Na osnovu lana 17. Zakona o Vijeu ministara Bosne i Hercegovine ( Slubeni glasnik BiH, br.

30/03,42/03, 81/06,76/07, 81/07, 94/07 i 24/08), Vijee ministara Bosne i Hercegovine ,na 51.
sjednici odranoj 03.06.2008. godine usvojilo je

Strateke pravce razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini

sa planom implementiranja,
2008.2015.

Ovaj dokument daje glavne pravce razvoja obrazovanja u Bosni i Hercegovini u periodu do
2015. godine. On se oslanja na dosadanja postignua u obrazovnoj reformi utemeljenoj
Srednjoronom razvojnom strategijom Bosne i Hercegovine1, te nedavno usvojenim
dokumentima stratekog razvoja pojedinih podruja
obrazovanja2, podacima datim u Funkcionalnom pregledu javne uprave u sektoru
obrazovanja3 i drugim relevantnim dokumentima4 i materijalima koji se tiu
razvoja obrazovanja na nivou entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine.
Dokument se temelji i na globalnom pristupu obrazovanju definiranom u Milenijskoj deklaraciji
UN-a (MDGs) i ciljevima Evropske unije u pogledu poboljanja kvaliteta i efikasnosti
obrazovanja i obuke, njihove dostupnosti i prohodnosti unutar zajednikog evropskog prostora.
Sastavni dio ovog dokumenta je plan implementiranja kratkoronih (2008), srednjoronih
(2009-2010) i dugoronih ciljeva (2011-2015).
Uz ovaj dokument napravljen je i obrazac za njegovo provoenje i konkretizaciju na
entitetskom/kantonalnom nivou i u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine. U skladu s tim, mogue
je oekivati izradu razvojnih planova, odnosno razvoj odgovarajuih strategija i akcionih
planova, to jest razvojnih planova na navedenim nivoima, i dalje, sve do nivoa odgojnoobrazovnih ustanova.
Ovaj dokument takoer predstavlja polazite i za razvoj strategija u podrujima obrazovanja u
kojima one jo nisu razvijene, za period od 2008. do 2015. godine.
1

Srednjorona razvojna strategija BiH, 2004-2007. (PRSP) - Revidirani tekst, Vijee ministara Bosne i Hercegovine.

Strateki pravci razvoja predkolskog odgoja i obrazovanja u BiH, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2005.
Strategija razvoja strunog obrazovanja i obuke u BiH 2007-2013., Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2007.

Funkcionalni pregled javne uprave u sektoru obrazovanja u BiH, EU projekt razvoja opeg obrazovanja u Bosni i
Hercegovini, 2005.

Strategija i koncepcija promjena u sistemu vaspitanja i obrazovanja u Republici Srpskoj, Ministarstvo prosvjete, Banja
Luka, 1998.
Strateki razvoj obrazovanja: Izvjetaj o napretku, prioritetni koraci, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke,
2006.
Strategija integriranja Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2006.
Evropsko partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom Program prioriteta, 2006.
Strategija reforme javne uprave u Bosni i Hercegovini, Vijee ministara Bosne i Hercegovine, 2006.

Kako ovaj dokument sadri ciljeve i aktivnosti od bitnog i zajednikog interesa za daljnji razvoj
obrazovanja u Bosni i Hercegovini, oekuje se da on bude i sastavni dio razvojne strategije
Bosne i Hercegovine - Sektor obrazovanja, ija se izrada upravo dogovora.
Bosna i Hercegovina tei izgraditi drutvo utemeljeno na znanju, istovremeno omoguavajui i
razvoj punih potencijala svakog pojedinca. U taj proces nuno je ukljuiti sve drutvene,
socijalne, ekonomske i politike aktere, i kroz pristup aktivne koordinacije izgraditi partnerski
odnos meu njima, uz uvaavanje cjeloivotnog uenja i historijskih, kulturnih i tradicijskih
vrijednosti svih ljudi koji u njoj ive.
U ovom trenutku od izuzetne vanosti je osigurati irok konsenzus za sve promjene koje bi
trebalo poduzeti u obrazovanju u Bosni i Hercegovini kako bi se proces reforme odvijao po
predloenom planu.

1. STANJE OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

1.1. Slika obrazovanosti stanovnitva
Prema rezultatima posljednjeg popisa stanovnitva u Bosni i Hercegovini, koji je proveden
1991. godine, nepismeno je bilo 9,9% stanovnitva. Podaci iz Ankete o ivotnom standardu
(UNDP, 2001. godine) govore da je oko 5% stanovnika Bosne i Hercegovine nepismeno. U
ovom trenutku, dakle, nema pouzdanih podataka o pismenosti stanovnitva u Bosni i
Hercegovini.
Nema pouzdanih podataka ni o obrazovnoj strukturi stanovnitva. Prema rezultatima Ankete o
potronji domainstva u BiH (UNDP, 2004), bez kole je 8,7% stanovnika BiH. Samo osnovnu
kolu zavrilo je 34,9% stanovnika; srednju kolu je zavrilo 49,7% stanovnika; vie
obrazovanje posjeduje 5,1% stanovnika; visoko obrazovanje ima 4,3% stanovnika.
Prema podacima Ankete MICS (UNDP, 2006), u predkolski odgoj i obrazovanje ukljueno je
9% populacije, a neto stopa upisa djece u osnovno obrazovanje u BiH iznosi 97,2%.
Neto stopa upisa u srednje kole iznosi 76,2%, a 54% uenika zavri srednju kolu
u redovnom roku.
Neto generacijska stopa upisa studenata iznosi svega 24%.

1.2. Statistiki pokazatelji po nivoima obrazovnog sistema

Prema statistikom izvjetaju Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine (Statistika obrazovanja,
Saopenje br. 1/2007) stanje u obrazovanju u Bosni i Hercegovini je sljedee:

Predkolski odgoj i obrazovanje

k. 2005. god.
Ukupan
Ukupan
Ukupan
Ukupan

broj
broj
broj
broj

predkolskih ustanova
uposlenih
djece
djevojica

193
2.167
12.989
6.112

k. 2006. god.
197
2.180
13.384
6.299

Redovno osnovno obrazovanje

k. 2004/2005. god.
Ukupan broj kola
(osmogodinje i devetogodinje)
Ukupan broj odjeljenja
Ukupan broj kombiniranih odjeljenja
Ukupan broj nastavnika
Ukupan broj nastavnika na odreeno vrijeme
Ukupan broj uenika
Ukupan broj uenica od ukupnog broja uenika

k. 2005/2006. god.

1.887

1.888

16.396
1.863
22.136
3.954
380.696
184.872

16.443
1.497
22.258
3.858
374.725
182.319

Osnovno obrazovanje za djecu s posebnim obrazovnim potrebama

k. 2004/2005. god.
Ukupan
Ukupan
Ukupan
Ukupan
Ukupan
Ukupan
Ukupan

broj
broj
broj
broj
broj
broj
broj

kola za djecu sa posebnim potrebama

odjeljenja
kombiniranih odjeljenja
nastavnika
nastavnika na odreeno vrijeme
uenika
uenica od ukupnog broja uenika

k. 2005/2006. god.

66
217
89
306
59
1.370
580

64
211
82
316
54
1.261
498

Srednje obrazovanje

Ukupan broj srednjih kola

Ukupan broj odjeljenja
Ukupan broj nastavnika
Ukupan broj uenika
Broj uenica
Broj uenika koji je zavrio srednju kolu

k. 2004/2005. god.
303
6.052
11.184
164.743
81.985
44.773

k. 2005/2006. god.
304
6.021
11.167
162.434
80.976
43.363

Visoko obrazovanje

k. 2004/2005. god.

Broj visokokolskih ustanova

Ukupan broj studenata
Broj upisanih redovnih studenata
Broj upisanih vanrednih studenata
Broj studenata koji su zavrili studij

113
84.475
62.233
22.242
8.127

k. 2005/2006. god.

137
91.201
66.939
24.262
10.003

Nema pouzdanih podataka o broju studenata koji zavravaju studij u roku. Procjenjuje se da
studenti prosjeno studiraju 5-7 godina do sticanja diplome. Veliki broj studenata naputa
studij, najee poslije prve godine studija.
U 2005. godini je bilo ukupno 298 zavrenih magistara nauka i specijalista i devet doktora
nauka. U 2006. godini broj magistara nauka i specijalista se poveao na 315 a doktora nauka na
126.

Dakle, u pogledu ukljuenosti u odgojno-obrazovni sistem, oigledan je veliki raspon izmeu

pojedinih nivoa i zaostajanje u odnosu na prosjene ukljuenosti u velikom broju evropskih
zemalja, naroito u predkolskom odgoju i obrazovanju i visokom obrazovanju. S druge strane,
visoka i dugotrajna neuposlenost onih koji su zavrili srednje obrazovanje namee pitanje
upotrebljivosti steenog znanja i njegovu prilagoenost tritu rada.
1.3. Infrastruktura i logistika
Stanje kolskih objekata u Bosni i Hercegovini u ovom trenutku nije povoljno. Veliki broj
kolskih objekata graen je prije trideset i vie godina. Objekti uniteni u ratu uglavnom su
obnovljeni koritenjem kredita i donatorskih sredstava meunarodne zajednice, ali se pritom
nije vodilo rauna o opremanju kola savremenim nastavnim sredstvima.
Problem odravanja kolskih objekata, a pogotovo kapitalne izgradnje odgojno-obrazovnih
ustanova, ne rjeava se u potrebnoj mjeri zbog nedostatka finansijskih sredstava.
Nastava se u osnovnim kolama u Bosni i Hercegovini izvodi u centralnim i podrunim kolama.
Podrune kole (uglavnom nii razredi osnovne kole) nalaze se u ruralnim podrujima i u njima
se nastava u velikom broju izvodi u kombiniranim odjeljenjima.
Uslijed nedostatka prostora, nastava se u veini osnovnih i srednjih kola izvodi u dvije smjene,
dok se u gusto naseljenim podrujima nastava u pojedinim osnovnim kolama izvodi ak i u tri
smjene. Ovo ini prepreku razvijanju kola kao mjesta za cjelodnevni boravak i uenje i oteava
izvoenje slobodnih aktivnosti u koli, te njenu povezanost sa lokalnom zajednicom.
Nedostatak kolskog prostora negativno utjee na kvalitet nastavnog procesa.
U pogledu kolskih sportskih dvorana i terena stanje je takoer loe. Sigurno je da to negativno
utjee na fiziki razvoj kolske populacije u Bosni i Hercegovini. Izuzetak ini Brko Distrikt, gdje
svaka osnovna i srednja kola ima sportsku dvoranu.
U kolama dominira predavako-frontalni pristup i memorijsko-reproduktivno uenje. Glavni
razlog tome su nedostatak odgovarajuih uila i nedovoljna obuenost nastavnika za primjenu
modernih nastavnih tehnologija.
to se tie savremene informatiko-komunikacijske opremljenosti kola, stanje je veoma loe.
Relativno mali broj kola ima savremene kompjuterske uionice sa softverskom podrkom koja
se moe koristiti u svakodnevnoj nastavi.
Zbog nedostatka finansijskih sredstava neke opine/kantoni nisu u stanju finansirati prijevoz
uenika do kole, niti participirati u trokovima smjetaja i ishrane studenata u studentskim
domovima. Iako je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno, roditelji kupuju potrebne
udbenike i kolski pribor. Samo neke opine/kantoni planski osiguravaju udbenike za dio
uenika pripadnika romske nacionalne manjine i djece u stanju socijalne potrebe. U Brko
Distriktu za sve uenike osnovne kole udbenici su besplatni, a prijevoz je besplatan za sve
uenike osnovne i srednje kole koji stanuju na udaljenosti od kole veoj od tri kilometra.

U pogledu sveukupne opremljenosti u daleko najloijoj situaciji su visokokolske ustanove

(nedostatak moderne literature, informatike opreme, laboratorija i dr.). Naroito je loa
situacija na nastavnikim fakultetima.

1.4. Nastavniki kadar

U osnovnom obrazovanju u Bosni i Hercegovini je u kolskoj 2005/2006. godini radilo ukupno
22.258 nastavnika, to daje odnos od 17,2 uenika po nastavniku. U osnovnom obrazovanju za
djecu s posebnim obrazovnim potrebama radi 316 nastavnika, to u prosjeku iznosi etiri
uenika po nastavniku. U srednjim kolama u BiH radi 11.167 nastavnika, to u prosjeku iznosi
15 uenika po nastavniku.
S jedne strane, to ukazuje na mogue postizanje odgovarajueg kvaliteta nastave sa relativno
malim brojem uenika po nastavniku, ali s druge strane ukazuje na visok nivo trokova u
obrazovanju.
Broj nastavnika koji nemaju odgovarajuu kvalifikaciju stalno opada. U pojedinim sredinama jo
uvijek nedostaju nastavnici stranih jezika, matematike, likovne kulture i nekih strunih
predmeta. Osjetan je nedostatak mladih asistenata na visokokolskim ustanovama i profesora i
asistenata u redovnom radnom odnosu na univerzitetima koji su osnovani u nekoliko zadnjih
godina.
U ovom trenutku obuka nastavnika nije standardizirana. Oni nisu sistemski licencirani kao
profesionalci u svom domenu, niti su razvijeni finansijski i drugi instrumenti koji bi bili u funkciji
podsticanja unapreenja kvaliteta njihovog rada na osnovu konkurencije.
Iako na istom nivou obrazovnog sistema obavljaju isti posao, nastavnici u Bosni i Hercegovini
nisu svuda jednako plaeni. Openito su plae nastavnika nie od drugih korisnika budetskih
sredstava. Naroito su loe plaeni nastavnici na fakultetima. To je jedan od razloga to veliki
broj njih prihvata angamane na vie fakulteta/univerziteta.
1.5. Upravljanje obrazovnim sistemom
Sistem upravljanja u obrazovanju u Bosni i Hercegovini podrazumijeva dva podsistema, i to:
1. upravljanje organizacijom obrazovnog procesa sa finansijskog, zakonskog i administrativnog
aspekta, i
2. upravljanje kvalitetom, to se odnosi na sadraje nastave, metode rada, evaluaciju uenikih
postignua i dr.
Ova dva podsistema se prepoznaju u funkcioniranju ministarstava za obrazovanje na
kantonalnom i entitetskom nivou i strunih institucija (pedagokih zavoda, Agencije za
standarde i ocjenjivanje u obrazovanju i dr.).
Openito, upravljanje obrazovanjem provodi se na vie nivoa. Ustavne nadlenosti u
obrazovanju koncentrirane su na nivou entiteta Republike Srpske i kantona u Federaciji Bosne i
Hercegovine, kao i na nivou Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu sa Konanom
arbitranom odlukom za Brko.

1.5.1. Nadlenosti i institucionalna struktura

Dravni nivo
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine (MCP) organ je uprave koji je, izmeu
ostalog, nadlean i za obrazovanje na nivou Bosne i Hercegovine. Njegova nadlenost je
regulirana Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine.
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine nadleno je za sljedee poslove i zadatke:
Obavljanje dunosti u pogledu pripreme i provedbi propisa, poslova i zadataka koji su
pod jurisdikcijom Bosne i Hercegovine i koji se odnose na uspostavljanje osnovnih
principa koordiniranja aktivnosti, usklaivanje planova entitetskih vlasti i definiranje
strategije na meunarodnom planu;
Uee u radu meunarodnih organizacija;
Izvravanje meunarodnih obaveza i priprema za zakljuivanje meunarodnih ugovora ili
sporazuma u dijelu obrazovanja.
Ministarstvo je odgovorno i za bilateralne sporazume za dopunsko obrazovanje namijenjeno
djeci dravljana Bosne i Hercegovine koja ive u drugim zemljama i razvoj nastavnog plana i
programa za dopunsko obrazovanje te djece.
U skladu sa odredbama okvirnih i drugih zakona u oblasti obrazovanja usvojenih na nivou Bosne
i Hercegovine, Ministarstvo civilnih poslova je nadleno za nadziranje provoenja tih zakona. U
nedostatku direktnih i zakonom utvrenih mehanizama ostvarivanje ovog nadzora od
Ministarstva civilnih poslova mogue je samo u tijesnoj i neposrednoj saradnji sa nadlenim
obrazovnim vlastima na svim nivoima. U skladu sa odredbama Okvirnog zakona o visokom
obrazovanju u Bosni i Hercegovini, Ministarstvo je odgovorno i za koordinaciju i razvoj visokog
obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uz konsultiranje s drugim nadlenim ministarstvima.
Uz pomo meunarodne zajednice uspostavljena je Konferencija ministara obrazovanja u
Bosni i Hercegovini s mandatom da prua savjete, razmatra i koordinira obrazovnu politiku.
Kako se sastanci Konferencije ministara u punom sastavu rijetko odravaju, a sastanci njenog
koordinacionog odbora neredovno, to znaajno ograniava efektivnost Konferencije kao tijela i
njeno proaktivno djelovanje u okviru definiranog mandata.

Brko Distrikt BiH

Odjel za obrazovanje u Vladi Brko Distrikta Bosne i Hercegovine odgovoran je za
organizaciju i funkcioniranje obrazovnog sistema u Brko Distriktu.

Republika Srpska
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske ima odgovornost za obrazovnu politiku,
legislativu, administraciju i finansiranje obrazovanja u entitetu, entitetsku zastupljenost u
procesima koordiniranja obrazovanja u Bosni i Hercegovini, za implementaciju dokumenata
usvojenih na dravnom i meunarodnom nivou i dr.
Federacija Bosne i Hercegovine
Nadlenosti Federacije Bosne i Hercegovine u obrazovanju odreene su njenom odgovornou
za osiguranje prava na obrazovanje. Shodno tome i zakonskim odgovornostima u oblasti
obrazovanja, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke vri upravne, strune i druge
poslove, te saradnju i koordinaciju aktivnosti sa kantonima, koje se, izmeu ostalog, odnose na:
predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje; pedagoke standarde i normative; udbeniku
literaturu; struno obrazovanje i usavravanje nastavnika; standarde i normative za visoko
obrazovanje; naunoistraivaki rad na unapreenju odgojno-obrazovnog rada; aki i
studentski standard itd.

Kantoni
U skladu sa njihovim ustavnim nadlenostima u pogledu obrazovne politike, finansiranja
obrazovanja i donoenja zakona, obrazovanje u kantonima ureeno je relevantnim kantonalnim
zakonima i propisima. Nadlenost za obrazovanje imaju kantonalna ministarstva
obrazovanja (od kojih su mnoga nadlena za obrazovanje, nauku, kulturu i sport). Njihova
veliina i kapacitet za obavljanje funkcija razlikuju se od kantona do kantona.
Opine
Propisima u oblasti obrazovanja razliito se reguliraju nadlenosti lokalnog nivoa u obrazovnom
sektoru. To se odnosi na organiziranje obrazovnog procesa, odravanje kolskih objekata,
uee u kreiranju dijela nastavnog plana i programa bitnog za lokalnu zajednicu, pa i
finansiranje obrazovanja. Iako su nekim opinama date ire nadlenosti, zbog nedostatka
finansijskih sredstava one se esto i ne izvravaju.

1.5.2. Upravljanje kvalitetom u obrazovanju

Postojeim i nedavno usvojenim okvirnim i drugim zakonima u oblasti obrazovanja utvreni su
principi za uspostavu struktura za definiranje i implementiranje obrazovnih standarda i
osiguranje kvaliteta u obrazovanju. U skladu s tim, proces reorganiziranja postojeih i uspostave
novih strunih institucija u oblasti obrazovnih standarda treba to prije zapoeti.
Ovdje je opisana trenutna slika struktura za podrku procesu upravljanja kvalitetom
obrazovanja.
U podruju visokog obrazovanja u ovom trenutku ne postoje institucionalne strukture koje se
posebno bave kvalitetom obrazovanja na ovom nivou premda su se pitanjima standarda
kvaliteta i analize stanja visokog obrazovanja bavila odgovarajua tijela (savjeti, komisije) pri
univerzitetima i nadlenim ministarstvima.
U podruju predkolskog, osnovnog i srednjeg obrazovanja situacija je drugaija. Praenje
kvaliteta obrazovanja i podrka njegovom razvoju ostvaruje se kroz rad pedagokih zavoda i
Agencije za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju za Federaciju Bosne i Hercegovine i
Republiku Srpsku.
Pedagoki zavodi
U Bosni i Hercegovini trenutno postoji osam pedagokih zavoda, i to: Republiki pedagoki
zavod Republike Srpske, Zavod za kolstvo i est pedagokih zavoda u Federaciji Bosne i
Hercegovine (u daljem tekstu: zavodi), iji su kapaciteti razliiti i u velikom broju nedovoljni i
neodgovarajui. Izuzev tri zavoda (Pedagoki zavod u Bihau, Pedagoki zavod u Mostaru i
Zavod za kolstvo u Mostaru), svi ostali zavodi djeluju u sastavu ministarstava obrazovanja.
Planira se osnivanje zavoda u Brko Distriktu.
Postojei pedagoki zavodi obavljaju razliite poslove: razvoj nastavnih planova i programa,
uvoenje novih pristupa i metoda u odgojno-obrazovni proces, provoenje obuke nastavnika,
kontrole i ocjenjivanja rada nastavnika i kola i dr. U radu veine zavoda dominira struni
nadzor, dok je podrka razvoju kvaliteta u obrazovanju potisnuta u drugi plan. Kako funkcije
zavoda nisu precizno odreene, esto je njihovo preklapanje s funkcijama ministarstava
obrazovanja.
Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju za Federaciju Bosne i Hercegovine
i Republiku Srpsku
Postojea Agencija za standarde i ocjenjivanje u obrazovanju za Federaciju Bosne i Hercegovine
i Republiku Srpsku osnovana je 2000. godine odlukama Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i
Vlade Republike Srpske. Tokom prvih godina svoga postojanja Agencija je bila finansirana iz
granta Svjetske banke. Sada se u potpunosti finansira od obaju entiteta. Agencija se
prvenstveno bavi eksternim ocjenjivanjem uenika u osnovnoj koli i utvrivanjem standarda

uenikih postignua u pojedinim predmetima. Izvjetaji o do sada provedenim ocjenjivanjima

govore o razlikama kvaliteta znanja uenika po predmetima, a prisutne su i velike regionalne
razlike. Kako je uloga Agencije ograniena nainom njenog ustrojstva i postojeim kapacitetom,
posljedica toga je da njeno djelovanje nije usklaeno na nivou Bosne i Hercegovine, a proces
uspostave obrazovnih standarda se sporo odvija. Takoer, Agencija se jo nije uspjela
nametnuti kao izvor podataka i informacija bitnih za kreiranje obrazovne politike.

1.6. Inspekcija u obrazovanju

Inspekcijski nadzor nad provoenjem zakona, organizacijom i radom odgojno-obrazovnih
ustanova provode slube prosvjetne inspekcije pri nadlenim ministarstvima obrazovanja.
U Brko Distriktu inspekcija je odvojena od Odjeljenja za obrazovanje i nalazi se u sastavu
Odjeljenja za javnu sigurnost.
Zbog malog kapaciteta i preklapanja funkcija nadzora postojee slube prosvjetne inspekcije
uglavnom obavljaju upravni nadzor.
Stoga status i nadlenosti inspekcije u ovom trenutku nisu u saglasnosti sa zahtjevom da ona
bude bitan faktor upravljanja kvalitetom u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, kao to je to
sluaj u velikom broju zemalja u Evropskoj uniji.

1.7. kolski menadment

kolama u Bosni i Hercegovini upravlja kolski odbor koji, uslijed odsustva realne
decentralizacije obrazovnog sistema, nema mnogo utjecaja na ukupno funkcioniranje i razvoj
kole.
kolama rukovode direktori, za koje, po vaeim propisima, nisu potrebne i dodatne formalne
kvalifikacije iz podruja kolskog menadmenta. Nedostatak menaderskih kompetencija
kolskih direktora i lanova kolskog menadment tima prepreka su procesu razvojnog
planiranja kola, koji se ve uveliko provodi u drugim zemljama. Stoga je potrebno kreirati
standarde i osigurati profesionalno obrazovanje i usavravanje direktora kola i drugih lanova
kolskog menadment tima.
U visokom obrazovanju sistem rukovoenja nije usaglaen. Trenutno samo etiri javna
univerziteta (Univerzitet u Tuzli, Univerzitet u Zenici, Univerzitet u Banjoj Luci i Univerzitet u
Istonom Sarajevu) i nekoliko privatnih univerziteta u Republici Srpskoj funkcioniraju po
principu integriranog univerziteta. Izbor rektora, dekana i upravnih tijela na nekim
univerzitetima odnosno fakultetima jo uvijek se verificira u dravnim organima, to ukazuje na
postojanje utjecaja javne vlasti na akademsku autonomiju univerziteta.

1.8. Finansiranje obrazovanja

Obrazovanje se u Bosni i Hercegovini uglavnom finansira iz javnih sredstava entitetskog,
kantonalnog, Brko Distrikta i opinskog budeta, zavisno od nadlenosti. To praktino znai da,
u smislu lokacije, u Bosni i Hercegovini postoji trinaest zasebnih budeta za obrazovanje: dva na
entitetskom, jedan u Brko Distriktu Bosne i Hercegovine i deset kantonalnih budeta.
Iznos sredstava iz dravnog budeta je gotovo neznatan.

Republika Srpska troi na obrazovanje oko 4% BDP-a, u Federaciji Bosne i Hercegovine ta

potronja iznosi oko 6%, dok je budet Odjeljenja za obrazovanje u Distriktu Brko (sa
pododjeljenjima za predkolsko i osnovno, srednje obrazovanje i zajednike poslove) 11,2%
budeta Distrikta.
U veini kantona izdvajanje za obrazovanje predstavlja najveu stavku u kantonalnim
budetima.
Iako su procentualna izdvajanja u budetima namjenjena obrazovanju relativno visoka, ta
sredstva jo uvijek nisu dovoljna i znaajna budui da su ukupni budeti entiteta odnosno
kantona i Brko Distrikta BiH niski i ogranieni.
Na svim nivoima obrazovanja uoene su znaajne razlike u finansiranju po ueniku odnosno
studentu izmeu entiteta, kantona i Brko Distrikta. Visina plaa i naknada uposlenih u
obrazovanju takoer varira izmeu kantona, Brko Distrikta i entiteta.
Obavezujue stavke kolskih budeta su sredstva za bruto plae i naknade uposlenih i
materijalne trokove. Kriteriji za planiranje finansiranja osnovnog i srednjeg obrazovanja su
dosta slini u oba entiteta. Sredstva za plae i naknade se planiraju na osnovu broja uposlenih
koji se utvruje u skladu s pedagokim standardima, brojem odjeljenja i brojem sati nastavnog
plana i programa. Materijalni trokovi se uglavnom planiraju na osnovu izvrenja budeta u
proloj godini. Najvei dio ovih sredstava je usmjeren na plaanje energije i
komunalnih usluga, tako da se jako malo izdvaja za odravanje objekata i nabavku materijala.
Trokovi amortizacije opreme i zgrada se uope ne planiraju.
Od ukupno planiranih budetskih sredstava za obrazovanje na bruto plae i naknade uposlenih
se izdvaja oko 88%, za materijalne trokove oko 8%, a na kapitalna ulaganja oko 4%.
Donatorska i kreditna sredstva za kapitalna ulaganja u obrazovanju su minimalna. Reforme u
obrazovanju ne prate odgovarajua finansijska sredstva, a sredstva za struno obrazovanje i
usavravanje nastavnika i menadmenta kole su nedovoljna.
Vlastiti izvori finansiranja su sve vaniji i znaajniji, naroito kod predkolskog i visokog
obrazovanja, jer su javni prihodi namijenjeni za spomenuta dva nivoa nedovoljna.
Trezorski sistem poslovanja je poveao transparentnost i odgovornost u troenju javnog i
vlastitog novca, urednije izvravanje obaveza prema uposlenim i dobavljaima, ali sa druge
strane, uslijed procedura, usporava troenje vlastitih prihoda i onemoguava realokaciju
uteenih planiranih sredstava iznad zakonom dozvoljenog (10% od ukupnog plana budeta
kole) za neke druge namjene. U takvim uvjetima planiranje sredstava za plae i naknade
uposlenih i materijalne trokove predstavlja izuzetno znaajan zadatak u kolama i
ministarstvima.
Izvjetavanje i praenje efikasnosti ulaganja u obrazovanje na kolskom, kantonalnom,
entitetskom i dravnom nivou na bazi mjerila i meunarodnih standarda uspjenosti nije
razvijeno. Ako se analizira koliki procent ukupnog BDP-a je uloen u obrazovanje, moe se
zakljuiti da je, uprkos nominalnom rastu javnih trokova za obrazovanje, stvarni porast
ulaganja u obrazovanje u odnosu na BDP prilino nizak.

1.9. Dosadanji tok reforme obrazovanja

Proces reforme obrazovanja tee sporo i neujednaeno. Ciljevi postavljeni u Srednjoronoj
razvojnoj strategiji Bosne i Hercegovine, 2004.-2007. godine, u sektoru obrazovanja nisu
realizirani u potrebnoj i dovoljnoj mjeri. To se posebno odnosi na javnu upravu u obrazovanju,
finansiranje obrazovanja, zaokruivanje zakonskog okvira po nivoima obrazovnog sistema,
ostvarivanja jednakog prava na obrazovanje i, u okviru toga, eliminacije svakog vida
diskriminacije u obrazovanju, reforme visokog obrazovanja i dr.
U Republici Srpskoj devetogodinje obavezno obrazovanje uvedeno je kolske 2003/2004.
godine. U Federaciji Bosne i Hercegovine ono se sukcesivno uvodi od kolske 2004/2005.
godine. U Unsko-sanskom, Bosanskopodrinjskom, Tuzlanskom, Zeniko-dobojskom i Kantonu
Sarajevo nastava se za sve uenike I, II, III i IV razreda izvodi po novom programu
devetogodinjeg obaveznog odgoja i obrazovanja, a u Posavskom i Hercegovako-neretvanskom
kantonu za dio uenika. U Kantonu 10 obavezno devetogodinje obrazovanje zapoelo je
kolske 2006/2007. godine. U Srednjobosanskom i Zapadnohercegovakom kantonu osnovno

obrazovanje provodi se u osmogodinjem trajanju. U Brko Distriktu Bosne i Hercegovine, pored

osmogodinjeg osnovnog obrazovanja, provodi se i obavezno devetogodinje obrazovanje.
U srednjem strunom obrazovanju napravljena je racionalizacija broja zanimanja i za pojedina
zanimanja su uraeni novi nastavni programi po modularnom principu.
Napravljen je prvi korak na unapreenju kvaliteta obrazovanja uvoenjem eksterne evaluacije.
Agencija za standarde i ocjenjivanje za Federaciju Bosne i Hercegovine i Republiku Srpsku od
kolske 2003/2004. godine provodi eksterne evaluacije u cijeloj Bosni i Hercegovini i utvruje
obrazovne standarde. Do sada su utvreni standardi uenikih postignua iz maternjeg jezika i
knjievnosti, matematike i prirodnih nauka u osnovnoj koli. U toku je utvrivanje standarda
uenikih postignua u navedenim nastavnim predmetima u srednjim kolama.
U 2007. godini nai uenici su uestvovali u meunarodnom programu istraivanja trendova u
matematici i prirodnim naukama (TIMSS).
Agencija je takoer provela istraivanje interesa i mogunosti provoenja programa dravne
mature.
Kako ciljevi zacrtani Srednjoronom strategijom nisu realizirani u velikoj mjeri ni u drugim
sektorima, to je 2006. godine ovaj strateki dokument revidiran. Utvrene su prioritetne mjere,
mjere koje zahtijevaju posebnu panju i nove mjere koje treba realizirati do kraja 2007.
godine5.
2. IZAZOVI OKRUENJA
2.1. Utjecaj drutvenih, socijalnih i ekonomskih promjena na obrazovanje. Tranzicija,
globalizacija, internacionalizacija i decentralizacija
Vrijeme u kojem ivimo karakteriziraju brojne promjene i izazovi na koje obrazovanje mora
odgovoriti. Navest emo samo one najvanije:

Poveanje broja i raznovrsnost tehnolokih i tehnikih inovacija koje zahtijevaju drugaija

i nova zanimanja;

EPPU: Srednjorona razvojna strategija BiH, Revidirani dokument, maj 2006.

Mjere koje zahtijevaju posebnu panju:
Osigurati da zajednike jezgre nastavnog plana i programa budu implementirane, u skladu sa zakonima BiH o
osnovnom i srednjem obrazovanju;
Osigurati sve potrebne uvjete za potpunu i kvalitetnu primjenu devetogodinjeg osnovnog obrazovanja od
2006/2007. godine;
Ukinuti praksu organiziranja dviju kola pod jednim krovom;
Usvojiti okvirni zakon o visokom obrazovanju na dravnom nivou;
Osnovati fondove za osnovno, a polazei od injenice da je osnovno obrazovanje obavezno i besplatno formirati
i fond solidarnosti.
Osnovati fondove za visoko obrazovanje na entitetskim nivoima.
Nove mjere:
Razvoj Sektora za obrazovanje u Ministarstvu civilnih poslova BiH prema preporukama Funkcionalnog pregleda
sektora obrazovanja u BiH i transformacija entitetskih i kantonalnih ministarstava obrazovanja prema istom
pregledu;
Usvajanje zakona o predkolskom odgoju i obrazovanju u BiH,
Usvajanje zakona o srednjem strunom obrazovanju i obuci u BiH;
Usvajanje zakona o visokom obrazovanju u BiH;
Usvajanje zakona o Agenciji za obrazovanje u BiH;
Izrada zakona o finansiranju visokog obrazovanja u BiH;
Uspostava ENIC centra za informiranje i priznavanje diploma;
Funkcionalni rad Agencije za obrazovanje u BiH;
Funkcionalni rad Agencije za visoko obrazovanje u BiH;
Usvajanje strategije razvoja srednjeg strunog obrazovanja i obuke u BiH;
Izrada zakona o finansiranju osnovnog obrazovanja.
Napomena: Mjere koje ne budu provedene do kraja 2007. godine bit e predmet ovog stratekog dokumenta.

10

Demografske promjene;
Potreba za cjeloivotnim uenjem;
este promjene mjesta stanovanja u traganju za poslom i boljim ivotnim uvjetima;
Promjene potroakih obrazaca;
Poveana ekoloka svijest za brigu o okoliu i prirodne resurse;
Nedostatak energije;
Sve prisutnije siromatvo i dr.

Kao posljedica drutvenih promjena i brze tranzicije drutva u drutvo znanja, demografskih
promjena, te izraene potrebe za stalnim osavremenjivanjem postojeih i sticanjem novih znanja
i vjetina, razvijen je koncept cjeloivotnog uenja. Cjeloivotno uenje podrazumijeva
neprekinuto stjecanje znanja tokom ivota pojedinca. Ostvaruje se u oblicima formalnog,
neformalnog i informalnog uenja/obrazovanja. To znai da na umu treba stalno imati injenicu
da kola nije jedino mjesto gdje se ui i da je neophodno podrati i ostala mjesta odnosno naine
uenja. Glavni cilj u tom pravcu je uspostaviti efikasan i fleksibilan sistem akreditacije
davalaca/organizatora obrazovnih usluga i certificiranja steenih znanja i vjetina.
S jedne strane, globalizacija ekonomije znai podjelu rada na globalnom nivou, promjene u
strukturi zanimanja, nova zanimanja i potrebe znanja, kao i porast kompetencija.
Internacionalizacija je jedan od naina da se odgovori na izazove globalizacije. U tome znaajnu
ulogu imaju dijeljenje iskustava i meunarodna saradnja u obrazovanju. S druge strane, sve
ira informatizacija omoguava bri i laki pristup informacijama, a time i razliitim znanjima.
Povean pristup informacijama i medijima zahtijeva vie bazinog znanja i kritikog uvida da
bi se informacije prometnule u znanje. Javni interes za obrazovanje i interes medija zahtijevaju
transparentnost obrazovanja.
U svijetu obrazovanja primjetan je korak ka decentralizaciji, i to ne samo prema teritorijalnoj
nego jo vie, prema funkcionalnoj decentralizaciji i jaanju kolske autonomije. U
decentraliziranom obrazovnom sistemu upravljanje se provodi pomou ciljeva i rezultata kako bi
se promovirala jednakost i reproducirala zajednika vrijednosna osnova. Ovakav pristup
zahtijeva nove oblike upravljanja i rukovoenja kolom, kao i programiranja odgojnoobrazovnog rada.
Polazei od toga, Evropska unija je pored tradicionalno osnovnih umijea odredila i pet
novih osnovnih umijea koje treba razvijati kod svake mlade osobe i odraslih. To su:
Prirodno-nauna pismenost;
Strani jezici;
Informatiko-komunikacione sposobnosti;
Tehnika kultura;
Poduzetnitvo i drutvene vjetine.
U kontekstu toga pojedinac nuno mora nauiti kako uiti, misliti, biti i djelovati. Sve ovo treba
doprinijeti i socijalnoj integraciji pojedinca, njegovoj aktivnoj ulozi u drutvu, poveanju
prilagodljivosti na poslu, cjelovitijem osobnom ispunjenju i potpunijoj samoaktuelizaciji.
Ovi izazovi zahtijevaju nove naine planiranja i provoenja obrazovanja, njegove evaluacije i
osiguranja kvaliteta.

2.2. Promjene na tritu rada

Gorui problem u Bosni i Hercegovini je neuposlenost. Ako se analizira struktura neuposlenih,
lako se moe utvrditi da veoma visok procent njih ne moe nai posao zbog niskog nivoa
obrazovanja ili odsustva odgovarajue kvalifikacije. Zbog toga je izuzetno vano usaglasiti
promjene u obrazovanju sa promjenama na tritu rada. Bosna i Hercegovina je jo uvijek u
tranziciji, a na tritu rada se odvijaju strukturalne promjene. Krupne kompanije polako nestaju,

11

a kljunu ulogu u privredi preuzimaju mala i srednja preduzea. Poveane potrebe mijenjaju
potroaki mentalitet i doprinose ekspanziji uslunih djelatnosti.
Ovakve promjene umnogome uvjetuju fleksibilnost, kao i vii nivo kompetencija radne snage.
Imajui to u vidu, namee se i potreba aktivnijeg uea poslodavaca u kreiranju i provoenju
obrazovnih reformi. Ne smije se vie dozvoliti da se promjene u obrazovanju provode bez
uea socijalnih partnera. Naprotiv, oni trebaju bitno uticati na promjene kako bi dobili
upoljivu, kompetentnu i fleksibilnu radnu snagu. Takav pristup socijalnom dijalogu, koji se
moe nazvati i biznis-dijalog, motivirat e privatni sektor da pone ozbiljnije ulagati u obrazovni
sektor, posebno u neformalno i informalno obrazovanje.
U tom smislu od izuzetnog znaaja je im prije usvojiti dravni okvir kvalifikacija u skladu sa
meta-okvirom strunih kvalifikacija Evropske unije.

3. OBRAZOVANJE ZA DRUTVENU KOHEZIJU I EKONOMSKI RAST I RAZVOJ BOSNE I

HERCEGOVINE
3.1. Obrazovanje kao osnova drutveno-ekonomskog razvoja BiH
Pred obrazovanjem u Bosni i Hercegovini je kljuni zadatak kako pomoi da se zemlja izvue
iz kruga siromanih i uini zemljom za ugodno i prosperitetno ivljenje. Tu su takoer i izazovi
promoviranja globalizacije, internacionalizacije i decentralizacije u obrazovanju, a s druge strane
ouvanje tradicijskih i kulturolokih vrijednosti ljudi koji u njoj ive i vrijednosti koje pogoduju
razvoju osjeaja zajednitva, prihvaanja i potovanja razliitosti, solidarnosti, odgovornosti za
odrivi razvoj, kao i podsticanje djelatnog graanstva i razvijanja demokratskog drutva u
cjelini.
Obrazovanje nije potronja nego primarna proizvodnja iji su efekti dugorono
ulaganje u procese koji e rezultirati drugim potrebnim proizvodima. Da bismo ovaj zadatak
kvalitetnije obavili, nuno je objediniti sve elemente obrazovanja, uz postupno usklaivanje
obrazovnog sistema i dosljedno uvaavanje koncepta cjeloivotnog uenja, te razvijati
jedinstveni sistem kolskog i profesionalnog usmjeravanja koji e pojedincu omoguiti usluge
obavjetavanja, usmjeravanja i savjetovanja u svim fazama karijere.
Nuno je tradicionalni sistem obrazovanja uiniti otvorenijim, fleksibilnijim, te omoguiti
pojedincima da upranjavaju svoje individualne naine i stilove uenja koji su prilagoeni
njihovim potencijalima, potrebama i interesovanjima. U okviru toga neophodno je usmjeriti
panju na koritenje i primjenu odgovarajuih strategija prema djeci i mladim sa posebnim
potrebama za njihovu poveanu inkluziju u obrazovanje i drutvo. U tom procesu znaajnu
ulogu treba da imaju i porodica, lokalna zajednica, socijalni partneri, poslodavci i dr.
Takoer je vano podsticanje pojedinaca za praktinim djelovanjem i aktivnim odnosom, to
ukljuuje primjenu teorijskih znanja i zamisli u praksu i pozitivan odnos prema radu. Djelovati,
biti aktivan i poduzetan, imati viziju boljeg ivota i drutva, bez ekanja da to ostvari neko
drugi, sigurno je za Bosnu i Hercegovinu bitan faktor izlaska iz siromatva i razvoja
demokratskog drutva.
Jedino sigurno investiranje u Bosni i Hercegovini je ulaganje u ljude. Ljudi su temeljni resurs i
potencijal Bosne i Hercegovine, kao to je to i EU proklamirala za sebe. Ulaganje u ljudske
resurse temelji se na stvaranju uvjeta za usavravanje i napredovanje pojedinca. Svaki pojedinac
treba imati svoj individualni plan strunog razvoja, a poslodavac i radna sredina trebaju ga
ohrabrivati i podsticati na uenje. Investiranje u ljude rezultira ne samo poveanjem bruto
nacionalnog proizvoda nego i znaajnijim sudjelovanjem graana u profesionalnom i javnom
ivotu.
Obrazovanje utemeljeno na modernim ICT tehnologijama nudi znaajan potencijal za inovacije u
uenju i pouavanju. Drutvo koje ui moemo bolje i dosljednije izgraivati preferiranjem tih
inovacija. Stoga pouavanje kao profesiju oekuju znaajne promjene, a nastavnici bi mogli
postati voditelji, mentori, savjetnici i posrednici.

12

U svijetu se razvija novi nain voenja i savjetovanja, koji se moe najbolje okarakterizirati kao
posrednitvo. Za uspjeno voenje nuno je imati viziju, dobre informacije i produktivno znanje.
Zato treba razviti visokokvalitetan sistem akreditacije davalaca obrazovnih usluga kako bi se
omoguilo priznavanje obrazovnih isprava i kvalifikacija u novom, globalnom drutvu, te na taj
nain stvorili uvjeti za veu pokretljivost pojedinaca i bolje koritenje njihovih znanja i
kompetencija.
Globalizacija drutvenih odnosa neminovno upuuje pojedinca na saradnju. Zajedniki rad
znatno proiruje mogunosti dijeljenja iskustva i uenja jednih od drugih. Ako elimo stvoriti
iskrene odnose, onda saradnja treba prei u partnerstvo. Da bismo pored uzajamnosti u to
ugradili i mehanizam odgovornosti, nuno je koristiti pristup proaktivne koordinacije. Njime
emo sve subjekte u obrazovanju uiniti ravnopravnim, ali i jednako odgovornim za procese koji
nam predstoje, bez bojazni da e neija ovlatenja biti zanemarena.
Prevelike razlike u obrazovanju i promjenljive ekonomske i drutvene prilike mogu ograniiti
mogunosti nastavka obrazovanja i dovesti do iskljuivanja pojedinaca i skupina iz obrazovnog
sistema. Zato je jedan od najveih rizika upravo pitanje prilagoavanja potrebama i brzim
promjenama u drutvu.
Takoer, izazovi trita rada u inostranstvu i loa materijalna situacija u zemlji mogu imati za
posljedicu prevelik odlazak mladih ljudi, posebno visokoobrazovanih.
Kako bi se navedeni rizici izbjegli, potrebno je usklaeno djelovanje, tako to emo:

Naelo cjeloivotnog uenja uvrstiti na svim nivoima obrazovnog sistema;

Stalno naglaavati drutvenu i ekonomsku dimenziju obrazovanja, kao najisplativije
investicije;
Unaprijediti prilagodljivost i fleksibilnost obrazovnog sistema, njegovu prohodnost i
osiguranje kvaliteta, po ugledu na dobre prakse u zemljama Evropske unije.

3.2. Demografske promjene u Bosni i Hercegovini do 2015. i perspektiva ekonomskog

razvoja
U periodu 1997.-2005. godina stopa nataliteta u Bosni i Hercegovini se smanjila za 43,3%. U
2005. godini zabiljeen je prirodni prirataj od svega 225 novih stanovnika. U svim kantonima u
Federacije BiH zabiljeen je u posljednjih godinu dana osjetan pad prirodnog prirataja, a
pojedini kantoni ve kontinuirano due vremena biljee pad prirodnog prirataja. Pojedini
kantoni: Posavski, Bosanskopodrinjski, Hercegovako-neretvanski i Kanton 10 biljee negativan
prirataj kontinuirano ve mjesecima. U Republici Srpskoj situacija je jo nezavidnija.
Razlozi za osjetan pad nataliteta i prirodnog prirataja su mnogostruki, ali najizraeniji su
nepovoljna ekonomska situacija i velika neuposlenost. Sve manji broj mladih se odluuje stupiti
u brak, a pogotovo raati djecu.
Oekuje se da e se negativan demografski razvoj nastaviti do 2015. godine.
U 2005. godini nominalna stopa rasta bruto domaeg proizvoda (BDP) iznosila je 7,6%, a u
2006. godini 11,2%. Realna stopa rasta u 2006. godini iznosi 5,7%, to je neznatno bre u
odnosu na zemlje iz okruenja. Uee javnog sektora koji ukljuuje i obrazovanje u rastu 2006.
godine iznosilo je 10,3%. Procjenjuje se da e u 2007. godini nominalna stopa rasta BDP-a biti
7,6%.6
BDP per capita u 2005. godini je iznosio 4.108 KM, a u 2006. godini 4.568 KM.

Bosna i Hercegovina: Ekonomski trendovi, Godinji izvjetaj, EPPU-SRS, mart 2007.

Ekonomski trendovi, januar-mart 2007.

13

Industrijska proizvodnja biljei blagi porast, to znai da dolazi do odreene reindustrijalizacije

zemlje. Usluge turizma i ugostiteljstvo su takoer u usponu. Snaan porast graevinskih
aktivnosti obiljeio je prvo tromjeseje 2007. godine.
Broj neuposlenih u Bosni i Hercegovini iznosio je u 2005. godini 508.000, a u 2006. godini
516.000. Broj uposlenih u martu 2007. u Bosni i Hercegovini iznosio je 661.097, to je
poveanje za 2,1% u odnosu na mart 2006. godine. Procjenjuje se da u Bosni i Hercegovini ima
3,8 miliona stanovnika.

4.

GLAVNI PRAVCI RAZVOJA OBRAZOVANJA

4.1. Razvoj obrazovnog sektora

Imajui u vidu postojee stanje u obrazovanju u Bosni i Hercegovini, imperativno se nameu
sljedei prioriteti u razvoju obrazovanja:
- podizanje nivoa obrazovanosti stanovnitva i kompetentnosti radne snage,
- poboljanje efektivnosti sistema obrazovanja i obuke,
- prevencija socijalnog iskljuivanja meu djecom i mladim,
- proirivanje prilika za obrazovanje i obuku odraslih, te osiguranje kvaliteta i revitalizacija
istraivanja u obrazovanju.
Oekuje se da e sve intervencije u obrazovanju rezultirati brim ekonomskim razvojem,
smanjenjem neuposlenosti i podizanjem ivotnog standarda u Bosni i Hercegovini.
Polazei od toga, bit e podrano poveanje obuhvata djece predkolskim odgojem i
obrazovanjem i irenje devetogodinjeg obaveznog obrazovanja.
Mogunosti za kolovanje nakon obaveznog obrazovanja bit e proirene uvoenjem razliitih
programa opeg i srednjeg strunog obrazovanja. Svi e uenici etverogodinjih srednjih kola
polagati eksternu maturu radi standardiziranja ishoda uenja, te standardizacije protoka prema
visokom obrazovanju. Pored ope gimnazije, razvijat e se i druge vrste opeobrazovnih
srednjih kola.
Razvoj strunog obrazovanja zapoinjat e u okviru obaveznog devetogodinjeg obrazovanja i
provoditi u skladu sa VET strategijom 2013. Stvarat e se raznovrsne prilike za profesionalno
usavravanje srednjeg strunog kadra, kao i za nastavak njihovog kolovanja u podruju struke
u okviru visokog obrazovanja i na univerzitetu, te odgovarajua savjetovanja i podrka. U
srednjim strunim kolama poseban akcent bit e stavljen na razvijanje poduzetnitva i sticanje
praktinih iskustava i vjetina uenika kroz ustanovljavanje kolskih kompanija i centara za
razvoj karijere.
Unaprijedit e se proces inkluzije u obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama kroz
osiguranje odgovarajue kolske infrastrukture, programa i obuke nastavnika. Ustanovit e se
specijalne ustanove kao centri resursa i ekspertize na dravnom i drugim nivoima, za djecu i
mlade sa izrazitijim potekoama u razvoju i uenju.
Otkrivanje, identifikacija i praenje razvoja nadarenih i talentiranih bit e kontinuirano
podravano u okviru redovne nastave, vannastavnom i izvankolskom radu, te tokom razvoja
njihove karijere. Tokom vremena formirat e se posebni centri/istraivake stanice u kojima e
se institucionalno voditi briga o njihovom razvoju.
Drava Bosna i Hercegovina mora uspostaviti mehanizme voenja brige o kolovanju nae djece
u dijaspori, utvrditi obrazovne potrebe te djece i osigurati odgovarajue udbenike i nastavniki
kadar.

14

Reforma visokog obrazovanja provodit e se u skladu s meunarodnim dokumentima koje je

prihvatila i potpisala Bosna i Hercegovina, a koji podrazumijevaju:

Organizaciju triju ciklusa studija (dodiplomski, magistarski i doktorski studij);

Modularizaciju nastavnih planova i programa;
Cjelovitu implementaciju Evropskog sistema prijenosa bodova (ECTS);
Omoguavanje mobilnosti studenata i nastavnog osoblja;
Uspostavljanje integriranog univerziteta;
Uvoenje dodatka diplome;
Razvijanje istraivakih aktivnosti na univerzitetima;
Bolju saradnju sa privrednim sektorom i dr.

Pored aktivnosti koje e provoditi visokoobrazovne institucije, neophodna je odgovarajua

podrka izvrnih i zakonodavnih tijela koja trebaju osigurati zakonske, finansijske i druge uvjete
za uspjenu reformu tercijarnog obrazovanja kroz uspostavljanje centra za priznavanje
visokoobrazovnih kvalifikacija i agencije za osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju.
Obrazovanje i obuka za odrasle razvijat e se tako da se zadovolje obrazovne potrebe odraslih i
trita rada kroz formalne, neformalne i informalne oblike obrazovanja. Odgovarajui izvori i
kvalitet bit e osigurani donoenjem standarda, te podravajuim i savjetodavnim servisima na
svim nivoima obrazovanja.
U skladu sa demokratizacijom obrazovanja, privatne obrazovne ustanove i ustanove za struno
usavravanje, kao i dio civilnog sektora koji prua usluge obrazovanja, postaju dio obrazovnog
sistema, pod uvjetom da zadovolje propisane kriterije i standarde.
Paralelno s razvojem komponente davalaca obrazovnih usluga razvijat e se i komponenta koja
regulira, prati i upravlja pruanjem tih usluga kroz kreiranje obrazovne politike, planiranje,
finansiranje, razvoj standarda, akreditacije i certifikacije. Ova komponenta ukljuuje sva
ministarstva obrazovanja u Bosni i Hercegovini, institucije pod nadlenou tih ministarstava,
kao i uspostavljanje novih institucija/tijela. U okviru toga razdvojit e se kljune funkcije javne
uprave u sektoru obrazovanja (izvrna; podrka i razvoj; kontrola i ocjenjivanje), te osigurati
koordinacija itavog obrazovnog sektora. Razvoj obrazovne administracije vrit e se u skladu s
reformom javne uprave u Bosni i Hercegovini i potrebama obrazovnog sistema.
Osim potrebe za saradnjom i koordinacijom unutar obrazovnog sektora, za Bosnu i Hercegovinu
je naroito vano da obrazovni sektor sarauje sa drugim sektorima, a posebno sa socijalnom
politikom, ekonomijom, poljoprivredom, radom i dr.
Meunarodna saradnja i interakcija, a posebno zadovoljenje uvjeta za integraciju Bosne i
Hercegovine u EU, naroito su vani u obrazovanju. U taj proces neophodno je ukljuiti mlade
ljude.
Kljuni faktor provoenja reforme obrazovanja je kvalitetan i motiviran nastavni kadar. Zato je
izuzetno vano unaprijediti inicijalno obrazovanje odgajatelja i nastavnika i osigurati njihov
permanentan profesionalni razvoj.
Insistirat e se na adekvatnoj cijeni rada u podruju obrazovanja, koja e osigurati dostojanstvo
uposlenih i biti motivacijski faktor u provoenju reforme. Glavna osnova za provoenje ovih
promjena je princip konkurentnosti. U skladu s tim napravit e se sistem vrednovanja i mjerenja
kvaliteta rada, to e istovremeno posluiti i kao temelj profesionalnog razvoja svakog
nastavnika.
Za sve ove promjene u obrazovanju neophodna je odgovarajua podrka izvrnih i
zakonodavnih tijela koja trebaju osigurati zakonske, finansijske i druge uvjete.

15

4.2. Modernizacija i razvoj pouavanja i uenja na svim nivoima obrazovnog sistema

Radi unapreivanja obrazovanja u fokusu panje bit e modernizacija nastavnog sadraja,
pouavanja i uenja, tehnologije obrazovanja, upravljanja, vrednovanja postignua, inicijalno i
stalno profesionalno usavravanje nastavnika na svim nivoima obrazovnog sistema.

Unaprijedit e se kvalitet uenja i pouavanja u predkolskom odgoju i obrazovanju,

osnovnom i srednjem obrazovanju, kao temelj cjeloivotnom uenju;

Sadraji uenja bit e rastereeni od nepotrebne faktografije i vie povezani sa ivotom i

razvojem nauke, tehnike i tehnologije. Podsticat e se primjena metodologije usmjerena na
dijete/uenika/studenta i u okviru toga razvijanje kritikog miljenja, sposobnosti rjeavanja
problema i primjene znanja, vodei rauna o sveobuhvatnom (holistikom) razvojnom
pristupu svakom pojedincu, ukljuujui djelovanje odgojno-obrazovne ustanove, porodice i
socijalnog okruenja;

Razvijat e se programi orijentirani na ciljeve i jo vie na rezultate uenja, te programi za

ciljane grupe (za rano obrazovanje, za pripadnike manjinskih naroda, za osobe sa
potekoama u razvoju i uenju, za nadarene, za potrebe prekvalifikacije i dr.);

Uspostavit e se sistem interne evaluacije, ukljuujui i samoevaluaciju, integralne i eksterne

evaluacije kako bi se razvijala, nadzirala i poboljala efektivnost obrazovnog procesa i
cjelokupno praenje rada odgojno-obrazovnih ustanova i rada nastavnog osoblja
pojedinano. Internu evaluaciju permanentno e provoditi kole u saradnji sa svim
uesnicima u obrazovnom procesu (uenici, roditelji, nastavnici, lokalna zajednica). Izvjetaji
samoevaluacije su osnova za integralnu evaluaciju, koju provode inspekcijski organi na
osnovu prethodno utvrenih i usaglaenih indikatora. Eksterna evaluacija provodit e se na
kraju estog i devetog razreda osnovne kole i u zavrnom razredu srednje kole
standardiziranim postupcima;

Utvrdit e se standardi postignua uenika za osnovno i srednje obrazovanje;

Unapreivat e se informatiko obrazovanje i uenje stranih jezika.

4.3. Jednakost pristupa i pravinost u obrazovanju

Ustavom Bosne i Hercegovine, entitetskim i kantonalnim ustavima te Statutom Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine garantira se pravo na obrazovanje. U skladu sa vaeim zakonima osnovno
obrazovanje je obavezno i besplatno.
Svako mora imati jednako pravo na odgoj i obrazovanje, te osposobljavanje i razvoj u skladu s
vlastitim potencijalima. Pravo na bazino obrazovanje koje ini najmanje obavezno
devetogodinje obrazovanje i osposobljenost za ukljuivanje u rad bit e osigurano u svim
dijelovima zemlje. Posebna panja bit e usmjerena na identifikaciju rane intervencije kod
pojedinaca sa potekoama u uenju.

Obrazovne vlasti i lokalna zajednica saraivat e radi omoguavanja jednakosti pristupa

obaveznom obrazovanju za sve u cijeloj zemlji, s posebnim naglaskom na poboljanje stanja
u podrujima s manjinskim narodom, uenicima povratnicima, demografski ugroenim i
ratom pogoenim podrujem, seoskim i brdsko-planinskim podrujima i dr.;

16

Osigurat e se obrazovanje koje odgovara potrebama manjina. Obrazovanje djece

nacionalnih manjina provodit e se u skladu sa Dravnim akcionim planom djelovanja u
obrazovnim potrebama Roma i drugih nacionalnih manjina u BiH;

Podsticat e se drutvena i privatna inicijativa za otvaranje odgojno-obrazovnih ustanova, a

posebno predkolskih ustanova;

Unapreivat e se dopunska nastava za djecu dravljana Bosne i Hercegovine koja ive u

inozemstvu.

U Bosni i Hercegovini relativno velik broj uenika i studenata prekida formalno obrazovanje ili ga
ne zavrava u propisanom roku. U cjelini, ta je skupina mladih veoma osjetljiva jer je izloena
rizicima siromatva i drutvene iskljuenosti, te usvajanju drutveno neprihvatljivog ponaanja.
Zato e se:

Uspostaviti evidencija i praenje broja uenika/studenata koji naputaju formalno

obrazovanje, i posebno enske populacije u dijelovima zemlje gdje je taj problem izraen;

Provoditi stalni i razliiti oblici savjetovanja i usmjeravanja uenika tokom kolovanja;

Podsticati fleksibilnost srednjeg obrazovanja razvijanjem prelaznih programa kako bi se

omoguio prijelaz iz strunih kola u gimnaziju i obrnuto, upis u visoko obrazovanje,
posebno na univerzitet, nakon zavrene srednje strune kole;

U saradnji sa socijalnim i drugim partnerima razvijat e se sistem praenja i individualnog

savjetovanja za sve one koji se nisu upisali u srednju kolu;

Podsticati nastavak kolovanja nakon zavretka srednje strune kole i razvijati visoko
obrazovanje u profesionalnom podruju;

Uvoenjem eksterne mature objektivizirat e se pristup visokom obrazovanju;

U saradnji sa privrednim i drugim partnerima nastojat e se osigurati stipendije i krediti za

uenike i studente sa slabijim materijalnim stanjem;

Vodit e se rauna o osiguranju jednakih mogunosti pristupa obrazovanju u razliitim

dijelovima zemlje (dostupnost kole, finansijska jednakost u obrazovanju, odgovarajua
infrastruktura, kvalificirani nastavnici i dr.).

4.4. Razvijanje veza izmeu obrazovanja i svijeta rada

Potrebno je razvijati jedinstven sistem kolskog i profesionalnog usmjeravanja, uz osiguranje
jedinstvenih politika obrazovanja i zapoljavanja i podrati inovativni rad.

Uspostavit e se regionalne, interdisciplinarne mree, radi osiguranja potrebne saradnje

izmeu sistema obrazovanja, istraivanja i svijeta rada;

Stvarat e se drutveno, ekonomsko i socijalno partnerstvo na dravnom, lokalnom i

sektorskom nivou putem permanentne analize stanja na tritu rada i praenja njegovih
potreba;

Uvest e se obrazovanje za poduzetnitvo kao razvojni sadraj unutar postojeih predmeta

na svim nivoima obrazovnog sistema, uz ciljano profesionalno usavravanje i podrku
nastavnicima i odgojno-obrazovnim ustanovama za realiziranje tih sadraja. Naglasak e biti

17

na osposobljavanju odraslih koji imaju nia obrazovna postignua, a naroito na osobe sa

posebnim potrebama i Rome, za njihovo intenzivnije ukljuivanje u rad;

U srednjim strunim kolama otvarat e se realne i virtualne kompanije koje e kod mladih
ljudi jaati poduzetniki duh i omoguiti sticanje praktinih iskustva u trinoj ekonomiji;

Centri za razvoj karijere u srednjim kolama, u stalnom kontaktu sa pedagoko-psiholokim

slubama u kolama i centrima za profesionalnu orijentaciju i ustanovama za zapoljavanje,
bit e osnova sistema profesionalne orijentacije mladih;

Centri za razvoj karijere formirat e se i pri visokokolskim ustanovama;

4.5. Podsticanje trajnog profesionalnog razvoja nastavnika, direktora i drugih

uposlenika u odgojno-obrazovnim ustanovama
Kako iza svake uspjene reforme u obrazovanju stoji struan, kompetentan, motiviran i
komunikativan kadar koji je spreman na stalno vlastito usavravanje, izuzetno je vano
poboljati njihovo inicijalno obrazovanje i profesionalni razvoj obrazovnog osoblja. Cilj je
postizanje najmanje diplome prvog ciklusa studija na univerzitetu za sve nastavnike i
odgajatelje, podsticanje njihovog daljnjeg kolovanja, kao i kolovanje kadra za druge potrebe u
obrazovanju. Time bi se istovremeno odgovorilo novim zahtjevima za profesionalnim
kompetencijama u obrazovanju i poboljao kvalitet odgojno-obrazovnog procesa.
Zato je neophodno poeti sa modernizacijom studijskih programa za dodiplomske studije
buduih nastavnika, s posebnim naglaskom na dostignua u struci i nauci, didaktiko-metodiku
osposobljenost, primjenu i koritenje ICT-a u obrazovanju, poznavanje stranih jezika kao
nezamjenjivom uvjetu za internacionalizaciju obrazovanja, te ustanovljavanje magistarskih i
doktorskih studija za potrebe obrazovanja. Takoer je neophodno i razvijanje posebnog
studijskog programa za nastavnike strunih predmeta u srednjim kolama kako bi se napustio
dosadanji nain njihove pedagoko-psiholoke i didaktiko-metodike dokvalifikacije.
Obrazovne vlasti su odgovorne za struno, pedagoko i psiholoko obrazovanje i
osposobljavanje nastavnika za samostalno obavljanje odgojno-obrazovnog rada. Iz javnog
budeta finansirat e se i profesionalno usavravanje za podruja koja su definirana kao
znaajna za provoenje obrazovne politike, a na osnovu akreditiranih programa za obuku.
Prioritetna podruja su:

Razvoj nastavnih planova i programa u skladu sa reformskim zahtjevima;

Primjena savremenih metodolokih pristupa;
Koritenje i primjena ICT-a;
Unapreivanje praktinog rada;
Stjecanje znanja i vjetina za rad sa djecom sa posebnim potrebama;
Razvijanje poduzetnikih vjetina;
Razvijanje saradnikih odnosa izmeu kola i razmjena najuspjenije prakse;
Saradnja kole sa roditeljima i lokalnom zajednicom;
Razvoj i upravljanje projektima.

Za ostala podruja odgovorni su poslodavci odnosno odgojno-obrazovne ustanove i pojedinci.

Oni osiguravaju i sredstva za finansiranje tog dodatnog profesionalnog usavravanja.
Uvest e se i licenca za nastavniko zanimanje, koja e se obnavljati. Glavni uvjet za
produavanje licence, osim uspjeha u tekuem radu, bit e i ukljuenost pojedinaca u
sistem profesionalnog usavravanja i razvoja.

18

Znaajnu ulogu u unapreivanju kvaliteta nastave, povezivanju sa tritem rada i unapreenju

nastavnike profesije, te procesu licenciranja i relicenciranja imat e i profesionalna udruenja
nastavnika.
Proces reforme obrazovanja neminovno e rezultirati pojavom tehnolokog vika nastavnika.
Jedan od moguih naina zbrinjavanja je osnivanje specijalnih fondova i promjena postojee
zakonske regulative u oblasti rada (smanjivanje norme sati proporcionalno godinama staa,
dokup staa, prekvalifikacija i dokolovanje, i dr.)
Vanu ulogu u navedenim procesima treba da imaju sindikati nastavnika.
Za ovakav sistem profesionalnog razvoja prosvjetnih radnika neophodno je osigurati odriv
sistem finansiranja koji e se bazirati na jednakosti i kvalitetu.

4.6. Koordinacija javne uprave u sektoru obrazovanja

Struktura obrazovnog sistema je institucionalno fragmentirana, vertikalno i horizontalno. Ta
fragmentiranost uslonjava proces neophodne koordinacije javne uprave u sektoru obrazovanja.
Kljune funkcije obrazovnog menadmenta (obrazovna politika i planiranje, podrka i
razvoj obrazovanja, kontrola i evaluacija) nisu jasno razdvojene. Potrebno je
eliminirati preklapanja nekih funkcija, a neke od postojeih trebaju biti racionalizirane
i modernizirane. Takoer, nema efikasnog vrenja funkcija koje se odnose na
meunarodnu saradnju i evropske integracije.
U cilju osiguranja neophodne koherentnosti obrazovnog sistema, njegove vee transparentnosti,
mjerljivosti i prepoznatljivosti u meunarodnim relacijama, neophodno je sa dosadanje
dobrovoljne koordinacije prei na efektivniju i konzistentniju koordinaciju, naroito u domenu
obrazovne politike i evropskih integracija.
Polazei od ustavnih i zakonskih odgovornosti za obrazovanje i koristei se postojeim
institucijama, mogue je osnaiti proces koordinacije javne uprave u sektoru obrazovanja
jasnijim definiranjem njenih funkcija i razvojem kapaciteta na svim nivoima, te uvoenjem
nekih novih funkcija i institucija i tijela, kao mehanizama i struktura za podrku upravljanju,
planiranju, praenju i razvoju obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini.

Kljuni preduvjeti za uspjenu koordinaciju obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini su:

Razvoj institucija na svim nivoima odluivanja, u cilju efikasnog vrenja njihovih funkcija,
naroito na planu razvoja cjelokupnog obrazovnog sektora u BiH , njegovog pribliavanja i
ukljuivanja u evropske integracijske procese i uea u razliitim oblicima meunarodne
saradnje;
Planiranje i donoenje odluka na osnovu relevantnih pokazatelja, koji omoguuju objektivan
uvid i procjenu stanja svih nivoa obrazovnog sistema, potreba trita rada, potreba
obrazovanja i obuke, meunarodnih trendova u razvoju obrazovanja i ostalih aspekata
obrazovnog sistema;
Razvoj ljudskih resursa i drugih kapaciteta u obrazovnom sektoru, s ciljem moderniziranja i
podizanja kvaliteta obrazovanja i pruanja strune i druge podrke njegovom daljnjem
razvoju.

19

4.6.1. Novouspostavljena tijela u strukturama za koordinaciju obrazovnog

sektora

KONFERENCIJA MINISTARA OBRAZOVANJA U BOSNI I HERCEGOVINI

Neophodno je uspostaviti Konferenciju ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini kao stalno i

najvie savjetodavno tijelo uspostavljenim strukturama za koordinaciju obrazovnog sektora u
Bosni i Hercegovini, koju e sainjavati ministar civilnih poslova Bosne i Hercegovine, entitetski
ministri obrazovanja, kantonalni ministri obrazovanja i ef Odjela za obrazovanje Brko Distrikta
Bosne i Hercegovine.
Glavni zadaci Konferencije ministara obrazovanja su da zauzima stavove, daje savjete i
preporuke za usklaivanje: obrazovnih politika i stratekih planova razvoja obrazovanja;
obrazovnog zakonodavstva; aktivnosti na definiranju, implementaciji, praenju i razvoju
obrazovnih standarda i njihovoj harmonizaciji sa evropskim i meunarodnim standardima;
strategija i planova aktivnosti na meunarodnom planu (za integraciju BIH obrazovanja u EU,
regionalnu saradnju i saradnju na irem meunarodnom planu) i dr.
Strunu i administrativno-tehniku podrku radu Konferencije pruat e Sektor za obrazovanje u
Ministarstvu civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

VIJEA ZA OBRAZOVANJE U BOSNI I HERCEGOVINI

U skladu sa napretkom obrazovne reforme u Bosni i Hercegovini, a u cilju otvaranja obrazovanja

prema javnosti, na nivou drave formirat e se posebna savjetodavna vijea za obrazovanje, za
odgovarajue nivoe odnosno tipove obrazovanja. Slijedom praksi i iskustava evropskih zemalja,
ova vijea e sluiti kao iroka savjetodavna platforma za obrazovne autoritete u realizaciji
pokrenutih obrazovnih reformi i u komunikaciji sa javnou na svim nivoima obrazovnog
sistema.
Administrativno-tehniku podrku radu vijea e pruati Sektor za obrazovanje u Ministarstvu
civilnih poslova Bosne i Hercegovine.

REKTORSKA KONFERENCIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Uspostavljanjem Rektorske konferencije Bosne i Hercegovine, koju e sainjavati rektori
licenciranih i akreditiranih univerziteta, osigurat e se reprezentativno i savjetodavno tijelo za
zastupanje zajednikih interesa svih univerziteta u Bosni i Hercegovini i za provoenje reforme
visokog obrazovanja.

4.6.2. Kljune institucije

MINISTARSTVO CIVILNIH POSLOVA SEKTOR ZA OBRAZOVANJE

Potrebno je da Sektor za obrazovanje u Ministarstvu civilnih poslova bude spreman i da ima
odgovarajue kapacitete djelovanja za ostvarivanje funkcija koje se odnose na koordinaciju
aktivnosti za realizaciju dogovorenih politika djelovanja u obrazovnom sektoru:

20

1) Koordinaciju aktivnosti obrazovnog sektora u Bosni i Hercegovini na: razvoju i

usklaivanju obrazovnih politika i stratekog razvoja obrazovanja; harmonizaciji
obrazovnog zakonodavstva; definiranju i praenju implementacije obrazovnih standarda;
ekonomsko-finansijskim aspektima obrazovnog sistema i dr.
2) Koordinaciju aktivnosti na planu evropskih integracija i meunarodne saradnje
u oblasti obrazovanja: realizacije meunarodnih obaveza; definiranja politike
djelovanja na planu evropskih integracija i meunarodne saradnje; promocije i
osiguranja uea u evropskim i drugim meunarodnim programima pomoi za razvoj
obrazovanja i njihove implementacije i dr.;
3) Obrazovne indikatore i statistiku: uspostavljanje relevantnih baza podataka u oblasti
obrazovanja na nivou Bosne i Hercegovine u skladu sa EUROSTAT-om i izvjetavanje o
obrazovnim indikatorima i obrazovnoj statistici za sistemsko vrednovanje obrazovanja
u BiH.
U tom smislu, uloga i zadaci Sektora za obrazovanje bili bi dvostruki:
1. da izvrava funkcije na dravnom nivou koje se tiu koordinacije aktivnosti obrazovnog
sektora u Bosni i Hercegovini i meunarodnoj saradnji, i
2. da sarauje i prua strunu i drugu pomo nadlenim obrazovnim vlastima, naroito u:
- planiranju razvoja obrazovanja;
- ueu u meunarodnim aktivnostima;
- apliciranju za programe pomoi Evropske unije i drugih meunarodnih programa
pomoi;
- praenju i izvjetavanju o rezultatima razvojnih projekata;
- izvjetavanju o rezultatima uporedivosti obrazovanja u BiH u meunarodnim
studijama i statistikama;
- obrazovnoj statistici i analizi obrazovanja.
Ministarstvo civilnih poslova - Sektor za obrazovanje ostvarivat e neophodnu meusektorsku i
meuinstitucionalnu saradnju po pitanjima obrazovanja na nivou Bosne i Hercegovine.

MINISTARSTVO PROSVJETE I KULTURE REPUBLIKE SRPSKE

Ministarstvo treba da koncentrira svoje poslove i zadatke na razvoj politike djelovanja, strateko
planiranje i planiranje zasnovano na evidenciji, izradu legislative, finansiranje obrazovanja i
opa administrativna pitanja.
U cilju jaanja odgovornosti niih nivoa odluivanja za osiguranje i kvalitet obrazovanja,
neophodno je izvriti preraspodjelu ili prijenos nekih funkcija u obrazovnoj administraciji i
planiranju na regionalni/opinski odnosno kolski nivo.

FEDERALNO MINISTARSTVO OBRAZOVANJA I NAUKE

Ministarstvo treba da redefinira postojee koordinirajue i savjetodavne funkcije u
skladu sa predvienim procedurama za koordinaciju obrazovnog sistema u Bosni i
Hercegovini i promjenama koje se deavaju na kantonalnom nivou. U tom smislu, kao
kljune, prepoznaju se uloga i funkcije ovog ministarstva na planu dogovaranja i
osiguranja efikasnog koordiniranja aktivnosti obrazovnog sektora u Federaciji Bosne i
Hercegovine, te pruanja strune i druge podrke kantonima za uspjenu
implementaciju politika djelovanja dogovorenih na nivou Bosne i Hercegovine.

21

ODJEL ZA OBRAZOVANJE BRKO DISTRIKTA BIH

U cilju daljnjeg razvoja obrazovnog sistema, Odjel za obrazovanje Brko Distrikta treba biti
naroito fokusirano na puno ukljuivanje u proces koordinacije obrazovnog sistema na nivou
Bosne i Hercegovine, kao i delegiranje nekih funkcija u obrazovnoj administraciji i planiranju na
lokalni kolski nivo.

KANTONALNA MINISTARSTVA
Razvoj politika djelovanja, strateko planiranje i planiranje zasnovano na evidenciji, izrada
legislative, finansiranje obrazovanja i opa administrativna pitanja su glavna pitanja na koja
kantonalna ministarstva trebaju biti koncentrirana.
Efikasno bavljenje ministarstava gore navedenim pitanjima takoer zahtijeva delegiranje
odreenih poslova i zadataka na opinski odnosno kolski nivo.

4.7. Osiguranje kvaliteta. Podrka razvoju obrazovanja

AGENCIJA ZA PREDKOLSKO, OSNOVNO I SREDNJE OBRAZOVANJE_
Za obavljanje strunih poslova iz oblasti obrazovanja, koji se tiu uspostavljanja standarda
znanja, ocjenjivanja postignutih rezultata i razvoja zajednikog jezgra nastavnih planova i
programa u predkolskom odgoju i obrazovanju, osnovnom, srednjem opem i strunom
obrazovanju i obuci, kao i obrazovanju i obuci odraslih, na nivou Bosne i Hercegovine osnovat e
se Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje.
Agencija bi, izmeu ostalog, bila nadlena za:

Razvoj standarda u ocjenjivanju;

Razvoj standarda postignua u obrazovanju;
Koordinaciju implementacije, praenja i evaluacije sadraja zajednikog jezgra u okvirnim
nastavnim planovima i programima;
Razvoj zajednikog jezgra, ukljuujui principe, ciljeve, ishode uenja i poeljne pristupe i
postupke u odgojno-obrazovnom procesu od zajednikog interesa uenika, u okvirnim
nastavnim planovima i programima;
Izvjetavanje o stanju obrazovanja u Bosni i Hercegovini;
Uee u meunarodnim razvojnim projektima i istraivanjima u obrazovanju (TIMSS, PISA i
dr.).

Agencija e poslove iz svoje nadlenosti obavljati samostalno i u saradnji sa drugim

institucijama u oblasti obrazovanja.

PEDAGOKI ZAVODI
Pedagoki zavodi nastavljaju da funkcioniraju kao strune ustanove, sa tendencijom da ponovo
prerastu u samostalne institucije, izdvojene iz administrativne strukture ministarstava
obrazovanja. Pedagoki zavodi obavljaju sljedee funkcije:

Razvoj nastavnih planova i programa;

Profesionalno usavravanje nastavnika, saradnika i menadmenta odgojno-obrazovnih
ustanova;
Savjetodavne usluge za razvoj obrazovanja i poboljanje odgojno obrazovnog procesa u
kolama;

22

Podrka kolama za implementaciju obrazovnih standarda i nastavnih planova i programa;

Organiziranje i provoenje ocjenjivanja u saradnji sa Agencijom i kolama;
Istraivake i razvojne projektne aktivnosti u obrazovanju i dr.

Tradicionalni pristup struno-pedagokom nadzoru neophodno je napustiti i nadzor postepeno

usmjeravati i razvijati prema unutranjem i vanjskom vrednovanju odgojno-obrazovnih
ustanova i odgovornosti nastavnika za kvalitetan odgojno-obrazovni proces.
U cilju poveanja funkcionalnosti i kvaliteta podrke razvoju predkolskih i kolskih ustanova,
odgojno-obrazovnog procesa i ljudskih resursa, poeljno bi bilo da se pedagoki zavodi
specijaliziraju u dogovorenim strunim oblastima i ire djeluju, te uestvuju u razvoju i
implementaciji relevantnih projekata.
S druge strane, u cilju osiguranja kvaliteta unutar lanca obrazovnih usluga neophodno je
ostvariti odrivo umreavanje aktivnosti Agencije za predkolsko, osnovno i srednje
obrazovanje, pedagokih zavoda i drugih saradnikih institucija.

AGENCIJA ZA RAZVOJ VISOKOG OBRAZOVANJA I OSIGURANJE KVALITETA

Radi uvoenja kriterija i standarda Evropskog prostora visokog obrazovanja u skladu sa
Bolonjskim procesom, ustanovit e se Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje
kvaliteta.
Agencija bi, izmeu ostalog, bila nadlena za:

Utvrivanje kriterija za akreditaciju visokokolskih ustanova i donoenje normi minimalnih

standarda u oblasti visokog obrazovanja, te za ocjenu usklaenosti rjeenja o akreditaciji sa
utvrenim kriterijima i normama;
Davanje preporuka o kriterijima i standardima za osnivanje i zatvaranje visokokolskih
ustanova, te za prestrukturiranje studijskih programa, kao i za licenciranje visokokolskih
ustanova i studijskih programa;
Voenje dravnog registra akreditiranih visokokolskih ustanova:
Utvrivanje standarda kvaliteta, analiza kvaliteta i davanje preporuka za otklanjanje
nedostataka kvaliteta studija i visokokolskih ustanova;
Utvrivanje formata i opeg sadraja diplome i dodatka diplomi;
Predstavljanje Bosne i Hercegovine u meunarodnim organizacijama za kvalitet u visokom
obrazovanju.

CENTAR ZA INFORMIRANJE I PRIZNAVANJE DOKUMENATA

Centar bi bio nadlean za informiranje i poslove priznavanja dokumenata u oblasti visokog
obrazovanja u okviru Konvencije o priznavanju diploma u visokom obrazovanju (Lisabonska
konvencija) i bio bi dio meunarodne mree centara za informiranje (ENIC/NARIC).

4.8. Inspekcija u obrazovanju

U skladu sa praksama u svijetu, inspekcija u obrazovanju bi trebala imati kljunu ulogu u
osiguranju jednakosti i pravinosti u obrazovanju, kroz integralni pristup evaluaciji odgojnoobrazovnih ustanova, zasnovanoj na rezultatima interne evaluacije i indikatorima koji se odnose
na:

23

Postojanje uvjeta za vrenje djelatnosti obrazovnih ustanova;

Realizacije odgojno-obrazovnog procesa;
Ispunjenosti uvjeta za izbor nastavnika, saradnika i odgajatelja, njihovo struno
usavravanje i polaganje strunih ispita;
Upravljanje i rukovoenje odgojno-obrazovnim ustanovama;
Realizacije nastavnih planova i programa i propisanih standarda i normativa kojima se
ureuje odgojno-obrazovna djelatnost;
Realizacije vannastavnih aktivnosti;
Realizacije eksperimentalnih programa;
Provoenje upisa u odgojno-obrazovne ustanove;
Pedagoke evidencije, dokumentacije i kolske javne isprave;
Praenje odgojno-obrazovnog procesa za vrijeme trajka nastavnika.

U tom cilju potrebno je osigurati sve neophodne pretpostavke za samostalan i nezavisan rad
slube prosvjetne inspekcije u budunosti, ukljuujui i dogovorene i usaglaene kriterije i
standarde na nivou Bosne i Hercegovine za vrenje inspekcijskog nadzora, te usklaivanje i
inoviranje propisa o prosvjetnoj inspekciji.

4.9. Istraivanja u obrazovanju

Sticajem okolnosti, istraivanja u obrazovanju trenutno su skoro zanemarena. Tome
treba dodati i injenicu da se ne provodi sistemsko praenje, evaluacija i koordinacija
programa/projekata koji se provode u svrhu razvoja obrazovanja.
Zato je potrebno:

Reafirmirati sva istraivanja u obrazovanju;

Kreirati izvore i mehanizme za podrku istraivanju i uvoenju inovacija u odgojno-obrazovni
proces;
Pojaati povezanost sa naunim sektorom, koji bi finansirao istraivanja od posebnog
interesa za obrazovni sektor.

4.10. Statistika i indikatori u obrazovanju

Nedostatak statistikih podataka i odgovarajuih indikatora o obrazovanju u Bosni i
Hercegovini predstavlja glavnu prepreku za postavljanje konkretnih ciljeva razvoja
obrazovanja i njegovo praenje. Kratkoroni cilj je objediniti postojee statistike podatke
proizvedene u institucijama za statistiku Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i
Brko Distrikta Bosne i Hercegovine. Obrazovne vlasti e, u saradnji sa zavodima za statistiku u
Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine, razvijati statistiku obrazovanja u Bosni i
Hercegovini u skladu sa procedurama i zahtjevima EUROSTAT-a. Takoer, potreba za
statistikim pokazateljima mora se zasnivati na razvojnim ciljevima naznaenim u ovom
stratekom dokumentu.
Kroz projekt realiziran sredstvima kredita Svjetske banke zapoeto je uvoenje EMIS-a
(Education management information system), ali ovaj sistem nije u potpunosti zaivio na
cijelom prostoru BiH.
Zato je neophodno prije svega koordinirati daljnji razvoj statistike uzimajui u obzir donekle
uspostavljenu infrastrukturu kroz EMIS. U procesu te koordinacije glavne smjernice trebaju biti
u skladu sa metodologijama i indikatorima EUROSTAT-a.
Strunjaci u institucijama za statistiku pomagat e razvoj EMIS-a kako bi se definirali osnovni
podaci koje kole proizvode u skladu sa meunarodnim definicijama.

24

Kako je sljedei popis stanovnitva u Bosni i Hercegovini planiran prema preporukama

EUROSTAT-a za ciklus 2011. godine, statistika e morati uraditi procjene broja djece i mladih u
razliitim starosnim grupama kako bi se dobila potrebna osnova za planiranje obrazovanja i
kolskih mrea.

4.11. Finansiranje obrazovanja

Postoji velika potreba da se povea finansijsko uee za odreene namjene u obrazovanju i
pobolja kvalitet obrazovanja u skladu sa zahtjevima stratekog razvoja obrazovanja. U
uvjetima postojee kolske mree i drugih struktura u obrazovanju i ozbiljnog smanjenja
starosnih grupacija kolske djece i omladine treba planirati efikasniju kolsku mreu, te razviti
metode i poticaje za realokaciju ostvarenih uteda po navedenoj osnovi u druge namjene, u
skladu sa zahtjevima za stalnim poboljanjem kvaliteta u obrazovnom sektoru. U suprotnom e
postojee stanje proizvesti veoma neefikasnu kolsku mreu, manje razrede i poveanje
trokova po ueniku.
Na osnovu principa funkcionalne decentralizacije javne potronje i raznovrsnog koritenja
postojeih i planiranih resursa finansiranja sektora obrazovanja u Bosni i Hercegovini, postoji
potreba u Republici Srpskoj, kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine i Brko Distriktu Bosne
i Hercegovine za jaanjem planiranja i mjera za:

Ponovnu raspodjelu ostvarenih uteda po bilo kojem osnovu i potronju za stalno

poboljanje kvaliteta u sektoru obrazovanja;
Uspostavljanje mjerila i standarda za praenje i nagraivanje menadmenta, nastavnika i
drugog kadra u odgojno-obrazovnim institucijama (univerzitetima, kolama i dr.) kako bi
se koritenje njihovih budeta uinilo efikasnim i uspjenim, te kako bi se ponovo
raspodijelila potronja u cilju unapreenja kvaliteta obrazovanja i obuke;
Promjenu strukture kadra u obrazovnoj administraciji u skladu sa kljunim funkcijama i
neophodnom strunosti.

Glavne smjernice u planiranju i mjerama za ponovnu raspodjelu resursa i potronje su sljedee:

Planiranje zasnovano na evidenciji i optimiziranje mree kolskih i obrazovnih institucija

kako bi se postigli bolji rezultati i u obrazovnom i u ekonomskom smislu;
Decentralizacija procesa odluivanja o budetskim stavkama na kolski nivo kako bi se
kolskoj upravi pruila mogunost ponovne raspodjele budeta u skladu sa modernim
potrebama kole;
Budetska procedura bi trebala pruati beneficije obrazovnim vlastima (administraciji) i
kolskoj upravi (kolama) iz sredstava koja su uteena po nekim budetskim stavkama,
a koja bi se mogla koristiti za urgentnije svrhe. Podsticaji za ponovnu raspodjelu i
tednju su preduvjet za efikasno planiranje i efikasnije koritenje resursa u sektoru
obrazovanja.
Finansiranje kola se moe unaprijediti poveavanjem vlastitih prihoda kola i
univerziteta. Treba na cijelom podruju Bosne i Hercegovine uspostaviti takve podsticaje
u okviru trezorskog sistema kako bi kolske uprave bile motivirane za stvaranje
sopstvenih prihoda za kole. Glavni podsticaj bi bio dopustiti kolskim upravama da, u
skladu sa planiranim budetom i zajednikom odlukom unutar kola, koriste prihode za
unapreenje uvjeta rada i poboljanje kvaliteta nastave, npr. klime za uenje, biblioteke,
te obuke nastavnika na radnom mjestu. Vlastiti prihodi bi bili ukljueni u ukupna
sredstva/budet kole i podlijegali bi reviziji.
Srednjorono gledajui, finansiranje obrazovanja po ueniku odnosno studentu bi trebalo
biti konano rjeenje za ekonomsko planiranje, utvrivanje transparentnog i
ravnopravnijeg budeta kola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova.

25

4.12. Meunarodna saradnja i evropske integracije. Koordinacija donatorskih

sredstava
Imajui u vidu organizacionu strukturu obrazovanja u Bosni i Hercegovini, u ovom trenutku ne
postoji sistematski pristup meunarodnoj saradnji u oblasti obrazovanja. Kako je integracija u
Evropsku uniju glavni prioritet Bosne i Hercegovine, organizirane aktivnosti u tom smjeru u
obrazovanju postaju urgentne potrebe.
S druge strane, sektor obrazovanja je izuzetno atraktivan za strane donatore koji pomau
reformske procese. Meutim, ni na jednom nivou odluivanja ne postoji sistemska evidencija
potreba za donatorskim intervencijama u bh. obrazovnom sektoru, a takoer ni koordiniran
pristup donatorima od strane obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini. Nepostojanje evidencije
potreba, kao ni relevantne baze podataka o ve implementiranim programima i projektima
meunarodne pomoi i njihovih rezultata, umnogome oteavaju pripremu novih projekata i
apliciranje za programe EU i meunarodne zajednice za daljnju podrku procesu obrazovne
reforme u Bosni i Hercegovini.
U uspostavljanju sistema koordinacije meunarodne saradnje i donatorskih sredstava u BiH.
obrazovanju koristit e se iskustva zemalja u regionu koje su ve uspostavile svoje sisteme. U
tom smislu, prvi korak je uspostavljanje baze podataka o donacijama i meunarodnoj saradnji u
obrazovnom sektoru Bosne i Hercegovine, koja e se redovno odravati i aurirati kako bi se
osiguralo institucionalno pamenje na svim nivoima obrazovne administracije. U prikupljanje i
razmjenu relevantnih podataka bit e ukljueni svi nivoi obrazovnih vlasti, kao i odgojnoobrazovne institucije. Objedinjavanje podataka e vriti organizaciona jedinica Ministarstva
civilnih poslova Bosne i Hercegovine. Baza podataka o meunarodnoj saradnji bit e na
raspolaganju Direkciji za evropske integracije Bosne i Hercegovine i Ministarstvu vanjskih
poslova Bosne i Hercegovine, a pristup korisnim informacijama bit e osiguran kolama,
opinama, kantonima i entitetima te Brko Distriktu BiH.
Proces evropskih integracija podrazumijeva dugotrajan put od faze priprema za potpisivanje
Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, apliciranja, popunjavanja upitnika, pregovora, statusa
kandidata i lanstva.
Na osnovu iskustava zemalja kandidata za lanstvo u Evropsku uniju, Bosna i Hercegovina e se
morati fokusirati na niz konkretnih aktivnosti u cilju ubrzanja procesa pristupa evropskim
integracijama. Prioritetni koraci su: formiranje radne grupe sastavljene od strunjaka iz kljunih
institucija koja e raditi na izradi i implementaciji plana aktivnosti obrazovnog sektora u BiH za
evropske integracije i meunarodnu saradnju, te izrada evropskog opisa obrazovnog sistema u
Bosni i Hercegovini, koritenjem upitnika Evropske komisije za sve podnosioce zahtjeva za
lanstvo u EU. U tom cilju, organizaciona jedinica Ministarstva civilnih poslova BiH e saraivati
sa Agencijom za statistiku Bosne i Hercegovini koja je kljuna institucija za prikupljanje
statistikih podataka. Paralelno sa pripremom evropskog opisa obrazovanja u Bosni i
Hercegovini, poet e se i sa harmonizacijom zakonodavstva iz obrazovnog sektora sa
odgovarajuim direktivama i regulativama EU. I konano, u okviru aktivnosti za evropske
integracije obrazovnog sektora BiH u EEA (European Education Area), neophodno je graditi
potencijal za apsorpciju finansijske pomoi od obrazovnih programa zajednice (Community
programs). To podrazumijeva uspostavljanje posebnih struktura za uee Bosne i Hercegovine
u programima Zajednice.

26

5. PLAN RAZVOJA OBRAZOVANJA U BIH DO 2015. GODINE

Opi ciljevi:
1. Prihvatanje ovog dokumenta od nadlenih vlasti Bosne i Hercegovine do kraja 2007. godine,
kao osnove za reformu obrazovanja u Bosni i Hercegovini u periodu od 2007. do 2015.
godine;
2. Izrada razvojnih planova obrazovanja na svim nivoima odluivanja, temeljenih na ovom
dokumentu, projekcijama razvoja privrede i planiranog nivoa zapoljavanja, i njihova
implementacija, do 2015. godine;
3. Izrada plana optimalne mree odgojno-obrazovnih ustanova od nadlenih
obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini, do kraja 2009. godine;
4. Unapreivanje informatizacije obrazovnog sistema, do 2010.godine:
- sve osnovne i srednje kole imaju najmanje jednu informatiku uionicu i slobodni
internet pristup;
- koritenje ICT-a u administriranju i realizaciji visokog obrazovanja;
- uspostavljanje elektronske baze podataka inspekcije u obrazovanju;
- funkcionalno redizajniranje i usaglaavanje EMIS-a na nivou BiH u skladu sa indikatorima
EUROSTAT-a.
5. Osiguranje jednakopravnosti pristupa i uea u obrazovnom procesu, najkasnije do 2010.
(u skladu sa akcionim planovima nadlenih obrazovnih vlasti):
- uklanjanje neprimjerenih naziva odgojno-obrazovnih ustanova;
- eliminacija postojanja dviju kola pod istim krovom u dijelovima zemlje u kojima ovaj
problem jo uvijek nije rijeen;
- dosljedna implementacija sadraja zajednikog jezgra u nastavnim planovima i
programima;
- uklanjanje neprimjerenih sadraja iz nekih udbenika historije, geografije, maternjeg
jezika;
- osiguranje uvjeta da sva djeca u Bosni i Hercegovini budu ukljuena u sistem obrazovanja;
- implementacija usvojenih dokumenata o obrazovnim potrebama djece-povratnika, Roma i
pripadnika drugih nacionalnih manjina;
- osiguranje uvjeta za rad sa djecom sa posebnim potrebama;
- ukidanje rada u tri smjene u odgojno-obrazovnim ustanovama;
- poveanje zapoljavanja nastavnika povratnika i dr.

6. Razvijanje razliitih sistema evaluacije (interna evaluacija, integralna i eksterna, do 2012.

godine:
- uspostavljanje prakse interne evaluacije u odgojno-obrazovnim ustanovama (do kraja
2008.);
- provoenje eksterne evaluacije i ocjenjivanja u osnovnom i srednjem obrazovanju (do
2012.);
- ukljuivanje u meunarodne programe za evaluaciju (zapoeto u 2007.);
- jaanje uloge prosvjetne inspekcije u integralnom vrednovanju odgojno-obrazovnih
ustanova (do 2012.);
7.

Harmonizacija udbenike politike, do 2010. godine;

8.

Integracija BiH obrazovanja u obrazovni prostor Evropske unije, do 2015. godine.

27

5.1. Predkolski odgoj i obrazovanje

Kako je rani poetak sistemskog odgoja i obrazovanja kljuni faktor razvoja pojedinca i brige
drutva, neophodna je brza revitalizacija i razvoj ovog segmenta obrazovnog sistema, koji prije
svega podrazumijeva poveanje obuhvata djece predkolskim odgojem i obrazovanjem i
modernizaciju programa odgoja i obrazovanja u ranom djetinjstvu.
Cilj predkolskog odgoja i obrazovanja kao integralnog dijela cjelokupnog sistema odgoja i
obrazovanja u Bosni i Hercegovini je osigurati optimalne i jednake uvjete da svako dijete od
roenja do polaska u kolu razvija i ostvaruje sve svoje intelektualne i tjelesne sposobnosti.
U skladu sa Stratekim pravcima razvoja predkolskog odgoja i obrazovanja u BiH, neophodno
je:
Osigurati kadrovske, prostorne i materijalne uvjete za ukljuivanje djece u sve programe
predkolskog odgoja i obrazovanja, a obavezno u program pripreme za polazak u kolu;
Modernizirati programe i provoditi stalno struno usavravanje odgajatelja;
Posebnu panju posvetiti veem ukljuivanju djece iz socijalno i ekonomski ugroenih
porodica, kao i djece sa posebnim potrebama;
Osigurati kljunu ulogu opine u tehnikoj organizaciji predkolskog odgoja i obrazovanja;
Osigurati povezanost predkolske ustanove i osnovne kole.
Kako je predkolski odgoj i obrazovanje obavezno za svu djecu u godini pred polazak u osnovnu
kolu, u mjestima u kojima nisu otvorene javne predkolske ustanove (ili su nedovoljnog
kapaciteta), programi pripreme mogu se realizirati i u osnovnoj koli, uz obavezno ukljuivanje i
odgajatelja u rad sa tom djecom.

Kratkoroni ciljevi:

Provodi se proces implementacije Okvirnog zakona o predkolskom odgoju i obrazovanju u

Bosni i Hercegovini;
Pripremljen plan proirenja predkolskog odgoja i obrazovanja.
Srednjoroni ciljevi:

Razvijena zajednika jezgra programa predkolskog odgoja i obrazovanja;

Povean upis u predkolske ustanove na 20% populacije, a broj upisanih u programe
pripreme za polazak u kolu na 40% populacije.

Dugoroni ciljevi:

Povean broj upisanih u predkolske ustanove na 50% populacije, a broj upisanih u

programe pripreme za polazak u kolu na 100%;
Svi direktori predkolskih ustanova imaju zavren minimalni stepen
osposobljenosti/kvalifikacija za rukovoenje odgojno-obrazovnom ustanovom.

5.2. Obavezno obrazovanje

U procesu reforme osnovnog obrazovanja postignut je znaajan napredak: nastavni planovi i
programi se rastereuju od nepotrebnih sadraja, sve je vie u primjeni pouavanje usmjereno
na dijete, jaa saradnja kola i lokalne zajednice itd.

28

Cilj je daljnja modernizacija i podizanje kvaliteta obaveznog obrazovanja koje e omoguiti

optimalni razvoj svakog pojedinca, zavravanje obaveznog obrazovanja u devetogodinjem
trajanju, kao i nastavak kolovanja.
Kratkoroni ciljevi:

Provedena evaluacija primjene devetogodinjeg obaveznog obrazovanja i okvirnog

nastavnog plana i programa;
Pripremljen plan aktivnosti za smanjenje prekida i naputanja obaveznog osnovnog
kolovanja;
Uvedeno eksterno vrednovanje u svim osnovnim kolama.

Srednjoroni ciljevi:

Implementirano obavezno devetogodinje obrazovanje u svim dijelovima Bosne i

Hercegovine;
Razvijeni nastavni planovi i programi za sve razrede/predmete devetogodinjeg obaveznog
obrazovanja;
Usvojeni pedagoki standardi i normativi;
Smanjena stopa prekida kolovanja na 7,5%.

Dugoroni ciljevi:

Povean upis i zavravanje obaveznog obrazovanja na 100%;

Svi uenici u niim razredima osnovne kole ue jedan strani jezik, najkasnije od treeg
razreda, a u viim razredima i drugi strani jezik, najkasnije od sedmog razreda;
Svi direktori osnovnih kola imaju zavren minimalni stepen osposobljenosti za rukovoenje
odgojno-obrazovnom ustanovom.

5.3. Obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama

Obrazovanje djece sa posebnim potrebama provodi se u skladu sa okvirnim zakonima u oblasti
obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uz uvaavanje principa inkluzivnosti u obrazovanju.

5.3.1. Obrazovanje djece sa potekoama

Zavisno od stepena mentalnog funkcioniranja i potreba za posebnim pristupom, djeca i mladi
ljudi sa problemima i potekoama u razvoju i uenju obrazuju se u redovnim predkolskim
ustanovama i kolama, u posebnim odgojno-obrazovnim i rehabilitacijskim centrima, sa
produenim strunim tretmanom ili u prilagoenim oblicima dostupnim djetetu u bolnici, u kui i
dr. Ukljuivanje u redovnu kolu moe biti potpuno ili djelomino.
Kratkoroni ciljevi:

Postignut dogovor o zajednikim principima i kriterijima za osnivanje i finansiranje

specijalnih odgojno-obrazovnih ustanova;
Uspostavljen odgovarajui sistem prepoznavanja i identifikacije djece sa posebnim
potrebama kako bi se osigurala dosljedna primjena savremenih principa obrazovanja te
djece (inkluzija, ekskluzija, kombinirajui pristup);
Osigurana odgovarajua podrka nastavnicima i odgajateljima za rad sa djecom sa posebnim
potrebama (osnivanje odgovarajuih centara, mobilnih strunih timova i dr.);
Razvijeni okvirni programski sadraji u skladu sa posebnim potrebama djece i na osnovu
njih individualno prilagoeni programi, programi produenog strunog tretmana, programi
radionica za okupacioni rad i dr.

29

Srednjoroni ciljevi:

Usvojeni dodatni pravni, pedagoki i drugi akti neophodni za punu implementaciju prava na
obrazovanje djece i mladih sa posebnim potrebama;
Razvijeni programi obuke nastavnika i odgajatelja u okviru inicijalnog obrazovanja i stalnog
profesionalnog usavravanja za rad sa djecom sa posebnim potrebama;
Osigurani neophodni uvjeti za nesmetan pristup i kretanje u odgojno-obrazovnim
ustanovama djeci sa fizikim onesposobljenjima;
Razvijeni programi angairanja roditelja i volontera u radu sa djecom s posebnim
potrebama.

Dugoroni ciljevi:

Svi nastavnici sa zavrenom obukom iz individualizacije i inkluzije u obrazovanju;

Omogueno permanentno obrazovanje djece i mladih sa potekoama u razvoju.

5.3.2. Podrka razvoju nadarene djece i mladih talenata

O nadarenim i talentima malo razmiljamo u kontekstu njihovih obrazovnih potreba i razvoja.
Nezainteresiranost za izuzetno sposobne i kreativne mlade ljude jedan je od vjerojatnih faktora
njihovog uestalog naputanja zemlje.
Polazei od toga da svako dijete ima pravo na obrazovanje u skladu sa svojim potencijalima i da
su nadarena djeca i mladi talenti kljuni faktor obnove i razvoja nae zemlje, neophodno je
uspostaviti i razvijati sistemsku brigu o njima, u okviru redovne nastave, vannastavnom i
izvankolskom radu te u profesionalnoj i naunoj karijeri.
Kratkoroni cilj:

Raspisan javni konkurs za projekte podrke razvoju nadarenim uenicima i mladim

talentima.

Srednjoroni ciljevi:

Razvijeni programi obuke nastavnika i odgajatelja za rad sa nadarenom djecom i mladim

talentima u okviru njihovog inicijalnog obrazovanja i stalnog profesionalnog usavravanja;
Podrano formiranje centara za strunu pomo nadarenoj djeci, njihovim roditeljima i
nastavnicima;
Podran razvoj okvirnih i individualno prilagoenih programa za rad sa nadarenom djecom i
mladim talentima;
Osigurane stipendije za kolovanje mladih talenata i finansijska pomo za uee u
relevantnim programima razvoja i aktivnostima,

Dugoroni ciljevi:

Osigurani uvjeti za ukljuivanje u relevantne meunarodne programe/projekte;

Osnovani istraivaki centri - mree centara za podrku razvoja nadarene djece i mladih
talenata.

5.4. Srednjokolsko obrazovanje

Srednjokolski sistem obrazovanja ukljuuje programe gimnazija, umjetnikih i religijskih kola,
etverogodinjih strunih kola (tehnikih, ekonomskih, zdravstvenih i dr.), trogodinjih strunih
kola, te programe osposobljavanja i usavravanja odraslih.

30

Promjene u regionalnim demografskim kretanjima, kao i ekonomski i drutveni zahtjevi nameu

potrebu ustanovljavanja kolskih mrea i brige da ta mrea bude to racionalnija.

Kratkoroni cilj:

Pripremljen i usvojen plan upisa u gimnazije, u trogodinje i etverogodinje srednje

strune kole do poetke kolske 2008/2009. godine i poslije toga svake godine, na osnovu
stratekih dokumenata razvoja obrazovanja, podataka Agencije za zapoljavanje i planova
visokoobrazovnih ustanova za upis studenata

Srednjoroni ciljevi:

Povean upis u srednje obrazovanje na 85%;

Povean udio upisa u srednje ope obrazovanje (gimnazije) sa sadanjih 20% na 30%;
Povean udio etverogodinjeg strunog obrazovanja sa sadanjih 30% na 40%.

Dugoroni ciljevi:

Povean upis u srednje obrazovanje na 90%;

Povean udio upisa u gimnazije i etverogodinje strune kole na 80%;
Osigurane mogunosti za prelazak uenika iz trogodinje u etverogodinju srednju kolu;
Svi direktori srednjih kola imaju zavren minimalni stepen kvalifikacija za rukovoenje
odgojno-obrazovnom ustanovom;
Uvedena eksterna matura na kraju etverogodinjeg srednjeg obrazovanja.

5.4.1. Opeobrazovne srednje kole

U postojeim gimnazijama uenici stiu vrlo iroka znanja u tri programa: opi, jeziki i
prirodno-matematiki. Praksa je pokazala da je ta vrsta srednje kole veoma dobra osnova za
podizanje opeg nivoa obrazovanja stanovnitva, za nastavak kolovanja na visokokolskim
ustanovama ili ukljuivanje u programe osposobljavanja za rad.
U cilju poboljanja kvaliteta i funkcionalnosti znanja koje uenici stiu u gimnaziji potrebno je
provesti modernizaciju sadraja uenja i pristupa uenju, ponuditi iri izbor programa, kao i
druge tipove opeobrazovnih kola (sportska gimnazija, tehnika gimnazija, umjetnika
gimnazija i dr.).
Kratkoroni cilj:

Sainjen nacrt plana za reformu opeobrazovnih srednjih kola.

Srednjoroni cilj:

Razvijeni novi okvirni nastavni planovi i programi sa izbornim predmetima.

5.4.2. Strune kole

Iako se proces reforme strunog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini provodi jo od 1998.
godine, tek su napravljeni znaajniji koraci u pogledu modernizacije nastavnih planova i

31

programa i racionalizacije broja zanimanja. Usitnjenost strunih profila i zanimanja znatno

poskupljuje trokove srednjeg strunog obrazovanja. S druge strane, uenici koji zavravaju ove
kole ne dobivaju odgovarajue ope znanje i nisu pripremljeni da se suoe sa izazovima koje
nosi trite rada, ne samo u Bosni i Hercegovini nego i ire.
Kako je struno obrazovanje i obuka kljuni generator ekonomskog i drutvenog oporavka i
daljnjeg razvoja Bosne i Hercegovine i njene integracije u EU i globalne svjetske procese,
proces reforme strunog obrazovanja i obuke se nastavlja7.
Cilj razvoja strunog obrazovanja i obuke je osiguranje sposobne radne snage i podrka
inovacijama u proizvodnji.
U fokusu panje su:8

Promjena strunog obrazovanja kako bi ono postalo manje specijalizirano i vie prilagodljivo
potrebama polaznika i trita rada;
Kvalifikacije i programi, promjene nastavnih planova i programa i osavremenjivanje kolskih
radionica;
Stalna modernizacija sadraja i metoda strunog obrazovanja i osposobljavanja;
Unapreenje stepena efikasnosti koritenja resursa i kvaliteta obrazovanja;
Osiguranje mogunosti nastavka obrazovanja nakon zavrene strune kole;
Razvijanje normativnog okvira, planiranje i upravljanje.

Kratkoroni ciljevi:

Usvojen okvirni zakon o strunom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini;

Formirano tijelo za koordinaciju i razvoj kvalifikacionog okvira u Bosni i Hercegovini.

Srednjoroni ciljevi:

Zakljuen sporazum na nivou drave izmeu glavnih aktera o procedurama za utvrivanje

standarda, zanimanja, razvoja nastavnih planova i programa i kvalifikacija zasnovanih na
kompetencijama;
Razvijeni nastavni planovi i programi po modularnoj metodologiji za sva preostala
zanimanja iz nove Klasifikacije zanimanja;
Pripremljen i realiziran pilot-projekt za eksternu evaluaciju i ocjenjivanje u zavrnim
razredima VET kola za pet grupacija zanimanja;
Zapoeto formiranje virtualnih i realnih kompanija u svim srednjim strunim kolama;
Zapoeto formiranje centara za razvoj karijere u svim strunim kolama u Bosni i
Hercegovini u funkciji profesionalne orijentacije uenika.

Dugoroni ciljevi:
Razvijen okvir za osiguranje kvaliteta u strunom obrazovanju i obuci;
Razvijen okvir kvalifikacija za cjeloivotno uenje koji odraava principe Evropskog okvira
kvalifikacija;
Racionalizirana mrea strunih kola;
Ostvarena povezanost strunog obrazovanja i obuke sa svijetom rada.

U toku su poetne aktivnosti implementacije novog EU VET III projekta.

U skladu sa Strategijom razvoja strunog obrazovanja i obuke u BiH, 2007-2013 (Vijee ministara BiH, 2007).

32

5.5. Visokokolsko obrazovanje

5.5.1. Univerziteti i visoke kole
Ciljevi razvoja visokokolskog obrazovanju su:
1.
2.
3.
4.
5.
6.

Funkcionalna integracija visokokolskih ustanova;

Uspostavljanje i razvoj sistema praenja i osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju;
Tjenje povezivanje visokog obrazovanja sa naunoistraivakim radom;
Mobilnost studenata i nastavnog osoblja;
Uvoenje dodatka diplome;
Unapreenje studentskog standarda.

U skladu sa Bolonjskim procesom, Lisabonskom konvencijom i drugim relevantnim

meunarodnim dokumentima u oblasti visokog obrazovanja:
1. Razvijat e se sistem lako prepoznatljivih i uporedivih akademskih i strunih stepena, te
dodatka diplomi radi breg i lakeg zapoljavanja i meunarodne prepoznatljivosti, kao i
priznavanje ranijeg uenja za pristup i ECTS bodove za podrku cjeloivotnom uenju;
2. Razvijat e se jedinstveni sistem triju ciklusa studiranja na univerzitetima radi sticanja
odgovarajuih akademskih zvanja i prvi ciklus studiranja na visokim kolama radi sticanja
odgovarajuih strunih zvanja;
3. Uspostavit e se i razvijati sistem praenja i osiguranja kvaliteta i podravati evropska
saradnja u tom polju;
4. Donijet e se okvir kvalifikacija visokog obrazovanja na dravnom nivou;
5. Jaanjem kadrovske i informacijske infrastrukture provest e se funkcionalna integracija
visokokolskih ustanova;
6. Zaokruit e se uvoenje ECTS-a kao kljunog instrumenta mobilnosti i uporedivosti u
visokom obrazovanju;
7. Razvijat e se primjena i koritenje modernih tehnologija u visokom obrazovanju.
Potrebno je da svaki univerzitet donese strategiju vlastitog razvoja, koja e se, uz uvaavanje
prethodnog, fokusirati i na:

Modernizaciju nastavnih planova i programa i uvoenje novih naina pouavanja i oblika

rada;
Osiguranje moderne infrastrukture i opreme;
Podsticanje diplomiranja u studijskom roku;
Povezanost nastavnog sa naunoistraivakim radom na svim nivoima obrazovanja;
Stalnu obnovu i podmlaivanje nastavnog i naunog kadra;
Objektivizaciju ocjenjivanja studenata;
Poveanje broja visokoobrazovanih graana u Bosni i Hercegovini;
Usklaivanje upisne politike sa potrebama trita rada.

Kratkoroni ciljevi:

Provodi se proces implementacije Okvirnog zakona o visokom obrazovanju u Bosni i

Hercegovini;
Sainjena studija o razlozima velikog broja prekida kolovanja i niskoj stopi zavravanja
visokog obrazovanja;
Dizajniran i obavezan Dodatak diplome;

33

Ustanovljen magistarski studij u skladu sa Bolonjskim procesom;

Razvijena institucionalna mrea (Institutional contact points) za istraivanje i razvoj na svim
visokoobrazovnim institucijama.

Srednjoroni ciljevi:

Ustanovljena agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i uspostavljen

sistem osiguranja kvaliteta u visokom obrazovanju;
Ustanovljen centar za informiranje i priznavanje dokumenata i uspostavljen sistem
priznavanja stranih visokoobrazovnih diploma;
Implementirana funkcionalna integracija univerziteta;
Izvrena vanjska evaluacija kvaliteta visokokolskih programa i institucija;
Provedena modularizacija studijskih i nastavnih programa;
U potpunosti implementirana Lisabonska konvencija;
Ustanovljen doktorski studij.

Dugoroni ciljevi:

Zavren proces ukljuivanja BiH visokog obrazovanja u Evropski prostor visokog obrazovanja
i istraivanja, sa efikasnim stopama upisa i zavravanja i dovoljnim fondovima za
istraivanje i meunarodnu obrazovnu i naunu saradnju i razmjenu;
Povean upis studenata na 32%.

5.5.2. Razvoj obrazovanja i profesionalnog usavravanja odgajatelja i nastavnika

Inicijalno obrazovanje i stalno profesionalno usavravanje i razvoj odgajatelja i nastavnika
kljuni su faktor kvalitetnog obrazovanja. Sticajem okolnosti, do sada je ovaj vaan sektor
obrazovnog sistema uglavnom ostajao netaknut reformskim promjenama, naroito u domenu
inicijalnog obrazovanja i obuke. Stoga je neophodno razviti strategiju obrazovanja i
profesionalnog razvoja obrazovnog osoblja koja e biti utemeljena na meunarodnim
standardima i u skladu s Bolonjskim procesom i principima cjeloivotnog obrazovanja.

Kratkoroni ciljevi:

Sainjena analiza stanja nivoa i vrste obrazovanja i kvalifikacija i profesionalnog razvoja

nastavnika i drugog osoblja u odgojno-obrazovnom procesu;
Zapoet razvoj strategije obrazovanja i profesionalnog usavravanja obrazovnog osoblja9;
Provodi se modernizacija programa inicijalnog obrazovanja i obuke nastavnika i odgajatelja;
Ustanovljen magistarski studij u skladu sa Bolonjskim procesom.

Srednjoroni ciljevi:

Usvojena strategija obrazovanja i profesionalnog razvoja obrazovnog osoblja;

Liberalizirano trite za obuku nastavnika i utvreni uvjeti i standardi za akreditaciju
ponuaa/organizatora tih usluga;

OSCE/UNICEF-ova radna grupa je tokom 2004. radila na pripremi polaznog materijala za strategiju i operativni plan
profesionalnog usavravanja i razvoja nastavnika.

34

Razvijen poseban studijski program za osposobljavanje nastavnika za izvoenje nastave

strunih predmeta u srednjim kolama;
Usvojen plan doobrazovanja nastavnika koji su zavrili dvogodinji studij;
Ustanovljen doktorski studij.

Dugoroni ciljevi:

Razvijeni programi postdiplomskog studija za ire potrebe obrazovanja;

Uspostavljeni trening-centri u okviru nastavnikih fakulteta;
Uvedene i obnavljaju se licence za nastavniko zanimanje.

5.6. Obrazovanje i obuka odraslih

U Bosni i Hercegovini postoji velika razjedinjenost u strukturi obrazovanja odraslih i tek nekoliko
ustanova koje se bave strunim usavravanjem i cjeloivotnim uenjem.
Kako obrazovanje i obuka odraslih u kontekstu cjeloivotnog uenja doprinosi drutvenoekonomskoj revitalizaciji, veoj mogunosti zapoljavanja i konkurentnosti na tritu znanja, te
poveanoj mobilnosti i profesionalnoj fleksibilnosti pojedinca, potreban je sistemski pristup
njegovom razvoju.
Stoga obrazovanje i osposobljavanje odraslih postaje sastavni dio obrazovnog sistema,
utemeljen na naelima otvorenosti i dostupnosti svima.
Upravljanje i voenje sistema u obrazovanju odraslih bit e jednako dostupno na svim nivoima,
u svim poljima i podrujima u zemlji. Kriteriji i standardi razvijat e se na dravnom nivou. U
fokusu panje bit e smanjivanje postotka nepismenog stanovnitva i irenje srednjeg
obrazovanja odraslih. Prioritetne ciljne skupine su: odrasli bez zavrene osnovne kole ili
srednje kole, odrasli sa zavrenom srednjom kolom koja ne odgovara potrebama trita rada,
osobe sa posebnim potrebama, Romi, povratnici, kao i oni koji ele napredovati u radu i
zanimanju, usavravati poduzetnika i menaderska znanja i dr. Potrebno je to prije pristupiti
izradi kvalifikacijskog okvira koji e biti uporediv s evropskim kvalifikacijskim okvirom.
S obzirom na irinu potreba, neophodno je postojanje razliitih obrazovnih institucija i davalaca
obrazovnih usluga, ukljuujui i privatnu inicijativu, te ponuda raznovrsnih programa.

Kratkoroni ciljevi:

Uspostavljen registar postojeih obrazovnih institucija/davalaca obrazovnih usluga u

podruju obrazovanja i obuke odraslih.

Srednjoroni ciljevi:

Usvojen okvirni zakon o obrazovanju odraslih u Bosni i Hercegovini;

Razvijeni standardi i procedure za certificiranje institucija obrazovanja i obuke odraslih;
Razvijeni modeli obrazovanja i obuke odraslih i evaluacije ponuenih programa;
Usvojena strategija opismenjavanja u Bosni i Hercegovini.

Dugoroni ciljevi:

Razvijen kvalifikacijski okvir za obrazovanje odraslih;

Uspostavljena mrea institucija i centara za obrazovanje, informiranje i savjetovanje
odraslih;
Smanjena nepismenost sa sadanjih 5% na 2%.

35

5.7. Razvoj upravljanja, rukovoenja i voenja u obrazovanju. Razvoj institucionalne

strukture upravljanja i koordiniranja u obrazovanju

Obrazovni menadment
Srednjoroni cilj:

Usvojena strategija razvoja obrazovnog menadmenta u Bosni i Hercegovini.

Konferencija ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini

Kratkoroni cilj:

Konferencija ministara obrazovanja u Bosni i Hercegovini uspostavljena i u punoj funkciji.

Vijea za obrazovanje u Bosni i Hercegovini

Kratkoroni cilj:
Vijee za ope obrazovanje u Bosni i Hercegovini uspostavljeno i u punoj funkciji.
Srednjoroni cilj:
Vijee za struno obrazovanje i obuku u Bosni i Hercegovini uspostavljeno i u punoj funkciji.
Stalno savjetodavno tijelo u oblasti visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini uspostavljeno i
u punoj funkciji.

Rektorska konferencija Bosne i Hercegovine

Kratkoroni cilj:

Rektorska konferencija Bosne i Hercegovine uspostavljena i u punoj funkciji.

Ministarstvo civilnih poslova Sektor za obrazovanje

Kratkoroni ciljevi:

Precizirane i jasno opisane funkcije Sektora;

Inovirani normativni akti o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka u
Sektoru;
Usvojen plan za angairanje novih slubenika;
Definirane administrativne procedure za saradnju i koordiniranje izmeu Sektora za
obrazovanje u Ministarstvu civilnih poslova, svih obrazovnih vlasti u Bosni i Hercegovini i
drugih relevantnih organa i institucija u oblasti obrazovanja, kao i procedure za koordiniranje
i saradnju na meunarodnom planu;
Definirane procedure o nainima i linijama izvjetavanja kroz sve nivoe obrazovnog sistema;
Definirane smjernice za prikupljanje podataka u skladu sa EUROSTAT-om;

36

Definirane procedure za pruanje strune, administrativno-tehnike i druge podrke radu

Konferencije ministara obrazovanja, vijea za obrazovanje, kao i drugih tijela uspostavljenih
na nivou Bosne i Hercegovine.

Srednjoroni ciljevi:
Povean broj uposlenih u Sektoru za obrazovanje;
Uspostavljene sve funkcije neophodne za koordinaciju obrazovnog sistema u Bosni i
Hercegovini i za praenje implementacije dokumenta stratekog razvoja obrazovanja,
2008-2015.;
Uspostavljene sve funkcije neophodne za integraciju Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju i
za saradnju na meunarodnom planu;
Uspostavljene funkcije za saradnju Sektora sa drugim vladinim i nevladinim organizacijama,
te za saradnju u regionu i na irem meunarodnom planu.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke
Kantonalna ministarstva obrazovanja
Odjel za obrazovanje Brko Distrikta Bosne i Hercegovine

Kratkoroni ciljevi:
Redefinirana struktura, funkcije i linije izvjetavanja unutar nadlenih ministarstava;
Definirane uloge, zadaci i aktivnosti na saradnji sa Sektorom za obrazovanje u Ministarstvu
civilnih poslova, meusobnoj saradnji i koordinaciji, saradnji sa agencijama i drugim strunim
institucijama i tijelima u oblasti obrazovanja.
Srednjoroni ciljevi:
Usvojeni planovi aktivnosti za institucionalni razvoj ministarstava obrazovanja i Odjela za
obrazovanje Brko Distrikta Bosne i Hercegovine;
Usvojeni planovi razvoja obrazovanja u Republici Srpskoj, kantonima u Federaciji Bosne i
Hercegovine i Brko Distriktu Bosne i Hercegovine, u skladu sa BiH dokumentom stratekog
razvoja obrazovanja, 2008-2015.

5.8. Razvoj institucionalne strukture ocjenjivanja i kontrole u obrazovanju i strune

podrke razvoju odgojno-obrazovnih ustanova
Kratkoroni ciljevi:

Uspostavljena i u funkciji Agencija za predkolsko, osnovno i srednje obrazovanje;

Usvojen plan aktivnosti za restrukturiranje postojeih pedagokih zavoda;
Usvojen plan aktivnosti za transformaciju slube inspekcije u obrazovanju;

Srednjoroni ciljevi:

Uspostavljena mrea institucija koje sarauju sa Agencijom za predkolsko, osnovno i

srednje obrazovanje;
Uspostavljena i u funkciji Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta;
Uspostavljen i u funkciji Centar za informiranje i priznavanje dokumenata.

37

Dugoroni ciljevi:

Razvijena puna organizacijska i funkcionalna struktura Agencije za predkolsko, osnovno i

srednje obrazovanje;
Proveden proces restrukturiranja pedagokih zavoda;
Razvijena puna organizacijska i funkcionalna struktura Agencije za razvoj visokog
obrazovanja i osiguranje kvaliteta;
Razvijena puna organizacijska i funkcionalna struktura Centra za informiranje i priznavanje
dokumenata;
Proveden proces transformacije inspekcije u obrazovanju.

5.9. Istraivanje i razvoj obrazovanja

Kratkoroni cilj:

Obrazovni sektor Bosne i Hercegovine ukljuen u meunarodne projekte/programe ciljane na

istraivanje i razvoj obrazovanja.

Srednjoroni cilj:

Ustanovljeni fondovi/budetske linije za istraivanje i razvoj obrazovanja.

Dugoroni cilj:

Ustanovljeni centri/instituti za istraivanje i razvoj obrazovanja, u saradnji sa sektorom

nauke.

5.10. Razvoj obrazovne statistike

Kratkoroni ciljevi:

Uspostavljena odgovarajua statistika obrazovanja Bosne i Hercegovine, koritenjem

zvaninih statistikih podataka Republike Srpske, Federacije Bosne i Hercegovine i Brko
Distrikta Bosne i Hercegovine;
Aurirana baza EMIS podataka i ukljuena u sistem prikupljanja statistikih podataka na
relevantnim nivoima.

Srednjoroni ciljevi:

Sainjen uporedni pregled (benchmarking) statistikih podataka i obrazovnih indikatora na

nivou Bosne i Hercegovine, entiteta, kantona i Brko Distrikta Bosne i Hercegovine, u skladu
sa EU indikatorima i potrebama planiranja razvoja obrazovanja na svim nivoima;
Razvijene procedure i sadraji zvanine obrazovne statistike, u cilju praenja ISCED i
EUROSTAT zahtjeva.

5.11. Finansiranje obrazovanja

Kratkoroni ciljevi:

Uspostavljen sistem prikupljanja informacija koje se odnose na finansiranje obrazovanja na

opinskom, kantonalnom, entitetskom i dravnom nivou;

38

Izvrena ekspertiza stanja finansiranja obrazovanja u Bosni i Hercegovini;

Usvojeni standardi i kriteriji za finansiranje obrazovanja;
Sainjene finansijske analize svih predstojeih intervencija u obrazovanju, kao i pregled
moguih dopunskih izvora finansiranja;
Sainjeni elaborati o decentralizaciji finansiranja u obrazovanju.

Srednjoroni ciljevi:

Provodi se proces finansijske decentralizacije u obrazovanju preko transfera nadlenosti za

odravanje kolskih objekata na opinski nivo;
Usvojeni srednjoroni planovi finansiranja obrazovanja;
Finansijske potrebe obrazovanja ukljuene u srednjorone fiskalne strategije u Bosni i
Hercegovini;
Revidirani i potpisani kolektivni ugovori u obrazovnom sektoru;
Poveana ulaganja u obrazovanje.

Dugoroni ciljevi:

Proveden proces finansijske decentralizacije u obrazovanju;

Finansijske potrebe obrazovanja ukljuene u dugorone fiskalne strategije u Bosni i
Hercegovini;
Poveana daljnja ulaganja u obrazovanje.

5.12. Obrazovno zakonodavstvo

Kratkoroni ciljevi (u skladu sa listom obaveza iz dokumenta Evropskog partnerstva
sa Bosnom i Hercegovinom):

Usvojen okvirni zakon o srednjem strunom obrazovanju i obuci u Bosni i Hercegovini.

Ostali kratkoroni ciljevi:

Provodi se proces implementacije okvirnih i drugih zakona u oblasti obrazovanja usvojenih

na nivou Bosne i Hercegovine;
Usvojene izmjene i dopune Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u Bosni i
Hercegovini;
Usklaeno obrazovno zakonodavstvo sa odredbama okvirnih zakona u oblasti obrazovanja;
Usvojeni normativni akti za uspostavu i funkcioniranje Konferencije ministara obrazovanja u
Bosni i Hercegovini;
Usvojeni normativni akti za uspostavu i funkcioniranje Vijea za ope obrazovanje u Bosni i
Hercegovini;
Usvojeni normativni akti za uspostavu i funkcioniranje mree institucija za implementaciju,
praenje i razvoj standarda u obrazovanju.

Srednjoroni ciljevi:

Usvojen okvirni zakon o obrazovanju odraslih u Bosni i Hercegovini;

Usvojeni zakoni o uenikom i studentskom standardu;
Usklaeno zakonodavstvo u oblasti udbenike politike;
Inovirani i usklaeni propisi o inspekciji u obrazovanju;
Usvojeni svi podzakonski akti, na svim nivoima obrazovanja;
Usvojeni normativni akti za uspostavu i funkcioniranje drugih savjetodavnih tijela/vijea za
obrazovanje u Bosni i Hercegovini;
Usvojeni normativni akti za uspostavu odgovarajuih struktura za uee Bosne i
Hercegovine u programima Zajednice;

39

Usvojeni pravni i drugi akti za institucionalno jaanje postojeih strunih institucija i slubi za
podrku obrazovnom sistemu;
Inovirani normativni akti o organizaciji i radu ministarstava obrazovanja na svim nivoima.

Dugoroni cilj:

Usklaeno obrazovno zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini sa direktivama i regulativama

Evropske unije koje se odnose na uspostavljanje evropskog obrazovnog prostora.

VM broj
/08
03.06.2008.godine
Sarajevo

PREDSJEDAVAJUI
VIJEA MINISTARA BIH
dr.Nikola piri

40

Skraenice
BiH
BD BiH
CARDS

DEI BiH
ECTS
EEA
EMIS
ENIC

EPPU
EU
EU-ICBE

EUROSTAT
FBiH
FMON
GDP / BDP
ISCED
MCP BiH
MDGs
MICS
NARIC

Bosnia and Herzegovina

Bosna i Hercegovina
Brko District BiH
Brko Distrikt BiH
Community Assistance for Reconstruction, Development and
Stabilisation
Pomo Evropske unije za obnovu, razvoj i stabilizaciju
Directorate for European Integration BiH
Direkcija za evropske integracije BiH
European Credit Transfer System
Evropski sistem prijenosa bodova
European Education Area
Evropsko obrazovno podruje
Education Management Information System
Informacioni sistem obrazovnog menadmenta
European Network of National Information Centers on Academic
Recognition
Evropska mrea dravnih centara za informiranje o akademskom
priznavanju
Economic Policy Planning Unit
Jedinica za ekonomsko planiranje
European Union
Evropska unija
Institutional and Capacity Building of Bosnia and Herzegovina
Education System
Razvoj institucija i kapaciteta u obrazovnom sistemu Bosne i
Hercegovine
Statistical Office of the European Union
Ured za statistiku Evropske unije
Federation of Bosnia and Herzegovina
Federacija Bosne i Hercegovine
Ministry of Education and Science of the Federation of BiH
Ministarstvo obrazovanja i nauke Federacije BiH
Gross Domestic Product
Bruto domai proizvod
International Standard Classification of Education
Meunarodna standardna klasifikacija obrazovanja
Ministry of Civil Affairs of Bosnia and Herzegovina
Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine
Millennium Development Goals
Milenijski razvojni ciljevi
Multiple Indicator Cluster Survey
Studija viestrukih klaster pokazatelja
National Academic Recognition Infomation Centre
Dravni informacijski centar za akademsko priznavanje

41

OSCE
PISA
PRSP
RS
SRS BiH
TIMSS
UNDP

VET

Organization for Security and Cooperation in Europe

Organizacija za evropsku sigurnost i saradnju
Program for International Student Assessment
Program meunarodnog ocjenjivanja postignua uenika
Poverty Reduction Strategy Paper
Strategija smanjenja siromatva
Republika Srpska
Medium-term Development Strategy BiH
Srednjorona razvojna strategija BiH
Trends in International Mathematics and Science Study
Meunarodno istraivanje trendova u matematici i prirodnim
naukama
United Nation Development Program
Razvojni program Ujedinjenih naroda
Vocational Education and Training
Struno obrazovanje i obuka

42