Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
UVOD
Mala i srednja preduzea ine najvei udeo poslovnog sistema, skoro 98% od ukupnih
preduzea u registru Ujedinjenih Nacija. Predstavljaju sr ukupnog bruto evropskog
proizvoda sa ak 60% , a obezbeuju 80 miliona radnih mesta u Evrposkoj Uniji, pa tako
predstavljaju vaan sektor svake dravne ekonomije.
Menadment malih i srednjih preduzea su sinonim za kvalitet, uspeh, brzu transformaciju i
regeneraciju, brz napredak, ali isto tako i veliki rizik. Njihova komparativna prednost je u
tome sto su fleksibilna, mogu brzo da se adaptiraju na promene i da zadovolje zahteve trita.
Mala preduzea postoje u skoro svim privrednim oblastima.
Ova preduzea, shodno ekonomskim parametrima, imaju mali obim poslovanja kao i mali
uloeni kapital i mali broj zaposlenih radnika. Strukturno se uklapaju u privredni, odnosno
radni prostor koja ne pokrivaju srednja i velika preduzea i obavljaju poslove za koje ova
preduzea nisu zainteresovana i poslove koje ne donose profite velikim preduzecima. Mala
preduzea osniva pojedinac preduzetnik koji je ujedno i vlasnik i menader preduzea.
Preduzetnik samostalno donosi odluke vezane za poslovanje , i svojom imovinom snosi rizik
poslovanja preduzea .
Mala preduzea karakterie relativno nizak stepen specijalizacije poslova upravljakih i
poslovnih funkcija. Poslovi, koje obavlja malo preduzee, su obicno lokalnog karaktera sa
stanovita trita i zaposlenosti. Najveci broj malih preduzea osniva se u maloprodaji,
veleprodaji i u sektoru pruanja usluga.
U oblasti proizvodnje, to su uglavnom kooperacije sa srednjim i velikim preduzeem u
oblastima proizvodnje koje zahtevaju brzo prilagoenje ili sezonski posao. Mala preduzea
imaju visok stepen trine fleksibinosti i niske fiksne trokove, koji predstavljaju znaajnu
odrednicu i komparativnu prednost malih preduzea.
Mala preduzea su esto izvor inovacija i kao takva doprinose ubrzanom razvoju privrede,
poseduju izraenu preduzetniku inicijativu, profitabinost pri ulaganju kapitala, inovativnost i
kreativnost . Znaaj malih preduzea se ogleda u brzini tehnolokog razvoja, imaju znaajnu
ulogu u regionalnom i lokalnom razvoju jedne zemlje i predstavljaju glavni izvor nove
zaposlenosti. Srednja preduzea se nalaze na prelazu izmeu malih i velikih preduzea.
Prednost srednjih preduzea u odnosu na velika je u veoj fleskibinosti i mogunosti
reagovanja na trine i tehnoloke promene. Sam nain rada i kooperacija su znaajno
razvijeni u ovim vrstama preduzea. Njih karakterie visok stepen standardizacije poslova i
tehnoloskog procesa. Visok stepen standardizacije poslovnih funkcija u srednjim preduzecima
dovodi do poveane ukupne fleskibinosti preduzea.
Ovu vrstu preduzea, kao prethodnu, karakteriu niski fiksni trokovi. Srednja preduzea
imaju veu mo prilagoavanja potrebama trita i drugim spoljnim faktorima, u odnosu na
velika preduzea. Veina tranzicionih ekonomija shvata vanost malih i srednjih preduzea, te
se zbog toga formuliu nacionalne politike prema malim i srednjim preduzeima, prave
programi i strategije razvoja.
U zemljama u tranziciji stvaranje sektora za mala i srednja preduzea je znaajan deo
ekonomskih reformi. Naalost, razvoj ovog sektora umnogome zaostaje zbog nedostatka u
2. VELIINA PREDUZEA
Znaajna odrednica ekonomije svakog preduzea je i njegova veliina. U ekonomici i praksi
preduzea koriste se razliiti kriterijumi i metode za rangiranje preduzea. Rangiranje
preduzea po veliini je znaajno sa stanovita ekonomskih mera drave u voenju selektivne
ekonomske politike i kontrole, kao i mera podsticaja razliitih vrsta delatnosti i poslova u
okviru preduzea.
Veliina preduzea ima znaaj i sa stanovita uticaja i dejstava trinih mehanizama. Kao
kriterijum veliine preduzea obino se uzimaju: broj zaposlenih, vrednost uloenog kapitala,
obim proizvodnje i prodaje i sl.
Za efikasnost svake nacionalne privrede je bitno da u njenoj strukturi postoji uravnoteen
odnos izmeu broja velikih, srednjih i malih preduzea. Preduzea razliite veliine se svojim
ulogama i karakteristikama meusobno dopunjavaju. Privreda u kojoj postoji optimalna
struktura preduzea razliite veliine, poseduje neophodnu fleksibilnost i adaptibilnost to su
bitne predpostavke njene uspenosti u uslovima turbulentnosti okruenja. Velika preduzea su
nosioci i glavni inioci tehnolokog razvoja i ekonomskog rasta privrede. S druge strane, mala
preduzea predstavljaju sinonim preduzetnitva i njima se u savremenoj privredi poklanja
posebna panja, iako nisu strateki nosioci ekonomskog razvoja. Posebno izuavanje i
praenje malih, srednjih i velikih preduzea obezbeuje efikasno upravljanje njihovim
poslovanjem, kao i stvaranje odgovarajueg poslovnog i drutvenog ambijenta za njihovo
poslovanje.
Poslovi malog preduzea su,po pravilu, lokalnog karaktera sa stanovita trita i zaposlenosti.
Broj zaposlenih u malom preduzeu varira od jedne oblasti do druge. Npr. u svetu se smatra
malim preduzeem ono koje zapoljava do 200 radnika u industriji, dok je npr. u trgovini
njegova veliina izraena godinjim prometom.U Velikoj Britaniji u mala preduzea se
ubrajaju sva industrijska preduzea do 200 zaposlenih, u Francuskoj od 6-50 zaposlenih, u
Nemakoj do 50 zaposlenih. U Holandiji se preduzea do 10 zaposlenih smatraju zanatskim, a
mala preduzea su ona sa 11-49, odnosno 50-500 zaposlenih.
Najvei broj malih preduzea osniva se i posluje u oblasti maloprodaje, velikoprodaje i u
sektoru usluga. Danas oko jedne treine malih firmi posluje u sferi usluga, a oko jedne
etvrtine radi u trgovini na malo.U oblasti proizvodnje, to su uglavnom stanogradnja,
kooperacije sa srednjim i velikim preduzeima u oblastima proizvodnje koje zahtevaju
brza prilagoavanja ili su sezonskog karaktera (npr. modna odea i obua i sl.).
Visok stepen trine fleksibilnosti i niski fiksni trokovi predstavljaju znaajnu odrednicu i
komparativnu prednost malih preduzea. Ona su esto i izvor inovacija i kao takva doprinose
ubrzanijem razvoju privrede. U ovim preduzeima dolazi do izraaja preduzetnika
inicijativa, profitabilnost ulaganja kapitala, inovativnost i kreativnost.
postavlja se tako snano kod malih i srednjih kao kod velikih preduzea jer ovu vrstu
preduzea karakteriu niski fiksni trokovi.
Jedan od najvanijih uslova koji su uticali na razvoj malih i srenjih preduzea, jeste proces
ekonomske i vlasnike transformacije domae privrede. Mogue je uoiti odreene
podprocese koji uobliavaju proces tranzicije. Ovi podprocesi su: privatizacija, liberalizacija,
restruktuiranje, institucionalizacija i stabilizacija. Sam proces tranzicije, predstavlja prvi
korak pribliavanju svetskim tokovima. Razvoj koncepta otvorene ekonomije u naoj privredi
podrazumeva prihvatanje odreenih standarda i naina poslovanja koji vae u svetu.
Globalizacija svetske privrede i razvoj informatike tehnologije doveli su do razvoja
preduzetnike kulture, kreativnosti i inovacija. Razvoj sektora malih i srednjih preduzea je
veoma bitan za privatizaciju jer omoguava njeno ubrzavanje. Takoe omoguava i razvoj
domaeg privatnog kapitala. Ekonomske reforme u naoj zemlji promoviu preduzetnitvo
kao osnovu sopstvenog opstanka i razvoja.Agenti ovih promena su upravo inovativni
preduzetnici, tj. mala i srednja preduzea.
stabilnost poslovanja. Ova preduzea su nosioci odreenih oblasti proizvodnje, pa slue kao
okosnica razvoja itavog niza drugih preduzea.
U okviru grupe velikih preduzea posebno se istiu tzv.multinacionalna preduzea koja imaju
lidersku poziciju na meunarodnom tritu. Multinacionalna preduzea imaju centralizovano
vlasnitvo kapitala u matinoj kompaniji. Za razliku od ovih preduzea, transnacionalne
kompanije imaju centralizovano vlasnitvo kapitala u domicilnoj dravi i veoma
decentralizovanu organizacionu strukturu u veem broju drava u kojima se osnivaju
preduzea koja vlasniki pripadaju transnacionalnim kompanijama. Veliina, planovi i razvoj
ovih preduzea prevazilaze nacionalne okvire, a njihova konkurentna mo ima kljuni uticaj
na poslovne trendove i konkurentske standarde u najirim meunarodnim razmerama.
Multinacionalna i transnacionalna preduzea (kompanije) danas proizvode vie od polovine
ukupne savremene industrijske proizvodnje. Ona vre odluujui uticaj na trina kretanja i
razvojne pravce savremene industrije i tehnologije. Ova preduzea su nosioci procesa
globalizacije u svetskoj privredi i vre odluujui uticaj na njene tokove.
U velika preduzea spadaju i tzv.preduzea globalnog karaktera .Ova preduzea svoje
poslovanje i razvoj zasnivaju na potrebama tranje u svetskim, globalnim okvirima i
granicama, stavljajui u drugi plan nacionalne potrebe. Globalna preduzea svoju koncepciju
poslovanja i razvoja zasnivaju na slinosti odreenih segmenata tranje i potreba u
meunarodnim okvirima. Globalno preduzee, meutim, uvaava i lokalne specifinosti i
uslove poslovanja u uim regionalnim i nacionalnim okvirima. Savremeno poslovanje prate
sve sloeniji oblici organizacije, povezivanja i udruivanja kapitala i resursa. U sloene oblike
organizacije i udruivanja spadaju: koncerni, karteli, trustovi i konglomerati. U okviru
koncerna, kao sloenog preduzea, udruene kompanije zadravaju svoju pravnu
samostalnost.
K a r t e l e najee formiraju manja preduzea, kao odbrambeno sredstvo i
organizacioni mehanizam zatite od monopola i konkurencije velikih preduzea. Oni koriste
trine mehanizme uticaja na cene (karteli cena), vre podelu trita radi njegovog
kontrolisanja i jaanja pojedinanog uticaja (karteli podruja) ili pak, svoje ciljeve ostvaruju
balansiranjem ponude i tranje (karteli kvota proizvodnje).
Trustovi su sloeni oblici udruivanja, uglavnom sa karakteristikama koncerna. Oni su
najee prisutni u domenu udruivanja i koncentracije finansijskog kapitala. U okviru
trustova se vodi jedinstvena politika cena, ime se podstiu produktivniji proizvoai i
konkurentnost u okviru lanova trusta.
Konglomerati su sloeni oblici organizovanja preduzea formirani na osnovu koncentracije
kapitala i proizvodnje. Konglomerati objedinjuju razliite vrste delatnosti i funkcije. Veliki
konglomerati, koji objedinjuju razliite delatnosti, po pravilu imaju monopolski poloaj.
Neposrednost kontakta je velika snaga MSP-a, zato to vlasnik preduzea sve dri pod
kontrolom i moe brzo stupiti u kontakt s drugim preduzetnikom.
Birokratizacija u malim i srednjim preduzeima je znatno nia, zbog spoja upravljake i
vlasnike funkcije, tako da vlasnik - menader istovremeno obavlja vie funkcija.
Mali sistemi su, zbog jednostavnijih tehnolokih procesa, koji se u njima obavljaju, ekoloki
prihvatljiviji od velikih sistema, koji su, najee, glavni zagaivai okoline.
Meuljudski odnosi u malim sistemima su zdraviji, zbog svakodnevnog zajednikog
suoavanja sa istim problemima i, najee, zajednikog reavanja istih. Moemo rei da su
mala i srednja preduzea humaniji vid organizovanja u odnosu na velike sisteme, u kojima se
ta individualnost gubi.
Psiholoka prednost podrazumijeva da biti preduzetnik znai imati izvesnu nadmo i
sigurnost, pogotovo tamo gde preduzetnici raspolau specifinim trinim umeem, znanjima
i sposobnostima.
Mala preduzea, svojim ueem u ukupnom broju preduzea, znaajno utiu na
elastinost privrednog sistema jedne drutvene zajednice, poto svojom
prilagodljivou lake naputaju svoj dotadanji domen i zapoinju proizvodnju novih
proizvoda.
Pored nespornih navedenih prednosti, mala i srednja preduzea imaju i odreene nedostatke,
kao posledicu ogranienosti i specifinosti, koje proizlaze upravo iz veliine preduzea.
Meu glavne nedostatke malih i srednjih preduzea ubrajamo:
Porast odgovornosti irok raspon odluivanja koji ima preduzetnik u MSP, u velikoj
meri poveava odgovornost za poslovni uspjeh. Vlasnik/preduzetnik esto istovremeno
obavlja ulogu ulagaa, menadera, knjigovoe, prodavaa, marketinkog strunjaka i dr., pa je
zbog toga sam potpuno odgovoran za svoj poslovni uspjeh.
Mogunost propasti vlasnik/preduzetnik donosi brojne manje ili vie svrsishodne odluke.
Meutim, rizik propadanja je veliki jer preduzetnik raspolae oskudnim finansijskim i
kapitalnim resursima pa ima malu mogunost ublaavanja neuspelih poslovnih poteza. Zbog
toga broj loih ili pogrenih poslovnih odluka treba svesti na minimum. Takoe, bez obzira na
zalaganje i kvalitetno odluivanje preduzetnika, privredna recesija ili kriza mogu pogubno
uticati na poslovanje malih preduzea. Tome treba pridodati i prirodne nepogode koje, bez
obzira na osiguranje i naknadu tete, mogu naneti nesagledivu tetu poslovanju malih
preduzea. Poznato je kako je znatan broj bankrota prouzrokovan menaderskim neiskustvom
i nestrunou.
Podlonost fluktuacijama na tritu MSP puno tee podnose sezonske ili druge oscilacije u
prodaji.
Zavisnost od konkurencije iako imaju vrlo uspean poetak, uspeh MSP naglo moe
naruiti pojava konkurencije u okruenju.
10
11
ZAKLJUAK
MSP, kao i velike kompanije, moraju da shvate da je, zahvaljujui razvoju
informacione tehnologije, dolo do krupnih promena u njihovom poslovnom okruenju. Pre
svega, dolo je do promene prirode konkurencije, globalizacija sve vie uzima maha i sve je
manje preduzea koja mogu zaklon nai pod krovom nacionalnog trita. Takoe,
promenila se priroda faktora proizvodnje i struktura novostvorene vrednosti, znanje i
informacije postali su kljuni poslovni resurs.
U ovakvom okruenju, preduzea su najee prinuena da napuste tradicionalni model
organizacije za koji je karakteristina funkcionalna, hijerarhijska struktura. Osnova nove
organizacije treba da bude demokratizacija odnosa, veoma je bitno i stvoriti kvalitetne veze,
unutar organizacije, za protok ideja i krativnosti. Mora se menjati i filozofija menadmenta.
Menadment mora ustupiti mesto liderstvu. Ili, kako je rekao admiral Grace Hopper:
Upravljajte stvarimaljude vodite.
Nesporan znaaj intelektualnog kapitala, kako po njegovom ueu u ukupnom kapitalu, tako
i po doprinosu stvaranju nove vrednosti, namee potrebu uvrivanja neopipljivog kapitala u
redovno finansijsko izvetavanje. Tekoa njegovog merenja ne sme biti izgovor za odlaganje
izmena postojeih pravila bilansiranja.
Kompetentska osnova MSP predstavlja veoma bitan faktor nivoa njihove konkurentnosti. U
prilog tome govori injenica da je, poslednjih godina, jedan od glavnih usporavajuih faktora
rasta MSP nedostatak kvalifikovanih kadrova. Zbog
toga, MSP moraju da vie ulau
u znanja svojih zaposlenih. Kada investiraju u te svrhe, pred njima stoji izbor - da li da
razvijaju kompetencije u svojoj kui ili da pribavljaju, ve formirane, kompetencije iz
eksternih izvora. Takoe, treba imati u vidu i znaaj psiholokih kompetencija, posebno
tehnike ovladavanja stresom, zbog njegovih negativnih efekata na efikasnost rada.
Glavni zakljuak, koji se namee u okviru analize modela razvoja kompetencija, jeste
injenica da neformalni metodi obrazovanja i koncept doivotnog uenja, u ekonomiji znanja,
predstavljaju nunost koja se mora usaditi u svest zaposlenih. Tak oe, predstavljene su i
prednosti e-uenja. Ali kada je ovaj metod razvoja kompetencija u pitanju, bitno je da se ne
pomeaju cilj i sredstvo, da se ne prenaglasi tehnika dimenzija procesa. U razmatranju
izazova sa kojima se suoavaju MSP, u sprovoenju e-uenja, uvideli smo da se kao glavna
prepreka pojavljuje nedostatak podrke lokalih vlasti, nevladinih organizacija, privrednih
komora itd. Pored toga, da bi ovaj metod razvoja znanja zaposlenih uspeo, neophodno je da
postoji odgovarajua organizaciona kultura, u kojoj je znanje jedna od glavnih vrednosti.
Kada je Srbija u pitanju, predmet ovog rada moe izgledati daleko od realnosti. Meutim,
treba se podsetiti konstatacije, da industrijska ekonomija i ekonomija znanja, iako sutinski
razliite, mogu koegzistirati, jedna pored druge. U svakom sektoru, grani, preduzeu ili
organizacionoj jedinici u kojoj dominira procesuiranje informacija i znanja, umesto
materijalnih resursa, moemo rei da vlada ekonomija znanja, sa svim svojim zakonitostima.
12
Prema tome, to vie raste broj ovakvih poslovnih entiteta, poveava se i znaaj
ekonomije znanja. Dakle, perspektive za razvoj MSP u Srbiji i regionu postoje.
Uslov da bi MSP u Srbiji, bolje poslovala je da se kreira povoljna klima za strana ulaganja, da
se prate inovacije iz oblasti inormaciono-komunikacionih tehnologija, te da se zaposljavavaju
struni kadrovi a ne po partijskoj ili liniji nepotizma. Dakle, investiranje u eduakciju
zaposlenih, praktikovanje kocepta doivotnog uenja, praenje prakse u regionu i Evropi
jedan je od kljunih uslova, za uspeno poslovanje i perspektive razvoja malih i srednjig
preduzea, kako u Srbiji a tako i nerazvijenim gradovima poput Novog Pazara. Dalje, gorui
problem predstavlja i neravnomeran regionalni razvoj, loa putna i telekomunikaciona infrastruktura, nepostojanje aerodroma ili eleznike pruge, a kako bi se transport robe ubrzao i
olakalo poslovanje lokalnim vlasnicima malih i srednjih preduzea.
Jednu bitnu okolnost treba imati u vidu, u dananjem globalnom svetu promene se odigravaju
veoma brzo, ekonomija znanja nas moe zadesiti mnogo bre nego to to sada izgleda i zato
treba spremni da je doekamo.
13
LITERATURA:
1. Radulovi, M. [2006]. Razvoj institucija i organizacija za podrku malim i srednjim
preduzeima i preduzetnitvu u Srbiji i uticaj inostranih iskustava (2001-2005), Republika
Srbija, Republika agencija za razvoj malih i srednjih preduzea i preduzetnitva, Beograd
2. ivkovi, M. [2003]. Ekonomika poslovanja, Megatrend univerzitet primenjenih nauka,
Beograd
3. http://www.narr.gov.rs/default.aspx
srednjih preduzea i preduzetnitva
- Republika
agencija
za
razvoj
malih
14