ANKA DOEN DOBUD, MALO DIJETE VELIKI ISTRAIVA

1. O ISTRAIVANJIMA DJECE TIJEKOM PRVIH 6 GODINA

NEODOLJIVA POTREBA ZA ISTRAIVANJEM Motivacija je sve ono to potie ovjeka na aktivnost, intrinzina
(unutarnja) i ekstrinzina (vanjska) su obje iste vanosti za predkolce.
RJEAVANJE PROBLEMA KROZ DJELOVANJE Osjetljivost za probleme je jedan od kriterija prepoznavanja
kreativnosti. Problemsku situaciju dijete uoava spontano ili mu je inicirana i ponuena. esto im je potrebno
razdoblje LATENCIJE. Uvjet za nastanak problemskih situacija jest okolina, koja mora zadovoljavati individualne
potrebe i interese. Djeca s razvijenom matom imaju vii IQ.
RAZINE DJEJEG RJEAVANJA PROBLEMA:
1. rukovanje predmetima; 2. djelovanje predmeta na predmet; 3. postavljanje predmeta u meuodnose
SIMBOLIZACIJA je prenoenje znaenja zbog nedostupnosti opasnih materijala, potrebe za igrom i djelovanjem.
SEMIOTINE NAZNAKE promjenjive, tvorevina se moe imenovati i preimenovati (asocijacije, drugo dijete).
RIJEI I AKCIJA Djeca u djelovanju spontano glasovno izraavaju stanja uenja, negodovanja, ushienja,
solilokvijem (razgovor sa samim sobom). Prate svoju djelatnost da udvostrue akciju i premjeste je u unutarnji plan.
Pomae im u ostvarivanju kontrole nad stvarnou s kojom se nalazi u aktivnom interakcijskom odnosu.
VRSTE DJEJE PANJE: 1. KONCETRATIVNI ILI FIKSIRAJUI; 2. DIFUZNI ILI FLUKTUIRAJUI (a. djeca
kojoj je potrebno razdoblje latencije, b. tip su djeca s malim potencijalom panje). U upornosti je vidljiv zaetak
discipline, to je prvi korak u disciplini meuodnosa. Tko cijeni vl. Djelovanje, cijenit e drugog i njegovo djelovanje.
SLIKA O SEBI Razvija se otkrivanjem i istraivanjem vl. tijela, njegovih dijelova, mogunosti koritenja te
otkrivanje mogunosti kontrole u odabrnim dijelovima stvarnosti. Nastavlja se otkrie ja i to sve taj ja moe.
2. ODGOJITELJ U DJEJEM ISTRAIVANJU I IZRAAVANJU
KAKAV ODGOJITELJ? Pored osobina kreativnosti, fleksibilnosti, originalnosti, humora, matovitosti odgojitelj
mora posjedovati i sljedee sposobnosti: kongruentnost (usklaenost s djetetom u djelovanju), eliminiranje
direktivnosti ili bilo kojeg vida presije, njegovanje djeje spontanosti (u centru je samoaktualizacija djeteta), dijete
ima pravo koristiti svoje iskustvo na vlastiti nain i dati mu znaenje koje se njemu ini odgovarajuim.
Predkolskom programu ne odgovaraju fiksni programi s predvienim sustavima vrednovanja, ciljevima, zadaama i
metodama te vremenskim rasporeivanjem sadrajnih programskih sadraja, on moe biti samo opa smjernica.
ODGOJITELJ U SPONTANOJ I IZAZVANOJ EKSPLORACIJI I EKSPRESIJI DJECE Ukljuuje se materijalima,
partnerstvom, poticajima, ukazivanjem na model djelovanja, pomaganjem da dijete uoi, priblii se ili rijei problem.
PARTNERSTVO Uiti dijete vidjeti na pravi nain, uoavati pojedinosti, diviti se originalnim ostvarenjima, radovati
se i iskazivati suosjeanje. Odgojitelj se moe ukljuiti preutno ili izriitim pristankom djece, kao kompetentniji ili
ne suigra. Ovaj vid interakcije ima posebnu vrijednost za inertnu djecu.
VERBALNA NADMETANJA Partnerska interakcija s oponiranjem, djeluje stimulativno i jaa samopouzdanje.
POGAANJE Izbor izmeu ponuenog, ali temeljenog na iskustvu barem nekog broja djece, moe biti inspirativan.
OD POGAANJA K NARACIJI Pogaanje moe imati nastavak u zaokruenoj govornoj cjelini.
POMO DJECI Pruanje modela djelovanja, pogreno je radnju izvesti umjesto djeteta, to je odgojno tetno.
Cilj govorni aspekt, koji je dio ili pratnja praktinog djelovanja, postane njezin prethodnik i usmjeriva. Odgojitelj
pridonosi govorom, imenovanjem predmeta i djelovanjem. Neposredno pouavanje je opravdano kada dijete inzistira.
PRIJENOS U DRUGI SUSTAV Govor akcije i tijela moe biti potaknut u izrazitiji verbalni kod, u govorne cjeline.
PITANJA Poeljno je da dijete postavlja vie od odgojitelja, da pitanja koja uputi odgojitelj imaju uporite u djejem
iskustvu, da od poznatog se ide k nepoznatom. Djeja pitanja daju podatke o djejim doivljajima i iskustvima,
interesima i zaokupljnosti neim u tom trenutku.
3. PREDMETI I MATERIJALI ISTRAIVANJA I IZRAAVANJA
PREDMETI ISTRAIVANJA: igrake i predmeti za igru (lutke, graevni i konstrukcijski elementi), didaktiki
materijali, prirodnine iz okoline, odloeni i otpadni predmeti, audiovizualna sredstva, slikovnice, knjige, ilustracije,
TV, radio, video, voda, pijesak, zemlja, plastelin, glina, brano, eer, sol, granulati od razliitih materijala, tijesto i
tjestenina, vage, lupe, klepsidre, izvijai, klita, pilice, ekii, magneti, sredstva i materijali za istraivanje zvukova,
boja i bojenja, za stvaranje efekta svjetlosti i elektriciteta, za istraivanje uvjeta za rast i razvoj bilja, mehanizmi i
dijelovi dotrajalih kuanskih aparata i sprava, promet, naselja i domovina, razne ustanove, posjeti, kazalite lutaka,
djeje kazalite, pantomimiari, arobnjaci itd u posjeti vrtiu.
PONUDA MATERIJALA Slobodno opredjeljenje djece u odabiru. Aktivnosti izmeu odjeljenja i skupina su
poeljne, jer omoguuju cirkulaciju djece iz prostorije u prostoriju, iz skupine u skupinu, iz djelovanja u djelovanje.
SLOBODNO I VOENO U ISTRAIVANJU I IZRAAVANJU DJECE
METODIKI DUALIZAM: 1. SLOBODNE AKTIVNOSTI; 2. VOENE ILI NAMJENSKE AKTIVNOSTI
Obje vrste aktivnosti trebaju biti integrirane jednakovrijedno u pedagoku praksu s naglaskom na ostvarivanje
cjelovitog razvoja djeteta uvajui spontanost kao posebnu vrijednost djetinjstva.
PRIHVATLJIVA METODIKA KONCEPCIJA:

TRAJANJE mjerodavan je djeji interes, a ne predodreenost; STRUKTURIRANJE ovisi o djejim interesima;

SOCIJALNA STRUKTURA DJECE manje ili vee neformalne grupe, pojedinci, parovi; ZAVRNA FAZA
zaokruivanje ciklusa djejeg istraivakog djelovanja; ORGANIZIRANI SUSRETI; EKSPERIMENTI
demonstracijski znaaj, namijenjeni starijoj djeci
PREMA SADRAJIMA KULTURNIH OSTVARENJA
Koritenje likovnih, glazbenih i literarnih djela kad rije postane element komunikacije, imenovanja i ekspresije.
4. OTPADNI I ODLOENI PREDMETI I MATERIJALI U RUKAMA DJECE
Slue kao dodatni elementi u igrama vodom, pijeskom, tijestom, glinom, magnetima i u igri uloga, ali i zasebno kao
materijali koji istrauju, prerauju, simboliziraju, sreuju primjenom nekog kriterija, strukturiranje, prestrukturiranje.
Ubrajaju se: otpaci od drva, metala, tekstila, koe, vune, krzna, perja, pluta, kamena, zemlje, papira, smole, slame,
lika, lana, konoplje, pamuka, svile, sitnije i krupnije prirodnine, odjevni i osobni uporabni i ukrasni predmeti,
neupotrebljivi kuanski aparati, ilustracije, odloeni asopisi, slike, fotografije, filmske vrpce a dodaju se sredstva za
instrumentalno djelovanje: karice, eki, klijeta, turpijice, pilice, francuski klju,igle, ljepilo, ljepljive i izolir-trake..
KUTIJA PUNA PREDMETA Djeji pristup se kree od uvstvenih uzbuenja do intelektualno-kreativnog pristupa.
Zamijeena su 3 razdoblja: 1. najvea bunost i uzbuenost za vrijeme istraivanja po hrpi da bi se nailo na neto
atraktivno i zanimljivo; 2. razdoblje potpune tiine i koncentirane akcije, individualne i manipulativne aktivnosti
djeteta uz dijete pri emu su minimalno meusobno komunicirali; 3. faza laganog amora kada su poeli
komunikacijski dodiri i povremena suradnja, sukob, simbolina ostvarenja i semiotine naznake za njih.
POSTIGNUA: SPOZNAJA:neposredno iskustveno doivljavanje o svojstvima tvari;UVSTVO: oputanje,
uravnoteavanje,zadovoljstvo;OSOBNOST: kompetencija,svijest o vl. mogunostima,stvaranje osobnog stila rada.
KARTONSKA AMBALAA Kutije raznih oblika i veliina slue u poticanju razvoja osnovnih pokreta, fine
motorike, ravnotee, stvaralake inicijative, rjeavanje problema, premjetaj s akcijskog plana na verbalni, suradnja s
odraslima i drugom djecom, ustrajnost, samodisciplina.
DIJELOVI SITNIH APARATA I ALATI Djelovanje s raznim mehanizmima je ilo od razlaganja, pokuaja
rekonstrukcije ali i sklapanja u modificirane oblike i strukture, sve do simbolinih semiotinih kreacija i naznaka,
opisa zbivanja (akcijom i verbalnim opisom), igra uloga na temu radionice.
5. ISTRAIVANJE ZVUKOVA
Upotrebljavaju se industrijski otpadni dijelovi i prirodnine. Zvukovi u okolini su prvi na koje skreemo pozornost, a
zatim prelazimo na glazbu. Aktivnosi se kreu od istraivanja zvukova i njihovog stvaranja do pravljenja zveki sa
razliitim zvunim efektima (brzo, polako, slabo, jako, tiho, glasno).
POTICAJI ODGOJITELJA ZVUK I VIBRACIJE metalno/drveno ravnalo; PROSTIRANJE ZVUKA udarac po
stolu/metalnoj povrini, pa glava poloena na stol i sluanje; ULOGA UNIH KOLJKI sluanje glazbe normalno
zatim s poklopitim uima.
6. BOJE I BOJENJE ISTRAIVANJA I PRIJELAZ NA IZRAAVANJE BOJAMA
Istraivanje zahtijeva: iskuavanje boja na razliitim materijalima, istraivanjem pronai najpogodnije sredstvo za
nanoenje na podloge, djetetov pronalazak i ovladavanje vjetinom rukovanja s bojom i bojenjem, djetetov prilazak
likovnom oblikovanju u trenutku inspiracije. U susretu s likovnim djelima (u to ubrajamo i slikovnice i ilustrirane
djeje knjige) vaan je odnos odraslih, modulacija glasa, divljenje i djeji istraivaki pristup umjetninama.
Skupno slikanje je paralelno-usporedna aktivnost. Ovdje je isto jedino djeja tenja da izraze vlastito bie.
7. OGLEDI O SVJETLOSTI
LOM SVJETLOSTI 2/3 ae ispuniti vodom, uronjen tapi ili lica te objasniti da se zrake svjetlosti odraavaju od
donjeg dijela lice, lome prilikom prolaska kroz vodu.
DUGA Staklena prizma koju ogleda sunevo svjetlo u prostoru, ona se polako okree prema svjetlu dok se ne dobije
duga na zidu ili stropu ili posuda s vodom na mjestu dosega sunevih zraka kako bi se na zidu odrazile dugine boje.
POMICANJE SVJETLAIgra ogledalima suneve zrake se odravaju i pomiu po zidu
8. OKOLINI USUSRET
Razlozi irenja djeje interakcije izvan roditeljskog doma i predkolske ustanove: potrebe djeteta (zdravstvene,
spoznajne, emocionalno-socijalne, kulturoloke) nije mogue zadovoljiti u roditeljskom domu i vrtiu, boravak na
zraku i potreba za kretanjem, u spoznajno-doivljajnom pogledu nije mogue sve donijeti i prezentirati u domu i
vrtiu, mediji ne omoguavaju djeji interakcijski odgovor, broj posjeta okolini koje ostvaruje vrti e ovisiti o
brojnim uvjetima (materijalni, vremesnki, prostorni, zatita djece)
TO POSJETITI? Prirodni segmenti i zajednice (parkovi, livade, ume, farme, seoska imanja, ribnjaci, vonjaci,
vrtovi, dijelovi mora i rijeka), razna mjesta za kupovinu, institucije i objekti gdje se zadovoljavaju kulturne
(muzeji, kulturni spomenici), vjerske (crkve), zdravstvene (domovi zdravlja, stomatoloka ordinacija), sigurnosne
(vatrogasci, policija) i sline potrebe te infrastrukturni punktovi.
PRIPREME I OSTVARENJE POSJETA Upoznati mjesto i osobe koje e stupiti u interakciju s djecom, dogovoriti
demonstraciju dijela funkcioniranja i mogunosti djejeg manipuliranja ili pokretanja, utvrditi koji odloni i otpadni
materijal e moi dati, izabrati vrijeme posjeta koje e odgovarati i djeci i ustanovi. Poeljno je logiki povezivati

posjete s prethodnima, a razvijamo i prometnu kulturu te kulturu ophoenja. Prerade su determinirane pripremljenim
materijalima, a najee nastaju analogne tematske igre ili igre uloga.
Primjeri: POSJET VRTIKE DJECE JASLICAMA , AMBULANTA I POTA
9. PRIRODNINE I PRIRODA
POTICATELJI ISTRAIVANJA I IZRAAVANJA DJECE vanost kao i ind.otpadni materijal, predmet su
manipulatorskih i praktinih istraivanja (fina motorika, nizanje, grupiranje prema kriteriju, igra uloga, igre prerade
iskustava). Kao oblici rada pojavljuju se Jesenska i Proljetna sveanost i tradicionalni kutii.
UZGOJ BILJA odgojna vrijednost za djecu od 3. godine nadalje
SADNJA CVIJEA I POVRA iji je razvoj brz i uoljiv,cilj:upoznavanje vegetac. ciklusa i razvoj ekoloke svijesti
POVRTNJAK I CVJETNJAK u proljee,vanjski prostor ili kombinacija za usporedbu rasta u raznim uvjetima.
DODIR S PRIRODOM IZVAN VRTIA posjete umarcima, livadama, vodenim povrinama (istraivako-spoznajne
namjene, rekreacijsko-zdravstvena korist); viestruki posjeti zbog uoavanja razlika
POSJET VRTOVIMA, VONJACIMA, VINOGRADIMA I NJIVAMA kad su zreli plodovi
SEOSKO DVORITE I IVOTINJE U VRTIU oprez, djeca se odnose prema ivotinjama kao prema igrakama,
higijena i sigurnost djece i ivotinja. Nastojati ih pokazati u prirodnoj sredini. Slike prezentirati kada i ivotinje.
KNJIGE, ENCIKLOPEDIJE, ALBUMI izvor informacija; OGLEDI S BILJAKAMA za zreliju, stariju djecu
VERBALNI SADRAJI VEZANI UZ DOIVLJAJ PRIRODE stihovi, pjesmice, prie, basne, zagonetke, poslovice,
verbalno-scenske improvizacije,igre s pjevanjem,lutke, video i audio snimke, puzzle, strip-slike, lotto, didaktike igre
10. KOMBINIRANE IGRE PRERADE
Igre reprezentacije (igra uloga, graenja, govorno-improvizacije) kombiniraju razliita iskustva djece, po namjeni su
didaktike, ali pravila, materijali i prostor su fleksibilni. GRADNJA KUA I USPOREIVANJE VISINA I
DUINA; GRADNJA-TLOCRT-GRADNJA mogue je ii ovim redom
11. VODA I PIJESAK
Terapijski uinak (uravnoteuju nesklad dijete-okolina, agresiju, hiperaktivnost, problematinost u panji)
VODA-PRIMAMLJIV ELEMENT DJEJE IGRE I ISTRAIVANJA
Neoblikovana je, podatna, difuzna i umirujua, mogue je njome djelovati na razne naine i drugim predmetima.
UVJETI ZA IGRE VODOM topla, stabilan pod, zatita odjee, dijete u prirodnom stajaem poloaju.
PREDMETI ZA IGRE S VODOM I ISTRAIVANJEU Koji u vodi ne/omekaju, ne/nabubre, ne/upijaju, ne/teaju,
mijenjaju teinu, plutaju, tonu, za prelijevanje, spajanje posuda
ISKUSTVA I ZAPAANJA O ISTRAIVANJIMA I IGRI S VODOM
Poetno manipuliranje dovodi do osjetlnog zadovoljstva, slijede istraivanja, otkrivanje pa tvorevine/kreativnost
ODGOJITELJ U DJEJIM ISTRAIVANJIMA VODOM Uloge: praenja, snimanja, prevecije i zatite djece i
okoline, ponuda razliitih materijala, pustiti dijete da uoi problem i rijei ga samostalno.
ODGOJITELJEV POTICAJ ZA STRUKTURIRANJE AKTIVNOSTI
Primjeri: 1. tone-ne tone-izranja; 2. to se u vodi je ili nije promijenilo: 3. ne/otapanje materijala u vodi; 4. otapanje
snijega u vanjskom prostoru; 5. led u vodi
12. PIJESAK I PJEANIK
Terapijski uinak, uravnoteuje, rastesit, neizbrojiv (kontinuirana koliina), postojaniji i laki za manipulaciju od
vode (suh ili mokar), moe se oblikovati dvo i trodimenzionalno. PJEANICI Priprema: drenaa tla i poploavanje
ciglama,visina pijeska 30-50cm, okvira 20-30cm, suh/mokar, ist. PREDMETI ZA IGRE U PIJESKU Ponuda mora
omoguiti djeje slobodno oblikovanje, biti bogata i raznovrsna. uplji predmeti, sredstva za graenje u pijesku, el.
reljefnih i topolokih obiljeja, prirodnine, alatke itd. SPONTANE IGRE U PJEANIKU Kontakti djece razliite
dobi su pozitivni. Starija djeca su zatitnika prema mlaima i slue im kao primjer i poticaj. POTAKNUTE
AKTIVNOSTI Vano je potivati djetetov izbor, ono moe, ali i ne mora prihvatiti poticaj.
13. BRANO, TIJESTO, GLINA, PLASTELIN
Terapijska vrijednost, a koristi se uz ostale materijale ija ponuda mora biti bogata da bi rezultirala veim
mogunostima istraivanja, ekspresije u simboline tvorevine i naznake. Siromana ponuda dovodi do stereotipije i
konflikata. SLOBODNA ISTRAIVANJA I OTKRIVANJA Prva istraivanja se odnose na manipuliranje masom, a
govore nam i daju podatke o djetetu. SPONTANE DJEJE SIMBOLINE TVOREVINE I NAZNAKE
Dijete koje je istrailo okolinu i materijale moe dijelove doivljaja pretvarati u simbolino-semiotine naznake,
povezane verbalnim naznakama i to ve od 2.godine.
14. PRIVLANOST MAGNETA
Kada djeca otkriju svojstva magneta (privlaenje metalnih predmeta pomou magneta, postojanje magnetnih polova,
privlaenje razliitih i odbijanje istih, mogunost magnetiziranja) nastaju simboline naznake i reprezentacije.
Ponuda materijala se ne smije svesti samo na one koje magnet moe privui, ve i one koje ne moe.
ISTRAIVAKA OSTVARENJA I MOGUNOSTIIstraivanja su mogua od 3.godine vodei rauna o zatiti djece
od opasnih premeta. OGLEDI S MAGNETOM: 1. privlaenje i odbijanje magnetnih polova; 2. magnetiziranje; 3.
magnetni kompas MAGNET KAO SREDSTVO DIFERENCIRANJA, GRUPRIANJA, NIZANJA