CD1 3. Igor Stravinski: Posveenje proljea-1. dio, br.

1:
Uvod
- simfonijski orkestar (dominiraju puhai)
- fagot zapoinje (donosi temu) u visokom registru, postepeno se ukljuuje
ostatak orkestra buenje prirode, grebanje, grickanje, migoljenje ptica i
ivotinja (I. Stravinski)
-mistian ugoaj, puhai ga stvaraju (+ gornji citat), kasnije sve oivljava
- dinamika i tempo varira kroz kompoziciju
- pri kraju kulminacija i naglo smirenje
- polimetrija
- nacionalni stil s elementima ekspresionizma

4. Igor Stravinski: Posveenje proljea-1. dio, br. 2:

Vjesnici proljea: Plesovi mladia i djevojaka
- ritualni, mistian ugoaj
- vrlo velik orkestar
- izraen i jasan ritam konstantno ponavljanje biakorda gudae koristi
kao udaraljke
- kasnije se djelo jo vie razvija, ali zadrava karakter obrednog plesa; pri
kraju kaotinost
- varijabilna dinamika i tempo
- nacionalni stil s elementima ekspresionizma
- 2/4 takt

5. Igor Stravinski: Posveenje proljea-1. dio, br. 3:

Obred otmice
- velik orekstar - zapoinje snanim udarcima timpana i bubnjeva
- kulminacija prethodnog odlomka
- kaotian ugoaj
- polimetrija
- uglavnom forte dinamika naglaavaju timpani i openito udaraljke

- visoki trileri gudaa i flauta na kraju

- brz tempo
ekspresionizma

- nacionalni stil sa elementima

9. Arnold Schnberg: Erwartung, op. 17. (ulomak)

- poinje sopran a capella no ubrzo se ukljuuje orkestar
- orkestar + sopran
- kaotian ugoaj posebice u orkestru
- krik ene pri kraju (uz pratnju orkestra koji izvodi neto vrlo glasno, ali
neodreeno)
- neizraen ritam, dinamika i tempo variraju
- slobodni atonalitet
- ekspresionizam
melodija: izrazito kompleksna, disonantna i skokovita, stravina za
izvoenja
slog:neka vrsta homofonske interakcije (iako glas vie govori nego to
pjeva; Sprechgesang),polifonija
dinamika:nagle promjene u funkciji radi postizanja vee
dramatinosti,ekstremna
tempo i nain izvoenja: 16 promjena tempa
ugoaj:napetost,nervoza,strah,anksioznost,kaotinost
ritam:promjenjiv,asimetrian,slobodan
tonalitet: slobodan atonalitet
oblik: jedinstveno djelo
izvoai: sopran(solopjevaica) + filharmonijski orkestar
mjera: izrazito promjenjiva (9 promjena unutar svega 30
taktova),asimetrina
gl.vrsta: monodrama
-1 faza stvaranja
-Koristi govorno pjevanje-mora se drati ritma a visine tona samo priblino

10. Arnold Schnberg: Pierrot lunaire, op. 21, br. 18: Der
Mondfleck
- orkestar + enski glas (nema klasinog pjevanja, ve je vie to nekakav
govor u razliitim registrima), izraen klavir

- koristi se polifonija
- kaos nepovezanost orkestra i glasa
- naglo zavrava

EKSPRESIONIZAM

- valjda 4/4

DINAMIKA: varira

- slobodni atonalitet

TEMPO: brz

12. Arnold Schnberg: Pet glasovirskih komada, op. 23.,

br. 5.: Valcer
sastav izvoaa: klavir
glazbena vrsta: valcer(ples)
glazbeni oblik: dodekafonske serije
melodija: skokovita,apsolutno disonantna, svih 12 tonova koji ju ine
podjednako su zastupljeni i vani; ponavlja se s ponavljanjem 12-tonskog
niza; s passageima
tempo i nain izvoenja: umjeren-brz,promjenjiv
mjera: 3/8
dinamika: varira,poinje piano ali je promjenjiva, ogroman broj cresscenda
i sforzato(naglasci)
ritam:nenaglaen,promjenjiv
tonalitet:dodekafonija,organizirani atonalitet, s enharmonijom; u ostale 4
koristio slobodni atonalitet
ugoaj: kaotian
glazbeni slog: melodija ne predstavlja harmonijsku funkciju ili bilo kakvu
vrstu interakcije; iako postoje dijelovi u kojima se jasno uoava gl. mel.
linija i kontrapunkt te nekoliko polifonih taktova,ali u biti neodrediv
razdoblje: ekspresionizam,organizirani atonalitet
znaaj: prvo djelo u kojem je primjenjena 12-tonska tehnika
- 3/8 takt
- dinamika varira, umjeren-brz tempo
- nenaglaen ritam
- dvanaesttonska tehnika (dodekafonija) nema tonskih funkcija
- ekspresionizam-dodekafonija

17. Dora Pejaevi: ivot cvijea, op. 19, Rua

- moderato
- u pratnji peterozvuci i esterozvuci u obliku pasaa bogata zvukovnost
8 stavaka(Visibaba,Ljubica,urica,Potonica,Rua,Crveni
kafanfil,Ljiljan,Krizantema)-odraz emocija
sastav izvoaa: klavir
glazbena vrsta:klavirska suita,minijatura
glazbeni oblik: trodjelni oblik ABA7
melodija: njezna, pjevna i iroka s alteracijama i kromatikom, s
elementima romantizma i impresionizma
Harmonija: impresionistika, izgraena od peterozvuka i esterozvuka u
obliku akordnih pasaa
tempo i nain izvoenja:moderato con moto,ali promjenjiv tijekom skladbe
mjera:6/8, 6/4
dinamika:umjerena, postepena, izrazito promjenjiva od ppp do ff,bez
naglih prijelaza
ritam:nije naglaen trenutak stvaranja ugoaja,ostavlja dojam
improvizacije
tonalitet:proireni tonalitet,E dur,bogat alteracijama i kromatikom
ugoaj:poletan,elegian,ekstazian, elegantni, opis cvijeta
glazbeni slog: polifon(poliakordi,ispreplitanje gornje i donje dionice) +
homofoni dijelovi s jednostavnijom akordskom podlogom
Za slog u biljenici pie homofon!
razdoblje: neoromantizam i impresionizam
elementi neoromantizma: pjevna i iroka melodija,proiren
tonalitet,bogata alteracijama,kromatikom i modulacijama,hommage
Wagneru
elementi impresionizma: ona ne opisuje samo cvijee, ve emocije koje
ono u njoj stvara,harmonija(petero/estero zvuci),passagei,figuracije,
dojam prelijevanja

20. Josip tolcer Slavenski: Voda zvira

- zbor a capella fortissimo poetak, bogat i pun zvuk
- polimetrija (skoro svaki takt ima novu oznaku mjere)
- obrada modalnog napjeva
- dinamika varira (od pppp do ff)
- temu donose bassi
- na kraju potpuno smirenje
- kromatika i alteracije, fragmentarna melodija
- elementi ekspresionizma (i glazbe 20. st. openito) i narodne glazbe
napjev
- nacionalni stil sa suvremenim glazbenim izriajem (gornja natuknica)
- rubato appassionato, na kraju largo moderato sastav izvoaa: mjeoviti
zbor,a capella
glazbena vrsta: obraeni napjev,narodna pjesma
glazbeni oblik: dvodijelni (ABB-ponovljen B dio)
melodija: pjevna,fragmentiran originalni napjev;donosi ga neprestano
prelazei iz 1. u 2. dionicu
tempo i nain izvoenja: rubato appassionato,
mjera:horizontalna polimetrija, 6/8,monofona,jednodijelna,metriki akcent
se toliko mijenja da on, kao i kod Stravinskog postaje neprepoznatljiv
( 9/4,2 + 7/4, 7/4,4 + 5/4)
dinamika: osvjetljenje, mijenja se iz takta u takt
ritam:ivahan,promjenjiv,ne suvie kompleksan,klasian ritam narodne
glazbe,prati tekst rijei
tonalitet:miksolidijska ljetsvica s alteracijama i akordima

ugoaj:moan,melankolian
glazbeni slog:polifon
razdoblje: nacionalni stil s elementima suvremene glazbe
funkcijskih odnosa nema!

CD2 1. Sergej Prokofjev: Klasina simfonija u D-duru, op.

25, 1.st.: Allegro
- uzor u bekim klasiarima uporaba elemenata glazbe beke klasike uz
suvremene harmonije
- sonatni oblik (vrlo pravilan)
- dvije teme prva: velika glazb. reenica; druga: duhovit karakter
gudai
sastav izvoaa: simfonijski orkestar( Haydnov orkestar),temu donose
guadi a preuzimaju puhai
glazbena vrsta: simfonija
glazbeni oblik: sonatni : eks.: 1 tema,most,2.codetta sastavljena od motiva
prve teme
+prov.(fragmenti prve teme)
+rep.(ponovljena ekspozicija,ali ne doslovno)
melodija:pjevna,skokovita,temu donose gudai,potom preuzimaju puhai;
prva je tema pamtljiva,jasne akordne strukture u formi velike reenice;
druga tema je duhovita i skokovita, u A duru
(odmak od klasicistikog naela: 1.dramatina;2.lirska)
tempo i nain izvoenja:allegro
mjera:2/2
dinamika: varira,promjenjiva, velik broj cress. i decress.
ritam: nije naglaen,obiluje osminkama to ga ini pomalo motorinim
tonalitet: proireni D dur
ugoaj: ivahan,veseo, vedar
glazbeni slog: homofonija, ima i polifonih dijelova kad se isprepliu
gudake ili puhake dionice
razdoblje: neoklasicizam

klasicistiko u djelu: forma,bitematizam,melodija

barokno u djelu: vrsta,nekompleksan ritam
inovacije: harmonijska rjeenja,disonance

2. Sergej Prokofjev: Klasina simfonija u D-duru, op. 25,

3.st.: Gavotte, Non troppo allegro
- koristi suvremenu harmoniju u klasinome obliku
sasatav izvoaa: simfonijski orekstar(Haydnov orkestar)
glazbena vrsta:simfonija,sonatni stavak Gavotte
glazbeni oblik: sloena trodjelna pjesma (A dio= Gavotte 1,B dio= Gavotte
2, A dio=ponovljena Gavotte 1 ali u drukijem tempu i drugoj dinamici po
emu se razlikuje od barokne Gavotte)
melodija: pjevna,skokovita,lako pamtljiva, sadri disonance,glavna se tema
nekoliko puta ponavalj; B dio je najslobodnije oblikovan i melodijski
najskokovitiji,najvie kromatike
tempo i nain izvoenja: non toppo allegro, polagan umjeren
mjera:4/4
dinamika:promjenjiva, ali uglavnom bez izraeno naglih skokova, f-mf
dominira
ritam:motorian,nekompleksan,nenaglaeni
tonalitet: D dur uz brojne alteracije
ugoaj: ivahan,plesni, vedar
glazbeni slog: homofonija(a dio) i polifonija(b dio)
razdoblje: neoklasicizam
barokno u djelu: ritam,vrsta(klasiari bi uzeli menuet, Beethoven scherzo),
polifonija u sredinjem dijelu
klasicistiko: jasna i pregledna forma, homofon slog u A dijelu,Haydnov
orkestar
nov glazbeni govor: disonance,nedoslovno ponovljena A tema u 3.dijelu

3. Boris Papandopulo: Simfonietta za gudae, 3.st.:

Perpetuum mobile
- zapoinje postepenim ukljuivanjem
- moe asocirati na pilanje
- izvrsna motivska razradba motivske grae uzor u bekoj klasici
-unato neklasinom nazivu stavaka,karakteri su im podudarni:
1.dramatski,2.energiki,smireni,3.razgirani
sastav izvoaa: komorni orkestar, gudacki
glazbena vrsta: simfoneta
glazbeni oblik: trodjelni (A dio se ponavlja izmjenjeno)
melodija:vrlo skokovita,s obiljem disonanci,trilera i alteracija no unato
tome mogue je pratiti njen tijek
tempo i nain izvoenja: izrazito brz
mjera: 2/4 ili 4/4
dinamika: varira,promjenjiva
ritam: u djelovima izrazito motorian i jednolik, glavna tema je neto
raznolikijeg ritma
tonalitet: proireni dur
ugoaj: ivahan,optimistian,vedar,leprav
glazbeni slog: polifon(u obradi teme ili u b dijelu), homofon tek u
tragovima kad se tek iznosi tema
razdoblje: neoklasicizam

7.Dmitrij ostakovi: Suita za orekstar, Valcer br.2

London Sinfionetta,Sir Simon Rattle dirigent
sastav izvoaa:simfonijski orkestar
glazbena vrsta:suita
glazbeni oblik: trodijelni(ABA)
melodija:pjevna, prisutnost kromatike, kontrastna u samoj temi (legato- staccato)
tempo i nain izvoenja: Allegretto poco moderato
mjera: trodobna ( )
dinamika:prvo javljanje teme u pianu, kasnije se dinamika pojaava, novo javljanje
teme donosi dinamiki stupanj vie; u B dijelu je velianstven forte zvuk uz bogatu
orkestraciju; fraziranje tema
ritam:plesni; stalni puls(tri otkucaja na jednu dobu u basu)
tonalitet:mol
ugoaj:sveano, pomalo nostalgino
glazbeni slog:homofon
razdoblje:glazba 20.stoljea, neoklasicizam
Elementi neoklasicizma: vrsta i forma (pregledno), simetrinost

9. Paul Hindemith: Rag Time wohltemperiert

- djelo po uzoru na Bachovu fugu u c-molu
- spoj ritma ragtimea i barokne fuge
- temu iznose razni rodovi glazbala
- srednji dio donosi novu motivsku grau neuobiajeno za barok
sastav izvoaa: veliki simfonijski orkestar
glazbena vrsta: fugatto (koristi samo glavnu temu iz ekspozicije Bachove
fuge) u drugom dijelu slijedi nova glazbena graa mirnijeg ugoaja i tie
dinamike, a u treem se dijelu ponovno ponavlja fugatto, zavrava codom
vrlo tragino
glazbeni oblik: trodjelna s uvodom i codom (vanjska prosirenja) ,
jednostavaan
melodija: uzeta iz Bachove Fuge u C molu (markirana metrikom i
kretavim zvukom limenih puhaa), itavo vrijeme sinkopirana (toliko da
se u gornjoj dionici uope ne osjea metar)
tempo i nain izvoenja: umjereni tempo koranice,mijenja se
mjera: dvodobna ili etverodobna
dinamika:promjenjiva
ritam:u desnoj sinkopiran u lijevoj motorian ; izraen ritam
tonalitet: slubeni C mol,ali proiren, s alteracijama i modulacijom
ugoaj:agresivan,napet,kaotian
glazbeni slog: polifon

razdoblje: neoklasicizam
barokno u djelu: u 2.dijelu nova glazbena graa (barok bi ostavio istu
temu),motorinost,polifon slog, djelomina graa fugatte
klasicistiko u djelu: pregledna forma, trodjelni oblik ABA
suvremen glazbeni govor: promjenjivost ritma i disonance,motivi, slobodan
tonalitet

11. Carl Orff: Carmina burana, I. dio, br. 1.: O Fortuna

- veliki orkestar s dominantnim udaraljkama i dva zbora
- grandiozni poetak i zavretak
Sastav izvoaa: solosopran, kontratenor, bariton mjeoviti i djeji zbor uz
pratnju orekstra u kojem dominiraju udaraljke
glazbena vrsta: kantata
glazbeni oblik: itavog djela trodijelni
melodija: pjevna,skokovita,jednostavna melodija koja se lako prati,zborski
su ulomci ak deklamacija govora
tempo i nain izvoenja: allegro
mjera: 2/2 ili 3/1 ??
dinamika: varira,ppp-fff(izrazito razvijena)
ritam: motorian,vrst,snaan-ostinato
tonalitet:pentatonika
karakter:uznemiruju, podsjea na stihove iz Gundulievog Osmana)
ugoaj: velianstven,izrazito dramatian i mistian,glazba djeluje vrlo
snano
glazbeni slog: homofon(govorni ulomci mukog zbora + orkestar ili
udaraljke koje predstavljaju kontrapunkt), polifon uglavnom u
instrumentalnim dijelovima ili kada sudjeluje itav zbor,
teatralan,kolosalan polifonski zavretak
razdoblje: neoklasicizam

12. Carl Orff: Carmina burana, II. dio, br. 12.: Olim lacus
colueram
- poinju i udarljke piano i sjetno
sastav izvoaa: orkestar, solo kontratenor i muki zbor
glazbena vrsta: kantata
glazbeni oblik: strofna pjesma s refrenom (?)
melodija: nije suvie skokovita,lako ju je pratiti
tempo i nain izvoenja: mijenja se: od izrazito laganog poetka(svaka
strofa), prek accelerando u miser i ponovno rittardando, na taj se nain
mijenja itava skladba( sa svakim javljanje refrena Miser) = POLAGAN
mjera: 4/4 (?)
dinamika: promjenjiva
ritam: izraen ali jednostavan
tonalitet: pentatonika/stari oblici
ugoaj: mistian s humoristian,parodian: tugaljiv kontratenor + razigran
refren Miser tualjka peenog labuda
glazbeni slog: uglavnom homofon,polifon u dijelovima
razdoblje: neoklasicizam