Você está na página 1de 17

VISOKA POSLOVNA KOLA STRUKOVNIH STUDIJA U LESKOVCU

- Trgovinsko pravo

DRUTVA LICA
- Seminarski rad

STUDENT:

MENTOR:

Branko CVETKOVI

Prof. dr arko ANELKOVI

Index br.

LESKOVAC, 2016.

Sadraj

Uvod ...................................................................................................................................3
Drutva lica .........................................................................................................................4
1. Pojam ..................................................................................................................4
2. Ortako drutvo ...................................................................................................5
2.1. Osnivanje, registracija i ulozi ..............................................................6
2.2. Odluivanje u ortakom drutvu ..........................................................8
2.3. Prestanak ortakog drutva ..................................................................9
3. Komanditno drutvo ..........................................................................................10
3.1. Osnivanje i registracija ......................................................................11
3.2. Komplementari i komanditori ............................................................13
Zakljuak ...........................................................................................................................16
Literatura ...........................................................................................................................17

Uvod
Drutva lica ili drutva osoba je izraz koji se u privrednom, odnosno trgovakom
zakonodavstvu koristi za:

komanditno drutvo i

ortako drutvo.

Drutva lica - ortakluk je odnos izmeu lica koja obavljaju delatnost pod zajedniki
poslovnim imenom u cilju sticanja profita.
Sva imovina uloena u ovakvu vrstu preduzea, pre njihovog osnivanja, odnosno koja je
steena putem kupovine ili na drugi nain, za potrebe preduzea predstavlja zajedniku
imovinu. Ovu imovinu partneri drutva moraju da koriste iskljuivo u svrhu obavljanja
zajednike delatnosti, to ne mora da bude obavezno ukoliko je partnerskim ugovorom
definisano drugaije.

Drutva lica
1. Pojam
Postoje dva oblika organizovanja drutva lica ortako drutvo i komanditno drutvo.
Ortako drutvo osnivaju dva ili vie fizikih lica u cilju obavljanja odreene delatnosti
pod zajednikom firmom. Za obaveze drutva njegovi lanovi odgovaraju neogranieno
solidarno.1
Ugovorom o osnivanju ortakog drutva ureuju se: pravni odnosi izmeu lanova
drutva, visina uloga, raspolaganje ulogom, upravljanje drutvom, sticanje dobiti i
snoenje gubitka, zastupanje drutva, prestanak drutva i dr. 2
Komanditno drutvo je poseban oblik organizovanja drutva lica u kome jedan deo
drutva (najmanje jedno lice) odgovara neogranieno solidarno za obaveze drutva i
upravlja njegovim poslovanjem (komplementar), dok drugi deo drutva (najmanje jedno
lice) za njegove obaveze odgovara samo do visine ugovorenog uloga (komanditor).3
Komanditno drutvo osnivaju dva ili vie lica radi obavljanja odreene delatnosti pod
zajednikom firmom. Komplementar moe biti samo fiziko lice a komanditor i fiziko i
pravno lice.
Slino ortakom drutvu i komanditno drutvo se organizuje ugovorom o osnivanju
kojim se ureuju najvanija pravna i ekonomska pitanja iz poslovanja drutva.

Bogdanovi, M., Poslovna ekonomija, Leskovac, 2006.


Bogdanovi, M., Poslovna ekonomija, Leskovac, 2006.
3
Bogdanovi, M., Poslovna ekonomija, Leskovac, 2006.
2

2. Ortako drutvo
Ortako drutvo je tip preduzea koje osnivaju dva ili vie pravnih ili fizikih lica radi
obavljanja odreene delatnosti pod zajednikim poslovnim imenom i iji je zajedniki
cilj sticanje profita.4 Ortaka drutva su sva privredna drutva u kojima lanovi imaju
neogranienu solidarnu odgovornost za obaveze drutva. Ortaci u ortakom drutvu svoje
meusobne odnose reguliu i ureuju slobodno, takoe je slobodno i raspolaganje udelom
meu ortacima u ortakom drutvu. O ovom tipu preduzea po pravilu ne postoji
minimalni ulog kapitala. Ortako drutvo je slino inokosnim drutvima (drutva sa
jednim vasnikom), od kojih se razlikuje samo po broju lanova. Ortaka drutva se
preteno osnivaju u oblastima trgovine na veliko i malo, uslunim delatnostima,
zanatstvu, osiguranju itd.5
Ortako drutvo se uglavnom osniva kada se radi o manjem privrednom subjektu, a lica
koja ga ine su ortaci. Ortako drutvo ima nekoliko osnovnih karakteristika, koje
proizilaze iz njegovog pojma utvrenog zakonskom odredbom. Ovo drutvo karakterie
nain njegovog nastanka, a drutvo nastaje na osnovu ugovora koji potpisuju svi njegovi
lanovi. 6
Za svoje obaveze ortako drutvo odgovara celokupnom svojom imovinom. Ortaci
odgovaraju solidarno celokupnom svojom imovinom, osim ako sa poveriocem nije
drugaije predvieno.7
Ulog ortaka u ortakom drutvu moe biti u novcu, stvarima i pravima, kao i u radu ili
uslugama koji su izvreni ili treba da budu izvreni.
Ulozi ortaka su jednake vrednosti.

Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
6
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
7
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
5

Ortako drutvo ima svoju imovinu, koja je na poetku osnivanja jednaka ulozima ortaka
i ortaci njom odgovaraju za svoje obaveze. Treba napomenuti da je imovina ortakog
drutva potpuno odvojena od imovine ortaka. Izuzetak ine stvari koje su date na
korienje drtutvu ali uz zadrano pravo ortaka na svojinu.
Osnovni cilj osnivanja ortakog drutva je sticanje dobiti. Ovakav tip drutva moe
obavljati i vie delatnosti, a o tome odluuju sami ortaci. Jedini uslov je da stiu uslove
za obavljanje date delatnosti.
Ortako drutvo ima svoje poslovno ime pod kojim posluje u pravnom prometu.8
Drutvo posluje pod personalnom firmom. Obino se navode imena jednog, dvojice ili
vie ortaka uz oznaku ,,i ostali". Ortako druvo obino korisi skraenicu OD ili
O.D..9
2.1. Osnivanje, registracija i ulozi
Osnivako drutvo se osniva i nastaje na osnovu osnivakog akta. Zato ovaj akt ima
konstitutivni karakter.
Osnivai akt ortakog drutva je ugovor o osnivanju drutva. 10
Osnivaki akt mora biti sastavljen u pismenoj formi i mora biti potpisan od strane svih
osnivaa. On takoe mora imati odgovarajuu sadrinu. Obavezna sadrina osnivakog
akta utvrena je zakonom o privrednim drutvima. Osnivaki akt ortakog drutva ima
obavezne i neobavezne elemente. 11

Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
10
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
11
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
9

Osnivai ortakog drutva mogu biti fizika i pravna lica. Minimalni broj osnivaa je
dva. Ogranienja u maksimalnom broju lica koja osnivaju ortako drutvo ne postoji.
Obino ovakav tip drutva osniva manji broj lica.
Osnivaki akt ortakog drutva sadri: 12
-

puno ime i prebivalite svih fizikih lica, kao i matini broj svih osnivaa i
poslovno ime i sedite pravnog lica svakog ortaka,

poslovno ime i sedite drutva,

delatnost,

oznaenje vrste i vrednosti uloga ortaka.

Uz registracionu prijavu osnivanja ortakog drutva prilae se: 13


-

dokaz o identitetu osnivaa (fotokopija line karte ili pasoa);

osnivaki akt drutva, s overenim potpisima osnivaa;

ako je ortak preneo pravo poslovoenja na tree lice, overen potpis tog lica;

naknada za registraciju u iznosu od 2.040,00 dinara.

Osnivaka sredstva drutva mogu biti u vidu novca, stvari ili prava koja su iskazana u
novcu. Ulozi pojedinih lanova ine glavnicu drutva tj. neophodna sredstva za
poslovanje. 14
lanovi ortakog drutva unose u drutvo uvek iste uloge. Kada se radi o novanim
ulozima, zna se visina uloga i ne postoje nikakvi problemi njihovog unoenja. Ali kada su
u pitanju nenovani ulozi, oni najpre moraju biti procenjeni tj. odreuje se njihova realna
vrednost koja se izraava u novcu.

12

Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
14
Babi, V., Janiijevi, N., Kosti, ., Petkovi, M., Stefanovi, ., Organizacija preduzea, Beograd,
2000.
13

Ortaci moraju sporazumno da se dogovore o vrednosti nanovanih uloga, a ukoliko se to


ne postigne imaju dve mogunosti.
Prva je da procenu povere ovlaenom procenjivau, a druga da podnesu zahtev da to
uradi sud u vanparninom postupku.
Ortaci svoje uloge unose u drutvo nainom koji odreuje osnovaki akt. Ukoliko jedan
od ortaka ne unese svoj ulog na nain koji je ugovoren, ili u predvienom roku ne uplati
novac ili ak za sebe uzme novac ili neku drugu imovinu drutva, duan je da drutvu
plati odreenu kamatu od dana kada je trebao uplatiti ulog tj. od dana kada je trebao
predati imovinu ili je uzeo novac ili imovinu.
2.2. Odluivanje u ortakom drutvu
Odluivanje je regulisano Zakonomo privrednim drutvima. Odluke u ortakom drutvu
uglavom donose sami ortaci, a postoje dve kategorije odluka.
Prva se odnosi na odluke u vezi sa redovnom delatnou ortakog drutva, dok druga na
pitanja izvan redovne delatnosti drutva. Kvorum za donoenje prve kategorije odluka je
veina od ukupnog broja glasova ortaka, a na drugu kategoriju se primenjuje princip
jednosaglasnosti ortaka. Svoje odluke ortaci donose na sednicama.
Ukoliko se neka odluka odnosi na nekog od ortaka, taj ortak ne moe uestvovati u
donoenju date odluke. 15

15

Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.

2.3. Prestanak ortakog drutva


Prema zakonu o priivrednim drutvima ortako drutvo prestaje sa radoma u sledeim
sluajevima:16
-

istekom vremena ili ispunjenjem cilja za koje je osnovno,

odlukom ortaka o prestanku,

steajem drutva,

neobavljanjem poslova neprekidno u periodu u dve godine,

sudskom odlukom o prestanku,

nastupanjem nekog drugog dogaaja koji je odreen osnivakim aktom ili


ugovorom ortaka drutva koji za posledicu ima prestanak rada drutva.

Ako osnivakim aktom i ugovorom ortaka nije drugaije predvieno, prestanak rada
drutva prestaje u sledeim sluajevima:17
-

smrti ortaka,

otvaranja steaja nad nekim od ortaka,

otkaza nekog ortaka,

ugovorom odluke ortaka drutvai zakonom

u nekom drugim sluajevima okji su odreeni osnivakim aktom ili ugovorom


ortaka.

Ortako drutvo moe prestati da postoji i sudskom odlukom i to kada postoji opravdan
razlog predvien zakonom.
Ortak moe biti iskljuen iz drutva i u tom sluaju njegovo svojstvo ortaka prestaje
suprotno njegovoj volji. O njegovom iskljuenju odluuje sud po tubi ortakog drutva.

16
17

Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.

Kada u ortakom druvu ostane samo jedan ortak, on je duan da obezbedi postojanje jo
jednog ortaka ili da nastavi da posluje u drugoj pravoj formi.
U sluaju smrti ortaka, njegovi naslednici predstavljaju trea lica u odnosu na drutvo.
Oni mogu postati lanovi drutva ako postoji unapred izraena volja ortaka u osnivakom
aktu drutva i da to naslednici prihvate.
Prestanak ortakog drutva predstavljaju podatke koji se regisruju. Prijavu podnose ortaci
koji su ovlaeni za zastupanje drutva.
Prijavljivanje prestanka postojanja ortakog drutva vri sud po slubenoj dunosti.

3. Komanditno drutvo
Komanditno drutvo je ortakluk stvoren zakonom sa jednim ili vie ortaka
(komplementara) i jednim ili vie lica koja odgovaraju ogranieno do visine uloga
(komanditora). Status komplementara u ovom drutvu odgovara poloaju ortaka, i oni
imaju ista prava, dunosti i obaveze. Komanditori s druge strane su na mnogo naina vie
poput invetitora nego ortaka. Na zakon u l.10,st.1 odreuje komanditno drutvo kao
drutvo jednog ili vie lica koja se zovu komplementari i jednog ili vie lica koja se zovu
komanditori i kolektivno se nazivaju firma. Komplementari su neogranieno solidarno
odgovorni za sve obaveze drutva. Komanditori odgovaraju za obaveze drutva do visine
svojih uloga. Ulozi komanditora mogu biti u novcu ili u stvarima i pravima koja s
procenjuju.18
Prednosti komanditnog drutva su:19

18
19

ograniena odgovornost komanditora

prenosivost udela u drutvu

poreske pogodnosti

Srdi, M., Poslovno i finansijsko pravo, aak, 2006.


Srdi, M., Poslovno i finansijsko pravo, aak, 2006.

10

trajnost poslovanja i

raznoliki izvori kapitala

Nedostaci komanditnog drutva su:20


-

neograniena odgovornost komplementara za obaveze drutva

zabrana upravljanja poslovanjem drutva

komanditno drutvo moe biti subjekt oporezivanja

formalnosti i regulatorni zahtevi za izvetavanjem

znaajni pravni i organizacioni trokovi


3.1. Osnivanje i registracija

Polazei od pojma komanditnog drutva, kao drutva koje mora imati dve vrste lanova,
to sa stanovita osnivanja znai da moraju postojati najmanje dva lica, od kojih jedno
mora biti u svojstvu komplementara, a drugo u svojtvu komanditora. Komplementari
odnosno komanditori mogu biti kako fizika tako i pravna lica. Iz odreenja pojma
komanditnog drutva proizilazi da moraju postojati najmanje dva lana drutva, po jedan
iz svake kategorije lanova.21
Na zakon ne pominje izriito osnivaki akt komanditnog drutva, ali iz ugovorne prirode
drutva, kao i drugih odredbi zakona, moe se zakljuiti da je to ugovor. Prema naem
zakonu ne postoji obaveza da se ugovor o osnivanju priloi uz prijavu za njegovu
registraciju.
Ugovor o komanditnom drutvu treba da obuhvati celokupan sporazum izmeu svih
lanova drutva i komplementara i komanditora. Neka od vanijih pitanja koja trebaju
biti ureena sporazumom o komanditnom drutvu su sledea: 22

20

Srdi, M., Poslovno i finansijsko pravo, aak, 2006.


Srdi, M., Poslovno i finansijsko pravo, aak, 2006.
22
Drakuli, M., Osnovi poslovnog prava, Beograd, 2001.
21

11

naziv,

imena i adrese lanova i oznaenje njihovog statusa,

delatnost drutva,

sedite drutva,

trajanje drutva,

ulozi lanova u kapitalu drutva,

odgovornost lanova meu sobom i prema treim licima,

dunost lanova drutva,

upravljanje poslovima drutva,

prenos udela,

promene lanova usled istupanja, iskljuenja ili smrti,

podela profita i gubitaka,

prestanak druva i dr pitanja.

Na zakon propisuje obavezu registracije komanditnog drutva. Registracija je obavezna i


uslov je da bi se komanditori mogli pozivati na svojstvo ograniene odgovornosti. U
protivnom, svi lanovi drutva u pogledu njihovog poloaja, po ovom zakonu, smatraju
se ortacima.
Registracija se vri dostavljanjem izjave ili ugovora potpisanog od strane svih lanova
drutva koji sadri sledee podatke:23
-

naziv drutva i oznaku da je drutvo osnovano kao komanditno,

sedite drutva

rok na koji se drutvo osniva i datum poetka obavljanje delatnosti,

ime, prezime i matini broj, odnosno naziv svakog lana drutva,

ime svakog lica koje ima svojstvo komanditora,

ulog komanditora i da li je ulog u novanom ili nenovanom obliku.


3.2. Komplementari i komanditori

23

Drakuli, M., Osnovi poslovnog prava, Beograd, 2001.

12

Komanditno drutvo se sastoji vise od nego jedne vrste lanova i ovi lanovi su
podvrgnuti razliitim zakonskim pravima i obavezama, pri emu jedno isto lice moe biti
u poloaju samo jedne kategorije lanova. ak i kada se jedno lice javi u svojstvu
komplementara i komanditora u istom drutvu, ono e u tom sluaju imati sva prava i
obaveze komplementara, dok e samo njegov ulog u drutvu kao komanditora uivati
zatitu na isti nain kao ulog bilo kojeg drugog komanditora.24
Prava i obaveze komplementara ista su kao i prava i obaveze ortaka u
ortakluku, odnosno na njih se primenjuju odredbe koje vae za ortako drutvo. Pravo na
voenje poslova drutva je lino pravo svakog komplementara, koje se ne moe prenositi
na tree lice, osim ako se sa tim saglase svi komplementari ili ako se to izriito predvidi
ugovorom. Za razliku od komanditora, komplementari odgovaraju za obaveze drutva
linom imovinom. Komplementar ima i obavezu lojalnosti drutvu i podlee pravilima za
sluaj krenja zabrane konkurencije drutvu koja vae za ortake. Samo komplementari
upravljaju sa poslovanjem komanditnog drutva.
Zakon o privrednim drutvima se opredeljuje da upravljanje drutvom pripada
komplementarima, propisujui pravilo da: odluke o redovnom poslovanju komanditnog
drutva donose se prostom veinom glasova komplementara, ukoliko ugovorom o
osnivanju nije drugaije predvieno. 25
Komplementari duguju fiducijarnu dunost komanditorima, jedini komplementar duguje
komanditorima ak veu dunost nego to je redovno nametnut ortacima, posebno kada
komplementar ima veinski udeo u drutvu. Dunost komplementara, koji vri potpuno
upravljanje i ima kontrolu nad poslovanjem drutva, moe se uporediti sa fiducijarnim
odnosom korporativnog direktora prema akcionarima.26

24

Drakuli, M., Osnovi poslovnog prava, Beograd, 2001.


Drakuli, M., Osnovi poslovnog prava, Beograd, 2001.
26
Drakuli, M., Osnovi poslovnog prava, Beograd, 2001.
25

13

Komanditor je vie vien kao investitor, nego kao stvarni ortak u drutvu. Ima malo
prava od onih koja su data ortacima u ortakluku, i primereno tome malo obaveza. Njihova
osnovna obaveza je da unesu uloge u drutvo koji prema Zakonu o privrednim drutvima
mogu biti u novcu ili stvarima i pravima koja se procenjuju,a ne mogu biti u radu ili
uslugama. Zakon o privrednim drutvima ustanovljava zabranu povlaenja uloga i
propisuje da tokom trajanja drutva komanditor ne moe, posredno ili neposredno,
povlaiti ili primate natrag bilo koji deo svog uloga, u protivnom, odgovoran je za
obaveze firme do visine uloga koji je povukao ili primio natrag.
Poloaj komanditora bitno je odreen izriitom zakonskom odredbom da komanditor ne
uestvuje u upravljanju poslovanjem drutva i nije ovlaen da zakljuuje ugovore koji
obavezuju drutvo. Ovo znai da se komanditori ne mogu protiviti voenju poslova
drutva

od strane komplementara ukoliko se ono vri na ugovoreni nain. Za

komanditore iskljuenje iz voenja poslova drutva ne treba da znai da nemaju pravo na


tubu za oduzimanje poslovodstva odreenom komplementaru ovlaenom na
poslovodstvo ako on tee povredi neku svoju dunost ili ako se pokae nesposobnim za
vrenje poslovodstva.
Komanditori imaju ogranienu odgovornost. Rizik komanditora ogranien je na iznos
njegovog uloga u drutvu. Postoje situacije u kojima se zakonom izjednaava
odgovornost komanditora sa odgovornou komplementara za obaveze drutva. U
zakonima se navodi isticanje imena komanditora u nazivu drutva, jer se time komanditor
deklarie kao javni lan drutva, u kom svojstvu se nalaze samo komplementari.
Drugi sluaj kada komanditori mogu biti u opasnosti da izgube njihov status ograniene
odgovornosti jeste ako zaista uestvuju u upravljanjem poslovanjem drutva.
Komanditori nemaju pravo da uestvuju u upravljanju drutvom. U tom sluaju
komanditor e biti odgovoran kao komplementar za sve obaveze drutva koje su nastale u
periodu u kojem je uestvovao u upravljanju poslovanjem drutva.

14

Komanditori nemaju pravo da upravljaju poslovanjem drutva. Njima su zakonom


generalno dodeljena izvesna prava, ukljuujui zakonsko pravo na obavetavanje u
pogledu poslovanja drutva, i s tim u vezi i ovlaenje da izvre uvid u poslovne knjige
drutva u bilo koje razumno vreme. Komanditor moe, u bilo koje vreme, sam ili preko
predstavnika, ispitati knjigovodstvo drutva i utvrditi stanje i mogunosti razvoja
poslovanja drutva i ova pitanja razmatrati sa ostalim lanovima drutva.
Zakon o privrednim drutvima priznaje komanditoru prava na obavetavanje, i s tim u
vezi, utvruje pravo da vri uvid sam ili preko predstavnika u knjigovodstvo ili
poslovanje drutva.27

Zakljuak
Privreda ne moe da postoji bez preduzea. U privredama koje su prethodile robnonovanoj, domainstva su, uglavnom, bila samodovoljna, odnosno proizvodila za sebe.
27

Drakuli, M., Osnovi poslovnog prava, Beograd, 2001.

15

Ali ovakav nain proizvodnje nije bio efikasan. Drutvo je ostalo bez prednosti
specijalizacije, a domainstva bez prednosti koje donosi razmena. Preduzea su nastala
kada su domainstva prestala da budu samodovoljna i kada su poela da proizvode za
drugog, odnosno za razmenu. Preduzea nastaju sa pojavom trine privrede, kada su
domainstva poela da se specijalizuju u jednu vrstu proizvodnje i da svoje proizvode
razmenjuju na tritu.
Ortako drutvo je privredno drutvo i ima svojstvo pravnog lica. Ortako drutvo je
drutvo koje se osniva ugovorom dva ili vie fizikih lica koja se obavezuju da, uz
sopstvenu neogranienu solidarnu odgovornost za obaveze drutva, obavljaju odreenu
delatnost pod zajednikim poslovnim imenom.
Komanditno drutvo je drutvo vie lica koja mogu biti komanditori i komplementari koji
obavljaju odreenu delatnost pod zajednikim poslovnim imenom i iji je cilj sticanje
profita. U ovom drutvu barem jedan ortak odgovara neogranieno i solidarno za obaveze
prema poveriocima drutva, a bar jedan odgovara ogranieno do visine svog uloga u
drutvu.

Literatura
Anelkovi, ., Anelkovi Slijepevi, M., Trgovinsko pravo sa osnovama prava praktikum, Leskovac, 2009.

16

Anelkovi, ., Trgovinsko pravo sa osnovama prava - skripta, Leskovac, 2006.


Babi, V., Janiijevi, N., Kosti, ., Petkovi, M., Stefanovi,

., Organizacija

preduzea, Beograd, 2000.


Bogdanovi, M., Poslovna ekonomija, Visoka poslovna kola strukovnih studija,
Leskovac, 2006.
Vukievi, S., Anelkovi, ., Trgovinsko pravo sa osnovama prava, Leskovac, 2006.
Drakuli, M., Osnovi poslovnog prava, Beograd, 2001.
Srdi, M., Poslovno i finansijsko pravo, aak, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.

17

Você também pode gostar