SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZVITEZ

FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE

STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: I CIKLUS; I GODINA
SMJER: / SESTRINSTVO

ISPITIVANJE BOLESTI ARTROZE

SEMINARSKI RAD

Travnik,14.12.2015.godine

SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZVITEZ
FAKULTET ZDRAVSTVENE NJEGE
STUDIJ I CIKLUSA; GODINA STUDIRANJA: I CIKLUS; I GODINA
SMJER: / SESTRINSTVO

ISPITIVANJE BOLESTI ARTROZE

SEMINARSKI RAD

Izjava: Ja, Matea Martinovi student Sveuilita/Uiverziteta Vitez Vitez,Indeks broj :0394-15/RZ
odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradila samostalno uz
koritenje citirane literature i uz pomo asistenta.

Potpis studenta: Matea Martinovi

STUDENT: Matea Martinovi

PREDMET: Biostatistika i statistike metode u zdravstvu
PROFESOR: Doc.Sci. Sead Karaka
ASISTENT: mr.sci.med. Amra ivanovi

SADRAJ

1.

UVOD.................................................................................................................... 5

2.DEFINIRANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA....................................................................6

2.

SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA............................................................................. 9

3.1. HIPOTEZE ISTRAIVANJA..................................................................................... 9

4. RAZRADA TEME...................................................................................................... 10
4.1. ISPITANICI........................................................................................................ 10
4.2. METODE ISTRAIVANJA..................................................................................... 10
4.3. IZVORI PODATAKA............................................................................................ 10
4.4. TEHNIKE PRIKUPLJANJA.................................................................................... 10
4.5. OBRADA PODATAKA.......................................................................................... 10
5. REZULTATI ISTRAIVANJA....................................................................................... 11
6. ZAKLJUAK........................................................................................................... 21
7.LITERATURA........................................................................................................... 22

1. UVOD
Artroza ili osteoartroza je degenerativna bolest perifernih zglobova. Artroza je bolest koja
zahvaa tzv.prave zglobove tj. one koji imaju zglobnu ahuru i sinovijalnu opnu 1. Bolest nastaje kao
posljedica degenerativnih promjena u zglobnoj hrskavici, to dovodi do subkondralne skleroze kosti i
hipertrofinih promjena na rubnim dijelovima kosti.
Ako bolest zahvati vei broj zglobova tada govorimo o poliartrozi.Artroza je neizljeiva bolest i najee
se s vremenom pogorava.Jakost simptoma se meutim moe kontrolirati pravilnim i kontinuiranim
lijeenjem.2
Osteoartritis (OA) je jedan od najeih medicinskih problema u svijetu, glavni je razlog za izgubljeno
radno vrijeme i ozbiljan gubitak radne sposobnosti mnogih ljudi. Iako je artritis uglavnom bolest odraslih,
mogu oboljeti i djeca.3
Degenerativne bolesti zglobova su vrlo rasprostranjene bolesti, od kojih uglavnom oboljevaju starije
osobe, iako su vrlo este i meu mlaim osobama. Ova bolest zahvaa i mukarce i ene, neto vie ene
poslije 50-65.godine.
U razvijenim zemljama degenerativna oboljenja zglobova su na prvom mjestu kao uzrok izostanka s
posla, to govori o njihovoj izuzetnoj epidemiolokoj vanosti.Tijekom vremena za ovu su bolest
upotrebljavani mnogi nazivi kao to su; artritis, staraki artritis, deformirajui artritis (lat. arthritis
deformans), hipertrofini osteoartritis, artroza, osteoartroza.
S obzirom da je dokazano da je artroza degenerativna bolest izazvana degeneracijom hrskavice, a ne
upalni proces, polako se naputa primjena dometka "-itis" na zavretku dijagnoze.

1http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/396/0/

2https://hr.wikipedia.org/wiki/Artroza

3http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/71/Osteoartritis.html#22421

Uzrok artroze jo nije poznat, ali je za njezin nastanak odgovoran vei broj faktora koje moemo
podijeliti na: mehanike, genetske, metabolike i endokrine, okoline i ostale faktore. 4

2.DEFINIRANJE PROBLEMA ISTRAIVANJA

Sekundarna artroza
Sekundarnu je artrozu konceptualno lake razumjeti. Njome se nazivaju sva degenerativna oboljenja
sinovijalnih membrana zgloba koja proizilaze iz nekih predisponirajuih stanja, obino akutna ili kronina
mehanika oteenja, koja oteuju i mijenjaju zglobnu hrskavicu i/ili subkondralni dio kosti to
posljedino mijenja i odnose u zglobu.
Stoga se sekundarna artroza esto javlja u relativno mladih ljudi, poslije mehanike traume koja se
pojavljuje kod displazije, subluksacije ili luksacije (iaenja) zgloba.
Sekundarne se artroze mogu javiti i nakon artritisa, (reumatoidnog, infektivnog itd.), nakon djelovanja
kemijskih faktora (uratni artritis, kondrokalcinoza, alkaptonurija) i neto rijee zbog slabosti potpornog
tkiva oko zgloba.
Primarna artroza
Definicija primarne artroze je "maglovita" i najee se smatra posljedicom procesa starenja i zato bi
prema ovoj definiciji trebala biti uestalija kod starijih osoba. Najee upotrebljavan pojam starenja, koji
se u artrozi odnosi na proces degeneracije zglobne hrskavice je u biti pogrjean.
Istraivanja su dokazala da ove promjene nisu uvijek vezane za starije osobe, niti se moe nai bilo kakva
veza izmeu stupnja oteenja hrskavice (npr. glave bedrene kosti) i starosti pacijenta.
U irem smislu se stoga primarna artroza moe smatrati idiopatskim fenomenom, koji se javlja u
prethodno netaknutim (neoteenim) zglobovima, bez oiglednog i jasnog razloga nastanka
degenerativnih promjena.

4http://www.arthritis.org/about-arthritis/understanding-arthritis/what-is-arthritis.php

U literaturi se kao etioloki faktori primarne artroze navode; starija ivotna dob, pretilost, genetski
faktori, fizika

aktivnost,

hormonalno

stanje,

upalne

bolesti

kuka

(kao

npr. reumatoidni

artritis, ankilozirajui spondilitis, Ritterov sindrom, ili lupus), kalcij pirofosfat bolest, difuzna idiopatska
kotana hiperostoza, giht, hemokromatoza osteonekroza i prijelom oko zgloba, ukljuujui i prijelome
acetabuluma, femoralne glave i vrata bedrene kosti, oteenja hrskavice uslijed infekcije ili penetracije
osteofiksacijskog materijala u prostor zgloba, pri emu nije dokazano da i jedan od njih ima presudnu
ulogu.

Dijagnoza
Dijagnoza osteoartroze postavlja se na temelju; pravilno izvedene anamneze, fizikalnog pregleda,
laboratorijskih i rendgenolokih nalaza (prema potrebi i kompjuterizirane tomografije ili magnetne
rezonancije zglobova)
Anamneza
Pravilno izvedena bolesnikova anamneza je vjerojatno najbolji nain dijagnoze artroze. Potrebno je nizom
pitanja odrediti prirodu boli, njene karakteristike, trajanje i lokalizaciju, kao i utjecaj patologije na
pokretljivost zgloba i njegovu funkcionalnost.Vano je i obiteljskom anamnezom odrediti pojavu artroze
meu roditeljima i braom i sestrama.

Fizikalni pregled
Pri fizikalnomm pregledu pacijenta s artrozom kliniki je nalaz ogranien je na oboljeli zglob. Prisutna je
bol kod manipulacije zglobom, smanjen je obujam pokreta i prisutno je pucketanje (krepitacija) pri
mobilizaciji samog zgloba.
Magnetska rezonancija
Tradicionalni nain postavljanja dijagnoze artroze predvia pojavu trajne i uporne boli i ukoenosti i
otkrivanje oteenja hrskavice u zglobovima na rendgenskoj slici. Prisutnost boli sugerira da je od
poetka bolesti prolo dosta vremena, pa su oteenja u zglobu obino teka. Lijeenje se u tom trenutku
usmjerava samo na ublaavanje simptoma.

Terapija
Nepoznata i nedovoljno razjanjena uloga uzronih faktora artroze ograniava
terapiju na;
Koritenje lijekova ima prvenstveno cilj otklanjanja boli i poboljanje funkcionalnog stanja oboljelog

zgloba.
Lijekovi koje se koriste u terapiji artroze jesu:
Nesteroidni protuupalni lijekovi, Kortikosteroidi Acetaminofen, Miorelaksansi (za oputanje spazma
miia), Glukokortikoidi ,Natrij hijaluronat.

Odravanje i poboljavanje funkcija oboljelog zgloba

Fizikalna terapija

Korektivna osteotomija goljenine ili berene kosti

Smanjenje fizike ogranienosti

Operativnim (kirurkim) lijeenjem osteoartroze moe se ublaiti bol i poboljati funkcija oboljelog
zgloba/zglobova.
U kirurke metode lijeenja spadaju;artroskopija, artroplastika, osteotomija, kondroplastika , artrodeza,
zamjena zgloba.
Edukacija

Edukacija bolesnika o prirodi bolesti jedna je od osnovnih terapijskih postupaka u lijeenju artroze.
Znanstvena istraivanja Amerike zaklade za artritis su dokazala da edukacija o artrozi ima veliki uinak
na zdravlje pacijenata. Kroz edukaciju, pacijenti mogu izgraditi pravilan stav o nainu ivota i rada s

artrozom, umanjiti bol i poveati funkcionalnost zgloba. Edukaciju naravno treba provoditi uz stalne
posjete i praenja rezultata njene primjene od strane lijenika.5

Artroza kao drutveni problem

Visoka i sve vea uestalost artroze podrazumijeva i bitno vee trokove za drutvo, koji mogu biti:

Izravni, ukljuuju trokove bolnikog lijeenja i lijeenja u toplicama, te trokove posjeta

lijeniku, koritenje farmakolokih sredstava i mogue kirurke zahvate.

Indirektni, ukljuuju izgubljene radne sate, smanjenje zarade i druge dobiti, trokove njege i
pomoi.

2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

U ovom istraivanju postavljaju se sljedei ciljevi:
1. Utvrditi uestalost pojave primarne i sekundarne artroze kod mukaraca i ena.
2.Utvrditi uestalost nastanka artroze kod osoba starosne dobi izmeu 50-65 godina ivota, odnosno
utvrditi rizine dobne skupine za nastanak artroze.
3. Utvrivanje proporcije pacijenata primarne i sekundarne artroze u ukupnom broju
oboljelih.
4.Utvrditi uestalost nastanka artroze u odnosu na spol.
Istraivanje se provodi radi ukazivanja na rizine skupine koje oboljevaju od artroze.

5https://de.wikipedia.org/wiki/Soziale_Probleme

3.1. HIPOTEZE ISTRAIVANJA

1. Uestalost artroze vea je kod ena nego kodmukaraca.
2.Predpostavlja se da uestalost javljanja artroze je vea kod osoba starosne dobi od 50-65godina.

4. RAZRADA TEME
4.1. ISPITANICI

U istraivanje su ukljuena 846 pacijenta koja su zatraila zdravstvene usluge radi tegoba vezanih za
Bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva u Kantonalnoj bolnici Travnik u kojima je dijagnosticirana
artroza. Istraivanje je obuhvatilo vremenski period od 2006. do 2012. godine. Izvor podataka za ovo
istraivanje su zdravstveni kartoni pacijenata koji su obuhvaeni istraivanjem.

4.2. METODE ISTRAIVANJA

Metode istraivanja sukladne su ciljevima samog istraivanja. Budui da e se rad sastojati od teorijskog i
empirijskog dijela, sukladno svakom dijelu koritene su metode istraivakog rada prikladne za pojedini
dio.

10

4.3. IZVORI PODATAKA

Teorijski dio temelji se na prikupljenoj literaturi koja ukljuuje knjige, znanstvene i strune lanke
objavljene u znanstvenim i strunim asopisima te internetske izvore.

4.4. TEHNIKE PRIKUPLJANJA

Empirijski dio zahtijeva, provedbu istraivanja pri emu se koriste razliite tehnike prikupljanja i obrade
empirijskih podataka.

4.5. OBRADA PODATAKA

Podaci potrebni za provedbu ovog istraivanju su sekundarni podaci koji su zabiljeeni u zdravstvenim
kartonima pacijenata.Bit e promatrani podaci tijekom vremena u razdoblju od pet godina. Prikupljeni
podaci bit e obraeni matematikim i statistikim metodama uz podrku raunalnih programa.

5. REZULTATI ISTRAIVANJA
Uestalost pojavljivanja modaliteta obiljeja artroza kod muke i enske
populacije prikazana je u tablici 1.

Tablica br. 1. Proporcija primarnih i sekundarnih artroza prema spolu pacijenata.

SPOL
ARTROZA

Primarna

POSTOTAK %
ene

Mukarci

364

167

61

11

Sekundarna

206

127

39

UKUPNO

552

294

100

Izvor: Zdarvstevni karton pacjenata

Grafikon 1.Proporcija primarnih i sekundarnih u ukupnim artrozama.

39%

Primarna
61%

Sekundarna

Grafikon 2. Proporcija oboljevanja mukaraca i ena od artroze.

12

36%
ene
Mukarci
64%

Radi omoguavanja jednostavnijeg uoavanja glavnih karakteristika promatrane pojave artroze u

grafovima 1. i 2. koristei strukturne krugove dan je grafiki prikaz podataka iz tablice 1. Iz grafa
1.vidljivo je da je uestalija pojava primarnih artroza koje u ukupnim sudjeluju s 66% u odnosu na
sekundarne koje u ukupnim artrozama sudjeluju s 39%. Iz grafa 2.vidljivo je da ene ee oboljevaju od
artroze u odnosu na mukarce. Od ukupnog broja od 846 ispitana pacijenata oboljela od primarnih i
sekundarnih artroza 35% su mukarci, a 64% ene.

13

400
350
300
250

ene

200

Mukarci

150
100
50
0
Primarna

Sekundarna

Grafikon 3. Uestalost oboljevanja mukaraca i ena od primarnih i sekundarnih artroza.

U grafikonu 3. je usporedni prikaz uestalosti artroza po dva obiljeja: vrsti bolesti i spolu. Vidljivo je da
je izraenija spolna razlika u uestalosti pojavljivanja primarnih artroza nego kod sekundarnih artroza.

U tablici 2.prikazani su podaci istraivanja koji se odnose na dijagnoze odreenih

vrsta bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva bolesti kod mukaraca i ena.

Tablica br. 2. Dijagnoz Bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva po spolu.

DIJAGNOZA
Patelofemoralni artritis
Patelofemoralni sindrom
Prepatelarni bursitis
Psorijatini artritis
Reaktivni artritis
Upalni artritis
Ukupno

SPOL
ene
Mukarci
111
38
96
48
111
65
87
69
78
552

48
40
55
294

P
OSTOTAK %
20
17
20
16
13
14
100

14

Grafikon 4.Uestalost dijagnoze bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva.

14%

Patelofemoralni
artritis

20%

13%
17%

16%

Patelofemoralni
sindrom
Prepatelarni bursitis

20%

Psorijatini artritis
Reaktivni artritis
Upalni artritis

Iz grafa 4.vidljivo je da je od bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva najuestaliji patelofemoralni

artritis (20%), a potom slijedi patelofemoralni sindrom (17%) ija pojavnost priblina uestalosti
pojavljivanja prepatelarni bursitis (20%). Ove tri dijagnosticirane bolesti ine svih dijagnosticiranih
bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva bolesti kod ispitanih pacijenata (57%).

15

Grafikon 5.Pojavnost bolesti miino-kotanog i vezivnog tkiva ovisno o spolu bolesnika.

Iz

grafa 5.vidljiva je najvea razlika u oboljevanju ena odu odnosu na mukarace.

U tablici 3.dati su podaci o uestalosti pojavljivanja kod ena i mukaraca ovisno o
dobnim godinama ispitanika.
SPOL
DOB

POS
TOTAK %
OBOLJELI U
ODNOSU NA
GODINE

ene

Mukarci

55-60

46

19

74

65-70

66

20

26

111

38

100

Ukupno

Radi lakeg tumaenja, podaci dobiveni istraivanjem navedni u tablici 3.prikazani

su na grafovima 6. i 7.

16

Grafikon 6.Uestalost pojavljivanja patelofemoralnog artritisa po dobnim skupinama.

Na grafu 6.prikazana je uestalost pojavljivanja patelofemoralnog artritisai ovisno o dobi

ispitanika.
Vidljiv je znaajan porast oboljelih s godinama starosti.

Tablica br. 4.Patelofemoralni sindrom kod mukaraca i ena ovisno o dobi.

SPOL
DOB

ene

Mukarci

POSTOTAK
%
UKUPNO
OBOLJELI

45-50

27

16

28

55-60

54

19

56

65-70

15

13

16

Ukupno

96

48

100

Grafikon7. Uestalost pojavljivanja patelofemoralnog sindroma po dobnim skupinama.

17

Iz grafikona 7.moemo uoiti da je najugroenija dobna skupina po pojavnosti patelofemoralnog

sindroma od 50 do 65 godina. O ovoj dubnoj skupini je 56%pacijenata koji oboljevaju od
patelofemoralnog sindroma. Nadalje, uestalost pojave ovog oboljenja biljei se u mlaoj dobnoj skupini
od 45 do 50 godine. U ukupnoj populaciji ispitanika oboljelih od ove bolesti proporcija ove skupine je
zabrinjavajuih 28%.

Tablica br. 5. Analiza mjera srednje vrijednosti i prosjenog odstupanja oboljelih od

patelofemoralnog sindroma.
DOB
x

Ukupno
ispitanika
F

Srednja granica
intervala
x'

fx'

Kumulativna
frekvenca
K.fr

45-50

43

47,5

2042,5

43

55-60
60-65
Ukupn
o

73
28

57,5
62,5

4197,5
1750

116
144

144

7990

(fx')2

(fx')2/f

4171806,
25
17619006
,25
3062500
24853312
,5

97018,7
5
241356,
25
109375
447750

18

Statistiki skup "Oboljeli od patelofemoralnog sindroma" promatran je prema neprekidnom numerikom

obiljeju "dob". Razredi (dobne skupine bolesnika) su jednake veliine, a ima ih 3.

Kod grupiranih nizova s veliinom razreda razliitom od 1, u izrazu za aritmetiku sredinu, x' predstavlja
sredinu i-tog razreda. Stoga je aritmetika sredina izraunata po formuli :

= fx = 7990
f

144

=55,48

Dakle priblino, prosjena je dob oboljelih o patelofemoralnog sindroma je 55,48 godine.

Mod je vrijednost statistikog obiljeja koja se najee javlja u nekom nizu, tj.vrijednost obiljeja kojoj
pripada najvea frekvencija. Mod se moe primijeniti na kvalitativne i kvantitativne statistike, a spada u
poloajne srednje vrijednosti. Kod nominalnih obiljeja mod se odreuje brojenjem na nain da se trai
koja se vrijednost obiljeja u nizu najee javlja. Ako je niz grupiran, trai se najvea apsolutna
frekvencija.6Vrijednost obiljeja kojoj pripada ta najvea apsolutna frekvencija je mod.U podacima danim
u tablici 5.mod je dobna skupina 55-60 budui da ta dobna skupina ima najveu apsolutnu frekvenciju
(73), odnosno ova vrijednost obiljeja dob se najee pojavljuje, tj. navjie je oboljelih iz ove dobne
skupine.
Mod se izraunava po formuli:

Mo = L +i

f2
f 1+ f 2

=55 +5

43
25+ 45

=58,58

6 Pivac, S., Rozga, A., Statistika za socioloka istraivanja, Biblioteka suvremena nastava
Split 2006., str. 107

19

U formuli za mod, oznake se odnose na sljedee

Mo mod L lijeva granica modalnog interval
f1 frekvencija intervala koji prethodi modalnom
f2 frekvencija intervala koji slijedi modalni i veliina modalnog interval

Ovaj rezltat oznaava da je naea dob oboljelih od patelofemoralnog sindroma je57,24 godine.

Medijan je vrijednost statistikog obiljeja koja ureeni statistiki niz dijeli na dva jednakobrojna dijela.
Medijan se moe primijeniti na redoslijedne i kvantitativne statistike nizove, a spada u poloajne srednje
vrijednosti. Medijan se ne primjenjuje kod nominalnih nizova jer poredak oblika ovog obiljeja moe biti
proizvoljan.
Ako je statistiki niz grupiran u razrede, prije raunanja medijana potrebno je izraunati frekvencije
kumulativnog niza, te se u takvom nizu trai sredinji lan. Potom se trai prva frekvencija niza koja
sadri N/2 .Razred koji odgovara ovoj frekvenciji kumulativnog niza je medijalni razred.

MMe=

f +1
2

144 +1
2

= 72,5

Me =57,5
Dakle, polovica oboljeljih od patelofemoralnog sindroma je bila mlaa od 57,5 godina, dok je preostala
polovica oboljelih bila starija od 57,5 godina.

20

Izraunavanje disperzije obiljeja:

Varijanca je srednje kvadratno odstupanje numerikih vrijednosti obiljeja od aritmetike sredine.
Standardna devijacija je pozitivni korijen iz varijance i predstavlja apsolutnu mjeru disperzije u prvome
stupnju.
Varijanca se izraunava po formuli i u naem sluaju iznosi:

2=

fx 2
f

x =
2

2485331,25
144

55,482=

17259,24 3078,03 = 14181,21

14181,21

Stadnardna devijacija je drugi korjen iz varijance to za na primjer iznosi 37,65 godina. Dakle prosjeno
odstupanje od aritmetike sredine, odnosno od prosjene dobi oboljelih o patelofemoralnog sindroma koja
je utvrena na 55, 48 godine jest 37,65 godina. Ovaj podatak je poraavajui ako uzmemo prosjeno
odstupanje od aritmetie sredine prema mlaim osobama budui nas to dovodi do dobne granice blizu 40
godina.

Koeficijent varijacije spada u potpune relativne mjere rasprenosti jer obuhvaa sve elemente odabranog
numerikoga statistikog niza, a izraava se u postotcima (%). Koeficijent varijacije je postotak
standardne devijacije od aritmetike sredine.
Rauna se po formuli:

KV=

o
.
x

100=

37,65
.
55,48

100 = 67,86

21

Postotak standardne devijacije od aritmetike sredine u zadanom nizu je 67,86 .

6.ZAKLJUAK

S obzirom na vanost artroze kao bolesti od kojih oboljeva sve vei broj stanovnika, u ovom radu
izvreno je istraivanje nad 846

pacijenta oboljela od ove bolesti u Kantonalnoj bolnici Travnik.

Utvreno je da ene (64%) ee oboljevaju od artroze od mukaraca (36%), a ova razlika jo je

znaajnija kad su u pitanju primarne artroze. meu dijagnosticiranim artrozama najveu pojavnost ima
patelofemoralni artritis (20%), potom patelofemoralni sindrom (17%) i prepatelarni bursitis(20%). ove tri
bolesti ine 75% , odnosno ukupno dijagnosticiranih artroza.

U analizi uestalosti pojavljivanja artroze ovisno o spolu bolesnika, prikazano je da je najizraenija

razlika kodpatelofemoralni sindromgdje su znatno ugroenije ene u odnosu namukarce, dok ene ee
oboljevaju odprepatelarnog bursitis (Graf 5.). Kod prepatelarnog

bursitisa uestalost pojavljivanja

povezana je s dobi bolesnika, budui da broj oboljelih od ove bolesti s godinama starosti raste (Graf 6.).

Nadalje, kodpatelofemoralnog sindromanajugroenija je dobna skupina izmeu 55 i 60 godina, ali je

pojavnost ove bolesti i u bolesnika u dobi od 45 do 50 godina velika (28%). Takoer, utvreno je da je
prosjena dob oboljelih odpatelofemoralnog

sindroma

55,48 godine, a od ove bolesti najee

oboljevaju ljudi od 57,5 godine. Polovica bolesnika je mlaa od 57,5 godina. Prosjeno odstupanje od
prosjene dobi oboljelih je 37,65 godina to nad dovodi do zakljuka da veliki broj mladih osoba (blizu
40 godina) oboljeva od ove bolesti.

Ovi istraivanje provedeno je s ciljem da rezultati ukau na rizine skupine radi provoenja preventivnih
mjera.

22

7.LITERATURA

Internet izvori:
1. http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/396/0/
2. https://hr.wikipedia.org/wiki/Artroza
3. http://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/71/Osteoartritis.html#22421
4. http://www.arthritis.org/about-arthritis/understanding-arthritis/what-is-arthritis.php

5. https://de.wikipedia.org/wiki/Soziale_Probleme
Knjiga:
1. Pivac, S., Rozga, A., Statistika za socioloka istraivanja, Biblioteka suvremena
nastava Split 2006., str. 107