UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIKI FAKULTET
ODSJEK BIOLOGIJA

Seminarski rad
Tema: Feministike ideje i pokreti

Predmetni profesor:
prof. dr. Delal Ibrakovi

Student:
Selma Buljko

Sarajevo, maj 2016. godine

SADRAJ

UVOD...........................................................................................................................1
2. HISTORIJSKI PREGLED POLOAJA ENA I NJIHOVIH PRAVA....................3
2.1. ene u prvim demokratijama..........................................................................4
2.2. Doba prosvjetiteljstva.....................................................................................5
2.3. Sufraetkinje i historija sufraetskog pokreta.................................................6
2.4. Sufraetski pokreti u drugim zemljama...........................................................7
3. ULOGA ENE U DRUTVU..................................................................................8
3.1Uloga ene u majinstvu, braku i porodici.......................................................9
3.2.Emancipacija ena..........................................................................................12
3.3.Medijsko reprezentovanje ene.......................................................................13
4. ENE U BORBI ZA SVOJA LJUDSKA PRAVA..................................................14
4.1.Patrijarhat kao uzrok rodne neravnopravnosti.............................................15
4.2.Osvrt na prava i slobodu ena sa aspekta religija........................................17
4.3.enski mirovni pokreti...................................................................................18
ZAKLJUAK.............................................................................................................21
LITERATURA............................................................................................................22

UVOD
Feminizam je definiran kao specifina filozofija akcije koja poiva na vjerovanju u
socijalnu, politiku i ekonomsku jednakost spolova i upravo zato djeluje na dekonstrukciji
dominantnih modela znanja i uvrijeenih konstrukata koji se tiu rodova i rodnih konstrukcija,
patrijarhata i muke moi, opredmeenja enske subjektivnosti i mjesta enske opresije
openito. Feminizmom se danas ocrtava i enska perspektiva u teoriji i kulturi kao i teorijska
te aktivistika pozicija pojedinki i pojedinaca u cilju ostvarivanja drutva na dobrobit obaju
spolova1 O poloaju ena, o njenim pravima kao i o ravnopravnosti ena sa mukarcem, dugi
niz godina vodi se estoka rasprava, ene su u prolosti prole kroz razliite vrste osporavanja
i ugnjetavanja, te im je prirodno data uloga slabije, potinjene i one koja slua. Feministiki
pokreti su urodili plodom i nakon mnogo godina, ene su konano postale ravnopravne sa
mukarcima, barem zakonski. Meutim, da li se to sprovodi u praksi? Danas, u 21. stoljeu, u
tzv. zemljama treeg svijeta i zemljama u tranziciji, jo uvijek je vidljivo da ene ne uivaju
prava koja trebaju imati. Iako u naoj dravi postoji zakonsko pravna regulativa koja
omoguava enama da se ostvaraju kroz svoja prava i brani ih od povrede tih prava, ene se i
dalje nalaze na marginama i rtve su diskriminacije i surovog sistema u kojem su one uvijek
stepenicu nie u odnosu na mukarce. Jedan od glavnih uzroka je tradicionalno patrijarhalno
kulturno naslijee naeg drutva, gdje se jo uvijek smatra da se ena prvo treba izgraditi kroz
udaju i odgoj djece, pa tek onda kroz svoju karijeru i ostalo. Poloaj ene uveliko ovisi o
mukarcu, bilo u porodici, na poslu, u koli i generalno kroz ivot. Iako borba za ensko
pitanje te prava ena traje i datira jo 19. st, te iako su promjene na bolje na globalnom nivou
vidljive, postavlja se pitanje kolika je veliina enske borbe i pokreta, te koji su tano razmjeri
rezultata tih borbi? Da li su zaista zakonom enama omoguena njihova prava tj. da li su
prava ena koje je zakon odobrio zaista mogue realizirati u praksi? Koliki je domet do kojeg
ene ustvari mogu dokuiti shodno drutvu u kojem ive? Pod krinkom religijskih dogmi,
najvie monoteistikih religija, te shodno moralnim naelima i normama koje su pristune u
odreenom drutvu, oito je da su ene jo uvijek u sjeni mukaraca. Poloaj ene te njene
sloboda u rukama je jaeg, aludirajui na mukarca. Njena sloboda je ograniena na
miljenje i stereotip koji vlada u njenom okruenju. Kao takvo, njeno okruenje ju ugnjetava i
1 https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/preuzimanje/bibliotekaona/Publikacija_Pojmovnik%20rodne%20terminologije%20prema%20standardima
%20Europske%20unije.pdf (16.5.2016.)
1

sputava, posmatrajui je kao manje vrijednu i sposobnu za obavljanje bilo kakvih bitnih
funkcija, i u kui i u drutvu.
Nadalje, postavlja se pitanje kako je dolo do revolucionarnih promjena? Apsolutno
neizostavno ime je Mary Wollstonecraft, Engleskinja, po vokaciji teoretiarka, egzistirala je u
drugoj polovini 18. stoljea. Feministkinja, a po sopstvenoj izjavi filozofkinja zainteresovana
za politiku i filozofiju morala. Meri se nije libila rei svoje miljenje te se suprostaviti
primjera radi, imenu kakvo je J.J. Russeau, te mnogim drugima pa na kraju i samoj dravi u
kojoj je ivjela. Wollstonecraft je svoje ivotno djelo Odbrana prava ena napisala za svega
est sedmica, djelo je doekano na no, te je nazvana bezbonom amazonkom Francuske
republike. Iako su njene ideja danas smatrane sjajnim, te kritike dananjeg drutva na njeno
djelo imaju pozitivan odjek, Mary je u drutvu u kojem je ivjela ostala neshvaena, a njeni
stavovi izazivali su burne reakcije. Ako uzmemo u obzir da je Wollstonecraft ostala
neshvaena za svoga ivota, pa ak i mnogo godina nakon svoje smrti, jedini odgovor na
pitanje kako je ena smogla hrabrosti i snage da trai svoja prava, a da joj je uope to polo za
rukom, vjerovatno je za ire mase prva asocijacija 8. mart, meunarodni Dan ena. Dan koji je
znaio revolucionarnu prekretnicu kada su ene konano postale one koje imaju pravo glasa.
Meutim, gledajui kroz historiju, stvari nisu bile nimalo jednostavne, ta vie bile su itekako
surove, pa je potrebno posebno naglasti hrabrost i snagu ena koje su pokrenule itav proces.
Ideja da se obiljeava meunarodni Dan ena prvi put se pojavila poetkom 20. vijeka u doba
brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je esto dovodila do protesta zbog loih
uslova rada. ene zaposlene u industriji odjee i tekstila su javno protestovale 8. marta 1857 u
New Yorku. Tekstilne radnice su protestovale zbog loih radnih uslova i niskih plata.
Demonstracije je rasturila policija. Te iste ene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Nakon toga prostesti su se redovno dogaali i narednih osmih martova, jedan od najpoznatijih
bio je onaj kada je oko 15.000 ena u New Yorku 1908 godine, mariralo gradom, te su traile
pravo glasa, kao i bolje plate i krae radno vrijeme. Godine 1910. prva meunarodna enska
konferencija bila je odrana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalistike Internacionale te
ustanovila Meunarodni dan ena na prijedlog slavne njemake socijalistkinje Clare Zetkin.

Decenijama kasnije, tj. danas, stvari su se promijenile na bolje, ene imaju mnogo vee
ovlasti, ongliraju izmeu poslovnih ena i majki, karijeristice su, te su skoro postale
2

ravnopravne sa mukarcima. Skoro, jer i danas postoje patrijarhalna drutva, gdje se ena
prevashodno bavi majinstvom i onemogueno joj je pravo da napreduje u nekoj drugoj sferi,
gdje bi se dokazala kao uspjena ena. Meutim, generalno gledajui drutvo u kojem ivimo,
nastoji da suzbije patrijarhat, te na svaki mogui nain tei demokratskom reimu.
2. HISTORIJSKI PREGLED POLOAJA ENA I NJIHOVIH PRAVA
Napravimo li osvrt na historiju enskih pokreta i generalno na poloaj u kojem su ene bile
stoljeima do unazad nekoliko decenija, jasno se moe zakljuiti da taj poloaj i status koji su
uivale nije nimalo zavidan. Naprotiv, odnos kakav je drutvo imalo prema njenijem spolu
krajnje je degutantan, pun prezira i okrutnosti. Meutim kako nita ne traje dovijeka, tako je
doao kraj i torturama koje su ene proivljavale. Svakako, taj preokret se nije desio preko
noi, ta borba je trajala decenijama. Decenijama je trajalo oslobaanje iz okova vremena i
onih ije je vrijeme to bilo. Politikog sistema u kojem niti jedan ena nije smjela uestvovati,
kao

drutva

kojem

je

ena

sluila

za

reprodukciju.

U davna vremena velika veina pripadnika mukog spola bila su robovi, kao i pripadnice
enskog spola. I mnoga su stoljea prola, mnoga od njih i razdoblja visoke kulture, prije
nego je bilo koji mislilac bio dovoljno odvaan da dovede u pitanje opravdanost iliapsolutnu
drutvenu nunost jednog ili drugog ropstva. Malo po malo takvi mislioci su se pojavljivali,
pa se dokinulo ropstvo mukog spola, barem u zemljama kranske Europe, a ropstvo enskog
spola postupno se pretvrilo u blai oblik ovisnosti. No ta ovisnost, onakva kakva postoji
danas, nije izvorna institucija, koja preivljava zbog pravednosti i drutvene koristi rije je o
primitivnom stanju ropstva koje se i dalje odrava kroz niz modifikacija i ublaavanja
izazvanih istim uzrocima koji su oblaili opte navike te doveli meuljudske odnose pod jai
nadzor pravednosti i utjecaj ovjenosti. Time ta ovisnost nije izgubila biljeg svog surovog
porijekla. Nikakva se predpostavka u korist toga stanja ne moe izvui iz injenice pukog
postojanja. Jedina takva predpostavka mogla bi se zasnovati na injenici da je stanje potrajalo
tako dugo, dok su druga potekla iz istoga mrskog izvora, dokinuta. Stoga je doista neobino
za obine ui kada uje da nejednakost prava mukaraca i ena nema drugog izvora nego
pravo jaeg.2 Pravo glasa je politiko pravo i ubraja se u red osnovnih ljudskih prava. ene
danas uivaju ovo pravo gotovo u svim dravama svijeta, meutim, nije uvijek bilo tako.
Borba ena za ostvarivanje prava glasa, kao i mnogih drugih prava, trajala je veoma dugo. U
2 Mill, J.S.
3

malom broju zemalja ona traje i danas. Zahtjeve za pravo glasa ene su organizovano poele
da iznose u drugoj polovini XIX stoljea, ta borba bila je dugotrajna i teka, a bitne rezultate
donijela je tek poetkom XX stoljea. Pravi kraj ove borbe uslijedio je tek po zavretku
Drugog svjetskog rata, kada su ene u najveem broju zemalja ostvarile pravo da biraju i da
budu birane3
ensko tijelo, iako slabijeg sklopa od mukog, nije nita manje savreno od mukog. Prema
podjeli rada koju je Bog odredio, voenje drave pripada mukarcima, a ne enama; meutim,
niti mukarci uvijek ispunjavaju ovu obavezu na odgovarajui nain, niti su ene po svojoj
prirodi nepodobne za takve poslove, ve su ih naprotiv, prolosti ali i sadanjosti, esto.
uspjeno preuzimale. Ukoliko je njihovo znanje ogranienije nego kod mnogih mukaraca, to
je zato jer nisu u prilici da se bave mnogim raznovrsnim stvarima, nego borave u kui,
zadovoljavajui se time to se bave domainstvom. Ukoliko se mukarci plae da njihove
supruge i keri spoznaju slatku radnost znanja i uenja, onda to samo potvruje da oni i nisu
naroito pametni, te se plae da ih ene mogu nadmaiti u znanju. 4 Nadalje, enska prava
oduvijek su upitna, relativna i zavisi od sredine i drutva u kojoj se ena nalazi. Kako je
vrijeme odmicalo ene su se od uspavanih robinja ija je jedina funkcija bila udovoljavanje
suprugu i raanje djece postajale revolucionarke, koje se estoko bore za svoj status u
drutvu. Poevi od davnih vremena u staroj Grkoj do danas, nastojat u pojasniti poloaj
ena kroz razliite vremenske epohe, kao i razne situacije u kojima su se ene nosile sa
nemilosrdnim drutvenim poretkom.
2.1. ene u prvim demokratijama
Antika Grka, svima je poznata kao kolijevka europske civilizacije, poevi od same kulture
koju su stari Grci prenijeli na ostatak Europe, preko Olimpijskih igara koje smo naslijedili od
istih, pa sve do razvijanja revolucionarnog oblika vladavine demokratije. Ta demokratija
koju su razvili stari Grci predstavlja ujedno i prvi oblik demokratije. Meutim nisu svi
stanovnici stare Grke imali ista prava. Atina i Sparta su jedini grki gradovi-drave za koje
imamo detaljnije podatke o poloaju ene. Veina izvora o tom pitanju potjee iz klasinog ili
3 Zaharijevi, A.
4 Bok, G.
4

postklasinog razdoblja, a mnoge pravne odredbe i obiaji vjerojatno potjeu iz arhajskog

razdoblja. Dok je klasina Atena bila neuobiajeno kruta u odnosu prema enama, Sparta je
bila neuobiajeno liberalna. Razjedinjenost grkih polisa i razliito drutveno ureenje
vidljivo je i u odnosu prema eni. U Atini je za enu vrijedilo pravilo: to manje zna to je
bolje. Atinjanke su se udavale prilino mlade i bez ivotnog iskustva. ena u Atini nije imala
pravo na svoje miljenje, a nije ga ni mogla imati kad joj je naobrazba bila onemoguena.
Jedina njena zadaa bila je roditi muu djecu kako bi se o njemu u starosti imao tko
brinuti. Spartanki je, takoer, bila uloga raati djecu, ali ta se uloga u Sparti iznimno cijenila,
jer je znaila raanje novih ratnika.
ena je za njih neto vrijedila i omogueno joj je bilo i obrazovanje. Upravo to je uinilo
Spartanke neovisnima i samosvjesnima te su hrabro sudjelovale u politikom ivotu5.
ene Atine s druge strane, iako su zajedno sa djecom, robovima i strancima inile veinsko
stanovnitvo tog grada, nisu imale pravo glasa niti pravo na politiko uee i sudjelovanje u
odluivanju. Shodno tome zakljuujemo da ene Atine nisu ivjele nimalo lahko. U
djetinjstvu su nad njima upravljali oevi, poslije udaje njima i njihovom imovinom upravljali
su njihovi muevi, dok je njima dato da se brinu u kuanstvu i djeci. Za stari Rim takoer je
karakteristian patrijarhalni koncept, zasnovan na tome da je glava porodice otac i da on vodi
glavu rije. Sa druge strane neizostavno je pomenuti i poloaj ena u Egiptu, koje su u odnosu
na ostale ene u antikim drutvima imala najbolji poloaj. One su uivale gotovo potpunu
ravnopravnost sa mukarcima, imale su punu pravnu i poslovnu sposobnost. ene u Egiptu su
same mogle voditi poslove, sklapati ugovore, imale su pravo na svoju imovinu i putem
testamenta su je mogle ostaviti kome god su eljele.6
2.2. Doba prosvjetiteljstva
Poetak borbe za pravo glasa ena zapoeo je sa Francuskom revolucijom. Parianke su
inile veliki dio snage koje 1789. godine pokrenula revolucija zbog gladi u gradu. ene su

5 http://arheo.ffzg.unizg.hr/ska/fragmenti/2-3/drustveniPolozaj.htm (12.5.2016.
g.)
6 Zaharijevi, A.
5

krenule u pohod na dvorac Versailles, u kojem se nalazila kraljevska porodica. Takoer su

sudjelovale u napadu na tvravu Bastillu 7
Novi vijek donosi velike promijene u nainu proizvodnje i drutvenom ureenju, usljed ega
nastaju novi slojevi u drutvu i dolazi do izbijanja graanskih revolucija. Krajem XVII
stoljea pojavljuju se prvi znakovi industrijalizacije, proiruju se gradovi i javljaju se izdanci
novih drutvenih klasa radnici bezemljai i gradska srednja klasa. U to doba javljaju se,
dodue rijetki, pozivi za poboljanje poloaja ena, koji su se doticali uglavnom podreenog
poloaja ena u porodici. Do znaajnih promjena u drutvu dolazi tek u XVIII stoljeu.
Sredinom ovog stoljea grupa mislilaca poinje da se suprostavlja tiraniji feudalnih drutava
zasnovanih na nasljednim privilegijama kralja, crkve i plemstva. Oni formuliu
nezadovoljstvo nove narastajue srednje klase koja udi za napretkom i kojoj je preko glave
stare, krute i korumpirane feudalne hijerarhije.
Bio je to poetak doba prosvjetiteljstva. U tom previranju ene takoer poinju da postavljaju
pitanje svoje nejednakosti i da se suprostavljaju tiraniji mukaraca kui. 8

2.3. Sufraetkinje i historija sufraetskog pokreta

U svim onim etapama ovjeanstva u kojima ima smisla govoriti o pravu glasa i izvjesnom
obliku uea u vlasti, enama je to pravo bilo uskraeno. Sufraetkinja je naziv koji se
krajem 19. i poetkom 20. stoljea u anglosaksonskim zemljama, a pogotovo u Velikoj
Britaniji, koristio za pripadnicu pokreta koji se vodio u svrhu jednakog prava glasa ena i
mukaraca, odnosno za uvoenje prava glasa ena9. Sufraetske pokrete inile su ene koje
su se borile i konano izborile za pravo glasa kod ena. Njihova borba trajala je veoma dugo,
u razliitim fazama i epohama. Uzrok tome moemo rei da je u opem drutveno

7 https://www.academia.edu/8343966/Prava_%C5%BEena_kroz_povijest
(12.5.2016. g)
8 Zaharijevi, A.
9 https://www.academia.edu/8343966/Prava_%C5%BEena_kroz_povijest
(8.4.2016.g)
6

historijskom kontekstu, kao i u sociokulturnim okruenjima pojedinih zemalja 10

Historijski gledano, Velika Britanija i SAD predstavljaju karakteristine primjere borbe za
ensko pravo glasa u XIX i XX stoljeu. Odatle se ova borba proirila i na ene u drugim
dravama i dobila svjetski karakter. Zahtjev za enskim pravom glasa razmatrali su mnogi
istaknuti liberalni intelektualci Engleske od 1850. godine, meu kojima su John Stuart Mill i
njegova partnerica Harriet Taylor Mill. Prvi savez za ensko pravo glasa oformljeno je u
Manesteru 1865. godine, a Mill e 1867. godine u Parlamentu izloiti peticiju koja zahtjeva
pravo glasa za sve osobe koje posjeduju imovinu, na kojoj se nalo 1550 potpisa. Uprkos
tome, narednih godina ne dolazi do pomaka. Nijedan od vodeih politiara tog vremena ne
usuuje se usprotivi otrom neslaganju kraljice Viktorije sa ciljevima enskog pokreta. Vie
manjih sufraetskih pokreta ujedinilo se 1897. godine. Kada je Emmeline Pankhurst sa svojim
kerkama osnovala ensku drutvenu i politiku uniju, enski sufraetski pokret se poinje
djeliti na dvije frakcije. Vraanje Liberala na vlast 1906. godine, sufraetkinje su doivjele
vie poraza, samim tim to je doneeno sedam novih zakona ali se niti jedan od njih nije
doticao pitanja ena. Prva decenija XX stoljea u Velikoj Britaniji bila je obiljeena velikim
nasiljem. Nakon brojnih hapenja sufraitkinje primjenjuju strategiju trajka glau. Vlada im
je dopustila trajk glau, uslijed ega su one postajale sve slabije i slabije, a kao takve nisu
mogle zastupati svoje ciljeve, to je vlastima odgovaralo.

Da bi odgovorile na ovu taktiku, one postaju sve ekstremnije u svom ponaanju. Ta deavanja
su kulminirala inom koji se odigrao u junu 1913. godine, kada se Emily Davidson bacila pod
kraljevog konja i poginula. Meutim to je sufraetskom pokretu ena donio vie tete nego
koristi, jer je Emily bila obrazovana ena. Nakon ega se postavlja pitanja, ako je obrazovana
i uena ena spremna za ovakav cilj, ta je tek sa onim enama koje to nisu? Kako im se onda
uope moe dati pravo glasa? Sigurno je da bi sufraetkinje postale jo agresivnije da nije
dolo do Prvog svjetskog rata. Doprinos ena u ovom ratu bio je ogroman, te je taj in istih,
uinio da se javnost svim srcem zaloi za ostvarenje sufraetskog cilja, pravo glasa ena.
Potreba za uvoenjem ovog prava konano je prepoznata kod najveeg broja lanova
Parlamenta. Shodno tome ene su u februaru 1918. godine dobile pravo glasa.
10Markov, S.
7

2.4. Sufraetski pokreti u drugim zemljama

Sufraetski pokreti javili su se i u drugim zapadnim zemljama tokom XIX i ranih godina XX
stoljea. Oni nisu bili tako intenzivni kao u SAD-u i Velikoj Britaniji, ali su ispunili svoj cilj i
obezbjedili enama pravo glasa. Iako se za SAD i Veliku Britaniju vezuju prvi pokreti za
pravo glasa ena, to ipak nisu bile prve zemlje koje su uvele to pravo. Naima, ene Novog
Zelanda dobile su aktivno birako pravo ogranienog tipa jo 1893. godine, dok je Australija
isto to pravo dobila 1902. godine. U Norvekoj pokret za sticanje prava glasa ena zapoeo se
razvijati 1830. godine, a u Finskoj 1860. godine. Ogranieno pravo glasa ene u vedskoj su
dobile 1863. godine, puno pravo glasa ovim enama dato je 1921. godine. Pored navedenih,
ranih godina XX stoljea zemlje u kojima su ene dobile pravo glasa su: Kanada, Austrija,
Njemaka i Island. Poslije Drugog svjetskog rata najvei broj drava svijeta daje enama
puno pravo glasa. Jugoslavija je to uinila 1946. godine, Francuska 1944. godine, a vicarska
tek 1971. godine. Oigledno je, prema tome, da politiko izjednaavanje ena sa mukarcima
nije toliko zavisilo od ekonomske i kulturne razvijenosti zemlje. Zanimljivo je navesti i
podatak da su islamske drave, kao to su Turska, Sirija i Egipat, omoguile enama da
glasaju istovremeno kada i mnoge evropske zemlje, a, na primjer, mnogo prije vicarske. Do
1990. godine ene su ostvarile pravo glasa u najveem broju drava na svijetu. Danas samo
nekoliko zemalja jo nije odobrilo pravo glasa nekom djelu ili svim svojim graanima.

3. ULOGA ENE U DRUTVU

Iako danas ivimo u modernom drutvu, i danas je veoma aktuelna tema koja uloga u drutvu
pripada eni a koja mukarcu. ene i mukarci se razlikuju prije svega bioloki, premda su
uloge tj. ponaanje pojedinca uvjetovano sredinom i kulturom koja je pristuna u toj sredini.
Najveu ulogu o oblikovanju tih uloga ima socijalizacija. Razdvajanje puteva socijalizacije
poinje veoma rano. Malim djevojicama kupuju se lutke, oblae se u roze haljinice i ui ih se
da budu ponizne i poslune, potiu se igre u kojima se reproduciraju stereotipi o eni kao
domaici, dami i slabo emancipovanom i obrazovanom biu. Dok se s druge strane djeacima
8

kupuju plastini pitolji, njih se hrabri, potie im se agresivnost te ih se ui da su u odnosu na

ene oni ti koji znaju bolje te se potie njihova superiornost u odnosu na enu.
Kada govorimo o ulozi ene, onda prije svega zapoinjemo sa njenom ulogom u porodici.
Treba naglasiti da je porodica izdvojena ali je ipak zajednica koja je povezana sa drugim
drutvenim elijama. Dom ne predstavlja samo porodini ivot, nego je i refleksija ivotnog
standarda dvoje ljudi, bogatstva, ukusa, manira. Tim drutvenim ivotom upravlja ena, dok je
mukarac taj koji proizvodi, zarauje i stvara ugled. Ona je ta koja sa ushienjem izlae
unutranjost svog doma, samu svoju spoljanjost koju mu i djeca ne primjeuju jer su
navikli na njih. Njen drutveni zadatak je u tome da predstavlja, te se on mijea sa
zadovoljstvom koje nalazi u pokazivanju sebe 11 Nadalje, ona dotjeruje sebe kao i svoj dom,
jer i jedno i drugo prihvata kao neto to je njen zadatak i ozbiljan posao. Za razliku od svog
supruga ili partnera, ena tei ka tome poto joj tako nalae drutvo da od sebe i svog tijela
pravi objekat poude, te da postane erotski objekat. Mukarac s druge strane dotjerivanje
smatra trivijalnou, koje apsolutno nekarakterizira ono to je on ustvari, tj. svjestan je da
njegova linost i intelekt nisu osporavani kako god da je obuen. ena tei ka
izvjetaenou, ona postaje poput nekog cvijeta ili umjetnine za svog mukarca, a kako za
njega tako i za sebe. ena ne smije biti vulgarna niti se smije oblaiti tako, ne smije otkrivati
previe, njena odjea, nastup, minka, parfem moraju biti umjereni, ona mora biti svedena, jer
u suprotnom vulgarnost izraava njenu profesiju. Nije jedina vanost kako izgleda odreena
garderoba na eni, nego ona odaje i njen drutveni ili ekonomski status. Eleganicija je
ropstvo, a eni je povrnost nametnuta u toj mjeri, da je ona ustvari ono to oblai. Koliko god
joj je potrebno da pronae posao, toliko joj je korisnije da je dotjerana. Elegancija je ustvari
njeno oruje. Ali da li je zaista ena sama po sebi takvi ili je drutvo tretira kao takvu?
Da li zaista ene ele tretman kao da nemaju i ne znaju nita drugo sem dotjerivati sebe, voditi
brigu o kuanstvu, slijepo pratiti supruga i stajati iza njega kao sjenka. enama se djetinjstva
govori i pouava ih se na primjerima njihovih majki, da e im neto malo znanja o ljudskim
slabostima, pravilnije reeno lukavstvu, mirnoa naravi, prividna poslunost i savjesna briga o
nekoj vrsti djetinjaste pristojnosti, obezbjediti zatitu mukarca: a ako su jo i lijepe, sve
drugo je nepotrebno, bar za dvadeset godina njihovog ivota12
11 de Beauvoir, S.
9

U mnogim drutvima eni je danas omoguena seksualna sloboda. Meutim vrlo esto se
mire da njihovi brakovi nemaju nikakvog seksualnog zadovoljstva. Mukarcima kao da je
dozvoljeno da sa svojom suprugom ive u prijateljskim odnosima, a da su i pored toga
izvrstan suprug. Meutim, i ene pristaju na takav kompromis, gdje sa suprugom stvaraju
porodicu, raaju djecu i stvaraju topli dom, ali bi bile sretnije moda u nekom drugom
zagrljaju. Ali za jednu enu i njen status u drutvu to bi bilo sramno. Smatra se da ene
nemaju toliko snane potrebe i nagone kao i njihovi mukarci. Ona lae da bi zadrala svog
supruga, tj. da bi zadrala sigurnost koju joj on prua. Shodno tome, shodno drutvu u
kakvom ivimo, ena esto i pristaje da njen mukarac ima i druge ene. Dokle god ena bude
od sebe pravila rtvu i roba morat e priznati da je njeno brakolomstvo radikalnije odvaja od
mua, nego to mukarevo nevjerstvo njega odvaja od nje. Na svaki nain, brakolomstvo,
prijateljstvo, drutveni ivot, predstavljaju samo razonode u branom ivotu; oni mogu
pomoi da se podnesu njegove stege, ali ih ne lome. To su samo bjekstva koja eni nipoto ne
dozvoljavaju da istinski raspolae svojom sudbinom13

3.1. Uloga ene u majinstvu, braku i porodici

Po zagovornicima matrijarhata iz XIX vijeka, porodica je u svom razvoju isprva prola kroz
period kada se sa sigurnou moglo utvrditi jedino ko je majka, a ne i ko je otac, te se stoga
porodina loza raunala po majinoj strani. Pretpostavlja se da je tada ena bila veoma
potovana kao jedini priznati roditelj, ali i zbog napornog rada na ouvanju domainstva u
kojem je vodila glavnu rije. Po Engelsovom miljenju, to drevno doba donosi i prvobitnu
podjelu rada meu polovima: ene vode brigu o zajednikom domainstvu dok se mukarci
staraju o lovu, a kasnije i o stoci. Tada nije bilo privatnog vlasnitva, ni bitnijih razlika meu
lanovima drutva, te samim tim nije bilo ni metoda prinude. Organizacija ivota i sve
obaveze bile su na dobrovoljnoj osnovi.
Pad ene, to jest promjena njenog poloaja u drutvu, poinje s pojavom privatne svojine
kao posljedice vika u proizvodnji. Pristalice teze o prvobitnom matrijarhatu njegov krah
12 Wollstonecraft, M.
13 de Beauvoir, S.
10

lociraju u pitanju naslijeivanja. Kako je u tom ranijem obliku porodine zajednice

matrijarhalno pravo priznavalo samo majinu liniju, tako je i lino vlasnitvo preminulog
pripadalo njegovim roacima po majci. Meutim, usljed gomilanja bogatstva koncentrisanog
u rukama mukarca (a zato je do toga dolo, ne znamo), paralelno je rastao njegov znaaj u
drutvu i elja da se na njegove potomke prenese njegovo nasljee. Ta potreba uslovila je
uguenje matrijarhalnog prava. No, bilo da je istinita jedna ili druga teza, injenica je da se
nadalje kroz historiju brak u veini drutava ostvarivao na patrijarhalni nain. ena je
podreena muu, njena uloga majke ima prevashodni znaaj, a brani odnosi su
neravnopravni i nepovoljni po enu. injenica da nijedna teza nije odnijela konanu
pobjedu, posljedica je oskudne dokazne grae. Isto tako, injenica da postoje obe te teze nije,
naalost, pomogla da se poloaj ena pobolja, i patrijarhalni koncept i dalje ostaje na snazi14
Koliko god da se podigla svijest o emancipaciji kod ene, te koliko god nastojale da ih se
uvaava podjednako kao i mukarce, enama se i dalje namee status domaice, a njihova
primarna uloga je i dalje majinstvo. esto se podrazumijeva da ena ima materinski nagon.
Ovaj termin se odnosi na vie pretpostavki: da ene osjeaju uroenu udnju da rode i
odgajaju svoju djecu, da su spremne da se rtvuju za svoje potomstvo, a ponekad i da gotovo
telepatski predviaju djeije potrebe.15 Ako se ena prije svega nije zaokupila majinstvom,
onda ona nije prava ena. Drutvo osuuje i saalijeva takve sluajeve, a kako drutvo
namee standard ena voena tim nastoji da ispuni oekivanja drugih. Ipak da odnos prema
raanju nije nepromjenjiv pokazuje skorije istraivanje: sada uz potpun pristup kontracepciji,
12-20% ena u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi odluuju da uope ne raaju, u
poreenju sa 1% od prije 20 godina. Iako na povrinu izlaze mnogi problemi iz prolosti te se
postepeno rijeavaju, jedan od najzastupljenijih problema unutar porodice bio je nasilje, koje
se i danas odvija u mnogim porodicama a trpe ga ene, to fiziko, to psihiko. Uglavnom u
manjim sredinama, patrijarhalnim, gdje ene jo uvijek nisu jednakopravne sa jaim polom, te
gdje zbog nedostatka sredstava i hrabrosti da o tome progovore jo uvijek trpe razliite oblike
istog. Najvei procenat krivinih djela nasilja poini se u kui. U XIX stoljeu feministkinje
su krivile alkohol za nasilje u domu. U mnogim zemljama feministkinje su povele akcije za
14 Vasiljevi, L.
15 Zaharijevi, A.
11

stvaranje prihvatnih centara za pretuene ene i djecu bezbjednih mjesta u kojima ene
mogu da ponu da mjenjaju svoj ivot, da dobiju savjet o smjetaju u novu kuu, zaposlenju,
kolama i novanim problemima. ene iz azijskih ili drugih manjinskih zajednica koje
dobijaju batine nailaze na jo vee probleme, jezike, kulturne i religijske prirode, kada
pokuaju da pobjegnu iz domova gdje trpe nasilje. 16 Nasilje je karakteristino vie za ruralna
i patrijarhalno nastrojena drutva, pogotovo u sredinama ili porodicama gdje postoji veliki
religijski utjecaj. ene uglavnom nasilje trpe zbog predrasude da je njen suprunik zlostavlja
iz ljubavi te da iako je nasilnik, a ona muenica on je taj koji posjeduje unutarnju ljepotu
koju ona mora uoiti. Ona mora zadrati predstavu o sebi kao o pravoj eni. Pitanje
majinstva Simon de Bovoar odreuje kao pitanje izbora. ena moe da odabere da li e
krenuti tim putem, ili e sebe ostaviriti na neki drugi nain. Robovanje biologiji nije uvijek
neophodno, a stav da jedino djeca mogu u potpunosti ispuniti ene smatrala je pogrenim.
Feministice su uveliko zaslune za mnoge benificije koje ene danas ustvari imaju, one su
pokrenule razgovore i kampanje o mnogim tabu temama koje se ranije nisu ni u snu mogle
pokrenuti. Zahvaljujui njima pokrenuto je pitanje o odnosu u braku tj. u porodice, te svemu
to ide uz to, kao to su uzevi za primjer: kuanski poslovi, identitet udate ene kao i one
koja je van brane zajednice. Ta pitanja su pokrenuto ezdesetih godina XX stoljea, te su i
danas prisutna, meutim, jo uvijek nisu do kraja razjanjena. Tradicija i patrijarhat koji je bio
prisutan u veini zemalja poinje da blijedi. Suprunici poinju da djele kuanske poslove, te
da pomau jedni drugima, meutim u drutvu je i danas prisutna neravnotea meu
suprunicima kada je u pitanju vrednovanje. Demokratski tip porodice nastaje pod utjecajem
revolucije i industrijalizacije. Dolazi do toga da se sada namee da ena radi i van kue, te
dolazi do emancipacije ena. Emancipacija i stjecanje znanja, uenje, eni otvaraju nove
mogunosti, ona iri svoje vidike, postaje korisnija, miroljubivija i uinkovitija za drutvo u
kojem egzistira. Priliku koju je dobila iskoritava na efikasniji nain nego li mukarac, jer se
tako dugo borila za jedankopravnost i mogunost za napredak koju su do sada imali samo
mukarci. Da bi ena postala uistinu korisna u drutvu, njen um je potrebno viestrano da
bude kultivisan, te e tako prema svojoj zemlji razviti razumnu ljubav zasnovanu na znanju,
jer je oigledno da ono to ne znamo i ne zanima nas. ene nee biti srdanija sve dok u
drutvu ne bude vie jednakosti, dok se drutveni poloaji ne pomijeaju i dok ena ne bude
16 Watkins,S.A.
12

osloboena. Jer oekivati da ene budu neuke i nerazborite, a s druge strane dobre majke ili
supruge, isto je kao oekivati da se na kukolju rodi ito17
3.2. Emancipacija ena
ena je osuena na ulogu podreene i porobljavane od strane jaeg pola, meutim usprkos
tome proces modernizacije, a ujedno i feministiki pokret enama su otvorili mnoga vrata.
Ostvarivanje prava na obrazovanje ena nije ilo ba lako, pogotovo zbog snanog utjecaja
crkve. Reformisanjem katolike crkve, enama je dozvoljeno da pohaaju samo osnovnu
kolu. Izuzev Njemake, SAD i Rusije, sve do druge polovine XIX stoljea srednje kole za
djevojke nisu postojale. Od poetka XX stoljea na ovamo, deavaju se revolucionarne
promijene, te se stie pravo uslov za ravnopravno obrazovanje oba spola. ena obrazovanjem
dobiva priliku da konano pokae da nije ono za ta je se smatra i kako je se tretira
beskorisna, manje inteligentna i nesposobna enica. Istinski klju emancipacije ena lei u
njenom obrazovanju, kroz koje spoznaje realni svijet, te ui o istom kroz razliite oblasti. Ui
da je korisna i podjednako sposobna kao jai spol. Prije svega treba napomenuti da je
emancipacija ena zapoela borbom za enska prava, tek za pravo glasa i poveanje plata. U
dananjem modernom vremenu ene su se ve uveliko izborile za ta sitna prava. Ali da li je
emancipacija zaista urodila plodom, do mjere da je enama danas zaista lake? U svakom
sluaju obrazovanje i posao, te slini komoditeti, danas su podjednako dostupni i enama i
mukarcima. Iako objektivno gledajui, sa istim stepenom obrazovanja, ena je i dalje ta koja
od sebe daje mnogo vie da bi se dokazala, na mnogo nioj poziciji u mnogo loijim uvjetima
od mukarca. I dalje je nositeljica skoro pa svih kuanskih poslova, te i dalje je ta koja mnogo
vie brige posveuje odgoju djeteta, jer se i dalje sve to podrazumijeva kao da je u potpunosti
normalno.
Dvjesto godina feminizma ohrabrilo je ene da osvajaju prostore rezervisane ze mukarce.
Mali, ali ipak znaaj broj ena prokrio je sebi put do medicine, prava, univerziteta i konano
politike. Postoje ene stolari, vodoinstalateri i vojnici, brokeri na berzi, ene koje se bave
naunim istraivanjima, ene u menadmentu i medijima. Borba je teka. ene koje rane u
podrujima gdje dominiraju mukarci, suoavaju se sa zlovoljom i diskriminacijom

17 Wollstonecraft, M.
13

mukaraca koji osjeaju da se njihov rad degradira ako se i enama dopusti da ga obavljaju. 18
Historija nas ui da se svaka ugnjetavana klasa istinski oslobodila svojih gospodara vlastitim
naporima. Nuno je da ena naui tu lekciju da shvati da e njena sloboda dosegnuti onoliko
daleko koliko njena snaga da ostvari svoju slobodu moe dosegnuti.
Zbog toga je za nju mnogo vanije da pone svojom unutarnjom regeneracijom, da se
oslobodi teine predrasuda, tradicije i obiaja. Zahtjev za jednakim pravima u svakom
ivotnom pozivu ispravan je i primjeren; ali, nakon svega, najvanije je pravo da se voli i
bude voljena. Da bi djelomina emancipacija postala potpuna i prava emancipacija ene,
morat e ena rasistiti sa smijenim poimanjem da je biti voljena, biti ljubavnica i majka,
istoznano sa biti robinja ili podreena. Morat e rasistiti sa apsurdnim pojmom dvojnosti
spolova, ili da mukarac i ena predstavljaju dva suprostavljena svijeta. Ispravno poimanje
spolova nee dozvoliti da izmeu ene i mukarca neko bude pobjednik a neko pobjeen.
Pomou uspostavljanja jednakosti izmeu mukarca i ene, svako drutvo bi bilo
produktivnije.
3.3. Medijsko reprezentovanje ene
Slika koju imamo o enama uveliko ovisi i od medija, tj. kako mediji reprezntuju ene, te
kakvu predstavu stvaraju o istima. Mediji su uveliko zasluni za odreenu predstavu koju
imamo o nekome ili neemu, zbog naina na koji prikazuju to isto. Kada govorimo o enama
i tome kakvu sliku mediji alju , onda se moe zakljuiti da je se ta slika upotpunosti slae sa
cjelokupnom situacijom koja vlada, a koja ide u korist ponajvie mukoj populaciji. Betty
Friedan19 je uvenom formulacijom problem koji nema ime pokazala kako nova generacija
ena odrasta nesposobna da doraste do ideala sretne domaice heroine koju u potpunosti
ispunjava uloga majke i domaice. Savremene kulture pokazuju onima kojima to ne polazi za
rukom da bi morale da se preispitaju ta sa njima nije uredu. Popularni mediji podstiu taj
18 Watkins,S.A.
19 Beti Friedan je autorica knjige, biva urednica enskih asopisa i feministika
aktivistica, bila je i prva predsjednica Nacionalna organizacija ena (National
Organization of Women NOW), amerike organizacije osnovane 1966. godine.
Veoma je zasluna za usvajanje Amandmana o jednakim pravima (1978). Betty
Friedan (1963) The Feminine Mystique, London:Penguine Books.
14

osjeaj neadekvatnosti, uvrivajui stereotipne slike enskosti. Nezadovoljstvo medijskim

porukama skrenulo je panju na znaaj medija u kultivisanju nejednakosti 20.
Nadalje postavlja se pitanje, kako izgledaju angamani ena u medijima i koja je to njihova
uloga tu? Vrlo je jednostavno, informativna tampa i mediji su muki dio posla. Revijalni i
zabavljaki dio posla, to ve obavljaju ene. U ozbiljnoj tampi, koja se bavi politikom,
ekonomijom i tome slino dominiraju muka lica, enska skoro nikako. enskoj populaciji je
mjesto u veernjoj tampi i tabloidima. Najznaajniji enski javni angaman je onaj u
zabavljakom dijelu, gdje se one pojavljuju kao TV linosti, modeli, zabavljaice, pjevaice.
Kao takve, mislei na zabavljaice, one mogu jedino da ugroze majke, domaice ili pratilje
superuspjenih mukaraca, ali nikako te iste mukarce. Profesionalno ostvarene i uspjene
ene uglavnom se kroz ozbiljne teme pominju kao majke i supruge, ili bar moraju otkriti kako
uspiju onglirati izmeu uspjene karijeristice i porodine ene. Uspjene ene uglavnom u
javnost izlaze kao psihologinje, socijalne radnice, doktorice, savjetnice za ishranu ili
uiteljice. Dok je spektar zanimanja kada je mukarac koji je uspjean mnogo vei, dijapazon
zanimanja se kree od astronauta do pjesnika. Raspon socijalnih uloga otkriva svijet pun
mogunosti za mukarce i pun ogranienja za ene.
Bez obzira ime se bave, odakle dolaze i ko su ene moraju da budu lijepe, dotjerane,
njegovane i zabrinute jer ne izgledaju tako savreno kao modeli iz novina. Informativni
mediji tako njeguju iste matrice enskosti koju razvija i revijalna tampa. Zabavni mediji
skoro da samo postoje kako bi svijet prikazali to glamuroznije, te kako bi se ene ispred
malih ekrana identificirale se poznatim i slavnim linostima i udjele za njihovim nerealnim
svijetom.
4. ENE U BORBI ZA SVOJA LJUDSKA PRAVA
Feminizam je naziv za skupinu ideologija, dakle radi se o feminizmima, i politikim
pokretima kojima je cilj bio poboljanje poloaja ena u drutvu, odnosno izjednaavanje
prava ena sa pravima mukaraca. Feminizam se suprostavlja svjetskoj podjeli rada prema
kojoj su mukarci nadleni u javnoj sferi na poslu, u sportu, ratovima, dravnim poslovima
dok ene ropski rade kod kue, bez nadoknade, nosei teko breme porodinog ivota.
20http://web.fmk.edu.rs/files/blogs/201011/MI/Med_kul_razl/Snjezana_Milivojevic.pdf (8.5.2016.

15

g)

Historija poznaje brojne primjere ena koje su imale izuzetnu snagu, odvanost i talenat.
Znamo ih kao slavne carice i kraljice, hrabre ratnice, naunice, umjetnice, velike linosti
enske historije. Ali one su izuzeci, te kao takve nisu mogle previe znaajno utjecati na
poboljanje poloaja, obinih, ugnjetavanih ena. Pria o mijenjanju potinjenog poloaja
ena poinje sa feminizmom. A kada nastaje feminizam? Odgovor je: onda kada ene kreu
svjesno da se organizuju, dovoljno sveobuhvatno i djelotvorno da bi poboljale svoju
situaciju. Ali zato je trebalo da proe mnogo vijekova. Veoma dugo nije postojala ni najmanja
mogunost za organizovanje bilo kakve feministike akcije 21 Pravo glasa je politiko pravo
i ubraja se u red osnovnih ljudskih prava. Zahtjeve za pravom glasa ene su organizovano
poele da iznose u drugoj polovini XIX stoljea. Ta borba je bila veoma dugotrajna, a
produktivne rezultate donijela je tek poetkom XX stoljea. Pravi kraj ove borbe uslijedio je
tek po zavretku Drugog svjetskog rata, kada su ene u najveem broju zemalja svijeta
ostvarile pravo da biraju i da budu birane

22

. U XIX stoljeu, ene su se za pravo glasa

izborile u Velikoj Britaniji, Kanadi, SAD-u, Njemakoj, vedskoj, Norvekoj. U Indiji

zagovornici prava ena borili su se za prava djevojaka na obrazovanje, na samostalnost i
pravo glasa. Godine 1918. dobile su podrku Indijskog nacionalnog kongresa. U Indoneziji,
Raden Ajen Kartini (1879-1904), kerka visokog funkcionera ustala je protiv mnogoenstva,
ugovorenog braka i kolonijalnog ugnjeatavanja, te je zahtjevala da ene dobiju pravo na
obrazovanje. U Japanu je pionirka meu feministkinjama Kishida Toshiko, predvodila
kampanju za prava ena i pravo glasa. Prva kampanja za pravo glasa organizovana je 1917. U
Kini, Tan Junjing je 1917. u Pekingu osnovala Kinesko sufraetsko drutvo i predvodila
demonstracije ena koje su ometale rad Narodne skuptine. Australijske ene izborile su se za
pravo glasa jo 1909. godine (pripadnice Aboridana su ga stekle tek 1967. godine).
U Argentini je 1910. godine odran prvi Meunarodni feministiki kongres. Tamo je 1919.
osnovana nacionalna feministika partija, a od 1919. godine ak 11 000 pripadnica
Organizacije za prava ena borile su se za pravo glasa.
4.1. Patrijarhat kao uzrok rodne neravnopravnosti

21 Watkins,S.A.
22 http://pescanik.net/wp-content/PDF/1dragana.pdf (8.5.2016. g)
16

Prije mnogo godina, irom planete zemlje ene su ispatale i fiziki i psihiki radi svoje
slabosti, jer su ene. Nije im smetalo, ili bar nije smjelo da im smeta to su u posjedstvu
mukarca, bilo da je taj mukarac njen otac ili suprug. Nije imala pravo niti slobodu biti
neovisna, individua, koja sama o sebi brine i koja sama donosi odluke o svojoj sudbini. Jer
ona je igraka u rukama mnogo monijeg, inteligentnijeg i sposobnijeg mukarca. Danas,
mnogo godina kasnije nakon svih ratova, revolucija, pokreta, ena ima mnogo vie prava
bar onih osnovnih. Smije istupiti sa svojim miljenjem, izjasniti se sama, biti majka a ujedno i
poslovna ena, biti supruga a opet individua sama za sebe. Meutim, o eni sa takvim
statusom i danas moemo govoriti samo generalno, jer iako se svijest mukaraca o
njegovanju ene kao ljudskog razumnog bie podigla, jo uvijek postoje specifina drutva
u kojima ena i danas u 21. st. nema ama ba nikakvu znaajnu ulogu, izuzev uloge da bude
majka i domaica. Takva stigmatizacija i stereotipizacija ene jo uvijek vlada u
patrijarhalnim sredinama, gdje se status ene jo uvijek posmatra kroz prizmu religijskih
dogmi. Patrijarhat je oblik drutvene zajednice u kojoj je osnovna drutvena jedinica muki
rod, a grupa je povezana srodstvom po mukoj liniji. U patrijarhalnoj zajednici o svim vanim
pitanjima odluuju mukarci, a ene s druge strane nemaju pravo glasa. On enu oblikuje po
sebi, a dominacijom nad njom mukarac potvruje svoju snagu i nadmo nad slabijim od
sebe. Od svih sistema dominacije i podreenosti, najosnovanija struktura ugnjetavanja nalazi
se u rodu, tj. u sistemu patrijarhata. Ne samo da patrijarhat historijski predstavlja prvu
strukturu dominacije i podreivanja, ve on nastavlja da postoji kao najsveobuhvatniji i
najpostojaniji sistem nejednakosti. Kroz uee u patrijarhatu, mukarci ue kako da
potcijenjuju druga ljudska bia, kako na njih da gledaju kao na neljude i kako da ih kontroliu.
Unutar patrijarhata mukarci posmatraju kako stariji potinjavaju ene, a ene ue kako da
igraju ulogu potinjenih.23
Simbolizacija podreenog statusa ene izraena je kroz odreena retorika pravila,
ritualizovanih izraza hijerarhije rodova, kao na primjer: pravilo da ena ne smije zvati mua
imenom ve govori o njemu u treem licu, dok e mu rei s oprotenjem moja ena, da na
javnim mjestima mu i ena ne komuniciraju, da za stolom ene sjede na zaelju ili ak u
potpuno drugoj prostoriji, da jedu poslije mukaraca, ljube starijima ruku, svekru peru noge
itd. Bez obzira na to to primjeri matrijarhatske kulture u kojoj su ene glava kue i
23 Ritzer, G.
17

odluuju o najvanijim pitanjima, raspolau finansijama, nose teret poslova i brinu za sve
lanove porodice, nisu usamljeni primjeri, na strukturnom nivou naa kultura je obiljeena
preteno maskulinim kodovima i patrijarhatskim odnosima. Diskurs djevianstva, odnosno
kontrolisana mo enske seksualnosti, nudi dva izbora: monaki ivot ili ivot u braku
podreen raanju potomstva. Djevianstvo je moralna norma koja uva porodini odnosno
muki obraz a ne obraz ene. Tek roenjem mukog djeteta smatra se da je ena ispunila
svoju ulogu24. Patrijarhat je usko povezan sa razvojem modernog drutva, a predpostavlja se
da e se sa drutvenim razvojem ena dobiti vea prava. Kolektivna svijest drutva
konstruisana je po velom tradicionalizma i stereotipnog shvatanja, stavlja enu u poloaj
majke, supruge i nuno domaice. Brojna istraivanja ukazuju na postojanje tradicionalnih
narativa o eni kao majci, njegovateljici ili seksualnom objektu, uz prisustvo i tzv. hibridnih
diskursa u kojima se enama dodjeljuje proaktivnija uloga u ozbiljnijim temama kao to su
politika, ekonomija, kultura, ali u kontekstu patrijarhalnog drutva da se ne bi naruio primat
etniki osvjetenog mukarca.25 Dok god postoje drutva u kojima ena nema mogunost
izbora, te se smatra objektom za raanje i pospremanje kue, to drutvo ne moe napredovati
niti biti produktivno. Zajednitvo je ono to jedno drutvo ini zdravim i dobrim, a pod tim
zajednitvom smatramo zajednitvo mukarca i ene u kojem i jedno i drugo imaju iste
zasluge, status i vrijednost. U veini Evropskih zemalja ene su stekle empatiju itavog
kolektiva, te im se pruaju mnoge mogunosti i za pravo im se daje da potpuno neovisno od
bilo koga imaju pravo na izbor. Jo uvijek su jedini problem po pitanju enskih prava,
tradicionalne i patrijarhalne sredine u kojima vlada zadrtost miljenja, da je mukarac
vrijedniji od ene.
4.2. Osvrt na prava i slobodu ena sa aspekta religija
Svakako da je religija jedna od kljunih elemenata svakog drutva. Da ne postoji, po
shvatanju mnogih ljudi se ne bi niega bojali, niti bi postojale granice. Meutim koliko god
imala pozitivnih dejstava na okolino i bila od vitalnog znaenja u mnogim zemljama, status
ene u svim religijama nije sjajan. Uzet emo u obzir monoteistike religije. Islam je
24 http://www.eiz.hr/wp-content/uploads/2014/03/Prevazilazenje-tradicionalne
uloge-zene.pdf (8.5.2016. g)
25 Mominovi, Z.
18

najmlaa religija od svih, poloaj ene u arapskim zemljama est je izvor kritike islama. Dok
ene u Zapadnom drutvu imaju komoditet da se ponaaju kako god ele, ene u erijatskim
zemljama moraju odisati potovanjem, poniznou i potlaenou.
U muslimanskom svijetu, bar tamo gdje vlada erijat, brani se tezom da su ene imale
identinu poziciju kao i mukarci do trenutka Mongolskih invazija i Kriarskih pohoda od 11.
do 13. st. Muslimanski apologeti tvrde da je poslanik, Muhammed a.s. bio veliki borac za
enska prava. Vrlo davno, jo u sedmom stoljeu Kranske ere, Islam je zabranio stranu
praksu ubijanja enske novoroenadi meu Arapima poganima, dao jasna usmjerenja koja su
vodila ograniavanju mnogoenstva, obuzdao neograniena prava nad enama koja su tada
mukarci imali i dao enama i duhovnu i materijalnu jednakost sa mukarcima 26. U to
vrijeme arapski obiaji i praksa koju su Arapi imali sa enama, bila je vrlo nazadna, pa ene
zaista nisu imale nikakva prava. Udajom ena bi postajala vlasnitvo mua, dok je do tada bila
u vlasnitvu svoga oca. ene nisu imale pravo na razvod braka, ensku novoroenad su
ubijali, a nasilje nad enama bilo je itekako rasprostranjeno.
Neovisno odakle potjee podreeni poloaj ene i njene uloge u jednom cjelokupnom
sistemu, religija je uveliko utjecala i podgrijala takav stav i tako ve stoljeima. U Bibliji
kao vrhovnom i svetom izvoru kranstva, ve na prvim stranicama stoje zapisi o razlikovanju
izmeu mukarca i ene, mukarac je stvoren po liku Boijem, a ena je stvorena od
mukarca, pa kao takva ona je automatski manje bitna, drugoplasirana. Takoer ena se
negativno tumai i kad je u pitanju prvi grijeh. Prvi ovjek i ena na zemlji, Adam i Eva
ivjeli su u velikom blagostanju i uivali sve mogue povlastice od Boga, do trenutka kada
zmija navodi Evu da proba zabranjeni plod, a potome Eva nagovara Adama da i on proba
grijeh. Zbog ega oboje bivaju prognani iz raja. Adam je osuen na teki fiziki rad, a Eva
je osuena na bolno raanje i podreenost muu. ena je ona koja navodi na grijeh, sklona
niskim strastima, pobudama i grijehu. Do pojave Isusa Krista ene su ivjela u mraku,
obespravljene da rade bilo ta bez dozvole svog mukarca . Isus Krist je gotovo
revolucionarno promijenio pogled i shvaanje uloge i poloaja ena, kako u drutvenoj, tako i
u religijskoj zajednici. Ipak, te promjene su bile implicirane samo na misaonoj razini, u
realnom socijalnom svijetu jo su uvjek vladale koncepcije patrijarhalnog drutva. Nakon
26 https://islamu.wordpress.com/2006/05/02/polozaj-zena-u-islamumuhamedovo-lose-misljenje-o-zenama (9.5.2016. g)
19

smrti i uskrsnua Isusa Krista, na podruju Bliskog Istoka te cjelokupnog Mediterana, moe
se uoiti vrlo pozitivan stav prema enama, pogotovo kada se govori o kranima.
Poloaj i uloga ena kroz historiju, a posebice kada se govori o enama u religiji ili kroz
razliita vjerovanja uistinu je sloen. Gotovo je uvijek ovisio o ideolokim, idejnim i
filozofskim konceptima trenutne drutvene paradigme. Ta se paradigma tijekom povijesti
manifestirala izuzetno ambivalentno. U jednu ruku ene su slavljene kao Velike Majke,
tovie boice i to prvenstveno zahvaljujui njihovoj biolokoj funkciji raanja. S druge strane
takoer susreemo i izuzetno negativistiki stav prema enama koji se manifestira kroz
subordinaciju i degradaciju, upravo zbog tih istih funkcija. Ovakva ambivalencija se moda i
ponajbolje oitava u odnosu religije/vjerovanja spram ena. Kako god da bilo malo je
vjerojatno da simboli stvoreni i razvijeni kroz patrijarhalne koncepcije moe funkcionirati kao
emancipator enskog spola, bilo unutar neke religije, bilo unutar cjelokupnog drutva.
4.3. enski mirovni pokreti
enski mirovni pokreti relativno su novijeg doba. Historija enskih pokreta stara je svega
stotinjak godina, a broji mnogo uspona i padova. Logian slijed, nakon same borbe da
podignu glas za bolji poloaj i status u drutvu, ene ustaju i diu glas protiv rata i nasilja. Jer
ipak one su te koje daju ivot, one su te koje su njeniji spol, one su ipak voene
osjeanjima i harmonijom. No ipak, na stranu enska prirodna miroljubivost enska mirovna
politika ne proizilazi iz proste bioloke injenice to smo roene kao enska bia, ve iz
dubokih politikih uvjerenja, iz injenice da dijelimo feministike vrijednosti koje prepliemo
sa antimilitarizmom, iz ega proizilazi jedna specifina mirovna politika. Meutim, bacimo li
pogled daleko u historiju, nije nuno za rei da su ene uvijek bile njene i povuene,
pogotovo kada dobijemo uvid koliko hrabre i vrste ene su bile na elu pojedinih drava.
Kada govorimo o Evropi, jedna od prvih inicijativa za mirovni pokret u Britaniji nastaje
nakon Napoleonovih ratova, 1816. godine, osnivanjem enske sekcije Kvekerskog mirovnog
drutva. Do 1820. godine enska mirovna drutva pokrenuta su u nekoliko britanskih
gradova. Oko 1840. godine, takoe u Britaniji, osniva se Drutvo maslinove granice (Olive
Leaf Circles), sa ukupno 150 ogranaka i lanstvom koje je do 1850. naraslo na 3.000 lanova.
Ubrzo po zavretku Francusko-pruskog rata, u Britaniji se 1872. formira enski ogranak
Britanskog mirovnog drutva. U vedskoj, feministkinja Frederika Bremer osniva prvu
Meunarodnu ensku alijansu 1854. godine. Ona je, prema nekim analizama, zaetnica ideje
20

da ene treba da pokreu meunarodne mirovne alijanse sastavljene iskljuivo od ena.

Nakon velikih rtava u Amerikom graanskom ratu, Eugenija Niboaje (Eugenie Niboyet)
osniva 1867. u enevi ensku autonomnu meunarodnu organizaciju pod nazivom
Meunarodna liga za mir i slobodu (Ligue Internationale de la Paix et de la Libert). Taj naziv
e u Francuskoj ostati i do danas27.
U SAD, tanije u Njujorku jedna grupa ena se vrlo rano protivi vojnom angaovanju SAD u
Prvom svjetskom ratu. Tako 1915. dvije sjajne antiratne aktivistkinje i sifraetkinje Lilijan
Vald (Lilian Wald) i Kristal Istman (Crystal Eastman) osnivaju i vode Antimilitaristiku uniju
(American Union Against Militarism), koja se za par godina proirila u 22 grada. U isto
vrijeme Kristal Istman, koja je sebe predstavljala kao socijalistkinju i feministkinju, zajedno
sa Dejn Adams (Jane Addams) radi na okupljanju oko 3.000 ena u ensku mirovnu partiju
(Womens Peace Party), koja tada 1915. ima njujorku kancelariju i nacionalno sedite.
Mirovnjakinje su oduvek bile inventivne, tako da je jedna od impozantnih izlobi koje su ove
aktivistkinje organizovale imala oko 5.000 posjetilaca dnevno. Na izlobi je ratna maina
SAD prikazana u obliku ogromnog metalnog zmaja, ispred kog je drana serija strastvenih
govora. U njima su, izmeu ostalog, aktivistkinje protestovale protiv politike uveanja
budeta za oruje radi navodne zatite graanstva, iza koje stoji puko uveanje profita na
osnovu militarizacije cijele zemlje28.
U to vrijeme, evropske mirovnjakinje i feministkinje Anita Augspurg i Aletta Jacobs
organizuju jedinstveni istorijski Meunarodni kongres ena u Hagu, 28. aprila 1915, poznat
kao Prvi enski mirovni kongres (Womens Peace Congress). On je predstavljao prekretnicu
za raanje enskog mirovnog pokreta. Na kongresu je prisustvovalo 1.136 delegatkinja iz
dvanaest zemalja, a vie od 2.000 ena uestvovalo je na zavrnoj sesiji, na kojoj je ensku
mirovnu partiju iz SAD zastupala Dejn Adams i jo pedeset lanica. Zanimljivo je da su
aktivistkinje na hakom kongresu usvojile vie zakljunih rezolucija. U jednoj od njih su
insistirale na prijedlogu da prilikom mirovnih pregovora treba da se uje i glas ena. To
27
http://www.bezbednost.org/upload/document/medjunarodni_feministicki_mirovni_
pokret_koji_je_d.pdf (9.5.2016. g)
28 Ibid
21

moemo smatrati zaetkom ideje koja je kasnije postala sastavni dio Rezolucije 1325. Poslije
Prvog svjetskog rata evropske mirovnjakinje organizuju jo jedan historijski dogaaj Drugi
enski mirovni kongres, koji je odran maja 1919. godine u Cirihu. Nakon Drugog svjetskog
rata enski mirovni pokret u SAD i Evropi dalje se razvija. Evropski enski mirovni pokret
ima razne oblike, a jedan je posebno obiljeio historiju cijelog feministikog pokreta: enski
mirovni kamp Greenham Common u Britaniji. Aktivistkinje velke grupe ene za ivot na
zemlji pokrenule su maja 1982. protest protiv odluke britanske Vlade da dopusti SAD
nuklearne projektile u bazi Greenham Common. U prvom protestu ispred iane ograde
nuklearne baze, bilo je odmah uhapeno 34 od oko 200 aktivistkinja. Nakon toga porastao je
gnjev feministkinja te je ovaj jednodnevni protest nastavljen mirovnim kampovanjem ena
pored ice, koji je dan za danom trajao slijedeih osam godina, sve do 199029.
Prva grupa ena u crnom nastala je u Izraelu 1988. godine. Stvorile su je feministkinje
ljeviarke koje su se protivile okupaciji Palestine i represiji koju je sprovodila izraelska
drava, zahtjevajui da se do rijeenja doe pregovorima, a ne ratom. Ubrzo se formiraju i
grupe podrke u Italiji, SAD i Njemakoj. Crna boja, kao nametnuta boja za ene, ovdje
postaje boja upozorenja, boja zahtjeva koja se ne postavlja nakon ina rata, ve prije njega.

ZAKLJUAK

Evolucija enskih prava uistinu je veliki izazov za mnoge sociologe, psihologe, filozofe, i
mnoge druge koji se bave drutvenim kretanjima i odnosima unutar istoga. ene su se zajedno
29
http://www.bezbednost.org/upload/document/medjunarodni_feministicki_mirovni_
pokret_koji_je_d.pdf (9.1.2016. g)
22

sa svojim pravima razvijale kroz historiju, pune nadanja, patnje, brobe, previranja,
oekivanja. Kroz historiju su prole kroz vatreno krtenje, bivale potinjavane od strane
mukaraca u svakoj sferi, kako unutar porodice tako i izvan nje, ako su uope i imale
mogunost da rade stanice su im bile duplo manje nego li u nekog mukarca, ukoliko su se
obrazovale, bivale su vjetice na stubu srama, ukoliko su se pokuale izdvojiti i po emu,
to je bila iskljuivo karakteristika mukarca u davnom 19. stoljeu (i ranije), bile su
degradirane i osporene. Do prije nekoliko decenija, veina ena je ivjela u sjeni svog
mukarca, bez pomisli da bi mogla promijeniti sebe, svoj ivot, svoju sredinu. Svakako treba
napomenuti da je drutvo u odnosu na prolost, mnogo vie osvijeteno po pitanju ene i
njihovog uea u normalne ivotne tokove, u kojima mukarci ve godinama dominiraju, a
koji su svakako podjednako namjenjeni za obe strane. Rodna ravnopravnost ne podrazumijeva
rat polova, pobjedu jednog pola nad drugim, nego upravo sinergiju oba pola, ena i
mukaraca, radi obostrane koristi. Razlog za nepotovanje standarda i principa za
ravnopravnost polova lei u nepoznavanju i nedovoljnoj svijesti o ovim pravima, ali i o
tradicionalnim, patrijarhalnim i stereotipnim drutvenim obrascima i rodnim uloga ena i
mukaraca koji im se nameu i oteavaju njihov napredak, te su esto glavna prepreka u
ostvarivanju sutinske rodne ravnopravnosti. Ipak, drastian je pomak po pitanju mogunosti
koje ene danas imaju, kao i prava koje uivaju. One u najveem broju drava svijeta uivaju
pravo glasa i ostala politika prava. Ipak, u veini tih drava ene nisu zaista prihvaene kao
jednake sa mukarcima, odnosno kao jednako sposobne uesnice u politikim procesima, i
ostalim visokopozicioniranim poloajima. Iako savremeni svijet na drugaiji nain posmatra
ulogu ene u drutvu, u javnom ivotu je ipak potrebno jo mnogo rada i zalaganja da bi ene
ostvarile potpunu jednakost s mukarcima. Rad na ostvarivanju ovog cilja predstavlja na neki
nain drugu, zavrnu etapu borbe za ostvarivanje prava glasa, borbe koja je svoje poetke
imala jo u XVII stoljeu. enama su bile potrebne decenije i decenije da se izbore za pravo
glasa. Kao to je ve opisano, bila je to teka i duga borba kojoj su mnoge od njih posvetile
ivote. Stoga, potrebno je shvatati ovo pravo ozbiljnije i ne samo njega, ve i sva ostala
prava koja danas uivamo, a za koje su se mnoge ene u prolosti teko izborile. I naravno,
potrebno je nastaviti njihovu borbu do ispunjenja krajnjeg cilja ostvarivanja jednakih
mogunosti za ene i mukarce.
LITERATURA
23

1. Bok, G. (2005): ene u istoriji Evrope, CLIO, Beograd

2. Bambura, N., Jusi, T., Isanovi, A. (2007): Predsatvljanje ena u tampanim
medijima u Jugoistonoj Europi, Mediacentar Sarajevo
3. De Bovoar,S. (1982): Drugi pol II: Slubeni glasnik
4. Mill,D.S. (2008): Potinjenost ena: Slubeni glasnik
5. Popov-Mominovi,Z. (2013): enski pokreti u

BiH:

Artikulacija

kontrakulture:Sarajevski otvoreni centar

6. Popov-Mominovi,Z.,Gavri,S.,Govedarica,P.(2012):Diskriminacija-jedan

jedne
pojam,

mnogo lica, Sarajevo:Sarajevski otvoreni centar

7. Ritzer,G. (2009): Savremene socioloke teorije i njeni klasini korijeni: Slubeni
glasnik
8. Volstonkraft,M.

(1994):

Odbrana

prava

ena:

Votkins, S.A., Rueda, M., Rodriges,M. (2002): Feminizam za poetnike: HINAKI

9. Zaharijevi,A.(2010):Postajanje enom.Beograd:Rekonstrukcija enski fond
10. Zaharijevi,A. (2008): Neko je rekao feminizam: Fondacija Heinrich Bll Stiftung
Regionalna kancelarija za Jugoistonu Evropu

WEB IZVORI :
1. http://www.soc.ba/
2. http://www.zenskamreza.ba/
3. http://www.pescanik.net
4. http://www.infohouse.ba
5. http://www.ured-ravnopravnost.hr
6. http://www.fmk.edu.rs
7. http://www.eiz.hr
8. http://www.bezbednost.org
9. http://www.arheo.ffzg.unizg.hr
10. http://www.academia.edu
11. http://ravnopravnost.gov.hr

24