AZIL

Pojmovi
Stranac je dravljanin tree zemlje koji nema hrvatsko dravljanstvo i
osoba bez dravljanstva.
Izbjeglica je stranac koji se ne nalazi u zemlji svog dravljanstva te se
zbog osnovanog straha od proganjanja zbog svoje rase, vjere,
nacionalnosti, pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini ili politikog
miljenja, ne moe ili se zbog tog straha ne eli staviti pod zatitu te
zemlje, odnosno osoba bez dravljanstva koja se nalazi izvan zemlje
uobiajenog boravita, a koja se ne moe ili se zbog osnovanog straha
ne eli vratiti u tu zemlju.
Traitelj azila je stranac koji podnese zahtjev za azil o kojemu nije
donesena izvrna odluka.
Azil je zatita kojom se ostvaruje ustavna odredba o pruanju utoita
izbjeglici u Republici Hrvatskoj, na temelju odluke nadlenog tijela o
ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta.

Pojmovi

Maloljetnik bez pratnje je stranac mlai od 18 godina, koji je uao u Republiku Hrvatsku
bez pratnje odrasle osobe odgovorne za njega sukladno zakonu ili obiaju, sve dok se ne
stavi pod skrb takve osobe, a ukljuuje i maloljetnike koji su ostali bez pratnje nakon to su
uli u Republiku Hrvatsku.
lanom obitelji, ako je ta obitelj ve postojala u zemlji podrijetla traitelja azila, azilanta,
stranca pod supsidijarnom zatitom i stranca pod privremenom zatitom, smatra se:
brani ili izvanbrani drug prema propisima Republike Hrvatske, kao i osobe koje su u
trajnoj vezi koja se moe dokazivati zajednikim boravkom na istoj adresi u trajanju od
najmanje 3 godine te ako je razvidna namjera daljnjeg zajednikog ivota,
maloljetno zajedniko dijete branih i izvanbranih drugova, njihovo maloljetno
posvojeno dijete te maloljetno dijete svakog od njih, a koja nisu zasnovala vlastitu obitelj,
roditelj ili drugi zakonski zastupnik maloljetnog traitelja azila, azilanta, stranca pod
supsidijarnom zatitom ili stranca pod privremenom zatitom,
srodnik u ravnoj lozi, ako se utvrdi da je ivio u zajednikom kuanstvu s traiteljem
azila, azilantom, strancem pod supsidijarnom zatitom ili strancem pod privremenom
zatitom.
Ranjive skupine su poslovno nesposobne osobe, maloljetnici, starije i nemone osobe,
teko bolesne osobe, osobe s invaliditetom, trudnice, samohrani roditelji s maloljetnom
djecom, osobe s duevnim smetnjama te rtve trgovanja ljudima, kao i rtve muenja,
silovanja ili drugog psihikog, fizikog i seksualnog nasilja.

Pojmovi
Ozbiljna nepravda podrazumijeva prijetnju smrtnom kaznom ili smaknuem,
muenje, neovjeno ili poniavajue postupanje ili kanjavanje te ozbiljnu i
individualnu prijetnju ivotu civilnog stanovnitva zbog proizvoljnog nasilja u
situacijama meunarodnog ili unutarnjeg oruanog sukoba.
Sigurna zemlja podrijetla je zemlja u kojoj je stranac boravio prije dolaska u
Republiku Hrvatsku kao dravljanin te zemlje ili osoba bez dravljanstva s
posljednjim uobiajenim boravitem u toj zemlji, ako na temelju pravnog
stanja, primjene propisa unutar demokratskog sustava, kao i openito
politikih okolnosti proizlazi da u njoj u cijelosti i dosljedno ne postoje djela
proganjanja niti trpljenja ozbiljne nepravde.
Sigurna trea zemlja je zemlja u kojoj je stranac boravio prije dolaska u
Republiku Hrvatsku, pod uvjetom da je u njoj siguran od proganjanja iz
razloga radi kojih se moe u RH dobiti azil i od trpljenja ozbiljne nepravde,
ukljuujui potivanje naela nevraanja te je u njoj u mogunosti dobiti azil.

Zabrana prisilnog udaljenja ili

vraanja (refoulement)
Nije doputeno prisilno udaljiti ili na bilo
koji nain vratiti stranca u zemlju u kojoj bi
njegov ivot ili sloboda bili ugroeni zbog
rasne, vjerske ili nacionalne pripadnosti,
pripadnosti odreenoj drutvenoj skupini ili
zbog politikog miljenja ili u zemlju u kojoj
bi mogao biti podvrgnut muenju,
neovjenom ili poniavajuem
postupanju ili kanjavanju.

Kome se odobrava azil?

U Republici Hrvatskoj odobrit e se azil
strancu koji se ne nalazi u zemlji svog
dravljanstva ili osobi bez dravljanstva
koja se nalazi izvan zemlje uobiajenog
boravita, a koja se zbog osnovanog
straha od proganjanja zbog svoje rase,
vjere, nacionalnosti, pripadnosti odreenoj
drutvenoj skupini ili politikog miljenja ne
moe, ili se zbog tog straha ne eli staviti
pod zatitu te zemlje.

to je osnovani strah od
proganjanja?
Osnovani strah od proganjanja postoji ukoliko su djela proganjanja:
1. dovoljno ozbiljna po svojoj prirodi ili ponavljanju da predstavljaju ozbiljno
krenje osnovnih ljudskih prava, osobito prava koja ne mogu biti ograniena
prema lanku 15. stavku 2. Europske konvencije za zatitu ljudskih prava i
temeljnih sloboda, odnosno ako predstavljaju
2. skup razliitih mjera, ukljuujui i krenje ljudskih prava, koje su dovoljno
ozbiljne da, u cjelini, mogu utjecati na pojedinca na nain iz toke 1. ovoga
stavka.
Djela proganjanja mogu biti:
1. fiziko ili mentalno nasilje, ukljuujui i seksualno nasilje,
2. zakonske, administrativne, policijske i/ili sudske mjere koje su
diskriminirajue ili koje se provode na diskriminirajui nain,
3. sudski progon ili kanjavanje koje je nerazmjerno ili diskriminirajue,
4. uskraivanje sudske pomoi,
5. sudski progon ili kanjavanje radi odbijanja obavljanja vojne slube
prilikom sukoba, kada bi obavljanje vojne slube ukljuivalo kaznena djela ili
radnje koje potpadaju pod razloge iskljuenja navedene u lanku 6. i 8.
ovoga Zakona,
6. djela koja su po svojoj prirodi specifino vezana uz spol ili djecu.

Kome se ne odobrava azil?

Azil se nee odobriti strancu ukoliko postoje ozbiljni razlozi na temelju kojih se
smatra da je poinio, poticao ili na drugi nain sudjelovao u izvrenju:
1. zloina protiv mira, ratnog zloina ili zloina protiv ovjenosti utvrenog
odredbama meunarodnih akata,
2. tekog nepolitikog kaznenog djela izvan Republike Hrvatske, a prije
njegovog dolaska u Republiku Hrvatsku, ukljuujui i naroito okrutna
postupanja ak i ako su poinjena s navodnim politikim ciljem,
3. djela koja su u suprotnosti s ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda, kao
to je istaknuto u Preambuli i lanku 1. i 2. Povelje Ujedinjenih naroda
Azil se nee odobriti strancu koji ve uiva zatitu ili prima pomo tijela ili
agencija Ujedinjenih naroda, osim UNHCR-a.
Ukoliko zatita ili pomo iz stavka 2. ovoga lanka prestane iz bilo kojeg
razloga na koji stranac nije imao utjecaja, odobrit e mu se azil .
Azil se nee odobriti strancu kojem nadlena tijela Republike Hrvatske
priznaju ista prava i obveze kao hrvatskom dravljaninu.

Supsidijarna zatita
U Republici Hrvatskoj odobrit e se
supsidijarna zatita strancu koji ne
ispunjava uvjete za odobrenje azila, a za
kojeg postoje opravdani razlozi koji
ukazuju da e se, ukoliko se vrati u zemlju
podrijetla, suoiti sa stvarnim rizikom
trpljenja ozbiljne nepravde i koji nije u
mogunosti, ili se zbog takvog rizika ne
eli staviti pod zatitu te zemlje

Kada se ne daje ni sups. zatita?

Supsidijarna zatita nee se odobriti strancu ukoliko:
1. postoje ozbiljni razlozi na temelju kojih se smatra da je poinio, poticao ili na
drugi nain sudjelovao u izvrenju:
zloina protiv mira, ratnog zloina ili zloina protiv ovjenosti utvrenog
odredbama meunarodnih akata,
tekog kaznenog djela,
djela koja su u suprotnosti s ciljevima i naelima Ujedinjenih naroda, kao to je
istaknuto u Preambuli i lanku 1. i 2. Povelje Ujedinjenih naroda,
2. predstavlja opasnost za pravni poredak i nacionalnu sigurnost Republike
Hrvatske.
Tekim kaznenim djelom smatra se kazneno djelo za koje se prema zakonodavstvu
Republike Hrvatske moe izrei kazna zatvora u trajanju od 5 godina i due.
Supsidijarna zatita nee se odobriti i strancu koji je poinio kazneno djelo prije
ulaska u Republiku Hrvatsku za koje je u Republici Hrvatskoj propisana kazna
zatvora, a koji je napustio zemlju podrijetla samo radi izbjegavanja kazne propisane
u toj zemlji.

Naelo sur place.

Osnovani strah od proganjanja ili stvarni
rizik od trpljenja ozbiljne nepravde moe
se temeljiti na:
dogaajima koji su se dogodili nakon to
je traitelj azila napustio zemlju podrijetla,
aktivnostima traitelja azila nakon to je
napustio zemlju podrijetla, osobito kada se
ustanovi da predstavljaju izraavanje i
nastavak uvjerenja i orijentacije koje je
imao u zemlji podrijetla

Poinitelji proganjanja ili ozbiljne

nepravde
Proganjanje i ozbiljnu nepravdu mogu provoditi:
dravna tijela,
stranke ili organizacije koje kontroliraju dravu
ili vaan dio dravnog podruja,
nedravna tijela, ukoliko se dokae da drava
ili stranke, odnosno organizacije koje kontroliraju
vaan dio dravnog podruja, ukljuujui i
meunarodne organizacije, nisu u mogunosti ili
ne ele pruiti zatitu od proganjanja ili ozbiljne
nepravde.

Tijela nadlena za odluivanje o

zahtjevu
O zahtjevu za azil odluuje Ministarstvo.
Protiv odluke Ministarstva moe se
pokrenuti upravni spor pred nadlenim
upravnim sudom.

Kako se podnosi zahtjev za

azilom?
Zahtjev za azil podnosi se u Prihvatilitu.
Namjeru za podnoenje zahtjeva za azil
stranac moe izraziti prilikom obavljanja
granine kontrole na graninom prijelazu.
Ako se stranac ve nalazi na podruju
Republike Hrvatske, namjeru za
podnoenje zahtjeva za azil moe izraziti u
policijskoj upravi, odnosno policijskoj
postaji.

Prava i obveze traitelja azila

Traitelj azila ima pravo na:
boravak i slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj,
osiguranje odgovarajuih materijalnih uvjeta za ivot i
smjetaj,
zdravstvenu zatitu,
osnovno i srednje kolovanje,
besplatnu pravnu pomo,
humanitarnu pomo,
slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece,
rad (Pravo na rad traitelj azila stjee po isteku godine dana od
dana podnoenja zahtjeva za azil ukoliko postupak azila nije
okonan.)

Prava i obveze traitelja azila

Traitelj azila i stranac kojemu je donesena izvrna odluka u smislu Uredbe (EZ) br. 343/2003
duni su:
potivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske,
potivati Kuni red Prihvatilita,
suraivati s nadlenim dravnim tijelima Republike Hrvatske te postupati po njihovim
mjerama i uputama,
odazvati se pozivu Ministarstva i suraivati tijekom cijelog postupka azila,
javiti promjenu boravita Ministarstvu u roku od 3 dana od dana promjene,
pridravati se uputa i mjera Ministarstva o ogranienju slobode kretanja,
podvrgnuti se zdravstvenom pregledu, tonskom snimanju sasluanja, uzimanju otisaka
prstiju, fotografiranju te drugim radnjama radi utvrivanja identiteta,
ostati na podruju Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka azila,
dati na pregled stvari i predmete koje unosi u Prihvatilite.
U svrhu utvrivanja identiteta i primjene Uredbe (EZ) br. 343/2003 i Uredbe (EZ) br.
2725/2000, stranac koji je izrazio namjeru za podnoenje zahtjeva za azil duan je podvrgnuti
se uzimanju otisaka prstiju i fotografiranju. U sluaju odbijanja davanja otisaka prstiju i
fotografiranja, prema strancu e se postupati sukladno odredbama Zakona o strancima.
U sluaju privremene nemogunosti uzimanja otisaka prstiju zbog medicinskih ili drugih
razloga, traitelju azila otisci prstiju uzet e se naknadno, po prestanku razloga zbog kojih mu
ranije nije bilo mogue uzeti otiske prstiju .

Prava i obveze azilanta i stranca

pod supsidijarnom zatitom
Status azilanta, odnosno status stranca pod supsidijarnom zatitom stjee se
danom uruenja rjeenja o odobrenju azila ili supsidijarne zatite.
Azilant i stranac pod supsidijarnom zatitom imaju pravo na:
boravak u Republici Hrvatskoj,
smjetaj,
rad,
zdravstvenu zatitu,
kolovanje,
slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja djece,
besplatnu pravnu pomo,
socijalnu skrb,
spajanje obitelji,
odravanje jedinstva obitelji,
pomo pri integraciji u drutvo.
U roku od 15 dana od dana odobravanja statusa Ministarstvo e, azilantu ili
strancu pod supsidijarnom zatitom, na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja
da na njemu moe komunicirati, pruiti ope informacije o pravima i obvezama
koje stjee odobrenjem azila ili supsidijarne zatite.

Pravo na spajanje obitelji

Maloljetna djeca azilanta koja nisu zasnovala vlastitu obitelj
slijede pravni poloaj zakonskog zastupnika kojem je odobren
azil.
lanovima obitelji azilanta, osim maloljetne djece, boravak se
regulira sukladno odredbama Zakona o strancima.
Pravo na spajanje obitelji azilanta s branim drugom odobrit e
se ako je brak zakljuen, odnosno izvanbrana zajednica
postojala prije podnoenja zahtjeva za azil u Republici Hrvatskoj.
Boravak u svrhu spajanja obitelji stranca pod supsidijarnom
zatitom odobrit e se lanu obitelji koji je zajedno sa strancem
pod supsidijarnom zatitom doao u Republiku Hrvatsku, a nije
podnio zahtjev za azil ili mu nije odobrena zatita.
Naravno, vrijede odredbe o iskljuivanju prava na azil ili na
supsidijarnu zatitu.

Pravo na spajanje obitelji

U sluaju spajanja obitelji azilanta i stranca pod
supsidijarnom zatitom, koje se provodi
sukladno odredbama Zakona o azilu ili Zakona o
strancima, za osobu koja ne moe pribaviti
slubene dokumente kojima dokazuje odreeni
obiteljski odnos, uzet e se u obzir okolnosti na
temelju kojih se moe procijeniti postoji li takav
odnos. Odluka o odbijanju zahtjeva za spajanje
obitelji ne moe se temeljiti iskljuivo na injenici
da ne postoje slubeni dokumenti kojima se
dokazuje odreeni obiteljski odnos

Pomo pri ukljuivanju u drutvo

Radi ukljuivanja u hrvatsko drutvo, azilantu i
strancu pod supsidijarnom zatitom omoguit e
se uenje hrvatskog jezika, povijesti i kulture.
Aktivnosti pomoi provodi ministarstvo nadleno
za poslove obrazovanja.
Azilant i stranac pod supsidijarnom zatitom
obvezni su pohaati upisani teaj hrvatskog
jezika, povijesti i kulture.
U sluaju neispunjenja obveze, azilant i stranac
pod supsidijarnom zatitom nadoknadit e
trokove teaja

Postupak davanja azila

Postupak azila zapoinje podnoenjem
zahtjeva za azil.
Zahtjev za azil podnosi se usmeno na
zapisnik.

Po podnoenju zahtjeva za azil Ministarstvo e, to je prije

mogue, sasluati traitelja azila.
Traitelj azila duan je za vrijeme sasluanja iznijeti sve injenice
i okolnosti koje su relevantne za njegov zahtjev, istinito
odgovarati na sva pitanja koja su mu postavljena te priloiti sve
dostupne dokaze kojima potkrepljuje svoj zahtjev, odnosno dati
vjerodostojna i uvjerljiva obrazloenja svih razloga na kojima
temelji svoj zahtjev.
Traitelj azila duan je osobno prisustvovati sasluanju bez
obzira ima li zakonskog zastupnika te punomonika.
Ministarstvo e provesti sasluanje traitelja azila i u odsustvu
punomonika koji nije opravdao svoj nedolazak.
Ministarstvo moe, radi utvrivanja injeninog stanja, traitelja
azila sasluati vie puta.
Traitelju azila osigurat e se, ako je to mogue, voditelj
postupka istog spola.
Podaci izneseni tijekom sasluanja predstavljaju klasificirane
podatke.
O sasluanju se vodi zapisnik, a ukoliko je sasluanje tonski
snimano, traitelj azila moe tijekom presluavanja unijeti svoje
ispravke i krae nadopune u tonski zapis.

Sasluanje traitelja azila moe se izostaviti ako:

se na temelju dostupnih dokaza moe donijeti
odluka kojom se udovoljava zahtjevu za azil,
sasluanje nije objektivno provedivo, posebice
kada traitelj azila nije sposoban ili nije u
mogunosti sudjelovati na sasluanju zbog
trajnih okolnosti na koje sam ne moe utjecati,
nakon razmatranja svih informacija koje
traitelj azila iznese, postoje okolnosti na temelju
kojih se zahtjev smatra neosnovanim (primjerice
jasno je da je zahtjev podnesen samo radi
sprjeavanja protjerivanja).

1.
2.
3.
4.

5.

6.

Traitelj azila duan je priloiti svu raspoloivu dokumentaciju i iznijeti sve informacije
koje se odnose na njegovu starosnu dob, obitelj, identitet, dravljanstvo, zemlje
prethodnog boravita, prijanje zahtjeve za azil, pravce putovanja, identifikacijske i
putne isprave i razloge traenja zatite.
Prilikom meritornog rjeavanja zahtjeva, ukljuujui i sluajeve u kojima je
izostavljeno sasluanje, Ministarstvo e razmotriti sve relevantne injenice i okolnosti
posebno uzimajui u obzir:
injenice koje se odnose na zemlju podrijetla u vrijeme donoenja odluke o zahtjevu,
ukljuujui zakone i propise te zemlje kao i nain na koji se oni primjenjuju,
relevantne izjave i dokaze iznesene od strane traitelja azila ukljuujui i informaciju
o tome je li traitelj bio ili moe biti izloen proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi,
poloaj i osobne okolnosti traitelja azila, ukljuujui spol i dob, kako bi se na osnovi
osobnih okolnosti traitelja azila procijenilo predstavljaju li postupci i djela kojima je
bio ili bi mogao biti izloen, proganjanje ili ozbiljnu nepravdu,
jesu li aktivnosti traitelja azila otkako je napustio zemlju podrijetla bile usmjerene
stvaranju neophodnih uvjeta za podnoenje zahtjeva za azil, kako bi se procijenilo
mogu li te aktivnosti izloiti traitelja azila proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi ukoliko se
vrati u tu zemlju,
moe li traitelj azila dobiti uinkovitu zatitu u drugom dijelu zemlje podrijetla u
kojem ne bi imao osnovani strah od proganjanja niti bi bio izloen stvarnom riziku
trpljenja ozbiljne nepravde, ima li pristup i moe li sigurno putovati do tog dijela
zemlje, a od traitelja azila moe se razumno oekivati da ostane u tom dijelu zemlje,
moe li traitelj azila dobiti zatitu zemlje u kojoj bi mogao dokazati dravljanstvo.
injenica da je traitelj azila ve bio izloen proganjanju ili ozbiljnoj nepravdi,
odnosno prijetnjama takvim proganjanjem ili nepravdom je ozbiljan pokazatelj
postojanja osnovanog straha od proganjanja ili trpljenja ozbiljne nepravde, osim ako
postoje opravdani razlozi za vjerovanje da se takvo proganjanje ili ozbiljna nepravda
nee ponoviti

Prvostupanjska odluka
Ministarstvo donosi odluku kojom:
1. odobrava azil,
2. odbija zahtjev za azil,
3. odbija azil i odobrava supsidijarnu zatitu,
5. odbacuje zahtjev za azil,
6. obustavlja postupak,
7. prestaje azil,
8. prestaje supsidijarna zatita,
9. ponitava azil,
10. ponitava supsidijarnu zatitu,
11. ograniava kretanje traitelju azila i
12. ukida pravo na smjetaj u Prihvatilitu.
Ukoliko u roku od 6 mjeseci od dana podnoenja zahtjeva za azil
Ministarstvo nije u mogunosti donijeti odluku povodom zahtjeva,
obavijestit e traitelja azila u kojem vremenskom roku moe
oekivati odluku.

Odbijanje zahtjeva za azil

Zahtjev za azil odbit e se ako:
1. traitelj azila ne ispunjava uvjete za
odobrenje azila ni uvjete za odobrenje
supsidijarne zatite,
2. postoji neki od razloga iskljuenja.
Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti za odobrenje
azila, Ministarstvo e po slubenoj
dunosti utvrditi postojanje uvjeta za
odobrenje supsidijarne zatite.

Oito neutemeljen zahtjev

Neosnovan zahtjev za azil odbit e se u ubrzanom postupku kao oito
neutemeljen ukoliko:
1. traitelj azila prilikom podnoenja zahtjeva, bez opravdanih razloga, nije iznio
podatke o identitetu, dobi, obiteljskim i srodnikim odnosima, prijanjem
boravitu, pravcima putovanja, identifikacijskim ispravama, razlozima za traenje
zatite i prije podnesenim zahtjevima za azil,
2. je traitelj azila iznio samo informacije koje nisu vane ili su od minimalne
vanosti za ishod postupka,
3. je traitelj azila doveo u zabludu Ministarstvo iznosei lane informacije bitne
za ishod postupka, predoivi nevjerodostojne dokumente, skrivajui relevantne
informacije ili sa zlom namjerom unitio isprave za utvrivanje identiteta i/ili
dravljanstva, a koje bi mogle negativno utjecati na odluku ,
5. je traitelj azila iznio nedosljedne, kontradiktorne, nemogue ili nedovoljne
injenice koje zahtjev ine neuvjerljivim,
6. traitelj azila odbije dati otiske prstiju,
7. traitelj azila ve due boravi na podruju Republike Hrvatske i bez
opravdanog razloga nije prije podnio zahtjev,
8. traitelj azila podnese zahtjev s oitom namjerom da odgodi ili sprijei izvrenje
odluke koja bi imala za posljedicu njegovo udaljenje iz Republike Hrvatske.
9. traitelj azila predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost i javni poredak
Republike Hrvatske,
10. je traitelj azila doao iz sigurne zemlje podrijetla za koju nije naveo ozbiljne
razloge na temelju kojih bi se ta zemlja smatrala nesigurnom u njegovom
osobnom sluaju i uzimajui u obzir ispunjava li uvjete za azil.

Odbacivanje zahtjeva
Zahtjev za azil odbacit e se rjeenjem ako je:
1. traitelju azila odobren azil ili slina zatita u drugoj dravi, ukljuujui i
povlastice koje proizlaze iz potivanja naela iz lanka 3. ovoga Zakona, pod
uvjetom da e biti ponovo prihvaen u toj dravi,
2. traitelj azila dravljanin tree drave iju zatitu nije zatraio, osim ako je
naveo opravdane razloge za proganjanje u toj dravi,
3. nakon individualne procjene utvreno da traitelj azila dolazi iz sigurne tree
zemlje gdje postoji veza izmeu traitelja azila i te zemlje, na temelju ega bi bilo
razumno oekivati da se u nju vrati
Ministarstvo e traitelju azila iji je zahtjev za azil odbaen jer je doao iz sigurne
tree zemlje izdati potvrdu kojom se dravna tijela tree zemlje obavjetavaju, na
jeziku te zemlje, da zahtjev nije bio sutinski razmotren.
traitelj azila nakon odluke o odbijanju zahtjeva za azil koja je postala izvrna,
podnio novi zahtjev za azil u kojem nije iznio nove relevantne injenice i okolnosti,
5. sukladno Uredbi (EZ) br. 343/2003 utvrena odgovornost druge drave lanice
Europskog gospodarskog prostora.
Ukoliko sigurna trea zemlja ne prihvati stranca, zahtjev za azil rjeavat e se
unato tome to je prethodno bio odbaen.
O osnovanosti ponovljenog zahtjeva za azil nakon izvrne odluke kojom je
zahtjev za azil odbijen, odluivat e se samo ako traitelj azila predoi nove
dokaze ili navede nove injenice kojima potkrepljuje svoj ponovljeni zahtjev. Pod
novim dokazima i injenicama podrazumijevaju se dokazi i injenice koje su
nastale nakon izvrne odluke u prethodnom postupku ili koje traitelj azila iz
opravdanih razloga nije predoio u prethodnom postupku

Obustava postupka
Postupak azila se obustavlja ako traitelj azila:
1. odustane od zahtjeva za azil,
2. ne odazove se pozivu na sasluanje, a svoj izostanak ne
opravda u roku od 24 sata od zakazanog sasluanja,
3. izbjegava dostavu poziva,
4. napusti Republiku Hrvatsku za vrijeme trajanja postupka,
5. napusti Prihvatilite ili adresu stanovanja due od 3 dana bez
da o tome obavijesti Ministarstvo ili pribavi suglasnost
Ministarstva.
Ukoliko je postupak azila obustavljen, a stranac podnese novi
zahtjev za azil, u postupku povodom novog zahtjeva e se koristiti
i injenice odnosno okolnosti utvrene u obustavljenom postupku.
Ukoliko je postupak azila obustavljen, a stranac bude vraen u
Republiku Hrvatsku, omoguit e mu se podnoenje novog
zahtjeva za azil ili davanje pisane izjave da ne eli podnijeti novi
zahtjev.

Prestanak azila
Azilantu e prestati azil ako:
se dobrovoljno stavi pod zatitu zemlje svog dravljanstva,
stekne dravljanstvo zemlje iju zatitu moe uivati,

se dobrovoljno vrati i nastani u zemlji koju je napustio ili izvan koje je

boravio zbog straha od proganjanja,

prestanu okolnosti u zemlji podrijetla na osnovi kojih je odobren

azil,
- dobrovoljno ponovno stekne svoje dravljanstvo koje je prethodno izgubio

Prije donoenja odluke o prestanku azila, Ministarstvo e upoznati

azilanta o razlozima za prestanak azila te mu omoguiti da se
usmeno ili pisano izjasni o razlozima zbog kojih azil ne bi trebao
prestati.
Pravna zatita upravni spor.

Ponitenje azila
Odluka o azilu bit e ponitena ako:
se naknadno utvrdi postojanje razloga iz lanka 6.
ovoga Zakona,
se utvrdi da je steen na temelju pogreno
predstavljenih ili izostavljenih injenica, lanim
prikazivanjem bitnih injenica i okolnosti, koritenjem
krivotvorenih isprava i drugih dokumenata, a to je bilo
odluujue za odobrenje azila,
azilant predstavlja opasnost za pravni poredak i
nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
Prije ponitenja azila, nadleno tijelo e upoznati azilanta
o razlozima za ponitenje te mu omoguiti da se usmeno
ili pisano izjasni o razlozima zbog kojih azil ne bi trebalo
ponititi.

Prestanak supsidijarne zatite

Supsidijarna zatita prestat e kada
okolnosti na temelju kojih je odobrena
supsidijarna zatita prestanu postojati ili se
promijene do te mjere da daljnja zatita nije
vie potrebna.
U sluaju prestanka supsidijarne zatite,
nadleno tijelo e razmotriti je li promjena
okolnosti tako znaajne i stalne prirode da
stranac pod supsidijarnom zatitom vie
nee biti izloen stvarnom riziku od
trpljenja ozbiljne nepravde.

Ponitenje supsidijarne zatite

Supsidijarna zatita e se ponititi ako:
se naknadno utvrdi postojanje razloga za
iskljuenje,
se utvrdi da je zatita odobrena na temelju
pogreno iznesenih ili izostavljenih
injenica, lanim prikazivanjem bitnih
injenica i okolnosti, koritenjem
krivotvorenih isprava i drugih dokumenata,
to je bilo odluujue za odobrenje statusa
supsidijarne zatite.

Blagodat sumnje
Ukoliko traitelj azila nije dokazima potkrijepio odreenu
injenicu ili okolnost, iskaz stranke smatrat e se
vjerodostojnim u tom dijelu, ako:
je traitelj azila uloio istinski napor da potkrijepi
dokazima svoj zahtjev,
su svi relevantni elementi koji su mu na raspolaganju
podneseni uz zadovoljavajue objanjenje glede
nedostataka ostalih relevantnih elemenata,
je utvreno da su izjave traitelja azila dosljedne i
uvjerljive te da nisu u suprotnosti s dostupnim
specifinim i opim informacijama koje su relevantne za
rjeavanje zahtjeva,
je traitelj azila zatraio azil to je mogue prije ili je
predoio opravdan razlog zato nije tako postupio,
je utvrena opa vjerodostojnost iskaza traitelja azila.

Postupanje na granici ili u

tranzitnom prostoru

Strancu koji izrazi namjeru za podnoenje zahtjeva za azil na

graninom prijelazu, odnosno u tranzitnom prostoru zrane ili
morske luke, a ne ispunjava uvjete za ulazak u Republiku Hrvatsku
propisane odredbama Zakona o strancima, nee se dopustiti ulazak
ukoliko su ispunjeni sljedei uvjeti:
na graninom prijelazu odnosno tranzitnom prostoru strancu je
osiguran adekvatan smjetaj i prehrana,
boravak stranca u tranzitnom prostoru ne prelazi rok od 28 dana
od dana podnoenja zahtjeva za azil,
zahtjev je oito neutemeljen ili se moe rijeiti u ubrzanom
postupku.
Protiv odluke doputena je tuba upravnom sudu u roku od 5 dana.
Upravni sud duan je rijeiti tubu u daljnjem roku od 5 dana.

Potvrde i isprave
Ministarstvo e traitelju azila izdati
iskaznicu traitelja azila, a azilantu i
strancu pod supsidijarnom zatitom, na
njihov zahtjev, dozvolu boravka i putnu
ispravu.

Iskaznica traitelja azila

Iskaznica traitelja azila izdaje se u roku
od tri dana od dana podnoenja zahtjeva
za azil te slui kao dozvola boravka u
Republici Hrvatskoj do okonanja
postupka.
Iskaznica traitelja azila izdaje se i
lanovima njegove obitelji.

Dozvola boravka za azilanta i

stranca pod sups. zatitom
Dozvola boravka azilantu izdaje se na
vrijeme od 5 godina.
Dozvola boravka strancu pod supsidijarnom
zatitom izdaje se na vrijeme od 3 godine.
Zahtjev za izdavanje dozvole podnosi azilant
i/ili stranac pod supsidijarnom zatitom stariji
od 16 godina, a za azilanta i/ili stranca pod
supsidijarnom zatitom mlaeg od 16 godina
zahtjev podnosi zakonski zastupnik

Putna isprava za azilanta i stranca pod

supsidijarnom zatitom
Putna isprava za azilanta izdaje se na vrijeme
od pet godina, u obliku propisanom Aneksom
Konvencije iz 1951.
Zahtjev za izdavanje putne isprave za
maloljetnog azilanta te azilanta djelomino ili
potpuno lienog poslovne sposobnosti podnosi
zakonski zastupnik.
Strancu pod supsidijarnom zatitom, moe se
izdati putna isprava za stranca sukladno
odredbama Zakona o strancima.

Postupak pred upravnim sudom

Na postupak pred upravnim sudom u
stvarima azila primjenjuju se odredbe
Zakona o upravnim sporovima, ako
Zakonom o azilu nije drugaije odreeno
(neki rokovi, trokovi spora).
Tuba odgaa izvrenje osim u
sluajevima ograniavanja kretanja i
stranca u transferu u drugu dravu lanicu
EGP.

PRIVREMENA ZATITA

Odobravanje privremene zatite

Privremena zatita je zatita hitnog i privremenog karaktera odobrena u izvanrednom
postupku, u sluajevima masovnog priljeva ili predstojeeg masovnog priljeva raseljenih
osoba iz treih zemalja koje se ne mogu vratiti u zemlju svog podrijetla, osobito ako
postoji rizik da zbog tog masovnog priljeva nije mogue uinkovito provesti postupak za
odobrenje azila, radi zatite interesa raseljenih osoba i drugih osoba koje trae zatitu.
Raseljenim osobama smatraju se stranci koji su bili prisiljeni napustiti podruje ili zemlju
svog podrijetla, odnosno koji su bili evakuirani, posebice na poziv meunarodnih
organizacija, a koji se ne mogu vratiti u trajne sigurne uvjete ivota zbog situacije koja
prevladava u toj zemlji, ukljuujui osobe na koje se odnosi lanak 1.A enevske
konvencije, odnosno drugi meunarodni ili nacionalni akti kojima se omoguava
meunarodna zatita, osobito:
osobe koje su napustile podruje oruanih sukoba ili lokalnog nasilja,
osobe koje su u ozbiljnoj opasnosti od, ili su bile rtve, sustavnog ili opeg krenja
svojih ljudskih prava.
Masovni priljev odnosi se na dolazak velikog broja raseljenih osoba koje potjeu iz
odreene zemlje ili zemljopisnog podruja, bez obzira na to je li njihov dolazak spontan
ili organiziran.
Privremena zatita uvodi se na temelju odluke Vijea Europske unije o postojanju
masovnog priljeva raseljenih osoba.

Trajanje privremene zatite

Privremena zatita odobrava se na
vrijeme od jedne godine.
Privremena zatita moe se automatski
produiti na vrijeme od est mjeseci, ali ne
due od godinu dana.
Iznimno, privremena zatita moe se
produiti za jo najvie godinu dana
ukoliko Vijee Europske unije donese
odluku o produenju privremene zatite .

Nadlenost za odobravanje i vrijeme

trajanja privremene zatite
Privremenu zatitu odobrava Ministarstvo
na vrijeme od jedne godine.
Privremena zatita moe se produavati
na vrijeme od est mjeseci ako postoje
opravdani razlozi za njezino odobrenje, a
ukupno moe trajati najdue tri godine.

Razlozi uskraivanja privremene

zatite
Privremena zatita nee se odobriti strancu ako:
1. postoje ozbiljni razlozi na temelju kojih se smatra da je:
poinio zloin protiv mira, ratni zloin ili zloin protiv ovjenosti utvren
odredbama meunarodnih akata,
izvan Republike Hrvatske, prije odobravanja privremene zatite, poinio
teko nepolitiko kazneno djelo. Ozbiljnost oekivanog proganjanja
potrebno je mjeriti u odnosu na prirodu kaznenog djela za koje je osoba
osumnjiena. Naroito okrutna djela ak i ako su poinjena s navodnim
politikim ciljem mogu se smatrati tekim nepolitikim kaznenim djelom,
kriv za djela koja su u suprotnosti s ciljevima i naelima Ujedinjenih
naroda,
2. postoje osnovani razlozi na temelju kojih se stranac moe smatrati
prijetnjom za nacionalnu sigurnost,
3. stranac predstavlja drutvenu opasnost nakon to je pravomono osuen
za osobito teko kazneno djelo za koje se prema zakonodavstvu Republike
Hrvatske moe izrei kazna zatvora u trajanju od 5 godina i due.

Prestanak privremene zatite

Strancu prestaje privremena zatita:
istekom najduljeg doputenog vremena
trajanja privremene zatite sukladno
Zakonu,
odlukom Vijea Europske unije.

Dobrovoljni povratak
Na zahtjev stranca pod privremenom zatitom ili
stranca kojem je prestala privremena zatita,
Ministarstvo e mu omoguiti dobrovoljni
povratak u zemlju podrijetla.
U tom sluaju, Ministarstvo e razmotriti
relevantna izvjea o stanju u zemlji podrijetla te
uzeti u obzir ozbiljne humanitarne razloge zbog
kojih bi povratak pojedinaca privremeno bio
onemoguen ili nerazuman te o tome obavijestiti
stranca pod privremenom zatitom.
Stranac do dana povratka u zemlju podrijetla
zadrava prava zajamena ovim Zakonom.

Prava i obveze stranca pod

privremenom zatitom
Stranac kojemu je odobrena privremena zatita
u Republici Hrvatskoj ima pravo na:
boravak,
osnovna sredstva za ivot i smjetaj,
zdravstvenu zatitu,
osnovno i srednje kolovanje,
informacije o pravima i obvezama,
rad,
spajanje obitelji,
slobodu vjeroispovijesti i vjerskog odgoja
djece.

Prava i obveze stranca pod

privremenom zatitom
Stranac pod privremenom zatitom duan je:
potivati Ustav, zakone i druge propise Republike Hrvatske,
potivati Kuni red Prihvatilita,
suraivati s nadlenim dravnim tijelima Republike Hrvatske te
postupati po njihovim mjerama i uputama,
odazvati se pozivu Ministarstva i suraivati tijekom cijelog postupka
azila,
javiti promjenu adrese Ministarstvu u roku od 3 dana od dana
promjene,
pridravati se uputa i mjera Ministarstva o ogranienju slobode
kretanja,
podvrgnuti se zdravstvenom pregledu, tonskom snimanju sasluanja,
daktiloskopiranju, fotografiranju te drugim radnjama radi utvrivanja
identiteta,
ostati na podruju Republike Hrvatske za vrijeme trajanja postupka
azila,
dati na pregled stvari i predmete koje unosi u Prihvatilite.
Ukoliko stranac pod privremenom zatitom ne potuje ove odredbe,
moe mu se uskratiti pravo na novanu pomo te ograniiti kretanje.

Pravo na spajanje obitelji

Zahtjev za spajanje obitelji podnosi stranac pod
privremenom zatitom ili lan njegove obitelji koji
eli doi u Republiku Hrvatsku.
lanu obitelji koji se spaja odobrava se
privremena zatita.
U sluajevima kada lanovi obitelji uivaju
privremenu zatitu u razliitim dravama,
prilikom spajanja obitelji uzet e se u obzir
interesi lanova obitelji.
Ministar nadlean za unutarnje poslove propisat
e obrazac dozvole za preseljenje stranca pod
privremenom zatitom iz jedne drave u drugu.

Smjetaj stranca pod

privremenom zatitom
Za vrijeme trajanja privremene zatite
strancu se osigurava odgovarajui
smjetaj ako ne posjeduje vlastita
novana sredstva.
Smjetaj e se osigurati i strancu kojem je
prestala privremena zatita ako ne
posjeduje vlastita novana sredstva te ga,
zbog ozbiljnih zdravstvenih razloga, nije
mogue vratiti u zemlju podrijetla.

Iskaznica stranca pod

privremenom zatitom
Strancu kojem je odobrena privremena
zatita izdaje se iskaznica na vrijeme od
godine dana i moe se produavati.