Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
Arheologija u Srbiji
Priredile
Vesna Biki
Sneana Golubovi
Dragana Antonovi
Beograd 2012
Izdava
Arheoloki institut
Beograd, Kneza Mihaila 35/IV
11000 Beograd, Srbija
e-mail: institut@ai.ac.rs
www.ai.ac.rs
Tel. +381 11 2637191
Za izdavaa
Slavia Peri
Urednice
Vesna Biki
Sneana Golubovi
Dragana Antonovi
Korektura
Zoran Bokovi
Grafiki dizajn i prelom
Vojislav Filipovi
tampa
Space Project
Tira
100
ISBN 978-86-80093-83-3
74
75
76
zidna masa od lomljenog kamena vezanog krenim malterom, dok su lica graena od pravilnih redova
opeka vezanih krenim malterom. Stope stubaca zidane su od lomljenog kamena zalivenog kompaktnim vrstim krenim malterom sa primesama peska i sitnog ljunka. Izmeu stubaca i prema ulazu u
kulu II, u nivou stope stubaca konstatovan je tanji sloj mrvljenog maltera, koji predstavlja izvorni nivo
tla starije faze. Izmeu dva pilona kule II, neposredno pred ulazom, iznad malternog nivoa konstatovan je moan sloj gorenja, u kojem je zastupljen materijal druge polovine i kraja IV veka. Jednim delom
ovaj nivo je devastiran srednjovekovnim ukopom.
Najstariji nivo korienja ovog prostora, s
kraja III veka, neposredno
ispred ulaza u kulu, predstavlja nivo svetlomrke glinovite zemlje sa brojnim
fragmentima opeka, koji
potie iz vremena izgradnje kule II i portika. Juno
od portika se nalazi prolaz
kapije koji ine vee kamene ploe. Njima je zasveden vei kolektor zidan
od opeka vezanih krenim
malterom (D-D). Sa severozapada se u njega ulivao
boni kanal manjih dimenzija (B-B). Ispod praga
kapije je konstatovan zid
kojim je preseen stariji
kolektor. Iznad dublje po- Sl. 2. Felix Romuliana: zapadni izgled prolaza Istone kapije starijeg utvrenja.
loenog starijeg kolektora,
konstatovan je mlai kolektor (C-C), ije dno je poloeno na koti vioj tano za jedan metar (sl. 2). U
unutranjosti kapije on je konstatovan u duini od 1,00 m, dok duina izvan kapije starijeg utvrenja
do prolaza kapije mlaeg iznosi 10,00 m. Za razliku od starijeg, graenog od opeka, mlai kolektor je
zidan od poluobraenog kamena. Pruanje ovog kolektora je ispraeno i izvan utvrenja, istono od
mlae kapije ispod zastora komunikacije, koja se prua prema potoku i bregu Magura. Komunikacija je
nainjena od kamenih ploa nepravilnih oblika, ispod kojih su poloeni sitniji kamen i malter. Nalazi
novca druge polovine IV veka upuuju na to da je koriena tokom ovog perioda.
Vila
Istraivanja izvan bedema utvrene palate Feliks Romulijane nastavljena su na prostoru severnog naselja, sa njegove june strane. Istraen je objekat koji se nalazi u neposrednoj blizini severnog
77
naselja, ije dimenzije iznose 30 x 24 m. Ove godine je cilj istraivanja bio usmeren na ispitivanje unutranjosti objekta sistemom gusto rasporeenih sondi (sl. 3). Na celom prostoru zidovi su devastirani
usled pomeranja tla, tako da su temeljne zone zidova izmetene iz izvorne pozicije. Zidovi orijentisani
pravcem istok-zapad nagnuti su ka jugu, odnosno ka jarku ispred severnog bedema utvrene palate,
dok su zidovi pravca sever-jug izmeteni ka jugoistoku.
Za zidove je karakteristino da su u temeljnim zonama graeni lomljenim kamenom vezanim
krenim malterom, dok su gornje zone graene krupnijim kamenom, a na pojedinim mestima redovi
su izjednaavani ulomcima opeka, to se jasno vidi na obruenom zidnom platnu u prostoriji s apsidom. Na osnovu ostataka ovog zida konstatovano je da su opeke koriene i u izgradnji dovratnika
prolaza unutar graevine.
Samo na pojedinim mestima su ouvani ostaci podova od krenog maltera, i to veinom u severnom traktu graevine. Nad njima je formiran sloj uta od obruenih konstrukcija u kojem se mestimino pojavljuje kasnoantiki materijal, kraja III i IV veka. Izuzetak predstavlja nalaz jedne snano
profilisane fibule koja se moe datovati u prvu polovinu II veka. Do sada je konstatovano 8 prostorija
od kojih su sedam pravougaone i jedna prostorija sa apsidom. U njoj su otkriveni i devastirani ostaci
topioniarskih pei sa materijalom IV i Vi veka. Inae u celom objektu nisu konstatovani ostaci sistema
grejanja ili vodovodnih i odvodnih kanala tako da namena celog objekta ostaje nedefinisana.
Bibliografija:
Sladi, ivi 2010 - M. Sladi, M. ivi, Zatitna istraivanja kule I starijeg utvrenja Romulijane 2009. godine, Saoptenja XLII: 209-221.