Agencijsko novinarstvo

1. Agencijski stil?
Agencijski stil je prije svega informativni. Vano: s malo rijei rei to vie. Agencijska vijest mora
potivati gramatika pravila, zato to loa gramatika deformira informaciju.
2. Agencijska vijest (struktura)?
Agencijska vijest ima posebnu strukturu koja se naziva okrenuta piramida. Taj izraz znai da agencijska
vijest poinje s najbitnijim i razvija se prema manje bitnom. Odlomci vijesti, poevi od njezina kraja,
moraju se moi izbacivati, a da se osnova vijesti ne promijeni.
3. Karakteristike agencijske vijesti?
Tonost, brzina, nepristranost, zanimljivost, konciznost (jezgrovitost).
4. Lead?
Lead ili saetak najvaniji je dio vijesti: odnosno njezin je saetak, kratak sadraj izraen u najmanjem
moguem broju rijei. Lead bi trebao odgovoriti na etiri osnovna pitanja: tko?, to?, kada?, gdje?, a ako je
mogue trebao bi odgovoriti na jo dva pitanja: zato? i kako? Lead bi trebao biti kratak, osim u
izvanrednim sluajevima, trebao bi sadravati jednu reenicu s ne vie od 30 do 35 rijei ili tri redka. Lead
ne smije biti negativan, ne smije biti citat i ne smije biti upitan.
5. Podlead ili sublead?
esto je vrlo teko u tri redka u leadu iznijeti sve elemente koje tu treba uklopiti, posebno kada treba
nabrojiti vie dunosti osoba ili djelatnosti udruga ili treba iznijeti dva ili vie razliitih aspekata nekog
dogaaja. U takvim sluajevima mogue je izostaviti za drugi odlomak (sublead) dio injenica koje nisu ule
u lead. Prva tri redka tako odgovaraju na pitanja tko?, to?, kada? i gdje?, a sublead odgovara na pitanje
kako? tj. na ostala pitanja iz 5W + How. Zato?
6. Pisanje leada (formula)?
Najbolji nain pisanja leada je openito najjednostavniji: subjekt-predikat-objekt (ili atribut).
7. Izvori (izravni, neizravni, poznati i nepoznati)?
Izravan izvor je izvor kojem je agencija imala izravan pristup.
Neizravan izvor- Agencija citira ve objavljen dogaaj (u nekom drugom mediju).
Poznati izvor- Izvor koji je nominalno naveden, imenom i funkcijom kada je rije o nekoj osobi.
Nepoznati izvori- Izvori koji su opisani nekom konvencionalnom parafrazom. Informacije koje
dolaze iz takvih izvora nisu pripisive osim anonimnim tijelima, a mogu biti i nepripisive.
8. Citati i navodnici?
Najvanije pravilo u novinskim agencijama jest da se nekom izvoru smiju pripisati samo one rijei koje je
izvor izrekao ili napisao. Ovo pravilo nema iznimke. Kod parafraziranja, odnosno prepriavanja neijih
rijei nikada se ne smiju stavljati znakovi navoda kao da je citat. Ako skraujemo citat, kako bismo zadrali
samo njegove najvanije dijelove, moemo otvoriti i zatvoriti navode koliko god puta je potrebno
povezujui ih neutralnim izrazima (dodao je..., nastavio je... i sl.) U drugom sluaju, u tekstu koji se nalazi u
navodnicima izbaene dijelove oznaiti sa (...). Otvoreni navodnici uvijek se moraju zatvoriti.
9. Etiketiranje?
Nejasnoe s ponekad katastrofalnim posljedicama mogu nastati ako se ne navede izvor vrijednosnih sudova,
osobito etiketiranja izrazima kao to su teroristi, faisti, pobunjenici, domoljubi... Novinska
agencija nema pravo prenositi takve ocjene kao svoje, a jo manje ih sama donositi. Uz takve citate uvijek se
stavlja izvor.
1

10. Vrste agencijskog izvjetavanja?

1. Flash (pozor! pozor!),
2. vijesti s oznakama hitno,
3. brza dokumentacija (materijali A i B),
4. kontinuirano izvjetavanje (running),
5. glavne toke (naglasci),
6. tehniki podaci (karton),
7. okvir,
8. odjeci,

9. crtice (echos),
10. reakcije,
11. biografije,
12. bioportreti,
13. tijek (film) dogaaja,
14. kronologije,
15. sinteza (writethru) i obina vijest-izvjetaj.

11.Vijesti s oznakama hitno? *

etiri su vrste vijesti s oznakama hitno.
1. Hitne (kratke) vijesti nakon flasha.
2. Hitne (kratke) vijesti koje tvore prvu vijest i koje donose bitnu obavijest, ali ne opravdavaju
upotrebu flasha. Takva se hitna vijest sastoji od pet do petnaest redaka i ne vie od 150 rijei.
3. Hitne vijesti-dopune nakon prve kratke hitne vijesti.
4. Oznaka hitno namijenjena korisnicima moe se pojaviti na vrhu svih vrsta vijesti, ak i dugih
(potpunih vijesti-proirenih izvjetaja ili sinteza). Tom se napomenom naglaava vanost ili posebno
znaenje tako oznaena teksta.
12. Materijali A i B? *
esto s glavnim vijestima kojima se prati tijek nekog dogaaja-to su tzv. materijali A-emitiraju
informacije koje slue kao podsjetnik, razjanjavaju kontekst ili pozadinu dogaaja (background) poput
tehnikih podataka, okviri, ivotopisi, kronologije, filmovi, dogaaja i sl. Takve popratne informacije
ulaze u opu kategoriju brze dokumentacije i nazivaju se u materijalima B.
13. Kontinuirano izvjetavanje?
To je kronoloko praenje dogaaja onako kako se on razvija, nizom vrlo kratkih vijesti s istim kljunim
rijeima i istim naslovom, uz koje se samo stavlja redni broj. U zadnjoj vijesti prilikom kontinuiranog
izvjetavanja o nekom dogaaju mora se navesti da se niz vijesti zavrava tom vijeu. to je bre
mogue nakon zadnje vijesti u nizu treba objaviti vijest - glavni izvjetaj, sastavljen po vanosti, a ne
kronoloki obrnuta piramida(!) - od sadraja iz ve objavljenih kronolokih nastavaka.
14. Tehniki karton? *
To je tekst od 200 rijei, vrlo kratak saetak nekog dokumenta, lepeze mjera, razliitih vidova nekog
projekta itd. To moe biti i opis, takoer vrlo kratak, nekog ureaja ili aparata, oruja ili pak dogaaja.
Tehniki karton je vrlo koristan prije izbora ili drugih zahtjevnijih dogaaja. Stil je gotovo telegrafski.
15. Okviri i odjeci?
Okvir-Dopunska informacija koja istie poseban vid nekog dogaaja. Korisnik moe biti i bez toga.
Okvir se nikad ne pie o bitnim stvarima i nije obavezno okvire ubacivati u skupne tekstove i sinteze. Okvir
ima 200 do 400 rijei.
Odjeci, kao i okviri, odnose se na neto usputno, posebice na dojmljive detalje koji ljude zanimaju.
Dobro ih prihvaaju korisnici, posebice kad se prate portski dogaaji koji traju dulje. Poeljan je leprav
stil, ali treba izbjegavati neumjerenosti i igru rijei koju je teko prevesti, osim kad se korisnici slue istim
jezikom. Rije je o prilino tekoj vrsti novinarskog stila.
16. Sinteza, analiza, biografija i bioportret?*
U sintezi se u odreenom momentu objedinjuje izbor najvanijih informacija koje su ve objavljene o istoj
temi. Sinteza nije nita drugo nego izvjetaj o dogaaju u odreeno vrijeme. Ona je, dakle, najavljeni tekst
agencijskim korisnicima. 400-600 rijei iznimno 800-1000.
2

Analiza nije komentar.U analizi se upuuje na doseg nekog dogaaja, koji se smjeta u njegov okvir i
perspektivu. Uglavnom se potpisuju. 400-600 rijei.
Biografija ne bi trebala sadravati vie od 400 rijei. Objavljuje se odmah nakon objave nekog dogaaja
(izbor neke osobe na neku dunost, npr. dodjela Nobelove nagrade, neija smrt...). Lead biografije treba
povezati s dogaajem i odmah navesti ivotnu dob osobe.
Bioportret je relativno dug tekst, od 400 do 800 rijei. U njemu se kombiniraju biografski elementi
(nadnevci, razdoblja neke karijere i sl.) s crtama karaktera osobe, njezinoj ulozi, ponaanju i sl. Bioportret
treba biti jako zabavan, zanimljiv i sadravati neku anegdotu i svjedoenje.
17. Tijek dogaaja i kronologija?
Tijek dogaaja nakon lida kronoloki opisuje pojedine uzastopne etape, sa to vie preciznostinadnevak, vrijeme, mjesto, koje su taj dogaaj oznaile. Moe se odnositi i na relativno kratko razdoblje od
nekoliko sati do nekoliko dana.
Kronologija se razlikuje od tijeka u dvije toke: obuhvaa due razdoblje, ak i od nekoliko godina i
stoga sadri samo datume te je redigirana zbijenije od tijeka. Nabraja samo glavne dogaaje koji su obiljeili
neko razdoblje.
18. Najava i naslov?
Tri su vrste tekstova koji se objavljuju prije dogaaja:
-Opi najavni tekst
-Neposredna najava
-Poetak dogaaja
Opi najavni tekst sadri od 400 do 600 rijei. Objavljuje se od 36 do 48 sati unaprijed kako bi ga tisak
mogao preuzeti uoi dogaaja. Vrlo vaan dogaaj moe zahtjevati nekoliko najavnih tekstova objavljenih u
tjednu prije dogaaja (npr. predsjedniki izbori, razliita sportska natjecanja i sl.).
Neposredna najava ima oko 400 rijei. Namjenjena je za objavu u tisku na sam dan dogaaja, treba je
emitirati dan ranije. Treba izbjegavati upotrebu futura, barem u leadu.
Poetak dogaaja je kratka vijest, 200-300 rijei, objavljuje se na sam dan dogaaja. Dogaaj se opisuje u
leadu, a u tijelu vijesti govorimo o danu koji poinje. Takoer izbjegavati upotrebu futura.
Nakon dogaaja- Pokrivanje vanog dogaaja ne treba naglo prekinuti. Kad se jednom probudi zanimanje
javnosti, ono traje jo neko vrijeme. Openito treba pisati o posljedicama dogaaja i komentarima koji su se
pojavili. Vrlo brzo nakon dogaaja treba objaviti dvije vrste tekstova: zakljuni tekst (saetak) i analizu.
Svrha naslova u suvremenoj agencijskoj praksi je obiljeiti, dati poseban peat vijesti u sklopu cjeline koju
karakteriziraju iste kljune rijei.
Naslov je zapravo samo dodatak tim kljunim rijeima koje ne bi trebalo ponavljati. Treba izbjegavati
preduge naslove i one sa suvinim objanjenjima. Ne bi smio imati vie od est rijei i mora biti to
neutralniji.
19. Zato i kako su nastale novinske agencije?
Agencijsko novinarstvo javlja se u Europi, sredinom 19. stoljea, kao posljedica industrijske revolucije,
razvoja tehnike i telekomunikacione baze i to je, moda, najvanije, otvaranja obrazovnih institucija za
ire slojeve drutva. Milioni svjee opismenjenih htjeli su sve da znaju o dogaanjima irom svijeta,
trgovci su traili obavjetenja o kretanju cijena robe u raznim dijelovima svijeta, a maine industrijske
revolucije (parne tamparske prese i rotacije...) omoguile su jeftinu proizvodnju novina.
Prva novinska agencija je HAVAS, osnovana u Parizu 1835. godine.

20. Agencije u BiH, RH i vodee u svijetu?

BiH:
- FENA, Federalna novinska agencija. HABENA i BH Press se udruuju 2000.g.
- SRNA, Novinska agencija Republike Srpske. 1992.
- ONASA, Nezavisna novinska agencija iz Sarajeva. 1994.
- MINA, Muslimanska informativna novinska agencija.
- NINA, Nezavisna informativna novinska agencija. 2003.
- KTA BK BiH Katolika tiskovna agencija Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine
- ANADOLIJA, Novinska agencija Anadolija, osnovana od strane osnivaa Republike Turske Mustafe
Kemala Ataturka 1920. God.
RH: HINA, IKA i STINA.
- HINA- Hrvatska izvjetajna novinska agencija. Osnovana u srpnju 1990. kao dravna ustanova, a
prvu vijest objavila je 17. kolovoza 1990. godine. Osniva Hine je Republika Hrvatska.
- Novinska agencija EPEHA
- IKA - Informativna katolika agencija
- Stina novinska agencija - Split
Vodee svjetske agencije:
AFP - sve je poelo 1832. godine kada je arl Avas osnovao agenciju za prevoenje tekstova iz strane
tampe. 1835. postaje Agencja HAVAS, 1944. nastaje AFP
REUTERS, 1851., Pol Dulijus Rojters (Paul Julius Reuters), imigrant, roen u Nemakoj, otvorio je u
londonskom Sitiju kancelariju iz koje je emitirao burzanske vijesti izmeu Londona i Pariza preko novog
kabla Kale-Dover. Dve godine ranije Rojters je koristio golubove koji su prenosili cijene sa burze izmeu
Ahena i Brisela servis golubija pota trajao je godinu dana dok nije uspostavljena telegrafska veza.
Agencija je ubrzo postala poznata pod imenom Rojters (Reuters)
AP - Asoiejted Pres (engl. udruena tampa) je, osnovana 1848. Osnovalo ga je est listova za svoje
potrebe, tako da je to agencija udruene tampe. Prvobitno ime bilo mu je Harbor, a krenuo je tako to su
njegovi novinari saekivali brodove u luci u Bostonu i od putnika saznavali to ima novo u starom svijetu.
Agencija je imala i svoj jedrenjak za plovidbu vijesti iz Evrope. Poto je telegraf ve bio u funkciji,
vijesti, ponajvie trgovake, slali su na taj ili druge naine svojim korisnicima.
Itar-TAS - spada meu pet najveih svjetskih novinskih agencija, a nastala je 1992. godine, poslije
proglaenja suvereniteta Rusije i raspada Saveza Sovjetskih Socijalistikih Republika (SSSR).
Agencija je u drugom dijelu novog naziva zadrala ime telegrafske agencije Sovjetskog Saveza (TASS) kao
prepoznatljivu marku u informativnom svijetu, a ispred dodala ITAR (Informativna telegrafska agencija
Rusije).
Pretea TASS-a, a potom i Itar-TASS-a, nastao je poetkom 20. Stoljea, kada su tri ministarstva - financija,
unutranjih i spoljnih poslova - pokrenula inicijativu za formiranje prve zvanine novinske agencije tadanje
carske Rusije. Godine 1904. osnovana je Sankt-peterburka telegrafska agencija (SPTA) koja je poela da
radi 1904. Tome je prethodila suglasnost cara Nikolaja Drugog.
Sinhua (Nova Kina) - Kineska Novinska agencija Sinhua (Nova Kina) nalazi se u familiji najveih i
najznaajnijuh ne samo nacionalnih, ve i globalnih agencija. Svrstana je meu pet vodeih novinskih
agencija i ona je, poput ostalih agencijskih magnata, multimedijalna. Prethodnik joj je agencija Crvena Kina,
osnovana 1931. Pod sadanjim imenom Sinhua djeluje od 1937. godine.
UPI - UNTEID PRESS INTERNATIONAL (SAD) 1907.

WOLFF- 1849- Njemaka