteni, kako su iskoristili ljude u svojim dogovorima s
Miloeviem, Karadiem i Mladiem, da su njihove ruke isto krvave!
Jo bih htio istaknuti jednu skupinu itatelja kojoj bih preporuio ovu
knjigu mladi. Htio bih da i oni koji se nisu ni rodili kad su se ove strahote dogodile uzmu knjigu u ruke i, nakon to se okiraju injenicom
da se ovo dogaalo u 21. stoljeu, pitaju: Kako se to moglo dogoditi? Moj recenzent, David Blair u svojoj recenziji napisao je ovo: Njegov centralni zakljuak, po mom miljenju, ostaje nesporan: oni koji
su tu umrli ili su ubijeni nikada nisu dobili priznanje i suosjeanje koje
zasluuju. To ostaje trajna sramota bosanske tragedije. q

29

bosanski barometar

STRANKE ESTORKE POTVRDILE IZVJETAJ VJEA SIGURNOSTI UJEDINJENIH NARODA

Inzko u klin, estorka u plou

Visoki predstavnik Valentin Inzko u izvjetaju Vijeu sigurnosti
UN-a rekao je da je stanje u BiH doseglo kritinu toku, nastavljena
je secesionistika retorika, politike stranke igraju igru bez granica
smjenjujui jedni druge u vlasti. BiH je u proteklih est mjeseci napravila vrlo malo u pribliavanju euroatlantskim integracijama, osporavanje dravnog suvereniteta je sve uestalije i dolazi od vlasti RS-a,
jasno je kazao Inzko. Kako biste se vi osjeali da neko kae kako je
vaa zemlja bolesna i da moli Boga da se ona raspadne. Sigurno biste
reagirali, rekao je Inzko. Usprkos tome, miljenje je analitiara, meunarodna zajednica ni nakon ovoga nee nita uraditi.
Zapravo tu nema nieg novog i u izvjetaju je praktino reeno
da Dodik i ovi destruiraju BiH, ali ni Sarajevo se ne trudi da je
stabilizira. Ipak, bio je puno otriji prema velikosrpskom i velikohrvatskom separatizmu.

Krivnja meunarodne zajednice

Reakcije na Inzkov izvjetaj u UN-u bile su oekivane. Profesor
Slavo Kuki, do prije dvije godine kandidat stranaka Platforme za dravnog premijera, a onda estokog kritiara Zlatka Lagumdije nakon
to je ovaj SDP odveo u ralje Dodik-ovieve koalicije, i sam je na
neki nain kritizirao izvjetaj: Visoki predstavnik je rekao ono to
svatko zna, na ta svi ozbiljni politiki analitiari upozoravaju, ne posljednjih est mjeseci, nego pet godina. Nije tajna da Milorad Dodik i
krug ljudi oko njega pet godina uporno destruiraju dravu krajnjom
ambicijom da dovedu do njene disolucije. Nije tajna da u tom itavom poslu imaju partnere u Draganu oviu i krugu ljudi oko njega.
Ni sarajevska politika klasa se ne trudi specijalno da stabilizira BiH i
da je uini koliko-toliko drutvom evropskih naroda. Prema tome, to
to je rekao Inzko neto je to je cijeli svijet znao, ali nije saznao iz
usta osobe koja je u ime svjetske organizacije ovdje angairana.
Kuki je naglasio kako nije dobro to Inzko nije istaknuo jo jedan
detalj, a to je odgovornost meunarodne zajednice za cijelu ovo priu, dodavi da se ona ne moe osloboditi te odgovornosti. Ne moe
zato to je prala ruke i promatrala dogaanja u BiH, iako je Daytonski
sporazum obavezuje na partnerski odnos u stabilizaciji drutva. Ja
elim aktivniji angaman meunarodne zajednice u BiH. Naalost,
nisam optimista iz prostog razloga to je na globalnoj geopolitikoj
karti dolo do promjena koje ne idu u prilog BiH. Drugaija je pozicija
Rusije u odnosu na vrijeme Daytonskog sporazuma i angairanja meunarodne zajednice ovdje. Ona je danas otvoreno u geopolitikoj
borbi za ovaj prostor i utoliko kao neka vrsta remetilakog faktora
onemoguava koordiniranu akciju meunarodne zajednice i ohrabruje snage destrukcije, ocijenio je Kuki i dodao da ne moemo
oekivati da nas svijet spaava, ako sami na to nismo spremni.
Prof. dr. azim Sadikovi, lan Venecijanske komisije, ocijenio je
da je Inzkov izvjetaj jedan od onih uspjenijih, s obzirom na to da
obuhvaa niz tema od vitalnog znaaja za dravu, posebno u ovom
trenutku. Bitan je u ovom trenutku jer su nastavljeni negativni trendovi u ekonomiji i uope u socijalnom razvoju s jedne strane, a s
druge imamo sterilnu politiku raspravu na javnoj politikoj sceni od
koje nikakve koristi nema. Inzko je ovog puta naroito ukazao na raskorak izmeu djelovanja politikih partija i uope politikih subjekata na sceni i nepovoljnog ekonomskog i svakog drugog razvitka. Tre-

30

Valentin Inzko, visoki predstavnik meunarodne zajednice

ba istai i da se vri potkopavanje teritorijalnog integriteta, a to je
vrlo ozbiljna situacija i zabrinjava i upozorava, kako domae snage,
tako i meunarodne subjekte, da poduzmu radikalnije mjere u spreavanju takvih kretanja, rekao je Sadikovi.
On je kritizirao EU i njene institucije rekavi kako ona nema ni
posebnih mogunosti da prisili na izvravanje vlastitih zakljuaka u
BiH i vlastitih vrijednosti. Dokaz za to je da ve 18 godina BiH nije u
stanju da primijeni Europsku konvenciju o zatiti ljudskih prava, to
pokazuje i presuda Sejdi Finci, koja nije ispotovana, ocjenjuje
profesor. Kada se radi o Visokom predstavniku, situacija je bitno
drugaija, utoliko to iza njega stoje rezolucije UN-a koje omoguavaju i odreena prinudna sredstva kako bi se ispotovale odreene
odluke. Da li je sada prilika da se to uradi, to je posebno politiko
pitanje koje treba procijeniti i tu naravno mora postojati puna saglasnost unutar same organizacije UN-a. Venecijanska komisija je 2005.
u svom miljenju o politikoj situaciji u BiH, na zahtjev Skuptine Vijea Evrope, ocijenila da je vlast visokog predstavnika ustvari vlast za
vanredne prilike. A ako je tako, onda se zna da ima iroke ovlasti i
odgovara UN-u. U tome je znaaj miljenja Visokog predstavnika,
ocijenio je Sadikovi te dodao da je sada prilika da se temeljito razmotri situacija nakon ovog izvjetaja i krene u ustavne promjene.
Prvi ambasador SAD-a u BiH, Victor Jackovich, ocijenio je, nakon Inzkovog izvjetaja i posljednjih negiranja drave BiH, da se
Republika Srpska nee odvojiti od BiH, jer meunarodna zajednica
to nee dozvoliti. Osjeam frustraciju u RS-u to BiH funkcionie
kao normalna drava, osjeam frustracije i u Federaciji. Vrlo teko
je zaustaviti takvu zapaljivu retoriku, potrebno je vee angairanje
meunarodne zajednice i moje drave, SAD-a. Evropljanima je sada sve preputeno i mislim da nisu u stanju posvetiti vie panje
BiH. Mogu samo rei da se nadam da emo, kada savladamo te
krize, opet biti u stanju da se posvetimo BiH, svakako je za to krajnje vrijeme, kazao je Jackovich.
Dodik i ovi su, kako se i oekivalo, odbacili Inzkov izvjetaj, no
ovdje je puno vanije da su vodei bosanskohercegovaki intelektualci ukazali i na problem meunarodne zajednice koja sve svaljuje na domae politiare. U ovakvom ustrojstvu kakva je BiH, nije
mogue rjeenje bez onih koji su takvo ustrojstvo i skrojili, poglavito bez SAD.

PREPORODOV JOURNAL 145

bosanski barometar

Savez za kozmetike promjene

Smijenjeni SDA-ovci

A i sami su vodei politiari potvrdili Inzkove rijei. Tako su se

20. studenog 2012. u Mostaru sastali lideri estorke (HDZ BiH,
HDZ 1990, SNSD, SDS, SDP i SBB) i dogovorili te potpisali zajedniku
izjavu o principima uestvovanja u vlasti. Potpisnice su se obavezale raditi na izradi i donoenju ustavnih rjeenja koja e osigurati
punu ustavnu i institucionalnu jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i pripadnika ostalih, odnosno graana koji se ne izjanjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda. To ukljuuje i usklaivanje Ustava BiH s odlukom Suda za ljudska prava u Strasbourgu na
nain koji e osigurati izbor legitimnih predstavnika u Predsjednitvo i Dom naroda BiH, tj. da pripadnici jednog naroda ne biraju
predstavnike drugog naroda. Ovom prilikom stranke estorke potpuno reafirmiraju ranije dogovorene preuzete obaveze. Ovime se
takoer, reafirmira i dogovor koje su postigle stranke iz Federacije
u odnosu na izbor domova naroda.
Prioritet je, stoji u izjavi, da institucije vlasti na nivou BiH usklade zakonodavstva s EU-standardima i izvre obaveza iz Mape puta
te hitno okonaju izrade modela koordinacije pregovora s EU u
sklopu aktivnost,i koje ve vodi Vijee ministara u sUradnji s entitetskim vladama. Lideri stranka su dogovorili i hitno pristupanje
rekonstrukciji izvrne vlasti u Federaciji BiH, vodei rauna o kompatibilnosti parlamentarne veine sastavljene od stranaka ove estorke s ciljem osiguranja efikasnosti i funkcionalnosti. Dogovoreno je takoer da se omogui Parlamentarnoj skuptini BiH, Vijeu
ministara, entitetskim vladama i parlamentima da realiziraju ve
potpisane politike dogovore radi rjeenja pitanja nepokretne vojne imovine i dravne imovine iz oujka 2012. godine.
Zakljuili su da treba osigurati uvjete za provedbu nunih ekonomskih i socijalnih reformi s ciljem zaustavljanja negativnog ekonomskog trenda, izlaska iz ekonomske krize te stvaranja zakonskog
okvira za povoljno ekonomsko okruenje koje e garantirati ekonomsku stabilnost i ravnomjeran razvoj svih dijelova Bosne i Hercegovine. Stavljen je i naglasak na infrastrukturnim i energetskim
projektima, a posebno na koridoru Vc. to se pak tie politikih
koalicija, stranke estorke smatraju kako je sporazum SNSD-SDP
znaajan doprinos poboljanju ekonomskoj situaciji u BiH i jaanju
institucionalne efikasnosti i zajedniki e pristupiti realizaciji i dogradnji rjeenja kroz zakonodavnu proceduru. Podrale su i princip
da poziciju, koja pripada odreenoj stranci, ostali uesnici parlamentarne veine trebaju podrati.

Od svih ovih planova najprije su krenuli u rekonstrukciju Vijea

ministara. Tako je ve 22. studenog Predstavniki dom Parlamenta
BiH potvrdio odluku predsjedavajueg Vijea ministara BiH Vjekoslava Bevande te imenovao nove ministre sigurnosti i odbrane
Fahrudina Radonia, lidera SBB BiH, i Zekerijaha Osmia iz SDP-a,
te zamjenicu ministra financija i trezora Editu apo, takoer iz
SBB-a. Time su smijenjeni SDA-ovi kadrovi.
Tokom skoro dvoipolsatne rasprave, poslanici SDA iznosili su
stavove protiv nove parlamentarne veine i dogovora u Mostaru.
Odgovarajui na optube SDA, zastupnica Saveza za bolju budunost BiH Ismeta Dervoz kazala je da SDA nije glasala samo protiv
budeta, zbog ega je i otila u opoziciju, nego je time glasala i
protiv evropskog puta BiH, aranmana s Meunarodnim monetarnim fondom, protiv odravanja popisa stanovnitva i lokalnih izbora te gradnje graninih prijelaza. ef Kluba SDP-a Saa Magazinovi upitao je poslanike SDA zato toliko esto mijenjaju miljenje,
kao primjer navodei da je upravo ova stranka zastupala ideju
uvoenja zatvorenih lista, protiv kojih se danas toliko ustro bori. Nakon rasprave uslijedilo je glasanje. Sa 29 glasova za i devet
protiv potvreni su Bevandina odluka i novi lanovi Vijea ministara BiH.
Novi ministar odbrane Zekerijah Osmi kazao je novinarima da
e to ministarstvo bez rezerve raditi na daljnjem pribliavanju BiH
euroatlantskim integracijama. Novi ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radoni kazao je da se ministarstvo na ijem je elu treba depolitizirati te da se ne smije mijeati u operativni rad policije i tuilatava. Dva su zamjenika ili pomonika ministra sigurnosti, Jozo
Leutar i Nedad Ugljen, ubijeni i ta ubistva nikada nisu razjanjena.
Svi mi imamo obavezu da razjasnimo politika ubistva, omoguimo
pravnu dravu, potpunu suverenost i samostalnost policijskih organa, i bolje uvjete da ova zemlja ispunjava sve meunarodne obaveze, rekao je Radoni. Podsjetio je na deavanja u Hrvatskoj, Srbiji i svim evropskim zemljama te je poruio da se i BiH mora suoiti
i ne bjeati od problema koji se zove privredni kriminal i korupcija.
Radoni je kazao da je to europska obaveza te da Ministarstvo sigurnosti treba praviti politike uvjete da BiH snano zakorai u
obraun s dravnom mafijom. Inae, to je rekao ovjek o kojem
mediji u BiH bruje da je duboko umijean u kriminal.
Sedam dana kasnije zasjedalo je Vijee ministara i donijelo zakljuak kojim je od Parlamentarne skuptine BiH zatrailo da po
hitnoj proceduri, u to kraem roku, razmotri i usvoji Zakon o
budetu dravnih institucija i meunarodnih obaveza BiH za 2013.
Ovaj zakljuak Vijee je donijelo nakon to je prethodno Predsjednitvo BiH na hitnoj sjednici utvrdilo prijedlog Zakona o budetu te
meunarodnih obaveza. Razlog za hitnu proceduru bila je potreba
da se ne dovede u pitanje Stand by aranman sa MMF-om, a time i
pitanje financiranja institucija BiH.
Da podsjetimo, budet institucija BiH iznosi 1,738 milijardi KM,
od ega su ukupni prihodi za financiranje institucija i primici na nivou 2012. i iznose 950 milijuna KM, a prihodi za servisiranje vanjskog duga 788,5 milijuna KM i vei su za 343,5 milijuna KM u odnosu na budet prethodne godine. Prijedlog budeta polazi od
Globalnog fiskalnog okvira bilansa i politika u Bosni i Hercegovini za
period 2013.-2015. godine s ciljem provoenja mjera tednje institucija BiH, koje je dogovorilo Fiskalno vijee u okviru Stand by aranmana s Meunarodnim monetarnim fondom, ukljuujui i zadravanje broja zaposlenih na nivou 2012. godine. q
Edis FELI

Fahrudin Radoni, novi ministar sigurnosti BiH

STUDENI 2012.

31

bosanski barometar

POPIS STANOVNITVA U BOSNI I HERCEGOVINI (1.-15. APRIL 2013.)

Nepostojee dileme
U vrijeme kada statistiki podaci odreuju budue politike i
imaju znaajnu ulogu u procesima odluivanja, tada popis stanovnitva treba posmatrati kao strateki korak za odreenu dravu i za
narode koji ive u njoj. Stoga, imajui u vidu injenicu da rezultati
popisa stanovnitva u velikoj mjeri utjeu na preraspodjelu prava i
beneficija unutar drave, moe se donijeti zakljuak da popis stanovnitva nije samo tehnike prirode, nego vie strateke, pa i politike. Na isti nain je potrebno percipirati i popis stanovnitva u
Bosni i Hercegovini koji e se provesti u periodu od 1. do 15. aprila
2013. godine. Meutim, injenica da su graani duni da se na tom
popisu stanovnitva izjasne, izmeu ostalog, i o svojoj nacionalnoj
pripadnosti, u Bosni i Hercegovini ve due vrijeme traju burne rasprave o pitanju nacionalne identifikacije Bonjaka.

Razvoj bonjakog nacionalnog identiteta

Bonjaka nacija poetke svog formiranja ima sredinom 19.
stoljea i tada je bila predvoena bosanskim franjevcima. Iako je
rije Bonjak sve do kraja tog stoljea predstavljao etniku odrednicu za stanovnike Bosne svih religija, bonjatvo se nikada nije
uspjelo nametnuti kao nacionalna ideologija. Posebno poslije pada
Osmanskog carstva, ideja bonjatva kao zajednika nacionalna
odrednica svih graana BiH je potpuno iskorijenjena. Meutim,
opepoznato je da su Bonjaci slavensko-ilirski narod nastao i imenovan na tlu zemlje Bosne kao svoje matine domovine. Historijski
se prvi javlja oblik Bonjanin. Izvorno ime Bonjanin kao etnik
prvobitno oznaava pripadnika ranosrednjovjekovnog bosanskog
teritorija, a potom i ranofeudalne bosanske drave.
Dugi niz godina, Bonjacima se otvoreno osporavalo pravo na
nacionalnu identifikaciju te su bili prisiljeni da se u nacionalnom smislu izjanjavaju kao Muslimani. Ovakvo stanje je predstavljalo unikatnu situaciju jer u svijetu nigdje drugo jednom narodu nije dato
nacionalno ime Musliman. Meutim, takva anomalija se desila
Bonjacima zato to u vrijeme bive Jugoslavije nisu imali potrebnu
slobodu da se izjanjavaju prema nacionalnoj identifikaciji, kao to
su to radili pripadnici nacionalnih zajednica Srba i Hrvata. Naime,
mnogostruke zabrane su kreirane tako organizirano da je nacionalni
identitet Bonjaka gotovo u potpunosti bio izbrisan, poevi od od
Austro-Ugarske, preko Kraljevine Jugoslavije do Socijalistike Federativne Republike Jugoslavije, gdje se nametalo izjanjavanje Bonjaka kao Srba, Hrvata, Muslimana, te nacionalno neopredijeljenih.
Padom komunistikog reima Bonjaci su ponovo izvojevali slobodu da se izjanjavaju prema nacionalnoj identifikaciji, a ne samo
prema vjerskoj, teritorijalnoj, geografskoj ili nekoj drugoj koja u
pravnom smislu nema nikakvu konkretnu osnovu. Odlukom Bonjakog sabora iz 1993. godine, kao najvieg svebonjakog nacionalnog
foruma, donesene u sudbonosnom vremenu otvorene srpske agresije na BiH, Bonjaci su uspjeli vratili svoje historijsko ime Bonjak.
Naprimjer, na isti nain kao to svaki Englez zna da je Britanac njegova dravna ili teritorijalna identifikacija, a ne etnika i nacionalna
odrednica, tako isto i svaki Bonjak zna da Bosanac nije njegovo ni
etniko ni nacionalno ime, kao to nije ni Musliman nije njegova
nacionalna identifikacija. Nadalje, identitet Bosanca moe nositi sva-

32

ki graanin BiH koji posjeduje bosanskohercegovaki paso, ali identitet Bonjaka moe ponijeti samo osoba koja osjea i prihvaa bonjako nacionalno porijeklo i specifine duhovne, kulturne i civilizacijske vrijednosti koje upotpunjuju bonjaki identitet.

Musliman vjerski, Bonjak nacionalni identitet

Vjerska identifikacija, kao jedna od moguih identiteta, jo uvijek je ozbiljan predmet otrih rasprava meu Bonjacima, ali i drugim narodima. Od krucijalne je vanosti za Bonjake, ali i ostale
narode da prihvate ime musliman kao jednu univerzalnu vjersku
i duhovnu vrijednost koja pripada svim muslimanima svijeta, koji
istovremeno mogu pripadati razliitim etnikim i nacionalnim zajednicama. Vjerski identitet u duhovnom smislu moe predstavljati
mnogo vaniji status za odreenu osobu, ali u ustavno-pravnom
smislu nacionalna identifikacija je krucijalna. Naime, Ustav BiH priznaje samo tri konstitutivna naroda, Bonjake, Srbe i Hrvate, te
kategoriju Ostalih, u koju mogu spadati Bosanci, Hercegovci, Romi,
Jevreji, Ukrajinci, Rusi, Maari itd. Stoga, prilikom popisa svi odgovori koji se tiu nacionalne identifikacije Bonjaka, ukoliko ne budu
precizirani samo kao Bonjak, u konanoj statistikoj obradi svrstavat e se u kategoriju Ostali, odnosno nee ui u popisnu kategoriju konstitutivnih naroda.
S druge strane, od raspada SFR Jugoslavije u odreenim krugovima, uglavnom meu Bonjacima, postoji ideja o izgradnji bosanske
nacije koja bi ukljuivala pripadnike postojeih triju nacionalnih zajednica i svih koji ele da se nacionalno identificiraju sa imenom Bo-

PREPORODOV JOURNAL 145

bosanski barometar
sanac, iako u ustavno-pravnom smislu identitet Bosanca nije pravno verifikovan kao nacionalni identitet. Stoga, kategorija Bosanac
je kategorija dravne ili teritorijalne, a nikako nacionalne pripadnosti. Primjerice, danas u Evropi postoje krugovi koji zagovaraju izgradnju nacionalnog identiteta Evropljana, ali velika veina Evropljana
takav identitet ipak vidi samo kao jedan od mnogih identiteta koji su
na ljestvici prioriteta postavljeni daleko poslije nacionalnog identiteta. Stoga se aktuelna kampanja o ideji bosanstva, kao to to istie
akademik Muhamed Filipovi, moe percipirati kao elja protagonista te kampanje da nas vrate unazad, na vremena kada je bilo problematino da li mi kao Bonjaci uope postojimo.
Vrlo je znaajno da Bosanci i Hercegovci shvate da izjanjavanje
prema nacionalnim identitetima u Bosni i Hercegovini Bonjacima,
Srbima i Hrvatima nije etno-nacionalizam, nego identifikacija u
skladu sa postojeim ustavnim rjeenjima u obliku konstitutivnih naroda i kategorije Ostalih. Drugim rijeima, graani BiH se u pravnom smislu prema nacionalnoj odrednici mogu izjasniti kao Bonjaci,
Hrvati, ili Srbi, dok u civilizacijskom smislu mogu posjedovati vie integrirajuih identiteta. Stoga, bosanstvo kao ideja moe imati smisla
samo kao nadetniki koncept koji e u sebe ukljuivati pripadnike
svih nacionalnih zajednica u BiH, ali ni na koji nain nee pokuavati
ugroavati njihov nacionalni identitet. U tom kontekstu, znaajno je
prisjetiti se rijei prvog predsjednika Predsjednitva Republike BiH,
Alije Izetbegovia, prije poetka agresije i sve glasnijih pria o etnikoj podjeli zemlje, da je BiH nemogue podijeliti, jer je sva nacionalno iarana kao tigrova koa i te are je nemogue izbrisati.
Na modelu ruske lutke ili popularne Matruke jedna osoba
moe imati vie identiteta u kojima pronalazi svoj drutveni, politiki, kulturoloki, teritorijalni, ekonomski ili bilo koji drugi smisao. Tako
se graanin BiH istovremeno moe osjeati kao Bonjak, Bosanac,
Hercegovac, Travnianin, Zenianin, Balkanac, Evropljanin, itd.
Odreena osoba se ak moe izjasniti i kao Eskim, kosmopolita,
svjetski ovjek, ali mu to u pravnom smislu mnogo ne znai sve dok
nacionalna odrednica predstavlja osnovu za kreiranje javnih politika.

STUDENI 2012.

Naime, u vremenu u kojem strogo dominira nacionalna identifikacija

koja garantira prava, ali i obaveze graana, nacionalni identitet ima
drugaiji karakter i ulogu od dravnog, politikog i geografskog identiteta. Jednostavno, graanin bonjake nacionalnosti se moe izjasniti i kao Rom ili Jevrej, ali prema postojeem Ustavu BiH nee uivati sva prava i beneficije koje uivaju tri konstitutivna naroda.

Bonjaci izmeu nacije i kosmopolitizma

Predstojei popis stanovnitva se moe posmatrati prije svega i
kao borba za politiku poziciju i vlast. Tako bi Bonjaci u sluaju izjanjavanja prema teritorijalnom identitetu mogli u pravnom smislu
ostati bez ionako slabe politike pozicije u entitetu Republika Srpska.
Sjetimo se samo da je glavni cilj agresije na BiH i genocida nad njenim graanima planiranih od velikodravnih projekata protiv BiH bio
unitenje Bonjaka i diskreditiranje drave BiH. Takoer, kao to to
tvrdi akademik profesor dr. Ferid Muhi: Ni jedan jedini ubijeni Bonjak nije bio ubijen zato to je bio graanin BiH, dakle apstraktni
Bosanac ili Hercegovac, pa ni zato to je sebe deklarisao kao Bosanac
i Hercegovac, nego upravo zato i samo zato to je bio Bonjak!
Meutim, veina poslijeratnih analize i naunih studija jasno
pokazuju da najvei broj bonjakog stanovnitva u BiH nije svjestan potrebe i znaaja koji predstavlja nacionalna identifikacija.
Veina pripadnika bonjake nacionalne zajednice jo uvijek nije
dovoljno educirana o injenici da je meunarodni poredak ve nekoliko vijekova utemeljen na nacijama dravama, gdje nacionalni
identitet ima primat u odnosu na svaki drugi identitet. Stoga je vrlo
pogreno i zlonamjerno kritikovati graane koji ele da se izjasne
kao Bonjaci jer stvarni problem je u pravnom poretku, koji nacionalnu identifikaciju glorificira i kao takav on bi trebao biti meta verbalnih i analitikih napada onih koji zagovaraju nadnacionalni identitet Bosanaca. Sa slinom zamkom se suoilo i muslimansko stanovnitvo u Crnoj Gori, prilikom posljednjeg popisa, gdje ih se samo 7,11% izjasnilo kao Bonjaci i 3,97% kao Muslimani.
Ovo je prvi put u skorijoj historiji da se Bonjacima otvara mogunost da se izjasne kao Bonjaci i stoga ovaj momenat treba posmatrati kao strateki znaajan projekat, a ne kao emotivni in pribliavanja nadnacionalnom kosmoplitizmu. U postojeim ustavnim
rjeenjima u BiH mjesta u institucijama vlasti za svaki konstitutivni
narod odreivat e se reciprono prema broju stanovnika kojih bude na predstojeem popisu 2013. godine. Stoga, ako Bonjaka bude manje, nego to je to primjerice bilo na popisu iz 1991. godine,
po automatizmu manje participiraju u dravnim slubama, institucijama zakonodavne i izvrne vlasti.
Danas moemo uti rasprave kako se na popisu Bonjaci mogu
izjasniti i kao Bosanac, Bosanac musliman ili musliman. Svaka od
navedenih kategorija znai odreenu disoluciju onih koji kategorijalno
pripadaju bonjakom narodu. U tom kontekstu se moe postaviti logino pitanje, zato se ne raspravlja o mogunosti da se Srbi ili Hrvati u
BiH izjanjavaju kao recimo Srbin bosanac, Hrvat bosanac, Srbin
pravoslavac, Hrvat katolik, Srbin hercegovac ili Hrvat hercegovac? Ukoliko Bonjaci na vrijeme ne shvate vanost njihove jasne nacionalne opredijeljenosti na predstojeem popisu, koji e biti jedina
relevantna statistika za budue odnose unutar BiH, greke njihovih
dilema mogle bi snositi budue generacije Bonjaka. Kao to to tvrdi
prof. Nedad Mulabegovi, injenica je da su Bonjaci jo uvijek nacija
u nastajanju koja danas prolazi kroz one faze kroz koje su ostale formirane nacije prolazile u toku pretprolog stoljea. Popis stanovnitva je
moda i najbolja prilika da Bonjaci ojaaju svoju nacionalnu poziciju
unutar BiH za koju su platili velikim ljudskim rtvama. q
Bedrudin BRLJAVAC

33

bosanski barometar

BEOGRADSKI PROJEKT VELIKOSRPSKE DOMINACIJE (III)

Otkud se pojavljuje entitet RS?

() Otkud je, dakle, entitet RS ustavna kategorija ili ko ga stavi u ustav i kako? Jo jednom treba upozoriti na polaznu tezu da se
agresija na Bosnu i Hercegovinu i genocid u Srebrenici nisu dogodili sluajno, tj. ne pojavljuju se kao grom iz vedra neba. Naprotiv, iza
tih stranih dogaaja stoji jasna i kontinuirana politika velikosrpskog barbarskog ekspanzionizma koji pred sobom unitava sve to
je drugaije. esto se uje od velikosrpskih politiara deytonske
Bosne da je entitet RS ustavna kategorija. A to je jasna poruka
ne dirajte u to i ne pomiljate da moete razviti neku vrstu skeptikog prigovora protiv njegovog imena i postojanja! Vrhunaravsko
postavljanje neega kao ustavne kategorije trebalo bi nas sprijeiti ili zaplaiti da o tome ne mislimo. Kao da su bogovi s Olimpa
postavljali te velike ustavne kategorije. Da li se pitamo kako je taj
entitet postao ustavna kategorija? Smijemo li se uope pitati otkud
ta tvorevina na teritoriji Republike Bosne i Hercegovine? Da li imamo razumijevanje situacije u kojoj je taj entitet postao ustavna
kategorija? Moemo li pojasniti na koji nain je taj entitet postao
ustavna kategorija? A gdje je nestao Ustav Republike Bosne i Hercegovine? Da li je cilj svih mirovnih pregovora oko drave Republike Bosne i Hercegovine bio da se suspendira njezin Ustav ili da ga
se pod prisilom promjeni? U tome je naravno velika odgovornost
Izetbegovieve politike oko koje su nastale brojne kontroverze, ali
i bonjakih intelektualaca koji su oportunistiki i neodgovorno
iekivali ta e na kraju da bude.
Velikosrpska politika implicira da ako je uspjela nasilu ugurati
entitet u ustavnu materiju daytonskog Ustava iz Anexa IV onda vie
niko nikada ne smije postaviti pitanje o tome otkud tamo taj entitet. Smatra se, naime, da je to zavrena stvar za sva vremena i da
je niko ne moe dovesti u pitanje! Ali, to ba nije tako i ne moe
biti tako u ljudskim odnosima. Mi kao savjesni i odgovorni graani
Bosne i Hercegovine moramo postaviti pitanje o porijeklu tog entiteta! Je li taj entitet tu milou Boijom, pjevom ptica selica, voljom
naroda ili nekim drugim nainom pristigao?
Entitet RS je izraz ratnih dejstava na teritoriji Republike BiH pokrenutih od strane beogradskog reima S. Miloevia, Jugoslovenske
armije i paravojnih jedinica SDS-a. Ovim je odreen osnov nastajanja
entiteta. A onda je ratnim zloinima na teritoriju Republike Bosne i
Hercegovine stvorena etniki ista teritorija na kojoj su srpski vojnici iskorijenili i unitili bonjaki narod (naprimjer, gradovi Foa, Rogatica, Viegrad, Prijedor, Zvornik, Srebrenica, Bratunac, Banjaluka,
Bijeljina, Trebinje i drugi gradovi), te sve to proglasili RS. Otud ide
stalna potreba za negiranjem zloina i genocida, jer je zloin izvorite
entiteta RS. A to u svijetu legalnih ljudskih odnosa nije mogue preutiti ili prikriti nihil violentum durabile. Ta ratna tvorevina zasnovana na zloinima i genocidu umetnuta je u oktrojirani daytonski
Ustav koji je suspendirao jedini legalni Ustava Republike Bosne i Hercegovine. To je potpuna istina o ustavnosti entiteta RS.
Ne treba zaboraviti da je bosanskohercegovaka drava bila u
neravnopravnom poloaju kao rtva tokom agresije na Republiku
BiH 1992.-1995. i da je mirovni sporazum u Daytonu izraz njezine
nemoi i prisiljenosti da pod prijetnjom daljnjih ratnih katastrofa pristane na rjeenja koja e zaustaviti rat, bez obzira to je Armija Republike Bosne i Hercegovine u drugoj polovini 1995. poela oslobaati
gradove i regije drave. Tako je ispalo da je napravljen poguban do-

34

govor entitet za mir koji je doveo do velikih problema budue

funkcioniranje drave. Osim toga, nedopustivo je i nelegalno da se u
jednoj vojnoj bazi donosi Ustav za jednu internacionalnu dravu. To
je nametnut Ustav koji zanemaruje legalne procedure izmjene Ustava jedne drave. U tome nametanju ustavnog rjeenja u mirovnom
paketu se radi o bezonom i cinikom prisiljavanju rtve, nemone
da se vojnom snagom sauva od poniavanja koje, naalost, uz budno oko IC medijatora i nevidljivih lobistikih grupacija, rezultira priznavanjem nelegalne i genocidne tvorevine da bi zavladao neki oblik
mira, mir pod prisilom ili nepravedni mir. lanica UN nije bila zatiena kao ravnopravan lan te svjetske organizacije nacija (drava) i na
njoj je napravljeno mnogo pogreaka. Stoga je sasvim opravdano
postavljati pitanje o nelegalnim rjeenjima nametnutim vojnom silom koja se poturaju kao Ustav dravi Bosni i Hercegovini.
To da je RS stvorena voljom jednog cijelog naroda govori o manipulaciji koju sprovode srpske vladajue oligarhije. Sigurno nisu svi
Srbi eljeli da se iskorijene Bonjaci sa pola dravne teritorije BiH. To
je velikosrpska podvala. Velikosrpskim zloincima, ratnim hukaima
i ideolozima treba cijeli narod, svi Srbi, volja cijelog naroda da
bi na neki nain legitimirali svoju zloinaku politiku. Oni na taj nain
nisu odgovorni i ne trebaju krivino odgovarati jer su samo spro-

PREPORODOV JOURNAL 145

bosanski barometar
vodili volju srpskog naroda. Ova manipulacija najvie e kotati
obine ljude iz srpskog naroda, jer e oni uvijek biti topovsko meso
velikosrpskih projekata, kako je to bilo u Hrvatskoj.
Entitet RS je rezultat procesa razgradnje dravnosti Republike
BiH. Odgovornost za to snose tri etnoklerikalne politike, a pritom je
najvea odgovonost na beogradskom reimu Slobodana Miloevia koji je sa Jugoslovenskom vojskom i paravojnim formacijama
izvrio agresiju na susjednu dravu Republiku Bosnu i Hercegovinu.
ta je rezultat te agresije? Vidljiv rezultat te agresije je postojanje
entiteta koji u svome nazivu nosi oznaku srpski. Ali, pored toga,
jo jedna dalekosenija posljedica agresije, nesposobnosti i nemoi
bosanskohercegovake politike strane pokazuje se u tome to je
daytonski Ustav potisnuo i suspendirao Ustav iz 1974. i iz njega
izvedeni Preieni tekst Ustava Republike BiH. Time je zavren
onaj antibosanski proces koji je zapoeo odmah poslije donoenja
Ustava 1974. godine, a kulminirao u drugoj polovini osamdesetih
godina kada je umro Hamdija Pozderac (1988.) i Bosna detaljno
destabilizirana brojnim privrednim i politikim aferama.
Potrebno je, prije svega, istai da je Daytonski sporazum implicitno stavio Bosnu i Hercegovinu pod protektorat meunarodne
zajednice.1 Tako Ured Visokog predstavnika (OHR) djeluje kao
upravno tijelo u ime internacionalne zajednice u Sarajevu. Od poetka nametnutog ustavnog aranmana, kojim nije sankcionirana agresija i njezin rezultat, zna se da ona sama ne moe funkcionirati.
Daytonska drava je, naalost, konstrukcija koju svako selo moe
opstruirati i blokirati u njezinom funkcioniranju. Dayton je proces u
kojem se lagano zatrpava grobnica u koju je iva poloena Republika
BiH. Daytonska konstrukcija je postavljena tako da ne moe opstati,
jer se stalno uruava u konstrukcijskoj etnikoj osnovi koja producira
neprestane destruirajue tendencije iznutra. I srpska i hrvatska etnopolitika pokuava ograditi etnike teritorije na dravnom teritoriju
Bosne i Hercegovine koje bi bile zatvorene za druge i kojima bi se
onda drava BiH dovela u poziciju da na njima nema nikakve efektivne vlasti. Ovakav plemenski diskurs dovodi cijelu dravu u stanje
kontinuiranog nemira koji onemoguava razvoj. Ta konstrukcija je
postepen proces unitenja Republike BiH i predstavlja izraz udovoljavanja interesima agresora na Republiku BiH. Takva Bosna ima problem uspostave efikasne vlasti na cijelom dravnom teritoriju.2 Proces legalizacije Daytona vodi u potpuni nestanak dravu Republiku
BiH. Zbog toga odgovorna bosanska politika mora dezavuirati kriminalni i ilegalni proces unitenja Republike BiH kroz pokuaj da se
daytonski ustav legalizira. To je vrhunski moralni imperativ!
Ustavotvorna procedura Ustava Federacije Bosne i Hercegovine
ukazuje na ozbiljne legitimacione defekte u kojima se graanin nadomjeta etnikumom. Ustav je, naime, pisan negdje u kabinetima
evropsko-amerike diplomatije, daleko od uvida javnosti i u izoliranim politikim krugovima HDZ-a i SDA. O njegovim temljnim principima i ustavnim vrijednostima nije voena javna rasprava niti su ozbiljnije konsultirani najugledniji pravnici i teoretiari prava. Ustav je
mogao biti legitimiran samo neophodnou mira koji je njime bio
najavljen...3 A kantoni koji su nastali na tkivu Republike BiH i u nju
umetnuta Federacija jesu jasan koncepcijski promaaj koji predstavlja izlaenje u susret rezultatima rata izmeu Bonjaka i Hrvatske sa pripadajuim ekspoziturama HVO-a. (E. arevi) Zato Ustav
koji poiva na takvim premisama nema budunosti, smatra E. arevi. Razaranje Ustava Republike BiH poinje ovim ustavnim aranmanom u kojem se normira da cjelokupna vlast polazi od konstitutivnih naroda, Bonjaka i Hrvata, uz fikciju da e se status Srba rijeiti daljnim pregovorima, te se u cijelom Ustavu Federacije postavlja
shema o Hrvatima i Bonjacima kao temeljima drave, kantona i

STUDENI 2012.

RS entitet stvoren na genocidu i ratnim zloinima

35

bosanski barometar
svih dravnih institucija.4 Njime se otvara proces ustavnopravnog
raslojavanja bosansko-hercegovakog drutva na etnike zajednice i
razvijanje neke vrste etnike demokratije koja se teorijski pokuava opravdati narativom konsocijacije.
Odgovor na pitanje o porijeklu entiteta RS na teritoriji Republike
Bosne i Hercegovine, meutim, vodi nas do ratnih zloina, ilegalnih
antibosanskih djelovanja, prekrajanja dravnih granica i agresije, odgovornosti srbijanskog reima, nametanja pod prisilom ustavnih rjeenja kojima se kri pravni poredak, cinizma i kriminala internacionalnih predstavnika i drugih nedozvoljenih djela koja se sankcioniraju. To nam kazuje da je entitet RS nastao vojnim djelovanjem Jugoslovenske armije i paravojnih formacija SDS uz potpunu saradnju
Srbije i reima S. Miloevia koji je za to odgovarao u Hagu. Naravno
uz Srbiju je u agresiji sudjelovala i Crna Gora, a onda i Hrvatska. Velikosrpski ekspanzionizam je pokrenuo rat protiv Bosne i Hercegovine
da bi ostvario svoje hegemonijske i osvajake tenje. Entitet RS na
teritoriji Republike BiH pojavljuje se kao rezultat velikosrpskog ekspanzionizma i masovnih zloina nad bonjakim stanovnitvom i
niim se ta injenica ne moe sakriti. Ono to je djelo zloina mora
biti dovedeno do apsolutne upitnosti, prvo iz moralne pozicije, a onda iz dravno-pravne i internacionalno-pravne pozicije.
Entitet RS na teritoriju Republike Bosne i Hercegovine predstavlja nakon Auschwitza najvee mjesto zloina u Evropi, teritorij
koji je postavljen na masovnim grobnicama bonjakog naroda i
koji se pretvorio u mjesto najcrnje rasistike, etnike i religijske diskriminacije, totalne obespravljenosti i poniavanja Bonjaka. U toj
neprirodnoj konstrukciji koja je izraz nasilja, diskriminacija Bonjaka je postala projektovana, kulturna injenica entitetskog velikosrpskog djelovanja i prepoznaje se na svakom koraku: od kola u
entitetu gdje se ne moe uiti bosanski jezik, bosanska povijest i
bonjaka kultura do zapoljavanja i pozicija u javnim preduzeima. Entitet ispunjava tako svoju svrhu destruiranje Republike
Bosne i Hercegovine i bonjakog naroda, podravljenje i posrbljenje entiteta koja je ve zamjetljiva od Memoranduma SANU
(1986.) i 8. sjednice CK SK Srbije (1987.) kada se u Beogradu instalira Miloevieva vlast. Tada je bilo jasno koje su glavne intencije
velikosrpskog hegemonizma u raspadajuoj Jugoslaviji. To e rei
da entitet RS nije izraz puke sluajnosti, neke metafizike volje
naroda, nego je osmiljen plan politikog i militarnog djelovanja
velikosrpske politike iz Beograda, kao njezinog stratekog centra,
na destrukciji samostalne Republike Bosne i Hercegovine. Osvajako djelovanje velikosrpskog ekspanzionizma izraz je procjene da
nad Bosnom moe uspjeti osvajaki poduhvat jednom razornom,
brzom i nemilosrdnom akcijom Jugoslovenske vojske, jer je toj ekspanzionistiko-ruilakoj svijesti odgovarala miroljubivost janjeeg mentaliteta veine Bosanaca. Ta velikosrpska procjena je direktno uzrokovala disoluciju Jugoslavije i izazvala velika ratna stradanja stanovnitva.
Uz ovo opasno nepriznavanje i diskriminaciju drugih, velikosrpski ideolozi su zacrtali srpski etniki prostor i svi oni koji se nalaze
na njemu moraju biti posrbljeni ili nestati bestraga.5 Bosna i Hercegovina je od druge polovine 19. stoljea smatrana srpskom zemljom i zato je danas oko est miliona Bonjaka u Turskoj. Velikosrpski ideolozi nisu htjeli da se pomire s jednom injenicom koja
nam kazuje da se na Balkanu nikada nisu poklapali teritorija na
kojoj narod ivi i teritorija drave. Oni su to svjesno zanemarivali.
Svako ko to pokua izjednaiti ili dovesti do podudaranja, kao to
to iskazuje velikosrpska politika frazom svi Srbi u jednoj dravi,
direktno vodi u rat i genocid nad onima koji su se zatekli na zacrtanim teritorijama. Velikosrpska politika je u Memorandumu SANU

36

Milorad Dodik, predsjednik genocidne tvorevine

(1986.) naglasila da se ne poklapaju etnike i dravne granice u Jugoslaviji, te da je nuno da doe do prekrajanja granica da bi se
dobilo poklapanje etnikog i dravnog prostora. A kada se granice
prekrajaju to znai samo rat.
Tvrdnja da je Bosna avnojevska, Titova ili komunistika izmiljotina ili da su avnojevske granice Republika izmiljenje i tetne
po srpski narod, predstavlja propagandni mit velikosrpske antibosanske politike, tj. klasinu velikosrpsku la i podvalu i slui za
opravdanje ekspanzionistikih ratova iz devedesetih godina 20.
stoljea koje je vodio S. Miloevi na elu Srbije i Jugoslavije uz podrku Jugoslavenske armije i izgubio. Ako se ne potuje historijska
dimenzija bosanskih granica, bosanski povijesni, kulturni i dravni
kontinuitet, onda je izvjesno da e se protiv Bosne voditi osvajaki
rat i destruirajua agresija srbijanskog reima. Zato nas kodirano
velikosrpsko negiranje Bosne upozorava da se Srbija jo nije pomirila sa svojim dravnim granicama, da jo uvijek sanja ekspanzionistiki san, stranu zabludu da genocidom moe napraviti veliku
Srbiju u kojoj bi ivjeli svi Srbi.
Biljeke:
1
Zoran Paji, Bosna i Hercegovina: Raskrsnice dravnosti. Spirit of Bosnia Svezak 1
Br. 4 (2006): Oktobar -- http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-4-2006-october/bosnia-and-herzegovina-statehood-at-the-crossroads/
2
Zoran Paji upozorava da tzv. Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, osnovana prije
RS (18. novembra 1991. godine), nikad nije slubeno pomenuta u Dajtonskom sporazumu, ali njena institucionalna struktura je preivjela jo dosta godina u okviru
Federacije. Dok se meunarodna zajedica slubeno strogo protivila treem (hrvatskom) entitetu, u stvarnosti je tolerisano njeno postojanje u sudstvu, odreenim
zakonodavnim oblastima, administraciji, vojnim organima itd. (Vidjeti: Z. Paji,
Bosna i Hercegovina: Raskrsnice dravnosti. Spirit of Bosnia, Svezak 1 Br. 4 (2006):
oktobar -- http://www.spiritofbosnia.org/bs/volume-1-no-4-2006-october/bosniaand-herzegovina-statehood-at-the-crossroads/)
3
Edin arevi, Ustav i politika, str. 47.
4
E. arevi, Ibid. str. 48.
5
Budui da su dva najoptija koncepta nacije definisana pre nego to su okolnosti
omoguile nastanak drave, slina raznolikost je bila prisutna i u definisanju okvira
budue srpske drave. Ne moe se rei da su srpski intelektualci imali jasan koncept
teritorije koja pripada srpskom narodu i u zavisnosti od razliitih politikih potreba
trenutka, sa istim arom videli su irenje srpske drave u dijametralno razliitim pravcima. Osnovna romantiarska podloga bila je Duanovo carstvo, ali realno rasprostiranje tokavtine i pravoslavlja, a posebno realno teritorijalno rasprostiranje naroda
koji se identifikova sa srpskim imenom, nije se nikako geografski poklapalo s vizijom.
Zato je Duavnovo carstvo pokrivalo vie imaginarnu ideju o veliini i snazi nego to
je ikada bio realan zahtev za teritorijalnim irenjem, budui da se na njega pozivalo i
kada se trailo irenje ka jugu i jugozapadu, ali i ka severu i severozapadu. Uz zahtev
za Duanovim carstvom, trailo se i Milutinovo, i srpska Sofija, i carsko Skoplje i
Markov Prilep, i okolina Soluna, i Dubrovnik, i Dra... (Vidjeti: Olivera Milosavljevi,
U tradiciji nacionalizma ili stereotipi srpskih intelektualaca XX veka o nama i drugima, Helsinki odbor za ljudska prava u Srbiji, Beograd, 2002, str. 33.) q

Senadin LAVI

PREPORODOV JOURNAL 145

iz svijeta

SIRIJA, PALESTINA, EGIPAT, IRAN I LIBIJA: TKO, KAKO I ZATO?

Bliskoistono bure baruta

SIRIJA: Formirana prozapadna privremena Vlada
Assadov intervju
9. studenog 2012., u ekskluzivnom intervjuu za RT, sirijski predsjednik Bashar al-Assad pojasnio je kako sukob u Siriji nije graanski rat, nego terorizam sirijskih i stranih plaenika. Dok mainstream mediji veinom izvjetavaju kako je to bitka izmeu Assada
i sirijske oporbe, predsjednik tvrdi kako su se u njegovu zemlju infiltrirale brojne teroristike skupine plaene kako bi se borile za
raun stranih sila: Moji neprijatelji su terorizam i destabilizacija
Sirije. Nisu ljudi ili pojedinci moji neprijatelji. I nije glavni problem
da li u ja otii ili ostati. Assad je rekao da Zapad uvijek uspije nai
deurne krivce koji im slue kao neprijatelji: Prije je to bio komunizam, potom je neprijatelj postao islam, onda Saddam Hussein,
svatko iz nekog razloga. Sad ele stvoriti reprezentativnog neprijatelja od mene, zato svi govore da sam ja problem i da moram otii.
Na pitanje zato je Turska, koja je prijateljska nacija, postala
najvei pomaga pobunjenikim skupinama, Assad je odgovorio
kako se ne radi o narodu, nego o Erdoganovoj vladi. Jedan od razloga je to Erdogan smatra, ako Muslimanska braa preuzmu kontrolu nad regijom, da e mu tako osigurati ostanak na vlasti. Drugi je
to on osobno misli da je novi sultan Otomanskog carstva i da
moe kontrolirati regiju. On duboko u sebi sebe zamilja kao halifu,
to su razlozi njegovog neprijateljskog odnosa prema Siriji. Naglasio je da je Sirija posljednja utvrda sekularizma i stabilnosti u regiji. U sluaju invazije na Siriju, upozorio je da bi mogui dogaaji
bili prestrani: Unitenje suivota u Siriji imalo bi imalo dominoefekt od Atlantika do Pacifika. Ne vjerujem da Zapad to eli. Ali, ako
to ipak uine, nitko ne zna tko je slijedei. Na pitanje o mogunosti odlaska iz Sirije, bio je kategorian: Ja sam Sirijac, i roen sam
ovdje, ivim ovdje i umrijet u ovdje.

Priznanje Sirijske nacionalne koalicije

11. studenog 2012. u Dohi, glavnom gradu Katara, razne oporbene skupine dogovorile su formiranje tzv. Sirijske nacionalne koalicije oporbe i revolucionarnih snaga, koju su SAD, uz potporu Turske i Zaljevskih arapskih monarhija, zamislili kao novu krovnu organizaciju, koja bi na tom mjestu trebala zamijeniti Sirijsko nacionalno vijee (SNC). Za predsjednika je izabran eik Ahmad Moaz alKhatib. Po libijskom modelu, Sirijska nacionalna koalicija trait e
meunarodno priznanje kao legitiman predstavnik sirijskog naroda i formirati desetolanu Vladu u sjeni. Koalicija e imati i Vojno
vijee, koje bi trebalo nadzirati pobunjenike/revolucionarne oruane skupine, kao i pravosudna tijela koja bi trebala raditi na zauzetim podrujima. Sirijski ministar informiranja, Omran al-Zoubi, u
razgovoru za sirijsku nacionalnu televiziju ustvrdio je kako je sramotno i poniavajue odravanje oporbenih sastanaka pod pokroviteljstvom stranih drava, te da takvi sastanci predstavljaju jo
jedan oblik strane intervencije.
Objavljujem kako Francuska priznaje Sirijsku nacionalnu koaliciju kao jedinog predstavnika sirijskog naroda i, sukladno tome,
kao buduu privremenu vladu demokratske Sirije, koja e dovesti
do kraja reima Bashara al-Assada, izjavio je 14. studenog francu-

STUDENI 2012.

Francois Hollande, francuski predsjednik i

Ahmad Mouaz al-Khatib, predsjednik sirijske opozicije
ski predsjednik Francois Hollande. Govorei o naoruavanju pobunjenika/revolucionara, Hollande je rekao kako Francuska to nije
podupirala, dok nije bilo jasno kamo to oruje odlazi. im koalicija postane legitimna Vlada Sirije, Francuska e se pozabaviti tim
pitanjem, kao i sve zemlje koje priznaju tu Vladu, rekao je Holland.
Hollandova izjava dolazi istodobno sa zahtjevom Ahmada Mouaza al-Khatiba, predsjednika Sirijske nacionalne koalicije, za priznavanjem i naoruavanjem pobunjenika. On je traio priznanje od
europskih drava i njihovu financijsku potporu, kako bi lake doli
do oruja. Kada dobijemo politiko priznanje, to e omoguiti koaliciji da djeluje kao Vlada i tako nabavi oruje, to e rijeiti nae
probleme, rekao je al-Khatib i istaknuo kako trebaju specijalizirano oruje, ne ulazei u detalje, jer je sirijski narod suoen s bombardiranjem Basharovih zrakoplova. Nastavak sukoba, dodao je,
mogao bi izazvati eksploziju u cijeloj regiji.
William Hague, britanski ministar vanjskih poslova, rekao je kako je stvaranje nacionalne koalicije vrlo vaan kamen temeljac:
elimo sirijsku oporbu da bude inkluzivna, da ima potporu unutar
Sirije i ako e to biti tako, tada emo ih priznati kao legitimne predstavnike sirijskog naroda. Naglasio je kako to ne znai da e Velika
Britanija prekriti embargo EU i poeti naoruavati pobunjenike,
no dodao je kako nije iskljuena nijedna mogunost u budunosti,
jer sirijska kriza se sve vie i vie pogorava.
SAD su priznale Sirijsku nacionalnu koaliciju kao legitimnog
predstavnika, ali je nisu priznali kao Vladu u izbjeglitvu. Sada
imamo strukturu koja se moe pripremati za politiku tranziciju, ali
od nje oekujemo da uspostavi neku vrstu tehnikih odbora, kako
bismo mogli biti sigurni da naa pomo ide na prava mjesta", rekao
je Mark Toner, zamjenik glasnogovornika State Departmenta.

Pripreme za vojnu intervenciju?

Ameriki predsjedniki izbori su zavreni, oekuje se znatna
eskalacija sirijskog sukoba. Velika Britanija, kao i druge lanice antiAssad koalicije, sve vie korigiraju svoje planove koji prelaze iz organizacijskih i logistikih u neku vrstu priprema za pravu vojnu intervenciju. Situacija bi se ove zime mogla pogorati to bi moglo

37

iz svijeta
izazvati pozive za djelominom intervencijom. Moj je posao da sve
opcije kontinuirano doraujemo kako bi bili sigurno da ih moemo
implementirati", rekao je 11. studenog visokopozicionirani britanski general David Richards. Takoer i Phillip Hammond, tajnik britanskog ministarstva obrane, rekao je kako Velika Britanija ne iskljuuje mogunost vojnog angamana, no, jo uvijek nastoje prevladati protivljenja od strane Rusije i Kine s ciljem kako bi dobili
UN-rezoluciju koja bi im omoguila takav angaman.
22. studenog Rusija je upozorila Tursku kako se protivi postavljanju NATO raketnih sustava tipa Patriot uzdu sirijske granice.
Naravno da je militarizacija pogranine zone izmeu Turske i Sirije
injenica koja zabrinjava", rekao je Aleksandar Lukaevi, glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova, i dodao da umjesto da stiskanjem aka usmjerava situaciju na opasno podruje,
Turska bi morala iskoristiti svoj utjecaj kod suprotstavljenih strana
kako bi im pomogla uspostaviti dijalog i pronai rjeenje.
27. studenog sirijski dnevni list Al-Watan objavio je imena
142 strana vojnika iz ak 18 drava, za koje vlasti tvrde kako su
ubijeni tijekom listopada i studenog 2012. u raznim dijelovima Sirije. Al-Watan pie kako je Sirija poslala popis Vijeu sigurnosti
Ujedinjenih naroda, a u njemu se nalaze imena terorista iz arapskih, sjevernoafrikih i azijskih drava. Veina su dihadisti koji
pripadaju Al-Qa'edinoj mrei, ili su joj se prikljuili po dolasku u Siriju, pie sirijski list, dodajui kako su militanti u Siriju ulazili preko
Turske i Libanona. Meu 142 imena nalazi se 47 Saudijaca, 24 Libijca, 11 Afganistanaca, 10 Tuniana, devet Egipana, est Kataraca,
pet Turaka i Libanonaca, tri eena i po jedan dravljanin ada i
Azerbajdana. Veina stranih vojnika ubijena je u provinciji Aleppo,
ali i u Homsu, Idlibu, Deir Ezzoru i Hassaki.

Izraelsko raketiranje Gaze

meuvremenu je Ehud Barak, izraelski ministar obrane, istaknuo
kako su svi vojni ciljevi postignuti.
U svrhu eventualne kopnene invazije izraelska vojska IDF je
povukla 75.000 vojnika iz rezervnog sastava. Jedan od kljunih
razloga zato tokom rata IDF nije krenula u kopnenu ofenzivu bilo
je znatno protivljenje javnosti. Ankete istiu kako je svega 30%
Izraelaca podravalo takvu opciju, a s druge strane, oko 90% je
podravalo raketiranje Gaze. Tijekom rata Hamas je ispalio vie
stotina raketa na Izrael, uz daleko rudimentarniju vojnu tehnologiju od izraelske. Velika veina Hamasovih raketa nije pogodila
ciljeve, ve su padali po pustinji i drugim nenastanjenim zonama.
Rat je bio dobra prilika za testiranje izraelskog raketnog tita
Iron Dome.

Ratna bilanca

PALESTINA: Izraelski zrani napadi na Gazu

Stup obrane - osmodnevni rat
14. studenog 2012. u izraelskom zranom napadu ubijen je
Ahmed Jabari, voa oruanog krila palestinskog Hamasa. Napad je
izveden u sklopu opirne kampanje izraelske vojske IDF-a, koja je
pokrenuta, prema njihovim rijeima, protiv teroristikih meta na
prostoru pojasa Gaze. Svrha ove operacije je znatno otetiti zapovjedni i kontrolni lanac Hamasovog vodstva, kao i njihovu teroristiku infrastrukturu. Ovo je bila kirurki precizna operacija provedena zajedno s Izraelskom sigurnosnom agencijom, stoji u slubenoj izjavi izraelskog IDF-a. Neposredno nakon napada dola je reakcija Hamasa, u kojoj je istaknuto da su ovim ubojstvom otvorena
vrata pakla.
S druge strane, ameriki Senat jednoglasno je usvojio rezoluciju kojom se istie solidarnost s Izraelom te potpora "pravu Izraela na samoobranu i zatitu svojih graana od terorizma. Nadalje,
SAD su pozvale sve zemlje koje imaju bilo kakav utjecaj na Hamas,
mislei konkretno na Egipat i Tursku, da iskoriste svoj utjecaj i zatrae od Hamasa da prestane s raketiranjem Izraela. 21. studenog
objavljeno je da je postignut prekid vatre izmeu Hamasa i Izraela.
Objava primirja objavljena je na zajednikoj novinarskoj konferenciji u Kairu na kojoj su sudjelovali Mohamed Amr, egipatski ministar vanjskih poslova i Hillary Clinton, amerika dravna tajnica Hillary Clinton. U dogovoru dviju sukobljenih strana se istie kako e
Izrael prekinuti sa svim napadima na pojas Gaze - iz mora, zraka i
kopna, ukljuujui intruzije i ciljanje pojedinaca, dok e palestinske skupine zaustaviti napade iz smjera pojasa Gaze prema Izraelu, ukljuujui raketne napade i sve druge napade uz granicu. U

38

Osmodnevni izraelski napad na Gazu, slubenog naziva Stup

obrane, bio je skup za obje strane. Palestinske vlasti objavile su
podatak o 200 unitenih zgrada, dok ih je vie od 8.000 oteenih.
U napadima su takoer unitena i 42 nerezidencijalna objekta, ukljuujui i zgradu sjedita Hamasove vlade, tri damije i jedan centar za zdravlje. Zabiljeeni su i udari na urede lokalnih i meunarodnih medijskih kua. Sveukupno tete od napada procjenjuju se
na 1,25 milijardi dolara. S druge strane, vojna operacija Izrael je
kotala oko 760 milijuna dolara. Procjenjuje se da indirektna teta
nastala Stupom obrane iznosi otprilike 1,8 milijardi dolara. U vojnoj operaciji smrtno je stradalo 180 Palestinaca i est Izraelaca.
Tijekom ratnih operacija mnogi su se pitali to Izrael, zapravo,
eli postii: da li se radi o demonstraciji sile ili brutalnoj predizbornoj kampanji? Odgovor je dao Eli Yishai, izraelski ministar unutarnjih poslova i zamjenik premijera: Cilj ove operacije je baciti Gazu
natrag u Srednji vijek. Tek tada e Izrael biti miran iduih 40-ak
godina.
Ubrzo nakon zavretka vojnih operacija ameriki Pentagon je
odobrio isporuku 6.900 komada opreme i projektila za precizno navoenje, kako bi se nadoknadile izraelske rupe u zalihama nastale
nakon napada na pojas Gaze. Vrijednost ugovora iznosi 647 milijuna dolara. Sigurnost Izraela u nacionalnom je interesu SAD-a, kao
i pomaganje Izraelu da izgradi i odrava jaku i spremnu vojsku i
spremne kapacitete samoobrane, stoji u izjavi iz Pentagona. Radi
se o visoko sofisticiranim elektronikim dodacima kojima se poveava preciznost projektila. U ugovor je ukljueno i 10.000 eksplozivnih naprava, od ega 3.450 otpada na bombe od jedne tone,
1.725 bombi od 250 kilograma, dok ostalo otpada na protubunkerske projektile.

PREPORODOV JOURNAL 145

iz svijeta

EGIPAT: Morsi faraon ili zatitnik revolucije?

Ustavotvorna deklaracija
22. studenog 2012. egipatski predsjednik Mohamed Morsi
objavio je Ustavotvornu deklaraciju kojom je, zbog znatnog proirenja predsjednikih ovlasti, izazvao brojne kritike i potpalio fitilj
novog nezadovoljstva u Egiptu. Deklaracija titi kontraverzama nagrienu Ustavotvornu skuptinu, kojoj je dodijeljen zadatak izrade
novog Ustava, od potencijalne sudske presude koja bi vodila do
njezinog rasputanja. Morsi je odluio da nikakvi zakoni ili deklaracije, koje je odobrio u razdoblju od njegove inauguracije do izabiranja novog parlamenta, ne mogu biti ponitene. Drugim rijeima, to
znai da se niti jedna odluka izvrnih vlasti ne smije ponititi. Smijenio je glavnog dravnog odvjetnika, te naredio ponavljanje suenja svima koji su optueni za teroriziranje i ubojstva demonstranata za vrijeme revolucije. Putem televizije Yasser Ali, glasnogovornik
egipatskog predsjednika, najavio je ustavnu reformu: Predsjednik
e imati ovlasti da poduzme sve potrebne mjere kako bi zatitio
revoluciju. Promjenom Ustava, odluke i zakoni koji bi bili poduzeti
u tom smislu nee moi biti predmet rasprave.

hu, a ona je ouvati revoluciju i Egipat. Predsjednik Morsi svakako se nalazi pred najveim domaim iskuenjem jo od 30. lipnja,
kada je preuzeo vlast. Front koji se iri protiv njega obuhvaa brojne skupine: ljeviare, liberale, socijaliste i brojne utjecajne politike skupine. Svi se oni estoko protive njegovoj odluci o poveanju
vlastite moi, naroito onoj koja ga titi od pravosua, tvrdei da
postaje novi diktator i faraon. Morsi protiv sebe ima gotovo cijeli dravni pravni sustav suci i pravnici stupili su u trajk zbog njegovih odluka. Zbog prisvajanja sve vee vlasti, nekolicina Morsijevih savjetnika podnijela su ostavke.
Stanje na terenu sve vie podsjea na dogaaje koji su se odvijali poetkom 2011. kada je s vlasti sruen Hosni Mubarak. Mladi
ljudi naroito su bijesni, tvrdei da Morsi zajedno s Muslimanskom
braom eli uvesti islamistiku diktaturu u Egipat. Spremni su boriti se protiv takvog ustroja, a mnogi od njih imaju znatnog iskustva
jer su bili aktivni za vrijeme ruenja prethodnog predsjednika. Kau: Ili e Morsi odustati od Deklaracije ili emo ga ruiti kao i Mubaraka. U Egiptu je poela nova pobuna. Politika kriza ima i snane ekonomske posljedice. Prema pisanju lista Al Ahram,
25.11.2012. mogao bi se u Egiptu pamtiti kao crna nedjelja egipatske burze tijekom dana pale su za ak 9,5%.

IRAN: Nastavak ekonomskih sankcija

U boj, u boj... ili ne?

Egipatski predsjednik Mohamed Morsi

Predsjednik je poinio zloin, krei ustavne ovlasti, izjavio je
na konferenciji za novinare Sameh Ashour, elnik sindikata odvjetnika, i dodao: Ovo je dravni udar protiv legitimiteta revolucije
same, koja ga je dovela na mjesto predsjednika. Ovakva odluka
koncentrira svu politiku mo u ruke jednog ovjeka, Morsija, i tako ga ini veim diktatorom od Mubaraka. Na konferenciji se oglasio i Mohammed El Baradei, bivi elnik Meunarodne agencije za
atomsku energiju IAEA i osniva stranke Dostour, koji je govorio o
prisvajanju cjelokupne politike moi u dravi, te dodao kako je
predsjednika odluka teak udarac za revoluciju i moe imati
strane posljedice za cijelu zemlju. Istaknuo je da se predsjednik
Morsi ponaa kao novi faraon.

Pobuna protiv Morsija i Muslimanske brae

Sutradan su u Egiptu poele estoke demonstracije protiv
predsjednika Morsija i stranke Muslimanska braa. Prosvjednici su
sukobili s policijom i spalili sjedita Muslimanske brae na prostoru
Sueskog kanala, u gradovima Assiutu, Suezu, Port Saidu i Ismailyi.
Demonstracije su se proirile i na Aleksandriju, gdje je bilo 50 ranjenih u kamenovanju izmeu pobornika i oponenata predsjednika Morsija. estoko sukobi izbili su i na Tahriru, glavnom gradskom
trgu u Kairu. Na njemu se 27.11. okupilo oko 200.000 ljudi, koji su
uzvikivali: Odlazi, odlazi! i Dolje s reimom.
Mohamed Morsi se na skupu svojih pristaa branio od optubi
opozicije rekavi kako odluke koje je donio imaju samo jednu svr-

STUDENI 2012.

Velika veina Amerikanaca protivi se ulasku u rat s Iranom, rezultat je ankete provedene od strane Programa za stavove o vanjskoj
politici (PIPA) Sveuilita Maryland. Anketa provedena poetkom
studenog pokazala je kako 63% stanovnika smatra kako bi SAD morale obeshrabriti Izrael u nastojanjima da napadne Iran, dok ih se
33% izjasnilo potpuno suprotnim stavom. Istovremeno velika veina
smatra kako bi vojni udar na nuklearna postrojenja, ukoliko se dokae postojanje pogona za proizvodnju nuklearnog oruja ili oruja za
masovno unitenje i pod uvjetom da ga odobri Vijee sigurnosti bio
opravdan. Velika veina smatra kako bi politika prema Iranu morala
teiti diplomatskom rjeenju posredstvom UN-a.

Pregovori o iranskom nuklearnom programu

Svaki napad na iranska nuklearna postrojenja mogao bi dovesti do povlaenja Irana iz Pakta o nuklearnoj neproliferaciji, iji je
cilj sprijeiti irenje nuklearnog naoruanja, rekao je 30. studenog
Ali Asghar Soltanieh, iranski ambasador pri Meunarodnoj agenciji
za atomsku energiju (IAEA). Istaknuo je kako bi, u sluaju da se dogodi takav napad, Iran mogao izbaciti IAEA inspektore iz zemlje, a
centrifuge za obogaivanje urana premjestiti na sigurnija mjesta.
Iranski ambasador pri IAEA je u svom slubenom dopisu rekao i da
nuklearno oruje samo stvara ranjivost i da bi svaki vojni napad
protiv Irana bio neuinkovit u zaustavljanju njihovog obogaivanja
urana. Ipak, iz njegove izjave se moe se iitati kako bi Iran bio
spreman na kompromis ukoliko bi se pojavila adekvatna ponuda.
Podsjetimo, diplomatski pregovori Irana i grupe P5+1 (SAD,
Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemaka) traju dulje vrijeme, no od lipnja 2012. se nalaze na mrtvoj toki, nakon sastanka
na kojem nije pronaeno meusobno zadovoljavajue rjeenje.
Obje strane, nakon reizbora Baracka Obame za amerikog predsjednika, istiu kako su spremne otpoeti novu rundu pregovora
uskoro, a ona se moe oekivati vjerojatno u sijenju 2013. u Istanbulu. Pritom je Yukiya Amano, ef IAEA-a, istaknuo kako hitno
treba krenuti s diplomacijom. Sve zemlje, i IAEA, eljne su pronai

39

iz svijeta
diplomatsko rjeenje. Ukoliko bude politike volje, moemo postii
sporazum, naglasio je Amano.

zgradu parlamenta, formirana je komisija koja istrauje navodnu

povezanost izabranih ministara s Gaddafijem. Iz rada Vlade iskljuena su ak osmorica ministara, ukljuujui ministra pravosua i
ministra unutarnjih poslova.

Oruani sukobi, atentati i ubojstvo veleposlanika Stevensa

Ali Asghar Soltanieh, iranski ambasador pri IAEA

Nove amerike sankcije

30. studenog 2012., u okviru godinje rasprave o obrani, ameriki Senat je jednoglasno odobrio niz novih sankcija Iranu, koje se
primarno odnose na energetski sektor, brodski transport i brodogradnju. Prema njima, SAD e sankcionirati svakoga tko prodaje ili
nabavlja odreene resurse za Iran ukljuujui grafit, aluminij, elik, kao i pojedine industrijske software, koji je znaajni u brodogradnji i nuklearnom sektoru. U novom paketu sankcija spominje
se i protok zlata iz Turske prema Iranu, kao i mjere kojima bi se takav proces zlato za naftu morao zaustaviti. Naime, trenutno
funkcionira poseban bilateralni trgovinski proces, put svile 21.
stoljea, pomou kojega se iranska nafta i plin prodaju Turskoj za
zlato i time zaobilaze postojee sankcije.

4. studenog izbili su oruani sukobi izmeu dvije meusobno suprotstavljene milicije na ulicama Tripolija. Pritom je zapaljena i
opljakana zgrada Dravne sigurnosti sjedite obavjetajnih slubi,
kao i trgovine u oblinjoj ulici. Istog dana, na sjedite Vrhovnog komiteta za sigurnost ispaljena je jedna granata, koja je otetila zgradu.
22. studenog ubijen je pukovnik Farraj al-Dursi, policijski naelnik u Bengaziju, koji je na tu funkciju imenovan neposredno nakon
napada na ameriki konzulat u kojemu je ubijen veleposlanik Christopher Stevens i trojica slubenika konzulata. Dursi je predvodio
akcije razbijanja naoruanih skupina poslije napada na ameriki
konzulat. Atentat na njega je samo posljednji u nizu ovogodinjih
napada koji na meti imaju uglavnom bive Gaddafijeve visoke dunosnike, koji su tijekom pobune preli na drugu stranu. injenica
da nitko za atentate nije odgovarao, iri strah to se tie pitanja
sigurnosti u postratnoj Libiji.

LIBIJA: Kaos i anarhija

Vlada pod opsadom i istragom
Dok libijske vlasti forsiraju privid demokracije i ire populistike
fraze o slobodnoj novoj Libiji, brojne militantne plemenske milicije postaju sve snanije i u glavnom gradu Tripoliju. Naime, 1. studenog 2012. stotinjak revolucionara/demonstranata, s desetinama pick-upova i kamiona naoruanih s artiljerijskim orujem, u
znak protesta zbog sastava nove Vlade upalo je u zgradu dravnog
parlamenta. Zauzevi prilazne ulice i povremeno pucajui, satima
su drali pod blokadom zgradu i onemoguili bilo kakav rad Vladi.
Demonstranti su iz razliitih razloga manifestirali svoje nezadovoljstvo na ovaj nain: jedni zbog niske zastupljenosti mladih u Vladi,
drugi zbog niske zastupljenosti kadrova iz Tripolija, salafisti jer je,
po njima, ministar za vjerska pitanja heretik Najproblematiniji
su ministri zdravstva, vanjskih poslova, meunarodne suradnje,
obrazovanja i vjerskih pitanja jer su, navodno, imali znaajnu ulogu
u odravanju biveg reima Moammara el-Gaddafija.
Libijski parlament je prethodno uspio izglasati povjerenje novoj
koalicijskoj vladi Alia Zidana sa 105 glasova za, 9 protiv i 18
suzdranih. Ali Zidan je bivi diplomata koji je jo davnih 80-ih
Gaddafiju okrenuo lea. On je drugi premijer zaduen da pokua
formirati Vladu otkako je parlament izabran u srpnju 2012. Za premijera je izabran 14. listopada nakon to bivi premijer Mustafa
Abu Shagur nije dobio dovoljan broj glasova prilikom izglasavanja
povjerenja njegovoj Vladi, koja je velikim dijelom bila sastavljena
od ljudi s velikim islamskim ideolokim predznakom. Vlada koju je
31. listopada prihvatilo Libijsko nacionalno vijee sastoji se od 27
ministara, a u njoj se nalaze i liberali i islamisti. Nakon upada u

40

Napad na sjedite obavjetajnih slubi u Tripoliju

Nezavisni svjetski mediji istiu kako su navedeni sukobi i atentati samo jo jedan u nizu pokazatelja da naoruane skupine zapravo kontroliraju Libiju, dok su vlasti u Tripoliju samo formalnost za
svjetsku javnost i dokaz o postojanju nove demokratske Libije.
Zanimljive su rijei jednog hrvatskog vanjskopolitikog analitiara:
Libija je osloboena od vlasti Libijaca, poto su i prije 'izbora' i
poslije njih na elo Libije postavljeni ameriki dravljani: el-Magariaf kao predsjednik, Abu Shagur kao premijer (u meuvremenu
podnio ostavku, op.ur.) i Haftar kao zapovjednik Kopnene vojske,
tako da je budunost Libije sada u sigurnim rukama. Njihova jedina
veza s Libijom do trenutka preuzimanja vlasti je bilo roenje u njoj,
poto su zadnjih 30-40 godina ivjeli u SAD-u.
Jo uvijek nije javno obznanjeno tko stoji iza ubojstva veleposlanika Stevensa 11. rujna 2012. u Bengaziju. Izgleda da povod napadu na
konzulat i ubojstvu nije bio film Nevinost muslimana, nego neto
sasvim drugo. Pola Brodvel, amerika novinarka i autorica biografije
biveg direktora CIA-e Davida Petreusa, otkrila je strogo uvane injenice tijekom svog govora, 26. listopada, na Univerzitetu u Denveru:
Ne znam koliko vas je ulo za ovo, ali CIA je u Libiji zatvorila nekoliko
libijskih pobunjenika, pa je napad na konzulat izveden kako bi se oni
oslobodili. Mediji istiu da je dugaka lista onih koji su htjeli ubiti veleposlanika Stevensa. Pritom su nepobitne dvije injenice: prvo, uvari, libijski vojnici, odbili su braniti Stevensa od napadaa, i drugo, direktor CIA-e David Petereus odmah nakon ubojstva dao je ostavku. q
Pripremio: Ismet ISAKOVI

PREPORODOV JOURNAL 145

kultura

PRIA O SEVDALINKAMA: NARODNA BOSANSKA SEVDALINKA DR. HAIMA MUHAREMOVIA

Sa Gradaca bijele kule...

Sa Gradaca, bjele kule Zmaja od Bosne
sokolovi zakliktali kajde alosne.
Umrla je vjerna ljuba Husein-begova,
jer izgubi gospodara srca svojega.
Osedlo je vranca svoga Husein-kapetan
odjezdio Romaniji, podijelit mejdan.
Na ardaku vjerna ljuba Allah, illa-llah,
klanjala je, plakala je, haber ekala.
Pod pendere glasnik stie, srca slomljenog:
Udaji se, vjerna ljubo, nejma bega tvog.
Od sevdaha i alosti, kraj pendera svog,
prepue joj bolno srce: nee za drugog.
Sa munare Husejnije ui mujezin,
sa ardaka i bedema plau sokoli.
Do Stambola odjekuju kajde alosne,
pusta osta bjela kula Zmaja od Bosne.
Umro je dr. Haim Muharemovi. Srce jednog od najpoznatijih sazlija i najboljih
poznavalaca sevdalinke u regionu prestalo je kucati 18.
septembra 2012. godine, u
76. godini ivota u rodnom
Srebreniku. Zbog sranih problema posljednje dvije godine vie nije nastupao na muzikim pozornicama, na kojima je proteklih decenija zahvaljujui jedinstvenom nainu interpretiranja sevdalinke stekao
mnogobrojnu publiku. Haim Muharemovi po struci je bio epidemiolog i radni vijek je proveo u Domu zdravlja u Srebreniku.

Bonjaka junaka pjesma o Husein-kapetanu

U svom muzikom opusu dr. Muharemovi je ostavio mnogo
pjesama, pogotovo onih koje su protkane bonjakom kulturom,
tradicijom i historijom. Uz svog kolegu i prijatelja dr. Himzu Polovinu, prvi je bez imalo kompleksa nastupao u fesu i akirama. Priao
je dr. Haim za ivota ahbabima, kako je jednom na Himzin nagovor, kad su obueni u staru bonjaku nonju krenuli na TV Sarajevo, proli pjeke kroz cijeli grad da ih narod vidi od Baarije do
zgrade televizije na Alipainom polju. Prialo se o tome godinama.
Najpoznatije doktorovo muziko autorsko ostvarenje je pjesma
Sa Gradaca bijele kule Zmaja od Bosne, koja se toliko ukorijenila
u biu bh. naroda da mnogi danas smatraju kako se radi o tradicionalnoj narodnoj pjesmi. Dugo vremena uope nije navoeno ime
autora, pjesma je svrstavana pod narodnu. Nikada se dr. Haim
nije nametao kao autor ove pjesme. Tek nakon agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu doivio je zakanjelu satisfakciju priznanje autorstva nad jednoj od najpoznatijih bonjakih junakih pjesama.

STUDENI 2012.

U Gradacu sam pet godina iao

u gimnaziju. Za tvravu Zmaja od Bosne me veu najljepe uspomene. Uili
smo i u koli o kapetanu Gradaeviu,
dodue u negativnoj konotaciji.
Napisao sam prve stihove ove
pjesme, ali sam ih brzo zaboravio. Tek kroz tri godine tekst je sazrio u meni
pa sam ga doveo u red.
Napisao sam je 1959.
godine. Kasnije, kao
lan drutva esperantista u kojem su bili
Nijaz Durakovi i Rusmir
Mahmutehaji, bilo je to 1969.
i 1970., svirao sam tu
pjesmu. Ja to nisam
pisao da se kome svidi,
da postane hit, Boe sauvaj! Ja sam dugo mislio
Dr. Haim Muharemovi
da to ne valja nita. Dugo
ja Zmaja od Bosne nisam pokazao nikom. Ta pjesma je ne htijui
postala hit. Ne htijui... Kao da mi je neko ulio u glavu: Sjedi i napii
to! Nikada mi nije bilo dozvoljeno da u tonskim studijima RTV Sarajevo snimim Sa Gradaca, ali odem u Jugoton u Zagrebu i bez problema snimim tu pjesmu. Ne bih danas elio navoditi imena urednika
koji mi nisu dali da javno izvodim Zmaja. Ipak, svaki koncert poinjao
je sa kapetanom Gradaeviem i to uz ovacije publike. to se tie
satisfakcije, onaj koji je to proglasio da nije moje, da je narodno, on je
mene tim priznanjem oduevio. Obino kaem da je dobro to taj nije
porekao, i to da je narodna, i sebi pripisao. Jer, doi do toga da ti neko
prizna da je pjesma narodna velika je satisfakcija. Nikada nisam radio
na tome da se to prizna, nego je Vehid Guni sam, kako je to zakuhao
tako i otkuhao. U pet-est svojih knjiga nairoko objanjava da sam to
ja napisao. Nijaz Durakovi mi je rekao kako je zvao ureivaku ekipu
serijala Meraklije na TV Sarajevo i da im je kazao da je bruka to ne
navode pravog autora Zmaja, ve je najavljuju kao narodnu, izjavio
je nekoliko godina prije preseljenja na Ahiret rahmetli Muharemovi.
Pjesma Sa Gradaca bijele kule Zmaja od Bosne punu afirmaciju je doivjela 1991. godine, kada je na svom albumu Za duu i
sjeanje 3, snimio rahmetli Safet Isovi u saradnji sa rahmetli
Omerom Pobriem.
Mada pjesnika sloboda u pjesmi dovodi tekstualno do historijskog razlaza sa stvarnom sudbinom uvenog Husein-kapetana Gradaevia, koji nije, kao to je u pjesmi opjevano poginuo u mejdanu na Romaniji, ve je otrovan u Carigradu 1834. godine, to nimalo
ne umanjuje njenu umjetniku vrijednost. I danas, bez obzira to
su se svi etnomuzikolozi i istraivai sevdalinki usaglasili da je pjesma autorsko djelo dr. Haima Muharemovia, malo ko je nee
nazvati narodnom bosanskom sevdalinkom. q
Avdo HUSEINOVI

41

kultura

4. MILENIJSKO ITANJE BAJKI (24./25. STUDENI 2012.)

Poruke ljubavi i tolerancije

Vrijedan projekt, kulturno-zabavna manifestacija 4. Milenijsko
itanje bajki koje je trajalo neprekidno 24 sata, zapoelo je u 12,00
sati, u subotu 24. studenog 2012., u SOS Djejem selu Lekenik, a finale je bilo uprilieno sutradan, 25.11., na Trgu bana Jelaia u Zagrebu. Sudjelovalo je preko stotinu itaa koji su nas vratili u sretno
djetinjstvo. Video zapisom, putem interneta, pridruili su se itai iz
drugih zemalja. Organizator ovog znaajnog projekta je SOS Djeje
selo Lekenik i Turistika zajednica Opine Lekenik. Voditelj cijelog
projekta je knjievnik i dramski umjetnik Rusmir Agaevi.
Milenijsko itanje bajki dogaaj je koji svim prijateljima i podupirateljima SOS Djejeg sela Hrvatska, sponzorima, donatorima,
suradnicima i poslovnim partnerima te svim zainteresiranima prua mogunost da kroz 24 sata neprekidno itaju najljepe domae
i svjetske bajke. To je projekt u koji su se ukljuila djeca, knjievnici,
glumci, glazbenici, politiari itd.
Na otvorenju ovogodinjeg itanja, bajke su itali direktor SOS
Djejeg sela Lekenik Mario ovi, knjievnik Rusmir Agaevi, SOS
mame, pomonica ministrice kulture Vesna Juri Bulatovi, lanovi
KUD Kolovrat i Drutva Naa djeca iz Lekenika, KDBH Preporod, gradonaelnik Grada Lekenika Marijan Crkoci, Boidar Antolec iz Turistike zajednice Opine Lekenik, Marijana Petir, predsjednica HSS-a Sisako-moslavake upanije i Ivica Perovi, predsjednik
HSS-a Lekenik. U itanju bajki, pored navedenih imena iz javnog
ivota, sudjelovali su Goran Grgi, Jelena Perin, Alen Halilovi,
Nika Brato, Mile Kekin, Mirela Videk, Nataa Janji, lanovi motokluba Veterani Croatia ZG, lanovi zajednice Hari - Krisnah Zagreb,
uenici O Brestje Sesvete i Lauder Hugo-Kon, 6. gimnazije,
predstavnici Vijea ruske nacionalne manjine i mnogi drugi.
Posluajte dobro djeco, bilo je to ovako,
upravo ovako i drukije ba nikako... U zagrljaju ume i breuljaka, ispod krila bijelih roda, spava mali Lekenik, u kolijevci turopoljskih roda. Stara gospoa Jesen, od zlatnog
lia kapute skrojila, obukla krezube, drvene
kue i dlanove prema nebu otvorila...
Kao kroz prozore zvijezda, na leima nonih ptica, stiu udesna jata prekrasnih poznaRusmir Agaevi
tih lica. Tamo gdje SOS Djeje selo srebrnim
snom die, stiu junaci iz bajke, koja se itanjem pie. Ivica i Marica, Trnoruica, Crvenkapica i Snjeguljica, egrt Hlapi i Zlatokosa, padaju poput
pahulica... Na dlanu male scene, blistaju lica vedra, stigla iz svjetskih bajki,
pripovjedaka razapinju jedra. I kad se sunce uredno obrije i u Lekenik s
ljudima izae, prema srcima tisua djece, najljepih bajki, zaplovit e lae... I onda e sva djeca, odrasli mukarci i ene, zajedno s likovima iz
bajke, ekati da itanje krene... I tako e se u malom Lekeniku, neobina
bajka tkati, kako je najljepe na svijetu biti dijete i itati, itati, itati...
I svi emo prsa rastvoriti i u njih pustiti snove i svi emo se rijeima zagrliti i snatriti prie nove. A kroz nas e koraati ume mudrih
slova arenih, i drhtat emo poput breza, zbog princeza, vjetica i patuljaka malenih. I svatko e od nas odraslih u sebi dijete prepoznati, i
svatko e od onih najmlaih junaka iz knjige ruku pruiti. Kao izmeu
zaboravljenih planina na kojima zvijezde priama diu, neka se izmeu svih nas, ponovno, najljepe bajke piu. Sjednimo svi izmeu korica, kao da su knjige svemirske lae, i neka svatko pusti rije u srce i
neka svatko sebi svoju bajku nae... q
Rusmir Agaevi: Bajka o itanju bajki

42

Milenijsko itanje bajki u Lekeniku...

... i na Trgu bana Jelaia u Zagrebu

Smjenjivali su se sadraji bajki nastalih u razliitim kulturama i
vremenima. Premijerno je itana knjiga Lutkina soba knjievnika
i redatelja Sergeja Mioca iz ibenika, premijerno je itana i bajka
Ayvaz-dede knjievnika Rusmira Agaevia na turskom i perzijskom jeziku, a po prvi puta su se javnosti predstavila djeca SOS
Djejeg sela Lekenik sa svoje tri bajke.
U Lekeniku su se itale bajke na kineskom, perzijskom, turskom,
francuskom, hebrejskom, rumunjskom, ruskom, engleskom i makedonskom jeziku. Na Trgu bana Jelaia bajke su se itale na hrvatskom, ruskom, hebrejskom i sanskrtu. Ispred KDBH Preporod u
Lekeniku bajke na turskom jeziku itala je Azra Abadi Navaey, a na
perzijskom jeziku njezin suprug Ebtehaj Navaey. Na Trgu bana Jelaia bajke je itao Senad Nani, predsjednik KDBH Preporod. Svi oni
koji su se prikljuiti Milenijskom itanju bajki, u zadnjim minutama
su jednoglasno proitati Bajku o itanju bajki, autora Rusmira Agaevia. Cijeli 24-satni program uivo se prenosio preko interneta na
slubenoj Facebook stranici SOS Djejeg sela Hrvatska.
Sudionici ovog programa su svijetu odaslali poruku ljubavi i tolerancije. Uspio je Agaevi iz neizmjerne ljubavi prema djeci i ovjeku
okupiti u Lekeniku i na Trgu bana Jelaia cijeli svijet. Ljudski duh je
nemogue postaviti u odreene granice, on je kao trag svjetlosti, kad
na jednoj strani svijeta ugasne, na drugoj se mora pojaviti. Tako i s
bajkama koje neizmjerno, u ma kojem vremenu, beskrajno ljubi svako
dijete, a one u nama i onda kad nas nazovu velikim ljudima ostanu
negdje uurene i kad-tad se razbudi njihov uspavani svijet. Voditelj
programa Rusmir Agaevi je sa svojim itaima pokazao kako se kroz
umjetnost i itanje moe bez pola muke spojiti i ono to naizgled nije
spojivo, tako da su bajke na kineskom jeziku bile itane s Kineskog zida
i izravno prenesene putem interneta na sve strane svijeta. q
Ajka TIRO SREBRENIKOVI

PREPORODOV JOURNAL 145

kultura

OD SUFIJA DO FLAMENKA: SPEKTAKULARNA PREDSTAVA U ZAGREBU

Plesna i glazbena ekstaza

Stari su mitovi esto ples povezivali sa stvaranjem naeg arenog dunjaluka. Bilo kako bilo, 27. studenog 2012. gledatelji su u
prepunoj zagrebakoj Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski bili
osvijetljeni posebnom, Njegovom svjetlou. Pod pokroviteljstvom
Veleposlanstva Republike Turske plesom, glazbom i pjesmom oparali su ih lanovi svjetski poznate turske grupe Kulsan project
dok su izvodili neke od toaka iz svog programa efektno naslovljenog Od sufija do flamenka.
Naglaavajui na poetku tog glazbeno-plesnog spektakla Ljubav koja rukovodi umjetnike i organizatore, veleposlanik Republike
Turske u Republici Hrvatskoj NJ. E. Burak zgergin je, meu ostalim, poruio da e taj koncert i gledatelje povezati, obujmiti ih, Ljubavlju budui da je nastup Kulsan project umjetnika (uz popratne
video egzibicije na dva ekrana) posveen roditeljima i njihovoj autistinoj djeci iz osjeke udruge Dar.
I Kur'an asni u suri El-Asr biljei da ovjek uvijek gubi, ali ne i
oni koji vjeruju i ine dobra djela. Ovaj je humanitarni koncert poduprla i Hrvatsko-turska udruga prijateljstva (osnovana 1994. godine u Zagrebu), na elu s predsjednikom Goranom Beusom Richemberghom, a i predsjednik i zamjenik Hrvatskog sabora, gospoda
Josip Leko i Nenad Stazi. Meu brojnim uglednim gostima bila je i
supruga predsjednika RH, ga Josipovi.
Iz naeg postmodernog, digitalnog, dinamikom nabijenog vremena, posjetitelji su tog koncerta bili, zahvaljujui talentima
umjetnika, naprosto ubaeni tu veer u vremensku kapsulu, u vrijeme tradicionalnih religijskih sufi plesnih pokreta, u simboliku boja njihovih strogih kostima, u amalgam virtuoznog plesa, pjesme i
gitarske pratnje june panjolske. Otplovili su u predrenesansne
bizantsko-maurske i idovsko-romske egzotine kulture.
Na svom skruenom, skromnou odreenom putu k Allahu d.
., sufije (koje je u 12. stoljeu izdvojio kao posebnu disciplinu islama mistik-filozof Al-Gazzli) svoj nefs (prohtjeve due) iskazuju
specifino estokim, ekstatinim plesom. Meditativni, astralni, motivi kola i krunice njihova plesa u njih su demonstrirani upravo
kruenjem njihova tijela kao nebeskih tijela i zvijezda. Rijetka pratnja njihovoj vrtoglavih vrtnji su udaraljke. Povijesni arheoloko-antropoloki babilonski izvori kazuju da su ve ondanji sveenici bili
poduavani glazbi i plesu. Uz harfu, liru, frulu i obvezne udaraljke
(zveke, klepetaljke, kasnije kastanjete, razliite bubnjeve, spominje se ak 12 vrsta). Babilonske obrasce, po svemu, (na)slijedili su
brojni narodi Istoka.
I sufijska odjea (visoke sme kape u obliku tuljca, kao kod
drevnih Hetita) slina je povijesnoj sakralnoj odjei. A bijela boja,
boja svjetlosti, dominantna je u boji njihove dugake, nabrane,
prostrane odjee i vjerojatno ima, takoer, uzore. Mogue u perzijskim tovateljima vatre (kultu obnove ivota). I karakteristine
kretnje sufi plesaa su arhetip (koliko religijskih, toliko i profanih i
putenih) predasnika. Gestama ruku (otvoreni dlanovi), savijenih u
laktu, dodatno se apostrofira agonistika sakralnog i erotskog dok
se sufija zaplie/otplie u igru na maloj plohi. ista Ljubav! Boanska. I putena. I to je, eto, interferentno polje, uz zvuni topot nogu
i egzibiciju divlje ulnosti flamenko pukih plesaa, redovitije plesaica. I oba plesa ukorijenjena su u mistiku orgijastikih vjerskih

STUDENI 2012.

Spektakl u Lisinskom
obreda buenja prirode (poput onih maloazijskih, posveenih boici Kibali ili procesija eleuzinskoj Demetri).
Dinamikom nastupa upravo je bio eksplozivan nastup flamenko
plesaice. U tom andaluzijskom (a i drugih panjolskih pokrajina)
plesu, nastalom u 14. stoljeu kao romskoj supkulturi, naglaen je
prije svega karakter izvoaa. Od duboke ozbiljnosti, dostojanstva
i osjeajne lepravosti, od intenzivne ljubavi, do sjetne, iskrene tuge. Sve uz prebiranje po icama gitare ili reski zveket kastanjeta.
Plesaica je i stepovala, pljeskala i bubnjala jednom rukom. Snani
ritmiki ton flamenka (toque), uz teatralne, uzavrele kretnje i strasti iskidane u pokrete, na mahove gotovo marionetske, neobino
podsjea (upravo zanesenom posveenou, usredotoenou i
rtvovanjem) na Ljubav koja rukovodi sufijske gorljive kretnje.
Strast je u flamenku u kostimima plesaa obojena purpurno, ali i
zagasito ljubiasto ili korotno crno. Pa ak i njegova (flamenka) mogua pobuna (mislimo na bunt ena zatoenih u sveenike hramove, a kojih je bilo u povijesti) pokazana je akrobatskim izvijanjem
tijela, ongliranjem ritmom izazvanim udaranjem ekstremitetima
ili kastanjetama. Istina, jo je ta izrazita putenost kretnji bila registrirana u hramskih hijerodula - ena koje su sluile boici plodnosti
Itar, a njihove su se kretnje i danas zadrale u puno azijskih plesova i nazivaju se orijentalnim plesom. Kultne ekstatine plesove za
vrhunska boanstva, i sakralne i profane, kako pobone tako i erotine, njegovali su i stari Egipani
Prava je teta da organizatori nisu konferansom ili prigodnim
katalogom educirali tu veer u Lisinskom zagrebaku publiku o
slojevitosti sufijskih i flamenko napjeva jer su se Kulsan-pjevai maestralno nadmetali u njima, stvarajui, uz plesnu, eto i pjesmom
svojim boanskim glasovima posebnu atmosferu, as elegine
uzvienosti i tankoutnosti, as dinamino ubrzanog, vrtlonog ritma. Spojili su na taj nain publiku s dvjema tako staleki dalekim
socijalnim grupama kakve su sufijski religiozni redovi i s izvoaima
romskih pukih plesova i napjeva. Ali, Ljubavlju, meusobno bliskim kulturama. O podudarnostima (plesnim i glazbenim) tih dvaju
fenomena trebalo je, rekosmo, pisanim izvorom ili najavama, nauiti suvremenu publiku i upozoriti na specifinosti instrumentalne
glazbe Kulsan project grupe umjetnika, na vjetinu svirke na tradicionalnim instrumentima. q
Edina SMAJLAGI

43

prie iz bosne

NARODNI HEROJI IZ BOSNE I HERCEGOVINE: BOSANSKE GAZIJE AVDO PALI, SENAHID BOLI I ZAIM IMAMOVI

I oni su narodni heroji (I)

Kada smo tano prije godinu dana zapoeli sa objavljivanjem feljtona o devetorici heroja Armije RBiH: Safetu Hadiu, Mehdinu
Hodiu Crnom labudu, Midhadu Hujduru Hujki, Hajrudinu Meiu
poznatijem kao Kapetanu Hajri, Safetu Zajki, Enveru ehoviu, Adilu
Beiu, Nesibu Malkiu i Izetu Naniu, kojima je za velike ratne zasluge tokom agresije na BiH posthumno dodijeljen orden Narodnog
heroja odbrambenog rata 1992.-1995., najavili smo da emo nakon
pria o devetorici pomenutih narodnih heroja, napraviti priu i o trojici ljudi za koje danas mnogi smatraju da su trebali biti odlikovani
ovim velikim ordenom, a iz (ne)objanjivih razloga to nisu.
U naredna dva broja donosimo priu o rahmetli pukovniku Avdi
Paliu, pukovniku Senahidu Boliu Boli i brigadiru Zaimu Imamoviu. Kao i devetorica narodnih heroja, o kojima smo pisali u proteklih godinu dana i ova trojica heroja su poginuli u odbrani Bosne
i Hercegovine.

Avdo Pali, komandant u opancima

Kada je 17. jula 1995. godine komandant odbrane epe, pukovnik Avdo Pali, preko radio amatera razgovarao sa dr. Beirom Heljiem, predstavnikom epljaka u Sarajevu, teinu situacije u epi, na
koju je Mladi odmah nakon pada i poinjenog genocida u Srebrenici pokrenuo operaciju kodnog naziva Stupanica, iznio mu je sljedeim reenicama: Beire, recite ovdje se bore i djeca. Prenesi to
Izetbegoviu. Diglo se na noge sve to hoda, da se odbrani epa.
Deset dana kasnije, na pregovorima u bazi UNPROFOR-a u epi,
zloinac Ratko Mladi pred ukrajinskim unproforcima oteo je legendarnog komandanta herojske epe, pukovnika Avdu Palia.
Uhapen je gazija koji je tokom cijelog rata bez hrane, municije i
lijekova sa svojim herojima odolijevao hiljadama bandi iz Srbije,
BiH i Kninske krajine u odbrani epe, kasabe na istoku Bosne kroz
koju se ne prolazi, u koju se samo maksuz dolazi.
Dan prije hapenja, 26. jula navee u 22 sata i 25 minuta, komandant Avdo Pali je po povratku sa sastanka sa Mladiem napisao svoje posljednje pismo predsjedniku BiH Aliji Izetbegoviu. ekao je da se u dogovoru sa UNPROFOR-om rijei pitanje branilaca
epe koji su se krili po okolnim planinama. Cijelu no sa 26./27.
juli 1995. Pali nije ni oka sklopio. Cijelu no je razmiljao ta da
uini kako bi spasio vojsku. Civili su ve bili izali prema Kladnju i
Sarajevu. Mladi blokira posljednji konvoj sa 806 starijih ljudi, ena
i djece. Od Avde trai predaju vojske koja se skoncentrisala na planini Sijema ili e sve civile pobiti. Tada Ukrajinci, pripadnici UN-a,
pokuavaju da napuste epu, ali ih narod sprjeava.
Sarajevo je informisano o svemu ta se deava, i zbog novonastale situacije general Rupert Smith, tada glavnokomandujui UNsnaga u BiH, odluuje se na odlazak na lice mjesta. I tek nakon to
je o tome obavijeten, Avdo prihvata pregovore sa srpskom stranom u bazi UN-a u epi. Golf plave boje, koji je vozio njegov voza Mujo Bii, pokvario se nedaleko od kapije Ukrajinskog bataljona UNPROFOR-a. Avdo je uao u bazu, a Mujo ostao da popravi
auto. Kad je popravio auto, voza je pokuao da ue u bazu, ali je
na 200 metara od kapije zarobljen od strane pripadnika 5. Viegradske brigade Vojske Republike Srpske.

44

Avdo Pali (1958. - 1995.)

General Zdravko Tolimir i pukovnik Avdo Pali

(dan prije Avdine otmice u epi)
Nakon kraeg vremena, na licu mjesta se ukazuje pukovnik Radomir Furtula i pita Muju: Zna li ije ovo pitolj? Mujo odgovara:
Znam, komandantov. Furtula mu kazuje da je Avdo razoruan
zbog line bezbjednosti, da pregovori jo traju i da e uskoro biti i
okonani. Automobil u koji je Avdo uvuen uputio se u pravcu Brezove Ravni iznad epe, gdje se ubrzo spustio helikopter. Vidio sam
kad se iz Han Pijeska spustio helikopter i nakon kraeg vremena
odmah se digao. Od Furtule sam saznao da je u helikopteru bio
Ratko Mladi koji je lino doao po Palia i odveo ga sa sobom,
izjavio je Paliev voza Mujo Bii, koji se spletom sretnih okolnosti
uspio osloboditi. General Smit se nije pojavio na pregovorima to
stvara opravdane sumnje.
Avdo Pali, sin Murata i Muke, komandant u opancima, kako su ga zvali prijatelji i saborci ne zbog toga to vojne izme nije
imao, nego to se nije elio razdvajati od svog obinog vojnika koji

PREPORODOV JOURNAL 145

prie iz bosne
ih nije imao, pa je stoga uglavnom hodao u opancima, roen je 4.
aprila 1958. godine u mjestu Krivae kod Han Pijeska. Kao rezervni
oficir JNA, odmah je poetkom agresije stao na elo odbrane epe.
Kanjon u blizini Avdine rodne kue 4. juna 1992. godine postaje
grobnica za veliki broj etnika zatrpanih kamenjem i balvanima.
etnici u koloni od dva kamiona, dvije prage, dva transportera i
jednog tenka, pod komandom kapetana Dragana uke, krenuli su
4. juna 1992. godine s Pala u osvajanje epe. U Budiinom potoku
branioci epe su ih zaustavili i izvojevali jednu od najveih ratnih
pobjeda bosanske vojske. etniki poraz na epi postaje glavna vijest od epe do New Yorka, a Avdina glava postaje ucijenjena.
A onda, nakon pada Srebrenice, osvajai kolju sve pred sobom.
U epi vlada panika. Iz zvunika sa okolnih brda urlaju pozivi na
predaju. Avdo je miran. Taj mir iri meu uspanienim epljacima.
Ne bojte se narode. Meni ova epa, osim ove moje ene Esme,
nita nije dala, ali ja sam zadnji koji e izai iz epe. Niije dijete
nee ostati siroe prije moga. epa se 13 dana drala, i onda je
postignut jedan vid dogovora da se evakuiraju civili.
Konvojem autobusa koji je krenuo 24. jula 1995. oko 19,00 sati
Avdina supruga Esma Pali je krenula sa djecom: starija kerka je imala
17 mjeseci, a mlaa etiri mjeseca. Vozili su ih cijelu no. Komandant
Avdo je iao u pratnji tog konvoja, ispred u Golfu sa generalom
Zdravkom Tolimirom. Na Borikama kod ergele kolona je stala na pola
sata, zato to je navodno pukla guma na Tolimirovom Golfu. Kolona
je uskoro ponovo krenula. Negdje izmeu Rogatice i Sokoca, Pali je iz
Tolimirovog auta preao u autobus u kojem se sa civilima iz epe nalazila i njegova porodica. Doli su u blizinu Kladnja. Tu su se rastali.
U etiri ujutro doli smo na liniju razgranienja izmeu Kladnja i
teritorije Vlasenice. Slika koju sam ja vidjela, mada je ona bila zaista
lana, bio je optimizam na njegovom licu i u njegovom dranju. U tim
momentima je ak govorio: Kad doem, tako emo i tako. Sad
znam da je sve to bilo da bi me obmanuo jer, mene je hvatala panika. ak mi je rekao da se pazim i da idem sredinom. On se vratio u
epu. Avdo je ostao u epi jo tri dana, rasporeujui vojnike koji se
nisu smjeli povui sa linija do izlaska posljednjeg civila, kae Esma.
Veer prije zarobljavanja, Avdo je rekao: Ko ode na pregovore,
bit e zarobljen. Ipak je otiao. Oko 22,00 sati, 28. jula 1995. godine,
dok je Esma u Visokom radila neto u kuhinji, na radiju su javili da su
komandanta epe Avdu Palia zarobili. Prvi put je ula da je Avdo iv
od jednog ukrajinskog vojnika koji je za vrijeme rata bio u epi. Rekao joj je da je Avdo u Rogatici. Rekao je da svi lau, da ga nisu ubili,
da je on u Rogatici. Odmah nakon zarobljavanja u Sarajevu se tvrdilo
da je komandant Pali mrtav. Esma se nijednog momenta nije
htjela pomiriti sa tim. Pisala je pisma generalima Armije RBiH Enveru
Hadihasanoviu i Rasimu Deliu, Aliji Izetbegoviu, Hillary Clinton,
Biljani Plavi, Slobodanu Miloeviu Godine su prolazile, a od Avde ni habera. Na kraju je Esma odluila da progovori u medijima.
Punih 14 godina nita se nije znalo o sudbini otetog komandanta.
Meunarodna komisija za nestale osobe, osam godina nakon ekshumacije u selu Vragolovi kod Rogatice, identificirala je posmrtne ostatke Avde Palia, koji su 26. avgusta 2009. godine ukopani u haremu
Alipaine damije u Sarajevu. Tribunal u Haagu, 12. decembra 2012.
godine, na doivotnu kaznu zatvora zbog genocida osudio je generala
Zdravka Tolimira, najblieg saradnika Ratka Mladia. U presudu mu je
kao zloin genocida uvrteno i ubistvo pukovnika Avde Palia.

Senahid Boli Bolo, heroj odbrane Olova

Prije 19 godina, u petak 21. januara 1994. godine, heftu dana
nakon tekog ranjavanja u odlunoj bici za Olovo, u tuzlanskoj bol-

STUDENI 2012.

Senahid Boli - Bolo (1958. - 1994.)

nici u 36. godini ivota umro je Senahid Boli Bolo, legenda odbrane Olova, heroj koji je to jo za ivota postao.
Odbrana Olovo u ratu 1992.-1995. godine bila je od neprocjenjivog znaaja za odbranu Bosne i Hercegovine. Naalost, sama uloga
olovskog ratia, kao i 1. Slavne olovske brigade, Samostalnog sokolakog bataljona i 4. bataljona iz sastava 126. Ilijake brigade, koji su
branili Olovo, skoro da i ne postoje u poslijeratnoj literaturi koja se
bavi agresijom na BiH. Olovo i olovska sela u dolini Krivaje, jo od
poetka ljeta 1992. godine, postali su oaza slobode za hiljade bonjakih izbjeglica protjeranih sa podruja optina Sokolac, Han Pijesak, Ilija, Rogatica, Vlasenica... Strategija Radovana Karadia i Ratka Mladia, krajem 1993. i poetkom 1994. godine, imala je za cilj
nanoenje odluujueg vojnog poraza glavnini snage Armije RBiH.
Ponedjeljak, 8. novembar 1993. godine. Poinje snana ofanziva Vojske RS na Olovo. Cilj Glavnog taba Vojske RS je zauzimanje
Olova i spajanje Romanije i Glasinca dolinom rijeke Krivaje sa srpskim snagama u Vozuoj i na Ozrenu, ime bi bio prekinut koridor
izmeu Tuzlanske regije i Srednje Bosne.
Glavni pravac napada vodi preko Krueva, sela udaljenog od
Olova 10-ak kilometara. Dvije sedmice poslije prvih napada Vojka
RS-a je usmjerila glavni pravac napada prema Olovu iz pravca Krivajevia i Ajdanovia, linijom Kruevo Bakii Kremenjaa (kota
1113). Na bosanske branioce Olova napadaju pripadnici etiri korpusa Vojske RS-a, i to: Sarajevsko-romanijskog, Krajikog, Drinskog
i Hercegovakog. Procjena je da oko 3.000 srpskih vojnika uestvuje u napadima. Napadi Vojske RS-a zaustavljeni su odsudnom odbranom jedinica Armije RBiH. Horom olovskih heroja dirigovao je
Senahid Boli Bolo.
uo sam na njihovoj vezi kako generali Mladi i Gvero lino
komanduju ovom ofanzivom. Unitili smo im est tenkova i jednu
pragu. Moj bataljon od 800 ljudi pokriva liniju dugu 25 kilometara,
koju bi trebale pokrivati dvije brigade. Mi nemamo kud sa ovih naih kota. Ovo e trajati do pravoslavnog Boia. Do tad e izginuti
toliko etnika da e im se sve ogaditi, govorio je tada komandant
Bolo. Gorjelo je na prilazima Olovu. Brda i doline su razorene od
etnike artiljerije. (Nastavlja se...) q
Avdo HUSEINOVI

45

ivjeti islam

ISLAMSKE TEME: POSLANIK ISLAMA MUHAMMED, A.S. (VIII)

Vjera ili vjere

Da li su razliiti poslanici, koji su ivjeli u razliitim vremenima
i ivotnim uvjetovanostima donosili i razliite vjere ili je to bila jedna te ista religija? Iz islamske vizure poslanici su donosili jednu, po
svom temeljnom uenju o samo Jednom Bogu, Stvoritelju svemira, nedjeljivu vjeru. Ta vjera je u sri prirodnog poretka.
Zar pored Allahove ele drugu vjeru, a Njemu se, htjeli ili ne
htjeli, pokoravaju i oni na nebesima i oni na Zemlji, i Njemu e se
vratiti! Reci: Mi vjerujemo u Allaha i u ono to se objavljuje nama
i u ono to je objavljeno Ibrahimu, i Ismailu, i Ishaku, i Jakubu, i
unucima, i u ono to je dato Musau i Isau i vjerovjesnicima - od
Gospodara njihova; mi nikakvu razliku meu njima ne pravimo, i
mi se samo Njemu klanjamo. (Ali Imran, 83-84)
Danas postoje brojene religije koje ljudi slijede. Svaka za sebe
tvrdi da nudi jedini ispravni put i koncept ivota. Brojnost religija
je Allahova Volja i odredba. Ona zapravo proizlazi iz ovjekove slobode i mogunosti (ne)pokoravanja. To razumijemo iz kuranskog
ajeta: A da je Gospodar tvoj htio, sve bi ljude sljedbenicima jedne
vjere uinio. Meutim, oni e se uvijek u vjerovanju razilaziti.
(Hud, 118) Kada mufesiri tumae ovaj ajet, naglaavaju da je Allah,
d.., stvorio ljude razliitog shvaanja, razmiljanja i da je razliito
vjerovanje normalna posljedica ljudskih mnogobrojnih mogunosti. Ljudi se shodno svojim interesima definirali mnoga pravila,
donosili brojne zakone, pa su znali mijenjati i izvorna religijska
uenja. Sa stanovita Kurana svi su poslanici pozivali jednoj vjeri.
Ta je vjera mogla imati drugaije ime, no u svojoj je sri sadravala
ono to se zove islam, a to znai pokornost Jednome Bogu. Posljednjem Allahovom poslaniku Muhammedu, a.s., nalae se u
Kuranu da slijedi jednu i nedjeljivu vjeru koju su slijedili i njegovi
prethodnici: Ti (Muhammede) upravi lice svoje vjeri, kao pravi
vjernik, djelu Allahovu, prema kojoj je On ljude nainio - ne treba
se mijenjati Allahova vjera, ali veina ljudi to ne zna - obraajui
Mu se predano! Bojte se Njega i obavljajte molitvu, i ne budite od
onih koji Mu druge ravnim smatraju, od onih koji su vjeru svoju
razbili i u stranke se podijelili; svaka stranka zadovoljna onim to
ispovijeda. (Ar-Rum, 30-32)
U povijesnom nizu svaki novi poslanik je donosio savrenije uenje koje je odgovaralo tadanjem vremenu i okolnostima, s obzirom
da je ljudska vrsta napredovala a njihova civilizacija bila suoena sa
novim izazovima. Moemo govoriti o svojevrsnoj evoluciji vjere.

Univerzalnost i kontinuitet islama

Kao i idovstvo, a osobito kranstvo, islam naglaava svoju
univerzalnost, svevremenost i, naravno, Boje porijeklo. Sam pojam dolazi iz arapskog jezika, koji je jezik posljednje objave islamskih uenja sadranih u Kuranu, muslimanskoj Svetoj knjizi, i jezik
svakodnevne molitve muslimana, te oznaava potpunu, ali svjesnu, voljnu i aktivnu pokornost/predanost Allahu d.., Jednome i
Jedinome Bogu, Apsolutnom Stvoritelju i Uzdravatelju sve pojavne egzistencije na Zemlji i cijelome Univerzumu. Osim pokornosti
Jednome Bogu, pripadnost islamu podrazumijeva i slijeenje ivotnog puta (sunnet) posljednjeg Bojeg poslanika Muhammeda, a.s.,
kao prvog i nezaobilaznog tumaa Kurana, Boje rijei. Takoer, u

46

svojoj etimologiji islam sadri znaenje mira (selam/islam od istog

korijena s-l-m), jer samo ivot u skladu s Allahovim zakonima, kojima je On Uzvieni uredio Univerzum, ovjeku dugorono jami duevni i svaki drugi mir u ovom prolaznom, ali i u buduem vjenom
ivotu. Islam nije religija u uem smislu rijei, tj. na nain na koji se
taj termin koristi u zapadnjakoj filozofskoj i religijskoj literaturi.
Osim termina islam, muslimani za svoju vjeru koriste i izraz ed-Din
ili Din, kojim oznaavaju ukupnost ljudskih ponaanja, sveobuhvatni i sveproimajui nain ivota, individualnu vjeru/uvjerenje, ali i
sve aspekte ljudskog ivota: privatni i javni, moralni i svjetovni, duhovni i materijalni, pravni i drutveni, ekonomski i obrazovni.
Islam je vjera koja ureuje cjelokupan ivot pojedinca i zajednice, privatnu i javnu sferu. U izvjesnom smislu, moemo kazati da
islam ne pozna podjelu na sveto i sekularno. Osim, dakako, religijskih vjerovanja i obredoslovlja, on svojim uenjima regulira ukupni drutveni ivot, poevi od obitelji, poslovanja, graanskog i
kaznenog prava, ishrane, odijevanja do osobne higijene. U islamskom svjetonazoru malo je (ako uope i postoje) aspekata individualnog i drutvenog ivota koji se ne smatraju izrazom islama
kao kompleksne civilizacije u kojoj bi pojedinci, drutva i vlade
trebali odraavati volju Jednoga Boga. U biti, el-Islam ili ed-Din ukljuuje ono to radimo, to mislimo i to osjeamo jednako kao to
daje odgovore odakle dolazimo i kamo idemo.1
Iako se islam danas uobiajeno vezuje za Poslanika islama Muhammeda, a.s., i, poput drugih dviju monoteistikih religija (idovstvo i kranstvo), svoje korijene ima u Ibrahimovskoj/Abrahamovskoj odanosti i pokornosti Bogu, Stvoritelju i Gospodaru svjetova,
za muslimane on nije potpuno nova vjera koja se pojavila Objavom
Kurana, muslimanske Svete knjige, nego ista vjera koju su svi Allahovi poslanici, od Adema a.s., prvoga ovjeka i prvoga poslanika,
pa do posljednjeg, Muhammeda a.s., ivjeli i propovijedali.
On vam propisuje u vjeri isto ono to je propisao Nuhu/Noi i
ono to objavljujemo tebi (Muhammede), i ono to smo naredili
Ibrahimu/Abrahamu i Musau/Mojsiju i Isau/Isusu: Pravu vjeru ispovijedajte i u tome se ne podvajajte! Teko je onima koji Allahu
druge ravnim smatraju da se tvome pozivu odazovu. Allah odabire

PREPORODOV JOURNAL 145

ivjeti islam
za Svoju vjeru onoga koga On hoe i upuuje u nju onoga ko Mu se
iskreno obrati. (E-ura, 13)
Odreene forme ispovijedanja i izraavanja mogle su biti mijenjane dolaskom novog poslanika, koji je po Allahovu nareenju
dopustio neto to je prije bilo zabranjeno ili obratno, no sama bit
vjere nepromijenjena je od prvoga ovjeka, a ona se temelji na
uvjerenju i priznanju da je samo Jedan Bog (Allah, d..), Tvorac
nebesa i zemlje, i da drugih boanstava u bilo kojem vidu ili obliku
ne moe biti. To je uenje toliko vano za islam da se navodi kako
e Allah, d.., oprostiti sve grijehe osim grijeha irka, odnosno
potovanja ili prizivanja drugih boanstava uz ili mimo Allaha, d..
Allah, sigurno, nee oprostiti da Njemu druge smatraju ravnim, a oprostit e kome hoe ono to je manje od toga. A daleko je
zalutao onaj tko smatra da je Allahu neko ravan. (En-Nisa, 116)
Mi objavljujemo tebi (Muhammede) kao to smo objavljivali
Nuhu/Noi i vjerovjesnicima poslije njega, a objavljivali smo i Ibrahimu/Abrahamu, i Ismailu/Jimaelu, i Ishaku/Izaku, i Jakubu/Jakovu
i unucima, i Isau/Isusu, i Ejjubu/Jobu, i Junusu/Joni, i Harunu/Aronu, i Sulejmanu/Solomonu, a Davudu/Davidu smo dali Zebur/Psalme i poslanicima o kojima smo ti prije kazivali i poslanicima o
kojima ti nismo kazivali a Allah je, sigurno, s Musaom/Mojsijem
razgovarao o poslanicima koji su radosne vijesti i opomene donosili, da ljudi poslije poslanika ne bi nikakva opravdanja pred Allahom imali. A Allah je silan i mudar. Allah svjedoi da je istina ono
to ti objavljuje, objavljuje ono to On jedini zna, a i meleki svjedoe; a dovoljan je Allah kao svjedok. Oni koji nee da vjeruju i koji od
Allahova puta odvraaju, daleko su zalutali. (En-Nisa, 163-167)
Zato muslimani smatraju da je pogreno kazati kako je Muhammed, a.s., utemeljitelj nove religije. On je samo obnovitelj
(iste) vjere koju su ivjeli i propovijedali svi starozavjetni poslanici.
Islam je povratak temeljnom i izvornom ugovoru (misaqu) izmeu
ovjeka i Boga. Tim ugovorom, naime, ovjek se obavezuje biti
Bojim slugom, no istodobno i Njegovim namjesnikom na Zemlji.
Slijedom toga, ovjek je obavezan stalno biti svjestan Boje Jedinosti, svjedoei je i djelujui usklaeno s njome. Prihvatiti islam,
dakle, znai vratiti se izvoru, priznati i potovati Ugovor s Gospodarom svjetova. Istodobno, dakako, samo ovjek, kao kruna Njegova stvaranja, ima mogunost nijekanja i nepokoravanja Bogu, za
to e jamano snositi odgovornost.

Mnogi poslanici jedna vjera

Iako danas slijede samo Muhammeda, a.s., muslimani tuju
iste poslanike u koje vjeruju i pripadnici idovstva i kranstva.
Islam gleda na idove i krane kao na narod Knjige,2 tj. one koji
su preko Bojih poslanika primili Objavu (dananji Stari i Novi zavjet), ali im i prigovara da su poslije smrti Bojih poslanika, koje
oni posebno slijede i tuju, iskrivili autentinu Rije Boju te u nju
umetali proizvoljna ljudska tumaenja. Kao to krani vjeruju da
je svjedoanstvo Objave sadrano u Novom zavjetu ispunjenje i
upotpunjenje Starog zavjeta, muslimani vjeruju da je poslanik Muhammed, a.s., preko meleka Dibrila/nela Gabrijela primio od
Boga kuransku Objavu kojom se ispravlja ljudska pogreka koja je
ula u Bibliju, odnosno u idovsko i kransko vjerovanje.
Muslimani vjeruju da je islam najstarija i najmlaa, praiskonska i konana vjera. Najstarija jer oduvijek postoji u prirodnom
poretku i rastu ovjeanstva i jer su je propovijedali svi Boji poslanici, a najmlaa jer se vee za posljednjega Bojeg poslanika Muhammeda, a.s., preko kojeg je objavljena u savrenoj formi
Kurana asnog, u konanoj verziji cijelom ovjeanstvu do Sudnjega dana.3 Islam se ne oslanja niti temelji na osobi poslanika

STUDENI 2012.

Muhammeda, a.s.,4 kao to je sluaj s kranstvom (koje je dobilo

ime po Kristu), niti na povijesti jednog naroda (Arapa, Perzijanaca
ili Turaka), kao to je sluaj sa idovstvom (koje nosi ime po narodu). Islam se, naime, temelji na ideji/uenju/uvjerenju/prihvaanju da je samo Allah Uzvieni Jedini Bog, Kojemu se sve ivo pokorava u Univerzumu, s obzirom na to da se sve raa, ivi i nestaje po
prirodi svari. Islam je prirodna i priroena vjera, pa bi se stoga
svaki ovjek upravo imao pokoriti svome Stvoritelju.5

Islam i druge vjeroispovijedi

Motrimo li odnos islama prema drugim vjerskim svjetonazorima, od krucijalne je vanosti imati na umu kuranski ajet u kojem
Uzvieni Bog kae: U vjeri nema prisiljavanja Pravi put se jasno
razlikuje od zablude! Onaj tko ne vjeruje u ejtana/sotonu, a vjeruje u Allaha dri se za najvru vezu, koja se nee prekinuti. A
Allah sve uje i zna. (El-Bekara, 256)
Kada je posrijedi ovo pitanje, uputno je, dakako, konzultirati i
druge ajete koji potvruju pluralizam ne samo vjerskih nazora nego i ovjekovu mogunost odabira. U Kuranu je reeno: Da Gospodar tvoj hoe, na Zemlji bi doista bili svi vjernici. Pa zato onda
ti (Muhammede) da nagoni ljude da budu vjernici? Nijedan ovjek nije vjernik bez Allahove d.. volje. (Junuz, 99)
Ti (Muhammede) pouavaj tvoje je da pouava. Ti vlasti
nad njima nema. (Al-Gasiya, 21-22)
Reci: O ljudi, Istina vam dolazi od Gospodara vaeg, i onaj tko
se uputi pravim putem uputio se za svoje dobro, a onaj tko krene
stranputicom, krenuo je na svoju tetu, a ja nisam va odvjetnik.
(Junus, 108)
Iz reenih ajeta asnoga Kurana svatko moe zakljuiti da je
potivanje slobode vjerovanja fundamentalni dio muslimanskog
vjerovanja i da muslimani s prihvaenjem drugih vjeroispovijedi,
za razliku od njih, nikada nisu imali problema. Uloga Poslanika islama bijae da jasno i nedvosmisleno prenese Boju poruku, te mu
je dano na znanje da on nikoga ne moe prisiliti na vjerovanje jer,
u biti, takva vjera nije niti istinska niti daje ploda. No istodobno, u
asnome Kuranu, svome najvanijemu izvoru, islam za sebe kae
da je jedina kod Boga prihvaena vjera: Allahu je prava vjera jedino islam. A podvojili su se oni kojima je data Knjiga ba onda
kada im je dolo saznanje, i to iz meusobne zavisti. A s onima
koji u Allahove rijei ne budu vjerovali Allah e se brzo obraunati.
Ako se oni budu prepirali s tobom, reci: Ja se samo Allahu pokoravam, a i oni koji me slijede. I reci onima kojima je data Knjiga i
neukima: Primite islam! Ako prime islam, onda su na Pravome
putu. A ako odbiju, tvoje je jedino da poziva. A Allah dobro vidi
robove Svoje. (Ali Imran, 19-20) (Nastavlja se)
Biljeke:
1
U posljednjem Bojem obraanju Muhammeda, a.s., na oprosnom hadu (hodoau) 632. godine, islam je identificiran s pojmom din: Sada sam vam vjeru vau
usavrio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam
bude vjera. (El-Maida, 3)
2
U Kuranu se za krane i idove kae Ehlu-l-kitab, to znai vlasnici Knjige. idovi su nazvani jo i Benu Israil, po njihovu praocu Israilu/Izraelu, u Kuranu spomenutom kao Jakub/Jakov, i Jehudijjen, dok su krani nazvani Nasranijjen ili Nesara.
3
Vidi: John L. Esposito, to bi svatko trebao znati o islamu, Filozofsko-teoloki institut drube Isusove u Zagrebu, Zagreb, 2003., str. 26-27.
4
Posve pogreno, u 18. i 19., pa i poetkom 20. stoljea orijentalisti su islam nazivali muhamedanstvo, s nakanom da izvitopere sutinu islama, stalno podmeui
da je Muhammed, a.s., osniva islama.
5
Muhammed, a.s., je u jednoj svojoj izreci (hadisu) kazao: Svako se dijete raa u
prirodnoj vjeri/islamu, pa (ili ostane u islamu) ga njegovi roditelji kasnije uine idovom, kraninom ili vatropoklonikom. (Biljei El-Buhari) q

Mirza MEI

47