Você está na página 1de 94
Urédnik IVE MAZURAN Konaultant MILE-JOKA § francuiskog preveo DALIBOR FORETIC Naslovna strana MARCSL BACIC Gratitki urednik KRESIMIR HALUGA 803 Naziv originala DISCOURS SUR CETTE QUESTION PROPOSE PAR L/ACADEMIE DE DIJON: QUELLE EST LORIGINE DE LINEGALITS ‘PARME LES HOMMES ‘ET SI ELLE EST AUTORISEE PAR LA LOL ‘NATURELLE? e DU CONTRAT SOCIAL ou PRINCIPER DU DROIT POLITIQUE “Les classiques du peuple, Eaitions sociales, Paris, 1971, JEAN JACQUES ROUSSEAU RASPRAVA 0 PORIJEKLU T OSNOVAMA NEJEDNAKOSTI MEDU LJUDIMA. DRUSTVENI UGOVOR (SK) exousea xxi TSG Tiskara Zemrebs, Zagreb, Preradovideva 21—28 PREDGOVOR 7 ee jean Jacues Rousseau (1712—1778) javija se svojim djelom sredi ‘vrijeme laser a daljnju povijest Fran- cuske, Yet j 2a razvitak ditave eivilzacie: niesguleuov Duh 2a kona i Dic lijepeima; odine objavijen je Prospekt En- ciklopedife, Bi és prvi sveaak izadl vee 1761, u isto fel Varta Feoy Vigek-Lanisa XI, Vijeme je kao atvorens 2h Volke aiee Tene proturjeénost! postaju veoma izrazene. Feudalna monathija, ancien re- glmes, vifo nije kadra da th dr3i na uzdi, nti se mote prilagodit njihovim oi fovitim promjenama, Ekonomska moé 1 samosvijest gra¢anstva dodivijavaju punt procvat; plemsivo se sve vide saplege u proturjetnastima povijesne inereije, ‘koja ga %ini mlltavim i tromim, 1 nabufali novih drustveno-skonomskih odo” 85 obospravijeni puk sve tede podnosi feudalne terete 1 iskoristavanje u novora sustavu robno-novEanth odnosa, Silnice drustvenih odnosa oblikuju isso tog vremena: dok Montesquieu kao foudaini,veleposjednik tezi da pomici interese feudgine monar} Sitno gradanstvo ne vidi sebe ni-u jednom od tih stremljenja. Ono jednako ati pod feudalnim teretima i od Konkurencije krupog kapitala, Samo korale od potpuno oberpravijenih masa, ono je najprijenaljivije za demokratske tetnje, Istodebno, ono osjeta de je u privrednom rezvoju njegova propast zapaclajnét ‘tako u protarjetan poloiaj. U Roussesuovu djelu, koje je najbolje iskezalo ted- je tog sloja Ifudi i dalo mu ideolostu osnova s koje ée nastupati ave do fran cuske revolute, i za vrijeme revolucije, zapa3amo istu takvu proturjeénost: lucldan je 1 revolucionaran u svojo} kritici druSiva i sagledavanju moguéno- sti, a Istodobno skeptitan prema razumu i filozofiji. Njegova vicija druftva bit ée poticajna za najnaprednije narodne duhove, ali ée uw nekim svojim danosti- ‘ma biti deznutljivo okrenuta proilosti, prepreka logiei napretka. i Najprije nekoliko rijeli o-njegoverZivotu—Rodiy-xe-u-Zemevi, i to mikada nije zaboravio, isko je veéi dio Zivota prozivio u Franciskoj. Svoja djela pot pisivab je kao »gradanin, Zenevex i ponosno. istiego dase #f0di0 kao republi- anasé, prétida od svoje zemlje nije imao velike korist, jer su Djeqove redom izazivala sumnju Zenevske oligarhije. Tako je u svom burnom | nesrede~ denom djetinstvu bio obraéen na katoliéku vjeru, odgojen je u kalvinisti@kam Guhu, Sto je vazno za neke aspekte njogova djela, pesebno za koncipiranje nje- gove ‘tzv. gradanske religtie. Nikada nije stekao sistematsko obrazovanje, all © ¢ je njegov ivi 4 prijemljivt duh uptjao sve. Ipak, vrijeme njegova intelektual~ Kp eesooja eae dade nego oblnoPrvo stano rapostene kao odgoitel) de- Ge gospodina de Mablyja, brata filozofa Condillaca { Mablyja, dobiva tek 1740, f nedugo zatim odlazi u Pariz da bi Akadem\{i podnio projekt nove notacife. ‘Rousseau je pokazivao vet u mladosti sllonost prema glazbl, Predstavijao se i radio je tak Kao utitel} glazbe, premda ai u tom podrufju nie iméo nekog sistemaiskog obrazovanja, Iako je njegov natin biljezenja nota propao, prve korake u svojo} veliko} intelektualno} pustolovini ulinio je na podruaju glazbo, ‘skladavli nekoliko opera i baleta koji nisw-ostali nezapazent, 2 dugo jo godina, Gk iu vrijeme kad jo’ véé bio stekao knjiZevau slavu, Zivio od prepisivania nota, Znatejno je da je glazba i neke vidove knjitemnosti smatrao j ao- Hoja smnlatpasnn ok leave eae wemost ‘Sotialicun-ivarenog, eopatenog oral ‘ALL upray ‘njegov prvi.rad na knjiievnom plant. Godine 1749. zapazio Je temu koju je na Jevni natje8a} predlotila dionska Akademija: »Da li je napredak znanosti { Sfetneitpideno kvarenu il oplemeniianfu objet Xo fo) tem napisto svoj avi ese} »Raspravuio znanostima i sumjetnastimas "Narovmo- Rousseau je uotvrdio 1 poiuiao dokoratl ono Sto se rmanje ofe- xkvalo—~ da su znanost 3 umjetnost izopatile abiteje, Rasprava je prilito mo- ralizatorski intonirana. Nisam Roiieau, koji je bio vrlo samokritiéan prema Evora knjiZevnom radu, nije ju odvige cljento, ali Je njome osvojio nagradu ‘Akademije i, Sto je vainije, postao poznat u knjizevnom krugovima. Tim sve- jim djelom raspirio je polemik 1 koja} su mu pokutali podmetnutl i to da ese} nije napisao on vee Diderot, s kojim je u to vrijeme bio tijemo vezan. No u fom djelu ipale fe zametak jedne od josnoynih Rousseauovih teza: nspredak { 7220} Jindskog soda, za Kaliko on bio nuton, ne mora znaiti | stvarnu sreéu 5 ato, on kvarl Luda rod | uvajufe ga. eve vetu nesreeu ‘Do godine 1755, Rousseau se svojim stavovime i natinom fivota sve Nike ‘odale’uje od enciklopedista, iako a En Bea eka 2 nla fake 0 glazbi iu njoj objavljuje svoju Rasprasa.<. ckonomiji. U tol ra fasprav! svoju tema prebacule s soralnog ae politi plan. Sklada lomiéna operu Seoski tarobniak, za Koju rau kraj mudi mirovinu Koju on odbija. U predgovoru komedije Nareis, precizirat Ge misli iz Rasprave-o snanostima i “Umjetnostima. Godine 1155. javija se ponovao na natjetaj i pile »Raspravu o jeklu i temi jednakasti prvo svoje zaista veliko djelo, Tdeje tog djela pospjetuju njegov konaéni raskid s enciklopedistima. Nepo- scelan poved tom askiew bilo je Pismo @Alemberte 0 predatavama wu kolem hha izgled napada sve urajetnost, ali se zapravo zalaze da umjetnost bude sto biida narodu, da ima morainl i. kulturni.sadrtaj te predlade program putkih { gradansich Svebatiostt (Sto ¢e ostvariti David, organirirajuéi a vsljeme francu- ske burfosske revoluje velike revelucionarne svetanost!). Godine 1761, i 1762. pojavljuja seftsl njegova najvesa djela: Nove, Héloise, Drudtvent ugovor i Emi- te. Ta tri djela imaju ieee ‘aw njima je u na} ‘vetemn dijela i sadrZana sr# Rousseauova udenja, EE fecorevr onigtett ona wore nee shina. Dok, Ragen o nejednakoets dajelBdpo jest Covjesanstia | rezmatra vireke Kod dovell Aavjoke u njega-nedGstojan polota, Druttvent ugauor kor razmatrante svih moguéih oblika viadavina ¥eli afirinirati model drustva u kojem ne bi bilo nejednakosti, Nove. Hélase, Koja je formom sentimentalnon romana izazvala Brava revoluctja w knjizeynost, spostaclja nagela poroditnag Zivota, suprot- stavijajuéi iskvarenom: sristokrytskom moralu ideal porodigne vrline, zahtijeva~ ? L + ui umjesto galantnosti i erétike-zdrav i‘urevnotefen emoeionalni Zivot. Ko- haino, Emile polaznje kako bi se trebala odgajati djeca/Unatot tome stow anjema ima dosta neprihvatljivih ideja, keo na primjer da fe do.kesne dobi dje- 10a ne smifu sfiti Gitati ida im-se tok‘pred kraj njihova sazrijevanja utine do- stupnim knjige, Emile je jedno.od najenadzjntjih pedagolich dela. Afirmira natelo.postupnosti obrazovania, daje djetetu uloga aktivnog sudiontica w ob- Zazoviom procest, trati od ubitelja da djetetu zarno pokazs sve ono ito treba ‘da nautl i da ga né sputava u donoSenju zakljutake, zahtijeva da so dijeto ne ‘lula Inyifkim znaajer {de mu Hla ne dale sum Teuzoteu vain ~~ ta tel djela Rousseait je pokazao kako zamiSlja novog ovjeka u novome érustvis, U posebnom odjeljiu inkorporizanom u Emile, u Iopoviiedarifu ojere -sanojtkeg.vtkara, Rousseau govori i 0 svam shvaGanju religie, ali Itodebio daje J avoje poglede na neka temeljna filozofska pitanja, pa taj kratkt tekst molemo smatrati njegovim nalznséajnijim filozofekim djelom. Rousseau razvie- ja nov koncept zeligije, njegova metafizika odudara od materialistikih flo zolskih Koncepelj2 njegova vremena, aro8ito od shvalanja enciklopedista, Tonle/ajogort tortie! pogledl imait sve povijemo anatenje:uprave Rous aliedbenici, sitno-Bradaastvo zadojeno njegovim idesamna, Taniyjet G6 na jim plagima revoluciju (koncept Vehovaog bléa u bit je rusoovsld), dok ée sljedbenici materijalista, Hirondinel, izdati revoluclonarsie "ideale 7" Posliie objavljivanja Rmilea Rousseauow zivotni put kreée ifzbrdo. Parla Fieni l crkva ustaju protiv njega, Rousseau mora u izbjeglistvo, Osudaju gat Zenevski protestanti, a u Motiersu pastori hutkaju puke na njega, Berntki Sonat Yera ga s otcka Saint-Pierre gdje je nado nekoliko mjeseci mira. Odlazi En- alesku na poziv filozofa Humea, ali se ubrao posvadi s njim. Vraéa se tt Fran feusku J ave do 2770, Zvi skitnigkim Eivotom. Konatno mu vlasti preSutao omo~ guéuju da so nastani u Pariu, Zivi povateno sve do 1778, kada umire u Bre menonvilleu. Godine progedstva ostavile su tragove, Rousseau potinje petiti od Zianije progdjanja. Unatot osainljencst: i proganfanju, on postaje sve slaviii. S Korzike i Jz Poljske stimu mu zahtjevi da nepite ustave th-semalja. To su godine kada ispisuje/6voje kn\itevno remet lite memoare Jspovljests, ) koje ée se ‘ Halu Sanjarenjima. os ée, oyu / alle. dove Swiazno tzrafen! individu do vssio-cbog-emrti~ iam, lrizam 3. obozawanie peizode-odlike su Hh disla kaja’ée imetl prevratit@ht ueca) na knjtzessoet| ‘bogato ‘psihologko nijansiranje unutrainjeg, emotivriog Zivota, veliténje svega Ho je lljepo, i nepatvoreno u ovjekovo} maravi i u priredi koja ga okruzuje, Yemelino su idejne zasade tSmeniizma /Konatno, uvodet! kao ‘eraelino eth: natelo osjetai, a ne razum, njegovo djdo slavi sve Iude, hea obaira na porije- ‘elo, rasu, vierolspovijest, otkrivajuél jedinstvenost 1 nepoavjivost evakog &ov- ‘eka, { te ideje ostat é duboko usadene u sve istinske demokratske koncepte rusiva | ponafanja tovjeka u niemity iljiva analiza njogova Zivota (Iepovijesti daju za to dovoljno materijala) otkit ée.u njem, bal kao i uw ajegovu djelu, mnogo proturjetnosti, Mnoge od njih poslutit 6 keo povod 2a najgore insinusdlje, Neke, je i danas telko obja- snitl, kao na primjer kako govjek koji je napisao jednu od najvetih knjiga 0 odgoju u povifesti pedagogije mote astaviti petoro vanbraine djece koje je rodio s Théréseom Levasseur, s kojom nikada nije bio u zakonitu braku, a is- fodobno u Novos Héloise,vélita bratne instituelje? Svoju slobodw eljenio Je 1 vide od svake druStvene obaveze, nikada ni pred kim nije sagnuo glavu. Ako se atkad { htio dedvorit! moénicima, inio je to toliko nespreimo da mu se raz- bijalo o glavu. Uspio je za sebe izboriti neogranigenu: slobodu i skupo ju je platio, Ali upravo zahvaljujuéi toj slobodi uspio.je stvoriti neke,od najzanosni- Sih stranica u povijesti kj) ii filozofij. "ainjetnostima, Rousseau Kaspravom. Gednakosti nije usplo zadobiti naklonost akademika iz Dijona. Dovriio ju je 1753, Podgetkom slijedete godine diZonska Akademija daje nagradu nepcznatom ‘opatu Talbertu. Ne treba se tome tuditi. Ukus onih koji su nagradili morali- zatorsku prvu Rousseauovu raspravu morao je ustuknuti pred prevratnitkim idejama ovog djela. Sredinom 1754. Rousseau. lis Zeneva iu Chambé- ryju pide zancsnu posvetu Zenevskim viastodrécima. toga u rodnom gradu nailaai ne nepovjeienje. Prema Ispovijestime, pos¥eta inu je pribavila »semo neprijateljo u Vijeéu i zavidnike medu graden~ stvome, Medutim, bai u Zedevi upoznaje tiskara Reya koji Ge postatt njegov ldavad i odani prijatel}. Rey jo rukopis rasprave primi u lstopadu 1754. a u travnju 1765. u Amsterdama savriava tiskanje djela. Zanimljivo je da je ta resprave, mnogo znaéajalja od prethodne, izazvala manje polemika. Najzajed- Iiivifi je bio Voltaire, kojemu je Rousseau poslco Knjigu (o ajlhovu suparaistva govor! sfajan biografski roman Guya Endorea Sree i um, izdanje »Naprijeds 1040, u prijevoda Ljerke Radovig)! koji mu u szahvali« pide: »Nikada se nije utrofile tolike dua da bi se nas napravilo Eivotinjama, keds se prodite ovo Siefatreba poteti hodati Eetvoranotke.¢ Rasprasom 0 nejednaeortt so uldjuguje u jednu od vatikih filo- zofikih { pravnih diskusija koja se vodila w ¥7. 1 18, stoljeéufU Evropi se, na Tobito 1 protestantskim zemljama, razvija Skola fova. ‘Ta Skola Zelt i fu teorija 0. hotanskom. prevul(po KojeiM svake viast dolar! od ‘boga fe dr#ava osloboditi utjeceia kstolitke teologile. No‘da bl-se doslo do pri- rodndg prava, potrebno je bilo ustanoviil hipotetsko prirodao stanje kojem su svi Ludi slobodaii-Jednakl; tek prelaskom a dzulfveno.stanje ud Zakdju- “Zuju ugovor { podreduju se politigko} vlasti, dobryaljno fi i ‘ugqvora prolslaze jamstva narod wep Sel ie able oalse eet fe fe suverenoet mote van "od ape ZGotDune demolracije/ Nizoserac’ Grotius 4 Niemie Puferido ‘aborniel'si apsclitnd: monerhije, Franeuz Harbeyrac i Zenavijanin Burlamaqui 6a stoljete Easnije prizatl prave neroda na otpor tirani{i, ali to JoB ne znati da su demokrati, Rousseau. prihvaéa bitne pretpostavke ueenja -lrodnog prava, ali se Zestoko suprotstavlia zaklju’- SE Jos jedno pltanje zhog kojeg su se Loma koplja: ka~ ie ‘Manju? Teoretigari prirodnog prava smatraja da je on bio dru8tveno bie. Njihovu se wsenju suprotstavija engleski materi Salis Hobbes, koji smatra da je »dovjek tovjeku vuke { da.su Ljudl zbog medo- sebne aepodnoflivort, koja je vor tralnog rata meu niima, povienl ugsvo gg, ram jecinome medu sobom apsélutn viait, bez ikakvih uvjeta, na osnovi Sega nastaje drvava /Engleski flozof Locke, teovetiéar umjerene monarhije | tvorac teorije o podjelt Vast, sara da je Ecvjek upritadnom stanju ves podvrgmut.»/ razumu, da vet tada ljudl imaju neka prava, narotito pravo viesniftva, terme Ijeno tia Tadu,-a druBtvent sporazum moza_same jamtifi Koristenje th prava/ Francuska fozofija w 16, stoljega pristaje uz Lockea. Voltaire ga popu iaira, Montesquieu mu mnogo duguje, enciklopedisti ga smatraju avojim wi- feljem. I Rousseau mu se divio, Medutim, njegovo uéenje se u biti suprotstav- Ya i Lockeovu 1 Hobbesovu, Za raaliku od, Lockea i od enciklopedista (Sto je ‘vjerojatno jedan od uzroka njihova kasnijeg raskida), Rousseau porite Sovieko- ‘yu drultvenest u prirodnom stanju, alt isodabno uspostavlja kao njegovm te ooo. i-dabrotu, optuatjuéi Hobbesa da je sve mane Ijudi ka je vidio u drustvu pretvorio u njihove iskonske znatajke. Osim toga, Rous- seau je piluéi Raspravu-o nejedaakosti dobro poznavao psthologiju senzualista Condillsea, s kojim Je prijateljevao..Od Diderota vierojatno preuzima miiljenie p.uloxi strasti u fovjekova razvojy, ai se ne slaze s njim o pitanju druStvenostt 4 prirodnom stanju; teas 0 »dobrom divljakue ponudio mu je Montaigne sitao Je i patopise svoga vremene, narotite Opt povijest putovanja, u leojime fo ne lazio niz manje ii vile tofaih argumeneta za svoje tvrdnje; zbog egzaktnesti “utjeego so i poznatom prirodoslovew Buffon. Sto je onde ofobite u tom Rousseauovu djelu? On Je u svoju raspravu unto inn sme { motive ali th je promifljac na viastitf natin. PromiBi}ao 4h fe dijalektisk, Engels smatra Resprovu. 0. neisdnakostl, kao t Diderotova Romeauova neéak: crijglom dijalektike 18. stoljeta, iu tome je njegova Ruics Cees een ee atom -Dihringé (prvi dio, Tr poglavlje) u kojem on sjajno analizira Rousseauova mi a0! »Najzad: Sak i sama Rousseauova taorija jednakosti... ne bi mogla doti na avijet da joj-nije bila babiea Hegelova negacija negacije, } to vibe od dve~ eset godiga prije Hégelova rodesja. T daleko od toga da se abo, ovoga stidl, ta ‘teorzjau dom prvom prikazu skoro demonstrativno iznosi na vidik petat'svog Gijalektitkog porijekla. U pripodnopn stanju, u divijini, judi sa bili jedneliy a Xeako Rousseau vet | napatanah govora peda kao na kvatenie purednog si anja, on ima potpuino pravo da jednekost medu Avotinjama jedne odredene viste * ‘Brimijeni ina te hipoteti¢ne Hjude-Hivotinje .. Ali sujsvi jednakt Ijudi-tivotin {mali jedau prednost nad ostalim Zivotinjama! sposobnost da se ueavriayaju, d te dalle reste Srejeanateat ote a c} dakte, 7 Tay ‘aritagonisti “(pki on je bio-ujedno 1 nazadak. sSvako dalje napredovanje (paae prvobitao \stanja) bilo je na izgled po jedan korak ke usaoréavanju pojedincs, a u stvarl slo i nazadonentu Hudske orste. Prerada i ‘vjeStine prosalaskom Kojih’fe Blla izazvana ta velika revoluctjae (pretvaranje prainme wy obradent: zemlju, ali i nastanale bijede i pottinienosti posredstyom svojine). pa pjesnika su zlato 1 szebro, a za filozofa gvatde 1 Zito civilizirall ‘jude 1 uniBtli Yudsld rod.x Svaki nov napredak eivilzaclje ujedno je i nov na rodakenejednatos, Sve uetsnove Sto sh seb daje drultvo koje je nastlo es Peiieasion, ‘preokrséu seu nesto suprotno od onoga Sto im je bilo prvobitna ‘vrha. »Neosporno je — { to je osnovni zakon cjelokupnog driavniog prava — da su narodi sebi, stvorili viadare da Sfite njihova slobodu, a ne da je uniste.« Pa ipak, ti viadari_nuino postaju ugnietati naroda, i ovo ugnjetavanje pojata- vvahu ave do one to8ke na Hojo} se nejedmakost, 2408trena do krajnosti, opet pre~ obrata u svoju suprotnost, postaje ustok jednakosti pied despotom su svi jed- naki, .naime, jednaki nul. »Tu je krajnji stupanj nejednakosti, ona krajnja tot- kee Koja zatbara krug 4 dodiraje tobi of Koje smo bili podl: ta svi pojedinei postaju jednaki ba zato Sto nisu niSta, i podanici vitenémaju drugog zakona {do gompodareva volju.« Ali je despot gospodar samo dok ima sila izato im bude sprotjeran, ne mote fe tuiiti protiy alle... Sila ga Je odrzaval sila ga i zba~ ej, ave {de svojim prirodnim tokom.« T tako se nojednakost,opet pred | Setercetinecs 8 AS Se a 1 / al now tau prvchltn fdaakott pau! ks. no uh a govore, hhogo w vibu jednakoat drustvenog ugovora, Ugnjetati bivaju ugnjetevant To je ‘Vet ovdje Kod Rovsseaus imamo, dakle, ne samo tok mist u dal aiden acme kojim je itso Mars\a Kppitaly, nego i ttav nis poledinih dijelektigein ‘brta,kojima.se_sluat 1 Mask frocese Kofi ou entagoniolthi po wwein} privet, Xeojiu sebi sade protivurjemfugt, preobraéanfe jectog ekstreme w seche sop Totnost, najzad, xa0 jeagro efline, negaciju nogasije. Meda Roussea 70s, Gee dine jo8 nije mouao gover? hegeijanskim Zargonor, ipa je 8 godine pope Hegelove rodenja, bio duboko mnagriten hegelijanskom sararom "c Gadage sNaprljeds, Zagreb, at. 164145) (eZee, DOM feorelear vidjlt bitne proturietnostt emedu Rasprave 0 ikosti i Druitvenog ugovora, pa su tvrdil da je prvo djelo oda individu i, a da drugp atria etgg’ fatizammtems wou! pees sacrelna ook velo poset ave tvs ron Si Jet ha abr sae led leh i in Hun Ger rn eee» 2alao u avoje asjretnije raudoble: fee sobs fda se RS rubtva 1 Kojitia svi alu. jednak drustvent polotal (louse = all & koje tao cern aio : : sg ligowora Ko ju bio neprave™ aari'nuloe vo detpotiems Reussen sagletacs arusive ssjege eresene a to} naferitinioj tat | predate sapanie prtveondg MROTURE Po lees ce eke ko zrtvayati svoju sloboda da bi jo seéuvas, To je i omovna tema Druitvenog ugovong a 7 ‘ugnwar fe zapravo dio devno zapotetog i opseinijeg rada kojl je au nazvac Polifiske ustanove, ali ga nikada nije zavrdio. Posto je zavzilo Novu Héloiseu {*Enilea, Intenzvitie se poteo Baviil tim zadom 1780. godine, Pretpostavlia se da Je zavrsio pisanje 170 godine, ali je vakopls predas Beyt 14 Sizdenome 1761, Djelo Je xaslo u Amnste:dama vw travnju 1162, godine’ 7 ruitveni ugovor je smjesta izazvao reakcije tadainjih viastodriaca Yitave zapathie Evrope, ‘mje apetala Dolste, to djelo w prvi mah nije ieazvalo tok urbudenja Jer se oclenjivale aa Je aD” staking i da nete imali mnogo titalace, ali sui njegove tote dabsim eijelom idnle Best! hae foo yoigianu Roenun poe abieuianie mites. Rowssoqua. optuéuiu da -propovijuis podsivanie sy nar da st, njegove lanjige sdreke, sablainjiva, bogohuliee i da stele da unite IaSéansi vieruecTako miije popularno od Binilea, djelo je u iduéih deset gocina dodiv- jelo dest izdanje i, Ho Je vatnie, postalo obavezna lektira, gotovo. priruéal svih onih koji Ge tridesetak godina Kastije krenutl da sruse sancien regim note, Teoria o druitr ru nije aaa. Neke njezine zametkce nalazinio~ vet antitkih misllaes (Platon, Lukrecje) Zamria u sredajem vileka, ta misao se ponovo javija w djelima protestant mistlaca 10, siljeéa kok suptotno Kafoifanstve, terde da su Budi w prirodaom stanju pili slobodnt { Jednaki te da svaka vinst potiete od narods Koji lope ugovor on sven vo" ama. Potetkom 11, stojeéa tu teoriju covadule niemathy srotesiont Al sus, pr sit Bodina “Althusius daista brzo pada u zaborav, ali se pouzdano zn da ga jo’Rous- seeu Sino, Teoriju o drustvenom govord nastavijaja raaradivatl fndgi polic 10 Lee | Ge postati temelj, gradanskog polmanja demokraclt a pisol i pravnicl 11, stoljeéa: Grotius, Pufendorf, Hobbes, Locke, Barbey- pisanja Rasprave o nejednakosti, olbio protit puoutama | prot rove porbljvanj, Prods relfacina ceabrenogwgotera, Ha Roumenua uate 1 Mantequcu ti Je Suh scons ayvece pots eet Eraseuloy 18 sljta paje Dreteoenag-@govora al od og exe pallens ee terres ibe Hd to soa sen hve lea oniegate cn pif segs gegrahefattre Housett eve ve sete a-nation wainajuG wobat belisom etverapie-eakana,sianalat dubs a Drattvent ugovor fe preutne pollitkog prava. Pil g, tnt 2» da je onan SE eae A De Bestia ada Sa anime dal de bli ée modi ost demoleatse vassal to Status he on vag Lealsg aden dl Pocmenive Bue maa ae avai Ipeeiprevaie Hr blo tagedati Drstoade tees? hae jeni Lockea mnogo manje nego u jako preuzima neke njogove ar; ‘vijesnih Sinjenica, ali je Rousseauovd polazifte ipak idealistitko: on je najprife ||) Sdredio kako sami viatas-Atotvgn gover. tek onda fat putas ane ae Aa primijeni na_stwarnast, Iz toga proiziazi priliéno proturjetmosti_ fevidentoih u samom djela, Zbog th proturjeinesti nastao je nlz énterpretaciia koje sy odvige jedno~ strano pokuSale prikazati Rousseauovu teoriju, Minogo se rasprevijelo 8to 28— Brave Rowton incr: jeidualiam I elas a prtaveno pale ‘Buino vodi zastranjenjima, Rousseauave tmeljno razmillianje upravo.polazi ta toga Esco svakogpotecneso fculiee Vanid satay all oe PuAEG co pe ROEnce, Loekeova liberalizms, njegovo millienje ie ‘MUnaO duped paradoKs dab. pojedinae bio Ho. slebodnii, po obiar ova" wwora”prave'T-korist drvaver da bi ¢ ostalima mozio, Suverenosth,potrebne jevda-atava bude sto jaéa’ Jer pojedinge je ao, vi i po Urzaviy ber Wye oh nije nista; zhog toga sé preina drZavi mora ‘Askazivati bezgrenitha privréenost; 1; uber prem slobodi je, prema tome, nead- Wofiva oa rodtenjubljrt temolnacaksg deals| lowat slobodan $2. emokrelske.toonija, Vet sau njomu sadréana JHleracifio pravima fovjeke | gradanine, koja sloboda, fednakost { su rane tao da ovjel vo, jo, alld Siguralja ge, piste Hols si nua za eos, Rousseau prije avera mini na rodehju. Shiata Ga Seu drut savia 1. extn jeusaKost, alt jG} né Haleal pravog lijeka‘ misljenje da bi idesina renu- ka Uohale Bu SPdva sinh pone. & koto Te tabraniena raskad a Sc, "| (govina i industria svedene su na minimum, izravno je suproie prayeima drub- ‘rence Sazvoja, Raussen sof ne poima borbu Klass, (/Pojrau suverenosti naroda, poanatom VeE StH, Rousseau daje nov siai- Drultveni ugovor.pokerua. dt ie.avakeotutens. Drutvend ugoiiot je u bi nathta kexanije formuliraia vyerenost naroda.fSloboda je. form julicanje ‘aE | deltenog sie Dan, w som ei mote nat dest po <— ‘ edak u kolo narod leva wun suuaxanst, Na Koji natin? Rowse | riiuje=t obties viadavine: mona aisoioaiy | deme, Frems or ‘voj fe samo na izgled ben ; ali ako se bolje zadubimo u djelo vidjet emo da su neki njegovi ekskursi ima prvi pogled nclogitnl obratl zapravo tel- ke osude monarhijske-vladavine, narovito onakve kakvu sagledava u svijetu | oko 200 Bemolnatia ie ant iealan ob vadavine, all xt nixon. postaie nemogué viet de narod ne viade putem prodsievalke sislupnike, vet ds Feipusore dbsdja Saove auverensel, pea alt Dudulls paramere po- riaka vide podudara s nlegovima polmanjem arlstoEraeie, ov aristoRTAgiji ne ‘viadavinit po imetRG Wpo nesljedstvu, ajepossom “Usa sve te forativent wgonar ie iealstita utara isla Neb ie. sam |e ( kongept taka ter ne patna ariave ho oprclaved Sra Souetacn Cina, ae Rios ojedinos, Stvaranje driave+-njeainih wustanova Rousseau oaniva na Tazunu: te on [a Miavege kof Ge, Gat 1 po eijei Oprenarsksh ee era ere on saute [Ouslsht saat nee ovih alll gradovs ‘drdava, (a on je snatrio 6 teteraci}. taki javica kao gate ideatn Gee ar nihads nije dokraje eatlnirae te vot sdejeF Pokatuje se kada se_s ijale suvremena dr- sagleda u kojs ak jor. ea BEareL. fava ode sete dona T Wade vil de -geadant Hass kava 0 ght. Rousseauovim idejama koje su Jo}_ble korisne {a praksh tivala {faa primjer, njegovo protivijenje organiziranju stranaka bilo je argument za zakonsko donofenje zabrane radnidkih udruzenja u Francusko}) ‘Na kraj knjige pomalo imenaduje poglavije o gradenskoj religjl. Rows- Se ta rapier betabes dabbvel ell koja vat sama 2 sg akg fe nlegove} dsfavi potrebna duhovna sila, ¥oju vidi samo u religit, lako.u tom poglaviju ima tekeder proturjetnostl (ono ie dovelle 1 proturietnostt s Sapoiskoa, vikera gate Rousset fumadi vieru Covieka, 2 vere gfadaning, pa se osjeta spor lamedu Rousseaua ‘ollukog pisea), W njemu su 1 hajbriljantalje strenice njegove Kilike relgije Om je iizetno uotio katolitka erkvu kao kozmopo sku silu { pokazao ioliko jo dobar Brocanin Tot rodeljubl Osim toga, of not ‘wjersk snot fivost 0: Je za ono veijeme izi= ‘etan napredak, promda oblijeva kad je rijet a ateistima { pokazaje svojevrsno Iicomjerje Koje je inate strano njegova djelu. ‘Druftvent ugovor je prvih godina nakon objavijivanja prolasio nezapade nije of astalth Housseauovih djela. No ipak se éiteo i njegov Je utjecs) poste- yPeno rasteo, da bi Kulminirao u praskororje revolucije. Posmrine potasti koje ‘5a Rousseau iskazane u tok revolucije (prenoienje njegovin posmrinih osta- taka u Pantoon 1794, drdavai pogreb njegove udovice, postavijanje mjegove bi- sto u dvorani 2a sjednice Konventa) samo su irvanjsii dokazi koliko sa ga ctje- nil ent Koji su digit revoluelju, ber-obaira na reolikost svojih politikih uvje- enjar njegova dja, 2 narotito Druftvent ugovor, najplodotvoralje su utjecala zna revaluciju, od Deklaracije o pravima éoujeka i gradanina do Ustava 1793, od kulta Vihovnog biéa do brojaih, posebno jakobinskih, planova i projekata Graitvenog wredenja koji se nisu ostvarli, dijelom zato Sto se nisu mogli ostva~ li zbog revolucionarne situacije, a dijelom | zato Sto su bili neostvarivi. Me- utim, poslje jakobincke diktature, postepeno pade 1 Rousseauov utjecaj, da bi njegova djela u-eijelom 19, steljeéu bila na meti kritike francuskih politiih teoretiéara, 2 | ‘Rousseauove ideje naile su na plodnije tlo u Njemadkoj, Za Kanta je Rous seau u moral javeo istu takvu ravolueiju kao Newton wu fizicl, { on se riadah~ uo Drultoenim ugovorom u Teorijt prava GReditlehires); na’ Drustveni vgo- vor poziva se i mladi Fichte u vrijeme kad je jo8 bio demokrat; Hoge! priznaje Rousseau povijesnu vataost. No gradanska polititka teorlja i filozofija zane- maruju Rousseaua 1 njegova djela. (Mnogo anafajniji je njegov utjeca} u knji- Zevnosti) Unatot tome, njegova malsao ostaje popularna, mnoge njegove ideje ppostaju Kailatice, ali moda i zhog toga Sesto iskrivijene i izopatene. Danas, Eada njegovo ejelo ina u prvom redu povijemu vrijednost (jako u nekim nje- Govim lucidnim zapazanjima mo%emo otkriti vrlo aktualne asocijacije), Rous- ‘Sean osupniuje svojom strogo8éu, dubinom, teznjom prema istinskoj demokra- ‘iii, preciznim uotavanfem stvarnosti, pa taj veliki, ponesni osazljenik, strasni Ljubitelj Eitave prizode, a najvile Zovjekove, ostaje { u evojim polititkim spisima W Datibor Foretié B | | RASPRAVA 0 PITANJU KOJE JE PREDLOZILA AKADEMIJA IZ DIJONA: KAKVO JE PORIJEKLO NEJEDNAKOSTI MEDU LJUDIMA I DA LI JE ONA DOPUSTENA ‘PRIRODNIM ZAKONOM? »Non in depravatis, sed in his quae bene YL secunduint natursm se habent, considerandum U est quid sit naturale.xt \ ARISTOTEL, Politika, knjiga I- pogl. TPriredu tsebe proudavatl preko Bi6a koje ee viadaju elijodelavojo sukone, a ne rok iskvarenth bigae 6 REPUBLICI ZENEVI Presvijetle, pretasna i visoka gospodo? Uvjeren da samo vrlom gradaninu pripada pravo da iskae svojo} domo- ‘vini Sasti koje ona mole priznati za svoje, ima trideset godina olkako radim da zasludim fast da vam iskafem javno smjerno Stovanje; i ova sretna prilika ijelom zamjenjuje ono Bio viastitim naporima nisam mogao postiél, pa vjeru- Jem da e mi biti doputteno da oveje vise poslufam Zar koji me je nadahnuo fod prava koje hi me na to ovlastilo. Imajusi sretu da se rodim medu vama, ako da razmisijam o jednakosti koju je priroda uspostavila medu Ijudima i 0, nejednakosti koju su oni uspostavili a da ne pomislim na daboku mudrost s ko Jom { jedaa { druga, sretno spojene u ovo} dr¥avi, pridonose, na natin najblizi prirodnom zakonu i najpogodniji druftva, uspostavijanju javnog reda i sreéi ‘Pojedinaca? TraZe6i najbolja nafela koja zdrav razum moze nalagati o usta novljenju neke viadavine, bio sam toliko osupnut time 3to ih vidim sva pro- vedena u vatoj da, @ak i'da nisam roden meda vasim zidinama, ne vjerujem da bi me ifta mogio sprijetiti da ponudim ovu sliku Njudskog druitva onom od svi maroda za kojeg mi se Eni da posjeduje najveGe prednosti i na naj- Bolij natin sprefava zloupotrebes fDa sam birao miesto svoga rodenja, odabrao bih druttvo velidine omeden domagajem Iudskih sposobnosti, to jest moguénoséu da se njime dobro viadal! 4. kojem, zato Sto je svatko sposoban 2a svoj posao, nltko ne bi bio prisiljen da Arugima povjerava slutbe kojima je zaduzen,/arzava u kojoj bi se, jer se svi ‘poanaja medu sobom, i maragne spletke porclia i umjerenost vrline mogle 2bi- vvati samo pred pogledima i sudom javnosti, i u kojoj bi ta ugodna navika me- usobnog videnja i poznavanja preivarala Jjubav 2a domovina u Hubav prema gradanima, vite od ljubavi prema zomil> * Posveta Je uputena Opéem vijeéu, to jest zajednich gradans. All stvarna viast bile de, eam ntog wee, 08 yaaa et anova, Hole Je osama vf pow Bstgce evn sits Hepulive Boneve Weirana Je. Rousseau w tom rapfoblju alle omavao njesiau stvazau prltodu. On Je poteo ozbiljaa proutavall njesinu viadavinu tok Dosije objaviivanja Zmilze. 1 onda Je promijento mifijente. U sedmom Plomu te plaiine alaziio ovo mljenje o 2encvakim graduaima: SHobov! jedae semovoljae vias, koji su bez obrane prepusten! nw snilost dvadeeat petorice dempota; Atenjant oath barom imall tideret« (Vidi C. A Vaughan, The Folt= Reet Writiage of Jeaatecques Roussens, Cambridge, 110, 1 svecak, strana i22—190) a Gedje jew rate hres predsiavaiskog sistema, koju ée”Roveseaw rexvitl w Jor sata ont sod, sSuyaye se in Lounopolis lo w neji hajiarma fu talc dato Le aera ue bes ako no woos iepunjave okay Alero Voll Tate Kak ante) aia ta tia} a" ice HT o! + Zelio bih se roditl w zemlfi u Kojoj bi suyeren { narod mogli imati samo jedan, isti interes, tako da bi svi pokreti Stig}® tekill samo opéoj set, ito bt ‘0 moglo dogoditt sino ako su narod i suveren ists oseba, 2 Eega lied da bih (inl el pea deokratskom, ud umjeresom viaivizom. ‘oti bih Zivjeti 1 uzarijettslobodan, to jest tollko podvrgaut zakonima da ni ja ni itko drugi ne bismo mogli zbaciti jaram Gast, taj slat 1 spasonosnt Jaram, Kofi najponomaie glave nose toliko posluSno kao da su samo one stvo- zene da ga nose tnitko drug ‘Zelio bin, dakle, da se nitko u drZavi ne mote smatrati iznad zakona i da altho i2vana ne tote namelal, a drvava DI blla obavezna priznati ga. Jer Kekvo god bilo ustrojstvo Vladavine, nade ii se ijedan Eovjck ko{l ne bi bio podvrgnut zakons, svi drugi su nusno w milostl ovoga (2), pa alio postoje jo- Een nacionaini { drugi inozemni glavar, ma Kako da oni podijele viast, nemo- bute je da i jedan I drogi budu njo} posve podredeni i da se dréavom dobro Mada ‘Ne bib takodor Zelio stanovati u nekoj novo ustanovijenoj republic, ma xoliko bilt debri zakoni koje bi ona hiogla imati, iz straha da Vlad, ustanoy- jena mo2da drugatije nego Sto bi u tom trenutku trebelo, ne odgovara novim {radaniiaa, Ul gradani novo] viadi, pa da se dr2ava nakon svog rodenja ne bi ‘dmah rasidimala ili fae jsruila, Jer njoj je sloboda Kao ona jaka i soéna hra a, i ona plemenita vine, sposobna da nabrane { ofvzsnu kropke naravi koje una nih navikle, a koja saliru, unistavaju { opijaju slabe { njeZne Kost im ‘isa doradl. Narodi kojjau se jednom navibll na gospodare nisu vite Kadri da ih se ofresa, Ako polei@vaya skinutl jeram, oni se tollko udaljuja od slobode, jer Je smatraju respofesaiostu u kolo] Je sve doputeno, St je njoj potpuno suproino, da ih njihove revoluce gotovo uvijek izruéuju porobljivatima lofi Enno jo8 vite otekavaju njlhove okove. T'sam vimski narod, taj uzor svih slo- ‘bodnih naroda, nije vie bio kadar viadati sobom oslobodivil se tlaéenja tari ‘inijevaca. Fonidona ropstvern | sramnim radovima ol su jj bili nametnut, bila Bi to néjprife glupa avjetina Xoju bi trebalo pazitl i vladati njome s noj- Yedom mudreséu, kako i, navikava[uél se malo-pomalo da udiSe zdrav arale Hobode, te malaksale it, Slovise, pod tiranljom otupjele due stelle postapeno fnu strogost obltaja 1 gordost hrabrost ina kraju postale najpoftovanije mo- a narolima, Tratio bb, dake, za domovinu neku sretoa i mima republika, Sije co starost gubi uw neko) visti fame vremena, Koja fo samo viastitim ranama iskufavala svoje stanownite da pokalu | potvrde hrebrost 1 ljubav prema do- movin}, 1u Kojo} gradani, navikautl odavna na razboritu nezavisnost, ne bi bill Samo siobodint, vet §dostojns da to budk, ‘Volio bin'sebi odabrati domovinu sretnom nemoéi cdvrasenu od krvolotne Yubavi za osvajanjima { osiguranu joS sretajim polotajem od bojami da sa- “ Rovssteu ove tlle nufelo suverenostlnarola, On se wesialim, progislo 14 ‘ukeacem mnogo pele ove Herprave. U pimu Voltaire od. sjean T8. Etaro! oH evcdvin dobre sul @ finan repubitkancy, Doda da sm od van lo pela Vale ‘in da cbotavaryscbod Goutara te jeanak | goapodatva f reps "Rouaeay Sa Jo mise revoluloaaran 8 vibe savraea Je treEavae otcbns boleean 1g reylucl atada suse 181. @ Zener! dill am ort, vido tom ova Hina Koko neo ‘ius cans tee eau dn oe pope gradekasileénon sdoval ds se Jeet #90) ‘ab, sgural dae ge dvd tin Kane noe sec da te meduseopo pokolfr Py weal ‘usar mo bo taky Bivo defo dn rg zable> dae pkada nets ples al Whe ‘radnest) fat} da ak tadn pet sete ole gradnnaka prava,adkada neta u grads Podriavat! orutjem slabodu ni evojeosobe ni avoga mulljenja’Uopeotient, UV KAgIES, Etsena 202 sZorae, Zagreb, 1953) 1 pow Dia VTE SA tia postane pion neke, drage drlave, slobodan grad smjeiten meds vise na- you od ojih nijedan ne bi Imao Interese da ga opustoli {od Koji bi svak lmao interesa da sprijeti druge da ga oni ne opusteSe, jednom rijetju republika koja nitim ne bi dovodila w napast arabielje svojih susjeda koja bi razamno nogis ratunati na ujihova pomeé a nevolj, Tz toga aliedi da se ona u tako sretnom poloiaju ne bi trebala bojati nigega doli sobe same i da bi, ako bi nje- Zini gredani bili viéni oruija, to bilo vile stoga da u sebi odrie onu ratnith Syrotinu 4 gordost hrabrosti koja tako dobro pristase.slobodi | koja podriava tu sKlonost nego ix potrebe da se postaraju za vlasttu obranu. ‘Tradio bin zemlju w Kojo} bi,pravo donoienja zakna pripadalo svim gra i boli elk po koji uyjetime im vale viel! jean « ‘fi? Ali ne'bih ddobrlo plebiscite slitne onima u Rimljana, kod kojih su glavari dréave i najzainteresiraniji za njezino otuvanje bili iskiju- ent od odlulca 0 Kojima je Gerto ovisio ajezin spas 4 goje su Cudnom nedosljed- ‘nods magistrati bili igen! prava koja su wiivali obiémi gradani Zelio bih, naprotiy, Kako bi se sprijetii Koristoljubivi 1 lo8e zasnovant na crt, fe opasne novotarije, koji su kenatao upropastili Atenjane, da svatio ne mole predlagati nove zakone pe syojoj éudi, da to pravo pripads samo magi- Sstatima, da ce Joni sami lorie njime s punom Smotrenoieu, da tarod s8,sv0- je lzane,bude Krajnje suzdz¥an u davanju pristanka tim zakonima i da se nji- tov objavijivanje izvede s puriom svetanosea, da narod odmah prezre one z= koje yi da se mljenjaju svakog dana da se prije nego Sto se razlebav ustroj- ftvo ade vremena da se svi uvjere kako je starost zakona nadaave ono Sto sh Bini svetim 1 postovanim, | kako se, navikavajuéi se na zanemarivanje sterih obitaje, pod izgovorom da se radi bolje, Beelo zapada w veta ala da bi se ispra- sila mania? ebjegao bih narofite, kao neminovno, lofe vodena republikur u Kojo) bi na- 104, smnatrajudi da moze biti ber svojih magistrata iit im ostavijajuét samo la bevu viast, nerazumno prideZavao upraviienje gradanskim poslovima i izvila vanje vlasitih zakona — taicve je moralo biti nezgrapno ustrojetvo prvih vi Gavine nepesredno posto su izafle i prizodnog stanje, a to bijale { jedno od ala koja oa unisila atendlea republiku. 'AU odabrao bih dréavu u kojoj bi pojedinci, zadovoljvBi se da otobre 2a~ Kone ida skupno odueuj prema izvjeStaja glavara o najvataijim javaim po- slovima, ustanovil avafavane tribunale, bridljivo razlikujuehrazlitite odjle, te birall iz godine u godin naisposobnlje { najnsparotnije od svojih sugradana da ‘dijele ‘pxavdu i vladaju,dréayem uw kojoj bi se, zato sto bi vrlina magistrate fviedotila taka 9 madzosti naroda, jedni i drug meduscbno Saati. Tako da ‘Ea, ako bi iiada nesrotnt neeporarumi poreretili javmu slogu, ta vzemena Zaslijepljonosti i zabluds bila obiljetena dokszima umjerenosti, uzajamnog ci- Jonjenja | zajednitkim poStovanjem zakona, mamenjime | Jamstvima Iskrenog i ‘trajnog izmirenja. ‘aleve su, presvijetla, pretasna { visoka gospodo, prednostl koje bib tratio 1u domovini koja bih sebi odabrao. I kada bi joj providnost Jos i tome dodala ‘razestan polota), umjerenu Klima, plodnu zorelju i najiep8 vid koji bi se geo tedl pod nebors, ello bih samo da zadovoljim svoju sreéu uzivath sva ia dobra u kil te sretne domovine, ziveéi mirno u ugodnom drastvu svoiih “Roumseau je Gets isco nunost ga_sedobro_upraviana dcdavs more zaovlitt Inatin Kroes stkonn, Masiivg saan St aj sua propedenje cite. Niesow dah Blo 5S poze uepoenama aa antske republike | proko fin sspomens on! sgiedeva Zenev- Dice Republi 1” sugradana, iskazujuéi im po njihiovu primjertt Zovjetnost, priateljatvo i ostale ‘aline, te ostavljajudi 2a sobom Zaant uspomenn poltenog Eovjeka, Stovenog { zreposmog rodoljuba. ‘Ako bih, manje sretan ii prekasno dosavii k pameti, vidio da sam prisi jen skontati bolan J veanutljiv tivotni put u dragom nekom podneblju, w2a- Tudo Zaleéi za odmorom i mirom ko{l mi je uskratile nerazurana mladost, m0- ao bih u svojoj dudi podréavail iste te osjeéaje koje ne bih mogao iskorisll u svojo} zemlji, i, protet ganutljivom i nesebitaom sklonoiéu prema avojim dalo- Kim sagradanima, obratio bih im se iz dubine srea otpriie ovim rijetima: »Dragl moj! sugradani il, Stovi8e, braéo, Wako nas kxvne, i zaitonske vere sotovo ave sjedinjuju, ugodno mi je fio ue mogu pomisllt na vas a da istodob- zo ne pomislim na ova dobra koja usivate { Sto nijedan od vas ne osjola bolje njihovu eijenu od mene koji sam th lzgubio. Sto vile razmliljam-o vaSem poli {itkom i gradanskom polozaju, sve manje mogu zamislss da bi ljudska priroda mogla retunat! s boljim. Keda je u svim drugim vladavinama u pitanja osigi- tanje najveteg dobre drfave, uvijek se sve svodi na planove u zamisiima ina jedva skromne moguénosti Vama je vale sea sve prudila i morate samo U ‘ol utivati te je samo potrebno, kako biste postal savrSeno sretni, da se time ‘mate zadovoljti, Vala suverencat, stofena Wi ponovo dobivena oftzicom mata Lotuvana u tole dva staljeta snagom hrabrost { razboritost, Konstno je pot ‘Puno | sveopée prizmata. Casnim ugovorima uévrséene su vate granice, osit- Tana su vam prava i utvrden mir. Vaio ustrojsvo je izvanredno, nalofano na)- fananijim rezlozima { zajamfeno od uvatavanih slis, vala drZava Je mirna, ne bojte se ni ratova ni csvajata, nemate nikakvih drugih gospedsra osim zakona koje ste dontjei, vara upravijaju neporotn! magistrati po vafem izboru, Niste ‘bidovoljno-bogati da biste bil radrazoat mekulnoSsa { gublli w ispraznim uticlma osjeta} istinske sreée i Evratih velina pi saliko siromadni da biste uz ‘ono Sto vam skrbl vase marlfivest treball jos strana poniog. T ofivange te dra- gocjene slobode, koju velik narod! odr2avaju samo golemim poreaima, ne ste} vas gotovo nista. ‘eka zanavilek traje, na sreéu svojih gradana i kao primjer narodima, ta- ko mudro i sretno zasnovana republikal Xo vam jedinog zavjeta kojem ste obavezn! i jedine brige koja vam je preostala. Na Vama samima je od sada ne da stvarate svoju sseéu, preci su vam Je s miskom namrll, veé da je razbori- ‘oitu { dobrim koriftenjem ufinite trajnom. A vaie odrZabje ovisi © trajuomn Jedinstv, pokoravanju zakonima i uvazavenju njihovih izvrditelja. Ostane 1 ‘eda vata { najmanja ilica ogortenje i nepovierenje, pohitajte da le unitite kao kobni saretak iz Kojega €e prije ili asnije proiail vate nevolje i rutenje arlave, Zaklinjem vas da sagledate dubine svogs aca | poslitate tajni glas savjeoii Ima li tkoga medu vama tho pomaje u svijelu neporotnije, prosvje- éenije, uvazenije tjelo od vale magistrature? Ne prufaju lt-vamn svi ajezini Hanovi primjer umjerenosti, jednostavnosti_ponadanja, potovenja zakona. | najiskrenijeg pomirenja? Iskatite, dalle, bez suzdréavanja, avojim tako mudrim Yoauma ono spasonosno povjerenije koje razum duguje vslini,sjotite se da ste 1% vi izabrali, da ont opravdavaju vaf izbor 1 da poéast,iskarane onima koje te Urdight w dostojenstvu, nuino zapadaju i vasfNitko od vas nije tako malo vijeéen da ne ana da ondje gdje prestaje moé zakona i ugled njegovih bra: ilaca ne mode biti ni za koga sigurnostt ni slobode. Sto, dale, treba da radite fosim da rado i s pravim povjerepiem izvziavate ono fo vam stalno ale dstinskd interes, Guimost i razum Neka vas groioa 1 zlokobna ravnoduinost 20 prema ofuvenju ustrojetva nikada ne navede da zanemarite mudra miljenja hajprosvjeenijih i najcevnosnlith medu vama, pa neka previgaost, umjerenost 5, Bto je najvaznie, évrstina nastave ravnati svakim vatim korakor, kako bist cijelom svijetu pokazaliprimjer hrabrog i umferenog naroda, Ijubomernog Jednako na slavu kao { na slobodu. A nadaave se 8uvajte, to je mo} posljedait Savjet, da nikada ne postulate loa tumatenja 1 podjarivatke govore, je St skrivene pobude éesio opasnije of aka koje su im povod, Citava se kuéa budl { dige na uzbunu na prve uzvike dobrog | vjernog éuvare koji je uviiek doja Tiivao samo priblizavanje lopove, all mezi dodijavanje onth dretavih Hvotinja eoJe bez prestanka remefe jevni mir {ja stalaa { neumiesaa upezorenja &ine da se ne Guju u trenutley hada su potrebna.e T dopustite mi, presvijetla { pretasna gospodo, dostojai i poftovani magic strati jednog slobodnog aareda, da vam posebno iskafem svoje postovanje 1 pofasti. Ako u svijet postoji polozaj podoban onima koji ga zauaimaja, to Je esumniivo ona) Koji daja sposobnest 1 viling, onaj Kojega ste vi dostofts# aa oji su vas usdight vail sugradani. Njihova valjanost dedaje vao} novi sie) i, odabrani medu sposobaim Ijudima da viadate drugima, da biste viadall sami sobom, smatrem da ste toliko iznad drugih magistrata Kellko Je Jedan slobodan ‘narod, a nadasve ona} koji vi imate East vodit, svojom prosvijetenoBéa i raza- ‘mom onad naroda drugih dz2ave, ‘Neka mi se dopust! da navedem jedan primjer Kofi mora ostaviti nafbolit ojam 1 koji Gu uvijek nasi u svom sreu. Ne mogu a da se snajugodnijim Eav- stvima ne sjetim uspomene na onoga festioga gradanina od kojega sam ugle- as svjetiost dana {Koll je Eesto nadahnjivao moje djetinjtvo poStovenjem ko- je Je prema vama osjeéao. Vidim ga joB Kako Zivi od rada svojih ruku i kako inrani svoju dusu najtananijim istinams. Vidim Tacita, Platarha i Grottusa po mijeSane pred njim s orudima njegova zanata. Vidim kraj njega miloga sina Koji je uplo premalo plodove blogih pouka najboljeg od oteva. All ako su za~ blude lude mladosti uéinile da neko vrijeme zaboravim te mudre lekeije, sre- tan sam Sto konaéne mogu dokezati da obrazovanje pruzeno sa arcom tetko smote biti zanavijek lxgubljeno, Sat {ako Je neti silon porocima. Takvi su, presvijella i pretasna gospodo, gradani pa Zak i obigai stanovnicl rodent u dréevi kojom upravijate, tacvi su th ueni i razumnf Tue! kojl se, pod imenom radaika i puke, kod drugih naroda zanose tolikim niskim i greénim ilslima? Mo) se otac, «tado86u to prienajen, nigim nije razlovao a svoiih sugradana, bio je samo ono sto ru bili ostall s, buduti da je bio ba takav, nile bilo zemlje tt kojoj najéasniji Huai nisu prinvaeali njegovo crustvo 1 gait ga, dak uspjeino, Ne dostojt mi se , hvala nebu, nlfe nuZao govoriti vam o posto vvan{u koje mogu od vas ofekivati Hud takova kova, jednaki vama po odgojt, kao i po pravima prirode i rodenja, podlofn! vam svojom voljor, prednostima feoje duguju vasim zaclugama, koje vam oni primaju i zbog fega im vi s vale strane motate odati neku vrstu zahvainosti. S velikim zadovoljstvom shvatio Sam's koliko ste blagosti ! popustanja prema njima umjeril strogost Koja sé DristojLshuhentcima zakona, koliko ste im ¢ poStovanjem 1 painjom vraGali ono Ho su vam oni prufali posluSnoséu 1 uvadavanjem, Sto je potpuno pravedno I rezumno vladanje, podobno da ix sjetanja sve vite | vide irifete nesretne do- gadaje koje valja zaboraviti, da ve vide nlleada ne ponove, viedanje to praved- sae Oral Pokal plcvel snloe ove pote, Roa foo] reali Bo, u Branouen} Jo, 0 vujemo tarogollmayilo w narod ntl askin | geelath mle. a1 nije ako taj pravedni { plemeniti narod pretvare svoju dutnost u zadovoljstvo, ako prirodne voli da vam iskazuje potasti 4 ako je, najZeSéi u obreni svojih prava, najrevniji u uvazavanju vasih. ‘Ne-troba se tuditi Ho glavari jednog civilizitanog Srustva vole slavu I bla- gostanje, ali za mir ljudi vazmije je da ont koji se smatraju magistratima ii, Htovige, gospodarima neke svetije i uzvigenife domovine posvjedote- i neku ubav prema zemaljskoj domovini koja th hrani® Ugodno mi je Sto u nay Korist mogu wBiniti tako rijedak iuzetak i svrstati medu nage nojbolje gra¢ane fone revae tuvare svetih dogmi, odobrenih zakonima, one tasne pastire dua “je Ziva i ugodna rjeéitost unosi u srea natelaEvandelja to bolje sto ih oni ‘uvijek polazaja viastitim primjerom! Citav svijet zna s kakvim se uspjehom u Zenevi gajilo veliko umijeée propovijedanja. Al, odvise nauteni da vide ke- Ko se govori na jedan, a radi na drug! naéin, malo Ijudi zna koliko medu naSim svetenieima viadaju duh kriGanstva, svetost obitaje, strogost prema sebi i bla gost pretna bllinjemu, Mozda samo grad Zeneva moe pokazati poutan pri- Injer tako savrfenog jedinstva izmedu drudtva tecloga i Ijudi od pera, te naj- ‘vetim dijelom na njihovo} mudrosti i prizmatoj razboritosti, remnosti 2a bolil~ tak deZave zasnivam nadu u njezin vjeéni mir; i primjetujem sa zadovolfstvom Ho se mijela s divijenjem $ uvazavanjem, koliko se ont ulasavaju gromih na- Sela onih posvetenih { barbarskih judi koje nam je povijest nejedanput poka~ ala, Koji su, da bi podrZall tobotnja bora prava, to jest avoje interese, toliko nanje Skrtarilt Ijudskom krviJu koliko su se vile hvalisali da do nje neprestano deze! 7 ‘Mogu li zakoraviti onu dragoofonu polovicu republike koja &ini sretu dru- ‘ge | Bija blagost { razbositost odrZavaju mir i dobre obiéaje? Ljubljene i posto ane gradanke, sudbina vateg spola bit ée uvijek da viada natim. Sretne ste ‘ada vala nevina mos, Sto dJeluje tek u bratnoj vezi, osjeéa samo za slavu dr- Zave i javno blagostanie! Kao Sto su Zene zapovijedale u Sparti, tako 3 vi za- slutujete da zapovijedate u Zenevi. Koji bi neuljuden Sovjel mogao odoljeti slasu fast! { razuma iz usta njefne suprage? I tho ne bi prezreo isprazan lulu Gledajuéi vaS jednostavan i ekroran nalit koji se, siajem Sto izbija iz vas, int najprikdadnijim Hepoti? Na vama je da svojom Ijupkom i nevinom moéi te uml- Yavajuéim dahom zanavijek odraite Wubav prema zakonima dr¥ave 1 slogu meta gradanima, da sretaim brakovima sledinite podijeljene porodice { de, narotito uvieravajuéom ugodno8éu svojih lekeija i fednim dratima svojth raz- ifovora, Ispravite putove koji nae mnlade Vjude ele odvesti u druge zemlje, ‘Sdakle ont, umjesto toliish korisnth sivari koje bi mogll steti, s djefackim po- ‘nalanjem i smifetnim izgledom to su ga stekli medu zabludjelim #enama do- hose samo divijenje prema ne mam kakvim umisijenim veliginama i nigtavima hakmadama za sluganstvo Koje uzviSeni slobodinjak nikada ne pozeli. Budite, Gakle, uvijek ono to jeste, nevine fuvarice obifaja i slatkih vera mira, iu svako} prilict nastavite se Koristiti pravima srca i prirode u korist duznosti { velina. adam se da neu biti opovrgnut sbivanjima zasnuje Ii se na takvim jam- stvima nada w opée blagostanje gradana i slava republike. Primajem da sa svim tim prednostima ona nese s{ati takvim sjajem dok je vetina ofiju zaslijep- Ty Drultvenom egovors (IV, 8) on razvija ovsje namatonu misso da Je pravo Kr Haastvo neapefivo » rodelubljom. Ovdje on o@ fogn truslma Fonevake pasiore On ortie ustaje,¢ lator anagem kao Volaire | enelllopediat, prot ziotine vler~ skog tanatinma, a narodite inlevisilf 2 | | jena i dok su djetinje, nevoljne sklonosti najsmrtniii neprijatelf srege i slo- ode, Neka raspustena omladina ode drugdje traziti Iagodne uZitke i duga po- ajanja, neka se tobotnji ljud! od ukusa na drugim mjestima dive veli8ini zda- nja, Ijepoti Kota, nenadmainom pokuéstvu, sjaju svetanosti i svim tanano- stima mekote { rasko8i. U Zenevi Gemo naéi samo Ijude, a ipak i takva sveta- host ima i te kako evoju eijenu 2 oni koji je traie vrijede, uostalom, mnogo vide kno oboZavatelji. ‘Udostojte se, presvijetla, pretasna 4 visoka gospodo, primiti s istom dobro tom sva ova smjerna sviedoGanstva zanimanja koje gajio za va opéi napredak. ‘Axo bih kojom nesreéom ispao kriv za neko neumjereno odutevijenje u ovorn vom ialjeva svoga stea, pokorno vas molim da ga isprifate kao njeinu sklo- host istinskog rodoljuba, te Zarku i opravdana gorljivost Sovjeka koji za sebe ne tradi vile erate od one da sve vas vidi sretne. ‘Ja sam s najdubljim postovanjem, resvijetla, pretasna i visoka gospodo, ‘VaS najponiznil { najposlufniji sluga i sugradanin.™ Jean Jacques ROUSSEAU U Chambéryu, 12. lipnja 1754. Tideyne tote gledifta ova powate nije u najboljem Rowsteanova sila, Sit ru je tela 1 lavitoperens Roustess nije fmao volterovsku vjebns pravienge kompll- ‘menala, On je toge, uoslslom, blo savrieno evjestan. 2 PREDGOVOR Ns a, a najmanie rezvijena od svih liudsiih. spozaaja. fini mi se da je ona 0 Eovjeku (6), pa se usudujem reel da jedan jedini natpis deltskoga hre- a sade vainiju { teku pouku od svih debelih Knjige moralista. Pa tako i gledam na predmet ove rasprave kao na jedno od najzanimljivjih pitanja koje fHlozofija mofe predloditi |, nesretom za nas, kao na jedno od najmuenijih koje bi fllozott mogli rjeSiti — jer krako spoznait ishodiéte nejednekosti medu 1it dima ako ne potnemo od upoznavanja sebe samih? I kako 62 fovjek postiti se vidi onakvim kakvim ga je stvorlla priroda kroz sve promjene koje su sliied ‘veemena { prilika movali proiavesti u njegovu izvornom ustrojstva { da raalu ono Bo sadrie njegove stvarne omove od onoga ito su okolnosti i njihov raz vitaie dodali ili ismijonili w njogovu. prvcbitnom stanju? Nalik na Glaukov. kip! Kofi su veijeme, more i oluje toliko izoblitili da je nalikovao manje bosu jnogo divijo) aivoting, Vudska je dude; iskvarena u leilu druitva tisuéama uz- roka Sto bez prestanki iznova iskasavalu, stjecanjem manoStva znanja i zabluda, jpromjenama Sto sa ce Zbile u ustrojstvu tijela, te neprestanim udarima strasti, ‘ako Katemo, promijenila vanjitinu do, totke na kojol je golove Reprepoz ative, i w njoj, Umjesto biga koje djelnje uvijek po odredenim i nepromje~ ‘miivinr nadelim, umjesto one wzvigene i velianstvene prirodnosti Koj mu Je utisauo njegov tvoree, ne nalazimo mista doli naksznu opreku strastl koja vie~ ruje da umuje { razum u bunilu. ‘Jos je okrutnije to Sto se .Hjudske vrste ber prestanka udaljava ‘od _ajezina prvobltnog stanja, utoliko vise ukoliko gomnilatno nove spéznaje ‘ukoliko sve vile uklanjemo natine da sazamo najvaznije od vega, ukoliko, u lanovitom smistu, siloes prowfavamo fovjeka Kojega smo stavill iavan stana ukojem ga mozemo upozati, ig._[ bake je vicieti da u tim uzestopn: Eka i prorseatina Ijudshog usrojtva treba it prs voile fede Rot ur opsenites po pelodl Ite Wind Sabor feds Has Hs buetc Seatin's ovake visie pune eae tho i neke of B)D Fallow oj ti samfedujemo. Teulitit Gait) uszocl unifel 1 stvati, nije pojmljivo da su te prve promjene, bez obzira na Kakav su se na- in dogadele, mijenjale odjednom i na isti natin sve poledince vrste; vee dok, su go Jed usavriow tall, stjeEutl rasitite, dobre ii lose osobine Glauk, mors bos. Platon (Driovs, %, #1 usporeduje Wudsku Gulu s Glaulkom. Sledinjena 3 tielom, ona Je toliko trbligena da ‘ike ne prepoznaje svoju besmrine privedu, Vidlmo da Rew ‘nu to} usporeabi, ponavijaiuel Je, dale pesre drug smisao * Givradujust prirodnu Jednaicest ual, Rouseecu Je svjstan da mora pronaéi nok tajednidho mjesio. Pravalel prirodaog prava salsa su se u oven pogiedl slagal, * Lybrodinle mepideuckon ae nist, bile svojstvene nishove) pelted, Atugin gs al om Javarnam slap, 1 to je blo meda Hudima prvo lshodste neledneeastt IKoje je lakig pokazati ovako optenito nego ga totno naznaditi u odredenim jovi ‘Neko, die, mos State ne mise da se usudujem umisljati da sam vidio neito Sto ml se tnt dase tako tetko vid. Zasnovao sam nekolico sudove, iku- ico sam nekoliko ‘pretpostavki, manje u nad da odgovorim na pitanje, a vibe wnakani da go ravvijellim | svedem na njegove pravo stanje- Drugt fe lake mo6i Krenuti dalje istim putem, ali nikome nege biti‘lako stist do cilja, jer nije Jagan pothvat objasniti St je izvorno a Sto umjetno u sadsinjoj prirodi & {dobro upomatistanje koje vise ne posto kage Mtda nije nt portal) kaye ‘ierojatno vile ntkeda nete postojati, a0 Kojom je ipak potrebno mati ispravne Poglede, da i se bolje prosudlo nafe cadainjestanje Erebalo hi tak {ise of Hlozofife nego Sto mislimo anome koii ise poduhvatio da toEno edeli upo- zorenja koja bi trbolo pettovatt da bi se o tom predmetu cbavila tomelfita promatranja, a dobro rjetenjeslijedeteg problema he bi mi se dino nedostoj- fim Arisotea 1 Pini nabege stoljeta: Kaki bi powusi bit potrebni da ise fpostigio poznavanje prirodnog covjeka? 1 koi su niini de se i poleusi ostoare thokrilje druttoc? Daleko od toga da se poduhvatim sjeSavanja tog problema, “Vierujem da sam dovoljno razmiiljao o tom predmetu da bih se unaprijed us: dio odgovoriti da ni najveti filozofi neée biti dovoljno dobri da usmjere te po~ kzuse mitt nafnatnii viadari da ih ortvare —natjecanje w kojom nije razurino otekivati, nara u usteajnost il, Hovile,u sijedenju ue znanju iw neophod fo} dobro} voli ts jedne + druge strane, da ée se poster uspieh = "Ta istrativan, koja fe tako tedko osivertt Lo hojlma oe dosad tao malo razmilijal, pak #0 jedina sregetva knja nam preostaju da se olarasino mno- iva telcota koje nam skrivaja poznavanje sivaraih oova Yutskog drustva, ‘To nepornavanje prizode fovieka upravo je ono Sto bace tol nesipurnost{ nejasnoée na itinsko odredonje pritodnog prava — jer ideja prava, Kade gos- >...koje motda nikad nije nf postojalos: evi: nekoliko rile privudo Je pagnfu ‘qih Soiieniatora. One ulstina iznenadagu. U jin ce najprje mote viejo optes, SS Govjexa w privodaom stanju nespojiva je 8 opisom iz Geneze 1 ousseau spretava napad” ‘eoiogs, prodstavlajudl Jo ao Gotu pretportavka, bjogavajuel potwrdil da ena gga Yer stvarnosti. Zo bh protlaallo tz Jedne metode dobro peanate, enctdopedistis. ima th slgurno vite, Rousseau Jo dobro proratunse de nijedna od lajeniea s Kosta b ala ne mole poduprijett njegows teorju, Posrijed Je metatzitka i “ovas apet na manstveno iskustvo, uostalom dosta smufen jet Je rijet 0 pronain- ‘Jenju netega Ho Je samo metatizitka apstrakelje, pokaruje da Jo Rousseau evjettan De dostatek syote apetraicine metode, Goverost Aristotelian | Plinitiona onaieg stol6 , Rousseas moda mis na Ba ertuiza, ja su djela objavijons 1793, 1 Koji u svejem Plomu e napretiu snanostt fT Bietatints pokusdprediata ‘akeder iakre, palate. sBvose it tafe, djece, aegaians od nnajreniie dob zajednc, ber Ikakve veze $ deagim Ijudimo, uvjedbelo bi se sigurno U le ‘Rom jezik, ma Kako egreniten oa blo... Da Bl Pokus ho Potpun, tebalo bl stort ‘ile iskvin anjedaica {'w njima odgeietl Ajecu vealititi, nacja, trebalo bl aarotllo pa BU a t malt Huai ne nace neki Gragl jezik... ta) pokus.. mogao Bl nas navel Go- sivart o porljekia tp taco soljage wt Koj unatee ‘maporima naivest znansa aia poatgla Bt na} tmanji iapredsi, moglo Di ee, ao u priced! ona mogu neblo pestle, pretpectavtl da {0 mote eutvarit samo novim { sasvim lsuzetaim natinina lao sto jo oval.« (O Maa fui vgh DIBEROR, Tenor chon, scleguee Gu Doupey, vEalone ssn, Pere strana 23 dale) Diderot w Plemu gluhonijemima prediate alifen pokus, (DIDEROT, Djela, izdanje ‘Asstzat-Tosrnoux, Tavera, strana 351) 5 & Undske dus vjerujom da je u njima moguée zamijetiti dva naéla Haig pret- pila ‘ezsmu, od ofih nas jedan darko aanima shog Vastitog Bagottanie tp ¢ <- 1 stuvanja nas samih, a rugi nam udahnjuje prirodna edvratnast da gledamo |) (<< ‘lc avako oxjetaino bide raroito nab bla ire Ol pat 04 sieania | ‘hiude i natelo 9, aruttven pee detrei eeoees ee Fert cs See vere See cer ear eee le wae a ean mbH ptttme mt ga «tm SERS See al ata ee a po cab oe mee ee ae ae ee 5 GRLSRG ete rig «Pe ie ie la a deft gens otc alepeai pont la mf wis Ls oe Ete oman cermonay fey) aaa aig een te ee cele gen rae pe a emt ps SSeS Toran pet ener me ridavali rijeti ea ja se u to} pe ei eal sere. to alee ‘osjeéainom biéu, osim u zakonitom.sluSaju, kada Je zbog vlastitog. otuvanja Bing atid at A, Se Mls nat GS eee ee hhova zajednitkog ofuvanja. Moderni praynici, zato Sto pod imenom zakona ; cheyeenn Sets eg penne cee anda Prizaju samo privllo propsano nekom moralnom bigs, io jest dntligentnor, : Slobodnom | ueaaavanam te odntaima f AFugin bina, dsledno ogra i Happ tga | slobode, ng smog penal 1s cokon, ALL kale nel one] \ietaost prirodnog prava na jedinu Zivotinja obdarénu razumom, to jest na fovjeka, ai, buduti da odreduju taj zakon svaki sa sve} nadin, onl ga svi o ‘iaeloty prin. rakon 1 24 fave tar ren. lia man vaju na take metafizidkim nagelima da gak i medu nama, velo male Ijudi' ‘ lita} Rat aa ye te Ske. ako sam aby ean pe be Bs adil mane Temi, «emo a smn premad Deo Woy dit sn Bes ehcivorm atto fe fo svelso. ee avijoni 1 fovjakut aije ‘ tajnom prot tu sobom i alazu se samo a tome da je nemoguée shvatil zakon prirode 1 dosijedno tome, podrediti ms se, ako ‘ono joj mora, u najmanju ruku, dati pravo da je Sovjek béskorimo ne ‘lostav- nis velo vole maudrijas 1 dubok metafizitar, to toto anati da su Yul za ure Bis a lls aoa le ete ada marl kon rane nijaju 8 aanogo muke t uprave to_proutavanje izvome : Wb malo Dud bat ag ng Sega Tue © mow mas esnornit nates gin Gua takedar Ye sell Yerno posluiiti da rijesimo ono mnoStvo teSkota Sto se avijelu a veri oe Pomavaju tako malo prtodu !slazutt se tako siabo w matenfu rij z0- Kos, zaista je teBko sporazumjeti se o dobro} defini prirednog zakona, Takoder ' ave definielje koje nalazimo u knjigams, osim mane Sto nisu ujedinjene, imaju jo8 t tu da su stvorene iz raznih spoznaja da Ijudi nemaju niéta prirodno i iz Jom moraine nejednakosti, istinskim osnovama polititkog tijela, uzajamnim pra~ vima njegovih anova { tau drugih aliéath pitanja, Kolko valnihtaliko sac bho razjainjenih. iwjerenja da su oni pogeli misliti tek poSto su leaSli iz prirodnog stanja, Pot- Gledajuéi na Mudsko deity hladnim 4 nezaintere pogledom, ono { "alamo Ltvadivaniem previa oll Di og safedaltke Loris. bia serha Ga 33 kao da ni poladite Sena naif mena Hatonje sang ps Sedo uot ‘judi medusobno sporazume, a zatim zbirku'tih pravila nazovemo prirodni ia~ i protiy surovoetl pre Ji 2all zshfeplienost attigik. Tako witta med Ijdima [OS Roti bez tkakeva drugog dokaza osiia da Ge dobro koje smo naili proiclaziti iz nije manje postojano od th vanjskih diosa, Keji su ée¥ée plod slutaja nego hii) sities sveptag Cetesenle be huntino nalagoseieg nutinn davanfe de Ferma, koje rovemo moé ili nemoé, bogatstvo il siromadivo, Yudska nam ale ofiniija i objaimjavanja prrode sbrarigotovo onako kako to nekome cdgovera. anja na pv pogled ile ao da su oxoovana ne brefalsins voge of ~ pijeska, “Tek poSto smo odstranili pradinu i pliesek Sto okrufuju zdenje, pobli- we ‘All, dokle god ne budemo poznavali prirodnog tovjeka, uzalud éemo poku- " ane Ftp per fe cn pore yoo SE Javall, odreditt zakop_kolem se podredio, il Ko}l najbolje odgovara njegova 3e en lapitujus, primijetit éemo Svrst Iojoj Je podienuto { nantit Lsrojstvu# Ono Sto mozemo velo jasao vidjetiu pogledu tog zelsona jest da mu S mossnal ol taaiae a tacabesbamecie Gee se ne treba samo,.da bi on bio zakon, svjeeno podvrgavati volja onoga | slotena elovanjae ‘Gube moga nslizom avesil na Jednostawaija, Ueonov! ovees fe fon obavezuje, veé da on jo mora, da bi bio privodni zakn, odmah progovorit 7 Sa ovis le neta ys eto So ep ara De. Heuer gle } glasom prirode. y Ostavivsi, dalde, vase, "Ove je Seda od bitnih total w Kosi fo so supfottavit lezotime, Zenovskl fae opis, u koje aslanime Jodnu od prvih retakoia Drultvenog wgovore, sadcit 1 pobt. [itl sankanPotodno gravee ie Beaton elem lanl dakanue tJ pega s0 vidi superiornest Rouséequova nad njegovim prethodnicims, pravaicima Ecujer drustreno bite (Viel DIDEROT, Tested cholts, i »Clossgues du puvples, =Bal- ~ prirodnog prava. Doliossvil da se idoja o ioau mote polavit tok kamile w srattra, fous sociale, Para, sxana 102) Rousseau je nistajao da sIvorl istlnseu poviess Covioka, jegova razuna Holl nije DIS i " Bvo Gemokratshog Ishodlita njegove mist, Temel/e duhovn fIvot ne razimo, tl Stvoren odmah, vot so reavijae. U tome’ ima aialeiti¢neg raxvola, i oso ie ees el ole neprsrefen nero. Hoan. falll mone “Zo anal ret dlionskim skademlcima da niihovo pitanje »éx U1 ona dopuitens prlrodaim zskonome aije Ispravao pestavjeno. Razlog vite Sto nije doblo nagrad. 2s a wttavams tole. eres sateen rodnihsporobuort | allhovs fusnenog.rzvols kad Hail ode sadadnjem tstroistvu stvart ono Sto je uéinla DOE Hoops Bo Je Ijudsko untjee nakanlo wlinlls PoLitka T moraine oieiaste, medu kojima vaino mjesto ima! pitanje Koje ispitujem, na svaki su naégin, {aks keviana Mpoteti povico ladavina ta Sovjeka ie evakomspogleda Southe Ickes Rasmatrajud lo smo onsen! semi seh posi, tooat Co Fomine a blagoiiijetlonoge te fe cobrotnitsa ra, preva nade ‘ustanove i Evrsto Ih temeljeéi, sprijetila nerede u koje su se one mogle pretvo- iti { styorila nau sreéu sredstvlma kojima, €ini se, dugujemo zahvalnost 30 pio eee YL / sti aera Al / / Tn OW alle stlistiget obrat Koji jo nalagae rerum, U Roussoaua faradava,prizods Ddotansea valu, tole tt Je botanstvo zapovijeilo da bded i kakvo mjesto da zaueme a fovjer tapatva? Kad (PERSLS, Sore, HI, 80h 71) 8 RASPRAVA © PORIJEKLU I OSNOVAMA NEJEDNAKOSTI MEDU LJUDIMA Zovjeku éu govoriti, i pitanje koje ispitujem u&i me da se obraéam Iju~ ima, jer allta ne Audimo blZnjima ako se bojimo uvafavati istinu. Brac alt én dalle, s povjerenjem stvar Covjetanstva pred mudrima koji sume na to ozvali 1 netu biti nezadovoljan samim sobom budem li se osfetio dostojnim g predmeta | svojih sudaca. ym _rodu_sagledavam dvije viste nelednakost: oau Koju zovem ina i fei, ie aria befenda--ona ne sai so: Ne moramo se pitatl iz Sega proizlaai prirodna nejednakost, jer Gemo od- govor-naéi iskazan u oblénoj.dofinicfi rijetl, JoS manje moramo istrazivati po- Stofi Ki kakva bitna veza izmedu dviju nejednakosti. Znatilo bi to, drugim ri- jedima, da se moramo zapitati ne vrijede Ii oni Koji zapovijedaju wise od onih oli su im podredent ‘ ne nalazi i se snaga tijela ill duha, mudrost il velina, luvijek u istim osobame, razmjerso njihovoj moti ii bogatstvy, Sto je moda’ dobro pitanje da o njemu medu sobom resprevijaju robovi u prisutnosti svojih gospodara, ali ono ne priliéi razumnim { slobodnim ljudima koji tragaju za istinom. Sto je, dakle, blsfenstvom. SS Eri Healt Kofi ou inpitivali druitvene omove osietali eu potrebu da dod do privodnog stanja, ali nijedan od njih do njega nije stigao. Jedni se nisu ko- Jebali da éovjeku pripigu da Je u tom stanju rezlikovao pravedno od nepraved- noga, ali nist marili pokazati sto bi tej pojem trebao znaéiti, pe Ea Mi kome bi bio korlstan, Drug! su govorll o prirodnom pravu koje svatko ima da satuva ‘ono Sto mu pripada, ali nisu objasnili ito razumijevaju pod pripadanjem. Treti Su, jul najprife jaime pravo-nad-slablima, mah stor vladavinu « da nisi ni pomisill na vrijeme koje Je trebalo protett prije nego Sto su se rijett Viast j viadavina mogle pojaviti mega Ijudima. Sui su, Konaéno, govorcél 9 bik omosti,tlaten oh rode re a ene wu druitvy, Yebine net hije se Sak mi mogio fal, jer Ye Minnjen oe ngs Ble oo ce saat fesba niekatl da mu nj niu spall nekim Sevanrednim dogadajem, Wa je Costa hesgodan paradoks x bi se branio i koi! Je posve nemoguée dokezati Poénimo, dakle, odbscujuti sve Cinjenice, jer one uopée ne dotitn pitanje? Istrativanja u koja se u ovom predmetu mora uti ne treba Uaimati kao povl {stine, vet samo Kao hipotetsia i uvjetna prosudivanja, prilénija da se ‘avijetli pritoda stvari nego de se pokaze istinsko porijeklo, aliéaa onima koja svalkodnevno izvode nati fizibari o stveranju svijeta, Vjera nam nalaze da vie rujemo da su Judi, 2sto ito th je sam bog izvakao iz prirodnog stanja odmah ppslije stvaranja, nejednaki jer je on htio da takvi budu, ali nam ona ne brani a sivaramo pretpostavke Sto prolzlaze iz same prirode tovjeka i biéa koja ge okrukuju, a Kakav je mogao pestati | Ijudski rod da je blo prepuSten samome seb, Evo o demu sé pitam i Sto eam sebi predlotio da ispitam u ovo] raspravi. Buduei da se moj precmet tie Sovjeka uobée, nastojat éu govorit! jezikom koji ‘odgovara svisn narodima ili, Htovite, 2aborevivii vrijeme { mjesto da bih raz- mifijao samo o Ijudima o Kojima govorim, zamislit éu da se nalasim u aten- skom lieu, ponavijajuti lekeie svosih weitelja, imajuéi Platone i Ksenokrate# za suce, a lidski rod za sluSatelja. ©, fovjeée, nia iz kojeg kraje da si, ma Kakva bila tyoja miBljenja, potul evo tvoje povijesti onakve kako driim da je treba Zitat, ne wu knjigama tvojih Dliinfih, Koji su Jaéei, vet u prirodit koja nikada ne lade. Sve ito Ge biti od nje, bit €e istinito, bit 6e pogreino samo ono Sto &u, nenarmjerna, pamnjedati sa svo- jim, Vremena o kofima 64 govoriti davno su profia, koliko st se promijenio od ‘onoga Sto si bio! Opisat éu ti, da tako katem, Zivot ivoje vrate prema svojstvima koja si poprimio, koja su tvo} odgoj { navike mogli fzepaiti, ali th nisu mogli uuniltiti, Posto, osjeéam to, doba u kojom bi se svaki pojedini tovjek Zelio zaustaviti, ti Geb potzaditi doba ui Kojem bi Zelio da se zaustavila tvoja vrsta Nezadovoljan svojim sadainjim stanjem, raziozima Koji tvom nesretnom po- ‘tomstvu najavijufu joS veéa nezadovoljstva, modda bi Zelio da se moieS vratiti, 2 taj osjetaj treba da bude pobvale tvojih predaka, kritkka tvojih savzemenika utas onih Kofi Ge imati nesretu da Zive posiije tebe. Ty Bitava ovom odlomie treba uzat u obalt da fe niegovo plsanfe nalagao razum. ‘Evrae poputs opevl fovde primi odmah od bore saztan[a i poukee, odvise se pro= {Gol Roustomovim idejema de bismo je mosl enbjno thvatlt. Vottalom, Roxisoat, Koll Je nesiojao osnovetl svoju reigju na razuma h moralae) svijet, viiek Je oGbileo ob Seu, preméa w evandeljins obra netio botanrko, Gna ge Javlja Heo zaldjutale " Ait nije dovoline, Hoorseau cilja { na mooge tinjenice opabanje. Primjetsemo a J on upotrjeblo sve togute tinionice: zapice putnika, | drugs, To J istina. All nije= den putopis ne opisaje Hivot csemaljencg divijake. Zbog toga stinjenlce ne dotitu pltanses. Rousseau Je, dake zamljenio povlienu 1 etnogratsea anietu analtecim rasucivansem, Rousseau poles od_gruttvenog tovieka svoen vremens, skida-evojom mabtom eve Ho u ‘jem galaat-drustveno 1 te praznol Apstrakel, pricdnem Covieiu. Bitag Jo Cokazatt dau ave drudlvene ustanove megute. “I KSENOKNAT i Malcedonije G06_S10, utente Pltonov. ‘ Misag.g rite! obubvata uw Roureesiaa mnogo resiliih stv ovaje ima vito subjeritvan sadrPa}. To Jo.qpo Sto Roussosu otzriva'u sebl kado pagolt Stil ave ono Ho fe draltrens. Da bt vom je oilao de sted! rll sendermiensh EoMU-T Wjersva0 fe da je upravo ondje povovo also sky prlashiih vee ‘nena, Isla eo orje odmaah sijedeéom retoaicor. 30 . Olah aw be In ies i. zapisima | » PRVI DIO Ma koliko to bilo vaino da bi se dobro prosudilo prirodno stanje Zovjeka, 4a bi se on razmotrio od njegova ishodi8ta i da bi se ispitao, tako re6i, od pr- vyog zametka vrste, neCu slijediti njegovo ustrojstvo u toku cijeloga njegova razyoja, netu se zaustavijati da u Zivotin{skom sustavu istratim ono Sto.je on maodda blo u potetku da bi Konatno postso ono Sto jest! Netu ispitivati jesu lt njegovi duguljasti nokti bil, kao Sto misli Aristotel, najprije skvrEene kandie, rlje H bio rutay poput medvjeda { nisu Ii, dok je hodao na Setiri noge (¢), nje- ‘govi pogiedi upravljeni prema zemlji § ograniéeni na horizont od nekoliko ko- aka obiljetil istovremeno znstaj i granice njegovih misii. U tom pogledu mo- gao bih slvoriti samo nejasna { gotovo izmiljena nagadanja. Usporedna anato- ija jo8 je odviSe malo napredovala, promatranja prirodnjaka joi su odvie nesigurna da bi se na takvim temeljima moglo osnovati neko évzsto prosu~ @ivanje, Zbog toga, da so ne obraéam natprirodaim saznanjima koje u tom po- gledu imamo i da ne wimam u obzir promjene koje su se morale dogoditi i. lunutrainjem i u vanjskom sustava tovjeka to je on vise prilagodavao svoje udove novim upotrebama { hranio se novirn namirnicama, preipostavit éu da je tu svakora vremena bio graden onako kakva ga vidim’ danas, Koratajuél aa vile noge, sluzeti se rukama kao ito mi Einimo s naéima, obuhvagsjuti po- gledom ditavu prirodu i mjereéi ogima nopregledno prostranstvo neba, Skinuvii s tog tako ustzojenog bia sve natprirodne darove koje je mogao primiti sve stetene pogodnosti, koje je mogeo stefi samo dugim razyojem, ae ga, jednom rijeju, onakvog kakav je morao izaéi iz ruka prirode, ee vidim Zivotinju slabiju od jednih, manje okretnu od drugih, ali, uzev3i sve w ‘obzir, mnogo povoljalje ustrojenu od svih- Vidim ga kako tra%i glad pod ne~ ‘kim hrastom, gasi Zed na'prvom potoku, nalazi ledaj u podnodju istog stabla | Tale mje mis cores covalnthsegowh poteba sZomli,prepsttens ev sjo pitodne)pledaoat (0) { prkrivena beskrajaim tuibama Koje seis aie niktaa anaken, Rudi na svakom koraku aivotinjoe 3 fae rast meta Blue, POSTER ma_svib_vrsta zalihe brane j utoitta, Li ju_nihovy viettiny + L$ predno- jlma Koje evaka vrsia ima Kao viastite. Covjex th je, premda motda nijedna jer nije pripadala, usvojio sve, on oe hrani podjadnako vetinom racliGitih hhrana (2) po Kojima te ostale Hivotinje dijele i, = obzirom na to, nalazi svoju Jhranu mnogo Laie od svih ostalih. ‘Naviknuti od djetinjstva na vremenske nepogode i neumoljivost godisnjth doba, priviknutl na napor i prisiljent da goli { bez orudja brane Zivot i plijen ‘Gn ve ovdje vadriao da se opredijel! u veel s pretpostavkom o rareitiu vee, Us- porealce Diserotom, mnogo smjeljim u tom pofledy, O tumacenju prirode, XL (IDE Ron, rextes choles, 1, »Clssiques du peuple, ditions soctalens Parl, strane 15—41) 34 od drugih divjih avijeri Ui da im umaknu bijegom, ual stvaraju Evrsta | postojanu narav. Djecs, dolazeéi na svijet s iavrenom gradom svojih ofeva t uEveSéujuel je istim vjeZbama koje su je stvorile, stjecala su tako svu snagu za koju je Ijudska vrsta sposobna. Prireda postupa s aiime-nadlaku isto kaa izakoni Spaste s diecum gradanaHnt-cnadnies Eurstim one Koil sa dob “gradient, = unisiaus-eve-oftale-sealigael-ee-+rtomse-od naBih drustava i Ko- ima d*fava_svaljujuti djecn na grhatu ofeva, ublia sh bes razlice io prlje sihova rodenia Buduéi da je tijelo divijog Sovjoka bilo jedino orude kaje fo on poznavao, upotrebljavao ga je 2a razlidite potrebe za Koje, zbog nedostatka vjezbo, nafs f-nisu sposobna. Nata nam je umjesnost, koju je nugda nalagala da je steknemo, ceduzela snagu { okreinost. Da je imao'sjekira, bi It njegov zglavak kidao tako Eve gzane? Da je imao pracku, bi Ii ajegova ruka izbacivala kamen s toliko Evratine? Da je imao ljestvo, bili se tako lagano verao po drveéu? Da je imao Konja, bil blo tako bre u trku? Dajte elviliziranom ovjeku vremena da oko ‘sebe okupi svete naprave, j ne sumnjamo da ée on lako nadviadati divljeg Zovjeks. Ali, ako biste Zeljli vidjeti jof neravnopravatji okrisj, suotite ih jed~ rnog # drugim gole | bez orutja, 1 doskora éete priznati da je prednost imati bez prestanka sve svoje snage na raspolaganju, bit! uvljek spreman na svaki ogada} i, tako TeGi, nositi uvijek sve svoje sa sobor (). ‘Hobbes snistra da_je fgviek po prizodi span i da Zali.samo.napadati i bo- Hii se. Jedan slaval flozof) naprotiv, misli, a Cumberland i Pufendort ga po- ‘Grzavajt, da nitko nije tolike plasliv kao Soviek u prirodnom stanju, da uvijel dzhturi, spreman pobjeti na najmanji §um koji €uje, na najmanji pokret Koji zamijeti, Mozda se on zaista bojao predmeta koje nije poznavao, a ja | ne sum- njam da je mogeo bili samo preplaSen svim tim novim prizorima koji su mu se nudili, da svaki put alje mogao razlikovati fiitko dobro i zlo koje je trebalo doteicatt, ni usporediti svoje snage s opasnostima kojima se izvzgavao, ali takve su okolnosti rijete u prirodaom stanju, u Kojem se stvari razvijaju na pri- lito jednoliéan natin u Kojem Zemljino lice nije izloteno enim naglim i sial- ‘nim promjenaztia koje uzrokuju patnje i nespokojsivo okupljenth naroda. Ali divi taujek, Koji fe 2 uHivotinjama i brzo se naéao u situacifi da se i cer ‘osjetivii da ih vibe fe ne Doji, Usmite medvjeda {i vuka u okréajus évrstim, okretnim, ‘brabrim divijakom, kakvi sa svi oni, naoruZanim kamenjem i dobrom tolja- 4g0m, vidjet éete da Ce pogibeli biti w’najmanju ruku uzajamna i da ée posiije nekoliko siiénih iskusteva divlje Zivotinje, koje ne vole mnogo aapadati jedna drugu, jo5 nevoljkije napadeti Eovjek, kojega ée smatrati isto toliko krvolo8- nlm koliko su i one. Sto se tite Zivotinja, koje su zapravo sve menje ukave Sto su snaingje, on im se moze suprotstaviti eko se radio slabijim vrstama, a bu- duéi da nije nilta manje okrelan od njih u trku ina drvetu nalazi gotovo si- gumo utodiste, ima tu prednost Sto prillkom susreta moze birati da pobjegne |i da ge borl. Dodajmo tome da ne izgleds de bi ijedna Zivotinja zepodjela po * MONTESQUIEU, O duu zakona, 1,2 * CUMBERLAND (s8I—iT18)>anglikanskl biskup. Plsac Fiozofske rasprave 0 pri- tednion sakerima, kolu je na feanouiat jenix proves Barbeyrae (ameterdam, 114), Pro- livnik Je Hubbess, Kolemu Je suprotstavio zakon sveopee dobronotnort, Nouaseny ga Je iso, alt ajegove misso nije tjeala 2a af 32 svojo} éudt rat s°Bovjekom osim u clu8aju vlastite obrane ili iavanredne gladi, 2 niti pokazuje spram njoga one Zestoke antlpatije koje, Eni se, pokazyju da Je neka vrata prirodnie odredena da posIsti kao hrana drugos Bt, nema sumnje, rezloga zafto se crnel 1 divijac! tako malo brinu zbog Jervolofaih fivotinia Koje susreta u. fumama. Karipel iz Veneauele tive pored ‘nnjih u tom pogledu u vrlo yelikoj sigurnosti i bez najmanje neprilike, Premda su gotovo. goli, kaké Frangois.Corréal, oni se ne ustruéavaju odvaino kretati Sumom naorufani samo strelicom 1 lukom,, alse nikada nije éulo da se priéa da su nekoga od njih prosdrle Zivotinge. _Drugi, mnogo opasniji neotijateli, od kath se-foviek ne mole obraniti . ; |-kojih-se_toviek ne mole ob ii su Zalosni znakovi nade. slabosti, od kojih su prva dva zaje vim Zivotinjama, a Poslfedojt pripada u nafelu Covjelea koft Avi w drustva. Sto ce tee djetinistya, smatram Eak da je maje, jer nos! paseuda svoje d une dj ‘padne u pogibeli, dijete mnogo ‘oan ost sajednit Je-satinama-drugih vets, je mladuntad duge osu u stag eh sama traditt hranu, pa ako nate djetinjsivo najduie traje, Zivot nam tako- der dugo traie, 1 ave jeu tom pogledy gotove porwe aravnane (0), premds, Sto se tide trajanja prvog Hvotnog doba { broja mladunéadi (i), ima i drugih prev vila koja se ne tiéu mog predmeta. U stranaca, koji malo rade i mute se,.po- ‘reba za hranom smanjuje se sa sposobno8éu da Je pribave, i kako su zbog Ei vvota u divijini oni manje u moguénosti da budu oduzeti ii nepokretni, a sta ost od svih zala Ijudska pomoé mote najmanje olakdati, oni se na kraj gase ‘20-4 ne primijeti da ou prestali postojat, pa to:gotovo mi oni saini ne pri- U pogledu bolesti netin ponavljati taste { pogreine izjave koje protiy me- ‘icine daje veéina judi dobra zdravlja’, ali Cu se upitati postojl It kakvo te- ‘meljito opazanje na omovi kojeg bi sé moglo zakijuéiti.da Je u zemljama u kkojima je to umijete zapuitenije prosjetna Zivoina dob dovjeka krafa nego w ‘oninia u Kojima se ono, gals vise-brige. I kako to mote biti da sebi zadajemo sve-vige boljetica koje medicina ne moze Julijeliti? Krainja neieduakost-nae Siu Bivljenja, prek Jednih i prekomnjeran_rad_drugih, i vas slaba ishranjenost siromaiath, kojima nedostaje tak i ono najpotrebije i koje SRS TS TasaIiS preeplerfuju fludae adn ice pratt pri, nesaniea, neumjerenosti svake vrste, prekomjerno uzbudivanje svim.steastima, zamor i iserplienost duha, brige j muke ber broja Koje se trpe u svim stanjima {i kofe neprestano izjedaja dusu/eto Kobnih dokaza da je.vetina boljetica nae jelo i da bismo sh mogli gotdvo ave izbjeti, odrdavajuét jednostavan, jedno- mjeran i samotan natin Zivota kakav nam je, propisals privoda, Ako nas je ona predodredila da budeme zdravi, usudio bih se gotovo ustvrditi da je stanje raz~- TERANGOIS CORRAL (Mk CORFAL), Putovanje u zepaine Indl, prevedeno sa Sponjolskog a fzancasit 1772. Rousseau gu Je, Clase, tlio & Opto} povifeat putovande *nouatews Je bolestan {vtslno trait pomot Wjetnika. Vidt Iepovijst, passim, 8 Rasprave 33 ‘ Si sais pie. L.da je Fovisk koit mi Biyoting Kada mislimo na vzeto ustrojstvo aivliaks, barom onih ojo nismo, unit nnafim jakim piéima, kada zamo da oni gotovo { ne zaju za druge balesti do ‘oaljeda i starost, kloni smo povjerovati da bismo lako sastavill pavijest.1jud- shih olestislijedeet povijest civiliziranih drustava. Barein Je to Plaicnovo fledifte, koji prema nekim Ujekovima koje su upotrebljaval: ai odcbravali Po- alir 1 Makaon’ prilikom opsade Troje sudi da razne bolesti koje su ti lijekovi ‘mogli izazvati medu udima jo$ nisu bile poznate, a Celzo* izvjeftava da je danas tako neophodnu dijetu izmiclio tek Hipokrat. ka blest Sovjekew ul jo8 nije imao_po- ijekovi ia za Tijefnieima; Ljudska vrsta u fom pogledu nije bila w nifta lobijem stanju od ostalib, a to je lake sazati od lovaca nalaze 1 na svojim putovima mnogo nemoénih Zivotinje, Nalaze mno; omlienim_1 pa_Ludovima, Kole tile imaa~Konaino, Koliko god nama mofe hiti kerisna Salb-drogams iit patili postavisoa—K obro vodena medicina, sigumo je. takoder da_sebolesnl-divljale_prepuiten samome-sahi, mogz0 oad ato somo od prizode,.a zauzvrat nile se imao bo sim svoje boljetica, 0 i od nateg, Gavaiimo se, dakle, usporedivanja divijeg ovjeka s tovjekom kojeg ima mo pred otime. Priroda njeguje sve Zivotinje prepuftene njezinoj skrbi sna KloneSéu koja, &ini se, pokazuje koliko je ona Ijubomorna na to pravo. Kon}, mathe, bik, pa ak i magarac imaja veGinom vibi stes, Gvrdée su gradenl, krep- Ikji eu, enainiji i heabriji kada Zive w Sumama nego u natim Ieuéama, oni gube poloview th prednosti kada postaju domaée Zivotinje { reklo bi se da sve naie Skrbi da te Zivotinje dobro njegujemo 4 hranimo vode samo njthovu krdljanju. st ovigkom: tao je slab, boja2ljiy =} o da lamedu uvjeta Zivora u divijing ike od fovjeka We Sovjeka mora bitt jof veéa nego ona od Zivotinje do Zivo- tinje, jer prizoda je jednako postupala } prema Zivotinji i Govjeku, a sve Pogod- ‘nesti koje je Zovjek sébi pratio vise nego Zivotinjama koje Je pripitomio po- sebni au taziozi Koji njegovo propadanje Sine vsjetnijim. Golotinja, pomanjkanje nastambj 1 oskudica svih onth nepotrebnost! koje mai smatramo nuznima nisu, dakdle, prvim Ijudima znatile tako veliku inesteéuy, jos manje veliku prépreku njihovu odrzanju. Ako im kota nije bila obrasla kkrznom, njega u toplim krajevima nisu ni trebeli, a u hladnijim krajeviia Vskoro su nauéili da se odjenu krznima Zivotinja koje su pobjedival. Ako si imali samo dvije noge za tréanje, imali su dvije ruke da se:pobrinu 2a svoju obranu i ostale potrebe. Moda sw njihova djeca prohodala-kasno is mukora, * lavas lareka. Rowssesioy antirectonslisam ve negitao. (Vidl BEAULAVON, l:danje npovijedanje visre sevofekog vikave, 1 DERATHE, Rousseaov raclonaiizam, 1048) Tu fenu stenovit aepoxtl djaie tine tolko odelivom. Ovdje ee pojarljuje ta! aniirctonall= Zam. Meguti, treba fimeti_na ma: paradoks, kelega je. Rousseau svjestan, susudlo bik Bgotove ustredites On Jednostavne frat voy Panvljajul rerun, itodghno ohsrlesen espeki napretea ‘Bllo Bi posremee iz toga zakjuti cmtnjanie | meditaciu #PODALIR, MAKAON, obosica sinovi Asklepijev!, Wjetncl GRE woHRE pod Trojom, “CSLZO, rimald Wjetaiks fx Auguatova vremene. Pisac De re medica @fedlcint). 4 ‘ali su th.imajle s lakegom nosild, Sto: Je predndst koju nomiaju druge vrete a ofih je majka; ked je progonjena, prisiljena da nepusti evoju shladunéad ii da raima svoj korak po njihovu. Od toga ima nekoliko iruzetaka: ona Zivotinja fz pokrajine Nicarague, na primjer, koja nalikuje lisiei, 2 ima noge-paput to- vjekovih roku 1 Koja, prema Corréalu, ima pod trbubomm tobolac u koji majka stavija svoje mlade Kada mora bjezati, To je, nema sumnje, iia fivotinja koja tu Messi zova Hlaquatzin 1 &ijo] Zenki Last daje sliéan tobolac w itu svrhut Konaéno, alco 1 dopustimo taj Jedinstvont { slatajni etjeca} okolnosti, o kojem Ga kasnife govoriti | koji se lako uopée nije morao dogoditi, jasno je po dita ‘vom stenju etvari da je prvi koji je sebi naBinio odijelo ili nastamba time sebt dao malo potrebne stvari, jer Je 1 dotad bez njih prolazio, i ne vidimo zaito nije mogao podnosit! kao ‘gotov fovjek natin Zivota koji je od svog djetinjstva podnosio, ‘Usarnijen,"besposlen, wvijek u dodi ost, dl a an jut Zivotinja koje, zato to malo mi me, dok nila ne insle Bute di ius brings, sposobnostl Kojima ge nargite t Se ania insisnaeed ebeann. ilo dab ‘Brigrabio plijen, bilo da bi se zaStifio dx sam ne postane plijen neke druge #i- votinje. Naprotiy, axgani_koli se usaveSavaju samo uxofinieuaiéu-Lacnmialnes- oa ta ci A Su moraiu osteti'u stanfi otupinlasti Lekliutnis a _njasaevalae-sesis_njab- "pail pao, jer -u-tom bosled-piseaws Gale dele mati Ssinie gh oe -TagE -# veo penion vidluh aah Utara stan Hootie a a ES fe takoder, prema ievjeltajima putnike, stanje vetine divijh naroda. ‘bois toga se ne treba Eaditi sto Hotentoti s Rta dobre nade pronaleze prostim tfom brodove na debelom maru na isto} udaljendsti do koje Nizezeme! mogu oprijett samo dogledime,_niti Sto ameritki divijact nanjule tag Spanjolaca Poput najboljih pasa, nit ito svi ti barbaroki narodi bez tegoba podnose svoju folotinju, nadrazuja svoj okus pomoéu zafina i pijt evropska pita kao vodu. Dosad. sam. razmatrao.tovieka «x njegovu fizitkom smislu, pokuSajmo ga metafizitke : om SO, © JE BAFoda sve sama napravila u djelova ilima Zivotinja, dok Sovjek na svoja djelanja utjete u svojstvu slobodnog po- Gliav ove) oGlomak posije: +08 toga ima ackolko fenimalcas pojsvliale se prvi pat ada of 1702 JEAN DE LART, fisexemekt geograt, prirudjak 1 flolog (5s9—200), pisae Kom- pilacifo Novi svijet, ii Opie sapadne nije (ie). Prevedeno oa francusid 1040, ‘2svotinsa 9 kojos Je ovale nie nesumnlivo Je toboléer I oporum, savas ix pod- rasrada taboliere, kaa i kloka, al vt Ameri “* GobiGajend miseo 18 stoleta, potfete od Descartess, 35 Le EU ee one) Nel fifozoti su eak isticall da ima vite Fazlike izmedu nego Pamedu tovjeka i Zi é Fa atjecasu, al se smatra slo= brn da pire hw ee a myo a. seb azuje produhovlignost nlegove duse, Jer izla ‘na nel Tanlanonjeseja {Sharrane ta alt u tod du hosema i ‘All ako i telkote Sio/prate'sva ta pitanja dopustaju nefto mjesta da so ras- pravlja o rezlici ismedu/Covjeka i Zivotinja, postojl { drugo specifitno svojstvo koje ih dijeli i koje se sie moze osporavati: to je si iapkoja tw pomot okshnostl pastepeno razvija ave ostale, Sruendena je unas kao wrstu iste tollko kelika it pojedinee, dok je neka divotinja 2a notice mjeseel ved ‘onakva kava Ge biti tav Zivot, a njerina vrata nakon watéu godina ono Sto Je bile u prvoj od tih Ususu godine, ZaSto samo toviele moze postatlimbgell? Nije ito trenutak u kojem se-on vreéa w svoje prunllivao state 1 u Kojeen, dok 2, ‘sama | prirode (0). Bit 60 straino ako bademo morall vel stanovniku,obale Orinoka objasnio korist jonth dastica koje on prlanja uz aliepposnicesvoje djece {koje zn barem dije- Tom osiguravaju njlhova blesavost | tzvornu sree Divii ée ovjek, prepusten po prizod Samom instinktu ill, stovite,oite- éen.od onoga koji mu moéda nedostaje, sporobnestima dovoljaima da ga naj- prije zamijene a zatim ga anatno iedignu iznad nje, potel, dakle, s posve Livo- finjekim funkijama ()[Najprije Ge moti zamjetivat osjeéat, Cu tome Ge biti injednaten sa svim Zivokitjama: htjeti{ ne hijti, Zeljeti | bofatt go bit 6 prve 4 gotovo jedine'radnje njegove duse, sve dok nove okelnost! u njoj ne izazovu alii reavoly Touvenu ne dopusia martenyaneko euprottyyanie rezune,{ tle. Ova) odor faa je nanat sessoncanins et SRT eee gence Mall prinraa de svaka dcitzos: dada sma tsodite u oxetanlina, to set Snlovanie tanioy avila na nabs Sa Ye atarjalutons Glen. Tt Behan terion i wales AM-Roveesy nlobne penn phe SRE ‘oateiiizam 18 sleds. mslolobne boner puta idelishs= ie futovanje date # tla, maatingpoje Sotede sairoutarjeas asin. PPO Kuju riot thevo raorave. Ta pojam ompgubsle Roussesus de stort powtet Tociia Kao vzse doe e_Condiing qafy nana Bevieet tecvoa ie ‘ORINGE (knjlcone prpise, valsce HID) delle’ eter torches weaved veto fe ljepo plone fol to stage uxavrivostpredaet | sive sree lovichog i'sisu'i anja fat snvetmnte po tome Ha ae nape tedaju ahepon sarseacs, ‘jena eu prlenlive, pa ako ove ne mou portal ble, one lala, &drage tran, pred ast a laraduj id lspunjvafu sve) pont sadeftl produ (reno prema Seni ANTOMMA ADAM, Rounece | Diderot, Heous ces science humains, Oh Senbcadaja 1b stsana I. % ly It MEME = RRR hee Ma Sto govorili mozalisti, Pe optem priznanio, neu takoder mi Ter esto modemo Zeljetl ‘oje o tome imamo ili jednestavaizm porivom prirode, a diviji Eovjeks, lifen bilo kakve viste spcznaja, pokazuje samo strasti w ovom potonjem obliku. Zelje tm_ne premaluju fizitke potrebe (k), a jedine 2a koje za pod kapom nebex Xora emu hima, Sonia t pofinak dok su jedina tla koji se ost bol 4 alad. Katein bol, a ne start jer fivotinja nikada nece samati Sto je to smrt,'t Sp0- zaavanje staril { njezinih strahota,jedna je od prvih tekovina éovjekovih kad se udaljio od Hotinjakog stania, Kyu: tomes fs'098 Bilo bj mi lako, ako je potrebno, potkaijepit! ovaj osjefaj Binjenicama 4 Pokazati da je u svih naroda svijeta napredak duha bio toéno uskladen 5 po- frebama koje su ont po prirodi imal, Ih koje su tm okolnosti nametnule, i akladu 5 tim, sa strastima koje th potiéu da zadovolje te potrebe, Pokazao ih krako se u Egiptu > poplavama Nila stvaraju i usavrSavaju umijeta, sljedio bil njihov napredac u Gra, gije su proklijala, razvila se i uzdigla do nebesa med pijeskom stijenama Atike, 2 nisu mogia pustiti korijenje na plodnim obalama Burotasa, primijetio bik da su opémnito narodi sa sjevera marlivifi nego ont 's juga’ jer im za to treba manje, kao da je privoda time Zeljela injednatitt ih, dajuél duhu plodnost koju je uskratila zemji, Ali, i ne utjetuéi se nesigurnim svjedodenjima povijesti, tko ne vidi da je a%9, Sink 20, alo_od i enja { nafine da nie adikavale, sree mx ila, Zp svoje ne potrebe sve je lako nalazio oko sebe, i bio je vrlo daleko od stupnja spomnaje poirebnog da poéeli da mu one postanu vese, jer nije mogeo biti ni dalekovidan ee 7 nije mogao bit nl dalekovidan Ft 8 planovi su mu, do-kraja dana, Jo$ i danas je Karibac na tekva stupnju predvidljivesti: on 0 mot strat vel DIDEROT, Posoece mist X dV, w Odsbeenim testo, 1 evezal, sssigute da peuple, Bdidons Socnten:Usporedt oder Condleg Raspes ‘onetha, IW, 3 gUsporodon ait I ,S0 est nade patabe jedbah Reb spo obama * “Condi tekofer pokesule kako sanum aa evole strane regia na pote eve elt sama su ma i estovlyae. Uskoro i Saloni Seager VEE eae Eejovedbuma, ls gu Ge Tasvla abe pove pottobe | dale: Da Meme tadove)A stole {gtieni, moramo stort nove ieie ito varcha poorna nove dee” ¢siyfa ot lee iiie su kearike nalamfenteno jada 2a drugom,iigie | Seije (Giirang afele, yh Morals! Kofina ovdje govorl Rowsesu lens Erieneld morsie * Rarom. oe, konatng,reeija pod utjcsjem pete, iledoboa seagen m ‘eawiden ajlsioas ants Unopadare Toorak Fusase State dte aes CBee ‘StH min epee sage. Ne mee, mda sabre Howes Ssomiije ¢ otite“o) apr tvojencm Gavia Marka tlsad potest Ce “ig napoti, arena peo ral tun "*Taesa kota se protirila poslife Nontesquieus, nujutro proda svoju platnenti lefaliku, da bi uve8e dafao pladutl da. je otkupi, Jer ne, mole predvidjeti da bi mu ona veé slijedete noti mogla zatrebati ‘Sto vite razmiljamo o ovom predmetu, to se-u nalim pogledima povecava razdaljina of tistih osje¢aja do najjednostavnijih spomavanja, nemoguée hyatt! Kako je dovjek ylasttim snagame mogeo, a da mu nisu prt toma pore ni dodir ni marnyza nudde, prijesi tako ‘velik, razmal. Koliko je stoljeéa mozda, protolelo prije nego Sto su ‘Jud bilf kedsi vidjeti druga vatra csim one 3 nebat Kolko im je razlititih sluéajeva trebalo da nauée nijjednostavaije primjeae ‘og elemental Koliko li je puta nist pustili da se ugasi prije nego Sto 24 uspjeli svladatl vjetinu da Je ponovo stvare! I Koliko Ii je puta mozda svaka od tajni umrla s onim koji ju je otkrio! Sto da kaiemo o poljoprivredi, vjeStini Bo iaiskuje toliko rada i dalekovidnost, Sto w sebi sadrH tolko drugih vest za koje su oigledno primjenfive teu barem ve6 formizanom drultvu, io nam he sluittolike da iz zemlje ievuéero namairnice Kojima bi nas ona i bes toga dobro opskrblivala, vee da je primocama da daje ono Sto je vise po nasem ukusu? AU pretaostavimo da-su se sud ili toiko gmnositt de prixodal-pro- eyed vige nis hil-dovalint-da-th-nalirane, ‘Sto bi, da Kazemo_uzgred, anatilo \ Fel prednost za udaiavratu ovom natinu Hiijenfs. Pretpostavin da je ‘orude 24 obradivanje zemlje palo e nebe u ruke divijaka, bez kovatnica 4 ‘ioalea, da su ti judi nadvladali smrtau odveatnost koju svi imaju prema teaj- nom radu, da su nautili na duge vrijeme predvidsti svoje potrebe, da su se Alosjetili kako treba obradivati zemlju, sjati sjeme, uzgajatlvotke, da su ofl, Yjetiinu mljevenje Zita t vrenje erode, a sve te stvar} mora da’ su ih nautill ‘Bogo ier kako shvatti dasa ih-gnl sam mopll nave foil Bi Evjek poslje ‘toga bio jaman d& ge muti s obradivanjem nekog polja koje ée mu na prvom prolasku opustoliti svejedno tho, fovjek ill Zivotinja, ako Di my odgo Yarale fakva tetva? I aco st svi mogli odlu@iti da proved Zivot u mutrom Fada 2a Kofi su bUL to sigurnifi da im sve manfe fzgleda da uberu plodove Bto im on! potreali Jeno ely ko Ge taka ntaije ger ude da obraduju, zemlju. dotle dok ona medi njima nije podijelj ® to jest dok 43e he nil priodno stanje? ‘Kada bismo 1 pretpostavili da‘ postofi lviji Zovjok dovoljno sposoban ‘vieitini mifljenje, Kalevim nam ga prikarsja nati filozofi, kada bitmo, Do Dike ‘hovu primjera, na8inil {od njega filozofa Koji bi nam otkrio najtananije istine Koji bt velo apstraktnim razmlfijanjima dotao do natala pravde I racuma lave denih iz ljubavi prema poretku uopée ili iz volje poznate njegovu Tvorcu, kada Dismo, jednom yjetju, w duh 1 pretpostavili de ima isto soliko.intsligensife i znanja, koje ht trebao imatl, wy tromustl | Lem Vite bi se mete Ijudl mogli urafarmno usavatavall T prosviedival kada isu dmali ni stalnog boravista ni ikekve,potrebe jedan za drugim, sreSuél se jedva * ‘dvaput w Zivot a da se nisu ni upomnall ni porazgoverali? Zamislimo kolike smé ideja dui upotrobi rijeti, kolike gramatilea uvjed- bava i clakdava djelovenje dua, 2 pomislimo i na nepojmalive muke i besko- Yrljeme Kojima je trebalo platti prvo otkriée jezik, pa pridrutimo ta = Rgsiseeu tratove misas da se patava poliopriede nesamiaive ber potsve. pic 4-feaoas vintive sed sole, aivsen teskate gatas niall ous vem ob |B-prirednomstaniu teamatra samo fadvosene pojecince 1 ne moze, dakie, avait! lie aledaitkog viseniiva, kofl fe u povijestt snate prethodio:privatnom, “$8 ot Kokaw bl napre ey razmilljanja prethodnima i prosudit Gemo Koliko je tisuéa stoljeta trebalo da Se u Ljudsiom dub postepeno razviju djelovanja za koja fe on blo sposcban. eke mi se dopusti da na trenutak razmotrim zapreke w nastanku jeziké, ‘Mogao bih se zadovoljiti da ovdje navedem ili ponovim fntrativanja koje je W toj.atvari poduzeo gospodin epat de Condillac, koja ava potveduju moje osio- Ganje, a motda su mi! bla misao vodilja. Ali nadin na koji taj flozn! sjelava poteSiote koje je'sam sebi stvorio u pogledu porijekla utvrdenth znakova po Kazuju da Je oa preipostavio ono Sto Ja dovodim u pitanje, da zna neku vrsta ‘vob uspostavijenog drusiva medu izumiteima jerika 1 vjerujem da 6a, vra- Gajuti de njegovim razmiBljanjima”, tu mofi sresli i svoja, da bib izlozi iste poetkote u avd koje dgovara som predmots, Pry paint ie FeqoviE ULUSHOM, ake MELE MM neEha Nakao Bh Gates ba ‘enol Grup, de su Jel stvarenl y iuguomopteniy cach sak | deca All ‘osim Bto to ne ul ja primjedbe, time, razmifljajuéi o prirodnom stanju, gri- Jelimo poput onih koji u aj uncse ideje stvorene w druftvu, gledajutl uvijek ‘bitelj okmpljenu w isto} nastarabi $ njezine Elanove kralco med sobom favayu intimnu:i évrsta vez sto postaji mea nama koje vezuje tolike zajednitich Interesa, dok se u tom primitivnom stanju, u kojem nije bilo ni Kuta, ni kuée aka, nl vlasnibiva bilo kakve vrote, svatho Kutio nasumce i testo samo za Jed zu not; inutjec! { Zenke sjedinjavali su ve slufajno, kada bi se susrei, iim se prudile prea ili javila Zlja, ada im nije bila potrebna rije’ kao tuma® stvasi ‘koje su jedno dragom imiali reGi, a s istom lakoéom su se i rastajali (1). Majka Jecisiprije dojla djecu abog vaste potrebe, a zatim Jo} ih je navika omill, pa th.je luanila zbog njthove, No tek #o bi stekla snagu ca sama sebi trate hhranu, djeca‘nisu okkjevala da napuste maj, i, kako gotovo dat nile blo rugog natina da je-nadu osim da se’ne iagube iz vida, opa se uskor0 medu polrebtavaio, sogovend Stvarao toliko Jeske ‘olko Je Blo pojedinace koji ou th govorl, ermu Je o8 pridonosio 4 Tutalatai skititkl Zivot koji nije ortvljao vremena nijedaoin narjetja da se aévrat fer ako Kalemo da je majka diltirala djetebu rijet kojiina s0 ono ima slut a od je zatrati taken {taka stva, 9 bi dobro pokazalo kako se ue vee ize ako se oni sevaraiu. ‘gradeni jeniei, ali ne bismo shvati ‘Prolpustaviso da je ta piva potetkoéa pfevladana, prebrodimo na tren tak beskrajai prostor So se morao nalaziti izmedu tistog prirodnog stanja { potrobe 2a jezielma’i-pogledajmo, pretpostavivil da su oni neophodni (m), kako Suse on! mogli potet! utvrdivatl, Nova tetkoGa, joS gora od prethodne. Jer > vo jednog of problems o kojlma se najtoiée raspravijalo w XVITT stole. Vial CONDIELAG, Bee) 0 hortiekiu Udekin spornaje @- clo, T adjelfak); MAUPERTUIS, FI {tonne roomiljenia © pareldy jestha Penatend ret (218) 1 DIDEROT, Pismo gti owilembna (asséeat-Touracie, T ayer. ‘Souseent je sam naplsto’ Bee} 0 ponieklu Jestke, djelo to Je prethodtlo Raspravi, u koja fe presto sve bitno iz njoga, all Je ebjevljeno tek posllje njegove em 2 Vidi Condllas, Ese 0 porijekiu spoznaja, TE, 1, 1: >a} par je Imao dijete koje s, prltimute potrcbama’ koje Je belo moglo stavit do ‘manja, teslo Uiavim tjelor, Nie- tov vile gibak jezik go savinge { erekao jednu peave nove net. Buduéi da su mens {lent roditelt Konatne shvatil #0 ono Hote, pokuell su gx potokeuti da ponow! tu rjc, ‘Telkota s kojom sje iegovoril! pekaruje da je onl samt nisu bil sposobnl lamisil. sobom ak nist nf poznavala. Imejte na umu takoder da se, zato tho je ‘pnslo iatslauat sus sate goteebe {arama tama ingle vee ee : : Ty ds su 3judi imali potrebe za rijetiu kako bi nautili mislitl, oni bi prije trebali “gnatl misliti da bi ofr umije6e rije8M2) te, ako. shvatime kako si zvuel Glasa bili uzeti za konvencionalne tumate naith ideja, joB mam ostaje da so- gnamo kakvi su oni mogll bith tumadi iste teK6 Hoje koje se nisu, Zato Sto nisu imale opipljives predmeta, mogle naaKeGti ni pokretom ni gla- Som. Na faj natin teSio oe mogu stvoriti odrsive pretpostavke o stvaranju Vie~ [ine razmjene misli { odnosa medu duhovima, uzvigene vjeStine™ koja Je vet ilo dgleico od svog ishodifta, ali koju filozot jo8 vidi daleko od njezine savr— Jenosti, tako da nema dovoljno smjelog: dovjeka da ustvrdl da ée je ona ikad Gostiti, osim ako tok vremena ne bude odgofea u njezins: korist, a prodrasude, Spkojiia se Buti, np budu prognene Sz akademije { one se emognu baviti tim kim predmetom neprestano, u toku éitavih stoljeéa. Sitees bre haze Sto fe techalo Gvieravadl okuplione Tile, test erik [Srrode® Kako ve ta} krik dspuitao samo nekom vrstom instinkta w prijeklin Drilkama, da bi se izmolila pomoé u velikim opasnostima ii sebi olaleialo u Zestokim-bolovima, on nije bio od velike kristi. zedovnom teku Hivota, w io- 3 a ai “a wei. ji, urnnodit 6e modulacije glasa i dodat ¢e im pokrete Koll su po svojo} prirod! izralajnifi { Sfi smisao manje ovisi o pretiodnom odredenju. 2 2 328 2 ‘Kako gesta omaBaje samo pristithié predmete ili one koje je lako opisati i vidljive radnje, kako ona uvijek pe Korisi, jer je tama 1 prepregavanje nekog drugog tijela tine beskorisiom, {kako iaiskuje viSe paaje nego Sto Je izzive, Konaéno se dosjetite da je za- yrijene artikulacijersa glasa kofe su, premda nemaja isti odnos s odredenim Iejama, sposobnije da ih ave prikezu kao utvrdeno anakove, Ta so zamjena rmogla obaviti samo sa zajednitkim pristankom i dosta teBlg poteti primjenji- vali medu Hudima &i nespretai organi nisa bili uvjed of ede zadeti se po sebl samo}, jer fe ta} jednodafn! sporazum morao biti mollviran, a ried Se Galli dovolne nubaa da Bi se uspostavila upotreba rje8. Moramo sebi predotiti da su prue ait koje su Ludi upotrebljaveli male uu njihova duh nego tire. maéenia nego one koje se veé upotrebljavaluu " CONDILLAC postavija itu tetkota (eltirano jel 1. dlo, 2, oie, V poetavile, §.40) soko je razmilljanja frobato ox bl-re stvorth Jenal 10d kakve pomoét wa t Jee Jet nit raomifjanfu., Citi se du be ne bine zaalt slut femeljaim snakorlia ied [Bs blemo ill vot dovoijao spascbal da ih vazmllijanjem odaberemo { povedemo s ide farsa: Kako #e, dakle,izoshravalo rexmljanje do upotrebom th znekovale \Conailse je aa kraft Hijet tu poteSeotu renlDcujuel Instinktival 1'misaont Jeti. S Inraz KO pokazije'w Rojo} Je mJori Rousteau dafeko of amide eitave civilzacte " Vigi CONDILLAG: 1,1, 4 § 26: Pestle sprivodat snakovt ill kelkov! koje $e prirode vtveaiin a osjetaje radoetl, strana fugee. All Coadlllacu to omoguéuje da objesa! por cls jenita; Housseatr Je vkrie privodee odvojon od ionVensionalnog Jeuen odite ne Dormostiva zapre 7 * Po Condillaca.dhlste {iL su, glasoved organk spt sik se toto sporo stvare, Rouataay, neprolly, pretpastavlld Koavenc(ju, sto stvara nesi- ‘ladivu potetkoea; shog toge na rau Fetealce nalazimo ajetunje ta Lalkreclja CV, 100 iow). Pafendore navedeti Lukveai, utjede se pretpestavel o bréansKo} pom iaihjangy ses) 8 Rousseau so vidl drugog mogutey sJefen}s 40 jer su viedali umjereniji osjetaii, Keda se Sovjekove mislipainu Siti image - ‘| stvorenim jezieima, i, zanemarujuéi podjelu govora na njegove sastavne dije~ love, oni Ge svako} rijeti najprije dati smisao ttave revenice Kada su poteli razlikovati subjekt od imenskog predikata 1 glagol od imenice, So nije osrednjt ‘hapor dua, imenice su bile najprie isto tako samo viastita imena, prezent in~ finttiva bio je jedino vrijeme glagola!, a poimanje pridjevat® moralo se zaista ‘ilo aporo razvijati, jer je avaki pridjey apstraktna rije, a spstrakeije su mut ne i malo prirodene radnje. 7 7 ‘Svaki predmet dobivao Je najprife posebno ime; bez obzira na rodove 1 vaste, koje ti prvi zaéetnie! nisu bill Kadri raalikovatl, 1 svi pojedinei prike~ aivalisu se odvojeno w njihovu dubu, Kakwi eu i bili na sliei prirode, Ako se jadon hrast avao A, drugi se zvao B, jer prva misoo Bt6 proizlaz iz dvije stvaxt jest da ono niox into, i Sesto tceba mnogo vemena da bi se shvatilo Sto im je zajednitho, a to su znanja vide omedena, to Je Tjeénik bogati}i. Potetkote sveg tog nazivija nisu se mogle lako prebrodit,” jer da bi se bia svrstale pod opée i generitke nazive, trebalo je poznavail svojstva i rezike, trebale je mnogo vide promatranja 1 odredivanja, to jest viSe manja iz prirodopisa i metafizike nego Ho su ga mogii imati judi onoga vremens. Uostalom, opie ie. dele moeu se mogu samo porsoéu sudova. To je ‘Taal iikada ne bi zhale stvarall takve ideje, niti dosed ovisl. Kada neki majmun prelazi bez oklljevanja s jednog orahe na drugi, mo- He Ii se f pomisliti da on tine nek optu ideju o to} vrsti vote 1 da usporeduje praoblik a ta dva primjerka? Dakako nema, ali pogled na jeden od tih oraha Dudi u njogova sjotanju osjete koje je primio of drugoga, a njegove of, na stanovit natin prilagodene, najavijuju njegova okusu: promjenu Koju fe osje- fit, Svaka opéa ideja posvera Je inteleleualna, a ako se malta imalo w nju. uumijets, ideja odmah postaje posebna. PokuSate li zamisliti sliku dveta uopée, nikade do mje neéete do6i, jer potrebno ga je vidjeti veliko ili malo, golo ili Dujno, svijeto ii zagasito, i ako © vama ovisi da u tom vidite samo ono ato se nalazi na svakom drvetu, ia slike neés nalikovati nljednom drvets, Isto se tako vide posve epstraktni likovi ili se shvaéaju samo govorom. Samo vam defini- cija trokuta o njemu daje pravu ideju: Gim w svom duhu zamisite jeden, to postaje taj trokut a nijedan drugi i ne motete izbjeti da mu ne pridate jaine Hinije iH ebojenu plobu. Potrebno Je, dakle, azraziti sudove, govoriti, da bi se dotlo do optih ideja,* jer sim se masta zaustevi, duh mote iéi dalje samo uz Fa maltose pales hod Maupectsa (tirana dg, 87. * atu isto nalasimo u Condllaca (lira deo, 1, IX posta, 8 * Idem (69, 0 istom pitanj vd takoger DIDEROT, Plano. ghuhonijemtna, (Ase sésatnonrnainy strane 8 1180), Wot al golove Its 0 adinlvime, lt toe no proto 21 patove * Gondillas, neprliv, sls de nikada nije postjela jedan rifet 20 evekt pofedint rede, Roueest a * Ovnftioining sqrijavo-opelis {délaima nadahnuta je LOCKEOM, Ese) o Wjud~ shave Souinien TE TEVT Oy sbtve idee Destale a dba Jodo o poiedtnalatin ‘varia, of oii 3b fazulyneoleao urine do malo brea pth Idea Hy se, bud Site ere tod wah preaneta iveu Sab ops Senn kee es no dn iso ih apsalie *eussus ajeioiie slot 1 Wejy job ride od. Locket, a naroite of Condes, za thane Je jee auto ak ideo" ako sve} slvark 1 Ot Hocgatiala oven, Hat ‘es eadtaja ovine se ona sednguie mnove Ideje ‘abl Kongatrale wafer duh ez snubova y kona oe one io tao shelajuju (itiano dito 41) a omoé govore. Ako su, dakle, prvi izumioci molt dati mena samo idejema koje su vet imall, proizazi da'su prve imenice mogle biti ssmo Vlastita imena ‘Ali dok naii'novl gramaiitarl sredstvima koja ne pojmim potingu profi yell avoje Ideje 1 uopéavatl rel, nesnanje izumitelja mora da Je svelo tu metodu na prilitno uske granice i ako su najpije imali odvife imena jedink! he iajuti za redove i vrste, kasnje su imalt premalo. vista { rodove ‘da bi ‘ogi rarmatratsbiéa.u svim njihovim raslikema. Da bi u pedjelama stig do- ‘oljno deleko, tzcbalo jo vile iskustva { enanie, Kofe onto tome ni ‘mall, te vite intraivanja i rade, koje nisu htfel skorlstit, Fer ako se fae | danas svat dan ofkrivaju nove vrote koje su dosad izmieale svim natin promatranjima, ‘Ho da mislimo Koliko su se one morale skrivati Ijudima koji su suailio stvari= ‘ma samo na prvi pogled. Sto se tite najprimitivajih veste { nafopéenitijh Do!= ‘mova, suviéio je dodati da one i dalje nastavljeju izmlcati. Kako bl, ma pri- Injen, oni zamisil i shvatil rift! ta, dub, supstancla, natin, oblik, pokret, kadai ali Hlozofl, Kol se njima tako dugo sluze, imaju dosta mule da ih i Sami shvate 4 kada,zaio Fo au ideje koje e veruu s tim sijetima posve meta fzithe, za ufih ne nalaze alkakay uzor u pricodi? Zastajem na ovim prvim koraeima { pokomo molim svoje suce da prekina covdje s titanjem | razmotre samo na otiriéa fzitkih imenica, 0 jest na dela jealia Koji je nallakie otkrit, put kojl mu je preostzo da foraci sve liudske ris, da stslme traal obli mot da njime gover! javao i da utjete na druttvo. Preklinjem ih da razmisle kollko je vremena { zianja trebslo da se pronadu Drojke (0), apstzaktne rjeti, aoristt {va glagolska vremens, retce, sintala, velu retenice, sudovi { uspostavi sva logike govora/Sto se mene tite, uplaten potedtotama ito se mnoke i uvjeren u gotovo dokezanu nemeguénost da cu je- Zick mogit masta! ustliti oo ikdjudive Yudskim sredstvima, ostavijam onome igo bi ge bio voljan toga podulwatiti diskust 0 tom telkom problemu Sto je bilo nudnije: druStvo vee poverano s ustanovljenjem jeike ill feiet vet sami ‘Yeo! uspostavijanjem Aeustval Ma Sto od toga bilo ished, widimo barem, wz maléice brige prirode da br ede medncmin pieced cite woth oe obo B ie Soe thalo pripremala dd'budu druzeljubiy® i koliko je malo svoga dodavala ‘vemu onome Sto au oni Eiili da uspostave veze. Zasts, nemoguée je zamialtt Zao bi_u tom primitivaom stanju fovjek Imao vile potrehe of drugog tovjeka ‘nego.saalmaua Ive od 2b sl€ndee, ni Koll bi motiv, ako oc | prefpestavi ta polrcba, nagnao drugoga da ae 2a nju postara, pa Sak u tom elufaju ni ako Su oni mogli meduscbno uglaviti uvjete, Znam de nam se bez préstanks pe- navija da nitko nije bio tako bijedan Kao Yovjek u tom stanju, 1 ako je istin, ieao #to sam, vjerujent, dokazao, da on ni poslje folkih stoljesa nije mogse math delje ni prilike da Jz njega izade, onda bi trebalo suditi prirodi, ane ono- bg gnBEs Romseauva peceonavhas dt. 6a Je loin, women, pill, Jeke “ Rousse, potinje ivalanlem priitivnog Sovieka, On, dake, Sl nemogun obaiaenle Poijeio jexika Tove tako oa ite sumoguéooai fviatt argument a BL ‘okazan pemilenestovsodnor Faria. Foonj drabiveacol potial Se anict Arstotl Ciceren {stole a u modernon ‘Polendori, te zatim erboyrae. ju privacaju enciklopedist (Diderot, Jaucoury. suneat aljete Grdtvenest y pricednom sanju, jer ce ona ania ba poteebama Kos ish ne peste % olega Je\ona tskvim wlintls, All ako dobro zazumjem taj teraz bids fa* set nema nikseva stata si oauatava sarzo tafay eskudien & pang tila ii dude, pa bik zaista volio da mi se objasni u kakvoj vreti bijede moze biti Elobodno bite fije Je ane mirno a tijelo 20ravo. aatin Bvol 7 fori Zak ava, kalko god on blo u nima,{sprege botanstih | Hudskla zakona jedva da je dovoljna da sprijeti taj nered. Pitam da Ii se ikada Sulo da Je neki divijak na slobodi 82k i pomielio da so ali na Bivot i da zada sobi amrt. Neka se, dakle, s manje gordosti prosudi-na kojoj jo strani istinska bijeda. Ne- Okom nisu zvali svojstva pojedinca koja mogu naSkodltt njegovu odrZan}uy, a-vrlinom ona koja mu mogu pomoéi/U tom slutaju trebalo bi najkrepoanijim * nazvati onoga koji je najmanje odolifevao jednostavaim porivima prirede. All, da se nie udaljimo od wobi8ajenog smisla, suspregnimo ce zaas of cuda Koil bismo mogli donfjeti u takvo} situaciji i Suvajme se svojih predrasuda sve dok vagom u ruet ne ispitemo ima I u elvilisiranth Ijudi vile vrlina od poroka, i Jesu Ii im vrline korisnije nego sto su im poroci kobni, ii je napredake njl- hovih spoznaja davolina naknada.za zla koja oni sebi medusobno tine dok se“ ute o obra. koje bl trebali init, 4 ne bi i sve w svemu on! bili u stetmijem poldzaju da se ne moraju ni od Hoga bojati 21a ni‘otekivatl dobra, nego da su odvrgnit! opto} ovisnesti i da se obavemufu da svi primaju od onth Koll se ne obavezuju da im ita daa? A narotito nemoima rava huje w Fuslogom polate Firroeto ony seauova tendenelja oat aa colli drcftveno a ‘emda stone Cav ollal wot ied, ara eoje Je imeo u vlastie: ova) i2raz Je vilo vaten de bi ge bolle shvatila Rous- nuove st: ropondedenge were aveshng iter on fo sen e autem aim y ‘denwesetay, ll da porioll tek v foviekove) spesobaestl: »Coxsek Je arittyen pe pri LD{ barem-sivoren da to-postane< Zabvaljusvel sveje) nssvesivest, Coviek sijededt vole / as poirebe rarvija sbosobuost Qjelovanja kote posieje.u nfm (¢ * Tometjao razllkovanse: ejek Je dobar, a gradanin voran.druttvenim) ‘uvorom Tate, erpodians‘RoteocRons lls ota iment ideals pot a1 iehovtog sotalnod iets gradanske. veins. Primijetit demo da Roussoaucve rjotitst postile vatrentja keds oplsuje prirodao fHande w sipped drlevenim sajen, evo veemene, Ovdje ox sdio rotalin pre; Jja da je jedini vlesnik &tavog nivereuma® Hohbes je vrlo dobro vidio nedo- sfatak Svih suvrementh definselja prirodnog prava, all rakljutel koje je lzveo iz svoje dofinicije pokazuju da ga je uzeo u nite manje pogre’nom smislu, Rasu- 4ujuel po natelima koja je postavl ta} autor je morao reéi da je, s obzirom na to da je u prirodnom stanju briga za nade odrZanje manje Stetna od tude, fo stanje prema tome svojetreniie miru { pogodnife judskom rodu/On govort gave soi, ithe pagetnaueeoubrigs na oezaniy cfg tovinka #44, potzeby If. mnoftvo.strasti Joje-au dislo druitva.i koje su nBinile Repphodaime skonojZeo toric kate on, vslio Jo sjete Ontaje ea vicime Gn E je divlpt Sovjok veliko dijete: Kad bismo se s tim slofili, sto bismo iz toga Shige? Zeldjust amo. over ako Je fa) oviek, kada je aneZan, ito tako Svisano drugime kn {hada jo lab, ne bi blo to vst pada ju on ne bi Blo otini, om br fakes svoju mayie ako bi odvife cdugovietila da mu dade se, Zivio bi nekoge co svoje milado brace ako bi ga ovaj cmetan, Ugrano bi ad hog drugoge nko bi gu ovaj ealijecio i umm, All bit fan ¢ ovisan Jour u prirodnom stanju:proturetae pretpostavce. Covie e ove em a sone sua Hats nie sae eS a ee tri hel aa preva Have Ih W Mal rome {da aloupotrebliavaln svoje snes Elko on tem ted Zhoy ofa Bee rie mat aap Hone cnaju So zhatl bit dobay je-th nl razvo) suzhatjeal prepteke sakond, See ee I neposiie portha cdrvelate da ine or Tonto pla ile profits vitorum ipworatio quam te Ky copuito stturls™ Post, usta Jom, jo3 jedno natelo koje Hobbes nije zamijetio. i koje, s obzirom na to da je Gano fovjeku dau odrederim ouslnesima uslat kevlotnost evogn sumoljub- ‘ja iil Zelje za odréanjem, prije ra@anja te ljubavi (0) umjeruje Zar koji on osje~ sa evole blagostanje usodenim sazorom da eda alco amt pati biza/@ Ne jerujem da bi bilo ikakve proturjetnosti koje hi se trebalo bojati kada bi Go- 7 Tgaseeau prinvaée, Hobbesovo natelo: »Priroda je dala tovjekis pravo na svaku wvare, all edbije posljedieu koje Hotes ie toga tial: stanje mepresianog vata siatkada je za jedne nepomavanje poroka Korisaije nego pomnavanje vrling ra fruge.e GUSTIN, 1,2, 19) Rousseau Je invakoo ova) citet ts GHOUSA, Prove rata ¢ ' Odlomak kof sie, sve do soviele sumo o wmoreniima onih Ko)t fe sp8iniavaiue blo je prepisan w Diderotavim Djetima (Aasérat-rourneus, TV, seraaa 10). Ove ate edoom odlomu iz fopgvtestt (VEN, strana $8), Pobto Je Teka evo jlo Kaje se Diderot sridjclo vise oa svi eatalin tosin apie, tm kale St il njegovt savjetl bil nojkorloniie, Hoursenu dodaje u bidet? > vaijeme Hada som to pluso nisam jof nf slo veliku Diderotora 4 Grimmore wera, jer bit inage Tako openlo kollko Diderot iskorleate mole povjerense time 19 sto da ja u svoja dela unccem ona} oper! aumoral tom, Koll Jo tz‘ seateo hed im se prestag po tq ravmatl, On out Ju dao ideju ze ona) odlomale o tlorelu holt rex iba sulepleds seb Ub a je (eee, alt Ja alsam vata) ‘ilo bt poaretno ts ovoga zakljustt da Je ta} dugades odlomal poiceno 42 Dideratova pera, Teesila. 0 muleseduy hale prothoas gvakom Suamiilonja, ima odvibe razau tog 4b Rousseaussai-amis da Bi se moglo osporit du Jo} Je on fVorac. ostalom, u Beedle ‘Yoru Harciew nadi Gemo btu glinutlloyatove Betcajedainost. A ovale, nekollzo rede, {cd sualit Krvolotaem Sulle do Juvenalova cits, polavifusu oe tek 1182 ne mogu se ai Wikojom sluts, dal, priplee Didorete Nafvjerojataife fe da su o tim idejsma dva loz. Sesto rapraviala. Onl sa dugl nz godina bilt toll pein! de Je teiko raumrett Slo pelpada Jedaome, a Bo” drugome, ‘polrjebitie (ores, Zagreb, 1603, prijewod Radovan “ 2 ‘stvenoj isto tako slabim bi¢ima.i podlo’ vjeku pridski jedinu privodnu vrlina, koju bi_bio prisiljen priznati najgorljiviji Klevetnile Yudekih vrlina@Govorim @milosray, sklonosti_ svoj- 2lu kao Sto smo-d mi, vslini to sveobuhvatnijo} 1 Korisnijo} govjeku Sto u- njemu prethod! svakom razmislja~ A nfuj toliko prirodnoj da katkada o njoj osjetne znakove pokazuju &ak i Zivoti- ZJDW ie Zovorimo o njefnos!l inajki prema mladuntadi i-o opasnostima ko- ‘one prose da bi th safuvale, svali dan mofemo vidjeti zazor konja da ne regaze neko divo bige, Nijedna Hivotinja ne prode'ber uzbudenja pokraj mrive Eivotinje svoje vrste, ima ih éak koje im prieduju neku vrstu pogreba, a tuino mukanje matve Sto. ulazi u Klaonieu oglaSava ganuée nad uZasnim prizorom koji Je zapanjuje. Sa zadovelisivom vidimo tvorca bastie © péelama, prisilje- nog da Sovjeka prizna za milosrdno 1 osjesajno biée,-kako iskage'u primjeru Koji fe dao iz svog Hladnog i istantanog stila da nam ponudi patetiéau sikw ‘nekog zatvorenog fovjeka Kofi vani spaai kako divije zvijer grabi dijete iz maj- Ging krila, razdiruét ubojitim 2ubima njegove slabatke udove 1 trgajuél Kan- ama dritavu uttoba toga djeteta. Kakvorn Ii je-uéasnom uzbudenju bio izlo- Zen ta} sviedok dogadaja u kojem nije imao nikakva oscbnog interesal Kakve 1 fe muke trplo gledajuti to, ne mogavSi prutiti nikalvu pomoé obeznanjenoj majei, ni izdifuéem djetetul ay Lose aj. posve psn snes ta prethod svakom saan take ssnaga prizodnog milosrda, pa'l najizopateniji obitapi imaju i te kako muke da je unifte, jer svakoga dana u naSim predstavama vidimo kako se nad nevolja~ ma nekog nesretnika raznjeluju 4 platu take! koji bi, da su bili na mjesta ana, jo oteZali muke svoga neprijatelja, nalik kevolofaom Sul, tako osjet~ Livoin na ala koja aije sam uzrokovao, ili onom Aleksandru od Fere™ koji se ‘nije usudivao prisustvovati prikarivanju nijedne trogedije, od straba da ga ne ‘Vide kalo uadige » Andromahom i Prifamom, dol je bez osjeéaja slukao Eriko- vve tollih gradane koje #u svakoga dana ubijali po njegovu naredenj Molissima cords gf | Humene genet dare ae natura fatter, Quae lacrimes dedit* ‘Mandeville je dobro zapazio da bi. sa s ovista da ina kao oslonac raguima n) aD SROF I PST YR, nest i prijeteljstve eu, ako sh dobro razmotrimo, prolavodi trajaog, milosrda uusmjerenog na odredeno biée, jor Zelimo i da netko ne pati, Sto je to drugo deli Belja da on bude sretan? Kada bi bila istina da je suéut samo osjeéaj Kofi nas ™ MANDEVILLE, Kako pokazwle nastavak. Nizoremekt Wjeball nastanfen u Baglen ‘ios, Mandeville fe poanat po Babni e péalama (103): Zujeoe Rolnice lt trutool Raft ale de poletnat pofo trove draitveal naprecnk 8 én vin Je skandalocan uspich 1 basna Je lzarvala sanoye napade. U tom ‘a se. maralrzalikuje od onors ft. és Kamae posta poliitka ‘Vidi MONTAIGNE, fej, 1,71, w poeta. Aloksandar, tiranin Fére, 570, godine rife nae ere, zakopavas Je avoje’neprijaelie Ave u remlja 1 Bh je baeso zvijerima kn njetnost area, to dara xe holt priroda poleruje da ga je ona dala ljud- darujudt mu suze GUVENAL, XV, 38.138) i 6 stavlja na mjesto onoga koji pati® nejasno i estcko osjefanje u divijega éo- ‘joka, razvijeno ali slabo u civiliziranoga, &to bi znatila ta ideja, po istini ono a ito govorim, ako ne da ga joS vile osnaduje? Suéut ée zepravo biti to sna nija Sto se ivotinja koja promatra poistovjeti to iskrenije sa Zivotinjom koja i. Ali oto je tojoo! , moralo biti boskr ito ga ish | rastatujey Plocofja ga caval, zboy nje'on gover u seb, leds ll 2ovSSEI-ES pats sCrk ako hod, ja sam na slgurnom.« Samo opasnostt 3a Slava drufivo remete miran san tiprota! dla ga iz hrevelac Pod niegovimn Brozorom mogy heksinjero Klatt bliznjega mu, doveljao je da vukama 2 ‘u8i i da u sebi izvede nekoliko dokaza kako bi sprijetio prirodu ito se u njemu pun da se polstoviet sonim kojeg ubiaju, Dish tovjk nije imao ty Cadesni i premds nije blo ni imidar mi rarutian, vido ga uvijeke kako se 1uG0 prom osjetanju EovjeGnost, U anctefima, ulgnim svaGamna, ‘puk-se jy rabort ovjek. ue, los, fee sige rarcvajaju protnike prtavaj tune jude da so madusobo poet Sasvim je, dakle,sigumo. da je milcarde prirodno osjeGanje koje, ubladu- 4eéiu svakom pojedineu djelovanje jubovi prema sainome seb, pricenol axa Sanna tne fons ae nagon dee svt rl 1 pomoé svakome koga vidimd da pati, ono w pritodnom stanju zauzima mje- Sto takota, obiéaja i vine » lav copjenom da nitko {ne pakutava da se opt o nfegov sat gla, ono odvraéa svaliog snadnog divijaka da od nelakog \ totata it bolesnog staree otme » mulkom tafény hras, ako oh sm nage Wa Ga fe moi nadl sa sabe negdje drugde, ona/mjest> one uzvisene izle anime pravde: ufint drugome ono Ho Wt hid de on tebt wtint nadahnjule sve jude onom drugom lazekom pritodne debrote, manje savrSenom all moda Korimijom ed prethodne: Ostpari ae pri manje 2a drugome, fredsom 7ijess, w tom prirodnom.ofjesanju treba trait, Cia se da dv nafela duhornog fvota prethode razumu: Yubay prvi Bobs 1 rie lode, bill opt rants fitede” All Houbtone opto no oporue Ga ool ott Bi {ite private, U Brau ex ino telnfe povesat: miles tu profteest i jubav! neeme oe ‘ada bi bilo istina...« To Je rekso La Rochefoucauld: (oraing resmtttenya, 209, Rousier je tao tog piscé Kod gospede de Warens (viel lepooijest, 11 knfles, sree 0, Fa at BOSpeR aso vrome scl ead ees smote Boe. sara ye agPug oaks Tl cit prea niu Rowsequor, vet M wpetebiva Moco ‘eae on_aruale. On th upateebija da bl bol parodne’ Blom ot 4sebitaostlvindajuti ase, Perera ‘Teoria o.mllosrdu Zink se. da je stvorcaa kako bf objasnla moraina nadmatnost ‘Roumsenuova miseo je u tome veto orginalnt. Da bi poblll Hobbesa, koWt dokazue Drlrodnt Govjek preputten svojim strastime, pravaiol (Putendor?) sbjatnjavall £6 fazum tara po stn dovol}ao snatan da bl fjumiirao nad strat, Cake 1 u pelrod- fom stenju. Rousteas, kof tajedno » Diderotem wieraje m anagu serarty edbacwje in ‘elelcalistitcs teorifa { istodobno postayija moraini Zyot na natelo koje ru se tink de- ‘mojratitajim. On, doba, ne misl, popat Deseeriese, da je aire razum ver najbole smukdim neanamne sugerisaa Diderot ili Rouseauovs opliba poksauje, u naienenia ra iu, da on" at 2bog sienovith pretjeranost u fm odlomu. Of Je kasalle, bet sumnEJe, v ‘mapravit! nek reais medu Mozofime, ¢ vile nogo.u tananim dokazima, uzrok’zagora Kefi és osjetati eval ‘uBini alo, Zale 1 neovisno o naGelima odgoja. Premda Sokra {Bova Kova moe dolikoveti da atjetu vrlinu serumom, Ladske vrste veé davno he bi bilo kada bi njezino ofuvanje ovislo samo o umovanjima onth koji Je a fake Tako malo djelatnim strastima { tako spascnosnom “usdom, Ijudi, vibe ‘Plahi nego ali, vie pazeti da se ofuvaju of zla koje bi im se moglo dogoditi zhego namamljeni da ga Sine drugima, nise davali povoda nekim vslo opasaim vamniticama, Keke medu njima nije bilo nikakwih odnosa, Pa’prema tome nist ‘mali za taBtinu, obzir, divijenje, ni prezir, niti su imal{ najmanjeg pojma o ‘vome 1 mome, niti ikakve istinske ideje o pravdi, kako su nasija koja su miogl. dozivjell smatrali zlom koje se ako moglo popravis, a ne nepravdom koja ‘treba kazniti, i kako tak nisu ni sanjali 0 osveti, osim ako do.nje nije dosto nesvjesno i stnjesta, poput psx koji grize kamen koji ga je udatio, njihove raspre rijetko su zavréavale keviju, osim ako nisu imale osjeinije povode od brane. All u tome vidim neSto opasnije o emu tek.¢noram govorit. ‘Medu strastima Bio burkaju Iudsko sree postoli jedna sllovita 1 Zestoka, ‘koja jedan spol Zin! neophodaim drugome, uzasna strast ito prkosi svim ope ‘snostima, rufl ave prepreke ju svojim pomama izgloda sposobna uniBiti Iudski od, premada je namijenjena njegova odrzanju. Sto €e postal! Yudi kao plijon tog razuadanog i surovog bjesnila, ber stida, bex Cednosti, pravdajuél se svaki dan za svoje Hubavi po eljenu krvi? Potrehno je najprije ubvrditi da su, sto su strasti sllovitie, notreballi za (koni da th zatome, AL, osim Sto neredi i slobini Koje dvakog dana medi mana roluju te stracti pokezuju wu tom pogleda prilignu nedovoljnost zakona, bilo bi 4of bolje ispitati nisu Ii se th neredi zateli sa samim zakonima, jer kada bi oni bili sposobni da ih zadrée, bilo bi to mnogo manje St bi od jth trebalo traziti nego da spriete zlo koje bez njh ne bi ni postoislo, “es Sle ol fall bled ales duende At ike ie Gel da jo moral Hubsyi nenaravan ceetay soden iz radirenog ponsbani koji e i0g0,vjeitine 1 skrbi ako bi uspostavile svoje carstvo { utinile gospodstvujutim onaj spol kojt bi se morao Folkoravati® Buduei da je taj osje- aj zasnovan na stanovitim poimovima valjanosti i Lepote, Koje neki divijek nije nikada mogeo livatl, ¢ na usporedbama koje on nije mogao utiniti, on za hjega, vjerojatno, gotovo nije postojeo, Jer kalco se njegov'dun nije mogio for- mirati opstraktaim idcjame pravilnosti { skladnosti, njegovo sree nije bilo prijemljivo 2a osjetaje divljenja i Hjubavi koji se neprimjetno radaju iz pri “jene tih ideja. On stuf samo éud Koju je primio od prirode, a ne ulus koji nije mogao steti svaka Fens je 22 nj dobrs W Promda Jo Roiracas u prvom dijelu Nove Hélotee peotestira’ prot tlabensa ito, prttige Zona koju tidaju ako lsu interes, w da se ae vod! ceGune o prirod, misao’ Bune prelac gradanske ckvire njegove ‘yremena. Peznato je da francufka revoludje {Gree ston ‘alle postavils problem emancipseiie Hene | de Je Code cioit cdriad nfes BOM- Jabal poled) ey Ijim sreima, svatko mimo oSekuje poriv prirode, odzivajuéi ru se ber izbora, ‘Ako sari se ovoliko dugo zadriao na pretpostivkama primitivnog sianja, ‘kada je potieba zadovoljena, svaka Zelja se to fe zato Sto treba unlBtltt stare zablude 1 ukorijenjene predrasude, valja Ih pee A ¢ s8tupati iz korijena i pokazati na slici istinskog prirodnog stanja kako je ne- Jjednakost, Sak i prirodna, daleko u tom stanju od toga da bi bila istina da ona ima toliko utjecaja kao sto smatreju ali piscl. Bistinufiako je vdjeti da ee b razlik vile 5 uiitkoin nego s pomami ‘utile ~ Neosperno Je, dakie, da ie sara -uhas-Kap-usstalam eveadeage staal [ Zato ie to suneinije predofavai divijake Kako se medusobno her prestanka kcolju, tazedi svoju pohotu, jer Je to milljenje izravno suprotto iskustvu i jer su Karlpei, koji su od evih naroda Sto danas postoje najmanje udaljeni od pri= rodnog stanja, upravo najmirniji u svosim Ifubavima i najmanje osjetjivi na Hubomora, premda Zive m fark} Klim, 28 kojw se misli da snaznije djeluje na trast dbarom na zakijubke Koil bt se mogli izvuth se oktaja muah, vibe 3 avotinjekin vista, Ho staino okrvavijwju aaia dvorste za perad, Ii zbog, koith ee ao SE gral dat Go nen ute fume u proljete odzvanjaju nilhovite kalkoviraa dok 0 bore 2a Sen, “prainost ivy TL, ako oe usporedl olema raclika u odgoiw i u natin vets ttebe zapotetl okijutivanjem avih vrsta ked koilh je priroda oto wipostavla Ho vlads u rieligitim poreeima eivlsranog stanja, » jeanostavnoteu i jelno~ Wtisiiina| nasi spotova dragatije odnove nego meat nama: fako se. borbe ‘braznobea fvotinjskog 1 aivijeg Zivots, gdje se svi hrane fstom hranom, 2ive piletlova ne mogu odnositi na Hudsku vrstu, U vrstera ja nam je grada bla 2a it natn fine too ite stvan, razumjet demo Yolikofmora bit mania Em borbama moze bili uzrols samo nedostajanje Zenki u odnos prema broji, Tazlika od tovjeka do tovjeka u prirodnom nego u druftvenom staniu £ “Fuuijeka Ui’ esnoslivi vremensid raumaet toka Kolih Zenka uporno odbija se prisodna nejednakest mora w judskom rodu povetavati § nejednakobéu ob- Publtevenie mudjaks, Une se opet dala do prvog uaroka. Jer, ako svaka tazovanja, enka trpl muzjeke samo dva mjeseca u toku godine, to je isto kao da je bro} ‘Ali kada bi priroda osobito tezila da u raspodieli darova istakne toliko Senki manji od pet Sestina. Dalle, nijedan od ta dva sluéaja nije primjenjiv na prednosti koliko se smatra da ih ima, koju bi korist od nje vidjeli njoj naj- Ijudeleu vest, gdje broj enki optenito nadmaSuje broj muzjaka { gdje se nt- faillji na itetu dragih, u stanju stvari koje ne bi dopustalo gotovo nikakvu vr ada nije primijetilo, ak ni u diviake, da Zeake, poput onih u drugim vrstar fu odnora modu njima? Comu bi, tamo gdje nema Ijubavi,sludila jepota? ra, imajureadoblja zanosa 1 nemotijivest, Stovige, medu veéinom tik Evo~ {Gam siadt duh Ijudima koji wopSe ne govore 4 likavetvo nina Kofi se ne bave Einje Gtava vest istodobno spopada wzbudenje, dolagi do uiasnog trenuta pikakvitn poslovima? Staino sitam ako se ponavija da naijae! ugatetavaju opte uspaljenosti, meteZa, nesredenosti i okrSaja, kojeg nikada nije bilo kod. . E slabe. Ali neka mi se objesni Sto znatita rijet ugnjetavanje. Jedni vladaju i Budde vrte, kod koje Hubay nikada nije peniodiéna, Ne mote se, dakle, 2 fillers, drugi jase udovellavajul svim avojim birovima, Eto totso t0 primje- « ,, kjuBiti na osnovi borbi odredenih Zivotinja za osvajanje Zenke da bi se isto Gajem medu nama, ali ne vidim kako bi ce to moglo cbjasniti divijim ljudima dogadalo 1 Covjekau privodnom stanju. A ako bi se fai mogao lzvest! takav ee ee ee eee Caan takljudak, jer te raspre nisu unlitile druge vrste, morali bismo, u najmanju Neki éovjek ée se lako moéi dotepati plodova koje je neki drugi ubrao, divijati Fuku, prioeti da one ne bi bile kobne ni za naS0. Saavim je otgledno da bi Nee ee ann eects ta uioutts, al bake Ga ga pela a Oe hale oxo mani Sete of ou Sa e dogadaja udeura,nadarve @ Emuse og Teakvi bi mogt! bill ckovi ovlsnstt med Ijudims koi nilta ne rerljama u Kojima, zato 8to obifaii Jo ‘vrljede, Bubemmra-tiakaunies i os mie" prognaju # jednog drveta; ostavit a ga i oti na Grugo, = Se rete Peas ae a koe Fe ee eee aieie tke & me apie da adem naka —_ a tas hi® iw kojima drugamo? Nade Ii se neki Sovjek snainiji od mene i, osim toga, pokvaren, lijen a fast nia povetavash tazuvat 5 umnolavala pobataje. Hawolotan, pu me pris da ae brinem 0 njegova opskabiiwvaniy, dok on osta- Zakijuéimo da jefiutajuéi besposleno Sumama, bez rijeti, nastambe, rata ‘ne plandujuéi, trebalo bi da se on odluéi da me nijednog trena ne izgubi iz! i verivanja, bez ikakve potrebe za sebi slitmima ali i bez ikakve Zelje da im ma~ vida, da me dr2i dobro'vezanog dok spava, da strahuje da éu mu pobjeti ii ga ‘Kodi, moda fak nikoge osobuo i ne poznavajutt, dd ¢ ‘ubiti, to Jest da bude obavezan da se izlolt mnogo veo} muei nego ato je ona z T saznanja primjerena tom kkofu bi htio izbieti i ona koju zadaje meni. I nakon svega toga, né¢e li njegova afisiu, da je osjetao_snmo.svaie stinake potrebs, gledao sero ono Bo mu so Dudhost popustiti barem ma jedan trenutak? Nete li mu neki jznenadni fam jo da ima interesa de vidi, i da njegova inteligonclja nije nepredovala ‘odvratiti palnju? Za to vrieme unit éu dvadesetak Koraka w Sum, skinuti ogo vile od njegove tabtinef Ako bi kojim sluéajem nesta cto, nije mogao ‘ckove 1 on me vide nikeda u svom Zivotu nete vidjeti rnadaleko prosirti, er nije'primavao éak ni viasttu djecu. Uniljete Je ne- ‘Oe oe modusevim nepotecoae ove pejedincaty svatko znobe vidjt, bu- Najalo s izumiocem. Nije bilo ai odioja il napretka, generacije su se besko- Fe ee eee ot setuscbna} ovlnost Wut Mes Hisno razmnodavale, i, ne mituéi se s iste totke, stoljeéa su prolacila u neote- jesuth pousbasns Hs ih sedtsayel, da Tee ee ae 2 subset prin godlon. Veo Je vob bile etara, « dorjek 36 J08 osteo cise ee ee anes Miner Boia tr] 7 Hilder ho od Rossaasisa Sale napravit tanscoe mislios mat 6 maogo mv = - sgh Se tah ay Sa ms a ngs asa ple t= fons thea oe ma s SbiGeje w aistokreskom Austva XVII stetjees 4 Rasprave, eva situacija‘ 12 postal aged je uzaluden. ‘Posto sam dokazao da'se nejednakost u prirodnom stanju jedva osjeta i da je njezin utjeca} gotovo ravai nuli, ostaje mi da upozorim na njezino porijeklo vest utoku raavitka Wudskog duba. Poste sam pokazao da se usaprSivost, ‘GruStvone vrline ¢ druge sposobnosti do Koith je dotao prirodni tovjek isu mo- {gle nikako rezvijati same od sebe, da im je zato bio potreban stjecaj raznih epoznatih uzrok, koji se i nisu morali dogoditi { bez kojih bi on vjeéno ostao 4 syom primitivnem stenju, ostaje mi da razmotrim razliite slufajeve Kofi su ogli usavrditi Ijudslel razum kvazeéi vretu, uSiniti jecno,biée zlim &imeéi_ga {Koji su w prilitno dugom razdoblju dovelt tovjeka 1 suijet do 4oSke-u Kojo} ih vidimo. ‘Buduél da-su se zbivanja koja moram opisati mogla dogoditi na zgzne ma: ine, priznajem da se u'izboru mogu opredijeliti samo za nagedanja) Ai ne samo da fa nagadanja postaju razlozi kado su najvjerojatniji da bi se mogli iz- ‘vue iz prirode stvari i jedina eredstva s kojima bi se mogla otkaiti istina, nego T'posljediee Ixoje Zelim investi iz svojih nagadanja nese zbog toga biti nagads- use, jer se na naéelima koja kanim usposteviti me bi mogzo stvoriti-nikakav ‘Grugi sistem koji bi me doveo do tstih rezultata-i az kojeg bih-mogso izvust Iste zakljutke. ‘To, €e me osloboditi obaveze da podastirem svoja rezmiBljanja.o natin ne ‘uoji’ veernensle, razmak nadolnaduje ono malo vjerojatnosti dogaanja;..iz- nenadujuéoj moti velo povrinih rezloga, jer oni djeluju bez prekida; 9 nemo- ‘guénosti da se # jedne strane ponifte stanovite pretpostavke, a da ses druge Re nademo u sittaeiji da im damo izvjesnest Sinjenics; o tome da Je, zato Sto ‘50 dvije éinjenice zadane kao stvarne kako bi u nizu povezale posredue Einje- Infee, Koje su nepoznate fli se smatraju takvirna, ha povijest, Kada je imamo, da Gade Enjenice koje sh poveruju, a na filozofiji, keda poviject zataji, da odred slitne Einjenice koje ih mogu poverati; 0 tome, konalino, Sto je sadrZaj zbiva- ja u kojem slitmost svodi Einjenice na mnogo manji bro} razlifitih razreda ‘nego So mislimo, Preostaje mi da svejim gucima ponudim te teme na razma- tranje; dovoljno mi je Sto sam to uBinlg ie takay natin da prosti éitaoci ne udu imall potrebe.da ih rezmatraju. iy eodnom tage rata fx obodan of ferme Tr Raton vite od stolfoéa Eugen: Daring ée ponove pethvatti teortfu nal, Hof se L vee Rpusseaa pobie. Vidi Engetoy Ansi-bilring (Gruft alo; Polliléka ekonomlle) PDolesimo do slsbog mferta Rasprove. Houssecu Je tao dobro pokarao da je Sovjek ‘e'prifodnom stanju savrieao prilegoden sVonr natinu divots; fliko je WniolTo a8breke Sebusavanguhaedk Gudima: ax nije mogse sheatit kako ajegov ossiilent civijck mote Boma araitven Bio je," dakler-primoran’ pouvatl se na sslutale, ia snepredvigenee waro- Fe ats te lkade nisi anorell dopoditie] On dobro asjeéa slabost svoga sistema, Da Je tava ova straniea obsada, Saanife ee sf on oblizaul na tim nepredeidenim wzrosima Sob Saige, dat fe 0 niin nekoliko semaznih sumaka. On je mnogo arti w svom Ezefa S'honjekin jestka GX 1 3 posisvlje): budutl de gu so Hud tno, onl Kodl su se radall § Replodala erejevina edaait su u plodmije pédruéla, gale au oo roljefat ¢ ontma kojt Bute vet divjelytaleo da su sudska wdrutlvanja velikim dijelom dela peirodnih shi Since jake poplave, islivens mora, vulkanske erupetie, veliki poles), potarl iztevani rowTitlo ou onislayal Same, sve Ho Je more prestradit raspelitt avi stanoviiee ite aetnle, moralo Ih je zatin 4 okupite da bi 2ajednlekl poprevil Sto lm Je unisteno: Tateo Coste predaje © nednéama temlje a drevalm vremenima pokezjo kojim se nafinina ‘Slate provldnost on bi prisilila ude da so ouze« ‘Svat Vanjske abivenje ne mora nam pomoti da shvatimo Kalco se osamljent av jak auvtteo Ziviett u drustva, Ova) tekst, Gable, mile uvjerjiv 1 Roussen je viSe volo fillet s ovog u Dil nerjeivog problema, : 50 t | \ DRUGI DIO " MOA vilo je vierojatno da su stvarl vet bile doBle toike U kojoj vise nisu mogle trajatl onako kako su trajale. Jer ta ideja vl snitva, ovina o mnogim prethodnim idejama koje su se mogle roditf sam sukeesivne, nije ge stvorila odjednom u ljudskom dubu. Trebalo je znatno naj predovati, sted dosta vjeStine i znanjs, & godine u godinu ih prenositi { m Cavati, prije nego Ho se stiglo do tog posijednjeg medaSa prirodnog stanja. Vre timo se, dale, vide & prosiost { pokufaimo jednim pogledom sagledati taj spor siljed dogadaja 1 spomaja u njthovu najprirodnijem reda. odtianje. Proizvedi zemli pride toianyorbila naan BENE ca shi Glad { drugi apetiti weazivali su mu ‘postepeno na razlidite nadine opstojanja, bio je i jedan koji ga je pozivao da dri svoju vistu, i ta slijepa silonost, ligena svakog osjetaja stca, proizvodila je poave fivotinjski bin, Kada bi zadovoljila potrebe, dva se spola vise: nis Bornavala, pa te ni Gljete wise nita nije ma mel Em 9 moplo oie nie. ‘Takvo je bilo stonje fovicka u zatetka, tokav je bio Zivot jedne Zivotinje, ogranitene najprije na iste osjete, koja se s mukom koristila derovima koje Vidi w Bactlonedst (iderotov) Slab »Babloaiie: »Pofo Je magu mime, ost alo tobea ranlizovanie toe | mope, afm Se sralo da aprevi Jef malo ever 2 ne vite Ging exiogn step { da bode tala sretan Holi fe fo foviekw dosvolino da Dude (heater shots & It, strana 134) cre US a inte, attiuran, Beograd, 1019 ftoutseny, Kao ayiante prvatod semis oes beltcg te Srastou SRoutseta beacenjule da ae avako drosive mors tel na prvatngn via ee ‘fe snovima Sgfaiiltava na smanjenje pejédnakest! u tmanjufl ovom BATELL MSF stdas ais proliv pravlce wo! sate obrevdtl privtna ware: tnt 3 Gre Shi'iaven wapud as Loken (Heel o oragenoo vistavinl, VIC poalvie, pe- Sons #90, rlng dele, toe teko melo ofekivat,nalazime tu BOSSUBTA, Fohvets svtone Pranit aston (ia oaks bss hell pokasal beret sive, mote Diam obi Arch Giteuatn) seinata manje prave of vas ha dabra Koja. poujedulste, Prrode i Beat tcincrde govorino erica So, tne seh Vo, dao J od poteia ave) swool {HUT dant brave narsve vest 80 sim pote sa odrianje nove Evo, to esa eco? eae yall Je po priced x prednond pred dcurina, all nerasitne elie 32 Setenhatstije dobvlin ato ulepo bratsvo a pvdeu dude ptrale, Boralo Je dot Fe esalln, His fe anno ave Fade { sporove! edie Je aso 1 702 ‘Wole nots te take biadaa ree a1 Je mudila priroda, daleko od pomisli da ita od nje otrgne. Ali ubrzo su iskrsle ppotetkoée, trebslo je nauéiti previadati ih. Visina stabala koja je.speetavala aa se dos munendsja.divolingsy) nS . “Saspetha tela da pestane Bia Be Ee Nauta ie. adavati prisodne sapreke, pobjedivah, ako ustrobs, druge Fivatinje, Pre Pirati se zbog hrane (a samim Ijudims, nadokmadivati ono sto je morao ustu- pith jagemu. [Bio se Ijudski rod vile povetavao, umnozavele su se nevolje. Razlika w thy, F aim, godisajim dobima primarala th je da vode faéina o tome u svom natinu, divijenja. Neplodne godine, duge i jake zime, Zarke ljeta koja sve saiidu zahti- jevalala su'od niih i poneku novu vjestinu, Uz mora i rijeke otkit é tunja Fadicu, te postati ribar! i sibojedi. U Sumama uvjedbali ou se u luku i strijel, fe postali love! i ratniel. U hlednijim predjelima pokrivali ou se kozama Zivo- tinja koje su ubilt, Grom, neki vullkan ili kakav drugi sretan sluéaj upoznao jh je ¢ vatrom, novim sredstvom Kojim su se suprotstavili surovosti zime, Nau- ‘ili su da satuvaju taj element, zatim da ga sivaraju i, najzad, da pripremaja meso koje su prife proviral sirovo. ‘To opetavano susretanje ramih bia s njim samim, i jednog ovieka s dru- jm, morala je prinedno iraavati u ljudsKomn dani osjéte"odredenth dnosa, Ti Jodnosi, koje izralavamo rijetima velik, malen, snazan, slab, brz, spor, plasljiv, firabar, i druge slitne ideje, koje se po potrebi mogu gotovo ber razmifljanja fisporedivati, prolavele eu Konaéno u njemu neku vrstu rarmiiljanja ii, bolje 0, nek -akinalau opreznst koja je davela najowinlja upozorenja nje- vola povelat fe njegovs nad | i” evjsian toga. NauSio Je ~da im priprema zamke i da im doskaée na tisuée natina, pa prémda Su ga mno- ige od onih koje au ga mogle slutiti i mu naSkoditi nadmativale snagom ‘borbi ili brzinom u trku, on s vremenom postaje gospodar prvih I prave na~ past za druge. I tako je prvi pogled Kojl je bacio na sebe izazvao u njemu prvi srg gordostl, | tako se, premda je jo8 s mukom razlikovao redoslijede i zado- voljavac se prvim mjestom za svoju vrstu, pripremao izdaleka da se i on kao Hénost nametne. Premda mu bliin{i nisu bili ono Sto su za nas i premds nije imao vile od- nov ¥ njlins neyo # drugim Zivotinjema, om Ih nije zaboravljao w evojin raz , matranjima, Slitnosti koje je $ vremenom mogao uoliti izmedu njih, svoje Zenke i sebe, navele su ga da prosudl i 0 onima koje nije uotavao, | vidjevit a se svi oni ponséaju poput njoga u slitnim prilikama, zakljutio je da nfihov natin rarmisijanja 1 osjeCanja potpuno sukladan njegovu. I ta va%na istina, visto usadena u njegovu svijest, ulinila ga je da slijedi, slutnjom isto tako sigarnom a okretnijom od dijalektike, najbolja pravile viadanja koja su mu, ‘na njegov probitak i sigurnost nalagala da se dei njih polars. pete se faba, ems, sins oat kat Ajue ickog djelovan|s pa se naSao u polofaju da razlikuje rijetke prilike u Hobbesovss, po kof Je foulek 1, prised il previa, Putendortovo}, na time. AU Rousseau Famjora Hobbers craters, T Rousegauova sethologiia mnogo, nom sfanva prepusien.svoiim stra sje, eoll mis da Jo rerum spovoban ovlacat ‘Ho Prlrodaom stenju prpisuje strat koje 2a eojima ga je zalednitki interes primoravao da rafuna na pomot blizajih od | oath jl ein ojima ga Je onlcurenljaHerala dt ssireod nh. U prvom _-Lslugaju on se 9 ajima udrutivan w topo i najvige u nek vrstu slobodnog Fudrufenja koje nikogs nije obavezivalo 1 koje, je trajalo samo toliko, Kolko {prolazna potreha_zhog kaje_je bilo_stworeno./U drugom sluéaju svatko je {allo iakoristtt svoje prednost, bilo otvorenosa silom, ako je vierovao da ée 40 moti, bilo Iukavoséu 1 oStroumnosCu, ako se osletao slabijim. to kako st Huai neasjetno. moglt steel neku.grubw idaju_o_ medusob- nim obayezama j 0 Koristt ako se bud nfih deal, all samo ako je %0 08 nega luisklvao postojet! | osjetan inteses. Jer predvidanje njima nije znatilo niBta, inne samo da se nisu bavili nekom Galektom buduénoSéu, oni nisu anit Eak ‘nf Hto donosi sutra. Ako ou Zeljeli uloviti jelens, svatio je dobro osjeéao zbog toga mora vjerno Guvati svoje mjesto, all ako Je pekome od nth zee: Sao nadohvat ruke, ne trea ni sumnjati da je krenuo 2a njlm iy ako je ubva- tio svo} plijen, nije se mnogo brinuo Sto je skrivio da njegovi drugovi nisu ‘uhvaill vo}. Lako je razumjeti da takav odnos nije zahtijevao. jezik mnogo prefinjeniji_ od jezika vrana iit majmuna, Koji se takoder udruzuju na sli¢an natin, Near- ‘kulirani Krikovi, mnogo gesta i pokoj: oponafajuéi glas mora da su dugo ‘vremena bili sveopét jezik, Gemu seu svakome kraju dodavalo nekeliko arti- krullrenih, onvencionalnih glasova Kojime, kako sam Yet zelao, nije bal lako objasniti porijeklo, { tako su so stvarall zasebat jevici, eli grubi, nesavrSeni, ‘lo sli onima Kakvima i danas govore razni diviji narodi. Pretriso sam u jedaome dahu mnoftvo stoljeta, primoran vremenom Ho tede, obiljem stvasi Koje moram ze&i j gotovo neosjetnim napretkom potstaks, ser ito se dogadaii sporije odvijaju, to th brée treba opisivati ‘Ta prva napredovanja dovola su konaéno Zovjeka do trenutka’ kada ih {Je mogao ubrzati« Duh se ave vile bistrio, a vjeltina usavrfavala, Uskoro prestavSt da spava na‘pivom drvetu ii da se zaviaéi u pesine, pronatao neke vrste Evrstih | oStcih Kamenth sjekira koje su slutile 2a sjetenfe diva, kopa- nije zeialje | pravijenje koliba ‘od granja, koje se potom dosjetio prekitt lova om i blatom. Bilo je to razdablie_prve promjene koja je oformila i stvorila razlikovanje medu porodicama, odakle je veé proizafloydosta svada i okréaja. Medutiz, kako su su 3061 a i, Koji su se asjedali spcsobni brani, motemo pretpostaviti da su glabill shva ih nego ih pokuSati istjerati, a onl koji su vet imalt Kolbe mora da nsw mnogo pr ‘kontbu svog. susjeda, manje zato ito mu ona nije pripadala, a vile zato Sto mu nije bile po- frebna {to se nje nije mogao dofepati a da se ne irlo&i velo destokom olriajus Porodicom koje je u njoj stanovala osjofajisroa bili su posljedica nove sltuactje Koja je u zafedniBlo! na~ stafn sjedinjavala muteve { Zone, ofeve 4 djecu dia_so Ziv za i ‘eda Ijudima poznate osjetaje, bratnu i roditeljsn [ * Ovale se, int ge, vratemo na Jedno malo pri optsano stanle, aRietke prilkes nist proolaleane, Eat ovo nedectage famnota, sto te t Rousseata salsa vijetKo. dogade “Rousseau samo zaujueivanjem, Dee Dozvanja a povijest, ctlriva da se eovsckov ranvoj, a potetics velo epor, ubszeva, 38 mi . Oba spol potela su, fako~ Gers mirnijim Zivotom gubitl ponefto od avoje surovost! 1 snage. Ai ako je Jgvarko odvojeno postajao manje sposcban da se boris divljim zvijerima, 2a- {Gavrat ium Je bilo lalfo okupiti so da bi im se zajedni¢ki suprotstavil 'U tein novom stanju, w jednostavnom i samotnitkom zivot, 8 vrl0 ogra: niSenim potrebama, $ orudima koje su izumill-da bi se njima okoristil, Yudi si ufivall u dosta vellko} dokolicl Koristeéi se njome ‘da bi gebl_priskrbili 1 nepoznate njthovim ofevima. A to je bio prvi jéram Koji ‘ne sanjajuel, nametnuli i prvi ievor zala koji su pripremaill svojim nasijednicima, Jer, osim Sto su nastavijalt tako mlitaviti dub i tijelo, s navi ‘vanjom na te lagodnosti gubli su i sav ulitek u njima, a istodebuo su ofupjell 24 istinske potrebe od kojih je ligavanje postajalo okratnije, dok njthovo za- dovoljevanje nije bivalo slabife, 1 postajali su nesretnl ako bith izgubili, a nisu Dili sretni Kade bish.zedovaliili. Sada motemo malo bolje nazreti kako seu krugu svake porodice ubvr8ti- vvala { usevrSavala upotreba rijet, motemo i predmalfevall kako su rami po- ni uzrocl mogli proSiriti jezik i ubraati mu napredak, inet! ga jo8 potied- nijim. Velike poplave ili zemljotresi oluéit ée vodama ili provelijama na- seljena podrudja, okreianje globusa odijelit 6o i pretvarati u otoke dijelove Kontinenta, Shvaéamo da se medu teko pribliienim Ijudima, prisiljenima da zajedno Hive morao stvoriti neki zajednitki jezik, prije nego medu oniina Koji su bili slobodni u Sumama na Kopnu. Tako je vrlo moguée.da su nam poslije prvih pokufaja da zaplove otofani donijeli upotrebu rijeti, a gotovo je isto tako vierojatno.da su.se-i druftvs i jesiel rod na otocima i dé cu se ‘amo usavriavall pate aego ft ru bill poanati ne kontinente. Sve se poéelo mien fednom mi Zonatno Sate raj sasebnu nae vet lis natinam- Zale ‘Yea izmedu razah porocica, Mladi judi obaju spolova stanovali su u su ‘ednimn kolibama, prolazai odnos kolt je iziskivala prizoda doveo ih je uskoro, 2 beiGim drufenjem, u drugi, ne manje ugodan i trejniji. Uobiéajlo se pro- ‘matrati razlitite prédmete { ‘usporedivali ih, neosjetno su steldi ideje 0. vri- Jodnosti i ijepotl koje sa proizaile sz osjetaa davanja. prednosti, Prisljent de se vidaju, vio ce nist mogl usdriau a da 20 ne vide ponow, U dua se.uvukzo.njetan 4 ugafan osjetaj, Xojt se najmanjim protivijenjem pretvarao, u aloit bles. 8. Saviy e-budla ubemora, nesloga tifa t naugod- ij od atresti prinose se drtve w Yudatoj rv. Sto se vile ideje izmjenjuju s osjesejima, Sto se ve nadmetu duh { sree, Yyudskj rod se nastavija pripitomljavati, veze se proSiruju, a sveze ave. jase stofuNaviklt oa 20 cleupjati iapred Iroliba ili oko nekog velikog stabla, Die- sna iiples, prava djeca Ijubavi | ubitks, postaju zabava ili, stovise, zanimanje Hirommno objainjenfe Hoje omogutie da se prikrlin eki pretbodn! neds suat/satsjerajaino petajell Oralvent lame qdje su ih pooane,aepogose peal da Hoe aaiedgp, All sanimilive je da Je Roussesu pribjogao to} pretpostavel te polto Je Gplnao pive Gvevle auseobine, Problem porileida Jerkm, Koil ew prvom ila tint nerle~ Siv'ber pomett providnest,seda Je laze resivf Pretnedno pomavijena lea ein se abotavljenem. “Mentesquieuov utiecs), ‘postejalaiumads, jer je w ala kojim je rezulticela nepravda uvrijeden! gl ‘a0 prezir svoje osob, to je Zekée' bilo neshodlivije 1 od exmog ala. I zbog toga, buduti da je svatko, ksinjavao.pretir_na_tazmjeran matin Binet! isto, svete. su postajale wasne, a. Hud krvolotiL.akrutnl, vo totno”stupaja to kojega je stigia velina nama poziathh diviih narod, { zbog toga ito nisu ‘ogil dovoljno razlikovati ideje i zamijetiti koliko su tl narod! vee daleko od Prvotnog prirednog stenja, mnogl su se-pokurili zakdjui da e Eoviel po prirodi okrutan i da je potrebna polleja da. ga aniekSa,? dok‘nifko nije tako Kotak poput njoga u primitivmom stanju. Smjeften po prirodi na jeduak saz mak od otupjelosti marve i Kobnih spomaja civillairanog tovjeks, te ograden Ries {nstinkiom i ragumomt da se ofuva od 2la koje mu prijet,on se uzdr= ‘Sea cae edo dun nnnse oR a de guna ha ae navel ‘jemi bie uantaeee de Jet usana nal saudcngs — Lash ee Tie ae See codtioat Teed fdina kia od th snaljke rniite oa ont iaje au all w | (shen aia oh st iets lain gl SUS neo fe svatko prije aZ0Ha Hip Sty augee | Sbetai among ea Wo ¢ aa Gabe a ie ieeanie RP oe ent tie aoe PI] / inckoie tensity, da Jo bilo potspbno da kasne pontac siode ot Up Be ss woke’ ost tie, 7 de tor oovela eel, samlenliat Xadama zalkona.I take, prema st Ijudl postajall manje lerdljivi, a prizodeno mllocia wet fe pretepfele oaredeno Kvarenja, fo fs raziobl opined at to men ete sci faolubljay Horo. Htlnageretal =e te 0 Boy vide Habra, ove <> vito vadna eznaln se ihn asm pum aun Bate taj te ircoihe Gabe. tne, Rouasent fe 4a ' | | | a eles stem wei ete es See ie es aa | Seema Pa eee a fe ah eae | fea fe, dikle, Pv odgovoran 2a iskrivijena posodnestavajenfa koja Je pretapjelo nie- ove ante *'Ovdle Roussos cije na Kebbesa, 1 Oyo injento ie ponokto nejammo. Holt fe stadlj Yidskog rarvofa posed? Na prvi ported, to ne mote bit prvotno stanje, u wojem se Covjek nile slat azumom, A fpak Jets stan kost Drevhod! pojaut vlasalftva, Problem se mote ukioiti sumo ako ries ‘exam Gummo ogronitenti suisuo. Rowrsteu Je rekso da Je Cove: po Drirodl prepulten siamo, invinktn, ai Je ved, masuprot fivotinjama sslobodnl djelatnike i mote iti ikada ‘mut on nedostaje, nedomjestil drugim spotebnostima. To bi srebao Diti fa} razum Tesi ia nlc Gudle oe prvi pat islibe Kolko vatou wlogu ime vlasuittvo w loviekovo} po- ijt (Wid LOCKE, Bees 6 judskom rozum, TV, 8 18) i ; & zakljuéka da je to stanje bilo najmanje podloino preokretima, najbolie za So- ‘Yjeka (p) {da Je on iz njega morao izaéi samo nekim kobnim slufajem Koji se, bog opce Koristi nikada nije smio dogoditi. Primjer divijaka, Koji se gotovo vi nalaze na toj tot razvitks, &ini se da poturduje da jeflindskt rod bio stvo- ren da tu zanavijek ostane, da je to stanje istinska mladést svijeta i da Te Sav ‘Kastiji napredak o¢ito sto toliKo bio Korak prema usavrSavanju pojedinca ko- [ko { prema oronulost!vrste Dok su se Ijudi zadovolfavali grubim kolibama, dok su se ograni¢avali da ‘ju kof o8jeéu bodljama 1 ribifim kostima, da se kite perjem 1 Skoljkama, oslikavaju svoja tjela raznim bojama, usavziavaju 1 uljepfavaju lukove i sti Jele, dubu naostrenim Kamenjem:barske fame ili grube glazbene instru ‘mente,! jednom rijeSju dol se ne IaGaju djela kofa sami ne bi mogit napravitt Fovladavaju samo vjeftinama w kojima nije potrebno vile ruku, ont su Zivjeli slobodai, zdravi, dabsi { sretni onoliko oliko to mogu biti po svojo} prirodl { nastavill su medusobno uziveti blagodati neovisnog odnosa/Al\ od_trenutka ‘gada Je toviek osjetlo potrebu za pomet! drugoga, Kada je obazio da bi njema Gamome bilo korisno da ima zaliba za dvolicu, jednakost je iStezla pojavilo se Wlasnistvo, rad je postao, nuda i prostrane ume pretvorile au se u Hjupka po- a koja jo trebalo zalijevati Ijudskim mojem i na kojima 62 se uskoro vidjeti ko s ljetinama kliaju | rastu ropstvo i bijed: ‘Metalurgiia.t agrikultara.bile-su.vJeStine Bij, je otkriGe pokrenulo tu ve- likes revelueljub9f2a pjesnika su srebro i slato, ali 2a Mlozofa Zelfexd 1 ito cl- vilizirali Lude i Gpropastili udski rod. I jedno i érugo bilo je nepomato ame- rigkim divijacima, pa su zato oni jo8 ostall takvi. Drugi narodi ostajali su, Sipi se, barbarsld sve dok su primjenjival jednu od tih vjeStina bez druge. 1 mozda je jedan od najjatih razioga zato je Evropa, ako ne najranije a ono barem najtrajnije, prosvjeéenija od drugih krajeva.svijeta u tome Sto"je ona isto- dobno najbogatija Zeljezom i najplodnija item, ‘Tefko je pogoditi kako su Ijudi doili do toga da upomnaju iskoriste Ze Ajezo, Jer nije vjerojaino da su on! sam{ pronafli natin kako izvlatiti rudu iz rudnika 1 kako je pripremitl da bi se ona mogla talit! prije nego Sto su znall Ho 6e iz toga prolzaéi. S druge strane, to se otkriée jo8 manje mote pripizati nekom slugajnom poaru, jer se rudniel stvaraju! samo u noplodnim krajevi- ma, u kojima nema ni stabala ni stabljike, pa kao da nam i to kale da je pri- oda poduzela mjere predostrosnosti da bi od nas sakrila tu kobnu tajnu, Osta- ie, dakle semo izuzetna ckolnost da je nekt vulkan, bljujuél rastaljene metalne ‘art, dao promatratima ideju da oponataju tu prirodnu operaciju. Jos bi tre- bbalo pretpostaviti da su imali dosta hrebrosti i-vidovitosti da se late tako mous ‘nog posla i sagledaju vrlo daleke moguénosti Koje bi iz njega mogli izvuéi, Sto Di vile odgovaralo izvjeZbanijem dubu nego’ ito su ga onl mogli imati, Dosplevii do ovog stadia Goviecove poviest, Rousseau poeple svoie dedue- ‘ne she poacina te Se moet naw Suenore Bripdopn Beeps ‘ousteau jan vidi day & Drajnio! Mal, sonnel sazloa ebjefnjavai drutive: ctiveje Bate Salle ne nara woe ‘Ovdje se pridaja vafaost razvosa prolzvodnih.anaza. a bi se objasnila poviest Rouazeau ovdje resutue maletjelieet Laas “ sStvaraju see: ui stljeta postoalo fe mllllenfe da rade nisu odvafkada posto- ly veb da su se stvraie, U plodam krajovitna treba fopalt nomigu de bl se Gall Tada, Roviseau se tradi da poveta patelkoto rarvoje cvlialfe: privoan je na.opres. Dat fe, oreiposiolja de je’ Covjek' doseo na pomioae da {ali du kada Jo vidio Wako metal {ee ie onmiita ofa tu en andrdaval : 7 * +4 od faery Sto s0.tide remfjodjelstva, za nadelo se znalo davno prije nego Sto 9¢ po- elo prinjenjivati nije nemoguée da su Kudi, staino pribavijajutl svoje zalihe s drveta 1 i biljaka, vrlo brzo shvatii natin ha kojt privoda obnavija raslinj. Ali sama vjeitina zaGela se vjerojatno mnogo kasnije, bilo zato sto stabla koja Su ih, zajedno s lover i ribolovom, opskebljivala hranom nisu davala dovoljno 2 njihovu skrb, bilo zato 8to su slufajno upornall koristi od Zita ili upotrebut alata Kojim ée ga obradit, ii su slutajao predvidjell potrebe koje 6e doi, konaine. natine na Koje ée natjerati druge da rade { oteti im plodeve rada ‘Buduéi da su postali vjeilij, pretpostavimo da su nacitrenim kamenjem i 23- Xjenim koljem poteli uzgajeti neito pouréa Ili Korijenja oko svojih koliba davno prije nego Sto. su mall pripremiti Zito { alate potrebne za cbradu nave Iiko, ali ne ratunajmo prt tome da su se, kako bi se upustll u to zanimanje 1 ako bi zasifali zemliite, oni trebeli odluiti da najprije neSto tzgube kako bi uu buduénesti mnogo debi, jer je ta smotrenest prilifno daleka od duba divijeg ovjeka Koji Jo, kao Ba sam relao, fedva ujutro mislio na evoje potrebe uveter, PronalaZenje deugih vieBtina bilo je, aki, neophodno da prislt dali rod da se lati poljodjelova, Otkako je trebalo Hua koji 60 talit! | ovat Zeljez, ‘bli sa pottebai i ont koji th hraniti. Sto se broj radnika poveéavan, bilo je smanje Fula da priskzbe svima hranu, ali nije bilo manje usta koja ée je Jest. T kako st jednima trebale namiralce u zamjenu 23 2eljezo, drugl 6 Konstno otkritt tajnu iskoritavanja Zeljera da povetaju Kolisiaa nasnimnica. Odatle su, s jedne strane, proizatit obrada zemlje i poljodjelstvo, a s druge viestina obradivanja metala I povetavanje njihove primjene -gnsibe vlasnuitve prva prawila praia. ome svote, potrebno je da svatko mode neito Small. Stovide, kada su Ludi poteli sagledavatl svo} Hivot u buduénosti 3 uvidjeli Kaliko bi dobara mogll izgubiti, nije bilo nljed~ 120g koji ze 2a sebe nije uplatio odmazde zbog stete Koju je mogao nanijett some, Takvo porijeklo je to prizodaije Sto je nemogute zamislitl da bi se Gd saa de le He daze ea er ‘ne vidio #0 betoviek, da prisvofi stvari koje of Hinw napravijene, Wnjih uloso vife od svoga rads, Same Sead. dat) paio-aach ne nonce ame al cada Gao. pravo. {na-zemliiite, barem do.fetve,i talsonia-gedis “sine med ab piri x ase ads prec nae Groton, ‘Cereri nadirnal conodav! nosti koja se odréavala u njenu {ast ene tezmoforija™ oni su time stavili do znanja da je dioba zamjista stvo- la neva vrata preva fo Jest peso Vasnlitva, easvimn razlsito o@ onoga Blo Droizlaz iz prirodnog zakona. Sve Je u fom stan! on ae {dana palmer upoftehe Zeljeza | patratnja-namienica-bile-tofno wayne ‘Biane.“Ali ta} omfer, Kofi nigta nije Btitilo uskoro Je blo poremeéen. Najsnad- ‘Frije Rousseiua postzjele su uglavanom dvi teoriie o postanka viasaiitva. 1. Za usa 1 Pufendorta io so pestizalo dlobom i zavsimanjem zemista { pravo viesistva ie odréavaioysljedet! uglavak, prave onoge Kofi je prvi zaureo. Grotias depuis da Je {Y potetics péstofae peimitival komunizam, Tastajaaje poljoprivreds aagnalo je Uude 2a Sporesumng podijele zemlja. 2 Za Loeucs, kojega sljed! Berbeyrac, lasilivo £6 te alit-na vada 1 nije blo potteban eporamum, Vidimo da je Rouseat ovale HAdanaut " Tezmoforifa: svotanoit w fast Zakonodavke, Grei si tako svall heklca Demetra (atti: Cereray, Jer je onn aut ude polfopsiveedl 1 ustanoviia braky te tsko zasu0~ Sala elviatrano aio, 8 7 _ niji je najviée-uradio, naivieitiji ie za_sebe izvlatia naibolii dig, najoStroum- BL fe pronateo natine-da strat rad, Tatar fe tebalo vie Haljeza i Kovatu ta faded edna, jeden Je dobivae ranoge,dok e drwri jedva fvotaro, T teed ge prliodhs HeleGnaliost nessleino Seta s nejecnakafca w razmjenl, © lite niet Huda, Koje au se sazvle iz ranlla u okolnostima postajolo Tee onjtaijeT trains svi uBlncims, to eu polsle Sst razmjera ute tl ga aude pofedinsay ‘Kada su stvari doile Wo te totke, lako je. zamislit{ nastavak. Neéu se za~ aotavifatl ba epleivaniu postepanog pronalalenja drugih vjeina,razetha je: Bin beuswvanje | boriienje amijets, nejednaxors imuénoss, upotrebe i Houpotrebe bogastava, n svn onlh pojedinost Ho eu iz toga lai, a Kole Erntko inate lnzo sams Ogranieit tu a0 stmo ma to da bacim pogled m= iirtskt rod fom nover poretsu ster "vo es, dake, « razvijenim evi sposcbnostima,s razigranim paméenjem {mastom, so sebitimn samolfubljem, srazumom Hot je posta djelaten {3 du~ hom Hol fe gotovo dosoan saystenstvo 2 koje je speeoban Sve ry oy px ode sposobnost bile poktenute, odredent st svakone fovigku mesto 1 polo- En}, ne samo s oberon na bolisizw dobora {sposobscati da bude of pomott i ae aalkod, vee I's cbalom na cuhy Wepotu, snag ii okretoet, zaslug il fimijegeT badnei as sete sposobnost ingle samo ‘vedavat,uskoro th Je trebalo imati ili naglaSavati, trebelo, se, zbog vlastitog probitka, prikazati dru- etlli nego Mo au bit bio, Bit] iagledat posta eu dvje posve razitite SivanlB fe tog risitovanja protle ou Saja radkob, meletworta Rima) s¥1 poroci koji ih prate. © Gruge strane, evo Covel koji Je Bribie sobodan i Beravisan kato tanaitvor svat psirebs, pokorivl taka ree) tava prirod, ‘a osim toga i sebhslitne, postaje u stanovitom smislu rob, premda im je postao gecpodar bogetsd ne moze bez svollnslage, siromabu je potrebna pomoe bo- Ectlre ona| ooeengin pri jot nije w sanju da pros: ber ith, On, dekl, Seprestano naotoj da th poidbije en svoju sudbina nastoi, zaita i) nalz aad ott njihoy probitac da edi za njegov. ‘Toga 8inl prjetvornim { ne- Siersdnion prema jednima, ¢ oholim i neumoljvim prema Giglma, 1 pislieva En da isontava eve one Kojima je potcetan, ad i ne mote pest strehor, Si natt interes dam korlsno slud, Bonalno, aezastna arbi, strast a ame a Be agai adele aH Honest jednor riedinds Jedne seane Kone fin ema Rourke stn pda oie en jo. oi n't os sea te Hie praca. brat neva pjedacea tora, has Boe Mclean t plac Aumcenoe asesk entven Jo novo predna: asbenene {Wie ture Sica do Pia, ae, Gama, Pie crane 326) ite a> {USuli tuticasog indiana ed ave ov Pata tite mtrsineg poniaeja uses prvenon ante jf vie estara base Aoasko druitvs of fevbaiagt: Honkucenler, kate Roses 58 Ie eli, proma razligitosti znataja jednih i drugih, rezvijati_gospodstve i x itr aiulje t pliatke Ge strane, tek oat Upemeal tbe eee Kora zasienil sva_ostal Biti nego na State deugih I prekobrojni, koje si'slabost ii lijenost omele da neSto pridobiju za sebe Kade im je bio red, postali su slromaini a da nisu niSta izgubili, jer, kako se oko njih sve promijenilo osim njih samih, bili su prisi- Yeni radi odrzanja da primaja ili otimaju iz ruku bogatih. T iz toga su sepa Buduét dasa najmoéniji i najojecniji stvarali seb, sllom ili potrebaina, neku vrstu prava na Stetu drapih, Koje fe, po nlima, bilo jednako preva vlac sniétva, slomljenu jednakost slijedio je jo gori nered: otimatine bogatih, raz~ ioiatva-siromadnib,saztlarene strastsvih sagulll su prirodeno malosrde {jo8 -Hlabaisitglas pravidl) te usin ude Hertina, slavohlepnima §zlime. Iemeda ‘prava jaGega i prava prvog posiedniia iabio je trajni onikt koji se zavesavao Samo olersajima | ubo|stvima (7). Druktvo koje se formiralo pasta je popriste najutasnijeg ratnog stanja, Ljudski rod, ponléen 1 otajan, ne mogavll se, vratit po-svojim tragovime, niti se odreéi nesretnih tekovina koje je stekao, 1 dje~ Iujuét samo na svoju sramotu zloupotrebama sposobnosti koje-su ga resile, sam se doveo u predveserje svoga pada, Attonitue novitate mali, divesque, miserguc, Effugere optat opes, et quae modo voverat adit Nemoguée je da Iudi nisu Konatno poteli rezmilljati ¢ tako jadnoj situa ‘ijt A nevoljama kojima su se opteretili, Narodito su hogati uskoro osjetili kako, im ne ide naruku vjetn! rat Kojega su oni sam! snosili sve troBkove 1 u Kojemu ‘su svi ilagall poglblt Zivote, 2 on! posebno {.svoja dobra. Uostalom, ma kakvu isprilea ont naili za svoje otimatine, dobro su osjeéali da st one ossiovane na Iabavom i zloupotrebljavanom pravu, i da ée im ave to, buduél da sa stjecali ‘samo sllom, silom bili { oteto a da ge oni na to nese moti Zaliti, Oni pak koji suse obogatili samo vlastitom umjeSnoiu nigu vile ‘moglt na najbolji natin ‘emeljiti svoje viasnistvo, Oni bi lijepo rekli: fJa’sam sagradio ovaj 2id, stekao sam ovo zemaljifte svojim radom.« »Tko vam'Je odredlo granicee, mogli su, im ‘odgovoriti, si na osnovi Sega vi smatrate da sie nagradeni na hafu itetu radom ofl vam nitko nije naredio? Zaboravijate li da mnostvo vase brate strada ili Pall od askudice onoga toga vi imate 1 previle, te da Li trebuo hitan i Jedno~ Suéan pristanak Mudskog oda da vam se 22 zajednitko izdriavanje oduzme ‘eno Ho ide preko vaith potrebs?9 Lifen valjanih razloga da se opravda 1 po- ‘trebnih,snaga da se obrani, 1dko dotukavsi nekog pojedinca, ali i sam dotuéen fod griba razhojnika, sam protiv svlh 1 he mogav8l se, zbog uzajamne Yubo- more, ajediniti sa sebi jednakima protiv neprijatelja sjedinjenih zajednitkim > Goviek ¢_pojaviivanjem viaunltve { borbom Magn Loja x njoga proistete zapada —~ fe mater eaghlia u.naiiadnife. Vidime a elo} fu strani Rousseauoye shpat [pogateurporeduje 5 vukovime, All prelatonje tovjeka te prirednog u éruliveno stan} ‘lle trajno prepadante of slabatan gla raver, To anal da Ge igenlle BU megse Sinovati dtubtven! porodae laste peat na nagelima potpuno opfetnim of Frirodnih: reistavljanie preva milosrdu. ‘Prestravijon nekim teko novim slom, isodshso bogatt Jadan, on samo Heit d= syne Saito co foe danedavon puto, (0 tan mai (OVID, Meas Ase 39 ( ‘F ‘agledem za pljathu, bogota Je, grltenut- auld konalne-smislio-paldomic. AYjalii projekt koj, sf tkada zateo U ljuddkom rodu: iskorislit 2a scbe snage upravo_onth Koji su niocima svoje protivaike, nadab- afi shdrugim nagelima \ dati im druge institute, koji su mu isto toliko i8it w Drllog Koliko im ze prirodno pravo protivilo. S takvim planom, a pollo je svotim susjedine tlatiotas stanja koe ib sve naorudava jedne protiy drigih, koje njihove posjede tint isto faliko tegob- ‘Sima kee Taine poche Ta eine his ne nat sigumosts al begat ni u sizomastvu, on je lak izmisiio tobote istinite razloge da ih privede svome Si GRRaC hens Gees dante | fa etatepce 'esigurallsvakam posed holt fa pepe a Kojima fe se svi biti dunt pokeravati, koja nete ni za koga T koja G6 na stanovit natin iepravijati hirove srese, pottin} ‘Yajusl xajednihim duinostima jednako moénog i slabog. Jednom nije mie sto da_okretemo nat pie ta uw iedan yehowss-” 72 dao mane is magn Hpbi rst ie, Kj ohio 2a vésti, Koil su, uostalom, imali da rezmarse odvise posala medu sobom da bi mo- git bid suci 4 Koji sa bili odvise Skt i slavopohlepni- da bi-dulje vrijeme moglt Jaigravatl goepodare. all oxigu- 2avalu lady Jer promda mu bil dovoljo rerum Ge shvate prednal TWiiekog uredenja,.nisu bilidovoline iskusni da predvide njegove opasnost Naisposa jin levaku Korist Hida naslute zloupotrebe bili su upravo oni Koji su raéunall'da iz @ak sui mudri uvidjeli da se mora Zrtvovati alo slobode ‘drugi, kao ito ranjenik pristaje da mu se odsijege ruka kako “Taka ie-biloy tye" WEDAIO "UW pOReRIO- ara zakona, KOS AP) ome sivarali nove okave, a bogatome’dall Bove siaye @), bespovtatno unistit zt slobodu, zasvagda utvrstili zakon Vissnidtva i nejednakosti, od spretne fine ufinil neopezivo pravo f oteda pottinil, u korist ai ‘tev Hust du, sludenjut bijedi Wotomo Tako vidjetl kako a utinilo netzbj8znim stvaranje avih dr lh { kako se, da bi se zajednitkim snagama priosilo, moralo { sa svoje strane Ijedinitl® DruBiva ée uskoro, bao se umnazajuel { Sires, pokritt titava Zeuljina povstinu, 1 vise se nije mogao nati ni Kutok u svjetu U soJera Bi se eslobodiltjarma i saksiliglavu of mata, koji je Eesto lo lofe upravijen,falto dp je svaleiéovjek Zivio u trajno} neizviemnoati hogs I je satuveli Bududl da je gradansko pravo postalo zajednitko pravilo za gradane, prirodnom zakonu dupe mjesta Jo8 samo medu razilitim drutyima, gdje Je, pod lmenom me- * Rousseau dobro vidi da Je doya, ako alle_onakva,o kvakvo) Ge on. santa Druftenom tgovora, Laren lave hake Jova above, ananows, suena da sll Sedu) hia prot druge,Heailt chmaaa Je tne He Se Gos ivaed OE, SYAit ssmomljlvi govort koje bogall dste ove slromataima alsa nezanimliiyL Vise funds ate video. emp mane, ed. aking te. peksone sale “vlal'u Stanju rata Gidanje Vaughan T, strana 129): »Poslje stvarania prvoga dra iva nufno alijed! atvaranje avis dragin, U njema treba sudjelovati oe ujedinil de bi als cduprine, Drubseal umvor mie, dake, onipune siebatan, Prints prevdano 0 , unarodnog pravs, bilo ublaeno nekim konvenoljama, kako bi omoguéilo trgo- ° vinw { nadomjestalo priodna suéut Koja je, iagubivsi od druitva do drustva sya snagu koJu je imala of éovjeka, éovjeku, prebivala fof samo u nekoliko Siroih Kozmopoltsish duiat koje su prekoratile zamisliene granice Sto su od vajale narode i koje su, po primjeru Vrhovnog biéa koje ih Je stvorilo,svojom dobrohotnoséu obgrlle Hiav udski rod. Boltitka.tjela, ostav¥i tako medu sobom a. prirodndih st oxjetila smetije, Kok jie su prisijavale pojedince da 12 njid idiu. 1 tzmedu sia Veliki tijela ‘ako je stanje postalo jol kobnije nego So. je hilo prije medi soba koje su th Bine, Odatle au proizafli nacionaini ratovi, bike, ubpjstva, ‘odmazde, od kojih je strepila priroda 4 izoblifavao so razum, 3 sve one utamne predrasude koje su prolijevanje Iudske levi uzvisile do vrlina fast. Najéa- suijt judi neutili su dau svoje duznosti uvxitavaja 4 Klanje svosih blinsih. Vidimo, konaéno, kako se na tisuée judi Kolju, a ne zmamo zaSte. 1 samo u j= nom danu bitke potini se viée ubojstava a prf zeuzetu nekog grada vise asa nego Sto je Potinjeno u prirodnom stanju u tok Etavih stoljea’na eleloj Ze- mijino} povrsini Taki su bili prvi wine! podjele Ijudskog toda na razl ta drubtva, Vratimo se ajihova ustanovijivanj. Znain da su mnogi pronalasili rastitta porijekla politiskib druitava, kao to su osvajanja moGnijih il ujedinjayanje slabih, Svojedno je kojt od th Uz Yoka ofaberemo s obairom na ono éto ja delim utvrdlt, Medutim, ono ito 2e- Jim izloliti Gini mi se najprirodnije abog ovih razloga: 1. U prvom alutaja Bravo osvajania, Jer nije mikakvo, pravo, alje mi moglo zasnoyati bile_kakvo drugs pe su aevajestporoljctnarodl Gl vile taeda soit fat anja, bare dok nacija nije, u potpuno} slobodi, dobroveljno lzabrala svog pobjednika za vodu. Doiad utinjene kapitulacije, buduéi da su bile zasnovane nna nasiju i, dosledno tome, samom tom Zinjenicom niftayne, nisu, po to} pret postavel, mogle stvocti ni istinsko Grustvo, ni politiko tijelo, al dragi zaicon ‘oslm zakona jatega* 2. Rijedi snazan i slab u drugom siueaju dvosmislene su. U meduvremenu, ismedu uspostavijanja prava viasnistva 3 prvih posjednika 4 uspostavljanja poliitkih viadavina, zatenje tih laraza bolje se Sakazuje rie jetima siromatan i bopat, jer zapravo prije zakona fovjek nije lmao nlkakvik Grugih sredstava da pottini sebi jednake nego da napada na njthovo imanje UL th unk jednim dijelom svojega. 3. Buduél da siromaial alsa mogl igubiti nifta doit svoje slobode, 2a njih bi bile velika Tudast da su se Ist jedinog obra oje im je ostalo a da u zamjenu ne dobiju nite. Buduet da so, naprotiy, tac D fia ol 8 ‘Konaéno, Fazumng je Vier ERS inte, a ne bd bone ane ‘Viada se.nije.stvarela u trajnom.i pravilnom obliku. Nedostatak filozo- fije | Iskustva pridonio je da se primjeGujul samo prisutne tetkoée, a na druge Sse nije mislilo sve dok se ne bi pojavile. Unatoé evim naporima najmudr}i zakonodlavacs,,politidko stanje ostat ée uvijek nosavrseno, jer je ono Bild g ® Danas u tom smlslu upotreblavamo ret stiumanisttile, Rousseau cautue kez ‘mopolitizam, jer smatra da jo ravan presira nareda, alt roaoijublje koje tla nije Wika ‘Grunt Zovinlzam. On sade esjetanje udskog tajedait * Rousseau Je, kao Jovi Slezoftnjegora vremens, aeprtatal x cays O%8 HAIDA tea arave csvajniapobli Grotiasa | Putndors, kot ga odo- ravalu, 6 | fovo djélo sludafu i jer se, eato Ho je bile lofe zatets, s vrémaenom nisi moglé, otkrivanjem nedostataka i prodleganjem poboliéanjs, vige-nikada ispraviti mane ustanovljivanja. Ber prestanka se popravljalo, umjesto da se pofela ral- ‘iseavati i odhacivati sva stara_grada, kao Sto je uéinio Likurg u Sparti, da bi se zatlm podiglo dobro adanjel@sDruitvo se najprije sastojalo od nekellio op- utanatenja koja su obavesivala sve pojedince da se njih dre 1 po Kojima se zajednica pojavijivala kao jamac prema svakome od njih, Trebalo je da iskustvo pokaie koliko je takvo ustrojsivo slabo i keko. je prekrficeima Jako igbjebi dokazivanje ili kainjavanje zhog prekrSaja kojima je samo jaynost mo- a Diti svjedok i sudac, trebalo je da se zalon prekli ta tisuéu netina, tre blo je da se nevolje neredi poén stalno javijat, pa da se najead potne razini- jati o tome da se pojedincima povjerl opasan lagum javne viastl i da se m sistratima atavi u duinost da se brina o provodenju narodaih odluka, Jer ne moze se ozbiljno braniti pretpostavka da su se glavant birali prije nego Sto Je ‘ustanovifen saver i da gu slutbeniel zakona poslojali prije semih zakona®) Ne bi bilo razumno ni vjerovati da su se narodl bezuvjetno i bespovrataa najprije bacili u marutje nekom apsolutnom gospodara i de je prvi natin, kojt su lzmisiil ponosnt # neukrotivi Judi, da, se Postigne. opéa sigumnost bio dase strmoglave u ropstvo. ZaSto_ su se oni, Zapravo, predall starielinaipa,ako ne zalo'da ih obraie od tlatenja I zaltite m_Imanja, slobade edi, Wornl element nitiova bica?® Jer falgore Mo se. mote degddlti u odno- Sima meds t da neta bude dstavlien na milost drugome, + nije I Brotiv zdravog razuma pototi » povjeravanjem svih stvari u ruke jednog voce bog Bijeg im Je obuvanja trebala njogova pomod? Kava im je eijen on m0- 20. ponualti 20 ustupanje take Ijepeg praval I ako se | usudlo zatratit to, 5 ligovorom da th obrani, nije i odmah mogad dobiti-poutan odgovor: »St0 nam viSe moze utiniti neprijateljt«/Necsporno Je, dakle, i to je asnovno na- elo, svakog polititkog prava, da suse nerodi, predall svofim vodama kako bi ‘obranili svoju slobodu, a nc da im slute]»Ako imamo viadaras, govorio je Flix jam, sto je zato da nas otuva da ne dobijemo gospodara.c® [Nai politiari uéinil gu od 1jubavi prema slobodi iste sofiame koje su nad ‘ilozofi utinili od. prirodiiog ‘stanje. Prema stvarima koje vide ont sude o sa~ vim radlititim stvariina koje nisu vidjeli 4 pripisuju Ijudima wa sklo~ ni®, zbog strpljivosti kojom ga podnose oni Koj su im 5 ‘a ‘lje a marodu, vot as mudvom zakonodaveu da abrife stat sve "fo je sin ‘Uxinu d oboit Rousreauove idealsiGke premise: politike au temeino fovoram, All sa histori matartjaioam, bud da Je sakot Texte vaio PisdaaGe Hist posto zskon koe pefmliy ber drtavne prise hola gu Pr "ta nobbess. No ltt natin Hobbes aise Locke (Gratunske vladeving va § ~ 1 Lock se salt Istim argumeniom protiy Hobbesa. Po njemd, Ipudt sa stvorit evi Lsirana Gruitva samo zato da Di osigurall suzajamuo oduvanse: sve Hota; slobods | Sobarae (Gredanshaviadavino, I, § 183) * Plinije Mladi, Polwela Trajan, LY, 7. 1 Prawn prirednog prava, a narotllo Patendost, kologa’podrteva i Retbeytas, tir- ge da so tovjeltiode dobrovelino edrethslobode. de" Bh subi asituraa opatanak. Dobro: ‘oiino rogstvo #ak prelhods ropete woje prolais it ratang rave; PHmccujao-stroet Krojom Rousveau opovrgava tu teoeij. a Horn, prove abloras? girls pred otima, a da f'ne’pomisle da je sloboda poput nevinost! i valine, kolima fe ne za efjena dok se u njima whiva, a ii okus nestane odmah Sim se ingube. wUpoznao sam uiitke tvoje zemljec, rekao je Brasidae™ jednom satrapu koji fe usporedivao zivot Sparte i Persepolisa, sai tind motel upoznati zedovol}- stva moje.e Kno Ho noukrotiy at nakosteije8 grivu, udara kopitom o tio i rita se silo- vito kada mu se samo pxbLEi uzda, Gok neki obuéeni konj sttpliivo podnosl- Dis # ostruge, tako { Barbar ne sogiba glava pod jaram, koji civlizrant éovjek hnosi bez mrmnljanja i protpostavlja najuzburkaniju slobodu mimo) pottinjeno- sti, Ne smije 50, dakle, po uémaiosti potSinjenih naroda suditio prirodnim sklo- nostima éovjeka prema ropstvu it protiv ropstva, veé po udiima koja sa stva> rall svi Slobodnt riarodi da bi se o€avali od tlaten{a. Znam da prvi bez pre- stanka semo hvale mir ¥ pofingk Kojt ufivaly u evojim okovima t da_misgerri- ‘mam serifutem pacem.appelint Al kada vidim drage da Srtvula ithe Potinak, bogatetvo, mot, pa Sale | Sivot da bi o8uvall to jedino dobro, koje prev ira oni. koji su ga izgubili, kada vidim Zivotinje, koje st zodene slobodne i Zazlru o@ ropsive, Keko rezbijaju glavu o fipke svoga leaveza, eada vidim kako mnogi potpuno goli divljeel preeiru evropsie slati 1 priose glad, vat, eel A.smrli, samo.da bi oGuvali svoju nezavisnost, osjeéam da robovima ne prilét a razmifljaju o slobodi, Sto se tide otinske vlasii® fx koje mnogi izvode apsoluinu vladavina & svako drutivo, a da se ne utjeta suprotaim dokazima Lockea 1 Sidneya, do- volina je primijetiti da na gvijetu nije nlgta dalje od okrutnog duba despoti- ama no blagost..vlasil Koja. vie pagina probitale;onoga Ket Joi se_podre- ‘duje’ nego ‘na Korist,onoga Koji zapovileda, @sje-po prirodnom zekonu otac gosbodar djeteta same a nda. poslis-305 fi eke ont postu favaopraval | da ih-cei, nosten acrid ‘ano pms al ned pabervatje, A snioinete seat theese ce i poltova, al Se TBE HE} Talo mote saevat/Umledto da G3 jocivliseane drutvo prlatdde Ix oBtace vat trethlo N,aaprot, reef ae Winjege ta viast erpi svoju glavnu snagu, ie se put 2 ova. mnpelh sam kada ont ostani_oluplie\ oka njega Otera.dabea, dijo im mo! nicea te ae alam oibnanien segek eS eine ae * BRASIDAS, opartanclt voiskovoda fe V atolioéa pride nao ore, s0nt miro ove ropstvo najbjedniiine, (TACIT, Historie, 1¥, 1. ‘Nol teoretitari apsoluine monarhie 17. stoljets pélulalt ss po Benoa ieeno- vat isuljeveies vinst, Jer Je ta vlost isto voate lcto vhost oce nad djecora” Posehuo Bae lez FILER, Patriarhija ti privodne last kraljeva USO), BOSSUET, Politika ne om ‘novi svetog pisme GOr—100) 1 Remony, engleskl jukoblt, Filorofel ese} 0 pradensko} “Blades (71). Locks Je poivetto svolu piv Raspravu 0 gredunsks} vladavint pobljanju Filter, vial takeoaas Bees qraaancta) vledavint (VI, § 1), ‘Algernon’ SIDNEY jo engleski pouiitar, pogubljon 1642, kojt je Getevio Raspravia ‘0 ‘iadabint (08), prevedant na feancusl 1702 ‘Rousseau jo podrebnlle kaltisiao tu monathstiku tooriu w Raspraol o ekonomslo} politic, u koje} navoai Filmerovo ime. Istu, sumaraju Kritiku nalasimo t Diderotova ‘anien »Polticka visete, Testes shots, »Ciseeiques do peuples, {Hy strana 104. ™ Uspored! Bossueta (navedano djelo, I knilgs, anak 2): aKraljevska viast Je oBla- sky J orobing ajezina moataja Je dovrote 63 ‘mogu ofekivati slignu milost od svog despota, jer mu pripadaju { oni samt i sve ‘ono ito posjeduju, di barem on tako smatra. Oni su prisiljent da kao milost prime ono Sto im on ostavija od njihova viectitog dobra. On vril pravdu kada th do koe oguli, &ini milost ada ih ostavlja na Hivotu. I nastavijajuéi tako s pravom ispitivati Unjenice, u dobrovoljnom uspo- stavijanju tiranije neéemo naéi vide osnovanosti nego istine. Bilo bi te8ko do- Keazati valjanost ugovora koji bi chavezivao samo jedau od stranaka, u kojem ‘bj se sve dopustalo jednoj strani 2 nite drugoj 1 koji bi samo nanosio Stet nome Koji se obavezuje.® Taj grozni sustay vilo je daloko, tak i danas,.od toga da bude sustav mudrih i dobrih viadara, nadeeve francuskih kraljeva, ito se moze vidjeti na mnogim stranama njihovih edikata, patebno u ovom od- lomiew poznat izdanog 1667, u ime J na né aX Pornatog spice, izdancg 1667. u_ime i _na_naredbu_Lanis Neti ae ne Hale, dab, So sadae tlie podlotan zakanine suis desu, Jer je suprotna tvrdnje istina metunarodnog prava, koje je laskanje Katkads apadalo, ali koje su dobri viadati uvijek branili kao zaStlinitiko boZanstvo svo- ih driava, Kollko je zalconitije reéi, s mudzim Platonom, da j a iefu se vise zaustavijatl na IstraZivanju ne Znat li, = obzirom na toda fe S10- boda najurvitenije svolstvo Govjeka, stozavanie njegove prirode na razinu Zi votinja zarobljenth instinktom uvredu ak tvorea njegova biéa, bezobsirno se ‘ddreGi najacagocjenijih od njegovih darova, pokoriti ze I potiniti sve one zlo- ine Koje nam on brani, da bi se zadovolfio okrutan it becuman gospodar, i ne nati i da Ge taj uzvigent stvaralac biti raaljuéen Kada vidi kako te ne samo chests, yl unis negove-nalpe Ge, repat G ako beta sci Birteyee™ ko sol frm toca ec nn neat prodatl svoju slobody, 6ak i ako se-podredi neko} samovoljad) vlasti koja 8 niim ‘uligavo postupa: jer, dodaje on, znatile bi to prodati vlastiti Zivot kojegu ni- t ate, gospodafPUpitat éu samo s kojim su pravom oni Kofi sami nisu prezalf da se ponlze ut) mjeri mogli pottiniti svoje potomstyo isto} aramoti i odreGi so a njihovo ime dobara koje im sami nisu dali i bez kojih je i sam Zivot tegoban svima onima koji su ga dostojni, India ati tnightda nostaner on ‘toga, buduél da je pravo viasnistva samo Iudsko utenaéenje i ustanova, svaki % a Hobbera svakt pafedinas aatjutule ugovor sa sri drug pofedlalma Kost Zale stort clviirso aruttvo. Po tom foyer an te aoaverise ds pets Sud srahe iobeda kort teetegaGovjokn ii aajedsiony ar unjl da Loe asl deme ty abe Je avait podenk vesaa 2a siverena hol oe, «2 evale Heaae, Aza bo me somversie. ‘Recpravs o pravima naferitanabje traljce ne raawe drdeve ipenjeihe,moner- aye gat utieas Jo freoe adbess, * Barbeprae gadncm nedosljeanose, polio Je podiiao Fufendoriovo mle (vil soce, podupize cbiuto Loctcovo miljeite (0 aredonskoyviadevist FV pegavie, $3). ‘ovo posivanie na Barbeyraca pofaviiage te mma u iedanja od i182 Rowsseaa to tom plisnfu u llelott plnvetio Loskeowy toi One tskodessnqao preitad 6 Neo feiguleua (Din schon, XV, 2) oNajo naw dai se sosoden fovekmpae peodatie cy ovjek mote po svom nabodenju raspolagati oni ito posfeduje. All mie isto bitaim dazovima prirode, kao fo su 2ivot 1 sloboda, w Kojima je svakome Aopusteno udivati, ai je w najmanju ruku sumnjivo ama i prava da se njih odrekne: oludujudi jedno, ponizava svoje bige, ofudujusi drugo, unibtave sve ‘ono'Sto jest samo po sebl. kako nikakvo pralazno dobro ne mofe nadolmaditi Fi jedno ni drugo, znailo bi Istogdbno uvrijesttj prizodu 1 ramum tim odriea- znjem, pa ma kakra bila cijana fal: kada bi se dloboda i mogla otuditi, poput Inman, vlika bi razila bila a djees, koja uivaju ofeva dobra samo preno- Senjem njegove prava: nihov! roditel}i ne bi imalt nikakva prava da se u nji- hovo ime nje odreknu, jer je sloboda dar koji ona primaju od prirode da bi bili indi. Ne taj natin, bududl da je 2a WspostavHanje topstva bilo potrebno uti es Till nasilje ned prizedom, trebalo ju Je izmijeniti da bi se ovjekovjetio to pra- oy Travail Klan dni taf prasud dao» dieto nek robinje radu kao ob ofall su; drugim sijesima, da se-Soujek ne rada kao Sovie int int 20, dike, sigumo da viadavine nisu poSinjale samovoljnom viadéu, ojo} je koruptija saino krejnji araz { koja th konaéno vodi do zakona jatega, protiv Sega s0 najprije trebale biti liek Ali makar ane zaisa tako poéale, ta last, jer je pO Prirodi nezakonita, ne bi mogla sluzit zamnivanju druSivenih = prava, pa prema tome al nejednakosti ustanova. 2, Koja jo8 treba proveiti,o prirodt omoynog 1s posteay-drustvenih,odnosa, si Hanovi Kojiia ve objainjava ta volja postal su time osnovni zakoni Koji oba- vveraju sve pripadnike driave bez izuzetka, a jedan od mth propisuje izbor ¢ last iaagisirata zadutenth da béilu nad izvravanjem drugih, a-sevask-piom fini levy ovst vlog teres satel solid ees oimo pravaicine prirednog prave, Rowseau ovale prenalas!iefnekd duh rim- a Sas Pion ans eat Pee et P Seal pat wablinga se | abel poavsiel kao & Grote | Putendot. Slobode. te pravo ott ie, nya grea, Orel feb Je fede of nls Sapoaaln “Pradielonsino se raulxoveo Sporedum o vidrutivang, po kojem poledinet sivaraj civilteano Gnullvo, {'sgpeamim © posanitinay po kojem se podanicl odrtu sveiih Dem Sr rorist neko Ladvolene vast, posredovagjem deedenih uvjte, emelins zahone Eu gravnll a pravar wemoijiy monarhistidd teltm ¢ opraniéenem visiea, Bacitiopedt “lanky seolltke vaste u Znchlopedit prinvataju tu teri. Hob fRowisea se ovdje, ankle, svrsiave ur edie “encklopedta, Broly Wovbesa, an eicdhe ogranitese mansthile, pa apvélutas, all ok Yo Gat! bree Bina Jolt poktniju da te on io sve uskoro previagat. esa 0 Gvostrukom ugovorn Je Brotuijetnd Jer toil an podjelom auverenoatt aimegh viedare 1 podeniks. Gabbecor geal} (Bee nveesat nto ph er commen aye, Ness te Ons te oduct ae ale leave olatan onanalia 19 “yet demouraci rouble evoie tori deubtvenog 5 Rupreve 6 I prije nego Sto je iskustvo pokazalo, ili posavanje ljudskog srca pred- vidio, etbletns doupottehe laksa iclste, ono ve moralo tnt waliko olje uéallke eu oni koji su bill zaduzeni da baiju nad njegovim ofuvanjem sami 2a'to bili najzsinteresiranifi. I bog toga,fbuduéi da su magistratura i nje- Zina prava bile osnovane samo ha temeljalm akonims, éim bl one bile povri- Jedene, magistrati bi prestajali bit zakonit, a } set zakon dst Se zakonito mag rr ae rasmslimo, tobi se potvedlo i ovim razlezime, a iz aricada, oda oh ‘ Jor da nema vshovse vise BL 9 lhl tale penwo-edusal-od-ugaua sin pronaila a druge nsjegove uvjete ili bi se obje prestale njime sluziti. Cini se da se na tom natelu mode omovati pravo odusiajanje, No treba ni zazmatrati Hto 4 Einimo, Ga je od Ijudske ustanove kao ito je magistrat, Koji ima eva viast w zukama koji Je prisvosio sve prednosti ugovora, a ipale ima pravo odreti se vlasti, jab ratlog naroda, ojt plata sve gretke voda, da ima pravo odre¢i se ovisnost ‘All uiasne nesuglasice, tral neredi koje ta opasna viest® nuino lzeziva vise nego bilo sto druge, pokazuju Koliko je Hudskim vladavinama bile potrebna Evrdéa osnova od. samog razuma i koliko je jevnom mira bilo potrebno: da thoija solja posredgje i dade euvereno} vlast! Sve! i nepovrediv anata} koji Je ppodanicima oduzeo.kobno pravo da njoine raspolaéu. Da je vjera usinila samo Po dobro Ijudima, bilo bi dovoljno da Je svi ont ube i private, tek is njezinim Hloupotrebagna, Jer Je ona ipak ustedjela vile krvi nego Sto Je fanatizam zbog he prolioWAlslijedimo dalje nit nae pretpostavke. gst ob) ‘hajprikladniji. Jedni 68 ostati podredent samo zakonima, drugi éo co us- ‘koro pokoriti gospodarima. Gradoni ée htjeti satuvati svoju slobodu, podanici Ge camo sanjati o tome da fe oduzmu svojim susjedima, ne mogavli otrpjeti da : \ * ovale su vidliva Rousseauove oliilevanja. On. se ne usudule proglesit pravo na 5 sgt 39S Sdincestntendy ome me nai secede, a gn Ge Wane Sta iif pobunu prolly. daspote. Cinl se da smo w duije vasléite etape Fanvore aust: All ‘Pousdel od Kejeg trenatia magisteat, host ima ss viest U rikamae, Issa iz poaruey preva da bi ulao U to novo, kasnije opisano, prirodno stanje? Ima tx nejesnoéa. U 3e evakom rakepisu Rousseau Ce roel: sDok Je Rarod primoran da vin jon slut, & oy fim. on mote sivell Jaram 1 sirere ay Gal job hoje Vidi je aapredak. “Da ll Jo stmno razboritost nalayala ovaj odlomak? ite nemoguée éa Rousseau, po- sje Pafensetiy dope ovdje ory o butanskom pram a ae kao omova sures: Sos, vet kao natin vadaving. Yo ne bi frebals toll Susi ao Blo so na. Drv! posted En lea vi poole a eo agora kaj tom rnutia edobrava. Sir ‘verebost Je cabijno’ podkisijena. A. njegov ialeeitn genl) ne pristaje na proturiet- oot Ne mogavil deel Go jedae teorije demoltacie polazedi od sporasuma o peaaoiliva, pedleal-u drug feujsset u Wotensto prave, Kesnije Ce, buduat da Je iznljenio pola- Sie eden nesta takvis taeutaay 68 drugh wtivaju dobro koje ont ai vile ne utivaju Fednom rijetja, na fedao} Strant bila ou bogatstva fcovajanje, a na dcogo) area {vilina, i i vladavinarna ave_au magisteatuce bile m roan passa “Hibs vite nepilike {lulatiosu-seaasderepstvarale su se pobunjeniéke grupe, stranke au se zakrvile, ragplamsavall su se gradanck ratovi, Konaino je 20 ‘toboinju sretu drfave rtvovana krv gradana i postojala je opasnost da se sve svali u anarhiju nekadainjih vremena, Te tih okolnosti Korist su izvlaéili ambi- clomal glavari i svoje javall za svoje porodice. kkraljevima kraljeva. Slijedimo i razvo] nejednakast Jroz_ te raze _promiene, otkrit éemo da jezin ss stavljanje magistrature, i bilo fe pretvaranje zakonite Viastt | * ov fe u prvom razdobiju ‘raath, u hugo motnin i slabib, a u treéem gospodara i robova, Sto Je vi- hhunsit ‘stupan} nejednakosti{ njezin izraz u kojem se konaéno stapaju svi dru~ i, sve dok nove promjene posve ne ukinu viadavina ili je pribliZe zakonito} ustanovi ‘Da Bismo shvatili nulnost tog razvitka, treba manje.razmatrati_ motive stvaranja politigkog tijela 2 vile oblike koje ono uzima’u svojo} provedbi i po- telkoce koje povlate za sobom. Jer zia koje tine neophocnima drubivene usta- ove Zine neizbjeinim i njthovu zoupotrebu. 1 also su zakoni, osim uw Sparti {je je zaken bdio prije avega nad odgojem djece a Likurg ustanovio obifaje Koji su ga gotovo mijesi potrebe da se sluzi zakonima, opéenito. slabi{i od ‘trast, te obuzdavaiu.lnde a ne mijeniaiu ib, bilo bi lako dokerati da je svaka ‘Visdavina Koja se kreée uvijek to&no prema cilju svog ustanovijenja, ne Korum- © Dirajul se nit var, uatanoijena bes potrebe i da zene kolo}. nke ne Eg zakone alti aloupotrebljava magistratnru nema potrebe ni za magistre- ‘instal 28 eakonud. Pinas pretnaeage aa taute-natine, prema strastima, Magistret ne bi mogao prievojit nek nesakonitu viast a da za sebe ne prido- bie nidtarie Kojima je prisjen ustupit nek! lo, Uostalom-grafni densilaly ‘nad sebe nego ispod sebevlast nostaic drata od necaviandabi pa pristaje da = Padciveron dei: te da_ce Hate praman jo da io 1 drugile anit’ daha taes Shee table Foe mania Procane® NERS KOT ugnetan luge earede ne make Vit soboden (Vi LANE, © nacensinom penoou vellfonsse, ‘Thal ‘atlonalom # belrvatnom pitas snap Zagieh, 206 saan 188) ‘ity oval purus toons Sudno otulere 0d protiotnot 6 ‘nose okove da bi ih mogli stavijeti kada na njih dode red. TeSko je pokoriti ‘naga kel sain ne 2el. zapovijedati, pa ni noflukavija polka note uspjeti poltinit Ijade koji samo Zele bit! slobodni. Ali nejednakost se lako Siri medu [estoblepnim ij nlakim dudema koje au uvijek spremne da tre za rzicima ese i kojima je svejedno da'li vladaju ili sluze, prema tome Sto im se od toga dvoga int pogorino, Tako je 1 moglo dodi vrijeme u kojem su o& naroda bile tallko Zablijetene da sir njegove vode mogle resi najmanjem medu Yudima: »Budi ‘elik, tii sav tvo rode, 1 on je odmah evima lzgledso velik, pai sebi samome, x njegovi potomel su 304 dalje uzdizal, Sto su se vide od njega udaljaval. Sto Je povod bio zatamnjeniji i nesigurnfi, uSinak se vile povesavao, ito se vido & neko} porodie! moglo izbrojsi ifendina, ona je postajala slavnija, Da se na ovom mjestu ulazi u pojedinosti, objasnio Bh lako kako fe, al da‘se vladavine u to nije mijeSala, nejednalos! u utjecaju i ugledu postala me- 4a pojedincima nelzbjedna (2) &im su oni, okuplieni u isto drustvo, bili prisi- {ignt asporedivati se medu Sobom 1 voditi rafuna o razlikama koje’ su nal Wavekeenevnom ophodenfat jedai s drugima. Tih razika ima vise visia/Alt ‘ako su u natelu glavaa raziikovania Kou lem i £- gaalubpoal, dokazao bin da je alagonic fT gukob th racititin inion nejgumnill pokazatel] da li je nek drzava dabro i fe utemeljona. Pokazao bih da je medu te Stir, vrste nejednakastl, a os0b- 1 de terete uh dri bagaars EERIE ORO oe tole oe ave one Za iaju svode — buduei da najnepostedilje Worist Dlagostanju 1 najlalse je Za usposiavijanje veza, njime ge lako slu2i da se kupi sve ostalo!#/— ina osnovi tog opa¥anja volo se totno moze prosudili u Kojo) ge mjeri aval narod udaljio ‘od ovog primitivnog zaéetia 1 o puta kojim ee kreée prema lajnjem cit, Ko~ upeji Primijetio buh koliko ta gveopia d coja nas ave razsize, zostrave | Troliko raé gama Seotlrave 1 usporsduie umlieta Lanage, ‘gar i urmnogostruguje strast, 1 Kolike ona, pretiorivsi sis Linde utakmare, i atastrol nike, be Ea REESE UB avaludt tn da tite u tris tllko pretendonata- Pokazio “da zbog te revnosti kojom govorime o sebi, te pomame da se razlitujemo, 5to Sn shee We Ses Sint da mo invan sede, moramo tne no #0 Je aafbale ae ease are uv iudizon, vine 1 poroke, spore | able, orvsate 1 ere re Fe raserottes alin svarina mafen ro] dobrik. Dokszao bib, Re sarees eens aldimo Beticn motath | bogatin na vrtincs Zao £ bogs eeejok svjetina pmize'u mak 1 bjed,abog toga so prvd jee stvary ‘inns ukuaja arn auto Sto su th odusel 0d efugih te Ge i ont, 2 Sesto nje i ne promijeni, prestal: biti sretni kada bi narod prestao Zivjeti u bijedi. ‘Al se pojedinost mogie bi same biti tema jedaog znalainog dls, w ko jem bse cbvagrute predsost | ieSkeée svake Vadavine, u ednosu pretsa pre- ser Senirolnoy iebios otk avi elit able u keima 9 pojeijaje ne- Jer Kod se dentin tana « mogia bl se pokazatl idm Noljain,pre- see sive th vladavina 1 promjena Koje\Co ih wnemenom mutno ‘aed, weir bse kak je emeltvo Uaten ienutranizom mjera pecuzati da bi se crareetus of nih vane, Viele BL be dae Uatenje nepestano povetara Sraatnetatent ne mop nikaka sunett Rakay too fe ely a koje me sakonsha seth cata de ge opijete, Vidjelo bso da pomislo feau gecdanska prava | Melonsne sobodet'e pritabe siabin mosizaja ee buntovniiin. gundeajen. Sere eetvolii svoa tat narod de brant 2ajedngic strat aaj Dar Ge rei da so w hapitalltitxor porelin ave mode kupti, pa Sak 4 saviest niki udio® Vidjelo bi se da iz toga proistjete neophodnost nameta, pa obes- hhrabreni ratar napuita polje, Sak Ju veijeme mira, { ostavija plug da bi pri- pasao mad. Vidjelo bi se kako se radaju Kobaa i éudn pravila 0 Sasti. Vidjeli ‘bi ge branitelji domovine kako joj prife ili kesnije postaju neprijatelji, drdeéi stalno noi pod grlom svojim sugradanima, I doilo bi vrijeme u kejem bi se Salo kako kau tladitelju svoje zemlje: Pectore st fratris oladhum jugutogue perents 4 Condére me jubeas, gravidaeque in vlscere porte CConjugi, inte peragam tomen omnia dexira -amnolikoati strasti { vjeBtina, sam asuda Jed Tazumou, ere | vain Vidjeto bi se da Vode potlta See EE SIRE oh redinn, ve ono fo Gruitvu mode dati izgled prividne sloge au njesu sije sjeme stvame podije- \jenosti, sve Sto mote nadahnuti razlidte staleze nepovjerenjem i uzajamnom sBxiojom, u auprotoosti a njthovim pravima | interesime, i prema tome, uévr- Stiti vast koja th ave ddl u pokornost. oi je pomnalo po- dixéo svoju strainu glava { uniflavao sve Ho Je zgledalo dobro i zdzave u avim Aijelovima drtave, de_srull-zakone-tnazad. te dana rulevinama republize ‘unpostavi svoju viadavinu. Veemena Koja Ge prethodit: to posljednjoj promajent Dit Ge vremena pokora i nevoljs, no na kraju ée éudoviste sve prozdijet, 4 na rod vile nete imati ni voda ml zakona, velsamo Hane. Od tog trenutka neée se vide postavijati pitanje obitaja i vriine/Jer posvuda gdje viada despotizam, cui ex Ronesto nulla est spes,#! on ne podnosi nikakva drugoga gospodara. Cim ‘on progovor, nije ni tarno iil obaverno davati savjete, regstale a tome, Hover prifadnont stanju posve Taaliitom od onoge od koje Sino Botel, Sto je blo prirodao stanje u svo} svoj Estos, dak Je ovo pealjed- nije plod razuzdane-korupeije. Uostalom, izmedu ta dva stanja ima tako malo taulike, a ugovor 0 viadavini je despotizmom toliko ponlsten da je despot go- “ pada samo dole Gok je naa. dase on, tm se moze otjerat, nema rising Hivotima 1 dobrima svolih podanika, dsdavala,-gole-cilg2je Sve stuart se fade Zbivaju po prinodnom poretk Ovdje se mamaiujo sia. 9 narodnol_ arm, avo savlgie yet w NACHHAVELLU EVD Vega, * ke ml i sical de tasifom toa Wuirobu mog ca, webu moe trudae Sane, soja, ka te te tome broil, Spas fve Mvescne GUKAN, 1,37), "oil nema, M etakvail of Baste Proma Vaughan, ovo je moide iknitjono sietanje na Decta (stone, A: eat compose nebua nulls apes — Koss nije mika Stetivn of doorog porns "Diderot u Gini >Poiiona vaste w BectHlopedist na Ist natin opravdava pebuna rotiy despetzma (atirano djs, szana 18). eakav bi mogab bit ishod th brith Bestth promjona, nitko se ne mote Ea: Tine mepravednost drugoga, veé samo na vlastitu nerazborltost i nosret Otkrivajuél{ slijededi tao taboravljene i izgubljene putove koji su moral, doNeka odvesti od prirodnog u civiizirano stanje, rekonstruirajudl, s prifelaz~ fim stanjima Koja sam uspio omadis, putove koje mi Je vzijeme, gone¢l me, dopustilo ili na koje me je naputila masta, svaki pailjivi Gtalac moti ée.samo Bil izenaden beskrajnim prostorona Sto dijeli ta dva stanja.U tom sporom sije- Gu stvan’ nati Ge sjelenje beskonaéno mnogih moralaih { poititkih problema koje lozodl nioa uspjeli rijefiti. Uvidjet Ge da Ljudsid rod tz jednog doba nije Mud~ Skired lzdrugogo, Ho Je rang sbog.eiee Dicden nije MGW THEO Gove, [er je medu svejim suvremenicima tratio fovjeka lz, vremena koje je proilo. ‘fedl Gerda Je Raton popae 8 Rimora {aa Slobodan zalo Bla ga Je njegovo sto~ jeg preteio,Y naive od ju smo © se suai kako ve viadalo eijtom iile pet stotina godina. Jednom siistiu, objasnit, 6e kako su ludska cua i staat -nespeino se_milenieivtte o_gabl lene prsedl_ sas SY Bie pauebe LattasH< wromenom prorljenile svrhl, 73305 Je, jer Té nepatvore® ~) [ Ecvjek peatepeno nestjao, druttvo otima-mudrin moglo ponudlt samo skup U evjestacenih judi | nenaravadh strast, kojt su djelo svih Gh novib oduoca { [ Hemayu aikakve istinshe osnove y pred Odo'na Sto nao navodrazmaljani, ‘promatranje savrieno potvrduje/f/diviji i ulju@eni Sovjek tolike seu dmu srea =) Pikdonostina reali da bi onb Sto bi za jednoga bilo naiveta sreéa dragore ‘acilo u ofa). Prsi osjeta same spoko} | on aa suave do= en, pa mu G2 ni ateraraija stoka, sa svojom dubokom ravnoduincSéa prem svako} Grugo} svrsi, nije ravna, Nasuprot njemu uvijek je djelatan gradanin, ‘mojesi se, umemiren, mutet| se da pronade jok vrednila zanimenja/On radi Gp amrth af aja Eek goni da Di ae odria0 u Zivota, ii se odrite Zivota da bi Stetao besmarinost, Udvara s0 velikima, Koje mrzl,{ bogatima, koje prezire, ne Hedi truda Kako bi stekao €aaf da ih sfoz, oholo se vale svojom niskostu {Tniihovor saititom, i, ponoseéi se svotim ropstvom, govorl s prezirom o onimma feof nemaja fast da ge dijele. Kakav bi prizor za jednog Karipes Pilt muni Poslovl nekog evropskog minisra, na Kojima mu zavide? Koliko bi taj lijent Stvljak okrutaih smelt pretpostavio wbasu takva Hvota, koji Sak Sesto nije al Zavladen uzithom pobtenjal Al da bi vidio eilj tolkim brigama, trebale bi w Ajegova duku neilo magiti zijeS moé i upled, i morao bi shvatiti de postoll Yiste Tjual kofima nefto madi pataja Setaloga svijeta, koll umii : zaclovoljai vite po iskazu dragoga nego po. Vlastitom uvjerenjy avo, ISDS 77 naive BT t0 fo, take Foti, Yijimma Jedini sad’ koft iavlate le osjebaja-vlastitog Zivijenja€P Nije mi tema da pokagem kako tekvo raspolozenje stvara toliku ravnoduinést prema debra Flas tako ijepim moralsin raspravama, Keko eve, fer se evodhng prividnost 2 Sao ¢ penalty hinjend 5 Resto 1 d0 sa mih-poroks, Kojima se Konatno ne i bbuduéi da se_uvijek kod drugih j “ Rijeb nema stl smleso kakav ée imsti u Drustuenom ugovors, Ovdle Je to foviek: gradapauog drustva njogova vromona, = vo zat poke sre-omovangx a neienahon, Sloe 3 2) naganena ler sazvo) nelednakost,uspostavjanje 1 aloupetcbe peliidth drastevaru ono] ifort whole} sss ga sven g posta ‘ita $ uspostavijanjem ylasniftva a Nadilje, iz toga proidazi da je mo" “HRS TTT EE peta prev, u supra prod pravom avai put kada nije raztajera fizitko} oots/ To Faaltkovane Eovoljno odreduje Ho u tom pogledu teebd misliti o nefédnakosti Koja vlada edu svim udaljenim naredima, buduél da je ofito protiv prizodnog zakona, {na ba Kofi ge nafin odredili«" da dijete zapovijeds starcu, da elupan vodi pa Inetnoga 1 da Batica Luci ima a izobiju nepotcebnih stvari, dok izgladnjelom rnoitva nedostaje najpotrebnie. fret se peetas 7 Pitaaje Je bil, nema sumaje lle postavljeno, All nl Rousseau nan} ne odgovara Jasno, Ova) Je Sadestt tavedetat, sam po sebl, opravdao Gastar poraz Kodi je plate nano Gizenske}skedsmaji Potjednjt rest podsjefaju na MONTAIGNOVE Eveje: O Uudolde- ‘ima, 1, 217 sOnl-&% Drimijetit Ga medy nama ime Ijudl zasieendh 1 prenatspanth avin Vrieies agodnost a'da'st ruga polovica,prosjal prod mjlhovim vratima, mrtavt od iinet 1 bijeder | emiatralt su Cadaim kako tudl holt five u takvos oskudlel mnogu txpiesh {aku nepravaa.e Ai t Je famo sltno. Rousssauov zakifutak Je potpano niegov. %