Selekcija i izbor ino tržišta za nastup.

Mikro mont poslujući na teritoriji Crne Gore dostigao je određenu dozu kvaliteta
u radu, popravio je kvalitet usluge u odnosu na početak svog poslovanja, i samim tim
postao je konkurentan na tržištu. Sledeći pravilan korak bio bi proboj na inostrano tržište.
Osim novih iskustava, širenja posla, većeg profita, to će unaprijediti firmu, to jest njeno
pružanje usluga jer će se morati boriti sa kompanijama koje su i duže u poslu i koje su u
zemljama u kojima su finansijski uslovi bolji a samim tim i novija oprema dotupnija.

Prvo se mora provjeriti potencijal kompanije, to jest kolikom obimu posla

kompanija može da odgovori, kad se tah nivo dovede do tačke gdje kompanija može da
obavi sve poslove u Crnoj Gori i da ima višak potencijala tada je u potpunosti spremna na
izlaz na inostrano tržište.

S obzirom na situaciju u kojoj se nalazi Crna Gora i zemlje u regionu, najlogičnije

bi bilo da se prvo pokuša na okolnim tržištima, to jest u: Srbiji, Makedoniji, Albaniji,
Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Ostatak Evrop je ipak još uvijek mnogo napredniji, a i
grana kojojm se bavi Mikromont je mnogo rasprostranjenija i zastupljenija. Što se tiče
područja van Evrope smatramo da su ona previše daleko od Crne Gore da bi se
Mikromont tamo razvijao.

U pomenutim zemljama stepen razvoja privrede je na sličnom nivou kao i kod nas
tako da bi Mikromont lako mogao biti konkurentan na tim tržištima. Najbliže je tržište
Srbije i ono bi najlakše prihvatilo novog ponuđača iz Crne Gore. Najvažnija stvar bi bila
da se pokaže prisutnost na tržištu putem reklama, letaka i ostalih marketinških radnji koje
bi doprinijele širenju informacije.

Za početak kompanija bi trebala da za proboj na ino tržište koristi tendere javnih

nabavki na kojima bi sa dobrom cijenom mogla ući na tržište, a posle toga bi mogla
građevinskim kompanijama takođe uz konkurentnu cijenu i kvalitetnu izradu ponuditi
obavljanje radova u vezi sa solarnim grijanjem, to bi bilo zanimljivo i kupcima stanova i
kompanijama. Tek kad bi tako ušaona tržište Mikromont bi se mogao okrenuti otvaranju
predstavništva u toj zemlji i zapošljavanju radne snage iz zemlje u kojoj je otvorio filijalu
i onda tek početi sa radom na privatnim kućama.

Mikromont bi tu odluku morao donijeti što prije jer mnoge kompanije će uskoro
usmjeriti svoj razvoj u pravcu solarne energije jer samo sunca neće nedostajati.
Strategija velikog ili malog tržišnog učešća

Strategija velikog ili malog tržišnog učešća je dilema velikog broja kompanija.
Mnoge kompanije su propale što su na to pitanje izabrale pogrešan odgovor. Izabrati da
se boriš za mali dio teritorije ili pokušati „osvojiti svijet“. Svi mi bi željeli vladati
svijetom ali to je rezervisano samo za jednog, a ostali gube. Zbog toga je bolje da ako
nismo u stanju da „osvojimo svijet“ ukrademo dio svijeta koji možemo da kontrolišemo i
da na njemu budemo uspješni i konkurentni čak i najboljima.

Iako bi smo na prvi pogled rekli da svaka kompanija teži ili bi trebala da teži
većem tržišnom učešću naše mišljenje je da mi Mikromont ipak u početku trebao da se
odluči za manje tržišno učešće. Razlog za takvu odluku je veličina tržišta Srbije i
mogućnosti Mikromonta. Sa manjim tržišnim učešćem poslovi bi bili kvalitetnije
odrađeni, bez kašnjenja i to bi bio veliki plus za kompaniju, u suprotnom to se možda ne
bi moglo ispoštovati. Osim toga manjim tržišnim učešćem u Srbiji Mikromont-u ostaje
mogućnost da se istovremeno proširi na još neko od tržišta iz okruženja.

U prilog manjem tržišnom učešću ide i bolje prilagođavanje datom regionu države
na kojem je kompanija započela širenje na tom tržištu. Na osnovu toga smatramo da se
Mikromont bazira na tržište južne Srbije. Razlog za to je prvo blizina područja, a osim
toga i pokrivenost toga područja konkurencijom iz Srbije koja je na tom dijelu veoma
slaba.

Tek nakon dobrog infiltriranja na jugu Srbije i postizanja većeg obima posla u
tom dijelu Mikromont može početi sa napredovanjem ka sjeveru države i većim tržišnim
učešćem.