28/04 2018 10 33 FAX

385 1 4922583

MIN.FIN.

0 002/003

KABIN MINISTRA

PRIJEDLOC

Na temelju lanka 31. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br
150/2011 i 119/2014), lanka 121, Ugovora o funkcioniranju Europske unije (Slubeni lisi
Europske unije C 83/1, 30.3.2010.), te lanka 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011
Europskog parlamenta i Vijea od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o
jaanju nadzora stanja prorauna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni li.sl
Europske unije L 306/12, 23.11.2011.), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 28.
travnja 2016. godine donijela
ZAKLJUAK
1. Utvruje se Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2016. - 2019., u
tekstu koji je Vladi Republike Hrvatske dostavilo Ministarstvo financija aktom, klase; 91001/16-01/142; urbroja: 513-06-01-16-1, od 28. travnja 2016. godine.
2. Zaduuje sc Ministarstvo financija da o utvrivanju Programa konvergencije Republike
Hrvatske za razdoblje 2016. - 2019. iz toke 1, ovog ZaJ<ljuka, na odgovarajui nain,
izvijesti sva tijela nadlena ministarstva i druga nadlena tijela dravne uprave,
3. Zaduuje se Ministarstvo financija da Program konvergencije Republike Hrvatske za
razdoblje 2016. - 2019. iz toke 1. ovoga Zakljuka, na odgovarajui nain dostavi Glavnom
tajnitvu Europske komisije.

Klasa:
Urbroj:
Zagreb,

PREDSJEDNIK

Tihomir Orekovi

28/04 2016 10 34 FAX

385 1 49225S3

MIN FIN

KABIN MINISTRA

@ 003/003

I
OBRAZLOENJE ZAKUU^:KA
Europski semestar je instrument fiskalnog nadzora i koordinacije ekonomskih politika drava
lanica s ekonoms^com politikom Europske unije, usmjerenoj ka postizanju odriveg rasta i
poticanja zaposlenosti. S istim ciljem drave lanice u okviru Europskog semestra usklauju
svoje proraunske 1 i ekonomske politike s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini
Europske unije te definiraju i provode niz reformi koje potiiu rast. Europski semestar odvijs'.
se u godinjim cil^usima, a sudjelovanje u Europskom semestru obveza je svake dravt
lanice Europske umije.
Nastavno, Republika Hrvatska bila je duna izraditi dokument Program konvergencije koji st
prihvaa od strane Vlade Republike Hrvatske te slubeno dostavlja Europskoj komisiji dc>
kraja travnja 2016. godine, a definira osnovne postavke makroekonomske i fiskalne politike u
srednjoronom razdioblju.
Tekst Programa konvergencije izradilo je Ministarstvo financija.
Usvajanjem Zakljuka i pripadajueg Programa konvergencije ostvaruje se dio obveza koje
proizlaze iz sudjelovanja Republike Hrvatske u ciklusu Europskog semestra sukladno lanku
121. Ugovora o fiuikcioniranju Europske unije (Slubeni list Europske unije C 83/1,
30.3.2010.), te lariku 2-a. toke 2. Uredbe (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamenta i
Vijea od 16. studenoga 2011, o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jaanju nadzora stanja
prorauna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika (Slubeni list Europske unije L
306/12,23.11.2011.i).

REPUBLIKA HRVATSKA

PROGRAM KONVERGENCIJE
REPUBLIKE HRVATSKE
ZA RAZDOBLJE 2016. 2019.

Travanj 2016.

Predgovor
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici 28. travnja 2016. godine prihvatila Program
konvergencije Republike Hrvatske za 2016. godinu. Ovo je trei Program konvergencije koji
je RH izradila kao drava lanica Europske unije. Dokument je rezultat procesa tijekom kojeg
su sve drave lanice EU obvezne izvjetavati i usklaivati svoju ekonomsku politiku sa
zajednikim definiranim ciljevima i odredbama EU. Takvo usklaivanje i izvjetavanje
provodi se u sklopu godinjih ciklusa Europskog semestra, kada do kraja travnja svake
godine drave lanice predaju svoje strateke dokumente Europskoj komisiji, nakon ega
slijedi ekonomski dijalog, izrada preporuka za pojedinane drave lanice te njihova
provedba u praksi. Program konvergencije takoer je i dokument kojim se istovremeno
izvjeuje o naporima koje poduzima RH u svrhu ispunjavanja preporuka Vijea EU u okviru
procedure prekomjernog proraunskog manjka. Dokument je izradilo Ministarstvo financija.

Sadraj
Predgovor ................................................................................................................................................. I
Sadraj ..................................................................................................................................................... II
Popis tablica ........................................................................................................................................... III
Popis grafikona ....................................................................................................................................... III
1.

OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE ........................................................................................... 4

2.

MAKROEKONOMSKA KRETANJA ..................................................................................................... 6

3.

4.

2.1.

Bruto domai proizvod ............................................................................................................ 6

2.2.

Ciklika kretanja..................................................................................................................... 12

2.3.

Cijene ..................................................................................................................................... 14

2.4.

Trite rada ............................................................................................................................ 16

2.5.

Vanjski sektor ........................................................................................................................ 17

2.6.

Monetarna kretanja .............................................................................................................. 18

2.7.

Rizici makroekonomskih projekcija ....................................................................................... 19

PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG ........................................................................................ 22

3.1.

Fiskalna politika ..................................................................................................................... 22

3.2.

Izvravanje prorauna u 2015. godini ................................................................................... 23

3.3.

Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka u 2016. godini ............................ 25

3.4.

Proraun ope drave u 2016. godini .................................................................................... 32

3.5.

Srednjoroni proraunski okvir (2017. 2019.) .................................................................... 35

3.6.

Procjena strukturnog salda i srednjoroni proraunski cilj (MTO) ........................................ 37

3.7.

Stanje i projekcije kretanja javnog duga te stanje jamstava ................................................. 38

ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S PRETHODNIM PROGRAMOM ....................................... 42

4.1.

Fiskalni rizici i testovi osjetljivosti kretanja javnog duga ....................................................... 42

4.2.

Usporedba s prethodnim Programom .................................................................................. 43

5.

ODRIVOST JAVNIH FINANCIJA ..................................................................................................... 45

6.

KVALITETA JAVNIH FINANCIJA ....................................................................................................... 52

7.

6.1.

Strateki okvir ........................................................................................................................ 52

6.2.

Mjere na prihodnoj strani prorauna .................................................................................... 52

6.3.

Mjere za poboljanje uinkovitosti rashoda prorauna ........................................................ 57

INSTITUCIONALNA OBILJEJA JAVNIH FINANCIJA ......................................................................... 60

7.1.

Upravljanje javnim dugom .................................................................................................... 60

7.2.

Prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti ............................................................................ 61

7.3.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o proraunu................................................................... 64

7.4.

Fiskalna statistika .................................................................................................................. 66

PRILOZI .................................................................................................................................................. 68

II

Popis tablica
Tablica 2.1. Projekcija bruto domaeg proizvoda ................................................................................... 7
Tablica 2.2. Bruto investicije u fiksni kapital po sektorima (realne stope promjene u %) ..................... 10
Tablica 2.3. Kretanje cijena ................................................................................................................... 16
Tablica 2.4. Kretanja na tritu rada ..................................................................................................... 17
Tablica 3.1. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka ............................... 25
Tablica 3.2. Preporuke Vijea za korekciju prekomjernog manjka ........................................................ 26
Tablica 3.3. Fiskalne projekcije - Preporuke Vijea EU u potpunosti usvojene i ugraene u fiskalne
projekcije RH .......................................................................................................................................... 26
Tablica 3.4. Kretanje strukturnog salda konsolidirane ope drave u razdoblju 2015. - 2019.............. 37
Tablica 3.5. Pregled dospijea obveznica RH u razdoblju 2016. 2019. ............................................... 40
Tablica 4.1. Usporedba prihoda, rashoda i neto pozajmljivanja/zaduivanja ope drave .................. 44

Popis grafikona
Grafikon 2.1. Doprinosi rastu potencijalnog BDP-a............................................................................... 13
Grafikon 2.2. Usporedba rasta potencijalnog BDP-a Europske komisije i Ministarstva financija ......... 14
Grafikon 3.1. Kretanje javnog duga u razdoblju 2008. - 2015. ............................................................. 39
Grafikon 3.2. Projekcija kretanja javnog duga do 2019. godine ........................................................... 41
Grafikon 4.1. Kretanje udjela javnog duga u BDP-u prema odreenim scenarijima............................. 43
Grafikon 5.1. Udio starije populacije (65+) u ukupnoj populaciji .......................................................... 45
Grafikon 5.2. Oekivano trajanje ivota pri roenju, ene (u godinama) ............................................. 45
Grafikon 5.3. Oekivano trajanje ivota pri roenju, mukarci (u godinama) ...................................... 46
Grafikon 5.4. Usporedba dobne i spolne strukture stanovnitva .......................................................... 46
Grafikon 5.5. Projekcija broja zaposlenih (osiguranici) i broja umirovljenika u razdoblju 2013. 2060.
............................................................................................................................................................... 47
Grafikon 5.6. Potronja za zdravstvo (kao % BDP-a) ............................................................................. 48
Grafikon 5.7. Potronja za dugotrajnu skrb (kao % BDP-a) ................................................................... 49
Tablica 5.8. Rashodi za mirovine i mirovinski doprinosi u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a) .............. 50
Tablica 5.9. Rashodi I. mirovinskog stupa u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a) ................................... 51

III

1.

OKVIR I CILJEVI EKONOMSKE POLITIKE

Okvir ekonomske politike Republike Hrvatske obiljeen je postupnim oporavkom ekonomske

aktivnosti nakon estogodinje recesije. Tako se u srednjoronom razdoblju oekuje realni rast BDP-a
od 2,0% i 2,1% u 2016. i 2017., koji e dalje ubrzati na 2,3% u 2018. te 2,5% u 2019. godini.
Najznaajniji doprinos gospodarskom rastu kroz itavo projekcijsko razdoblje dolazit e i nadalje od
domae potranje unutar koje e najizraenije pozitivno djelovati potronja kuanstava. Postupno
ubrzanje bruto investicija u fiksni kapital takoer e imati znaajan pozitivan utjecaj na ekonomsku
aktivnost iako e njihov doprinos ipak biti nii u odnosu na razdoblje prije krize kada je na snanu
dinamiku ukupnih investicija utjecao i intenzivan ciklus graevinske aktivnosti. Dravna potronja
imat e zanemariv doprinos gospodarskom rastu kao rezultat procesa razduivanja ope drave.
Doprinos neto inozemne potranje bit e vrlo blago pozitivan u razdoblju 2016. - 2018. te e se
postupno smanjivati s ubrzanjem gospodarske aktivnosti prema 2019. godini u kojoj e zabiljeiti
blago negativnu vrijednost.
Usprkos oekivanom oporavku, gospodarstvo RH karakteriziraju snani izazovi, posebice vezano uz
izraene ekonomske neravnotee koje zahtijevaju poduzimanje odlunih mjera za njihovo rjeavanje.
U tom smislu, ekonomski program RH u nastupajuem srednjoronom razdoblju temeljit e se na
nastavku snanih napora u svrhu daljnje fiskalne konsolidacije kao i poticanju gospodarskog
oporavka.
Primjerena fiskalna konsolidacija doprinosi smanjenju javnog duga, ali i podizanju putanje
potencijalnog bruto domaeg proizvoda jer dugorono smanjuje troak zaduivanja i kamata,
poveava prostor za investicije privatnog sektora, jaa kredibilitet fiskalne politike i poboljava
percepciju rizika zemlje, uz posljedino poboljanje kreditnog rejtinga te uveanu dostupnost i niu
cijenu kapitala. K tome, snana srednjorona fiskalna konsolidacija predstavlja i jednu od obveza RH u
okviru postupka prekomjernog proraunskog manjka kako bi ispunila Preporuke Vijea ministara EU,
a kojima se od RH trai da do kraja 2016. godine smanji svoj proraunski manjak ispod 3% BDP-a te
dug ope drave dovede na odrivu putanju. Ve prole godine intenzivirani su napori u ovu svrhu, te
Fiskalno izvjee RH iz oujka ove godine ukazuje na snani pozitivni iskorak u smislu smanjenja
proraunskog manjka na razinu od 3,2% BDP-a ve u 2015. godini, to premauje Preporuke Vijea
EU.
Nadolazee srednjorono razdoblje obiljeeno je nastavkom odlunih fiskalnih napora koji e,
sukladno planovima, rezultirati smanjenjem proraunskog manjka na 2,6% BDP-a u 2016. godini kao i
smanjenjem udjela javnog duga u bruto domaem proizvodu u istom razdoblju te posljedinim
ispunjavanjem Preporuka Vijea EU u okviru postupka prekomjernog proraunskog manjka.
Napori u srednjoronom razdoblju na prihodnoj strani prorauna bit e usmjereni na sveobuhvatnu
analizu poreznog sustava i odgovarajui prijedlog zakonskih rjeenja u svrhu uspostave stabilnog,
odrivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava, jaanju uinkovitosti poreznog nadzora i
daljnjem unaprjeenju rada Porezne uprave. Nastavit e se i s primjenom fiskalizacije u prometu
gotovinom. Nadalje, ojaana je i razmjena podataka o dohotku i ostalim primicima graana s drugim
institucijama. U svrhu poboljanja porezne uinkovitosti unaprjeuje se sustav analize rizika te je
uveden institut porezne nagodbe s ciljem skraenja postupka poreznog nadzora i bre naplate
4

novoutvrenih obveza. Uvoenjem poreznog ugovora olakava se poreznim obveznicima podmirenje

poreznih obveza dok je u svrhu uinkovitog upravljanja poreznim dugom razvijena platforma eOvrhe.
Nastavlja se i s naporima s ciljem ukidanja odnosno smanjenja neporeznih davanja.
Na rashodnoj strani prorauna pozornost je usmjerena na smanjenje proraunskog manjka, no
koritenjem takvih mjera koje ne djeluju negativno na rast, uz istodobno zadravanje socijalne zatite
graana i sve naglaeniju usmjerenost ka koritenju fondova EU. Proraunom za 2016. godinu
predviene su strukturne utede na veini kategorija rashoda. Meu prioritetima javne potronje bit
e ulaganja u vodnu, prometnu i energetsku infrastrukturu. U uvjetima visoke nezaposlenosti,
posebice mladih, pozornost se posveuje provoenju aktivnih mjera na tritu rada. Ostvarit e se i
strukturni napori u mirovinskom i zdravstvenom sustavu, pravosuu, socijalnoj skrbi i obrazovanju.
Svi navedeni ciljevi i predviena kretanja fiskalnih agregata su odreeni i ovise o provedbi kljunih
strukturnih reformi u nadolazeem razdoblju. One su prije svega uz javne financije usmjerene i na
zdravstveni i mirovinski sustav, socijalnu zatitu, trite rada, javnu upravu, unapreenje investicijske
klime i smanjenje optereenosti poduzea kao i poveanje apsorpcije EU sredstava, ime bi se
osigurala dugorona fiskalna odrivost te stvorili temelji za snaniji gospodarski rast i zapoljavanje.
Vezano uz aktivaciju dravne imovine, Vlada RH je usmjerena na intenziviranje procesa privatizacije
poduzea u dravnom vlasnitvu izuzev onih koja su od strateke vanosti.
Temeljem provedbe strukturnih reformskih mjera, a u skladu s makroekonomskim projekcijama za
razdoblje 2016. - 2019. planirani manjak prorauna konsolidirane ope drave kretat e se na razini
od 2,6% BDP-a u 2016., 2,0% BDP-a u 2017., 1,6% BDP-a u 2018. te 1,0% BDP-a u 2019. godini.
Ovakvi fiskalni napori rezultirat e smanjenjem strukturnog manjka i dostizanjem srednjoronog
proraunskog cilja, ime se osigurava usklaenost kretanja javnog duga s odredbama Pakta o
stabilnosti i rastu i preporukama EK.
Naime, ovakvi pozitivni trendovi znaajnog smanjenja proraunskog manjka, a uzimajui u obzir
prethodno spomenute privatizacijske primitke te promjenu stanja depozita, dovest e i do smanjenja
udjela javnog duga u BDP-u ve u 2016. godini na 85,9% nakon viegodinjeg trenda njegovog
snanog rasta. I u ostatku promatranog srednjoronog razdoblja oekuje se nastavak njegovog
postupnog smanjenja na 80% BDP-a u 2019. godini.

2.

MAKROEKONOMSKA KRETANJA

Makroekonomski okvir opisan u sljedeim poglavljima sastavljen je u veljai ove godine pri izradi
prorauna za 2016. tako da su prihodna i rashodna strana prorauna konsolidirane ope drave
usuglaene s ovim projekcijama. Pritom su vanjske pretpostavke za izradu makroekonomskih
projekcija u najveem dijelu preuzete iz posljednjih projekcija Europske komisije iz veljae - Zima
2016. Naknadno objavljena ostvarenja makroekonomskih varijabli za 2015. godinu uvrtena su u
ovaj makroekonomski okvir na nain da su zadrane projicirane stope promjena do kraja
projekcijskog razdoblja.

2.1.

Bruto domai proizvod

Tijekom 2015. godine zaustavljen je estogodinji negativni trend ekonomske aktivnosti te je

zabiljeen realni rast bruto domaeg proizvoda (BDP) od 1,6%1. Moe se konstatirati kako je oporavak
gospodarske aktivnosti zabiljeen u 2015. godini bio odriv budui da nije generirao dodatne
neravnotee, kako vanjske, tako ni unutarnje, uzevi u obzir i stanje poslovnog ciklusa domaeg
gospodarstva, a, osim toga, iznimno se povoljno odrazio i na trite rada. Pozitivan doprinos rastu
BDP-a u 2015. prvenstveno je doao od domae potranje, ponajvie potaknute potronjom
kuanstava, ali i od neto inozemne potranje. Podaci o stopi promjene desezoniranog BDP-a ukazuju
na kontinuirano ubrzanje rasta u prva tri tromjeseja 2015., dok je u posljednjem tromjeseju
zabiljeen blagi pad ekonomske aktivnosti. Meutim, ovdje valja spomenuti kako su sve pojedinane
komponente finalne potranje u posljednjem tromjeseju 2015. zabiljeile iznimno snaan rast,
upravo kako je i bilo oekivano pri izradi ovog makroekonomskog okvira (izuzev promjene zaliha za
koje se oekivala neto snanija dinamika) koji je inicijalno predviao blago snaniji meugodinji rast
BDP-a u itavoj 2015., kao to je i objavljeno u okviru Smjernica za izradu prorauna za 2016. godinu.
Pri tome je izvoz roba i usluga u zadnjem tromjeseju 2015. porastao ak i blago snanije od tadanjih
oekivanja. Tako je pad sezonski prilagoenog BDP-a u zadnjem tromjeseju iskljuivo rezultat
iznimno izraene elastinosti uvoza roba i usluga koja je premaila sva tadanja oekivanja te neto
slabije pozitivne dinamike kategorije promjene zaliha nego to je bilo predvieno.
U srednjoronom razdoblju oekuje se nastavak pozitivnih kretanja te postupno umjereno
dinamiziranje gospodarske aktivnosti. U 2016. i 2017. tako se predvia realni rast BDP-a od 2,0% i
2,1%, redom, koji e dalje ubrzati na 2,3% u 2018. te 2,5% u 2019. godini.2 Najznaajniji doprinos
gospodarskom rastu kroz itavo projekcijsko razdoblje dolazit e i nadalje od domae potranje
1

Podaci o BDP-u za 2014. i 2015. godinu su privremeni.

U usporedbi s posljednjim projekcijama Europske komisije za Hrvatsku (Zima 2016 iz veljae), rast BDP-a tek
je neznatno nii u 2016. (0,1 postotni bod) to odraava nii projicirani doprinos domae potranje uz isti
doprinos neto inozemne potranje. U 2017. godini stopa rasta BDP-a iz ovog okvira identina je onoj iz
projekcija EK za RH.
2

unutar koje e najizraenije pozitivno djelovati potronja kuanstava. Postupno ubrzanje bruto
investicija u fiksni kapital takoer e imati znaajan pozitivan utjecaj na ekonomsku aktivnost iako e
njihov doprinos ipak biti nii u odnosu na razdoblje prije krize kada je na snanu dinamiku ukupnih
investicija utjecao i intenzivan ciklus graevinske aktivnosti. Dravna potronja imat e zanemariv
doprinos gospodarskom rastu kao rezultat procesa razduivanja ope drave. Doprinos neto
inozemne potranje bit e vrlo blago pozitivan u razdoblju 2016. - 2018. te e se postupno smanjivati
s ubrzanjem gospodarske aktivnosti prema 2019. godini u kojoj e zabiljeiti blago negativnu
vrijednost. Potrebno je napomenuti kako je neto izvoz u pred-kriznom razdoblju, u godinama s
dinamikom gospodarskog rasta priblinom opisanoj u ovom makroekonomskom okviru, zamjetno
negativno pridonosio gospodarskom rastu. S druge strane, trenutno oekivani obrazac gospodarskog
rasta sadri njegov neznatno pozitivan ili neutralan doprinos koji bi tek sa snanijim stopama rasta
BDP-a poprimio znatnije negativnu vrijednost. Iz navedenog proizlazi i kako je domaa potranja, a
posebice investicije, u odgovarajuim godinama pred-kriznog razdoblja davala znaajniji doprinos
ekonomskoj aktivnosti nego to je to sada predvieno.
Tablica 2.1. Projekcija bruto domaeg proizvoda
2015.

Projekcija
2016.

Projekcija
2017.

Projekcija
2018.

Projekcija
2019.

BDP - realni rast (%)

Potronja kuanstava
Dravna potronja
Bruto investicije u fiksni kapital
Izvoz roba i usluga
Izvoz roba
Izvoz usluga
Uvoz roba i usluga
Uvoz roba
Uvoz usluga

1,6
1,2
0,6
1,6
9,2
12,1
6,4
8,6
8,8
7,4

2,0
1,8
0,3
2,5
5,2
7,1
3,2
4,7
4,9
4,1

2,1
1,8
0,8
3,2
5,5
6,8
4,1
5,3
5,4
5,0

2,3
2,0
1,4
3,5
5,6
6,7
4,5
5,9
5,9
5,9

2,5
2,5
2,0
4,5
5,4
6,8
4,1
6,3
6,3
6,1

Doprinosi rastu BDP-a (postotni bodovi)

Potronja kuanstava
Dravna potronja
Bruto investicije u fiksni kapital
Promjena zaliha
Izvoz roba i usluga
Uvoz roba i usluga

1,6
0,7
0,1
0,3
0,0
4,2
-3,8

2,0
1,1
0,0
0,5
0,1
2,5
-2,2

2,1
1,1
0,2
0,6
0,1
2,8
-2,5

2,3
1,2
0,3
0,7
0,1
2,9
-2,9

2,5
1,5
0,4
0,9
-0,1
2,9
-3,2

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Ministarstvo financija

Potronja kuanstava, komponenta na koju se odnosi gotovo 60% BDP-a, bit e glavni pokreta rasta
domae potranje u srednjoronom razdoblju. Njezin oporavak, nakon tri uzastopne godine pada,
zapoet je ve u 2015. godini, kada je potronja realno poveana 1,2%. Ovakvo ostvarenje rezultat je
znatnog ubrzanja realnog rasta raspoloivog dohotka kuanstava3, najveim dijelom uslijed rasta
zaposlenosti te izmjena u porezu na dohodak krajem 2014. to je dovelo do poveanja mase neto

Procijenjeno je da je raspoloivi dohodak kuanstava u 2015. povean 1,6% nominalno, od ega su porezne
izmjene poveale raspoloivi dohodak kuanstava za 1,0 milijardu kuna (tu je uraunat pozitivan uinak
poreznih izmjena u oporezivanju dohotka s kraja 2014. te negativan uinak uvoenja poreza na kamate na
tednju s poetka 2015. godine), odnosno 2,1% realno.

plaa4, kao i povoljnih cjenovnih kretanja. Unato znaajnom poboljanju indeksa pouzdanja
potroaa na razine iz pred-krizne 2007., tijekom 2015. godine nastavljeno je razduivanje sektora
kuanstava (ako izuzmemo utjecaj konverzije kredita u vicarskim francima, pad kredita kuanstvima
iznosio je oko 0,8% u 2015.), to odraava njihovu visoku zaduenost i neizvjesnost glede buduih
kretanja ekonomske aktivnosti i kretanja na financijskom tritu, posebno uzevi u obzir
dugogodinju recesiju. U 2016. godini realni rast potronje kuanstava iznosit e 1,8% te e jo uvijek
biti blago nii od rasta raspoloivog dohotka, koji e zadrati dinamiku iz 2015. (realni rast od 2,1%),
unato injenici kako nee vie biti pozitivnog uinka izmjena poreza na dohodak te unato promjeni
predznaka inflacije.5 Ovo e prvenstveno biti rezultat pozitivnog doprinosa njegove najvee
kategorije, naknada zaposlenima (udio od 75,0% u raspoloivom dohotku kuanstava), koja e porasti
uslijed nastavka povoljnih kretanja na tritu rada. Znaajan pozitivan utjecaj na potronju u 2016.
godini predvia se da e doi i od konverzije kredita u vicarskim francima. Naime, ukupan uinak
konverzije i otpisa kredita za kuanstva se procjenjuje na oko 2,2% BDP-a, to se odnosi na smanjenje
glavnice i neto preplatu rata kredita. Zbog umanjenja buduih rata kredita temeljem smanjenja
ukupnog duga kuanstava, ali i neto preplate u prijanjem razdoblju, doi e do oslobaanja dodatnih
financijskih sredstava sektora stanovnitva6. Sektor kuanstava nastavit e razduivanje i u 2016.
godini pri emu je projiciran pad ukupnih kredita odobrenih kuanstvima, iz kojeg je iskljuen uinak
konverzije kredita u vicarskim francima, slinog intenziteta kao i 2015. Pozitivna kretanja u potronji
kuanstava nastavit e se slinim intenzitetom i u narednim godinama dok se tek na kraju
projekcijskog razdoblja oekuje neto via stopa rasta s kojom bi se zaustavio pad udjela potronje
kuanstava u BDP-u izraenom u stalnim cijenama. Naime, predvia se realni rast potronje
kuanstava od 1,8% u 2017., 2,0% u 2018. te 2,5% u 2019. godini. Raspoloivi dohodak kuanstava
zamjetno e usporiti svoj realni rast na 1,4% u 2017. godini, prvenstveno kao posljedica jaanja
inflacije, da bi u narednim godinama postupno ubrzao na 1,5% u 2018. te 1,6% u 2019. U navedenom
razdoblju realni rast potronje kuanstava premaivat e rast raspoloivog dohotka pa e stopa
tednje sektora kuanstava ubrzano padati sa svog viegodinjeg maksimuma (12,9% u 2016.) prema
dugoronim ravnotenim vrijednostima koje e i dalje biti znatno iznad pred-kriznih razina (12,5% u
2017., 12,0% u 2018. te 11,2% u 2019.). Proces razduivanja sektora kuanstava, prisutan pet
uzastopnih godina, trebao bi se zaustaviti tijekom 2017. uz projiciran neznatan rast kredita
kuanstvima u uvjetima oekivanog poetka oporavka potranje za kreditima, zadravanja povoljne
razine kunske likvidnosti bankarskog sustava te mogueg daljnjeg blagog smanjivanja aktivnih
kamatnih stopa poslovnih banaka. Oporavak povjerenja potroaa intenzivirat e se u narednim

Procjenjujemo kako je realni rast raspoloivog dohotka kuanstava u 2015. mogao biti i vii budui da podatak
Eurostata za naknade zaposlenika te podatak iz GFS fiskalne statistike o prikupljenim doprinosima poslodavaca,
a uzevi u obzir rast broja zaposlenika od 1,8% (svi navedeni podaci su i dalje preliminarni), implicira pad
prosjene bruto plae po zaposleniku od 0,8%, dok administrativni podaci Dravnog zavoda za statistiku (DZS)
ukazuju na rast prosjene bruto plae od 1,3%.
5
Napomenimo ovdje kako je EK u svojim projekcijama za RH iz veljae predvidjela identinu stopu rasta
potronje kuanstava u 2016.
6
Maksimalan iznos potencijalno raspoloiv za potronju sektora kuanstava koji se oslobaa zbog konverzije
procjenjuje se na 0,4% BDP-a u 2016. godini te 0,1% BDP-a u 2017., a u narednim godinama ovaj iznos e
postepeno iezavati kako e dolaziti do otplata kredita. Meutim, napominjemo kako ova procjena ne
ukljuuje uinak razlike kamatnih stopa uslijed konverzije.

godinama koje e karakterizirati povoljnija i stabilnija gospodarska kretanja uz daljnji oporavak na

tritu rada te zadravanje relativno niske i stabilne inflacije.
Dravna potronja zabiljeila je blagi realni rast od 0,6% u 2015. godini7, prvenstveno radi poveanja
intermedijarne potronje, dok je, s druge strane, najvea stavka dravne potronje, naknade
zaposlenima, blago realno smanjena budui da je zabiljeen identian pad zaposlenosti na razini ope
drave. U skladu s nunou daljnjeg razduivanja konsolidirane ope drave, tijekom srednjoronog
razdoblja ne oekuje se znaajan doprinos dravne potronje gospodarskom rastu. Procjenjuje se da
e realni rast dravne potronje iznositi 0,3% u 2016., 0,8% u 2017., 1,4% u 2018. te 2,0% u 2019.
godini.8
Bruto investicije u fiksni kapital zabiljeile su realni rast od 1,6% u 2015. godini, potaknut prvenstveno
snanim realnim rastom investicija poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu (van sektora ope
drave) od 14,5%, dok su investicije privatnog sektora ostvarile blagi rast od 0,8%, a investicije ope
drave blagi pad od 0,5% (sve prema preliminarnim ostvarenjima za 2015. godinu).9 U 2016. godini
oekuje se rast bruto investicija u fiksni kapital od 2,5%10. Investicije ope drave zabiljeit e snaan
realni rast potaknut kapitalnim priljevima iz EU fondova dok se, s druge strane, za investicije
poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu oekuje tek neznatno poveanje nakon dvije godine
iznimno visokih stopa rasta. Predvia se kako e rast investicija privatnog sektora blago ubrzati u
odnosu na 2015. godinu. Na njihovu priguenu dinamiku u 2016. utjecat e i dalje prisutna
ogranienja jaanju investicijske aktivnosti poslovnog sektora kao to je izvjestan nastavak
razduivanja poduzea, slaba likvidnost unutar sektora, nedostatak izvora kao i visoka cijena
financiranja, neizvjesnost oko nastavka rasta inozemne kao i domae potranje te obujma
meunarodne razmjene. Treba istaknuti i znatnu neizvjesnost oko oporavka graevinskog sektora,
unato stabilizaciji kretanja tijekom 2015., u uvjetima i dalje prisutnog jaza ponude i potranje (iako
su indeksi cijena nekretnina tijekom 2015. ukazivali na odreene pozitivne pomake). U srednjem roku
rast bruto investicija u fiksni kapital ubrzavat e izraenije nego ukupna gospodarska aktivnost no,
unato tome, rastui udio investicija u BDP-u izraenom u stalnim cijenama ipak e i na kraju
promatranog razdoblja ostati ispod razina iz pred-kriznog razdoblja. Razlog za takvo oekivanje treba
traiti u pred-kriznoj strukturi priljeva inozemnog kapitala te obrascu investicijske aktivnosti koji je
bio na neodriv nain naslonjen prije svega na graevinsku djelatnost. Znaajan poticaj dinamici
7

Prema preliminarnim podacima DZS-a nominalni pad dravne potronje iznosi 2,1% u 2015. dok je u ovom
makroekonomskom okviru pretpostavljen rast od 0,9% pri emu je glavni razlog za ovo razilaenje iznenaujue
snaan rast kategorije trini output, output za vlastitu krajnju uporabu te plaanja za ne-trini output od
gotovo 10%, prema podacima DZS-a. Budui da bi ovo imalo direktne implikacije za obraun BDP-a, ovi podaci
nisu uzeti u obzir u ovim projekcijama.
8
Najvea razlika u projekcijama realnog rasta sastavnica BDP-a s rashodne strane za 2016. izmeu ovog
projekcijskog okvira te projekcija EK za RH, zbog koje je u ovom makroekonomskom okviru i projiciran za 0,1
postotni bod nii rast, je upravo dravna potronja iji je rast EK predvidjela na 1,1% (doprinos rastu BDP-a od
0,2 postotna boda) dok je ovdje predvien njen neutralan doprinos gospodarskom rastu.
9
Prema preliminarnim podacima DZS-a nominalni pad bruto investicija u fiksni kapital konsolidirane ope
drave iznosi preko 20% ili gotovo 3 milijarde kuna u 2015. Meutim, budui da navedeni rezultati nisu
dobiveni upotrebom standardne metode obrauna (INV-P obrasci), a da preliminarni podaci Ministarstva
financija i dalje ukazuju na stagnaciju ili neznatan nominalni pad, podaci DZS-a nisu uzeti u obzir u ovim
projekcijama te se oekuje njihova korekcija navie.
10
to je tek neznatno nie od projekcije EK (2,6%).

investicijske aktivnosti kroz itavo projekcijsko razdoblje oekuje se od podizanja stope iskoritenosti
strukturnih i investicijskih fondova EU koji sadre znatan investicijski potencijal, pogotovo uzevi u
obzir trenutni stupanj ope kapitaliziranosti domae privrede. Tako se predvia realni rast bruto
investicija u fiksni kapital od 3,2% u 2017., 3,5% u 2018. te 4,5% u 2019. godini. Rast investicija
privatnog sektora postupno e prestii onaj ireg javnog sektora prema kraju promatranog razdoblja
u uvjetima jaanja poslovnog optimizma te poboljanja investicijske klime, uz ustrajno provoenje
strukturnih reformi koje e poduzetnicima olakati poslovanje. Pri tome se tijekom srednjoronog
razdoblja, sa smanjenjem negativnih rizika i neizvjesnosti glede buduih gospodarskih kretanja,
pozitivnim strukturnim promjenama u gospodarstvu te posljedinim poboljanjem kreditnog rejtinga
zemlje, predvia i stabilno poveanje priljeva inozemnih izravnih investicija. Spomenimo kako e
vanu ulogu u osiguravanju dostatnih sredstava pod povoljnim uvjetima poslovnom sektoru, a
pogotovo malim i srednjim poduzetnicima, imati i kreditne linije HBOR-a kao i stvaranje fonda za
srednje i male poduzetnike.
Tablica 2.2. Bruto investicije u fiksni kapital po sektorima (realne stope promjene u %)
2015.
Ukupne bruto investicije u fiksni kapital
iri javni sektor*
Opa drava
Poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu
Privatni sektor

1,6
3,6
-0,5
14,5
0,8

Projekcija
2016.

Projekcija
2017.

2,5
4,8
6,7
0,6
1,6

3,2
5,3
4,8
6,6
2,3

Projekcija
2018.
3,5
3,3
2,7
4,7
3,5

Projekcija
2019.
4,5
2,3
1,7
3,5
5,3

Napomena: Deflacionirano deflatorom ukupnih bruto investicija u fiksni kapital.

* Konsolidirano.

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Ministarstvo financija

Najvei pozitivan doprinos rastu BDP-a u 2015. godini doao je od izvoza roba i usluga, koji je realno
povean 9,2%. Pritom je rastu ukupnog izvoza znatno vie pridonio izvoz roba od izvoza usluga,
unato rekordnoj turistikoj sezoni na koju su dijelom utjecali privremeni faktori poput politike
nestabilnosti u pojedinim konkurentskim turistikim destinacijama te vrlo povoljnih vremenskih
prilika. Iznimno pozitivna ostvarenja izvoza roba od sredine 2013. godine koja je pratio snaan rast
udjela na hrvatskim izvoznim tritima, a naroito u 2015., u velikoj su mjeri rezultat jednokratnih
povoljnih strukturnih promjena povezanih s pristupanjem zajednikom tritu EU koje se odnose na
bolju integraciju domaih izvoznika te poboljanje necjenovne konkurentnosti domaeg izvoza uslijed
pozitivnog uinka deklaracije o zemlji porijekla (EU). Osim toga, znatan pozitivan utjecaj na rast izvoza
roba imao je i uinak re-izvoza koji je teko mjeriti te se uoava neizravno, kroz iznimno izraen
porast uvoza i izvoza istovremeno, to je vidljivo kada se promatra kretanje ukupnog izvoza i uvoza, a
poglavito u pojedinim djelatnostima. Unato procijenjenom ubrzanju rasta inozemne potranje za
domaim robama i uslugama, u narednim godinama realni rast izvoza roba i usluga imat e slabiju
dinamiku te biti na niim razinama no to je to bio tijekom posljednje dvije godine. U 2016. se tako
predvia realni rast izvoza roba i usluga od 5,2%.11 Snano jednokratno usporavanje rasta ukupnog
izvoza odnosi se kako na izvoz roba tako i na izvoz usluga. Pri tomu nii rast izvoza roba odraava
oekivano prije svega naglo i snano slabljenje dinamike re-izvoza, dok je glavni razlog za smanjenje
11

Ovakvo oekivanje neznatno je optimistinije od projekcije EK (5,0%) pri emu je predvieno blago snanije
poveanje kod izvoza roba te neznatno slabije kod izvoza usluga.

10

stope rasta izvoza usluga nepovoljan bazni efekt. Unato tome, u 2016. se iznova predvia uspjena
turistika sezona, to potvruju turistike rezervacije te promotivne aktivnosti na turistikim
sajmovima, a pozitivan utjecaj ponovno e imati i oekivani nepovoljni turistiki rezultati
konkurentskih zemalja. Rast izvoza roba i usluga dalje e ubrzati na 5,5% u 2017. te 5,6% u 2018., dok
e u 2019. godini blago usporiti na 5,4%. Pritom se oekuje nastavak pozitivnih promjena udjela
domaeg izvoznog sektora na izvoznim tritima, ali e one biti znatno manje izraene u usporedbi s
razdobljem 2013. 2015. te e usporavati prema 2019. godini. Tako e izvoz roba i usluga u ostatku
projekcijskog razdoblja u puno veoj mjeri odraavati kretanje inozemne potranje za domaim
dobrima i uslugama. U svim se godinama oekuju vie stope rasta kod izvoza roba nego kod izvoza
usluga. Projicirano ubrzavanje rasta izvoza usluga u razdoblju 2017. 2018. prvenstveno se odnosi na
sektor turizma gdje se u kratkom roku oekuje poveanje kapaciteta te irenje ponude uz stabilnu i
relativno nisku inflaciju turistikih cijena. Uslijed zavretka procesa korekcije dinamike re-izvoza, kao i
uslijed iezavanja pozitivnih privremenih imbenika vezanih uz pristupanje EU, u 2017. i 2018.
oekuje se daljnje blago usporavanje rasta izvoza roba u uvjetima lagano ubrzavajue inozemne
potranje tako da bi se rast izvoza roba mogao stabilizirati na jo nioj razini u odnosu na 2016.
godinu.12 Spomenimo jo kako e u razdoblju 2016. 2018., ali u manjoj mjeri nego to je to bio
sluaj prethodnih godina, pozitivan uinak na izvoz doi i od kretanja realnog efektivnog teaja kune
iji e utjecaj ipak postupno slabiti prema kraju projekcijskog horizonta. Ovakvo jaanje cjenovne
konkurentnosti izvoza odnosi se na povoljna kretanja cijena na inozemnim tritima, posebice
energenata, uzevi u obzir strukturu domaeg izvoznog sektora, zatim projiciranu slabu dinamiku
jedininih trokova rada, ali i oekivano kretanje teaja kune prema euru i dolaru. U 2019. se
oekivano blago usporavanje rasta ukupnog izvoza odnosi na slabljenje dinamike izvoza usluga te
neznatno ubrzanje izvoza roba.
Tijekom 2015. godine zabiljeen je snaan rast uvoza roba i usluga od 8,6% koji je velikim dijelom bio
vezan uz rast izvoza, prije svega kao rezultat spomenutog visokog rasta re-izvoza. S obzirom na prije
navedeno jednokratno snano usporavanje rasta izvoza uz iezavanje pozitivne dinamike uinaka reizvoza, oekuje se da e i realni rast uvoza roba i usluga usporiti na 4,7% u 2016. godini, unato
blagom ubrzanju domae potranje. Iako se u 2016. godini oekuje prilino usporavanje rasta finalne
potranje za 1,0 postotni bod, ova projekcija uvoza roba i usluga dovodi do iznimno naglaenog
smanjenja implicitne elastinosti ukupnog uvoza u odnosu na finalnu potranju to je posljedica
znatne procjene utjecaja parcijalne elastinosti uvoza u odnosu na izvoznu komponentu.13 Prema
kraju projekcijskog razdoblja, u skladu s jaanjem potranje, uvoz e ponovno ubrzavati pa je tako
projiciran realni rast uvoza od 5,3% u 2017., 5,9% u 2018. te 6,3% u 2019. godini. U itavom
projekcijskom razdoblju rast uvoza usluga zaostajat e za rastom uvoza roba s iznimkom 2018. godine
kada e ga sustii. Putanja uvoza roba i usluga prikazana u ovom makroekonomskom okviru
podrazumijeva kako e elastinost uvoza u odnosu na finalnu potranju u narednom razdoblju
12

Slina putanja izvoza roba u godinama nakon pristupanja EU registrirana je u odreenoj mjeri i u zemljama
koje su pristupile EU u petom valu proirenja, s tim da je poetak financijske krize naruio dinamiku izvoza roba
dotinih zemalja u daljnjim godinama te tako oteao usporedbu viegodinje prilagodbe izvoza s Hrvatskom.
13
Napomenimo kako je ovakvo oekivanje opreznije od projekcije EK za RH (neznatno nii rast uvoza roba i
usluga od 4,6% u 2016.) koja pretpostavlja neto niu spomenutu elastinost ukupnog uvoza spram finalne
potranje uz, istovremeno, bri oekivani rast same finalne potranje (za 0,1 postotni bod), a posebno domae
potranje (za 0,2 postotna boda). Pri tome je u 2016. projicirana via stopa rasta uvoza roba (0,6 postotnih
bodova) te nia stopa rasta uvoza usluga (2,0 postotna boda).

11

postupno rasti s ubrzavanjem finalne potranje, ali e ostati na niim razinama nego to je to bio
sluaj u posljednjim godinama kada su na nju, kao to je prethodno opisano, snano utjecali
privremeni uinci, a s druge strane, bit e opet neto izraenija u usporedbi s razinama iz predkriznog razdoblja. Naime, iako je parcijalna elastinost uvoza u odnosu na izvoznu komponentu u
kriznim godinama doivjela iznimno snaan, ali velikim dijelom samo privremen porast, elastinost
uvoza u odnosu na preostale komponente finalne potranje zabiljeila je u razdoblju recesije blagu
korekciju navie, no trajnog karaktera, u svezi sa strukturnim promjenama u gospodarstvu ukljuujui
i gubitak odreenih proizvodnih kapaciteta te odgovarajuu supstituciju uvoznim proizvodima. U
skladu s navedenim, s ubrzanjem gospodarske aktivnosti rast uvoza roba i usluga nuno e prestii
rast izvoza to e biti posebno izraeno u 2019. godini. Meutim, budui da je izvoz roba i usluga
posljednjih godina zabiljeio znatno apsolutno poveanje, doprinos neto izvoza gospodarskom rastu
bit e blago pozitivan u razdoblju 2016. 2018., iako e s ubrzanjem oporavka bivati sve manji, dok
e u posljednjoj godini projekcijskog razdoblja neto inozemna potranja blago negativno pridonijeti
gospodarskom rastu.
Prologodinjim Programom konvergencije projiciran je rast ekonomske aktivnosti od 0,4% u 2015.
godini te je tako poprilino podcijenjeno ubrzanje ekonomske aktivnosti nakon est uzastopnih
recesijskih godina. Najvea odstupanja prologodinjih projekcija i ostvarenja zabiljeena su kod
vanjskotrgovinske razmjene, pri emu je rast izvoza kao i uvoza roba i usluga bio podcijenjen, dok se
projicirani ukupan doprinos neto izvoza rastu BDP-a ostvario. Navedeno razilaenje kod projekcija
rasta izvoza i uvoza te njihovih ostvarenja u najveem je dijelu proizalo iz podcijenjenog uinka reizvoza pri emu se oekivao njegov dosta manji ukupni utjecaj u 2014. te znatnije iezavanje u 2015.,
godini. Do znatnijeg odstupanja dolo je i kod bruto investicija u fiksni kapital kod kojih je bio
projiciran blagi realni pad nasuprot njihovom ostvarenom rastu, prvenstveno zbog suprotnog
kretanja investicija privatnog sektora od predvienog, ali i podcijenjenog rasta investicija ireg javnog
sektora. Osim toga, realni rast potronje kuanstava ostvaren je neto snanije no to se oekivalo,
prije svega uslijed zamjetno povoljnijih kretanja na tritu rada od oekivanih. Kod dravne potronje
ostvaren je blagi rast umjesto projiciranog pada, prvenstveno zbog izostanka oekivanog smanjenja
intemedijarne potronje.

2.2.

Ciklika kretanja

Rast potencijalnog bruto domaeg proizvoda14 znatno je usporen u razdoblju estogodinje recesije.
Naime, rast potencijalnog bruto domaeg proizvoda iznosio je prosjeno vie od 3,0% u pred-kriznom
razdoblju, dok se u 2015. kretao na razini od 0,6% te bi tek u 2018. godini mogao nadmaiti 1,0%.
Izraen doprinos rastu potencijalnog bruto domaeg proizvoda koji je prije krize dolazio od faktora
kapitala uslijed snane investicijske aktivnosti, znatno je smanjen poetkom krize. Dolo je i do
znatnog smanjenja pozitivnog doprinosa viefaktorske produktivnosti, koji je u razdoblju 2007. -

14

Izraun Ministarstva financija koritenjem metodologije proizvodne funkcije Europske komisije.

12

2015. biljeio negativne vrijednosti. Negativne doprinose rastu potencijalnog BDP-a u razdoblju krize
biljeio je i faktor rada, ponajprije kao posljedica smanjenja trenda radne snage, te u manjoj mjeri
zbog poveanja trenda stope nezaposlenosti.
U srednjoronom razdoblju oekuje se ubrzanje rasta potencijalnog bruto domaeg proizvoda. U
2016. godini oekuje se rast potencijalnog BDP-a od 0,8%. Pritom e najvei doprinos njegovom rastu
doi od faktora kapitala uslijed ponovnog intenziviranja investicija, a u manjoj mjeri od faktora rada
na koji e djelovati poveanje stope participacije radne snage15, dok e doprinos viefaktorske
produktivnosti jo uvijek biti blago negativan. Predvia se da e rast potencijalnog bruto domaeg
proizvoda iznositi 1,0% u 2017., 1,2% u 2018. te 1,3% u 2019. godini. Tijekom cijelog razdoblja rastu
potencijalnog BDP-a e najvie doprinositi faktor kapitala, te u manjoj mjeri faktor rada i
viefaktorska produktivnost, iji bi se trend nakon 2016. godine ponovno mogao poeti poveavati.
Grafikon 2.1. Doprinosi rastu potencijalnog BDP-a

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Eurostat, Ministarstvo financija

Oekuje se da e se negativan jaz proizvodnje, koji je prisutan od 2009. te je dosegnuo svoj

maksimum u 2014., znatno smanjiti tijekom 2016. i 2017. godine, uslijed znatno vieg rasta BDP-a od
potencijalnog. Zatvaranje jaza predvia se za 2018. kada e se zabiljeiti blago pozitivan jaz
proizvodnje koji e se zatim poveati na 1,4% u 2019. godini.
Stope potencijalnog rasta dobivene izraunom Ministarstva financija do 2015. godine priblino se
podudaraju s izraunima EK16, no u razdoblju od 2016. nadalje neto su vie od prognoza EK.
Preciznije, prema izraunu Ministarstva financija stope potencijalnog rasta ubrzavaju nakon 2016., da
bi do 2019. dostigle 1,3%, to je za 0,6 postotnih bodova17 vea stopa od stope potencijalnog rasta u
2019. godini iz prognoza EK.

15

Iako se u 2016. oekuje nastavak smanjenja broja radno sposobnih stanovnika (u dobi od 15 do 74 godine)
koje kontinuirano traje jo od 2006. godine, poveanje trenda radne snage proizlazi iz poveanja trenda stope
participacije, koji bi trebao nastaviti rasti i u ostatku projekcijskog razdoblja, iako sporijom dinamikom.
16
Zimske ekonomske prognoze, veljaa 2016.
17
Navedena razlika prvenstveno proizlazi iz vieg doprinosa trend zaposlenosti izraunate od strane
Ministarstva financija, u kojem, za razliku od Zimskih prognoza EK, nije koritena serija prosjenog godinjeg
broja radnih sati po zaposleniku. EK u svom izraunu koristi seriju broja radnih sati koje je dostupna poevi od

13

Grafikon 2.2. Usporedba rasta potencijalnog BDP-a Europske komisije i Ministarstva financija

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Eurostat, Europska komisija, Ministarstvo financija

2.3.

Cijene

Tijekom 2015., ve drugu godinu zaredom, ostvarena je stagnacija deflatora BDP-a uz zabiljeena
negativna kretanja deflatora potronje kuanstava slinog intenziteta, blagi rast deflatora dravne
potronje te smanjenja implicitnih deflatora razmjene roba i usluga, pri emu je bri bio pad deflatora
uvoza roba i usluga od deflatora izvoza. Jedina znatnija razlika u odnosu na 2014. godinu je u kretanju
deflatora investicija koji je, nakon smanjenja u 2014., u 2015. blago porastao. Inflacija mjerena
indeksom potroakih cijena je iznosila -0,5% u 2015. godini.18 Najznaajniji imbenik deflatornih
kretanja tijekom 2015. bile su cijene energije, koje su smanjene 4,9% u usporedbi s 2014. godinom.
Padu cijena energije prvenstveno je pridonijelo znatno smanjenje cijena sirove nafte na svjetskom
tritu, ali i administrativno smanjenje cijene plina za kuanstva u travnju 2015., dok je u suprotnom
smjeru na cijene energije djelovalo poveanje troarina na goriva, takoer iz travnja. Ukoliko se iz
ukupnog indeksa potroakih cijena iskljue cijene energije, u 2015. godini je bio zabiljeen rast
preostalih komponenti indeksa od 0,6%.
U 2016. godini oekuje se blagi oporavak rasta deflatora BDP-a na 1,0%. to se tie njegovih
komponenti, oekuje se stagnacija implicitnog deflatora potronje kuanstava, tj. rast od neznatnih
0,1%, ije je projicirano kretanje identino onom indeksa potroakih cijena. Glavni imbenik kretanja
inflacije tijekom 2016. godine bit e i dalje cijene sirovina na svjetskom tritu, za koje se predvia

2008. godine (u ranijim godinama koje su potrebne za izraun uzima se nepromijenjena vrijednost iz 2008.
godine), pa smatramo da je zbog svoje kratkoe navedena serija neprikladna za prognoziranje u srednjem roku
ARIMA modelima, koje bi po metodologiji trebalo koristiti.
18
Mjerena harmoniziranim indeksom potroakih cijena (HICP), inflacija je bila neto via te iznosila -0,3%.

14

daljnji pad, prvenstveno uslijed znatnog smanjenja cijena nafte19. S druge strane, jaanje potronje
kuanstava i rast jedininog troka rada trebali bi djelovati u smjeru rasta indeksa potroakih cijena.
Stoga se u 2016. godini oekuje blago ubrzanje rasta indeksa potroakih cijena bez prehrane i
energije na 0,8%, stagnacija cijena prehrane, dok bi se cijene energije mogle smanjiti za 2,7%, te e i
dalje ostvarivati znaajan negativan doprinos inflaciji potroakih cijena.
to se tie deflatora uvoza roba i usluga, njegov pad e u 2016. blago usporiti u odnosu na 2015.
godinu te iznositi 0,7% uslijed usporavanja pada deflatora uvoza roba, dobrim dijelom kao posljedica
kretanja uvoznih cijena energije, te rasta deflatora uvoza usluga. Deflator izvoza roba blago e pasti,
meutim, rast deflatora izvoza usluga, dijelom zbog nastavka snane turistike potranje, u konanici
e dovesti do blagog rasta deflatora ukupnog izvoza od 0,6%. U usporedbi s 2015. te prethodnim
godinama, pad deflatora izvoza roba e poprilino usporiti to je odraz postupnog iezavanja
iznimno negativnih pritisaka od strane domaeg trita rada i teajnih kretanja kao i usporavanja
uvoznih deflatornih pritisaka. U odnosu na prolu godinu, blago e ubrzati rast deflatora investicija,
na 1,0%, dok e se na priblino istoj razini, od 0,5%, zadrati deflator dravne potronje, prije svega
kao rezultat tek blago snanijeg rasta jedininih naknada zaposlenima na razini ope drave.20
U narednim godinama, u skladu s kretanjem domae ekonomske aktivnosti te meunarodnim
cjenovnim kretanjima, deflator BDP-a postupno e ubrzavati rast na 1,2% u 2017., 1,5% u 2018. te
1,7% u 2019. godini. Prvenstveno pod utjecajem oporavka cijena sirovina na svjetskom tritu21,
oekivanog ubrzanja inflacije u EU22 i nastavka rasta domae potranje oekuje se ubrzanje stope
inflacije na 1,4% u 2017., 1,6% u 2018. te 1,7% u 2019. godini. U isto vrijeme, inflatorni pritisci sa
strane domae ponude bit e prigueni kao posljedica projicirane dinamike jedininih trokova rada.
Inflacija potroakih cijena, zbog strukturnih razloga, uglavnom nee premaivati stope inflacije na
tritima EU. Deflator uvoza roba i usluga, pod utjecajem inozemnih cjenovnih kretanja, postupno e
ubrzavati rast prema kraju projekcijskog razdoblja. Neto slabije stope rasta koje e takoer ubrzavati
prema 2019. biljeit e i deflator izvoza roba i usluga, pri emu e deflator izvoza roba tijekom itavog
promatranog razdoblja biljeiti nie stope promjene od deflatora izvoza usluga budui da je
predviena slaba dinamika domaih trokovnih pritisaka, a istovremeno se oekuje snana inozemna
potranja za domaim uslugama te podizanje njihove kvalitete. Tako e od strane predvienih
kretanja na tritu rada biti omogueno jaanje konkurentnosti domaeg sektora razmjene roba to
e se ogledati i u zadravanju negativnih promjena u uvjetima razmjene roba do kraja razdoblja, iako
s padajuom dinamikom. Ubrzavanje prema 2019. godini zabiljeit e i deflatori preostalih
komponenti domae potranje, pri emu e deflator dravne potronje tijekom itavog promatranog
19

Prema projekcijama Meunarodnog monetarnog fonda (World Economic Outlook Update, sijeanj 2016.)
cijene nafte izraene u amerikim dolarima bi se u 2016. godini trebale smanjiti za 17,6%, dok se kod cijena
hrane i pia oekuje smanjenje od 6,6%.
20
U svojim projekcijama za RH iz veljae EK je u 2016. godini projicirala tek blago snaniji rast deflatora BDP-a
od 1,2% prvenstveno kao posljedica neto snanijeg rasta deflatora potronje kuanstava (za 0,3 postotna
boda) te deflatora dravne potronje (za 0,7 postotnih bodova) dok je promjena uvjeta razmjene roba i usluga
predvieni na priblino istoj razini.
21
Prema projekcijama Meunarodnog monetarnog fonda (World Economic Outlook Update, sijeanj 2016.)
cijene nafte (u amerikim dolarima) trebale bi u 2017. na meugodinjoj razini porasti 14,9%, dok se u 2018. i
2019. godini oekuje nastavak rasta neto sporijom dinamikom od 8,9% i 6,8%.
22
Prema prognozama EK inflacija u EU mjerena harmoniziranim indeksom potroakih cijena (HICP) bi trebala
ubrzati sa 0,5% u 2016. na 1,6% u 2017. godini.

15

razdoblja biljeiti slabije stope promjene od deflatora potronje kuanstava kao i deflatora
investicijske potronje, kao posljedica razmjerno slabe oekivane dinamike rasta prosjene bruto
plae zaposlenika na razini ope drave.
Tablica 2.3. Kretanje cijena

Deflator BDP-a, promjena (%)

Indeks potroakih cijena, promjena (%)

2015.
0,1
-0,5

Projekcija
2016.
1,0
0,1

Projekcija
2017.
1,2
1,4

Projekcija
2018.
1,5
1,6

Projekcija
2019.
1,7
1,7

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Ministarstvo financija

Prologodinjim Programom konvergencije rast deflatora BDP-a prognoziran je tek zanemarivo iznad
ostvarenja, prije svega zato to se oekivala stagnacija potroakih cijena, a ostvaren je blagi pad.
Ostvarenje nie stope inflacije od projicirane prvenstveno je posljedica znatno snanijeg pada cijena
sirovina na svjetskom tritu od oekivanog.

2.4.

Trite rada

Kao to je ranije spomenuto, gospodarski rast u 2015. iznimno se povoljno odrazio na trite rada23.
Prema preliminarnim podacima usklaenim s definicijom nacionalnih rauna, u 2015. godini ostvaren
je rast zaposlenosti od 1,7%24. Ovakvom kretanju zaposlenosti najvie je pridonio rast zaposlenosti u
trgovini i turizmu25, to bi moglo biti povezano s jaim sezonskim zapoljavanjem. Anketna stopa
nezaposlenosti smanjena je sa 17,3% u 2014. na 16,3% u 2015. godini. Pozitivni trendovi e se
nastaviti i u narednom razdoblju, iako slabijim intenzitetom, pa projicirani rast zaposlenosti iznosi
1,1% u 2016. godini, 1,4% u 2017., 1,6% u 2018. te 1,5% u 2019. godini. Pri tome e znatno snaniju
dinamiku u promatranom razdoblju imati rast zaposlenosti u privatnom sektoru. Kroz itavo
projekcijsko razdoblje predvia se i daljnje smanjenje anketne stope nezaposlenosti, s 15,5% u 2016.
na 14,5% u 2017., 13,5% u 2018. te na 12,8% u 2019. godini. U navedenu projekciju ugraena je
pretpostavka kako e, unato nepovoljnim ukupnim demografskim kretanjima, gospodarski oporavak
imati odreene pozitivne uinke na stopu participacije, emu u prilog ide i injenica o nepovoljnim
strukturnim karakteristikama hrvatskog trita rada, prvenstveno visok udio dugotrajno nezaposlenih
osoba te dugo prosjeno trajanje nezaposlenosti.

23

Iako je poetkom 2014. dolo do promjene metodologije i prekida serije zaposlenosti, ovo ne bi trebalo imati
utjecaja na kretanje zaposlenosti u 2015. godini.
24
Prema anketi o radnoj snazi rast zaposlenosti je iznosio 1,5%.
25
Prema podacima ankete o radnoj snazi.

16

Tablica 2.4. Kretanja na tritu rada

Projekcija
2016.

2015.

Projekcija
2017.

Projekcija
2018.

Projekcija
2019.

razina, u 000 promjena, u % promjena, u % promjena, u % promjena, u % promjena, u %

Radna snaga
Broj zaposlenih
Broj nezaposlenih
Stopa nezaposlenosti, razina u %

1.898
1.589
309

0,3
1,5
-5,6
16,3

0,1
1,1
-4,5
15,5

0,2
1,4
-6,3
14,5

0,4
1,6
-6,4
13,5

0,7
1,5
-5,1
12,8

Napomena: Prema anketi o radnoj snazi.

Izvor: Dravni zavod za statistiku, Ministarstvo financija

Nakon stagnacije u 2015., prosjena produktivnost rada biljeit e blago poveanje kroz itavo
projekcijsko razdoblje, budui da e predvieni rast BDP-a u svim godinama biti bri od rasta
zaposlenosti, pri emu e produktivnost rada svoj minimalni rast postii 2018. (rast od 0,7%). Nakon
tri uzastopne godine izraenijih smanjenja, jedinini troak rada u 2015. godini usporio je pad te je
tek blago smanjen. U narednim godinama neto snaniji te ubrzavajui rast bruto naknada po
zaposleniku od rasta produktivnosti rada dovest e do dinamiziranja jedininog troka rada.
Meutim, s ubrzanjem inflacije, realne promjene bruto naknada po zaposleniku bit e slabije od rasta
produktivnosti rada u razdoblju 2017. 2019.

2.5.

Vanjski sektor

U 2015. godini, treu godinu zaredom, zabiljeen je pozitivan saldo tekueg rauna bilance plaanja
od 5,2% BDP-a, to je dosad najvia zabiljeena razina. Najvei doprinos poboljanju salda tekueg
rauna u 2015. doao je od smanjenja negativnog salda primarnog dohotka, prvenstveno uslijed
iskazanih gubitaka bankarskog sektora u preteno stranom vlasnitvu zbog konverzije kredita u
vicarskim francima26. Poboljanju salda platne bilance pridonio je i raun usluga i sekundarnog
dohotka, dok je raun roba negativno djelovao na saldo tekueg rauna.
U narednom razdoblju oekuje se stabilizacija vika na tekuem raunu bilance plaanja koji e se
smanjiti sa svoje rekordne vrijednosti iz 2015. godine na razine od priblino 4% BDP-a. Najznaajniji
utjecaj na kretanje tekueg rauna oekuje se od rauna roba i usluga, pri emu e pozitivan saldo
usluga kontinuirano premaivati negativan saldo roba. Nakon privremene korekcije u 2015.,
negativan saldo rauna primarnog dohotka vratit e se na vie razine, ponajvie pod utjecajem rasta
dobiti poduzea u stranom vlasnitvu, dok e intenzivnije koritenje sredstava iz EU fondova dovesti
do poveanja pozitivnog salda na raunu sekundarnog dohotka.
Raun kapitalnih transakcija biljeit e kontinuirani porast pozitivnog salda u itavom projekcijskom
razdoblju uslijed jaeg koritenja kapitalnih transfera iz EU. Uslijed opisanih kretanja, oekuje se da e
se viak na tekuem i kapitalnom raunu, koji je dosegnuo 5,6% BDP-a u 2015. godini, zadrati na
razinama od oko 5% BDP-a u narednom razdoblju.
26

Prema privremenim nerevidiranim podacima za kreditne institucije, bankarski sektor je krajem 2015. godine
ostvario gubitak od 4,7 milijardi kuna odnosno 1,4% BDP-a.

17

Prethodnim Programom oekivao se pozitivan saldo tekueg i kapitalnog rauna od 1,9% BDP-a (1,4%
BDP-a ukoliko gledamo samo tekui raun) u 2015. godini. Znatno povoljnije ostvarenje prvenstveno
je posljedica nepredviene konverzije kredita u vicarskim francima.

2.6.

Monetarna kretanja

Sredinja banka je u 2015. godini nastavila odravati stabilnost teaja domae valute. Prosjeni teaj
kune prema euru iznosio je 7,61 HRK/EUR u 2015. te je zabiljeio blagu aprecijaciju od 0,3% u
usporedbi s 2014. godinom. U narednom razdoblju i dalje se oekuje zadravanje teaja kune prema
euru na stabilnim razinama.
Likvidnost monetarnog sustava bila je izuzetno visoka tijekom 2015. godine te se slina kretanja
oekuju i u narednom razdoblju. Krajem 2015. godine sredinja banka ukinula je obvezu izdvajanja
deviznog dijela obvezne priuve, kako bi se bankama omoguilo fleksibilnije upravljanje deviznom
likvidnou. Usto, poetkom 2016. godine uvedene su strukturne repo operacije s ciljem osiguravanja
dugorone kunske likvidnosti banaka kako bi mogle intenzivnije i uz povoljnije uvjete kreditirati
gospodarstvo i stanovnitvo u domaoj valuti. Osim toga, sredinja banka nastavlja koristiti redovite
obratne repo operacije te devizne intervencije.
Unato spomenutoj visokoj likvidnosti monetarnog sustava, tijekom 2015. nastavljen je pad
plasmana privatnom sektoru etvrtu godinu zaredom. Naime, kreditna potranja privatnog sektora
ograniena je dugogodinjim nepovoljnim ekonomskim kretanjima, visokom razinom njegove
zaduenosti (dug privatnog sektora iznosio je oko 120% BDP-a u rujnu 2015. godine, od ega se oko
80% odnosilo na dug poduzea), kao i neizvjesnou glede buduih kretanja. Osim toga, vea
poduzea okrenula su se povoljnijem financiranju na inozemnom tritu. S druge strane, ponudu
kredita ograniava i dalje smanjen apetit za rizikom bankarskog sektora te visoki udjeli loih
plasmana, naroito kod poduzea. Kao to je ranije navedeno, tijekom 2016. godine jo se uvijek ne
oekuje oporavak kreditne aktivnosti banaka. Naime, zbog prethodno navedenih ogranienja, kod
sektora kuanstava oekuje se blago smanjenje plasmana, a trend razduivanja nastavit e se i kod
poduzea. Stoga se rast ukupnih plasmana oekuje tek od 2017. godine.
Unato gubicima povezanim s konverzijom kredita u vicarskim francima te visokom udjelu loih
plasmana, domai financijski sektor pokazao se otpornim i stabilnim. Kapitaliziranost bankarskog
sektora je visoka (stopa adekvatnosti kapitala iznosi oko 21%), a izvjesno je i smanjivanje udjela loih
kredita (udio loih plasmana u ukupnim ve krajem 2015. pao je ispod 17%). Vrijednost inozemne
aktive bankovnog sektora po prvi je puta nakon 14 godina premaila vrijednost inozemne pasive, dok
su inozemne priuve HNB-a i dalje na visokim razinama.

18

2.7.

Rizici makroekonomskih projekcija

Opisani makroekonomski scenarij izloen je blago prevladavajue negativnim rizicima, prvenstveno

to se tie meunarodnog okruenja. Kao posljedica snane i rastue integriranosti u EU, svi rizici koji
ugroavaju oekivana kretanja u Europi djeluju i na domae gospodarstvo. Tako, to se tie dinamike
izvoza roba, temeljni negativni rizik proizlazi iz slabijeg ostvarenja inozemne potranje relevantnih
izvoznih trita, ali i jaeg iezavanja pozitivnih uinaka odnosno snanijih negativnih uinaka reizvoza u kratkom roku. Ostvarenje rasta izvoza usluga mogla bi takoer ugroziti slabija inozemna
potranja za turistikim uslugama, ali i jaanje nepovoljnih geopolitikih faktora. Rizici za projekciju
potronje kuanstava u srednjem roku smatraju se uravnoteenima, pri emu je predviena putanja
usko vezana uz kretanja na tritu rada. to se tie rizika za kretanje bruto investicija u fiksni kapital,
procjenjuje se kako prevladavaju pozitivni rizici, pogotovo u kratkom roku. Navedeni pozitivni rizici u
kratkom roku odnose se prije svega na moguu snaniju dinamiku investicija poduzea u veinskom
dravnom vlasnitvu te investicija u graevinskoj djelatnosti dok se nepovoljni rizici vezani uz
oekivani rast agregatnih investicija u velikoj mjeri odnose na potencijalno slabije iskoritavanje
kapitalnih EU fondova, jai intenzitet fiskalne konsolidacije vezano uz investicijsku potronju ope
drave, ali i slabije pozitivne uinke napora oko poticanja privatnih investicija. Rizici za dravnu
potronju podrazumijevaju drugaiju dinamiku fiskalne konsolidacije od pretpostavljene i smatraju se
uravnoteenima. to se tie projekcije uvoza roba i usluga, izuzev jaeg rasta domae potranje i
promjene zaliha te izvoza roba i usluga od prognoziranog zbog svih prije spomenutih faktora, glavni
razlog koji bi mogao dovesti do snanijeg rasta uvoza roba i usluga je precijenjena jednokratna
korekcija uvozne elastinosti naspram agregatne potranje u 2016. godini, nastavno na prethodno
opisanu analizu utjecaja kategorije re-izvoza na robnu razmjenu. Ovdje spomenimo jo da bi
vrijednosti spomenute elastinosti uvoza u duem roku znatnije iznad onih implicitno
pretpostavljenih u okviru ovih projekcija znaile zamjetno viu razinu uvozne ovisnosti domaeg
gospodarstva u odnosu na pred-krizne razine to bi predstavljalo ozbiljnu prepreku snanijoj dinamici
budueg gospodarskog rasta. Glavni rizici koji bi mogli uzrokovati drugaije ostvarenje stope inflacije
od prognozirane vezani su uz kretanje cijena nafte te ostalih sirovina kao i kretanje teaja kune, prije
svega prema amerikom dolaru, ali i ostvarenja na tritu rada. Takoer, drugaija ostvarenja stope
inflacije od prognozirane mogle bi prouzroiti i eventualne promjene administrativno reguliranih
cijena.
Budui da je od izrade opisanog makroekonomskog okvira do izrade ovog dokumenta prolo vie od
dva mjeseca, prema dostupnim visokofrekventnim pokazateljima te novim podacima vezanim za
domae gospodarstvo te meunarodno okruenje proizlazi kako su se neki negativni, ali i pozitivni
rizici dijelom ve materijalizirali. Ovdje dajemo kratku analizu potencijalnih promjena i njihovih
posljedica za 2016. godinu. Najznaajnije promjene odnose se na cjenovna kretanja pri emu su
poetkom 2016. godine nastavljeni znatni deflatorni pritisci u domaem gospodarstvu. Indeks
potroakih cijena je u prva tri mjeseca 2016. smanjen 1,3% na meugodinjoj razini, prvenstveno
pod utjecajem cijena energije te, manjim dijelom, cijena hrane. Kao posljedica ukljuivanja
administrativnog smanjenja cijena plina iz travnja ove godine27, kretanja cijena sirovina na svjetskom
27

Smanjenje cijene plina za kuanstva procjenjuje se na oko 20% to implicira negativan doprinos godinjoj
promjeni indeksa potroakih cijena od 0,4 postotna boda.

19

tritu, kao i indeksa potroakih cijena u dosadanjem dijelu godine, u 2016. se oekuje nia stopa
inflacije u odnosu na prethodno projiciranih 0,1%. Aurirana projekcija inflacije za 2016. iznosila bi 1,0%, ponajprije kao posljedica znatnog smanjenja cijena energije, te u manjoj mjeri smanjenja
cijena prehrane. Pri tome i dalje blago prevladavaju negativni rizici za takvu projekciju. Oekuje se da
e indeks cijena bez prehrane i energije nastaviti rasti, iako neto sporijom dinamikom nego u 2015.
godini. to se tie kretanja implicitnog deflatora BDP-a, aurirana projekcija ukljuivala bi, osim
opisane promjene deflatora potronje kuanstava (u skladu s promjenama indeksa potroakih
cijena), i blago nie procjene za rast svih ostalih njegovih komponenti ukljuivi i deflator uvoza roba
i usluga, to bi za posljedicu imalo korekciju rasta deflatora BDP-a na 0,1%.
Prema dosad raspoloivim visokofrekventnim pokazateljima za 2016., u prvom tromjeseju i dalje se
oekuje umjeren rast ekonomske aktivnosti (identino prethodnim oekivanjima) neznatno vie
meugodinje stope u odnosu na posljednje tromjeseje 2015. godine. Promatrajui realni rast
sastavnica s rashodne strane BDP-a u 2016., kod potronje kuanstava, dravne potronje te
kategorije promjena zaliha, bile bi zadrane identine projekcije rasta uz uravnoteene rizike.
Spomenimo samo kako se, to se tie prognoze potronje kuanstava, procjenjuje da bi opisano nie
ostvarenje inflacije ipak predstavljalo povoljan utjecaj na dinamiku potronje kuanstava preko svog
pozitivnog djelovanja na raspoloivi dohodak. Takoer, recimo kako je promet u trgovini na malo
poetkom 2016. zabiljeio oekivano dobre rezultate. S druge strane, primjetno je blago pogoranje
svih indeksa potroakog povjerenja poetkom 2016. godine (meutim, na njih utjeu i imbenici
poput faze politikog ciklusa). to se tie projekcije bruto investicija u fiksni kapital, prema
prikupljenim podacima od vremena izrade originalnog makroekonomskog scenarija ispostavlja se
kako je dolo do materijalizacije nekih pozitivnih rizika. Prije svega se tu misli na novi aurirani plan
investicija poduzea u veinskom dravnom vlasnitvu koji ukazuje na realni rast investicija identian
onom u 2015. godini (14,5%, nasuprot 0,6% koliko je pretpostavljeno u originalnom scenariju), u
sluaju da se njegovo ostvarenje pretpostavi konzervativno28. Osim toga, ovdje je blago ubrzan realni
rast investicija ope drave na 7,1% te privatnih investicija na 1,8%. Zadnja korekcija se najveim
dijelom odnosi na iznenaujue povoljne rezultate u graevinskoj djelatnosti, to se tie samog
obujma graevinskih radova (posebno zgrada, koje su, dodue, biljeile rast i u 2015.), ali i
navjeujuih pokazatelja. Osim toga, navedimo i to da, ukoliko bi se preliminarna projekcija DZS-a o
padu investicija ope drave u odreenoj mjeri pokazala tona, to bi implicitno podiglo dinamiku
privatnih investicija u 2015. to bi imalo reperkusije i na dodatnu korekciju navie dinamike istih u
2016. godini. Zakljuno, kada bi uzeli ovakve aurirane projekcije pojedinih sastavnica (1,8% rast
privatnih investicija te 9,3% rast investicija ireg javnog sektora - konsolidirano) dobili bismo realni
rast ukupnih investicija u 2016. godini od 3,8%. Zatim, prema dosad objavljenim visokofrekventnim
pokazateljima o izvozu roba, prema izvjesnoj korekciji nanie ekonomske aktivnosti u inozemnom
okruenju, ali i jo izraenijem ispravku nanie robne razmjene na globalnoj razini, sadanja projekcija
izvoza roba i usluga mogla bi iznositi 4,8%, pri emu bi se cjelokupna korekcija odnosila na izvoz roba.
Uzevi u obzir dosad objavljene pokazatelje o uvozu roba kao i sve gore objanjene promjene (koje bi
rezultirale blagim ubrzanjem finalne potranje od 0,2 postotna boda), projekcija rasta uvoza roba i
usluga mogla bi se korigirati na oko 5,5%, pri emu je pretpostavljen i odreen ispravak elastinosti
uvoza u odnosu na potranju navie te su pozitivnu promjenu zabiljeili rast roba kao i rast usluga.
28

Pretpostavljeno je ostvarenje investicija na razini od 82% inicijalnog plana, a ako bi se pretpostavilo

ostvarenje cjelokupnog plana, realni rast investicija iznosio bi gotovo 40%.

20

Sve navedene promjene pojedinanih sastavnica rashodne strane obrauna BDP-a zajedno dovele bi
do neznatno nie stope realnog rasta BDP-a, ali i za 1,1 postotni bod nieg nominalnog rasta BDP-a (u
originalnom scenariju rast BDP-a u tekuim cijenama iznosi 3,0%), pri emu se gotovo cijeli iznos
odnosi na korekciju rasta deflatora BDP-a. Ovdje treba naglasiti kako ovaj potencijalni gubitak dijela
BDP-a u tekuim cijenama, iako bi nuno doveo do neto drukije strukture prihodne strane
prorauna ope drave (prvenstveno bi opisana cjenovna kretanja dovela do nieg ostvarenja
prikupljenog PDV-a), ne bi ugrozio ukupni iznos poreznih prihoda i doprinosa budui da su ionako
planirani konzervativno, na to ukazuju i ostvarenja kategorija poreznih prihoda i doprinosa u prvom
tromjeseju 2016. godine.

21

3.

PRORAUN OPE DRAVE I JAVNI DUG

3.1.

Fiskalna politika

Ekonomski program Vlade RH u nastupajuem srednjoronom razdoblju temeljit e se na naporima u

dva kljuna podruja: stabilizaciji i smanjivanju javnog duga te odgovarajuim strukturnim reformama
u svrhu jaanja temelja za rast u srednjem roku. Sama stabilizacija i smanjenje javnog duga imat e
trostruko uporite: 1) fiskalna konsolidacija temeljena na smanjenju proraunskog manjka i njegovog
dovoenja na odrivu razinu; 2) aktivacija dravne imovine koja moe izravno doprinijeti smanjenju
javnog duga; 3) poticanje ekonomskog oporavka. Posebna pozornost posvetit e se potrebi
prilagodbe ekonomskih politika u svrhu potivanja naela fiskalne konsolidacije koja nee naruiti
temelje za gospodarski rast.
Fiskalna konsolidacija takoer predstavlja jednu od obveza RH u okviru rjeavanja prekomjernog
proraunskog manjka. Naime, Vijee ministara EU je na prijedlog Europske komisije (EK) u sijenju
2014. godine donijelo Preporuke kojima se od RH trai rjeavanje prekomjernog proraunskog
manjka i to tako da do kraja 2016. godine smanji svoj proraunski manjak ispod 3% BDP-a te dug
ope drave dovede na putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije. RH je obvezna
redovito izvjetavati EK o napretku u ispunjavanju spomenutih Preporuka. U tom smislu, najnovije tj.
zimske projekcije EK pokazuju negativno odstupanje u odnosu na postavljene ciljeve. Meutim, Vlada
RH je predana provoenju napora u svrhu ostvarenja obvezujuih Preporuka Vijea EU. Fiskalno
izvjee dostavljeno Eurostatu krajem oujka ove godine ukazuje na snani pozitivni iskorak u smislu
smanjenja proraunskog manjka na razinu od 3,2% BDP-a u 2015. godini, to premauje Preporuku
EK od 3,5% BDP-a, odnosno predvianja EK u zimskim projekcijama od 4,2% BDP-a.
Kako bi ispunila Preporuke, mjere fiskalne politike RH bit e usmjerene na daljnju fiskalnu
konsolidaciju u nadolazeem srednjoronom razdoblju kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani
prorauna. U tu svrhu, Vlada RH e poduzeti daljnje napore u prilagodbi okvira fiskalnog upravljanja
te njegovom usklaivanju s odredbama i praksom EU zakonodavstva. Tako e biti nastavljene
aktivnosti na izmjenama Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ukljuujui jaanje numerikih fiskalnih
pravila, jaanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku i srednjoronog proraunskog planiranja
kao i stratekog upravljanja javnim dugom, a sve u dijalogu s EK.
Nastavak konsolidacijskih napora u srednjoronom razdoblju na prihodnoj strani prorauna bit e
usmjeren na sveobuhvatnu analizu poreznog sustava i odgovarajuem prijedlogu novih zakonskih
rjeenja u svrhu uspostave stabilnog, odrivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava;
jaanju uinkovitosti poreznog nadzora i daljnjem unaprjeenju rada Porezne uprave. Izmeu
ostalog, tako e se nastaviti i s procesom primjene fiskalizacije u prometu gotovinom, s
reorganizacijom Porezne uprave sukladno rezultatima praenja uinkovitosti rada. Nadalje, ojaana
je i razmjena podataka o dohotku i ostalim primicima graana s drugim institucijama temeljem
obrasca Izvjea o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja
(JOPPD obrazac). U svrhu poboljanja uinkovitosti rada Porezne uprave unaprjeuje se sustav
analize rizika te je uveden institut porezne nagodbe s ciljem skraenja postupka poreznog nadzora i
bre naplate novoutvrenih obveza. Uvoenjem poreznog ugovora olakava se poreznim
22

obveznicima podmirenje poreznih obveza dok je u svrhu uinkovitog upravlja poreznim dugom
razvijena platforma eOvrhe. Na kraju, valja spomenuti i nastavak napora s ciljem ukidanja odnosno
smanjenja neporeznih davanja.
Na rashodnoj strani prorauna pozornost je usmjerena na smanjenje proraunskog manjka, no
koritenjem takvih mjera koje ne djeluju negativno na rast, uz istodobno zadravanje socijalne zatite
graana i sve naglaeniju usmjerenost na koritenje fondova EU. Proraunom za 2016. godinu
predviene su strukturne utede na veini kategorija rashoda. Meu prioritetima javne potronje bit
e ulaganja u vodnu, prometnu i energetsku infrastrukturu. U uvjetima visoke nezaposlenosti,
posebice mladih, pozornost se posveuje provoenju aktivnih mjera na tritu rada. Nastavit e se i
reforma sustava zdravstva, pravosua, socijalne skrbi i obrazovanja, a u svrhu jaanja njihove
uinkovitosti i odrivosti.
Svi navedeni ciljevi i predviena kretanja fiskalne politike su odreeni i ovise o provedbi kljunih
strukturnih reformi u nadolazeem razdoblju, a koje su detaljno opisane u Nacionalnom programu
reformi.

3.2.

Izvravanje prorauna u 2015. godini

Tijekom 2015. godine Vlada RH je nastavila s provedbom fiskalne konsolidacije u skladu s

Preporukama Vijea EU u okviru EDP procedure. Naime, preporueni strukturni napor iznosio je 1%
BDP-a, a u travnju 2015. godine RH je u okviru Programa konvergencije planirala poduzeti strukturni
napor od 1,5% BDP-a. Meutim, prema konanim podacima za 2015. godinu premaen je planirani
cilj te su provedene strukturne mjere iznosile 1,6% BDP-a. Pritom je manjak ope drave iznosio 3,2%
BDP-a, to je znatno nie od preporuenog manjka u iznosu od 3,5% BDP-a, odnosno zabiljeenog
manjka od 5,5% BDP-a u 2014. godini.
U skladu s navedenim, ukupni prihodi prorauna ope drave izvreni su na razini od 43,7% BDP-a.
Izvrenje prihoda bilo je znaajno bolje od planiranog prvenstveno zbog povoljnijih gospodarskih
kretanja. Pritom su prihodi od poreza na dodanu vrijednost, poreza na dobit, posebnih poreza i
troarina zabiljeili vee ostvarenje dok su najznaajnije smanjenje imali prihodi od pomoi prije
svega zbog slabije dinamike povlaenja sredstava iz fondova EU.
Vezano uz strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna, izmjenama Zakona o igrama na sreu s
primjenom od 1. sijenja 2015. godine uvedeno je oporezivanje svih dobitaka neovisno o njihovoj
visini. Osiguranicima ija su mirovinska prava bila ureena posebnim propisima omogueno je
prebacivanje sredstava iz drugog u prvi mirovinski stup. Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak od 1. sijenja 2015. godine uvedeno je oporezivanje kamata na tednju po stopi od 12%.
Takoer, povean je i osobni odbitak za pojedine kategorije obveznika te su promijenjeni porezni
razredi za primjenu poreznih stopa od 25% i 40%. Iako je cilj ove mjere bio rastereenje rada i
poticanje osobne potronje, ona je istovremeno smanjila i prihode jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave (dalje u tekstu: lokalne jedinice) po ovoj osnovi. Stoga je Vlada RH izmijenila
23

Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave kako bi djelomino

kompenzirala navedeno smanjenje prihoda. Osim toga, pojedine lokalne jedinice su uvele odnosno
poveale stopu prireza na porez na dohodak pa je negativni neto uinak izmjena u sustavu poreza na
dohodak bio manji od prvotno oekivanog. Poveanje doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 13% na
15% iz svibnja 2014. imalo je svoj meugodinji uinak i u prva etiri mjeseca 2015. godine. Troarine
na olovni benzin, bezolovni benzin i na plinsko ulje za pogon poveane su za 20 lipa/litra. Isto tako,
poveane su i troarine na duhan i duhanske preraevine u cilju provedbe postupnog usklaivanja sa
zakonskim odredbama EU. Sve navedene prihodne strukturne mjere rezultirale su fiskalnim uinkom
od 0,2% BDP-a u 2015. godini.
Ukupni rashodi prorauna ope drave u 2015. godini izvreni su na razini od 46,9% BDP-a, pri emu
su postignute znaajne strukturne utede na svim kategorijama rashoda. Iako je bilo potrebno
osigurati sredstva za isplatu jubilarnih nagrada javnim slubenicima na temelju Odluke Vlade RH iz
lipnja 2015., poduzeti su dodatni napori u svrhu uteda u kategoriji naknada zaposlenima. Tako se i
dalje nisu isplaivale poveane plae po osnovi godina radnog staa u visini 4%, 8% i 10%. Nastavilo
se i s uskratom isplata boinica i regresa te je provedena i dodatna mjera daljnjeg sniavanja
osnovice plaa dravnih dunosnika za jo 8%. Na kategoriji intermedijarne potronje postignute su
utede prvenstveno na rashodima za usluge, ponajvie intelektualnim i osobnim uslugama te
reijskim trokovima kao i ostalim materijalnim trokovima poslovanja proraunskih korisnika. Kod
subvencija najvee utede odnose se na sektor poljoprivrede, aktivnu politiku zapoljavanja te
ukidanje subvencija Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj. Manje utede ostvarene su i u podruju
znanosti i obrazovanja te turizma. Na socijalnim naknadama i socijalnim transferima utede
obuhvaaju smanjena izdvajanja za subvencije i dravna jamstva za stambene kredite, smanjenje
povlatenih mirovina veih od 5.000 kuna kao i jednokratne pomoi obiteljima branitelja te
konsolidaciju sustava socijalnih naknada kroz Zajamenu minimalnu naknadu. Unutar ostalih tekuih i
kapitalnih transfera planirana trajna uteda ostvarena je na rashodima jamstvenog fonda za
industriju i inovacije, zatim u poticanju stambene tednje, u stambenom zbrinjavanju, na projektu
poduzetnikog impulsa, potporama za inovacije, u sektoru turizma te eljeznica. Strukturne utede
postignute su i na rashodima za bruto investicije u kapital, prvenstveno u sustavu zdravstva.
Provedene strukturne mjere na svim navedenim kategorijama rashoda rezultirale su ukupnim
fiskalnim uinkom od 0,4% BDP-a.
Strukturno utede kod izvanproraunskih korisnika i trgovakih drutava u vlasnitvu RH u 2015.
godini izvrene su u iznosu od 0,5% BDP-a. Utede su prvenstveno ostvarene u vodnom sektoru,
zdravstvenom sustavu te kod Hrvatskih autocesta i H Infrastrukture (HI). K tome utede temeljem
smanjenja broja agencija, zavoda i fondova nisu se ostvarile sukladno planu.
Lokalne jedinice poduzele su niz strukturnih mjera u svrhu poveanja prihoda te smanjenja rashoda,
a kako bi se izbjeglo daljnje produbljivanje fiskalnih neravnotea te ouvala fiskalna stabilnost. Na
prihodnoj strani pojedine lokalne jedinice poveale su prireze ime ostvaruju manji negativan uinak
smanjenja poreza na dohodak. Takoer, ostvarile su bolje prihode od komunalnih naknada te poreza
na imovinu. Pojaani su i napori u svrhu bolje naplate prihoda od kamata te prihoda od zakupa i
iznajmljivanja imovine. Nadalje, zabiljeeni su i vei prihodi od projekata financiranih sredstvima EU.
Rezultat provedenih mjera ukazuje da je gubitak prihoda uslijed zakonskih izmjena manji od prvotno
oekivanog. Na rashodnoj strani prorauna postignuta je znaajna uteda na rashodima za bruto

24

investicije u kapital. Neto uinak strukturnih uteda lokalnih jedinica iznosi 0,4% BDP-a, to je
povoljnije od oekivanog.

3.3.

Mjere za rjeavanje prekomjernog proraunskog manjka u 2016.

godini

Tablica 3.1. Strukturne mjere za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka

OSTVARENJE
U 2014.
milijuni HRK
PRIHODNE STRUKTURNE MJERE
1. porez na dobitke od igara na sreu
2. izmjene u sustavu doprinosa za mirovinsko osiguranje temeljem
beneficiranog radnog staa
3. povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu
4. poveanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 13% na 15%
5. reinvestirana dobit
6. uvoenje poreza na kamate na tednju
7. naknade na telekomunikacijske usluge
8. poveanje troarina na energente
9. poveanje troarina na duhan
10. smanjenje poreza na dohodak
UKUPNO PRIHODNE MJERE

160
350

0,05
0,11

2.670

RASHODNE STRUKTURNE MJERE

1. naknade zaposlenima
2. intermedijarna potronja
3. subvencije
4. socijalne naknade i socijalni transferi
5. ostali tekui transferi i kapitalni transferi
6. rashodi za bruto investicije u kapital
UKUPNO RASHODNE MJERE
IZVANPRORAUNSKI KORISNICI I TRGOVAKA DRUTVA U VLASNITVU RH

% BDP-a
0,03

180

0,05

400
70
1.600

0,12
0,02
0,49

140

0,04

800

0,24

250

0,07

0,8

450
110
-1.240
690

0,13
0,03
-0,37
0,2

1.098
1.211
936
376
568
4.188

0,3
0,4
0,3
0,1
0,2
1,3

173
277
104
114
434
250
1.353

1.337

0,4

8.196

2,5

AGENCIJE, ZAVODI, FONDOVI I DRUGE PRAVNE OSOBE S JAVNIM OVLASTIMA

SVEUKUPNA FISKALNA PRILAGODBA

8.196

2,5

FISKALNI UINAK
U 2016.

% BDP-a

90

JEDINICE LOKALNE I PODRUNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

SVEUKUPNA FISKALNA PRILAGODBA

OSTVARENJE
U 2015.

% BDP-a

700

0,20

500

0,15

150
70

0,04
0,02

1.420

0,4

0,05
0,08
0,03
0,03
0,13
0,07
0,4

169
542
458
720
253
2.140

0,05
0,16
0,13
0,21
0,07
0,6

1.771

0,5

100

0,03

1.399

0,4

0,00

5.213

1,6

3.660

1,1

0,001

0,001

5.215

1,6

3.665

1,1

Izvor: Ministarstvo financija

25

Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog

proraunskog manjka
I. Obvezujue preporuke
Tablica 3.2. Preporuke Vijea za korekciju prekomjernog manjka
% BDP-a
Manjak ope drave
Promjena strukturnog manjka
Provedba strukturnih mjera

2014.
4,6
-0,5
2,3

2015.
3,5
-0,9
1,0

2016.
2,7
-0,7
1,0

Izvor: Ministarstvo financija

Tablica 3.3. Fiskalne projekcije - Preporuke Vijea EU u potpunosti usvojene i ugraene u fiskalne projekcije
RH
% BDP-a
Manjak ope drave
Promjena strukturnog manjka
Provedba strukturnih mjera

2014.
5,5
0,0
2,5

2015.
3,2
-1,9
1,6

2016.
2,6
-0,3
1,1

Izvor: Ministarstvo financija

II. Dodatne preporuke neobvezujue

1) Detaljna analiza rashoda s ciljem racionalizacije plaa, socijalne skrbi i potpora u svrhu oslobaanja
fiskalnog prostora za rashode koji doprinose rastu, ukljuujui sufinanciranje EU projekata
Mjere za ispunjavanje preporuka:
provedena dubinska analiza rashoda dravnog prorauna
unapreenje primjene sustava Centralnog obrauna plaa (COP) za cjelokupni javni sektor
mjere za smanjenje i poboljanje uinkovitosti socijalnih transfera
- konsolidacija sustava socijalnih naknada
- uvoenje prihodovnog i imovinskog cenzusa
- uspostava jedinstvenog centra za naknade u centrima za socijalnu skrb
trajno ukidanje dijela dravnih subvencija u skladu s usvojenim strukturnim mjerama.
2) Jaanje porezne discipline i poveanje uinkovitosti
Mjere za ispunjavanje preporuka:
sveobuhvatna analiza poreznog sustava i odgovarajui prijedlog novih zakonskih rjeenja
nastavak reorganizacije Porezne uprave
nastavak provedbe fiskalizacije prometa gotovinom
provedba JOPPD (jedinstveni obrazac za prikupljanje podataka o isplaenim primicima) u svrhu
stjecanja potpune slike o prihodima i primicima pojedinca.

26

Okvir 1: Preporuke Vijea EU za rjeavanje stanja prekomjernog

proraunskog manjka
3) Unaprjeenje institucionalnog okvira javnih financija, ukljuujui jaanje viegodinjeg
proraunskog planiranja, jaanje uloge i neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku i osiguravanje
usklaenosti s fiskalnim pravilima
Mjere za ispunjavanje preporuka:
u tijeku izrada izmjena i dopuna Prijedloga Zakona o fiskalnoj odgovornosti
- fiskalna pravila u skladu s pravnim okvirom EU
- jaanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku
izrada Izmjena i dopuna Zakona o proraunu
- povezivanje stratekog planiranja i Nacionalnog programa reformi
- uvoenje mehanizma prilagodbe za fiskalno pravilo manjka
- jaanje srednjoronog proraunskog planiranja
- ex-post evaluacija uinaka proraunskih programa, aktivnosti i projekata
jaanje odgovornosti u odnosu na preporuke Dravnog ureda za reviziju
- usvajanje izmjena i dopuna Zakona o dravnom uredu za reviziju
poboljanje upravljanja javnim dugom
- izrada Strategije za upravljanje javnim dugom
- jaanje institucionalnih kapaciteta organizacijske jedinice za upravljanje javnim dugom unutar
Dravne riznice
kontinuirano unaprjeenje fiskalne statistike.

Strukturne mjere na prihodnoj strani prorauna

Povlaenje prihoda od dobiti trgovakih drutava u dravnom vlasnitvu
Zakonom o izvravanju dravnog prorauna RH za 2016. godinu utvrena je mogunost dodatne
mjere u svrhu umanjenja prekomjernog proraunskog manjka. Ova mjera odnosi se na trgovaka
drutva od stratekog i posebnog interesa za RH koja se obvezuju na uplatu dijela dobiti odnosno
vika prihoda nad rashodima u dravni proraun. Odluku o uplati donosi Vlada RH na prijedlog
Povjerenstva Vlade RH za upravljanje stratekim trgovakim drutvima. U tom smislu, planira se
povlaenje dijela ostvarene dobiti iz 2015. godine za gore spomenuta trgovaka drutva. Fiskalni
uinak navedene mjere procjenjuje se na 0,2% BDP-a u 2016. godini. Uplata dobiti odnosi se
iskljuivo na dobit ostvarenu u prethodnoj kalendarskoj godini pa nije podlona statistikom
tretmanu superdividende.

Izmjene u sustavu neoporezivanja reinvestirane dobiti

Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit iz 2014. godine pootravaju se kriteriji za koritenje
porezne olakice za reinvestiranu dobit. Pritom se porezna olakica ne ukida, ali je njeno koritenje
uvjetovano stvarnim investicijama kako bi se potakao gospodarski rast. Sukladno navedenom, od 1.
sijenja 2015. godine olakicu za reinvestiranu dobit, uz prethodno propisane uvjete (obveza
poveanja temeljnog kapitala) koji su se primjenjivali u razdoblju 2012. - 2014., moi e koristiti oni
27

porezni obveznici koji su tijekom poreznog razdoblja izvrili investicije u dugotrajnu materijalnu i
nematerijalnu imovinu, uz uvjet da u razdoblju reinvestiranja i dvije godine kasnije nisu smanjili broj
radnih mjesta. Dakle, propisivanjem ova dva nova uvjeta pretpostavlja se da e se broj korisnika
porezne olakice smanjiti te e manje negativno djelovati na proraunske prihode i to za 0,15% BDP-a
u 2016. godini.

Troarine na energente i elektrinu energiju

Prijedlogom Uredbe o izmjeni Uredbe o visini troarine na motorne benzine, plinsko ulje i kerozin za
pogon, od travnja 2015. godine troarine na olovni benzin, bezolovni benzin i na plinsko ulje za pogon
poveane su za 20 lipa po litri. Od tog poveanja ostvaruje se dodatni fiskalni uinak u 2016. godini
od 0,04% BDP-a.

Troarine na duhan i duhanske preraevine

Poveanje troarina na duhan i duhanske preraevine, provedeno u travnju 2015. ima dodatni
fiskalni uinak u 2016. godini koji iznosi oko 0,02% BDP-a. Troarine na duhan i duhanske preraevine
promijenjene su u cilju postupnog dostizanja minimalne troarine na cigarete koju zahtijevaju
relevantni propisi EU, a uzimajui pri tome u obzir da je RH odobreno prijelazno razdoblje do 31.
prosinca 2017. godine za provoenje navedenog.

Strukturne mjere na rashodnoj strani prorauna

Intermedijarna potronja
Predvieni fiskalni uinak strukturnih uteda na intermedijarnoj potronji iznosit e 0,05% BDP-a u
2016. godini. Vei dio mjera odnosi se na smanjenje rashoda za materijal i energiju kao i rashoda za
usluge u sustavu poljoprivrede, znanosti, unutarnjih poslova i pravosua. Spomenute utede mahom
se temelje na provedbi racionalizacije putem Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih
trokova kod proraunskih i izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna. Njima se restriktivnije
ureuje koritenje slubenih automobila, mobitela, slubenih putovanja i reprezentacije, otprema
pote (naglasak na elektronikoj komunikaciji umjesto papirnatoj), predvia se smanjenje troka
najamnina kao i ostvarenje uteda zbog objedinjenog voenja i upravljanja bazama podataka te
informacijskom infrastrukturom. Racionalizacijom pravosudnog sustava, ukljuujui smanjenje broja
opinskih i prekrajnih sudova te dravnih odvjetnitava kao i objedinjavanjem zemljino-knjinih
odjela opinskih sudova s matinim sudom, postii e se manji trokovi redovitog poslovanja sudova.

Subvencije
Strukturne utede na subvencijama projicirane su na razini od 0,16% BDP-a. One se prvenstveno
odnose na sektore poljoprivrede, prometa, potanskih usluga, trita rada, gospodarstva,
poduzetnitva te turizma. Najvee utede u sektoru poljoprivrede proizlaze iz zatvaranja odreenih
aktivnosti: mjere intervencije na tritu poljoprivredno prehrambenih proizvoda, ekoloka
poljoprivredna proizvodnja koja e se od 2016. godine financirati kroz Program ruralnog razvoja te
tei uvjeti gospodarenja u poljoprivredi i ouvanje izvornih i zatienih pasmina. Takoer, predvieno
je i daljnje smanjenje nacionalnih sredstava za izravna plaanja poljoprivrednicima budui da e se
28

ista intenzivnije financirati iz EU fondova. U podruju prometne infrastrukture najznaajnije

smanjenje trokova predvieno je kod poticaja za eljezniki putniki prijevoz i to zbog poslovnog
restrukturiranja, racionalizacije eljeznikih putnikih linija, zbrinjavanja vika zaposlenih, potpune
implementacije sustava prodaje i rezervacije karata te sustava za upravljanje voznim parkom i
prateim resursima. S obzirom na smanjenje cijena goriva temeljem kojih se isplauju potpore
brodarima planiraju se i utede u njihovom subvencioniranju. Naime, kako je tijekom 2015.
brodarima preplaen iznos ove potpore zbog spomenutog pada cijena goriva do kojeg je dolo u
meuvremenu, oekuje se da e brodari izvriti povrat prekomjerno isplaene potpore u dravni
proraun odnosno ugovorena potpora za 2016. umanjit e im se za iznos prekomjerno isplaene
potpore u 2015. godini. Nadalje, predvieno je i smanjenje subvencionirane naknade za obavljanje
univerzalne potanske usluge zbog smanjenja ukupnih rashoda u poslovanju HP-Hrvatske pote d.d.
temeljem kojih se ista izraunava. Mjere aktivne politike zapoljavanja koje se financiraju iz domaih
izvora umanjuju se u ovoj godini jer e se iste financirati iz sredstava Europskog socijalnog fonda.
Meutim, oekuje se da ukupan broj korisnika ukljuenih u mjere aktivne politike zapoljavanja u
narednom razdoblju nee znaajnije odstupati od izvrenja ranijih godina, posebice jer se u provedbu
i financiranje ovih mjera ukljuuje i koritenje sredstava EU. U sektoru gospodarstva planirano je
smanjenje rashoda za implementaciju industrijske strategije s obzirom da to nisu ugovorene obveze
ve se svake godine raspisuje novi natjeaj za dodjelu sredstava. Vezano uz poduzetnitvo, ukida se
aktivnost mladi u poduzetnitvu i poduzetnici poetnici dok se utede nacionalnih sredstava
ostvaruju i kod financiranja poduzetnikog impulsa koji e se u veem dijelu financirati iz europskih
strukturnih fondova. K tome, planirano je i trajno smanjenje iznosa sredstava za financijsku potporu
izdavanja znanstvenih knjiga i visokokolskih udbenika. Utede se ostvaruju i u subvencioniranju
kreditnih programa u turizmu i to zbog zatvaranja 40-ak kredita u 2015. godini kao i zbog odreenog
broja kredita koji su u fazi druge polovine roka otplate kada se prema uvjetima Programa postotak
subvencija umanjuje. Nadalje, ukupna kamatna stopa u kreditima vezana je uz godinji promjenjivi
EURIBOR koji je trenutno izrazito nizak pa su umanjene i subvencije.

Socijalne naknade i socijalni transferi

Socijalne naknade, ije strukturne utede iznose 0,13% BDP-a obuhvaaju utede vezane uz sanaciju
teta od poplava, trite rada, socijalnu zatitu, srednje i visoko obrazovanje te stambeno
zbrinjavanje. U 2016. godini ne predviaju se sredstva za saniranje teta od poplava s obzirom da su
u protekloj godini izvrene sve obveze po ovoj osnovi. U sektoru trita rada sukladno projekcijama
Hrvatskog zavoda za zapoljavanje (HZZ), uz pretpostavku gospodarskog rasta i oekivanog
zaustavljanja negativnih trendova, oekuje se smanjenje broja korisnika naknada nezaposlenima, to
utjee i na manji iznos planiranih sredstava za ovu namjenu. Takoer, ovdje valja spomenuti i utede
na podruju aktivne politike zapoljavanja jer e se iste intenzivnije financirati iz europskih
strukturnih fondova, kao to je i ranije spomenuto. Smanjenje rashoda u sektoru socijalne zatite
prvenstveno proizlazi iz konsolidacije sustava socijalnih naknada u okviru zajamene minimalne
naknade koja trenutno objedinjuje etiri naknade sa socijalnom komponentom, a predvieno je i
daljnje irenje njenog obuhvata. U tom smislu planiraju se i dodatne aktivnosti u primjeni aplikacije
SocSkrb koja bi bila umreena sa svim institucijama kod kojih se evidentira imovina i prihodi graana
RH te bolja povezanost s podrunicama HZZ-a. Kroz zajamenu minimalnu naknadu definiran je i
imovinski i dohodovni cenzus kao jedan od uvjeta za priznanje prava, ime se postie najbolje
usmjeravanje naknade na najsiromanije graane. Planira se i olakavanje administrativne obrade
29

socijalnih naknada kroz uvoenje jedinstvenog administrativnog mjesta (jedinstveni centar za

naknade) pri centrima za socijalnu skrb. Sve navedeno trebalo bi rezultirati smanjenjem rashoda za
ovu namjenu. Predviaju se utede i u doplatku za pomo i njegu zbog njegove daljnje racionalizacije
te zbog pada broja korisnika. Utede se biljee i kod naknada za ugroenog kupca energenata budui
da se od poetka godine financiraju iz namjenskih prihoda koje opskrbljiva elektrine energije
uplauje u dravni proraun. U sustavu znanosti, prilikom sljedeih izmjena i dopuna Zakona o
doprinosima, predlae se znaajno smanjiti stopu doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
uenika i studenata na praktinoj nastavi i strunoj praksi zbog velike disproporcije u visini plaenih
doprinosa i stvarno ostvarenih prava koja iz njih proizlaze. Stoga se predviaju znaajno smanjeni
rashodi po ovoj osnovi. Na podruju stambenog zbrinjavanja planiraju se trajne utede vezano uz
povrat kupoprodajne cijene stambenih jedinica hrvatskim braniteljima i lanovima obitelji stradalih
hrvatskih branitelja29 budui da je ovaj projekt uspjeno zavren. Temeljem Zakona o
subvencioniranju i dravnom jamstvu stambenih kredita, Agencija za posredovanje nekretninama
subvencionira dio kamata u prve etiri godine koritenja stambenih kredita. Subvencije su
odobravane u 2011. i 2012. godini. U 2015. izvrena je smanjena isplata preostalih rata za subvencije
odobrene u 2012. te stoga u 2016. godini na dalje nema obveza po ovoj osnovi.

Ostali tekui transferi i kapitalni transferi

Unutar ostalih tekuih i kapitalnih transfera planirane su strukturne utede u iznosu od 0,21% BDP-a i
to u podrujima gospodarstva, poljoprivrede, pomorstva, regionalnog razvoja, graditeljstva, znanosti
te turizma. Trajne utede ostvaruju se na rashodima vezanim uz energetsku uinkovitost i
infrastrukturu. Naime, tijekom 2015. sredstva za ovu namjenu dodjeljivana su putem javnog natjeaja
te stoga ne postoji obveza plaanja u ovoj godini. Isto tako, nije predviena ni potpora klasterima jer
e se projekti ovakve tematike financirati iz Europskog fonda za regionalni razvoj dok e im se
tehnika podrka pruati putem dva strateka projekta: Podrka inicijativama klastera
konkurentnosti te Podrka u uspostavi inovacijske mree za industriju i tematskih inovacijskih
platformi. Znaajno se smanjuju i sredstva za poduzetniki impuls jer e se financirati iz europskih
strukturnih fondova te se istovremeno ukidaju i potpore inovacijskom procesu. U sektoru
poljoprivrede takoer se biljee znaajne utede zbog zavretka projekata vezanih uz navodnjavanje
Bi-Bosutsko polje te Valtura-Bakranja kao i projekti konjogojstva, zatite bilja te investicijske
potpore u poljoprivredi i ribarstvu. Isto tako, utede su predviene i kod projekta zatite Jadrana od
oneienja. U sustavu znanosti planirano je smanjenje rashoda za javni meumjesni prijevoz
srednjokolaca slijedom uvoenja imovinskog cenzusa od poetka sljedee kolske godine. Takoer,
nije predvieno daljnje financiranje projekata javno-privatnog partnerstva u kolstvu u Varadinu i
Koprivnici. Utede proizlaze i iz injenice da je sanacija Studentskog centra uspjeno zavrena dok su
pojedini projekti u sportu i znanosti ukinuti odnosno prebaeni na druge izvore financiranja. Projekti
u regionalnom razvoju takoer biljee smanjenje predvienih rashoda iz dravnog prorauna budui
da e se odrivi razvoj lokalne zajednice intenzivnije financirati kroz EU Program ruralnog razvoja.
Nadalje, usred usporene dinamike provedbe projekata integralnog razvoja lokalne zajednice tijekom
2015., u ovoj godini se planira smanjene rashoda po ovoj osnovi, a nakon toga se ovi projekti vie ne

29

Temeljem Uredbe o nainu povrata kupoprodajne cijene bez kamata hrvatskim braniteljima i lanovima
obitelji smrtno stradalog, zatoenog ili nestalog i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, Narodne
novine, broj 137/2014.

30

planiraju financirati. Utede u podruju unapreenja stanovanja i komunalnih djelatnosti koji

pridonose veoj kvaliteti ivota lokalnog stanovnitva prvenstveno proizlaze iz preusmjeravanja
financiranja na izvor naknada za legalizaciju, a koji ne utjee na manjak prorauna. U proraunu za
2016. nisu predviena sredstva po osnovi dugovanja temeljem odredbi Ugovora o gospodarskim
pitanjima i Sporazuma o nainu izvravanja odreenih financijskih obveza RH prema Katolikoj crkvi iz
razdoblja 2000. - 2003. jer su ove obveze u cijelosti podmirene u razdoblju 2013. - 2015. Smanjeni
rashodi planiraju se i u podruju promicanja hrvatske kulturne djelatnosti i suradnje. Takoer,
potrebno je spomenuti i utede na odravanju eljeznike infrastrukture i regulacije prometa zbog
planiranog restrukturiranja drutva H Infrastruktura d.o.o. koje e pridonijeti njegovoj uinkovitosti
te preusmjeravanje sredstava za odravanje eljeznike infrastrukture na financiranje iz EU projekata.
Smanjuju se i planirani rashodi dravnog prorauna za modernizaciju eljeznikih vozila jer e se
planirana nabava novih vlakova financirati vlastitim sredstvima drutva H Putniki prijevoz d.o.o.
Vezano uz potpore lukim upravama glavnina uteda proizlazi iz smanjenih potpora Lukoj upravi
Rijeka budui da e se dio predvienih aktivnosti rekonstrukcije financirati iz donacije CEF-a
(Connecting Europe Facility). K tome valja dodati kako je predviena i smanjena potpora Lukoj
upravi Ploe za realizaciju Projekta integracije trgovine i transporta jer se isti privodi kraju.
Predvieno je i daljnje smanjenje rashoda za turistiku promidbu RH posebice vezano uz off-line
oglaavanje koje e se financirati boravinim pristojbama i turistikim lanarinama Hrvatske turistike
zajednice.

Rashodi za bruto investicije u kapital

Planirane strukturne utede na kapitalnim investicijama iznose 0,07% BDP-a. Oekuje se smanjivanje
rashoda za projekte u obrani, zdravstvu, znanosti i pravosuu. Najznaajnije smanjenje u sektoru
obrane proizlazi iz nie planiranih rashoda za infrastrukturne projekte kao i odgaanja odreenih
projekta opremanja i modernizacije. U sustavu zdravstva planirano je daljnje smanjenje rashoda
vezano uz obnovu zdravstvene infrastrukture kao i preusmjeravanje na znaajno vee financiranje iz
EU fondova. Takoer, provedbom postupka objedinjene javne nabave odnosno nabave istovrsne
medicinske opreme za vie korisnika zdravstvenih ustanova ostvarit e se racionalizacija kapitalnih
ulaganja u pogledu nabave medicinske opreme (zanavljanje opreme). U sustavu pravosua planirano
je smanjenje nacionalnog financiranja projekata koji se usmjeravaju na koritenje EU sredstava, a koji
imaju za cilj unaprjeenje i uspostavu pravosudnog informacijskog sustava. Namjera je nabava
informatike opreme kojom e uspostaviti jedinstveni sustav zemljino-knjinih podataka te
dostupnost informacijskih servisa za graanstvo i poslovne subjekte. Slini trendovi preusmjeravanja
na financiranje projekata iz EU fondova prisutni su i u sektoru znanosti.

Izvanproraunski korisnici i trgovaka drutva u vlasnitvu RH

Strukturno smanjenje manjka izvanproraunskih korisnika od 0,03% BDP-a u 2016. godini u
potpunosti se odnosi na utede koje e ostvariti Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). Od
1. lipnja 2016. godine planira se poveanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja sa 70 kuna na
89 kuna. Takoer, planira se poveati i najvii iznos sudjelovanja u trokovima zdravstvene zatite s
2.000 kuna na 3.000 kuna za one koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje kao i uvoenje novog
tipa osiguranja za nestandardne zdravstvene usluge tzv. dodatno zdravstveno osiguranje. Planira se i
31

reforma hitne medicine u smislu reorganizacije objedinjenog hitnog bolnikog prijema i izvanbolnike
hitne medicine kao i ukljuivanje primarne zdravstvene zatite u svrhu rastereivanja objedinjenih
hitnih prijema. Isto tako, predviena je i reforma primarne zdravstvene zatite i organizacija
palijativne skrbi kao i reforma bolnikog sustava s ciljem poveanja uinkovitosti i kvalitete usluga.
Valja jo spomenuti i predvienu racionalizaciju i reorganizaciju nezdravstvenih usluga u bolnicama te
racionalizaciju rashoda u zdravstvenom sustavu putem objedinjene javne nabave, stroe kontrole
propisivanja lijekova te informatizacije sustava.

Agencije, zavodi, fondovi i druge pravne osobe s javnim ovlastima

U svrhu daljnje racionalizacije sustava pravnih osoba s javnim ovlastima, tijekom 2016. godine planira
se prestanak rada zaklade Hrvatska kua kao i pripajanje Fonda za naknadu oduzete imovine
Ministarstvu financija. Takoer, valja napomenuti kako je u travnju ove godine izraen i Akcijski plan
za modernizaciju sustava javne uprave u okviru kojeg je definiran plan daljnje racionalizacije agencija,
zavoda, fondova i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima. Temeljem spomenutog Akcijskog plana
pripremljen je i Provedbeni plan racionalizacije. U tu svrhu u posljednjem tromjeseju ove godine
provest e se i nuna izmjena zakonskih propisa koji e omoguiti racionalizaciju dodatnih pravnih
osoba agencijskog tipa, a koji bi trebali stupiti na snagu poetkom 2017. godine. Sveukupni fiskalni
uinak ovih mjera procjenjuje se u 2016. na 0,001% BDP-a dok je preostali uinak predvien u 2017.
godini.

3.4.

Proraun ope drave u 2016. godini

Prihodi konsolidirane ope drave

Projekcija prihoda dravnog prorauna u razdoblju 2016. 2018. temelji se na oekivanom oporavku
gospodarske aktivnosti, uzimajui u obzir promjene poreznih politika koje su ve usvojene, ali e
dodatne uinke imati i u 2016. godini. Uz navedeno, u projekcije su ukljuene i mjere koje je u svrhu
provoenja postupka prekomjernog proraunskog manjka usvojila Vlada RH, a imaju utjecaj u
narednom razdoblju. Valja istaknuti kako su porezni prihodi i doprinosi projicirani konzervativnije u
odnosu na osnovne makroekonomske pretpostavke iz prorauna. Meutim, ukoliko se
materijaliziraju odreeni makroekonomski rizici opisani u ovom dokumentu, to se ne bi trebalo
negativno odraziti na ukupnu razinu poreznih prihoda i doprinosa, to pokazuju i ostvarenja pojedinih
kategorija prihoda u prvom tromjeseju ove godine.
U 2016. godini ukupni prihodi prorauna konsolidirane ope drave planirani su na razini od 44,1%
BDP-a. Pritom najznaajniji prihod prorauna ini prihod od poreza na dodanu vrijednost koji je
planiran u iznosu od 12,9% BDP-a, a projiciran je na temelju oekivanog kretanja nominalne osobne
potronje. U nadolazeem srednjoronom razdoblju, Ministarstvo financija e i dalje raditi na
poboljanju naplate poreza, sprjeavanju utaje poreza te postupnom rjeavanju poreznih dugovanja.
Prihodi od carina i carinskih pristojbi projicirani su u iznosu od 0,1% BDP-a.
32

U kategoriju poreza na proizvode, osim PDV-a i carina ukljueni su i oekivani prihodi od poreza na
dobitke od igara na sreu te prihodi od posebnih poreza i troarina. Prihodi od posebnih poreza i
troarina iznosit e 4,1% BDP-a. Ovaj prihod projiciran je na temelju oekivanog kretanja potronje
troarinskih proizvoda. Pritom su uzeti u obzir cjelogodinji uinci izmjena propisa u troarinskom
sustavu odnosno kod troarina na energente i elektrinu energiju i troarina na duhan, koje su
provedene u 2015. godini, a u cilju poveanja proraunskih prihoda u svrhu provoenja postupka
prekomjernog proraunskog manjka. Sveukupni fiskalni uinak navedenih izmjena iznosi 0,06% BDPa.
U strukturi ukupnih prihoda valja izdvojiti i prihode od imovine koji u 2016. godini iznose 1,2% BDP-a.
Naime, prihodi od imovine, uz stalne prihode ukljuuju i poveanja prihoda po osnovi vlasnitva koje
RH ima u odreenim trgovakim drutvima.
Procijenjeni prihodi od poreza na dohodak biljeit e razinu od 3,5% BDP-a, dok se prihodi od poreza
na dobit oekuju na razini od 1,7% BDP-a. Prihod od poreza na dohodak planiran je na temelju
oekivanog kretanja na tritu rada te ukljuuje izmjene u sustavu poreza na dohodak koje su stupile
na snagu tijekom 2015. i poetkom 2016. godine. Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na
dohodak koji je stupio na snagu 2015., a iji su uinci vidljivi i po godinjem obraunu za 2015.,
odnosno s primjenom u 2016. godini, osobni odbitak za zaposlene poveava se s 2.200 kuna na 2.600
kuna, a za umirovljenike s 3.400 na 3.800 kuna. Takoer, poveava se osobni odbitak na
potpomognutim podrujima. Ujedno, dolazi do promjene poreznih razreda za primjenu poreznih
stopa od 25% i 40%. Od 2016. godine uvodi se oporezivanje kapitalnih dobitaka od financijske
imovine. Pod tim se podrazumijeva oporezivanje dohotka ostvarenog prodajom vrijednosnih papira
te udjela u trgovakim drutvima u razdoblju od tri godine. Kako bi se ujednailo oporezivanje svih
oblika dohotka od kapitala ukida se koritenje olakica za dividende i udjele u dobiti do 12.000 kuna.
Uzimajui u obzir da je dohodak od nesamostalnog rada u RH optereen znatno viim stopama
poreza u odnosu na dohodak od kapitala, uvoenjem oporezivanja kamata na tednju i kapitalne
dobitke od financijske imovine postie se vea pravednost u oporezivanju i proiruje porezna
osnovica.
Prihod od poreza na dobit u tekuoj godini plaa se na temelju poslovanja poduzetnika prethodne
godine. Plan kretanja prihoda od poreza na dobit raen je temeljem procjene poslovanja poduzea i
banaka prethodne godine, a uzimajui u obzir zakonske izmjene koje su tada stupile na snagu, a
uinak na proraunske prihode imaju od 2016. nakon predaje godinjih poreznih prijava za 2015.
godinu. Navedenim Izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, koritenje porezne olakice za
reinvestiranu dobit dodatno se uvjetuje investicijama u dugotrajnu imovinu te zadravanjem broja
zaposlenih, to je detaljnije opisano u odjeljku o strukturnim mjerama. Takoer, u procjenu prihoda
od poreza na dobit za 2016. godinu ukljuen je uinak smanjenja dobiti banaka zbog konverzije
kredita u vicarskim francima. Poveanje prihoda od poreza na dobit zbog drugaijeg definiranja
reinvestirane dobiti procjenjuje se na 0,15%BDP-a, a u slinom iznosu procjenjuje se i njihovo
smanjenje zbog smanjenja dobiti banaka.
Drugu najznaajniju skupinu prihoda prorauna ope drave ine socijalni doprinosi, koji su planirani
na razini od 11,8% BDP-a. Njihova dinamika bit e odreena kretanjima na tritu rada. Osim toga,
valja napomenuti kako smanjenje prihoda u ovoj kategoriji proizlazi iz injenice da su u prethodne
dvije godine prebaena sredstva iz II. mirovinskog stupa u I. mirovinski stup za osiguranike s
33

beneficiranim radnim staem kojima se mirovina rauna kao da su bili osigurani samo u I.
mirovinskom stupu.
U kategorije ostalih tekuih transfera i kapitalnih transfera, koji su planirani na razini od 6% BDP-a,
ubrajaju se i prihodi od pomoi institucija i tijela EU, koji su izravno vezani uz projekte financirane iz
EU fondova.

Rashodi konsolidirane ope drave

Ukupni rashodi prorauna konsolidirane ope drave planirani su u 2016. godini na razini od 46,8%
BDP-a.
Naknade zaposlenima u javnim i dravnim slubama u 2016. godini biljee razinu od 11,2% BDP-a.
Planirani iznos ovih rashoda je u najveoj mjeri odreen kretanjem broja dravnih i javnih slubenika i
namjetenika. U ovoj godini se planira poveanje rashoda za zaposlene financiranih iz EU sredstava
jer e proraunski korisnici koji sudjeluju u sustavu upravljanja i kontrole koritenja EU fondova u
razdoblju 2014. 2020. iz EU sredstava (kroz prioritet Tehnike pomoi u pojedinom Operativnom
programu) sufinancirati plae djelatnicima koji rade na tim poslovima. U 2016. godini nije predviena
isplata regresa i boinica zaposlenima u dravnoj i javnoj slubi. Takoer, na snazi je i daljnje
ograniavanje novog zapoljavanja odnosno dozvoljava se zapoljavanje na radna mjesta koja ostanu
upranjena i to primjenom klauzule 2 za 1, to znai da je mogue zaposliti jednog novog zaposlenika
samo ukoliko dva zaposlenika prekinu radni odnos. Nastavlja se i s daljnjom provedbom COP-a.
Rashodi za intermedijarnu potronju planirani su na razini od 7,8% BDP-a, uzimajui u obzir
strukturne utede na rashodima za materijal i energiju te rashodima za usluge. Poetkom godine
izraene su Smjernice za uspostavu standardnih materijalnih trokova kod proraunskih i
izvanproraunskih korisnika dravnog prorauna, a koje su uzete u obzirom prilikom izrade prorauna
za ovu godinu.
Rashodi za subvencije biljee razinu od 1,6% BDP-a pri emu najvei do ine strukturne utede u
sektoru poljoprivrede, gospodarstva, poduzetnitva, prometa te trita rada. Obveze po osnovi
restrukturiranja brodogradnje ukljuuju dodatke Ugovoru o prodaji i prijenosu dionica
brodogradilita te po osnovi ugovora o faktoringu iz protekle dvije godine te neispunjenih obveza iz
2013. i 2015. godine.
Rashodi za dohodak od vlasnitva biljee udio od 3,5% BDP-a. Ova kategorija rashoda najveim
dijelom odreena je kretanjem rashoda za kamate u skladu s potrebama za financiranjem koje se
predviaju u 2016. godini.
Socijalne naknade i socijalni transferi ine najznaajniju kategoriju ukupnih rashoda prorauna ope
drave i biljee razinu od 16,2% BDP-a. Ove rashode u najveoj mjeri odreuje kretanje rashoda za
mirovine, rashoda za zdravstvo, porodiljnih naknada, naknada za socijalnu skrb, djejeg doplatka te
naknada za nezaposlene. U 2016. godini rashodi za mirovine planirani su na razini od 10,7% BDP-a,
to ukljuuje poveana izdvajanja koja su rezultat usklaivanja mirovina te oekivanog rasta broja
korisnika kako u 2015. tako i u 2016. godini. Rashodi za zdravstvo dio su financijskog plana HZZO-a
34

temeljem njegovog izlaska iz sustava Dravne riznice, a biljee razinu od 6,1% BDP-a. Porodiljne
naknade planirane su na razini od 0,6% BDP-a te ukljuuju i planirana sredstva za novu mjeru
populacijske politike oko 7.600 kuna za novoroeno dijete. Naknade za socijalnu skrb koje ukljuuju
zajamenu minimalnu naknadu planirane su na razini od 0,6% BDP-a, djeji doplatak na razini od
0,5% BDP-a te naknade za nezaposlene na razini od 0,4% BDP-a.
Ostali rashodi, koji se veinom odnose na tekue i kapitalne transfere, planirani su na razini od 1,9%
BDP-a u 2016. godini. U ovoj kategoriji planirane su prethodno opisane strukturne utede koje se
veinom odnose na projekte u gospodarstvu, poljoprivredi, regionalnom razvoju, graditeljstvu,
znanosti, tritu rada, poduzetnitvu, kulturi, prometu te turizmu od oko 0,2% BDP-a. Pored toga,
veliki dio ovdje planiranih aktivnosti financira se iz fondova EU. Takoer, ovi rashodi su velikim
dijelom odreeni uplatom vlastitog doprinosa RH u proraun EU, a koji iznosi 1% BDP-a. U dravnom
proraunu, na ovoj kategoriji iskazan je i transfer HZZO-u iznosu od 0,7% BDP-a, a sukladno pravima
koje osiguranici ostvaruju temeljem obveznog zdravstvenog osiguranja.
Rashodi za bruto investicije u kapital planirani su na razini od 3,4% BDP-a, pri emu strukturne utede
iznose 0,07% BDP-a. Najveim dijelom odreeni su aktivnostima vezanim uz kapitalne investicije svih
jedinica prorauna ope drave i to posebno u vodnom i cestovnom prometu.

Neto pozajmljivanje/zaduivanje
Slijedom planiranih prihoda i rashoda, oekuje se smanjenje manjka prorauna konsolidirane ope
drave s 3,2% BDP-a u 2015. na 2,6% BDP-a u 2016. godini, promatrano prema metodologiji ESA 2010
i to po statistikom obuhvatu. Pritom e manjak sredinje drave iznositi 2,5% BDP-a, a manjak 576
lokalnih jedinica 0,1% BDP-a.

3.5.

Srednjoroni proraunski okvir (2017. 2019.)

Prihodi konsolidirane ope drave

U razdoblju 2017. - 2019. prihodi prorauna ope drave bit e odreeni postupnim oporavkom
gospodarske aktivnosti i fiskalnim uincima strukturnih mjera koje su provedene u prethodnim
godinama. Tako e u 2017. i 2018. zabiljeiti razinu od 43,7% BDP-a, a u 2019. godini od 43,1% BDP-a.
Prihodi od poreza na dodanu vrijednost, koji prate oekivani oporavak osobne potronje u narednim
godinama, kretat e se na prosjenoj razini od 12,8% BDP-a. Carine i carinske pristojbe zadrat e
udio od oko 0,1% BDP-a u promatranom razdoblju. Porezi na proizvode, osim PDV-a i carina,
najveim dijelom ukljuuju posebne poreze i troarine te prihode od poreza na dobitke od igara na
sreu, a u srednjoronom razdoblju kretat e se od 19,2% BDP-a u 2017. do 18,8% BDP-a u 2019.
godini. U srednjoronom razdoblju prihodi od imovine kretat e se na razini od 1,1% BDP-a u 2017. i
2018. godini do 1,0% BDP-a u 2019. godini. Nadalje, prihodi od poreza na dohodak e u
35

promatranom razdoblju biljeiti prosjenu razinu od 3,5% BDP-a, a prihodi od poreza na dobit, s
ukljuenim izmjenama u sustavu neoporezivanja reinvestirane dobiti, e zadrati razinu od 1,7% BDPa.
Udio prihoda od socijalnih doprinosa u razdoblju 2017. - 2019. postizat e razinu od oko 11,6% BDP-a
u 2017. godini, 11,4% BDP-a u 2018., do 11,2% BDP-a u 2019. godini. Ostali prihodi u 2017.
predvieni su na razini od 6,1% BDP-a, a u 2018. i 2019. godini na razini od 6,6% BDP-a.

Rashodi konsolidirane ope drave

U 2017. rashodi prorauna ope drave projicirani su na razini od 45,7% BDP-a, u 2018. na razini od
45,3% BDP-a, a u 2019. godini na razini od 44,2% BDP-a.
Naknade zaposlenima u ukupnim rashodima ine drugu po veliini skupinu rashoda prorauna ope
drave s prosjenim udjelom od oko 24%. U promatranom razdoblju oekuje se poveanje ovih
rashoda uslijed korekcije za minuli rad i oekivanog kretanja razine broja zaposlenih dravnih i javnih
slubenika. Pri tome, biljee smanjenje udjela u bruto domaem proizvodu s 11% u 2017. na razinu
od 10,5% u 2019. godini. Projekcije ovih rashoda ne predviaju isplatu materijalnih prava poput
boinice i regresa u promatranom srednjoronom razdoblju. Rashodi za intermedijarnu potronju
biljee smanjenje udjela u vrijednosti bruto domaeg proizvoda sa 7,6% u 2017. na 7,4% u 2019.
godini pod utjecajem daljnjih mjera racionalizacije ovih rashoda. Rashodi za subvencije u 2017. bit e
na razini od 1,5% BDP-a, pri emu se u naredne dvije godine predvia smanjenje na 1,2% BDP-a.
Vano je napomenuti da se u 2017. predvia zavretak ispunjavanja svih obveza po osnovi subvencija
brodogradnji te se stoga u 2018. godini vie ne planiraju ovi rashodi. Rashodi za dohodak od
vlasnitva, koji su najveim dijelom odreeni kretanjem rashoda za kamate u skladu s trokovima
servisiranja javnog duga, biljeit e prosjenu razinu od 3,4% BDP-a u narednom srednjoronom
razdoblju. Socijalne naknade i socijalni transferi ine najznaajniju kategoriju ukupnih rashoda s
prosjenim udjelom od oko 36%. Do kraja 2019. godine biljee smanjenje svog udjela na razinu od
15,5% BDP-a. To je rezultat oekivanog nastavka provedbe reforme zdravstvenog sustava kao i
nastavka racionalizacije socijalnih naknada te njihovog boljeg ciljanja posebice putem uspostave
zajamenog minimalnog standarda, kao ukupne socijalne naknade koju je mogue ostvariti iz
dravnih i lokalnih izvora. Ostali rashodi, veinom ostali tekui transferi i kapitalni transferi, smanjuju
svoj udio u vrijednosti bruto domaeg proizvoda s 1,4% u 2017. na 1,2% u 2019. godini. Rashodi za
bruto investicije u kapital svih jedinica prorauna ope drave kretat e se na razini od 3,8% BDP-a u
promatranom srednjoronom razdoblju.

Neto pozajmljivanje/zaduivanje
U skladu s projiciranim kretanjima prihoda i rashoda prorauna ope drave, u 2017. oekuje se
manjak od 2,0% BDP-a, u 2018. od 1,6% BDP-a, a u 2019. godini od 1,0% BDP-a. Pritom e u
srednjoronom razdoblju najvei doprinos ukupnom manjku dati sredinja drava dok e lokalne
jedinice imati viak na prosjenoj razini od 0,1% BDP-a.

36

3.6.

Procjena strukturnog salda i srednjoroni proraunski cilj (MTO)

Strukturni saldo predstavlja manjak odnosno viak prorauna ope drave koji ne ukljuuje ciklike
ekonomske uinke i jednokratne te privremene mjere koje imaju utjecaj na prihode odnosno rashode
prorauna. Izraun cikliki prilagoenog salda temeljen je na metodologiji i izraunima EK za drave
lanice EU te su kao cikliki osjetljive komponente na prihodnoj strani promatrani porez na dohodak,
porez na dobit, indirektni porezi, doprinosi za socijalno osiguranje te neporezna davanja, dok su na
rashodnoj strani promatrane naknade za nezaposlene. Srednjoroni proraunski cilj (MTO) odnosi se
na iznos strukturnog proraunskog salda koji osigurava da kretanje manjka prorauna ope drave i
javnog duga bude u skladu s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Odbor za ekonomska i financijska pitanja utvrdio je minimalni srednjoroni proraunski cilj za RH od
-1,75% BDP-a, kojim bi se osigurala usklaenost s prethodno navedenim odredbama Pakta o
stabilnosti i rastu. Meutim, EK potie RH da postavi srednjoroni proraunski cilj na -1% BDP-a, kako
bi se s obzirom na razinu javnog duga osiguralo njegovo odrivo kretanje u srednjem roku.
Uzevi u obzir projekcije RH predstavljene u ovom dokumentu, strukturni saldo u 2016. biljei razinu
od -1,5% BDP-a, ime ukupna promjena strukturnog salda u 2015. i 2016. godini iznosi 2,2 postotna
boda, to je za 0,6 postotnih bodova vie od Preporuka Vijea EU za 2015. i 2016. Time je ispunjen i
ovaj kriterij Vijea EU za smanjenje prekomjernog proraunskog manjka. Nadalje, na kraju
promatranog srednjoronog razdoblja strukturni saldo iznosi -1,7% BDP-a, ime se osigurava odrivo
kretanje manjka prorauna ope drave i javnog duga.
Ukoliko uzmemo u obzir izraune EK za potencijalni BDP i output gap iz Zimskih projekcija, fiskalne
projekcije RH ukazuju na snanije smanjenje strukturnog salda na razinu od -1,1% BDP-a u 2019.
godini, ime se RH dodatno pribliava preporuci EK o srednjoronom proraunskom cilju od -1% BDPa, a koji osigurava usklaenost kretanja javnog duga s odredbama Pakta o stabilnosti i rastu i
Preporukama EK.
Tablica 3.4. Kretanje strukturnog salda konsolidirane ope drave u razdoblju 2015. - 2019.
Izvrenje
2015.

Projekcija
2016.

Projekcija
2017.

Projekcija
2018.

Projekcija
2019.

MINISTARSTVO FINANCIJA
STRUKTURNI SALDO
UKUPNI MANJAK/VIAK, korigiran za jednokratne mjere, % BDP-a

-3,2

-2,4

-2,0

-1,6

-1,0

OUTPUT GAP

-3,0

-1,9

-0,7

0,3

1,4

STRUKTURNI SALDO, % BDP-a

-1,8

-1,5

-1,7

-1,8

-1,7

PROMJENA STRUKTURNOG SALDA

-1,9

-0,3

0,2

0,1

-0,1

UKUPNI MANJAK/VIAK, korigiran za jednokratne mjere, % BDP-a

-3,2

-2,4

-2,0

-1,6

-1,0

OUTPUT GAP

-3,0

-1,4

0,2

0,1

0,1

STRUKTURNI SALDO, % BDP-a

-1,8

-1,7

-2,1

-1,7

-1,1

PROMJENA STRUKTURNOG SALDA

-1,8

-0,1

0,4

-0,5

-0,6

EUROPSKA KOMISIJA
STRUKTURNI SALDO

Izvor: Ministarstvo financija, EK, DZS

37

3.7.

Stanje i projekcije kretanja javnog duga te stanje jamstava

Stanje javnog duga i jamstava

U razdoblju 2008. - 2014. dug ope drave odnosno javni dug poveao se s 39,6% BDP-a na 86,5%
BDP-a. Na takav rast duga od 2008. utjecala je akumulacija proraunskih manjkova, ali i imbenici koji
se uglavnom odnose na realizaciju potencijalnih rizika kod poduzea u dravnom vlasnitvu. Osim
toga, na razinu duga ope drave znatno je utjecala i reklasifikacija nekoliko visokozaduenih
poduzea u dravnom vlasnitvu u sektor ope drave, do ega je dolo zbog prijelaza na Europski
sustav nacionalnih i regionalnih rauna (ESA 2010). Dosad je najvei uinak na dug ope drave imalo
ukljuivanje triju sljedeih subjekata: Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka Zagreb te Hrvatske
banke za obnovu i razvitak (HBOR). Dug ovih subjekata u 2015. godini iznosio je 45,3 milijarde kuna.
Nadalje, primjenom nove metodologije i dug Bina Istre d.d. reklasificiran je u dug ope drave te je
time javni dug povean za dodatnih 1,4% BDP-a.
Prema Izvjeu o prekomjernom proraunskom manjku i razini duga ope drave za razdoblje
2012. - 2015. prema metodologiji ESA 2010, kojeg objavljuje Dravni zavod za statistiku, javni dug je
krajem 2015. godine iznosio 289,7 milijardi kuna ili 86,7% BDP-a, to predstavlja godinje poveanje
od 5,5 milijardi kuna. Rast duga pritom je vidljivo usporen u odnosu na proteklo razdoblje uslijed
smanjenja manjka prorauna ope drave, ali i koritenja sredstava depozita drave ostvarenih
zaduivanjem u prethodnim godinama. Inozemna komponenta javnog duga smanjena je u odnosu na
2015. godinu za 106 milijuna kuna, dok je domaa komponenta javnog duga u istom razdoblju
zabiljeila poveanje od oko 5,6 milijardi kuna.
Promatrano prema razinama dravne vlasti, glavnina javnog duga odnosi se na sektor sredinje
drave u iznosu od 284,3 milijarde kuna, dug sektora lokalne drave iznosi 5,4 milijarde kuna, a
neznatan dio duga od 1,9 milijuna kuna odnosi se na sektor fondova socijalne sigurnosti. Pritom je
vano naglasiti kako se u dug sektora sredinje drave, osim duga korisnika dravnog prorauna,
ubraja i dug izvanproraunskih korisnika (Hrvatske vode, Fond za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost, Hrvatske ceste, Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, Hrvatski
fond za privatizaciju do 31. oujka 2011., Agencija za upravljanje dravnom imovinom do 30. rujna
2013., Centar za restrukturiranje i prodaju te Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom kao
njezini pravni slijednici) u iznosu od 12,2 milijarde kuna, kao i dug sljedeih subjekata: H
Infrastrukture, HRT-a, Hrvatskih autocesta, Autoceste Rijeka Zagreb i HBOR-a u ukupnom iznosu od
52,7 milijardi kuna.
Gledajui prema instrumentima zaduivanja, najvei dio javnog duga nastao je zaduivanjem putem
dugoronih vrijednosnih papira, odnosno obveznica (56,1%), a zatim zaduivanjem putem kredita
(37,4%) te kratkoronih vrijednosnih papira (6,5%).
Valutna struktura javnog duga pokazuje kako je znaajan dio duga denominiran u stranoj valuti pri
emu se na dug denominiran u eurima odnosi 74,4%, na dug denominiran u kunama 21,4%, a na dug
denominiran u dolarima 4,1% ukupnog duga. Neznatan dio duga (0,1%) denominiran je u vicarskim
francima. Dug denominiran u eurima zadnjih se godina postupno poveava te je najveim dijelom
rezultat izdavanja domaih i inozemnih obveznica denominiranih u eurima, zaduivanja na domaem
38

tritu putem sindiciranih kredita te koritenja projektnih zajmova meunarodnih financijskih

institucija.
Struktura javnog duga po ronosti pokazuje da je na kraju 2015. udio javnog duga s rokom dospijea
do 1 godine u ukupnom dugu iznosio 6,7%. Udio javnog duga s rokom dospijea od 1 do 5 godina bio
je 16,4%, dok je udio duga s rokom dospijea od 5 do 10 godina iznosio 35,9%. Na dug s rokom
dospijea iznad 10 godina odnosi se 41% ukupnog javnog duga.
Grafikon 3.1. Kretanje javnog duga u razdoblju 2008. - 2015.

Izvor: HNB, DZS

Ukupna izdana jamstva RH krajem 2015. iznosila su 7,6 milijardi kuna, odnosno 2,3% BDP-a te su u
odnosu na kraj 2014. godine smanjena za 754,1 milijun kuna. Ovakav iznos ukupnih jamstava
prvenstveno je rezultat prethodno navedenog usklaivanja s metodologijom ESA 2010 i preuzimanja
obveza javnih poduzea u javni dug.
Zakonom o izvravanju Dravnog prorauna RH za 2016. godinu30 utvreno je da godinja vrijednost
novih financijskih jamstava za 2016. iznosi 6 milijardi kuna od ega se 2,5 milijardi kuna odnosi na
izvanproraunske korisnike dravnog prorauna.

Financiranje prorauna ope drave i projekcija kretanja javnog duga

Ukupna razina potrebnog financiranja bit e odreena kretanjem fiskalnog manjka, financijske
imovine kao i obvezama prorauna ope drave koje dospijevaju na naplatu u promatranom
razdoblju, dok e nain financiranja proraunskih potreba u nadolazeem razdoblju ovisiti o
okolnostima na financijskom tritu. Slijedom toga, potrebe za financiranjem ukupnog manjka
prorauna te dospjelih obveza osigurat e se na domaem i na inozemnom financijskom tritu, dok
e u pogledu instrumenata zaduivanja u promatranom razdoblju usmjerenost biti prema

30

Narodne novine, broj 26/2016

39

instrumentima s duim rokom dospijea i to prvenstveno prema obveznicama. Postojei povoljni

uvjeti na financijskim tritima pruaju mogunost produenja prosjene ronosti duga te
uravnoteenje profila dospijea, uz smanjenje udjela kratkoronog duga u ukupnom javnom dugu.
Tako e se posebna pozornost obratiti na usklaivanje buduih dospijea po iznosu i ronosti uz
istovremeno oslobaanje dodatnog prostora financiranju ostalih sektora. Zaduivanje zajmovima bit
e u prvom redu usmjereno na domae financijsko trite, dok se inozemno financiranje zajmovima
odnosi na projektne zajmove meunarodnih financijskih institucija. Na strani financijske imovine u
razdoblju 2016. - 2019. oekuju se i primici od privatizacije u iznosu od prosjeno 0,5% BDP-a
godinje. Osim toga, u 2016. godini planira se smanjenje ukupnog stanja depozita za 1,2 milijarde
kuna.
Glavnina dospijea obveza dravnog prorauna u razdoblju 2016. - 2019. odnosi se na osam dospijea
obveznica, pri emu je pet domaih, a tri inozemna. Od domaih obveznica jedna je denominirana u
eurima, u iznosu od 1 milijardu eura, dok su etiri obveznice denominirane u kunama u ukupnom
iznosu od 19 milijardi kuna. Inozemna dospijea odnose se na tri euroobveznice. Prva euroobveznica
u iznosu od 1,5 milijardi dolara je prilikom izdanja konvertirana u euro s dospijeem u 2017., druga
euroobveznica u iznosu od 750 milijuna eura dospijeva u 2018., dok trea euroobveznica u iznosu od
1,5 milijardi dolara ima dospijee u 2019. godini. Na strani zajmova, veina dospijea u promatranom
razdoblju odnose se na sindicirane kredite izdane na domaem financijskom tritu te na zajmove
meunarodnih financijskih institucija. Tako se ukupna dospijea zajmova kreu u iznosu od 13,9
milijardi kuna u 2016., 8,9 milijardi kuna u 2017., 5,3 milijarde kuna u 2018. te 3,3 milijarde kuna u
2019. godini.
Tablica 3.5. Pregled dospijea obveznica RH u razdoblju 2016. 2019.
Obveznica
DOMAE OBVEZNICE
Serija 16 D-16
Serija 15 D-17
Serija 12 D-17
Serija 18 D-18
Serija 07 D-19
INOZEMNE OBVEZNICE
Euro - USD IV
Euro - EUR VIII
Euro-USD I D 2019

Datum
izdavanja

Iznos
(milijuni)

Kamatna
stopa

Dospijee

22.7.2011.
8.2.2007.
25.11.2010.
10.7.2013.
29.11.2004.

3.500 HRK
5.500 HRK
4.000 HRK
6.000 HRK
1.000 EUR

5,75%
4,75%
6,25%
5,25%
5,38%

22.7.2016.
8.2.2017.
25.11.2017.
10.7.2018.
29.11.2019.

27.4.2012.
8.7.2011.
5.11.2009.

1.500 USD
750 EUR
1.500 USD

6,25%
5,88%
6,75%

27.4.2017.
9.7.2018.
5.11.2019.

Izvor: Ministarstvo financija

Temeljem kretanja manjka konsolidirane ope drave, a uzimajui u obzir planirane privatizacijske
primitke i promjenu u stanju depozita, oekuje se da e udio javnog duga u BDP-u ve u 2016. godini
zabiljeiti smanjenje i iznositi 85,9% BDP-a.
Uslijed daljnje provedbe fiskalne konsolidacije i smanjenja manjka prorauna te aktiviranja dravne
imovine odnosno privatizacijskih primitaka u prosjenom iznosu od 0,5% BDP-a godinje, udio javnog
duga u BDP-u nastavit e se smanjivati na razinu od 84,7% BDP-a u 2017., 82,8% BDP-a u 2018., dok
e javni dug u 2019. godini iznositi 80% BDP-a.

40

Grafikon 3.2. Projekcija kretanja javnog duga do 2019. godine

Izvor: DZS, HNB, Ministarstvo financija

41

4.

ANALIZA OSJETLJIVOSTI I USPOREDBA S

PRETHODNIM PROGRAMOM

4.1.

Fiskalni rizici i testovi osjetljivosti kretanja javnog duga

Odrivost javnoga duga predstavlja najvei makroekonomski rizik domaeg gospodarstva te je stoga
od iznimne vanosti ostvariti planiranu fiskalnu prilagodbu koja ima za cilj stabiliziranje pa onda i
smanjivanje javnog duga te njegovo vraanje na odrivu putanju. Ovdje je vano istaknuti kako je
proteklih godina na rast javnoga duga uvelike utjecao i tzv. uinak grude snijega, koji proizlazi iz
razlike izmeu troka financiranja drave i nominalnog rasta BDP-a. Kako je kamatna stopa proteklih
godina bila znatno vea od nominalnog rasta BDP-a, to je dovelo do automatskog poveanja javnog
duga. Tako u razdoblju 2011. - 2015. uinak grude snijega moe objasniti polovicu porasta javnog
duga. Uzimajui u obzir fiskalne projekcije iz ovog dokumenta, uinak grude snijega imat e negativan
uinak do 2019. godine.
S obzirom na razinu zaduenosti, dugorono poveanje referentnih trinih kamatnih stopa
predstavljalo bi znatnu prijetnju fiskalnoj odrivosti i posljedino generiralo velik porast javnog duga.
Poveanje troka financiranja dovelo bi do poveavanja tereta otplata duga i plaanja kamata ime bi
nastao znaajan pritisak na tekue poslovanje drave. Tako bi u scenariju poveanja prosjene
implicitne kamatne stope na dug za 2 postotna boda u razdoblju 2017. - 2019., javni dug zabiljeio
rast iznad projiciranog te bi krajem projekcijskog razdoblja bio vei za 5 postotnih bodova nego u
osnovnom scenariju.
Nadalje, u pogledu negativnih utjecaja na kretanje javnog duga u srednjoronom razdoblju valja
izdvojiti rizik znaajnije promjene u teaju domae valute. Naime, imajui na umu injenicu kako je
gotovo 75% ukupnog javnog duga denominirano u euru, deprecijacija domae valute rezultirala bi
veom razinom javnog duga kao i oteanim servisiranjem istog. Iz provedenog testa osjetljivosti
proizlazi da deprecijacija kune prema euru od 15% podie razinu javnog duga na preko 94% BDP-a u
2018. godini.
Osim toga, uzevi u obzir injenicu o aktiviranju jamstava odnosno preuzimanju dugova dravnih
poduzea u javni dug proteklih godina, javna poduzea i dalje predstavljaju potencijalni veliki rizik za
javne financije. Tako bi u pretpostavljenom scenariju preuzimanja jamstava u javni dug u iznosu od
2% BDP-a, javni dug dostigao razinu od 88% BDP-a u 2016. godini. Stoga je od kljune vanosti
provedba procesa financijskog i poslovnog restrukturiranja meu korisnicima dravnih jamstava kako
bi se poveala uinkovitost i odrivost njihova poslovanja te tako smanjili potencijalni rizici aktiviranja
dravnih jamstava koji se ogledaju u negativnom uinku na fiskalne agregate odnosno proraunski
manjak i javni dug.
S druge strane, vee stope gospodarskog rasta djelovale bi na ubrzano smanjenje udjela javnog duga
u BDP-u u srednjem roku. Tako bi se u scenariju snanijeg rasta BDP-a za 1 postotni bod u svakoj
godini u odnosu na osnovni scenarij, javni dug smanjio na razinu od 76,9% BDP-a u 2019. godini.

42

Zakljuno, analiza osjetljivosti duga pokazuje da je, kako bi se izbjegli navedeni fiskalni rizici, potrebno
odluno provesti predviene strukturne reforme u podrujima javne uprave, poreznog sustava,
javnih poduzea, zdravstvenog i mirovinskog sustava te sustava socijalne skrbi, ime bi se osigurala
dugorona fiskalna odrivost te stvorili temelji za snaniji gospodarski rast i zapoljavanje.
Grafikon 4.1. Kretanje udjela javnog duga u BDP-u prema odreenim scenarijima

Izvor: Ministarstvo financija

4.2.

Usporedba s prethodnim Programom

Usporedba ukupnih prihoda, rashoda i manjka konsolidirane ope drave u novom i prethodnom
Programu konvergencije pokazuje znaajne razlike. One proizlaze iz razliitih razina nominalnog bruto
domaeg proizvoda, boljeg ostvarenja prihoda kao i snanijih strukturnih napora u odnosu na
prethodno oekivane.
Program konvergencije 2015. - 2018. polazio je od pretpostavke realnog rasta bruto domaeg
proizvoda od 1,0% u 2016., 1,2% u 2017. i 1,5% u 2018. godini. Programom konvergencije iz 2016.
oekivanja gospodarskog rasta su poveana pa je tako u 2016. godini projiciran realni rast od 2,0%, u
2017. od 2,1%, u 2018. od 2,3% te u 2019. od 2,5%.
Razlike pojedinih fiskalnih veliina u ova dva programa proizlaze iz povoljnijih proraunskih kretanja s
prihodne i rashodne strane. Naime, prihodi se ostvaruju bolje od oekivanja iz 2015. godine dok je
rashodna strana odreena intenziviranjem napora za adresiranje procedure prekomjernog
proraunskog manjka.
43

Tablica 4.1. Usporedba prihoda, rashoda i neto pozajmljivanja/zaduivanja ope drave

2015.

2016.

2017.

2018.

PK RH 2016. - 2019. (% BDP)

Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Neto pozajmljivanje/zaduivanje

43,7
46,9
-3,2

44,1
46,8
-2,6

43,7
45,7
-2,0

43,7
45,3
-1,6

PK RH 2015. - 2018. (% BDP)

Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Neto pozajmljivanje/zaduivanje

42,9
47,9
-5,0

43,3
47,3
-3,9

43,7
46,4
-2,7

43,5
45,9
-2,4

0,8
-1,0
1,8

0,8
-0,5
1,3

0,0
-0,7
0,7

0,2
-0,6
0,8

Razlika
Ukupni prihodi
Ukupni rashodi
Neto pozajmljivanje/zaduivanje
Izvor: Ministarstvo financija

2019.

43,1
44,2
-1,0

44

5.

ODRIVOST JAVNIH FINANCIJA

Kao i sve zemlje EU, i RH je pod znaajnim utjecajem vrlo ubrzanih demografskih trendova koji se
prvenstveno odnose na starenje stanovnitva i produljenje oekivanog trajanja ivota. Isto je vidljivo
u narednim grafikim prikazima s usporedbom RH i EU za razdoblje do 2060. godine.
U razdoblju 2013. - 2060. projicirano je smanjenje stanovnitva za 13%, tonije s 4,3 na 3,7 milijuna.
ivotni vijek se u isto vrijeme znatno produljuje, u spomenutom razdoblju preostali ivotni vijek u 65.
godini ivota produljit e se za 5,8 godina kod mukaraca i za 5,5 godina kod ena. Takvi demografski
trendovi stvorit e snaan pritisak na odrivost javnih financija.
Grafikon 5.1. Udio starije populacije (65+) u ukupnoj populaciji
31,0
29,0
27,0

25,0
23,0
21,0
19,0
17,0
2013.

2015.

2020.

2025.

2030.

2035.

HR

2040.

2045.

2050.

2055.

2060.

2050.

2055.

2060.

EU

Izvor: Ageing Report 2015, EUROPOP2013

Grafikon 5.2. Oekivano trajanje ivota pri roenju, ene (u godinama)

90,0
88,0
86,0
84,0
82,0
80,0
78,0
76,0
2013.

2015.

2020.

2025.

2030.

2035.
ene HR

2040.

2045.

ene EU

Izvor: Ageing Report 2015, EUROPOP2013

45

Grafikon 5.3. Oekivano trajanje ivota pri roenju, mukarci (u godinama)

86,0
84,0
82,0
80,0
78,0
76,0
74,0
72,0
70,0
68,0
2013.

2015.

2020.

2025.

2030.

mukarci HR

2035.

2040.

2045.

2050.

2055.

2060.

mukarci EU

Izvor: Ageing Report 2015, EUROPOP2013

Ovakvi nepovoljni demografski trendovi uzrokovat e snaan pritisak na sustav generacijske

solidarnosti. Postupno izjednaavanje dobi za odlazak u mirovinu za ene i mukarce do 2030. godine
kao i produljenje radnog vijeka do 67 godine u razdoblju 2030. - 2038. trebali bi taj pritisak smanjiti.
Grafikon 5.4. prikazuje usporedbu dobne i spolne strukture stanovnitva u 2013. u odnosu na 2060.
godinu.
Grafikon 5.4. Usporedba dobne i spolne strukture stanovnitva

Izvor: Europska komisija

RH takoer karakterizira niska stopa aktivnosti i niska stopa zaposlenosti stanovnitva. To se posebno
odnosi na starije kohorte stanovnitva (55 - 64 i 65 - 74). Stopa aktivnosti i zaposlenosti radnika u
dobi od 55 do 64 godine ivota poveavat e se do 2040., pri emu e vrhunac dostii 2041. godine,
46

nakon ega e se lagano smanjivati. Uz poveanje stope aktivnosti za 10% i stope zaposlenosti za 11%
u promatranom razdoblju, obje stope e iznositi svega 50% do 2060. godine. Stopa aktivnosti i stopa
zaposlenosti za radnike u dobi od 65 do 74 godine ivota, u promatranom razdoblju e se gotovo
udvostruiti s 5,9% 2013. na 13,8% 2060., a vrhunac e dosei 2048. godine. Medijan starosti radne
snage postupno raste do 41 godine u 2026. godini nakon ega e ostati konstantan.
Na Grafikonu 5.5. prikazana je projekcija broja zaposlenih (osiguranici) i broja umirovljenika u
razdoblju 2013. - 2060., kao i jedan od alternativnih scenarija koji ukljuuje veu stopu aktivnosti
starijih kohorti radnika.
Grafikon 5.5. Projekcija broja zaposlenih (osiguranici) i broja umirovljenika u razdoblju 2013. 2060.
1.600.000
1.500.000
1.400.000
1.300.000
1.200.000
1.100.000
2015.

2020.

2025.

2030.

2035.

2040.

2045.

2050.

2055.

2060.

Osiguranici - osnovni scenarij

Korisnici mirovina - osnovni scenarij
Osiguranici - scenarij sa veom zaposlenosti starijih osoba (10%)
Korisnici mirovina - scenarij sa veom zaposlenosti starijih osoba (10%)

Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, oujak 2015. godine

Odrivost javnih financija - zdravstveni sustav

Iz perspektive zdravstvenog sustava, demografske promjene imaju znatan utjecaj na potranju za
uslugama zdravstvene zatite.
U okviru aktivnosti radne skupine AWG-EPC sa svim lanicama EU izraene su projekcije vezane za
javne financije u sektoru zdravstva i dugotrajne skrbi za razdoblje 2013. - 2060.
Prema Izvjeu spomenute radne skupine (Ageing Report 2015) ukupna potronja za zdravstvo u RH
2013. godine iznosila je 5,7% BDP-a, to je neto nie od prosjeka EU koji iznosi 6,9%. Usporeujui
promjene u potronji kroz vrijeme do 2060. godine vidljivo je da udio planiranih trokova za
zdravstvo u BDP-u na razini RH raste bre od trokova na razini EU (rast od 1,7 naspram 0,9 postotnih
bodova).

47

Grafikon 5.6. Potronja za zdravstvo (kao % BDP-a)

8,5
8,0
7,5

7,2

7,3

7,5

7,7

7,6

7,8

7,9

7,9

7,8

7,4

7,4

7,5

7,5

2045.

2050.

2055.

2060.

6,9

% BDP

7,0
6,5

6,8

6,9

7,1

7,2

7,3

2030.

2035.

2040.

6,0
5,5

5,7

5,0
2013.

2020.

2025.

HR

EU

Izvor: Ageing Report 2015, AWG bazni scenarij

Kljuni izazovi u zdravstvenom sektoru oituju se u potrebi prilagodbe naina pruanja zdravstvene
zatite jer e vei broj starijih ljudi s vie kroninih bolesti zahtijevati drugaije lijeenje i drugaiji
nain pruanja zdravstvenih usluga. Stoga je vrlo vano ojaati trokovnu uinkovitost sektora
zdravstva, s naglaskom na bolnice. U tom smislu jedna od mjera kojom bi se trebale postii znaajne
utede jest provedba objedinjene javne nabave za javne bolnice (npr. za lijekove, medicinske
proizvode i sl.) ali i reorganizacija bolnica. Kljuni strateki dokument za budui razvoj bolnica je
Nacionalni plan razvoja klinikih bolnikih centara, klinikih bolnica, klinika i opih bolnica u RH 2015.
2016.31 (tzv. Master plan bolnica). Strateki okvir za razvoj bolnica usmjeren je na poboljanje
koordinacije zdravstvene zatite, izbjegavanje prekomjerne potronje resursa i unapreivanje sustava
financiranja. Nastavno na Master plan bolnica u listopadu 2015. godine donesena je Izmjena i dopuna
Mree javne zdravstvene slube32 kojom je napravljena preraspodjela posteljnih kapaciteta bolnica
na nain da je smanjen broj akutnih postelja, a povean i/ili uveden je broj postelja za produljeno
lijeenje, dugotrajno lijeenje, palijativnu skrb kao i stolci dnevne bolnice. Oekuje se da e puna
primjena Master plana zapoeti u drugom polugoditu 2016. godine kada e se krenuti s
preoblikovanjem bolnikog sustava.
Izlazak HZZO-a iz Dravne riznice u 2015. godini omoguio je bolje upravljanje novanim tijekom u
zdravstvenom sustavu. Zapoelo se s novim modelom ugovaranja i financiranja bolnica koji se temelji
na izvrenju, uinkovitosti i kvaliteti. Novim modelom napustio se sustav avansnog plaanja te se
uvelo postupno plaanje prema izvrenim (pruenim) uslugama. Isto tako, bolnice su dobile
mogunosti ostvariti dodatna sredstva temeljem zadovoljenih pokazatelja uinkovitosti (KPI) i
kvalitete (QI).
K tome, promijenjeni uvjeti zahtijevaju bolju koordinaciju izmeu razliitih razina zdravstvene zatite,
bri protok informacija te uinkovitije strategije kojima bi se osigurala odgovornost svih sudionika, a
osobito visokog stupnja fleksibilnosti bolnica i njihovih resursa kako bi se moglo brzo odgovoriti na
trenutane potrebe hrvatskih graana. Ovdje je takoer potrebno spomenuti i provedbu
unapreenja postojeih te razvoj novih informacijsko-komunikacijskih sustava i reorganizaciju

31
32

Narodne novine, broj 26/2015

Narodne novine, broj 113/2015

48

primarne zdravstvene zatite koji imaju za cilj poboljanje i ujednaavanje kvalitete i dostupnosti
zdravstvene zatite.
Po pitanju dugotrajne skrbi, RH jo uvijek nema sveobuhvatnu strategiju dugotrajne skrbi te je
dugotrajna skrb jo uvijek disperzirana izmeu sustava zdravstva i sustava socijalne skrbi. Postoje
razliite vrste naknada u sustavu socijalne skrbi: socijalna davanja u naravi, novane naknade i
socijalne usluge. Uloga drave u sustavu socijalne skrbi ne moe se definirati na jednostranoj osnovi,
drava je ovdje u ulozi i davatelja i financijera socijalnih usluga, ali i brana za spreavanje
siromatva i socijalne iskljuenosti. Hrvatski sustav socijalne skrbi temelji se na naelu supsidijarnosti
i na taj nain drava ima ulogu financijera samo u sluajevima kada pojedinac nema dovoljno prihoda
ili imovine za financiranje trokova usluga niti je u poziciji dobiti pomo od lanova obitelji ili na neki
drugi prihvatljiv nain. U procesu je razvoj projekta modernizacije sustava socijalne zatite s ciljem
poboljanja uinkovitosti i ekonominosti hrvatskoga sustava socijalne zatite.
Radna skupina AWG-EPC izradila je projekciju javne potronje za dugotrajnu skrb za razdoblje 2013. 2060. temeljem usuglaene metodologije i dostupnih podataka to je detaljnije objanjeno u Izvjeu
radne skupine (Ageing Report 2015). Uspostavom i unapreenjem sustava socijalne zatite kroz jasno
praenje trokova omoguit e se bolja usporedba RH s dravama lanicama EU.
Grafikon 5.7. Potronja za dugotrajnu skrb (kao % BDP-a)
3,0

2,0

2,4

2,3

2,5
1,9

2,0

2,1

2,6

2,7

2,7

1,6

1,8

0,4

0,4

0,5

0,5

0,5

0,5

0,5

0,5

0,5

0,5

2013.

2020.

2025.

2030.

2035.

2040.

2045.

2050.

2055.

2060.

% BDP

1,5
1,0
0,5
0,0

HR

EU

Izvor: Ageing Report 2015, AWG bazni scenarij

Odrivost javnih financija - mirovinski sustav

Kao to je ve prethodno spomenuto, oekivana ivotna dob se poveava, a uzevi u obzir nepovoljna
oekivanja prirodnog prirasta te neto migracije, raste i udio starijih u ukupnoj populaciji, to utjee na
poveanje trokova u mirovinskom sustavu.
Veliki udio populacije RH ve je u mirovini. Razlozi za to su viestruki. Naime, u prolosti nije postojala
politika odvraanja od prijevremene mirovine kroz uinkovit sustav penalizacije prijevremenog
odlaska u mirovinu, ve je bilo relativno jednostavno ostvariti pravo na invalidsku mirovinu. K tome,
znatan broj ratnih veterana iz Domovinskog rata umirovljen je u mlaoj dobi i sve to znatno je
smanjilo bazu stanovnitva iz kojeg bi trebali doi novi umirovljenici. Trenutno je 28,6% ukupnog
stanovnitva RH u mirovini.

49

S druge strane, postoje vani faktori koji e trokove mirovinskog sustava smanjivati. Osnovni scenarij
predvia kontinuirano smanjenje izdvajanja za mirovine u javnom sustavu, mjereno kao udio BDP-a, s
10,9% u 2013. na 7% u 2060. godini, kao to je to prikazano u Tablici 5.8.
Uvoenjem obveznog drugog mirovinskog stupa od 2027. godine nadalje veina novih umirovljenika
primat e osnovnu mirovinu iz prvog stupa i mirovinu iz drugog stupa. To znai da e se rashodi za
mirovine isplaene iz prvog stupa postupno sve vie smanjivati. To smanjenje e biti utoliko
znaajnije iz razloga to umirovljenici koji e primati mirovinu iz oba stupa nee imati dodatak od 27%
na dio mirovine koji se isplauje iz prvog stupa.
Zakonska dob za odlazak u mirovinu za ene postupno se poveava za tri mjeseca godinje do 2038.
godine kada e ona iznositi 67 godina. Zakonska dob za odlazak u mirovinu za mukarce poveavat e
se sa 65 na 67 godina u razdoblju 2030. - 2038. Uvoenjem navedene mjere smanjit e priljev novih
umirovljenika.
Projicirano je znatno smanjenje broja korisnika invalidskih mirovina do 2060. godine. Rezultat je to
stroe primjene propisa koji omoguuju koritenje invalidskih mirovina. Invalidske mirovine ratnih
veterana dostigle su svoj maksimum, no oekuje se postupno smanjenje njihovog broja. Udio
obiteljskih mirovina e isto tako postupno padati u ukupnom broju umirovljenika. Razlog tome su
demografski trendovi i poveanje stope zaposlenosti ena.
Tablica 5.8. Rashodi za mirovine i mirovinski doprinosi u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a)
Rashodi za mirovine
Rashodi I. mirovinskog stupa
Rashodi II. mirovinskog stupa
Ukupni rashodi mirovinskog sustava
Mirovinski doprinosi
Doprinosi uplaeni u I. stup
Ukupno uplaeni doprinosi

2013.

2020.

2030.

2040.

2050.

2060.

Vrhunac

10,9
0,0
10,9

10,3
0,0
10,4

9,6
0,3
9,9

7,9
0,8
8,6

7,2
1,3
8,5

7,0
1,6
8,6

2014.
2060.
2014.

2013.

2020.

2030.

2040.

2050.

2060.

Vrhunac

5,9
7,5

5,9
7,5

5,6
7,5

5,6
7,5

5,6
7,5

5,6
7,5

2016.
2017.

Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, oujak 2015. godine

Obvezna mirovinska tednja u drugom mirovinskom stupu imat e postupno sve veu vanost. Do
2027. godine umirovljenici imaju mogunost povratka u prvi mirovinski stup. Projekcije pokazuju
kako e njihova mirovina iz prvog stupa biti neto vea od kombinirane mirovine iz prvog i drugog
stupa pa e vjerojatno veliki dio njih iskoristiti tu mogunost. Nakon 2027. godine svi oni roeni
nakon 1962. godine nee imati mogunost prelaska u prvi stup i broj mirovina koje e se isplaivati iz
drugog stupa e rasti.
Prihodi od mirovinskih doprinosa u 2013. iznosili su 5,9% BDP-a, a projekcije pokazuju njihov blagi
pad do 5,6% BDP-a u 2030. godini. Razlog tome je prvenstveno poveanje broja zaposlenih koji
mirovinsko osiguranje ostvaruju u oba mirovinska stupa (15% doprinosa na plau uplauje se u prvi
stup, a 5% doprinosa uplauje se u drugi mirovinski stup). Nakon 2030. godine kada drugi mirovinski
stup zaivi u potpunosti, prihodi od mirovinskih doprinosa u prvom stupu stabilizirat e se na 5,6% i
ostati konstantni do kraja projekcijskog razdoblja. Razlika izmeu prikupljenih doprinosa i rashoda za
mirovine iznosila je 4% BDP-a u 2013., a do 2060. godine ta e se razlika smanjiti na 1,4% BDP-a.
U Tablici 5.9. nalaze se projicirane vrijednosti rashoda za pojedine vrste mirovina. Navedeni podaci u
tablici upuuju na zakljuak da je udio invalidskih mirovina prilino velik, primjerice 2013. godine
50

invalidske mirovine inile su 2,5% BDP-a, a starosne i prijevremene starosne mirovine 5,1% BDP-a.
Veliki udio invalidskih mirovina proizlazi iz blaih kriterija za ostvarivanje invalidske mirovine u
proteklom razdoblju, kao i relativno velikog broja ratnih veterana, ali i injenice da se invalidske
mirovine nije prevodilo u starosne mirovine kad bi korisnik mirovine doivio dob za odlazak u
starosnu mirovinu. Ta se praksa mijenja od 2015. godine to rezultira naglim padom rashoda za
invalidske mirovine u razdoblju 2013. - 2020. Daljnje smanjenje rashoda za invalidske mirovine
uzrokovano je stroim kriterijima za njihovo ostvarivanje kao i smanjivanjem broja ratnih veterana.
Ostale mirovine se odnose na minimalne mirovine ostvarene kroz opi mirovinski sustav, kao i neke
vrste mirovina ostvarene po posebnim propisima, primjerice minimalna braniteljska mirovina koja
iznosi 45% prosjene plae. Rashodi za ovu kategoriju mirovina e rasti do 2030. prvenstveno zbog
veeg udjela minimalnih braniteljskih mirovina.
Izdaci za starosne i prijevremene starosne mirovine poveavat e se do 2024. godine, nakon ega
slijedi njihovo smanjivanje uslijed znaajnijeg udjela isplata iz drugog mirovinskog stupa.
Tablica 5.9. Rashodi I. mirovinskog stupa u razdoblju 2013. - 2060. (% BDP-a)
Vrste mirovine
Rashodi I. mirovinskog stupa
Starosne i prijevremene starosne
mirovine
Invalidske mirovine
Obiteljske mirovine
Ostale mirovine

2013

2020

2030

2040

2050

2060

Vrhunac

10,9

10,3

9,6

7,9

7,2

7,0

2014.

5,1

5,8

5,6

4,3

3,8

3,7

2024.

2,5
1,6
1,7

1,3
1,3
1,9

0,7
1,1
2,2

0,6
1,0
2,0

0,5
1,0
1,9

0,5
0,9
1,9

2013.
2013.
2030.

Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, oujak 2015. godine

51

6.

KVALITETA JAVNIH FINANCIJA

6.1.

Strateki okvir

U uvjetima izraenih makroekonomskih neravnotea prostor za djelovanje fiskalne politike bio je vrlo
ogranien, to se ogledalo u rastuim manjkovima i visokom javnom dugu. U razdoblju 2016. - 2019.
planira se nastavak reformskih napora u svrhu jaanja fiskalne odrivosti i osnaivanja temelja za
ekonomski rast. U tom smislu, Vlada RH bit e usmjerena na oblikovanje fiskalne politike u cilju
promicanja konkurentnosti, poveanja uinkovitosti javnog sektora te jaanja upravljanja javnim
financijama, kako na prihodnoj tako i na rashodnoj strani prorauna.

6.2.

Mjere na prihodnoj strani prorauna

Sveobuhvatna analiza poreznog sustava

U posljednjih nekoliko godina porezni sustav RH bio je podloan estim zakonskim promjenama, a to
je posljedino dovelo do nedovoljnog poznavanja poreznog sustava te nejasnih i nedosljednih
zakonskih odredaba. Kako bi se to promijenilo, pod vodstvom Ministarstva financija osnovana je
Radna skupina poreznih strunjaka. Zadatak Radne skupine je da izvre kompletnu reviziju zateenog
poreznog sustava, da utvrde glavne porezne prepreke za razvoj hrvatskog gospodarstva te da
predloe novu zakonsku poreznu regulativu. Svrha nove regulative je porezni sustav koji je stabilan
sustav koji se nee mijenjati svake godine, odriv sustav u kojem e porezni rashodi biti poznati i
ciljani, jednostavan - sustav koji je razumljiv bez izdavanja dodatnih uputa i miljenja i konkurentan
sustav koji poreznim stopama konkurira u okruenju.
U prijedlogu novih zakonskih rjeenja primarni cilj je da se pronae prostor za snienje poreznih
stopa, ali uz zadravanje odnosno poveanje razine prihoda kroz: irenje porezne osnovice, uvoenje
imovinskih ili ekolokih poreza te kroz ukidanje neproduktivnih poreznih rashoda (osloboenja,
olakica i izuzea od oporezivanja). Predloena zakonska rjeenja trebaju biti jednostavna i razumljiva
te poreznim obveznicima pruati pravnu sigurnost. U tom dijelu, posebni zahtjev se stavlja na
iznalaenje rjeenja u smjeru uspostave sustava edukativnog djelovanja prema poreznim
obveznicima na nain da se umjesto prekrajnih postupaka uvedu postupci prvog upozorenja. Uz
edukativno djelovanje prema poreznim obveznicima postavlja se i zahtjev otvaranja kanala trajne i
transparentne komunikacije izmeu porezne uprave i poreznih obveznika.
Djelokrug Radne skupine odreen je odlukom ministra financija te je prioritet stavljen na dravne
poreze (PDV, porez na dobit, troarine i porez na igre na sreu kao i naknade po toj osnovi),
zajednike poreze (porez na dohodak i porez na promet nekretnina) i komunalnu naknadu odnosno
porez na nekretnine, u dijelu sagledavanja ukupnih uinaka transformacije komunalne naknade u
vrijednosni porez na nekretnine. Meutim, djelovanje Radne skupine nije limitirano te se svakako
52

oekuje sagledavanje ostalih poreza kao i svih procesa u poreznim postupcima. Rezultat rada Radne
skupine trebala bi biti nova zakonska rjeenja koja e se usvojiti nakon provedene javne rasprave te
saborske procedure usvajanja propisa. Oekuje se da novo porezno zakonodavstvo bude u primjeni
od 2017. godine.

Uvoenje poreza na nekretnine

U porezni sustav RH uvest e se vrijednosni porez na nekretnine kao prihod lokalnih jedinica.
Uvoenje ovog poreza slijedit e preporuke dobivene u izvjeu MMF-a iz 2012 Mogunosti
moderniziranja poreza na imovinu. Vrijednosni porez na nekretnine zamijenit e plaanje
komunalne naknade i poreza na kue za odmor uz smanjenje stope poreza na promet nekretnina te
e se uvesti u dvije faze. Prva faza e se sastojati od transformacije postojeeg sustava komunalne
naknade u jednostavni porez na nekretnine na nain da se u izraun poreza, uz postojee
koeficijente komunalne naknade, ugrade dva dodatna koeficijenta za starost i stanje nekretnine.
Koeficijenti e se utvrditi prema metodologiji struke. Utvrivanje poreza putem dva dodatna
koeficijenta pribliit e utvrivanje porezne osnovice prema vrijednosti nekretnine. Jednostavni porez
na nekretnine jedinstveno e propisati koja se osloboenja mogu primijeniti. Postupak utvrivanja,
obrauna i naplate poreza zadrat e se na razini lokalnih jedinica koje u ovom trenutku i utvruju,
obraunavaju i naplauju komunalnu naknadu. Kako bi se lokalnim jedinicama omoguilo auriranje
postojeih evidencija koje vode u svrhu naplate komunalne naknade s dva dodatna koeficijenta,
prijedlog je da se jednostavni porez na nekretnine uvede od 1. sijenja 2018. godine, s rokom
primjene od dvije godine, kada e uslijediti druga faza. Tijekom prve faze primjene jednostavnog
poreza na nekretnine dovrit e se ostali preduvjeti za prelazak na vrijednosni porez na nekretnine.
Preduvjeti koji se moraju zadovoljiti su slijedei:

aurirati izvorine evidencije o nekretninama - stvaranje izvorine baze (ZIS) kao temeljnog
registra o nekretninama;
upis u evidencije svih podataka potrebnih, izmeu ostalog, za odravanje sustava
oporezivanja nekretnina i procjenu vrijednosti nekretnina;
stvaranje sustava za masovnu procjenu vrijednosti nekretnina kako za potrebe utvrivanja
porezne osnovice poreza na nekretnine tako i za ostale potrebe;
prilagodba svih propisa posebice u djelu jednoznanog praenja nekretnina u prometu te
vlasnitva nekretnina, obvezatnosti upisa prava vlasnitva i slino.

Tijekom druge faze, a na temelju dostupnih podataka o predmetima oporezivanja, poreznim

obveznicima i vrijednosti nekretnina, izvrit e se analiza te odrediti porezni obveznik, porezna
osnovica (kao % vrijednosti), porezne stope te mogua osloboenja od plaanja vrijednosnog poreza
na nekretnine.
Zavretak druge faze oekuje se 1. sijenja 2020. godine kada se kree u oporezivanje vrijednosnim
porezom na nekretnine. Konani cilj je da se primjenom ovog poreza prikupe imovinski prihodi u
visini od 1% BDP. Osim navedenog financijskog cilja uvoenja poreza na nekretnine, ele se ostvariti
sekundarni ciljevi: 1) jaanje treeg stupa oporezivanja (rad, potronja, imovina); 2) prikupljanjem
prihoda od poreza na nekretnine pronalaenje prostora za smanjenje stopa za oporezivanja rada; 3)
53

masovnom procjenom vrijednosti nekretnina postii transparentno trite nekretnina; 4) jednostavne

upravne postupke u dijelu saznanja vrijednosti nekretnine; 5) sreene vlasnike evidencije i slino.

Ubrzanje razduivanja kroz poticanje otpisa potraivanja

U cilju smanjivanja razine nenaplaenih potraivanja banaka (NPL), predlau se izmjene Zakona o
porezu na dobit uvoenjem privremene, ograniene mjere konanog otpisa potraivanja kao porezno
priznatog rashoda. Naime, Zakonom o porezu na dobit propisano je kako se rezerviranja kod banaka
za rizike od potencijalnih gubitaka priznaju kao rashod u obraunanoj svoti, najvie do visine koju
odreuju propisi Hrvatske narodne banke. Radi ublaavanja tereta krize socijalno ugroenim
graanima, korisnicima stambenih kredita i poduzetnicima u tekoama za banke je tijekom 2013.
godine, propisana mogunost da kreditne institucije mogu takvim graanima i poduzetnicima kao
porezno priznati rashod izvriti otpis potraivanja, bez pokretanja sudskih sporova ili ovrhe. Uvjet je
da propiu kriterije i postupke jednako za sve. Bez pokretanja sudskih sporova ili ovrhe, banke mogu
u porezno priznate rashode ukljuiti iznos potraivanja od nepovezane osobe, prema svojim
propisanim kriterijima i postupcima, a temeljem danih poduzetnikih kredita i dospjelih kamata koje
su iskazane u prihodima, ukoliko je utvreno da ti krediti ugroavaju razvoj investicijskih projekata ili
nastavak poduzetnike aktivnosti tj. dovode do prestanka obavljanja djelatnosti.
Kako bi se postigli bolji rezultati u smanjivanju NPL-ova banaka, uvoenjem nove privremene,
ograniene mjere od 1. sijenja do 31. prosinca 2017., dakle na rok od godine dana, omoguilo bi se,
uz ve postojee prethodno navedene porezno priznate konane otpise potraivanja, daljnje
otpisivanje konano nenaplativih potraivanja banaka za graane i poduzetnike, te isknjiavanje istih
iz bilanci banaka. Oekuje se da mjera koja e vrijediti u predloenom roku upravo potakne banke da
bez voenja sudskih sporova ili ovrnih postupaka, izvre otpise zateenih nenaplaenih potraivanja
kao konano nenaplativih potraivanja uz istodobno priznavanje poreznih rashoda za te otpise. Ova
mjera bi se provodila uz nadzor HNB-a.

Ostale mjere u cilju poveanja uinkovitosti rada Porezne uprave

Sustav analize rizika
Porezna uprava tijekom 2016. godine zavrava uspostavu sustava analiza rizika. Cilj je informatika
podrka pristupu svim podacima u sustavu Porezne uprave, ali i drugim podacima u evidencijama
drugih institucija koji su bitni za provedbu poreznih postupaka. Kao rezultat primjene sustava proizai
e oblikovane informacije za brzu reakciju referenata Porezne uprave, jasno propisani procesi i
postupci koje e poduzimati referenti u reakciji po dobivenim rizicima, a sve e u konanici doprinijeti
jednoobraznom radu Porezne uprave.

Porezne nagodbe
Institut porezne nagodbe uveden je u srpnju 2015. godine s ciljem skraenja postupka poreznog
nadzora i bre naplate novoutvrenih obveza u postupcima poreznog nadzora. Porezna nagodba

54

moe se zakljuiti u svim predmetima poreznog nadzora osim u sluajevima kada postoji sumnja na
poinjenje kaznenog djela.
Uvjet za sklapanje porezne nagodbe je prihvaanje novoutvrene obveze u postupku poreznog
nadzora od strane poreznog obveznika i njegovo odricanje od prava na koritenje pravnih lijekova,
ime se skrauje porezni postupak. S druge strane, porezni obveznik se oslobaa obveze plaanja
zateznih kamata utvrenih u postupku poreznog nadzora za razdoblje od dana nastanka porezne
obveze do dana zakljuenja porezne nagodbe, ovisno o iznosu i ugovorenom roku plaanja (na dan
sklapanja nagodbe od 10 do 100% proporcionalno uplaenom iznosu porezne obveze, odnosno 50%
ako se obveza uplati u roku od 90 dana od sklapanja nagodbe). Ako su ispunjeni uvjeti naela
oportuniteta, Porezna uprava ne pokree prekrajni postupak.
Institut porezne nagodbe je prema saznanjima Porezne uprave ocijenjen vrlo pozitivno od strane
poreznih obveznika. Od srpnja 2015. od kada je institut porezne nagodbe uveden u porezni nadzor do
31. oujka 2016. godine ukupno je sklopljena 361 nagodba po kojima je naplaeno 103,3 milijuna
kuna novoutvrenih poreznih obveza. Usporedbe radi, u istom razdoblju ukupno je obavljeno 2.248
poreznih nadzora (bez nadzora fiskalizacije) po kojima novoutvrena porezna obveza iznosi 918,2
milijuna kuna. Iz podataka slijedi da je u 16% nadzora dolo do sklapanja porezne nagodbe te da je od
ukupno utvrenih poreznih obveza putem porezne nagodbe naplaeno 11%. Ocjena je da
nelikvidnost poreznih obveznika ima utjecaj na broj sklopljenih poreznih nagodbi (prema Opem
poreznom zakonu, po nagodbi, porezne obveze treba uplatiti odmah ili najkasnije u roku od 90 dana).

Upravni ugovor
Izmjenama Opeg poreznog zakona, koje su stupile na snagu 17. oujka 2015. godine, poreznim
obveznicima je omogueno sklapanje upravnog ugovora s poreznim tijelom. Ova izmjena je uinjena
s ciljem olakavanja poreznim obveznicima da podmire svoje porezne obveze. Sklapanjem upravnog
ugovora obveznicima se reprogramiraju dospjele porezne obveze do ak 24 mjesena anuiteta, ime
se poduzetnicima omoguuje olakano upravljanje novanim tokovima, a graanima se porezni teret
rasporeuje na nain koji je usklaeniji s njihovim mjesenim primanjima.
Porezni obveznici su ovaj institut prepoznali i kontinuirano podnose zahtjeve za sklapanje upravnog
ugovora s poreznim tijelom.

eOvrha
U svrhu efektivnog i efikasnog upravljanja poreznim dugom razvijena je platforma eOvrhe. Ova
portalska aplikacija Porezne uprave mjeseno kreira baze stanja dugova i formira liste dunika. Ovako
formirane liste dunika s preporukom postupanja distribuiraju se slubenicima zaduenima za
postupak naplate. eOvrha na taj nain, smanjuje utjecaj ljudskog imbenika u uoavanju potrebe za
poduzimanjem mjera te znatno olakava pravovremeno postupanje. Na taj se nain postie da se
mjerama obuhvate i ona dugovanja koja su dospjela u prethodnih mjesec dana, odnosno od
financijskog ili imovinskog priljeva koji se oporezuje je proteklo krae vremensko razdoblje pa su
samim time obveznicima manji teret nego u kasnijim razdobljima kada su pozitivni financijski uinci
istroeni.

55

Neporezna davanja
Vlada RH poduzima znaajne korake za smanjenje fiskalnog i administrativnog optereenja. Pritom je
jedno od prioritetnih podruja i smanjenje razine neporeznih davanja.
U travnju 2015., Vlada RH donijela je Odluku o smanjenju parafiskalnih nameta u 2015. i ciljevima
smanjenja u 2016. godini te o osnivanju Povjerenstva za praenje provedbe smanjenja parafiskalnih
nameta. Zadaa Povjerenstva bila je izraditi popis parafiskalnih nameta koji e se smanjiti tijekom
2016. u iznosu ne manjem od 0,1% BDP-a odnosno dodatnih 330 milijuna kuna.
Prvi Registar neporeznih prihoda izraen je 2008. godine. Poetkom 2013. godine Vlada RH je
donijela Odluku o osnivanju Radne skupine za poslovnu klimu i privatne investicije, koja je kao jedan
od ciljeva imala i ustrojavanje Registra parafiskalnih nameta te njihovo smanjenje/ukidanje u cilju
rastereenja poduzetnika. U listopadu 2014. godine uspostavljena je informatika podrka Registru.
Cilj uspostave Registra bio je utvrditi neporezna davanja koja optereuju poslovanje poduzetnika te
mogunosti za njihovu reformu odnosno smanjenje ili ukidanje, na nain da se ne dovede u pitanje
izvravanje funkcija drave, lokalnih jedinica i drugih korisnika tih prihoda. Registar neporeznih
davanja objavljen je na internetskim stranicama Ministarstva financija 10. rujna 2015. godine. U
Registru je evidentirano 161 razliito neporezno davanje. Ukupan iznos neporeznih davanja na kraju
2015. iznosio je 8,4 milijarde kuna. Od navedenog iznosa 5,4 milijarde kuna optereuje poslovanje
poduzetnika, dok 3 milijarde kuna plaaju graani. Broj neporeznih davanja u Registru nije konaan.
Registar e se kontinuirano mijenjati i dopunjavati temeljem podataka nadlenih ministarstava.
Ukupna smanjenja/ukidanja u razdoblju 2013. - 2015. iznose 683 milijuna kuna odnosno ukljuuju
ukidanje 65 neporeznih davanja (u 2013. i 2014. godini 380,8 milijuna kuna, u 2015. godini 302
milijuna kuna).
Do kraja travnja planira se ponovno osnivanje Povjerenstva za ureenje sustava neporeznih davanja i
njihovo smanjenje. Predsjednik Povjerenstva bit e ministar financija, a lanovi dravni dunosnici iz
deset ministarstva. Osnovna zadaa Povjerenstva bit e utvrivanje popisa neporeznih davanja koja
e se ukinuti ili smanjiti u narednom razdoblju. Uz to, uloga Povjerenstva bit e i prethodna kontrola
prijedloga propisa kojima se predlae uvoenje novih ili poveanje postojeih neporeznih davanja. U
tom smislu Povjerenstvo e djelovati preventivno. Takoer, nastavit e se s auriranjem Registra
neporeznih davanja. Do 3. svibnja 2016. relevantna ministarstva duna su utvrditi popis neporeznih
davanja koja e se smanjiti ili ukinuti u 2016., a do 15. lipnja ove godine uputiti Vladi RH prijedlog
ukidanja ili izmjena zakona u tom smislu.
Radi poveanja transparentnosti neporeznih davanja tijela javne vlasti uvodi se obveza objave
podataka o neporeznim davanjima, ukljuujui hodogram postupka utvrivanja obveze naplate
neporeznih davanja. Predmetni podaci objavljivat e se na mrenim stranicama imatelja javnih
ovlasti.

56

6.3.

Mjere za poboljanje uinkovitosti rashoda prorauna

U svrhu unaprjeenja uinkovitosti rashoda odnosno jaanja upravljanja javnim financijama planira
se nastavak reformskih napora u sljedeim podrujima: 1) racionalizacija materijalnih rashoda; 2)
aktivacija neaktivne dravne imovine; 3) provedba preporuka Dravnog ureda za reviziju (DUR); 4)
daljnje jaanje sustava unutarnjih financijskih kontrola.

Racionalizacija materijalnih rashoda

Ministarstvo financija izradilo je analizu materijalnih rashoda svih proraunskih i izvanproraunskih
korisnika dravnog prorauna u svrhu racionalizacije odnosno optimizacije materijalnih rashoda. U
tom smislu, definirane su mjere za svaku skupinu materijalnih rashoda koje ine sastavni dio
Smjernica za uspostavu standardnih materijalnih trokova kod proraunskih i izvanproraunskih
korisnika dravnog prorauna. Njihova svrha je poboljanje upravljanja materijalnim rashodima,
prvenstveno kroz uspostavu standarda i njihovo kontinuirano praenje.
Dravni proraun za razdoblje 2016. - 2018. uzima u obzir mjere odnosno standarde spomenutih
Smjernica. U travnju ove godine Vlada RH je usvojila Odluku kojom se restriktivnije ureuje nain
koritenja slubenih automobila, mobitela, putovanja i reprezentacije. Osim toga, tijela dravne
uprave obvezuju se da u meusobnom slubenom dopisivanju prioritet daju koritenju elektronike
pote u svrhu smanjenja trokova otpreme. Takoer, planira se dodatnim ulaganjem u poslovne
prostore u vlasnitvu drave postii dugorona uteda na najamninama. U narednom razdoblju
oekuje se i ostvarenje uteda koje e proizai iz objedinjenog voenja i upravljanja bazama podataka
i informacijskom i komunikacijskom infrastrukturom.
Proraunski i izvanproraunski korisnici takoer su obvezni redovito izvjetavati Ministarstvo financija
o uspjenosti provedbe mjera iz Smjernica. Radi kontinuiranog praenja uinkovitosti upravljanja
materijalnih rashoda planira se proiriti Izjava o fiskalnoj odgovornosti pitanjima kojima e korisnici
provoditi samoprocjenu uinkovitog upravljanja materijalnim rashodima.

Aktivacija neaktivne imovine

Dravnom imovinom RH upravljaju Dravni ured za upravljanje dravnom imovinom - DUUDI
(dionicama i poslovnim udjelima u trgovakim drutvima od stratekog i posebnog interesa za RH,
stanovima i poslovnim prostorima, zemljitima), Centar za restrukturiranje i prodaju (dionicama i
poslovnim udjelima u trgovakim drutvima iji je imatelj RH, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
i Dravna agencija za osiguranje tednih uloga i sanaciju banaka, a koja nisu utvrena kao drutva od
stratekog i posebnog interesa za RH), te Dravne nekretnine d.o.o. (stanovima i poslovnim
prostorima koji su u najmu odnosno zakupu). Najvaniji oblici imovine kojima se upravlja su stanovi i
poslovni prostori, dionice i poslovni udjeli te bive vojne nekretnine. Do sada nije ostvaren
zadovoljavajui rezultat u prodaji stanova te e DUUDI izmijeniti Odluku o prodaji stanova kako bi se
bolje definirali kriteriji, pojednostavnila procedura i ubrzao postupak prodaje. DUUDI e s poslovnim
bankama razmotriti modele ostvarivanja posebnih kreditnih linija za otkup stanova.
57

Za bru i uinkovitiju prodaju praznih poslovnih prostora DUUDI e izmijeniti Zakon o zakupu i
kupoprodaji poslovnog prostora i potrebne podzakonske akte. U tijeku je i provjera raspoloivih
prostora u vlasnitvu drave koje bi mogli upotrebljavati korisnici koji plaaju najam poslovnog
prostora. Takoer, planira se intenzivirati postupanje tijela zaduenih za imovinsko pravne odnose na
bivim vojnim nekretninama, kao i pitanje izmjene prostornih planova u svrhu daljnjeg raspolaganja
vojnim nekretninama.
U svrhu ostvarivanja prihoda od trgovakih drutava DUUDI planira izmijeniti Zakon o upravljanju i
raspolaganju imovinom u vlasnitvu RH u dijelu koji se odnosi na trgovaka drutva. Isto tako,
izmijenit e se i Uredba o prodaji dionica i poslovnih udjela u svrhu ubrzanja i pojednostavljenja
postupaka prodaje jer sam postupak u prosjeku traje devet mjeseci uz neizvjestan ishod.
Pristupit e se i analizi trogodinjeg poslovanja stratekih trgovakih drutava radi procjene portfelja
te redefiniranja stratekih trgovakih drutava i donoenja plana privatizacije ne-stratekih trgovakih
drutava.

Provedba preporuka Dravnog ureda za reviziju (DUR)

Jedna od reformskih mjera u svrhu poveanja odrivosti javnog duga i jaanja upravljanja javnim
financijama je i stroa provedba preporuka Dravnog ureda za reviziju. Ova mjera ukljuuje
prilagodbu zakonskog okvira u sankcioniranju nepostupanja po preporukama spomenutog Ureda.
Naime, prema zadnjem Izvjeu o radu Dravnog ureda za reviziju za 2015. godinu, od 2.599 danih
naloga i preporuka ak 760 tj. 29,2% naloga i preporuka nije izvreno. Tijekom 2015. godine,
Ministarstvo financija je zajedno s Dravnim uredom za reviziju razmatralo modele sankcioniranja za
nepostupanje po nalozima i preporukama ovog Ureda. Kako su se uslijed viegodinje primjene
Zakona o Dravnom uredu za reviziju33 uoili i odreeni nedostaci u njegovoj primjeni odnosno
prepoznata mogua unapreenja, odlueno je da e se u proceduru donoenja uputiti u cijelosti novi
zakon. Sukladno tome, izraen je Prijedlog zakona o Dravnom uredu za reviziju.
Prijedlogom spomenutog Zakona namjerava se:

33

uvesti sankcioniranje subjekata revizije i odgovornih osoba za neizvravanje danih naloga i

preporuka i nedostavljanje izvjea u propisanom roku;
jasnije odrediti tko su subjekti revizije i to obuhvaa postupak revizije;
produiti rok za dostavu izvjea o obavljenoj reviziji godinjeg izvjetaja o izvrenju dravnog
prorauna;
uvesti mogunost angairanja posebnih strunjaka kao vanjskih suradnika radi rjeavanja
specifinih pitanja;
detaljnije pojasniti obveze zaposlenika u Dravnom uredu za reviziju.

Narodne novine, broj 80/2011

58

Daljnje jaanje sustava unutarnjih financijskih kontrola

Vezano uz primjenu novog Zakona o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru koji je usvojen u
srpnju 2015. godine34 mogue je istaknuti sljedee kljune znaajke:
U podruju sustava unutarnjih kontrola, izvjetavanje i planiranje aktivnosti povezano je sa sustavom
fiskalne odgovornosti. Postojei Upitnik o fiskalnoj odgovornosti u rujnu 2015. godine proiren je s
pitanjima iz podruja vezanih uz strateko i godinje planiranje, ureivanje ovlasti i odgovornosti za
realizaciju stratekih ciljeva i upravljanje proraunskim sredstvima, dokumentiranje podataka o
najznaajnijim rizicima, proceduru naplate prihoda te koordinaciju razvoja sustava unutarnjih
kontrola izmeu ministarstava, upanija, gradova i korisnika prorauna iz nadlenosti. Korisnici
prorauna u obvezi su izvijestiti o stanju u navedenim podrujima s podnoenjem Izjave o fiskalnoj
odgovornosti za 2015. za to je rok zakljuno do 31. oujka 2016. godine.
Funkcijom unutarnje revizije pokriveno je 99% ukupnih rashoda dravne razine te 85% rashoda na
lokalnoj razini. Takoer u podruju unutarnje revizije, jedinicama za unutarnju reviziju ustrojenim u
ministarstvima, upanijama i gradovima proiren je opseg revidiranja i na trgovaka drutva i druge
pravne osobe u nadlenosti njihovih institucija, u sluajevima kada isti nisu obveznici uspostave
vlastitih jedinica za unutarnju reviziju. Time je u narednom razdoblju osigurana pokrivenost
revizorskom aktivnou za 69 drutava u vlasnitvu RH i 272 drutava u vlasnitvu lokalnih jedinica.
Prilikom izrade godinjih planova rada unutarnje revizije za 2016. godinu rukovoditelji unutarnje
revizije uzeli su u obzir proirenje djelokruga rada i temeljem procjene rizika planirali obavljanje
revizija u matinoj instituciji i institucijama iz njihove nadlenosti. Sukladno rezultatima analiza
zaprimljenih godinjih planova rada unutarnje revizije za 2016. godinu, naroito na lokalnoj razini, u
najveem su postotku zastupljene revizije procesa nadzora nad institucijama u njihovoj nadlenosti
(35%). Tome treba pridodati i revizije u podruju danih subvencija, transfera i kapitalnih pomoi (9%)
te revizije procesa upravljanja imovinom i naplata vlastitih prihoda (24%).
Odredbom lanka 44. Zakona propisane su i novane kazne za one institucije koje nisu uspostavile
unutarnju reviziju na temelju kriterija propisanih Pravilnikom o unutarnjoj reviziji iz 2013. godine.
Propisivanjem prekrajnih odredbi potaknulo se rjeavanje preostalih est sluajeva neuspostavljenih
unutarnjih revizija te je nakon donoenja Zakona, unutarnju reviziju uspostavilo 5 korisnika prorauna
uglavnom s lokalne razine, a kod estog je u tijeku postupak stvaranja formalnih uvjeta.

34

Narodne novine, broj 78/2015

59

7.

INSTITUCIONALNA OBILJEJA JAVNIH FINANCIJA

7.1.

Upravljanje javnim dugom

Javni dug odnosno dug ope drave krajem 2015. godine dosegao je razinu od 289,7 milijardi HRK
odnosno 86,7% BDP-a. Ova visoka razina javnog duga predstavlja velik teret ukupnoj gospodarskoj
politici i svojim povezanim rizicima potencira ranjivost javnih financija. Cikliki poremeaji praeni
strukturnim rigidnostima pokazali su u razdoblju 2008. - 2014. posljedine razmjere i brzinu
ekspanzije javnog duga, koji je u tom razdoblju porastao za 147 milijardi kuna, ili mjereno udjelom u
bruto domaem proizvodu s 39,6% na 86,5%.
Izlazak iz viegodinje gospodarske recesije tijekom 2015. godine doprinio je nastojanjima i uincima
provoenja fiskalne konsolidacije te posljedino prekinuo viegodinji trend prekomjernih
meugodinjih stopa porasta udjela javnog duga u bruto domaem proizvodu. Postojee
makroekonomske projekcije, u kratkom roku naznauju mogunost ublaavanja rizika refinanciranja
te stabilizacije i reverzije ovakvog trenda. Meutim, postojea visoka razina javnog duga zahtjeva
aktivne politike upravljanja javnim dugom s ciljem osiguravanja njegove dugorone odrivosti i
ograniavanja negativnih uinaka povezanih rizika. Nuna poluga za aktivno upravljanje javnim
dugom je redovito utvrivanje, objava i ocjena provedbe strategije upravljanja javnim dugom iji su
ciljevi temeljeni na analizi trokova i rizika, uvaavajui makroekonomska i trina ogranienja.
Ministarstvo financija priprema Strategiju upravljanja javnim dugom za razdoblje 2016. - 2018., ije
se usvajanje od strane Vlade RH predlae tijekom svibnja 2016. godine. Strategija e definirati
osnovne ciljeve i provedbene metode unapreenja odrivosti ukupnog javnog duga i ublaavanja
povezanih rizika. Uz detaljne prikaze povijesnog kretanja i strukture javnog duga, trogodinjih
projekcija i naela ostvarenja utvrenih planova financiranja, strategija e identificirati i provedbene
rizike te naela njihovog ublaavanja. Pri tome e osnovni naglasak biti na adresiranju predmetnih
rizika navedenih u Izvjeu za Hrvatsku 2016. Europske komisije (County Report Croatia 2016), a koji
zahtijevaju unapreenje:

Pravnog i institucionalnog okvira upravljanja javnim dugom

Postojei pravni i institucionalni okvir pruao je relativno zadovoljavajui provedbeni i kontrolni okvir
uz nunu fleksibilnost na razini sredinjeg prorauna, izvanproraunskih korisnika i lokalnih jedinica.
Potrebno ga je proiriti i uinkovitim kontrolnim mehanizmom na razini javnih poduzea obuhvaenih
metodolokom klasifikacijom ESA 2010 u javni dug, u cilju mogunosti sveobuhvatnog definiranja
ciljeva i limita fiskalne politike.

Ublaavanje rizika refinanciranja i smanjenja udjela kratkoronog duga u ukupnom javnom

dugu
Postojea razina javnog duga i utvrena struktura godinjih otplata glavnica generiraju potrebu
znatnog refinanciranja koji dosee i do 20% bruto domaeg proizvoda na godinjoj razini. Trenutni
povoljni uvjeti na financijskim tritima pruaju mogunost produenja prosjene ronosti duga te
uravnoteenje profila dospijea, uz smanjenje udjela kratkoronog duga u ukupnom javnom dugu.
60

Ublaavanje valutnog rizika javnog duga

Iako je u strukturi ukupnog javnog duga veinska tuzemna komponenta, njen prevladavajui dio (vie
od 75%) denominiran je ili indeksiran u eurima. Ovaj valutni rizik nije mogue otkloniti u kraem roku,
ali uvjeti na domaem tritu kapitala omoguuju njegovo djelomino ublaavanje budui da su
kunski izvori po svojem obimu, dostupnoj ronosti i cijeni kroz proteklih 18 mjeseci pruili adekvatnu
alternativu valutno denominiranima. Predvia se daljnji rast udjela kunske komponente u ukupnom
dugu kroz primarne emisije na domaem tritu kao i mogunosti zamjene dijela postojeih valutnih
instrumenata u kunske, u sluaju takvih preferencija financijskih institucija u pogledu prilagodbi
kapitalnim zahtjevima slijedom regulatornih odredbi.

Ublaavanje kamatnog rizika javnog duga

S obzirom na visoku ukupnu razinu zaduenosti, dugorono poveanje referentnih trinih kamatnih
stopa predstavljalo bi znatnu prijetnju fiskalnoj odrivosti i posljedino generiralo znatan porast
javnog duga. U kratkom roku, ova prijetnja je ublaena postojeom strukturom kamatnih stopa u
kojoj na razini duga dravnog prorauna vie od 82% dugoronih obveza ine instrumenti s fiksnom
kamatnom stopom. Takoer, u kratkom roku, trenutni trini uvjeti sugeriraju refinanciranje
dospijea postojeih obveza uz niu nominalnu kamatnu stopu. U srednjoronom razdoblju ovaj se
rizik moe ublaiti dosljednom provedbom odrive fiskalne politike i posljedinim unapreenjem
kreditnog rejtinga drave, te time i smanjenjem postojee visoke premije rizika.
Uz analizu navedenih rizika upravljanja javnim dugom, strategija e sadravati i precizan plan
zaduivanja u tekuoj godini s predvienom dinamikom i kalendarom aukcija, te projekcije plana
zaduivanja u srednjoronom razdoblju. U svibnju svake godine predvia se redovito godinje
usvajanje i objavljivanje strategije za trogodinje razdoblje usklaene s Programom konvergencije, a
prethodio bi joj plan, dinamika i kalendar zaduivanja koji bi se objavljivao po donoenju dravnog
prorauna.
U svrhu unapreenja upravljanja javnim dugom, poveanog opsega i sloenosti poslova, kontinuirano
e se djelovati na jaanju organizacijskih kapaciteta kroz popunjavanje sistematiziranih, a trenutno
upranjenih radnih mjesta. Takoer, dio poslova koji se trenutno obavljaju u Sektoru za upravljanje
javnim dugom, a po svojoj prirodi nisu povezani s poslovima javnog duga, prebacit e se na drugu
organizacijsku jedinicu i time osigurati znatno poveanje uinkovitosti postojeih kapaciteta.
Takoer, sukladno mogunostima provodit e se stalna dodatna izobrazba postojeih zaposlenika.

7.2.

Prijedlog Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Zakonom o fiskalnoj odgovornosti, koji je stupio na snagu 1. sijenja 2011., uvedena su fiskalna
pravila i pravila za jaanje fiskalne discipline te obveza izrade Izjave o fiskalnoj odgovornosti za
elnike korisnika prorauna na dravnoj odnosno lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) razini. Prvotno
fiskalno pravilo predvialo je smanjivanje rashoda opeg prorauna iskazanih udjelom u bruto
domaem proizvodu za najmanje jedan postotni bod godinje do postizanja primarnog salda na razini
61

nula ili u pozitivnom iznosu (u nominalnim iznosima). U uvjetima duboke recesije i negativnog jaza
proizvodnje takvo pravilo je zbog svoje prociklinosti dodatno ugroavalo izglede za rast.
Usklaivanje sa zahtjevima EU vezano uz novi okvir za upravljanje ekonomskom politikom u EU, a koji
je usmjeren na jaanje provedbe Pakta o stabilnosti i rastu bio je dodatni razlog za izmjenu pravila.
Slijedom navedenog, u drugom polugoditu 2013. pristupilo se izradi Izmjena i dopuna Zakona o
fiskalnoj odgovornosti, koje su stupile na snagu u veljai 2014. godine. Izmjenama i dopunama
Zakona promijenjeno je fiskalno pravilo na nain da ciljana vrijednost novog fiskalnog pravila postaje
srednjoroni proraunski cilj koji e se ostvarivati prema planu prilagodbe.
Ovom prilikom takoer je uvedeno i struno i neovisno tijelo koje prati primjenu fiskalnog pravila, a
ije su zadae definirane posebnim propisom. Naime, Odbor za fiskalnu politiku osnovan je jo 2011.
godine temeljem Odluke Vlade RH o osnivanju Odbora za fiskalnu politiku, a rjeenjem Vlade RH
imenovani su lanovi Odbora. Zbog potrebe jaanja neovisnosti Odbora u skladu s odredbama
Direktive Vijea 2011/85/EU i jaanja uloge Odbora kao supervizora nad primjenom Zakona o
fiskalnoj odgovornosti, Hrvatski sabor donio je Odluku kojom je osnovano Povjerenstvo za fiskalnu
politiku kao drugo radno tijelo Hrvatskog sabora. Povjerenstvo za fiskalnu politiku (u daljnjem tekstu:
Povjerenstvo) Hrvatskog sabora zamijenilo je dotadanji Odbor za fiskalnu politiku. lanove
Povjerenstva, izuzev predsjednika Povjerenstva, krajem veljae 2014. godine imenovao je Hrvatski
sabor na prijedlog Odbora za financije i dravni proraun na razdoblje od pet godina.
U drugom polugoditu 2014. godine temeljem specifine preporuke broj 1 Vijea EU za RH te potrebe
daljnjeg usklaivanja sa zahtjevima Pakta o stabilnosti i rastu i Direktive Vijea 2011/85/EU, pristupilo
se izradi novog prijedloga Zakona o fiskalnoj odgovornosti. Razlozi revizije Zakona o fiskalnoj
odgovornosti ukljuuju potrebu: 1) revizije fiskalnog pravila te 2) daljnjeg jaanja neovisnosti i
proirenja nadlenosti Povjerenstva. Nakon niza konzultacija provedenih sa strunim slubama EK,
trenutno je u tijeku oblikovanje zavrne inaice novog Prijedloga zakona, ije je usvajanje predvieno
u treem tromjeseju ove godine. Novi prijedlog Zakona ukljuuje nekoliko novina vezano uz
spomenuta dva aspekta.

Fiskalno pravilo
Novim Prijedlogom Zakona u prvom redu dopunjuje se fiskalno pravilo. Ciljana vrijednost novog
fiskalnog pravila postaje srednjoroni proraunski cilj koji e se ostvarivati prema planu prilagodbe, a
na preporuku Vijea EU, pri emu meugodinje poboljanje strukturnog salda mora biti u skladu s
odredbama Pakta o stabilnosti i rastu. Uz pravilo manjka, uvodi se i pravilo javnog duga, na nain da
se javni dug koji prelazi referentnu stopu od 60% mora prosjeno smanjivati 1/20 iznosa iznad 60%
BDP-a godinje, a u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu. Osim toga, Zakonom e se poblie definirati
okolnosti u kojima je dozvoljeno privremeno odstupanje od primjene fiskalnih pravila, ukoliko to ne
ugroava fiskalnu odrivost u srednjem roku, a temeljem pravnih odredbi EU. Ovim Prijedlogom
zakona predvieno je i uvoenje privremenog fiskalnog pravila za vrijeme trajanja Procedure
prekomjernog proraunskog manjka, a ije se ispunjenje vezuje uz pridravanje Preporuka Vijea EU
u svrhu korigiranja spomenutog manjka. Openito uzevi, novi Prijedlog predvia osiguranje potpune
usklaenosti nacionalnih numerikih fiskalnih pravila sa zakonodavnim okvirom EU-a.

62

Neovisno tijelo za praenje provedbe Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Novi prijedlog zakonskog rjeenja izraen je sa svrhom osiguranja adekvatne zatite za politiku,
financijsku i funkcionalnu neovisnost Povjerenstva te stvaranja svih potrebnih preduvjeta za izraun
fiskalnih pravila kao i za razmatranje makroekonomskih i proraunskih projekcija Vlade RH od strane
spomenutog Povjerenstva. Novim odredbama Zakona utvruje se osnova za imenovanje lanova
Povjerenstva ime se jaa zakonodavni okvir njegova rada te mu se daje jo jaa uloga supervizora
nad primjenom Zakona o fiskalnoj odgovornosti, ali i nad provoenjem fiskalne politike drave u
cijelosti, a sve s ciljem unapreenja sustava javnih financija.
Najvanije predloene izmjene u odnosu na trenutno vaei Zakon o fiskalnoj odgovornosti u ovom
smislu su:

Promjena definicije Povjerenstva za fiskalnu politiku

Povjerenstvo je definirano kao stalno, neovisno i samostalno dravno tijelo koje obavlja poslove iz
svog djelokruga rada i nadlenosti utvrenih samim Prijedlogom. Dodana je nova odredba zakona
kojom se zabranjuje svaki oblik utjecaja na rad Povjerenstva koji bi mogao ugroziti njegovu
samostalnost i neovisnost u donoenju odluka.

Sastav i imenovanje Povjerenstva

Predvieno je da se Povjerenstvo sastoji od predsjednika Povjerenstva i est lanova koji se biraju na
mandat od pet godina. lanove Povjerenstva nominiraju iste institucije kao i do sada (Dravni ured za
reviziju, Ekonomski institut Zagreb, Institut za javne financije, Hrvatska narodna banka, ekonomski i
pravni fakulteti). Dodatno je ukljuen i predstavnik Dravnog zavoda za statistiku. Novina koja je
predviena u proceduri imenovanja lanova Povjerenstva jest da institucije nominiraju svoje
predstavnike Odboru za financije i dravni proraun Hrvatskog sabora koji provjerava njihove strune
kvalifikacije i druge uvjete odreene Zakonom o fiskalnoj odgovornosti te ih predlau na imenovanje
Hrvatskom saboru.

Funkcija predsjednika postaje profesionalna funkcija

lanovi Povjerenstva biraju izmeu sebe predsjednika i zamjenika predsjednika. Funkcija
predsjednika predviena je kao profesionalna funkcija i to osiguranjem sljedeih preduvjeta:

Predsjednik Povjerenstva ima pravo na redovitu plau.

Predsjednik Povjerenstva ne moe sudjelovati u politikim aktivnostima, obavljati drugu
javnu dunost ili biti zaposlen u drugom tijelu javne vlasti ili trgovakom drutvu, odnosno
drugom poslovnom subjektu, niti se baviti drugim djelatnostima osim navedenima u Zakonu
o fiskalnoj odgovornosti.
Predsjednik Povjerenstva ima pravo povratka na rad na poslove na kojima je radio prije
izbora ili na druge odgovarajue poslove kod poslodavca kod kojeg je radio prije izbora na
dunost.
Predsjednik prije stupanja na dunost o pravu povratka na rad sklapa sporazum s
poslodavcem kojim e se poblie odrediti uvjeti i rokovi ostvarivanja prava povratka na rad.
Na predsjednika Povjerenstva odgovarajue se primjenjuju opi propisi o radu.
63

Struna sluba Povjerenstva - Ured Povjerenstva

Dodatno je predvieno i da Povjerenstvo ima strunu slubu Ured Povjerenstva, koja obavlja
strune, administrativne i tehnike poslove za Povjerenstvo. Uredom rukovodi tajnik Ureda koji
usmjerava i usklauje njegove poslove te za rad Ureda odgovara Povjerenstvu. Zaposlenici strune
slube i tajnik Ureda su dravni slubenici. Na ovaj nain se Povjerenstvu osiguravaju potrebni resursi
za izraun fiskalnih pravila te razmatranje makroekonomskih i proraunskih projekcija Vlade RH kao i
izvravanje ostalih zadaa propisanih Zakonom o fiskalnoj odgovornosti.

7.3.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o proraunu

Izmjene i dopune Zakona o proraunu provest e se tijekom 2016. godine s ciljem jaanja
srednjoronog proraunskog okvira, koje ujedno predstavlja i jednu od preporuka Vijea EU.

Uvoenje mehanizma prilagodbe za fiskalno pravilo manjka

Kako bi se osigurala fiskalna disciplina bilo je potrebno osigurati i srednjoroni proraunski okvir koji
e omoguiti postizanje odrivosti javnih financija. Posljednjim izmjenama i dopunama Zakona o
proraunu, u lanku 12. utvreno je novo fiskalno pravilo prema kojemu manjak utvren
proraunom za iduu proraunsku godinu ne smije biti vei od manjka utvrenog projekcijom koju je
Hrvatski sabor, odnosno predstavniko tijelo lokalne jedinice, donijelo prethodne godine za tu
proraunsku godinu. Kako uz navedeno pravilo nisu predviene nikakve iznimke od njegove
primjene, u nepredvienim situacijama, kao to je naglo gospodarsko usporavanje, to bi pravilo bilo
teko provedivo i njegova primjena bila bi vrlo oteana. Upravo stoga e se izmjenama i dopunama
zakonodavnog okvira dodati mehanizam prilagodbe koji e se primjenjivati u tono odreenim
situacijama koje e biti izrijekom navedene.

Revidiranje procesa stratekog planiranja

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proraunu35 proraunski proces RH usklaen je s
Europskim semestrom budui da je RH kao drava lanica EU, duna na godinjoj razini donositi dva
kljuna dokumenta - Program konvergencije i Nacionalni program reformi. Strateki planovi koje su
obveznici izraivali na temelju Upute za izradu stratekih planova za razdoblje 2016. - 2018., kao prvi
korak u procesu izrade prorauna, nisu vie bili osnova za izradu Strategije vladinih programa za
trogodinje razdoblje jer se od 2015. godine ista vie ne izrauje. Meutim, kako bi strateki planovi
postali kvalitetan temelj za izradu nacionalnih stratekih dokumenta u procesu Europskog semestra,
razmotrit e se odreene izmjene ovog procesa. U tom smislu, strateke planove je potrebno
prilagoditi tako da, izmeu ostalog, ukljuuju prikaz reformskih mjera na isti nain kako to zahtijeva
Nacionalni program reformi. Vremenski tijek procesa nacionalnog stratekog planiranja potrebno je
35

Narodne novine, broj 15/2015

64

prilagoditi dinamici pripreme Nacionalnog programa reformi. Ovakvi napori u svrhu

pojednostavljenja i jaanja procesa nacionalnog stratekog planiranja takoer bi mogli rezultirati
ukidanjem polugodinjeg i godinjeg izvjetavanja o provedbi stratekih planova jer bi se ciljevi i
pokazatelji uspjenosti definirani u stratekom planu preuzeli u financijski plan, ime bi se osigurao
jedinstveni mehanizam praenja njihove provedbe. Ovako e se kroz polugodinje i godinje
izvjetavanje o izvrenju financijskih planova ujedno izvjetavati i o provedbi stratekih planova.
Samim time potreba dosadanjeg naina izvjetavanja o provedbi stratekih planova postaje suvina.

Jaanje srednjoronog proraunskog okvira

Kako bi se ojaao srednjoroni proraunski okvir izmjenama i dopunama Zakona o proraunu iz 2015.
godine u proces planiranja prorauna uvedeni su tzv. dvojni limiti. Jedan limit se utvruje ovisno o
sredstvima potrebnim za provedbu postojeih programa, odnosno aktivnosti (koje proizlaze iz
trenutno vaeih propisa), a drugi, ovisno o sredstvima potrebnim za provedbu novih ili promjenu
postojeih programa odnosno aktivnosti. Trokovi provoenja postojeih programa obuhvaaju
trokove odravanja postojee razine usluga, uzimajui u obzir oekivane promjene u broju korisnika i
primjerice tekue trokove kapitalnih projekata, koji e se zavriti tijekom planiranog razdoblja.
Trokovi novih programa ukljuuju primjerice i trokove promjene razine i vrste usluge (npr.
uvoenje boravka za djecu u kolama).
Prilikom izrade izmjena i dopuna Zakona o proraunu razmotrit e se uvoenje jedne i/ili vie novih
mjera kojima e se ojaati srednjoroni proraunski okvir kao to je primjerice promjena usvojenih
projekcija iskljuivo uz detaljno obrazloenje razloga promjena.

Evaluacija uinaka proraunskih programa, aktivnosti i projekata

Uzimajui u obzir iskustva iz 2014. i 2015. godine u provoenju dubinske analize rashoda za
zaposlene, subvencija, sustava zdravstva, poslovanja agencija, zavoda, fondova i drugih pravnih
osoba s javnim ovlastima te poreznih rashoda, uoena je potreba za kontinuiranim koritenjem
ovakvih i slinih alata koji bi doprinijeli, ne samo smanjenju ukupne javne potronje i fiskalne
konsolidacije, ve i osiguravanju dobrog sustava odreivanja prioriteta nad rashodima, odnosno
stvaranju fiskalnog prostora za nove kvalitetnije programe, aktivnosti i projekte. Izmjenama i
dopunama Zakona o proraunu utvrdila bi se godinja obveza provedbe ex-post evaluacije uinaka
odabranih programa, aktivnosti i/ili projekta u dravnom proraunu. Evaluacija e time postati
nezaobilazan dio stratekog ciklusa planiranja. Rezultati evaluacije mogu pokazati da su neki
programi postigli svoje ciljeve ili da dodatna ulaganja nee utjecati na njihovu veu uinkovitost. Oni
mogu biti temelj za promjene postojeeg zakonodavnog okvira, ali i za razvoj novih programa.
Izmjenama i dopunama Zakona o proraunu potrebno je propisati okvir za evaluaciju uinaka
odabranih programa, aktivnosti ili projekata u dravnom proraunu na godinjoj razini, ukljuujui:
kriterije za odabir programa, aktivnosti ili projekata za evaluaciju, institucije koje bi je provodile,
rokove provedbe te naine kako rezultate evaluacije uzeti u obzir kod izrade nacrta dravnog
prorauna.

65

7.4.

Fiskalna statistika

Izvanproraunski korisnici dravnog prorauna navedeni u Registru proraunskih i izvanproraunskih

korisnika utvreni su na temelju obuhvata ope drave koju je definirao Meunarodni monetarni
fond i djelomino preuzetog obuhvata sukladno europskoj statistikoj metodologiji. Europska
statistika metodologija ESA 2010, propisana Uredbom (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i
Vijea, sadri posebna pravila za razvrstavanje jedinica u institucionalne sektore drutva, meu
kojima je i sektor ope drave sa svojim podsektorima (prvenstveno sredinjom dravom i lokalnom
dravom). Svi statistiki izvjetaji Eurostatu kao statistikom tijelu EK, ukljuujui Fiskalno izvjee
kojim se prati ispunjavanje kriterija o dravnom manjku i dugu po Maastrichtu, moraju se podnositi
prema obuhvatu tih sektora. Ovaj statistiki obuhvat sektora ope drave i njegovih podsektora u
veini zemalja EU nije identian obuhvatu koji se koristi za proraunske svrhe. Meutim, tei se da ti
obuhvati budu to sliniji, jer se primjerice kod Fiskalnog izvjea mora kvantificirati razlika
pokazatelja koja proizlazi iz razlike sektorskog obuhvata.
Najznaajnije razlike u proraunskom sustavu RH utvrene su u obuhvatu izvanproraunskih
korisnika, koji je prema Registru proraunskih i izvanproraunskih korisnika znatno ui nego sektorski
obuhvat. Kako bi se obuhvat izvanproraunskih korisnika iz Registra uskladio sa sektorskom
klasifikacijom u najveoj realno moguoj mjeri, Izmjenama i dopunama Zakona o proraunu36
proirena je definicija izvanproraunskih korisnika. Sukladno navedenom, izvanproraunski korisnici
su izvanproraunski fondovi, trgovaka drutva i druge pravne osobe u kojima drava, odnosno
lokalna jedinica ima odluujui utjecaj na upravljanje i koji se sukladno pravilima statistike
metodologije EU razvrstavaju u sektor ope drave, a nisu proraunski korisnici.
Tako definiranim izvanproraunskim korisnicima Zakonom o proraunu propisana je obveza primjene
proraunskog raunovodstva u dijelu sastavljanja i predaje financijskih izvjetaja. Ovisno o svom
pravnom obliku i zahtjevima poslovanja, izvanproraunski korisnici mogu primjenjivati poduzetniko
raunovodstvo ili raunovodstvo neprofitnih organizacija, ali i proraunsko raunovodstvo. U sluaju
kada izvanproraunski korisnici primjenjuju poduzetniko raunovodstvo ili raunovodstvo
neprofitnih organizacija, za potrebe izvjetavanja, poslovne transakcije potrebno je iskazati sukladno
pravilima proraunskog raunovodstva. Zbog specifinosti raunovodstvenih dogaaja
izvanproraunskih korisnika razvrstanih u sektor ope drave, utvreno je kako je navedeni proces
iznimno sloen te da zahtjeva vie vremena nego je prvotno bilo predvieno.
Naime, nuno je pristupiti svakom izvanproraunskom korisniku pojedinano te za svaku specifinu
poslovnu transakciju definirati nain iskazivanja u proraunskom raunovodstvu kroz izradu veznih
tablica.
Slijedom navedenog, Ministarstvo financija planira osnovati radnu skupinu iji e lanovi biti
strunjaci iz akademske zajednice, raunovodstveni strunjaci specijalizirani za proraunsko
raunovodstvo te raunovodstveni strunjaci specijalizirani za poduzetniko raunovodstvo. Zadatak
radne skupine bit e izrada veznih tablica za pojedine izvanproraunske korisnike s posebnim
naglaskom na poslovne dogaaje kao to su jamstva, otpisi i sl. koji proces konverzije ine jo
36

Narodne novine, broj 87/2008, 136/2012 i 15/2015

66

zahtjevnijim. Time e se ojaati statistiko izvjetavanje sukladno metodologiji ESA 2010, ali i stvoriti
temelji za kvalitetnije proraunsko planiranje u srednjem roku.

67

PRILOZI
Prilog 1a. Makroekonomski izgledi
ESA kod
1. Realni BDP
B1*g
2. Nominalni BDP
B1*g
Komponente realnog BDP-a
1
3. Izdaci za potronju kuanstava
P.3
4. Izdaci za potronju drave
P.3
5. Bruto investicije u fiksni kapital
P.51
6. Promjene zaliha i neto nabava vrijednosti (% BDP-a) P.52 + P.53
7. Izvoz dobara i usluga
P.6
- od ega: dobra
P.61
- od ega: usluge
P.62
8. Uvoz dobara i usluga
P.7
- od ega: dobra
P.71
- od ega: usluge
P.72
Doprinos realnom rastu BDP-a
9. Finalna domaa potranja
10. Promjene zaliha i neto nabava vrijednosti
P.52 + P.53
11. Vanjski saldo dobara i usluga
B.11

333.832
334.219

2015.
(stopa
promjene)
1,6
1,8

2016.
(stopa
promjene)
2,0
3,0

2017.
(stopa
promjene)
2,1
3,4

2018.
(stopa
promjene)
2,3
3,8

2019.
(stopa
promjene)
2,5
4,2

199.255
65.529
63.617
-2.752
165.917
83.406
82.511
157.734
133.491
24.244

1,2
0,6
1,6
-0,8
9,2
12,1
6,4
8,6
8,8
7,4

1,8
0,3
2,5
-0,8
5,2
7,1
3,2
4,7
4,9
4,1

1,8
0,8
3,2
-0,7
5,5
6,8
4,1
5,3
5,4
5,0

2,0
1,4
3,5
-0,6
5,6
6,7
4,5
5,9
5,9
5,9

2,5
2,0
4,5
-0,7
5,4
6,8
4,1
6,3
6,3
6,1

328.401
-2.752
8.183

1,2
0,0
0,5

1,6
0,1
0,3

1,8
0,1
0,3

2,1
0,1
0,1

2,7
-0,1
-0,2

2015.
(razina)

Napomena: BDP i njegove komponente izraene u realnim iznosima su u stalnim cijenama, u cijenama
prethodne godine, u milijunima kuna.
1
Ukljuujui potronju neprofitnih ustanova koje slue kuanstvima.
Izvor: DZS, MFIN

Prilog 1b. Kretanje cijena

1. Deflator BDP-a
1
2. Deflator potronje kuanstava
2
3. Indeks potroakih cijena
4. Deflator dravne potronje
5. Deflator investicija
6. Deflator izvoznih cijena (dobra i usluge)
- od ega: dobra
- od ega: usluge
7. Deflator uvoznih cijena (dobra i usluge)
- od ega: dobra
- od ega: usluge

2015.
(stopa
promjene)
0,1
-0,5
-0,5
0,4
0,4
-0,5
-2,4
1,3
-1,2
-1,4
-0,1

2016.
(stopa
promjene)
1,0
0,1
0,1
0,5
1,0
0,6
-0,5
1,7
-0,7
-1,0
1,0

2017.
(stopa
promjene)
1,2
1,4
1,4
0,9
1,7
1,2
0,7
1,8
1,5
1,5
1,6

2018.
(stopa
promjene)
1,5
1,6
1,6
1,3
1,8
1,5
1,2
1,9
1,7
1,7
1,8

2019.
(stopa
promjene)
1,7
1,8
1,7
1,6
1,8
1,7
1,5
1,9
1,8
1,8
1,8

Ukljuujui potronju neprofitnih ustanova koje slue kuanstvima.

Inflacija je mjerena indeksom potroakih cijena.
Izvor: DZS, MFIN
2

68

Prilog 1c. Kretanja na tritu rada

ESA kod
1

1. Zaposlenost, broj zaposlenih

- od ega: zaposlenici
- od ega: samozaposleni
2. Zaposlenost, radni sati
2
3. Stopa nezaposlenosti (%)
3
4. Produktivnost rada, broj zaposlenih
5. Produktivnost rada, radni sati
6. Jedinini troak rada
4
7. Naknade zaposlenicima
8. Naknada po zaposleniku

2015.
(razina)
1.601.620
1.345.070
256.550
n.a.
16,3
200.175
n.a.

D.1

158.488
117.828

2015.
(stopa
promjene)
1,7
1,8
1,1
n.a.
16,3
0,0
n.a.
-0,5
1,3
-0,5

2016.
(stopa
promjene)
1,1
1,3
-0,5
n.a.
15,5
0,9
n.a.
0,6
2,9
1,5

2017.
(stopa
promjene)
1,4
1,6
0,4
n.a.
14,5
0,7
n.a.
1,3
3,6
1,9

2018.
(stopa
promjene)
1,6
1,7
1,1
n.a.
13,5
0,7
n.a.
1,4
3,8
2,1

2019.
(stopa
promjene)
1,5
1,5
1,6
n.a.
12,8
0,9
n.a.
1,4
3,9
2,3

Domai koncept definicije nacionalnih rauna.

Prema metodologiji Meunarodne organizacije rada.
3
Realni BDP u stalnim cijenama, u cijenama prethodne godine (2010.=100), po zaposlenom.
4
Podatak za razinu 2015. godine je u milijunima HRK.
Izvor: DZS, Eurostat, MFIN
2

Prilog 1d. Saldo pojedinih sektora

ESA kod
1. Neto pozajmljivanje/zaduivanje prema
ostatku svijeta
B.9
od ega:
- Saldo dobara i usluga
- Saldo primarnih dohodaka i tekuih transfera
- Kapitalni raun
2. Neto pozajmljivanje/zaduivanje privatnog
sektora
B.9
3. Neto pozajmljivanje/zaduivanje ope drave EDP B.9
4. Statistika diskrepancija

2015.
(% BDP-a)

2016.
(% BDP-a)

2017.
(% BDP-a)

2018.
(% BDP-a)

2019.
(% BDP-a)

5,6

4,9

5,2

5,3

4,9

2,8
2,4
0,4

3,6
0,4
0,9

3,7
0,5
1,1

3,6
0,6
1,2

3,2
0,5
1,3

7,8
-3,2
1,0

6,3
-2,6
1,3

5,9
-2,0
1,4

5,5
-1,6
1,4

4,5
-1,0
1,4

Izvor: HNB, MFIN

69

Prilog 2a. Proraun ope drave

2015.
ESA kod (razina, mlrd
HRK)
Neto pozajmljivanje/zaduivanje(EDP B.9) po
sektorima
1. Opa drava
2. Sredinja drava
3. Vlasti drava
4. Lokalna drava
5. Fondovi soc. osiguranja
Opa drava (S13)
6. Ukupni prihodi

-2,0
-2,1
n.a.
0,0
0,0

-1,6
-1,7
n.a.
0,1
0,0

TR

146,1

43,7

44,1

43,7

43,7

-1,0
-1,1
n.a.
0,1
0,0
0,0
43,1

156,8
-10,7
11,9

46,9
-3,2
3,6

46,8
-2,6
3,5

45,7
-2,0
3,5

45,3
-1,6
3,4

44,2
-1,0
3,3

1,2

0,4

0,9

1,4

1,8

2,3

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

0,0

D.2
D.5
D.91
D.61
D.4

85,1
65,3
19,8
0,0
39,8
3,8

25,5
19,5
5,9
0,0
11,9
1,1

25,2
19,4
5,7
0,0
11,8
1,2

24,9
19,2
5,7
0,0
11,6
1,1

24,6
19,0
5,6
0,0
11,4
1,1

24,3
18,8
5,6
0,0
11,2
1,0

TR

17,4
146,1

5,2
43,7

6,0
44,1

6,1
43,7

6,6
43,7

6,6
43,1

124,9

37,4

36,9

36,5

36,0

35,5

65,1
38,1
26,9
54,8

19,5
11,4
8,1
16,4

19,0
11,2
7,8
16,2

18,6
11,0
7,6
16,0

18,3
10,8
7,6
15,7

18,0
10,5
7,4
15,5

D632
D.62

1,5
7,5
47,3

0,5
2,2
14,2

0,4
2,3
14,0

0,4
2,3
13,7

0,4
2,4
13,4

0,4
2,5
13,1

EDP D.41
D.3
P.51
D.9

11,9
5,6
9,4
3,3

3,6
1,7
2,8
1,0

3,5
1,6
3,4
1,1

3,5
1,5
3,8
1,0

3,4
1,3
3,8
1,3

3,3
1,2
3,8
1,1

D.1+P.2
D.1
P.2

od ega Naknade nezaposlenima

18a. Socijalne naknade u naravi
18b. Socijalne naknade osim u naravi
19=9. Kamate
20. Subvencije
21. Bruto investicije u fiksni kapital
22. Kapitalni transferi
7

23. Ostalo

24=7. Ukupni rashodi

p.m.: Dravna potronja (nominalno)

2019.
(% BDP-a)

-2,6
-2,5
n.a.
-0,1
0,0

D.995)
Odabrane stavke rashoda
17. Naknade zaposlenima + intermedijarna
potronja
17a. Naknade zaposlenima
17b. Intermedijarna potronja
18. Socijalna plaanja (18=18a+18b)

2018.
(% BDP-a)

-3,2
-3,2
n.a.
0,2
-0,2

TE
EDP B.9
EDP D.41

15. Ostalo
16=6. Ukupni prihodi
p.m.: Porezno optereenje (D.2+D.5+D.61+D.91-

2017.
(% BDP-a)

-10,7
-10,7
n.a.
0,6
-0,6

10. Primarni saldo

11. Jednokratne i ostale privremene mjere

Odabrane stavke prihoda
12. Ukupni porezi (12=12a+12b+12c)
12a. Porezi na proizvodnju i uvoz
12b. Tekui porezi na dohodak i bogatstvo
12c. Porezi na kapital
13. Socijalni doprinosi
14. Prihodi od imovine

2016.
(% BDP-a)

S.13
S.1311
S.1312
S.1313
S.1314

7. Ukupni rashodi
8. Neto pozajmljivanje/zaduivanje
9. Rashodi za kamate

2015.
(% BDP-a)

TE
P.3

6,7

2,0

1,9

1,4

1,4

1,2

156,8
64,8

46,9
19,4

46,8
19,0

45,7
18,7

45,3
18,4

44,2
18,3

Izvor: DZS, MFIN

Prilog 2b. Projekcije bez promjena politike

1. Ukupni prihodi uz nepromjenjenu politiku

2. Ukupni rashodi uz nepromjenjenu politiku

2015.
(razina, mlrd
HRK)
146,1
156,8

2015.
(% BDP-a)

2016.
(% BDP-a)

2017.
(% BDP-a)

2018.
(% BDP-a)

2019.
(% BDP-a)

43,7
46,9

43,7
47,4

43,3
46,4

43,3
45,9

42,7
44,8

Izvor: DZS, MFIN

70

Prilog 2c. Iznosi koji trebaju biti izuzeti iz ciljane vrijednosti rashoda

1. Rashodi za programe EU koji su u potpunosti

pokriveni s prihodima iz fondova EU-a
2. Cikliki rashodi za naknade nezaposlenima
3. Uinak diskrecijskih mjera na strani prihoda
4. Poveanje prihoda regulirano zakonima

2015.
(razina, mlrd
HRK)

2015.
(% BDP-a)

2016.
(% BDP-a)

2017.
(% BDP-a)

2018.
(% BDP-a)

2019.
(% BDP-a)

5,4
n.a.
2,0
n.a.

1,6
n.a.
0,6
n.a.

2,5
n.a.
0,4
n.a.

2,8
n.a.
n.a.
n.a.

3,6
n.a.
n.a.
n.a.

3,6
n.a.
n.a.
n.a.

Izvor: DZS, MFIN

Prilog 4. Dug ope drave

ESA kod
1

1. Razina ukupnog duga

2. Promjena ukupnog duga
Doprinosi promjeni ukupnog duga
2

3. Primarna bilanca

4. Rashodi za kamate
5. Usklaivanje stanja i tijeka
od ega:

EDP D.41

2015.
(% BDP-a)

2016.
(% BDP-a)

2017.
(% BDP-a)

2018.
(% BDP-a)

2019.
(% BDP-a)

86,7
0,1

85,9
-0,7

84,7
-1,2

82,8
-1,9

80,0
-2,8

0,4

0,9

1,4

1,8

2,3

3,6
-3,1

3,5
-3,4

3,5
-3,3

3,4
-3,5

3,3
-3,8

0,0

0,8

0,4

0,4

0,5

0,0

0,5

0,4

0,4

0,5

0,0

0,3

0,0

0,0

0,0

4,2

4,2

4,2

4,2

4,2

86,7

85,9

84,7

82,8

80,0

4,1
78,6

1,0

5,5

3,2
0,0
-

4,5
0,0
-

- Razlike obraunskog i novanog principa

- Neto akumulacija financijske imovine
od ega:
- Privatizacijski prihodi

- Efekti promjene vrijednosti i ostali *

7

p.m.: Implicitna kamatna stopa na dug

Ostale relevantne varijable
8

6. Likvidna financijska imovina

7. Neto financijski dug (7=1-6)
8. Amortizacija duga (postojee obveznice) od
kraja prethodne godine
9. Postotak duga denominiran u stranoj valuti
10. Prosjeno dospijee

*Promjena u stanju depozita

Izvor: HNB, DZS, MFIN

71

Prilog 5. Ciklika kretanja

ESA kod
1. Realni rast BDP-a (%)
2. Neto pozajmljivanje/zaduivanje ope drave EDP B.9
3. Rashodi za kamate
EDP D.41
1
4. Jednokratne i druge privremene mjere
5. Potencijalni rast BDP-a (%)
doprinosi:
- rad
- kapital
- ukupna proizvodnost faktora
6. Jaz domaeg proizvoda
7. Ciklika komponenta prorauna
8. Cikliki prilagoen saldo (2 - 7)
9. Cikliki prilogoen primarni saldo (8 + 3)
10. Strukturni saldo (8 - 4)

2015.
(% BDP-a)
1,6
-3,2
3,6
0,0
0,6

2016.
(% BDP-a)
2,0
-2,6
3,5
0,3
0,8

2017.
(% BDP-a)
2,1
-2,0
3,5
0,0
1,0

2018.
(% BDP-a)
2,3
-1,6
3,4
0,0
1,2

2019.
(% BDP-a)
2,5
-1,0
3,3
0,0
1,3

0,3
0,6
-0,3
-3,0
-1,4
-1,8
1,8
-1,8

0,2
0,6
-0,1
-1,9
-0,9
-1,8
1,8
-1,5

0,2
0,6
0,1
-0,7
-0,3
-1,7
1,8
-1,7

0,2
0,7
0,2
0,3
0,2
-1,8
1,7
-1,8

0,2
0,8
0,3
1,4
0,7
-1,7
1,6
-1,7

Pozitivan predznak oznaava jednokratnu mjeru koja smanjuje manjak.

Izvor: DZS, MFIN

Prilog 6. Odstupanje od prethodnog programa

ESA kod
Realni rast BDP-a (%)
Prethodni program
Tekui program
Razlika
Neto pozajmljivanje/zaduivanje ope drave
(% BDP-a)
Prethodni program
Tekui program
Razlika
Bruto javni dug (% BDP-a)
Prethodni program
Tekui program
Razlika

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

0,4
1,6
1,3

1,0
2,0
1,0

1,2
2,1
1,0

1,5
2,3
0,8

n.a.
2,5
n.a.

-5,0
-3,2
1,8

-3,9
-2,6
1,3

-2,7
-2,0
0,7

-2,4
-1,6
0,8

n.a.
-1,0
n.a.

89,8
86,7
-3,1

92,0
85,9
-6,1

92,5
84,7
-7,8

92,4
82,8
-9,6

n.a.
80,0
n.a.

EDP B.9

Izvor: DZS, MFIN

72

Prilog 7. Dugorona odrivost javnih financija

2013.
(% BDP-a)
Ukupni rashodi
Od ega: Starosni rashodi
Rashodi za mirovine
Mirovine na temelju socijalnog osiguranja
Starosne i prijevremene mirovine
Ostala mirovinska primanja (invalidska, mirovine nadivjelih)
Radnike mirovine (ukoliko su sadrane u opoj dravi)
Zdravstvo
Dugorona zdravstvena zatita (ranije bilo ukljueno u Zdravstvo)
Rashodi za obrazovanje
Ostali starosni rashodi
Rashodi za kamate
Ukupni prihodi
od ega: prihod od imovine
od ega: od doprinosa za mirovine (ili socijalnih doprinosa)
Rezervni fond sredstava za mirovine
od ega: imovina konsolidiranog javnog mirovinskog fonda (osim dravnih obveza)
Sustavna reforma mirovinskog sustava [1]
Socijalni doprinosi preusmjereni u obavezni privatni stup mirovinskog sustava [2]
Rashodi za mirovine plaeni iz obveznog privatnog stupa mirovinskog sustava [3]
Pretpostavke
Stopa rasta produktivnosti rada
Stopa rasta realnog BDP-a
Stope participacije mukaraca (izmeu 20 i 64 godine)
Stope participacije ena (izmeu 20 i 64 godine)
Ukupne stope participacije (izmeu 20 i 64 godine)
Stopa nezaposlenosti
Omjer populacije sa 65 i vie godina i ukupne populacije

2020.
(% BDP-a)

2030.
(% BDP-a)

2040.
(% BDP-a)

2050.
(% BDP-a)

2060.
(% BDP-a)

10,9

10,3

9,6

7,9

7,2

7,0

1,7

1,9

2,2

2,0

1,9

1,9

5,1

5,8

5,6

4,3

3,8

3,7

4,1

2,6

1,8

1,6

1,5

1,4

5,7

7,3

8,2

8,1

7,7

7,7

0,4

0,4

0,5

0,5

0,5

0,5

3,7

3,5

3,4

3,2

3,3

3,4

5,9

5,9

5,6

5,6

5,6

5,6

1,6

1,6

1,9

1,9

1,9

1,9

0,0

0,0

0,3

0,8

1,3

1,6

0,5

1,4

1,8

2,2

2,0

1,5

-1,0

1,5

1,5

1,8

1,4

1,0

73,6

72,9

72,4

72,7

73,0

73,2

63,4

65,0

66,5

67,3

67,1

67,3

68,5

68,9

69,4

70,0

70,1

70,3

16,9

12,9

9,8

7,1

7,1

7,1

18,3

20,7

24,2

26,3

28,4

29,6

Izvor: Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, HZZO, AWG

Prilog 7a. Potencijalne obveze

2015.
(% BDP-a)
Dravna jamstva
Od ega: povezano s financijskim sektorom

2016.
(% BDP-a)

2,3

n.a.

n.a.

n.a.

Izvor: DZS, MFIN

Prilog 8. Osnovne pretpostavke

Kratkorone kamatne stope (godinji prosjek)

Dugorone kamatne stope (godinji prosjek)
Devizni teaj USD/EUR (godinji prosjek)
(zemlje eurozone i ERM II)
Nominalni efektivni devizni teaj, % promjena
(za zemlje izvan eurozone ili ERM II)
Devizni teaj prema EUR (godinji prosjek)
Rast svjetskog BDP-a, iskljuujui EU
Rast BDP-a EU
Rast relevantnih inozemnih trita
Obujam svjetskog uvoza
Cijene nafte (USD po barelu)

2015.

2016.

2017.

2018.

2019.

n.a
n.a

n.a
n.a

n.a
n.a

n.a
n.a

n.a
n.a

1,11
3,4

1,08
0,8

1,08
0,0

1,08
0,0

1,08
0,0

7,61
3,2
1,9
4,1
3,0

7,65
3,6
1,9
4,7
4,3

7,65
3,8
2,0
5,2
4,8

7,65
n.a.
n.a.
5,4
4,8

7,65
n.a.
n.a.
5,4
4,7

50,8

42,0

48,2

52,5

56,1

Prosjek U.K. Brent, Dubai, and West Texas Intermediate, jednako ponderirano.
Izvor: EK, MMF, MFIN

73