Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
- Trgovinsko pravo
DRUTVA LICA
- Seminarski rad
STUDENT:
MENTOR:
Branko CVETKOVI
Index br.
LESKOVAC, 2016.
Sadraj
Uvod ...................................................................................................................................3
Drutva lica .........................................................................................................................4
1. Pojam ..................................................................................................................4
2. Ortako drutvo ...................................................................................................5
2.1. Osnivanje, registracija i ulozi ..............................................................6
2.2. Odluivanje u ortakom drutvu ..........................................................8
2.3. Prestanak ortakog drutva ..................................................................9
3. Komanditno drutvo ..........................................................................................10
3.1. Osnivanje i registracija ......................................................................11
3.2. Komplementari i komanditori ............................................................13
Zakljuak ...........................................................................................................................16
Literatura ...........................................................................................................................17
Uvod
Drutva lica ili drutva osoba je izraz koji se u privrednom, odnosno trgovakom
zakonodavstvu koristi za:
komanditno drutvo i
ortako drutvo.
Drutva lica - ortakluk je odnos izmeu lica koja obavljaju delatnost pod zajedniki
poslovnim imenom u cilju sticanja profita.
Sva imovina uloena u ovakvu vrstu preduzea, pre njihovog osnivanja, odnosno koja je
steena putem kupovine ili na drugi nain, za potrebe preduzea predstavlja zajedniku
imovinu. Ovu imovinu partneri drutva moraju da koriste iskljuivo u svrhu obavljanja
zajednike delatnosti, to ne mora da bude obavezno ukoliko je partnerskim ugovorom
definisano drugaije.
Drutva lica
1. Pojam
Postoje dva oblika organizovanja drutva lica ortako drutvo i komanditno drutvo.
Ortako drutvo osnivaju dva ili vie fizikih lica u cilju obavljanja odreene delatnosti
pod zajednikom firmom. Za obaveze drutva njegovi lanovi odgovaraju neogranieno
solidarno.1
Ugovorom o osnivanju ortakog drutva ureuju se: pravni odnosi izmeu lanova
drutva, visina uloga, raspolaganje ulogom, upravljanje drutvom, sticanje dobiti i
snoenje gubitka, zastupanje drutva, prestanak drutva i dr. 2
Komanditno drutvo je poseban oblik organizovanja drutva lica u kome jedan deo
drutva (najmanje jedno lice) odgovara neogranieno solidarno za obaveze drutva i
upravlja njegovim poslovanjem (komplementar), dok drugi deo drutva (najmanje jedno
lice) za njegove obaveze odgovara samo do visine ugovorenog uloga (komanditor).3
Komanditno drutvo osnivaju dva ili vie lica radi obavljanja odreene delatnosti pod
zajednikom firmom. Komplementar moe biti samo fiziko lice a komanditor i fiziko i
pravno lice.
Slino ortakom drutvu i komanditno drutvo se organizuje ugovorom o osnivanju
kojim se ureuju najvanija pravna i ekonomska pitanja iz poslovanja drutva.
2. Ortako drutvo
Ortako drutvo je tip preduzea koje osnivaju dva ili vie pravnih ili fizikih lica radi
obavljanja odreene delatnosti pod zajednikim poslovnim imenom i iji je zajedniki
cilj sticanje profita.4 Ortaka drutva su sva privredna drutva u kojima lanovi imaju
neogranienu solidarnu odgovornost za obaveze drutva. Ortaci u ortakom drutvu svoje
meusobne odnose reguliu i ureuju slobodno, takoe je slobodno i raspolaganje udelom
meu ortacima u ortakom drutvu. O ovom tipu preduzea po pravilu ne postoji
minimalni ulog kapitala. Ortako drutvo je slino inokosnim drutvima (drutva sa
jednim vasnikom), od kojih se razlikuje samo po broju lanova. Ortaka drutva se
preteno osnivaju u oblastima trgovine na veliko i malo, uslunim delatnostima,
zanatstvu, osiguranju itd.5
Ortako drutvo se uglavnom osniva kada se radi o manjem privrednom subjektu, a lica
koja ga ine su ortaci. Ortako drutvo ima nekoliko osnovnih karakteristika, koje
proizilaze iz njegovog pojma utvrenog zakonskom odredbom. Ovo drutvo karakterie
nain njegovog nastanka, a drutvo nastaje na osnovu ugovora koji potpisuju svi njegovi
lanovi. 6
Za svoje obaveze ortako drutvo odgovara celokupnom svojom imovinom. Ortaci
odgovaraju solidarno celokupnom svojom imovinom, osim ako sa poveriocem nije
drugaije predvieno.7
Ulog ortaka u ortakom drutvu moe biti u novcu, stvarima i pravima, kao i u radu ili
uslugama koji su izvreni ili treba da budu izvreni.
Ulozi ortaka su jednake vrednosti.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
6
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
7
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
5
Ortako drutvo ima svoju imovinu, koja je na poetku osnivanja jednaka ulozima ortaka
i ortaci njom odgovaraju za svoje obaveze. Treba napomenuti da je imovina ortakog
drutva potpuno odvojena od imovine ortaka. Izuzetak ine stvari koje su date na
korienje drtutvu ali uz zadrano pravo ortaka na svojinu.
Osnovni cilj osnivanja ortakog drutva je sticanje dobiti. Ovakav tip drutva moe
obavljati i vie delatnosti, a o tome odluuju sami ortaci. Jedini uslov je da stiu uslove
za obavljanje date delatnosti.
Ortako drutvo ima svoje poslovno ime pod kojim posluje u pravnom prometu.8
Drutvo posluje pod personalnom firmom. Obino se navode imena jednog, dvojice ili
vie ortaka uz oznaku ,,i ostali". Ortako druvo obino korisi skraenicu OD ili
O.D..9
2.1. Osnivanje, registracija i ulozi
Osnivako drutvo se osniva i nastaje na osnovu osnivakog akta. Zato ovaj akt ima
konstitutivni karakter.
Osnivai akt ortakog drutva je ugovor o osnivanju drutva. 10
Osnivaki akt mora biti sastavljen u pismenoj formi i mora biti potpisan od strane svih
osnivaa. On takoe mora imati odgovarajuu sadrinu. Obavezna sadrina osnivakog
akta utvrena je zakonom o privrednim drutvima. Osnivaki akt ortakog drutva ima
obavezne i neobavezne elemente. 11
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
10
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
11
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
9
Osnivai ortakog drutva mogu biti fizika i pravna lica. Minimalni broj osnivaa je
dva. Ogranienja u maksimalnom broju lica koja osnivaju ortako drutvo ne postoji.
Obino ovakav tip drutva osniva manji broj lica.
Osnivaki akt ortakog drutva sadri: 12
-
puno ime i prebivalite svih fizikih lica, kao i matini broj svih osnivaa i
poslovno ime i sedite pravnog lica svakog ortaka,
delatnost,
ako je ortak preneo pravo poslovoenja na tree lice, overen potpis tog lica;
Osnivaka sredstva drutva mogu biti u vidu novca, stvari ili prava koja su iskazana u
novcu. Ulozi pojedinih lanova ine glavnicu drutva tj. neophodna sredstva za
poslovanje. 14
lanovi ortakog drutva unose u drutvo uvek iste uloge. Kada se radi o novanim
ulozima, zna se visina uloga i ne postoje nikakvi problemi njihovog unoenja. Ali kada su
u pitanju nenovani ulozi, oni najpre moraju biti procenjeni tj. odreuje se njihova realna
vrednost koja se izraava u novcu.
12
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
14
Babi, V., Janiijevi, N., Kosti, ., Petkovi, M., Stefanovi, ., Organizacija preduzea, Beograd,
2000.
13
15
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
steajem drutva,
Ako osnivakim aktom i ugovorom ortaka nije drugaije predvieno, prestanak rada
drutva prestaje u sledeim sluajevima:17
-
smrti ortaka,
Ortako drutvo moe prestati da postoji i sudskom odlukom i to kada postoji opravdan
razlog predvien zakonom.
Ortak moe biti iskljuen iz drutva i u tom sluaju njegovo svojstvo ortaka prestaje
suprotno njegovoj volji. O njegovom iskljuenju odluuje sud po tubi ortakog drutva.
16
17
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Srdi, M., Jovanovi, V., Pravni poloaj privrednih subjekata, Novi Sad, 2006.
Kada u ortakom druvu ostane samo jedan ortak, on je duan da obezbedi postojanje jo
jednog ortaka ili da nastavi da posluje u drugoj pravoj formi.
U sluaju smrti ortaka, njegovi naslednici predstavljaju trea lica u odnosu na drutvo.
Oni mogu postati lanovi drutva ako postoji unapred izraena volja ortaka u osnivakom
aktu drutva i da to naslednici prihvate.
Prestanak ortakog drutva predstavljaju podatke koji se regisruju. Prijavu podnose ortaci
koji su ovlaeni za zastupanje drutva.
Prijavljivanje prestanka postojanja ortakog drutva vri sud po slubenoj dunosti.
3. Komanditno drutvo
Komanditno drutvo je ortakluk stvoren zakonom sa jednim ili vie ortaka
(komplementara) i jednim ili vie lica koja odgovaraju ogranieno do visine uloga
(komanditora). Status komplementara u ovom drutvu odgovara poloaju ortaka, i oni
imaju ista prava, dunosti i obaveze. Komanditori s druge strane su na mnogo naina vie
poput invetitora nego ortaka. Na zakon u l.10,st.1 odreuje komanditno drutvo kao
drutvo jednog ili vie lica koja se zovu komplementari i jednog ili vie lica koja se zovu
komanditori i kolektivno se nazivaju firma. Komplementari su neogranieno solidarno
odgovorni za sve obaveze drutva. Komanditori odgovaraju za obaveze drutva do visine
svojih uloga. Ulozi komanditora mogu biti u novcu ili u stvarima i pravima koja s
procenjuju.18
Prednosti komanditnog drutva su:19
18
19
poreske pogodnosti
10
trajnost poslovanja i
Polazei od pojma komanditnog drutva, kao drutva koje mora imati dve vrste lanova,
to sa stanovita osnivanja znai da moraju postojati najmanje dva lica, od kojih jedno
mora biti u svojstvu komplementara, a drugo u svojtvu komanditora. Komplementari
odnosno komanditori mogu biti kako fizika tako i pravna lica. Iz odreenja pojma
komanditnog drutva proizilazi da moraju postojati najmanje dva lana drutva, po jedan
iz svake kategorije lanova.21
Na zakon ne pominje izriito osnivaki akt komanditnog drutva, ali iz ugovorne prirode
drutva, kao i drugih odredbi zakona, moe se zakljuiti da je to ugovor. Prema naem
zakonu ne postoji obaveza da se ugovor o osnivanju priloi uz prijavu za njegovu
registraciju.
Ugovor o komanditnom drutvu treba da obuhvati celokupan sporazum izmeu svih
lanova drutva i komplementara i komanditora. Neka od vanijih pitanja koja trebaju
biti ureena sporazumom o komanditnom drutvu su sledea: 22
20
11
naziv,
delatnost drutva,
sedite drutva,
trajanje drutva,
prenos udela,
sedite drutva
23
12
Komanditno drutvo se sastoji vise od nego jedne vrste lanova i ovi lanovi su
podvrgnuti razliitim zakonskim pravima i obavezama, pri emu jedno isto lice moe biti
u poloaju samo jedne kategorije lanova. ak i kada se jedno lice javi u svojstvu
komplementara i komanditora u istom drutvu, ono e u tom sluaju imati sva prava i
obaveze komplementara, dok e samo njegov ulog u drutvu kao komanditora uivati
zatitu na isti nain kao ulog bilo kojeg drugog komanditora.24
Prava i obaveze komplementara ista su kao i prava i obaveze ortaka u
ortakluku, odnosno na njih se primenjuju odredbe koje vae za ortako drutvo. Pravo na
voenje poslova drutva je lino pravo svakog komplementara, koje se ne moe prenositi
na tree lice, osim ako se sa tim saglase svi komplementari ili ako se to izriito predvidi
ugovorom. Za razliku od komanditora, komplementari odgovaraju za obaveze drutva
linom imovinom. Komplementar ima i obavezu lojalnosti drutvu i podlee pravilima za
sluaj krenja zabrane konkurencije drutvu koja vae za ortake. Samo komplementari
upravljaju sa poslovanjem komanditnog drutva.
Zakon o privrednim drutvima se opredeljuje da upravljanje drutvom pripada
komplementarima, propisujui pravilo da: odluke o redovnom poslovanju komanditnog
drutva donose se prostom veinom glasova komplementara, ukoliko ugovorom o
osnivanju nije drugaije predvieno. 25
Komplementari duguju fiducijarnu dunost komanditorima, jedini komplementar duguje
komanditorima ak veu dunost nego to je redovno nametnut ortacima, posebno kada
komplementar ima veinski udeo u drutvu. Dunost komplementara, koji vri potpuno
upravljanje i ima kontrolu nad poslovanjem drutva, moe se uporediti sa fiducijarnim
odnosom korporativnog direktora prema akcionarima.26
24
13
Komanditor je vie vien kao investitor, nego kao stvarni ortak u drutvu. Ima malo
prava od onih koja su data ortacima u ortakluku, i primereno tome malo obaveza. Njihova
osnovna obaveza je da unesu uloge u drutvo koji prema Zakonu o privrednim drutvima
mogu biti u novcu ili stvarima i pravima koja se procenjuju,a ne mogu biti u radu ili
uslugama. Zakon o privrednim drutvima ustanovljava zabranu povlaenja uloga i
propisuje da tokom trajanja drutva komanditor ne moe, posredno ili neposredno,
povlaiti ili primate natrag bilo koji deo svog uloga, u protivnom, odgovoran je za
obaveze firme do visine uloga koji je povukao ili primio natrag.
Poloaj komanditora bitno je odreen izriitom zakonskom odredbom da komanditor ne
uestvuje u upravljanju poslovanjem drutva i nije ovlaen da zakljuuje ugovore koji
obavezuju drutvo. Ovo znai da se komanditori ne mogu protiviti voenju poslova
drutva
14
Zakljuak
Privreda ne moe da postoji bez preduzea. U privredama koje su prethodile robnonovanoj, domainstva su, uglavnom, bila samodovoljna, odnosno proizvodila za sebe.
27
15
Ali ovakav nain proizvodnje nije bio efikasan. Drutvo je ostalo bez prednosti
specijalizacije, a domainstva bez prednosti koje donosi razmena. Preduzea su nastala
kada su domainstva prestala da budu samodovoljna i kada su poela da proizvode za
drugog, odnosno za razmenu. Preduzea nastaju sa pojavom trine privrede, kada su
domainstva poela da se specijalizuju u jednu vrstu proizvodnje i da svoje proizvode
razmenjuju na tritu.
Ortako drutvo je privredno drutvo i ima svojstvo pravnog lica. Ortako drutvo je
drutvo koje se osniva ugovorom dva ili vie fizikih lica koja se obavezuju da, uz
sopstvenu neogranienu solidarnu odgovornost za obaveze drutva, obavljaju odreenu
delatnost pod zajednikim poslovnim imenom.
Komanditno drutvo je drutvo vie lica koja mogu biti komanditori i komplementari koji
obavljaju odreenu delatnost pod zajednikim poslovnim imenom i iji je cilj sticanje
profita. U ovom drutvu barem jedan ortak odgovara neogranieno i solidarno za obaveze
prema poveriocima drutva, a bar jedan odgovara ogranieno do visine svog uloga u
drutvu.
Literatura
Anelkovi, ., Anelkovi Slijepevi, M., Trgovinsko pravo sa osnovama prava praktikum, Leskovac, 2009.
16
., Organizacija
17