0 Prenosila - I - Dizala Dscap 1990

SVEUCILISTE U ZAGREBU a ee ee FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Prof. dr. DRAGUTINSCAP PRENOSILA I DIZALA Podloga za konstrukciju i proraéun drugo izdanje ZAGREB , 1990, r SADREAG strana vvoDNE PREGLED 1.2 Pregied nekin vrata granika 1 1:2 Naini upravijanja kod nosnih granika as 13 Pogonski mehaniomi granike M4 1.3.1 Menanizni 2a vornju u 15312 Mehanieni za Gizanse a5 41313 Monantems es okeetanje u 1:34 Mehanizni 2a promjent dohvate 18 OSNOVII ELEMENTE MEAANTZMA GA DIZANIE 2.1 Inbor u¥etnog prenosnika 20 22 Dinenzioniranje Geliénih ufeta 23 2.3 Promjer bubnja, uictnika | uietnika 2a izravnavanje 26 204 Glavine dimenaije usetnika 26 2.5 Buban) 2a Seliéno use 28 2.5.1 Osnovne dinenzije bubnja - 26 21512 Osovina bubnja 30 2.513 bugina bubnja 36 2.5.4 Vera wets 2 bubnem Fd 2°5.5 Uietnik se isravnavanje 33 2.6 Silop kuke ry 2.6.1 Kuke 0 256.2 Hosa’ kuke a 2.6.3 Osnovne mjere sklopa kuke 50 REDUKCISA SILA T MASA 3.1 Mehanizam 2a aizanjo toreta 52 312 Jednadiba gibanja mehanizna 55 353 Monent kosensa 56 314 Ustaljena volnja, pokretanje i zaustavijanje vitle oanosno meste granska 59 + KINEWATTCKI PARAMBTRT KOD POKRETANTA T ZAUSTAVEJANTA 64 ToBOR ELEKTROMOTORA 66 5.1 motor 2a aizanie 6 512 Motor 2a yorni 67 5:3 Provjera instalirene snage motora 2a volnju mosta (prinjer) 2 5.4 Tablice 2a! izhor elektronotora 6 + SPOKE: a2 PRENOSNICI POGONSKIH MENANTZANA 84 3.1 Ievedbe i smjeBtaj reduktora nehanizna za dizanje 65 7.2 Invoa iz tehniskih podataka za reduktore 89 7.3 Analiza planetarnin reduktora, 33 7:4 analiza diferencijalnog reduktora 568, KOTACI I TRACWICE Lo. a. a. 8.1 212 8:3 a4 as ale Optik 4 mjere tratnica Oblies progiia Loeate Dineaztonivanje Kotaga ObliK t mlere sogonakih kotaa of eliEnog Ljeva, z iilsnia Sofabeting eer Opisir f mjere pogonakin Kotace s valjnin lezajevina Foponaks Hotael s aitetenin sagen DyoéELIUSNE KocNICE 9.1 312 3:3 a6 9.5 9.6 oan 10.2 i012 1013 1024 ‘Sila v opruzi 4 otkotna sila Prikljutne mjere dvoSeljuens kotnice Karaktesistike bubaja i papuce Kocnice potrebne za prorazun, Dinenzioniranje promjera bubnja ke&nice 3-4-1 Dinensionizanje na tonelja (pv) q 9.4.2 tagrijavanje kotaice 914.3 Rad kotenja, 914.4 Teajanje ebloge Upravijanje kotnicena 905.1 Otkotns uredaji 915.2 Tzbor otkofnog uredaja Prinjer proraguna 10 VITLO Rastojanjo tratnica za voinju vitla Proracun okvira vitla Konstrukel joke izvedbe Procjena maze vitla QSNOVE PRORACUNA T DIMENZIONIRANJA NOSIVE KONSTRUKCITE GRAN na 11.2 13 14 iis ale an? aie TRA. Veste opteresonja nosive konstrukcije 111.1 Glavna optereéenja 111112 Dopunska ‘opterecenja 111173 Posebna opterecenja Proragunska optereéenja Uejeca} pogonske grupe Poloza} optereéenja, Materijali i do:voljena naprezanja Frovjera stabilnosti nosive Konetruketje Provjera dinanitke Evrstoce Raspedjela optereéenja kotata PRORACUN PUNOSTIENOG NOSACA MOSNOGA GRAMTKA, 32.1 122 12.3 124 125 Fodaci za proratun Oblikovanje noses i geonetrijske karakteristike presieka Brocjena to¥ine nosata Kontrola krutosti nosaca Kontrola naksinalnin naprezanja 12.5.1 Velidine opteretenja 121512 Kontrol neprezanja 104 105 105 107 ios mn 14 us ué a7 un? 7 ue az 123 135 125 128 128 333 Ba 136 1a aa ia 143 1a 149 150 150 as 1s: isi ase 153 153 156 156 137 157 159 mr 12.6 Kontyota noprezanja u zavarenin spojevina 12:7 Provjera stiblinogts Linova, 12,7-1 Vertixaini Lin na sredini nosata 1217.2 latni pojas na sredini nosaea 12.7.5 Veretxalni din na kraje nosaée 12.2 selina Glavnog gossea 1219 Spo) gievnog 4 Geinog nosata 12:10 Froratun savarenog spoja glavnog i Zelneg nozaéa 12:11 Proragun vijeanih spojeva glavneg 1 Eelnog nosata 12112 broratun Selnog noseea 13, TOK PRORACUNA GRANTEA “LUTERATURA kazaio 160 161 161 162 152 153 163 164 166 an a7 179PREDGOVOR ove Podioge za konstrukciju i proratun namijenjene su studentima Fakulteta ctrojarstva { brodogradnje u tagreilh, za potrebe izvodenja konstrukcijekin vjeibi iz kolegija Prenosila 4 dizala. obuhvaéeno yiadive vade2i osnovne emjernice za proraten i konstrukeiju elemenata granika, njegovin mehanizana i nosive konstrukeije. Prilofeni su 1 neophogni vehnitki podaci i izvoai iz propisa: Profesoru Jozi Serdaru zahvaljujenna dragocjenim savjetina i podrici. hvala takeder evima tiji su rad, strpljenje podrska nagli mjesto na ovim stranicana. Primjedbe i sugestije primit éu sa zahvalnotéu. Autor ‘UVODNI PReGLeD 11 Progled nekih vrsta granika Sl. 1.1 Mosni grant, s pojedinatnim pogenom mosta { vitlor# s glamnim 4 pomognim uredjajem 2a dizanje tereta SL. 12 Mosni granik s re= Ecthastim nosaéi- sh. 1.3 Mosnt granik ¢ ku: {ljastim punostje- nim nosaéimaSl. 1.4 Grantk = puno- stjenim, torziono ukru- SL. 1.5 Mosai grantk u invedbi s jedaim nosa~ Sl. 1.6 Obliel presjeka mosnog granika s jednim nosatem a Na sitkama 1.7 do 1.23 prikazani su graniei reziiGitih obltka i namjene. Razvestajte th prema: '2) mjestu gdje rade ») vanjskom oblisa c) naginu gibanja et SOMO 1 ao t = Sl. 1.7. a) Nostvost 60 /32 t , raspon 20,3 m b) Nostvost 5 ty dotvat 7,75 m Sl. 1.8 Nostvost 60 t , 25/16 t - pomoéna, raspon 24 m, ‘oloktreniko daljinsko upravljonjoSL. 129 Nosivast 10 & , respon 29m Sl. 1-10 Nosivast 150 t , vitlo ¢ okretnim uredjajem za dizanje Sl. 1s11 Nosivest 80 ¢ /10t 1 5 t , raspon 18,76 m Sl. 1.12 Nostvost 250 ¢ glayno vitlo, 50.t . pomoéno vitlo, respon 22,8 m, izvedba s-Setiri nosaéa mosta granika Sl. 1.13 Nosivost 32 ¢ potisna sila 3000 kN, pomoéne vitlo 20 t raspon 25m, otvor klijeSta 0-1900 mmSl. 1.18 Nosivost 3. dohvat 21m Sl. 116 Nostvost 100 /5t , dohvat 25 m, rastojanje tragnica 10 m, ‘granik ima uredjaj 2a fino spustanje 2a eve velidine tereta Sl. 1.17 Nosivost 5 ¢__ dohvat 25 m, duljina staze portala 18,8 m, s prelazom na 36 m dugu nepokretna sazSl. 1.20 Nosivost: 15 t -glavne vitlo, 10 € -pomotne vitlo, 3 t ~ Sl, 1418 Nosivost 10 t , raspon portala 12m, zakretna konzola 27,5 my montazni granik iznad glavnog vitls, raspon 35 m. Mest ima preduiina konzola 12 m, bunker { transporter kapseiteta 200 t/h ‘3 nosaéa, staze vitla su fedna pared druge Bi. 1.21. Nosivost 20 & za rad sa grabitiees, 22 € ny rac s Klijo Suma, 40 ¢ ma rad s kiper uredjajem, raspon 30,1 me Kon strukelja mosta je s jednim nossa Sl. 119 Nosivost 16 & , s kruinim gibanjom dohvatalka vitla, dohvat 44,5 m, raspon mosta 70 m, zakretna konzola 49,5 m10 5 grabilicon 4 kakom Si. 1.23 Kapacitet 4440 t/n, Birina treke 1400 mm, brzina trake 3,05 m/s, brezina voinje 20 m/miny okretanja 0,085 1/min, dohvat 38 m, max visina transportiranja 15 m a Sl. 1.21 Teleskopski auto-granlk nostvosti 7. t 8) sklopljeni poloia) ked voFnje b) radue karakteristike granikea lerivalja A ~ za podupeti granik krivulja B - 2a nepoduprtt granitew a | 1.2 NaGint wpravijanja kod mosnth granika Sl. 1.27 Upravijanje s tla, ) vozano za most ~ ) verano 2a vitlo ) pomiéno na most Sl, 1.26 Kopirnt manipulator firme "General Blectric", s vakummnim za- ‘vjelanjem tereta. ‘Manipulator imitira pokrete operetera na komandnim ured} asa Sl. 1.28 Veste upravijanja s tla Sl, 1.29 Upravijanfe tz kabine, polozait | pekretiiivost keabine“ 1.3 Pogonski nehanizmi granika 1.2.1 Mehanizmi a voinju SL, 1,30 Principijelna shema nehaniza za voinju 1) Prigon s jednim motorem, Wiznt lekajovi. Usbiéajena tzvedba do 1960. ») Pofedinatat prigoa, klisnt leza~ Jevi. (04 1956. gods ©) Pojedinaént prigon, valjat leza- Jove (04 1968. god. @) Prigon sa zglobnim vratilom, valjni Ieeajen. (04 1955. gods GR ‘e) Direktni pogon na osovinu kotata, te “ica ‘inte (0d 1968. god. Fe 1) irotint pogon vaio ledafevt. scant oe eer atcuerTe eae ho 04 1970. god. ‘ — camel yet are scsers ‘el rar ou 1973, gece 3 Sl. 1.31 Pregled razvoja mehanizane za voinju as 1.3.2, Mehanizmi 2a dizanie eee 1 LTS MEoET, i 9 i $11.32 Mehanizni za Mizanje, principijelna shena oS)16 { i Gan 1.1.39 Mehantzam za dizanje 8 grabilicom, vera bubnjeva s Giferencijalnon sklopkom Diferencéjainon sklopkom (DS) mehanizma prema s1.1.33 dozvoljava Se sanostalan rad bubnja za otvaranje 1 satvaranje grabilice (1) za toliko okretaja kelixo Je potrebno da se otvori odaosno zatvori grabilica. Nakon toga rade oba notora. et ge soc Flonetarn redutor | mi\T S1.1.34 Mehanizan za dizanje ¢ grabilicom, mehanitka veza Dubnjeva s planetarnim reduktoron Disanje i spadtanje grabilice (si. 1.34): M1 radi, M2 stoji. ‘Oba babnja okrecu se istom brainon. Pritom je ny © 0, ngfng = tt y/ag, Otvaranje { zatvaranje grabilice: M2 radi, M1 i D1 stoje. Bubanj 82 se okrece i vrSi otvaranje ili gatvaranje grabilice. Pritom je: n, = 0, no/ng = 1 + 25-/2, wpe ip coo Mohanizei za okvatanje 1.36 Veza okretnog dijeta granika © postoljen —|ae 1.3.4 Mehanizmi za promjenu dohvata SL, 1.37 Mehanizni 2a pronjenu dohvata a) sa zubnom letvon b) s vijtanin vretenon c) © hidraulickim cilinzom Sl. 1.38 Mohanizam za pronjenu dohvata s voinjon vitia po Sohvataike 9 eS 02, 1,39 metantzam za pronjenu cohvata = dvije zubne letveoe 2, OSNOVNE ELEMENTI MEHANIZMA ZA DIZANJE. Sl. 2.1 Vozno vitlo s glavnim i ponoénim nehansznom 2a cclzanje 2:1 Izbor uetnog prenosnia , bro] nosivih uieta, broj uleta tenad kuke 14, ~ broj udeta koja se namataju na bubang Py, ~ Prenosni odnos wletnoy prenosnika 5 Py ‘V,, 7 breina namatanja na bubanj u m/s * ‘vq breina dizanjatereta w m/s .~ nosivnt teret uN 1 ka “jo = stupan} delovenja jednog wzetnika 2). = 0,96 20 Wizn labs} Po = 0598 20 valjne lekajeve Smjernice 2a'lzbor broja nosivih wieta: 5 sen eerie [aa 3 s iz = [ ws [a 69 do120| too, «300 | 00.00] aa 1600 | Y00.1000 any oon Sila u uzetu koje #2 namata na bubanj: (2.2) Sl. 2.2. Uietnl pronostik, a - obifni koloturnik - b= udvojent koloturnic Pod gbitnim kolowrntiom podracumije- vva se wotnt prenoenik prema sl. 2. Udvojent koloturni sastoft se od dva obléna koleturnia Kod mehanizana za dizanje mosnih Granika prinjenjuju se u pravilu avojeni koloturnicd. Sl. 2:3. Obiéni koloturnik Primjert 2a vje¥bu: Za wetne prenosnike prema slikama 2-4 do 2.10 ode itt presosnt odnos p,y stupanj djelovanja 7, | odnos : Tu F/Q.w slugaju a) valjhi Iozajeva, b) Kliznil“Lezajovae y SI. 2.4 ¢0 2472 5 am fF Sl. 2.8 ee ee ee Se eee eee silu P kod dizanja i izvesti: \fQ7 izvaze za stupnjeve djelova~ nja ked @izanja i spudtanja. Wavesti razloge zbog kojih se hidrauliki pogon kod di~ zanja tereta izvodi tako, da pogonska sila djeluje na po- nigne vfetnike. a 2 5 St. 2.9 Si. 2.10 fe o 2 2.2, Dimongioniranje Selitnih u¥ota (JUS M.01.070, JUS C.H1.022) Tabor ulete ve¥i se na tenelju ratunske sile lona F, ream-eSha, 2.3) F, ~ raunska sila lona, Ny R, ~ Joma Evrstoéa ¥ica, N/nm?; P= naksinalna sila u u¥etu prema (2.2), Ne FL2SP=F, 7 S- koeficijent sigurnosti (2.4) 42 (2.3) 4 (2.4) elijeci a2 [AE freer. m 2.5) Tz ; of ae Faktor ispune £ jednak je odnosu metalnog + teoretskog pres- jeke prema (2.3) 3. an atx >> a njegova vrijednost ovist o vrsti uzeta (JUS C.H1.022), tablica 2.1 Minimalni koeficijent eiguenosti € ovis’ © pogonsko} grupi: Pogonska grupa Teel ese ea Koeficijent siguenosti s | 4,3| 5| 63] 7,2 Za neodvrtive i slabo odvrtivu uiad koeficijent sigurnosti treba poveéati za av, Propisani promjeri d, nn 2a pronenu Seliény uted: 2,3, 4 5, 6, 7,8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 16, 18, 20, 22, 24, 26, 28, 32, 36, 40, 44, 48, 52, 56, 60, 64, 62.24 Tablica 2.1 Pranena delitna ufad, pregled standardiziransh Konstrukeija NORIAINO PEBTENA UERTA 6x7 £60,47 [6x19 £0,455 | 6x37 £=0,455 | 6x37 #0, 451 vos ct.o70 | gus c.mi.072 | gus c.u1.o7s | gus c.u1.084 Ale ayes raon |e cauetara eae) [eda a= 12,...,58 PARALELNO PLEENA UEETA Kone trukes jas ‘Seale GeI9_ £50,493 | axid £0,435 | 637 00,50 gus c.ai.i00 | ous curi.104 | aus cumt.io2 | ais c.m1.090 eee | eel eggs |e ay ae Bet9f£=0,495] sxia 20,50 | axi9 £40,445] 6x31 gus c.1.096 | aus c.u1.0a6 | gus c.u1.oe8 | aus c.n! 106 a= 20d | am 8.44 | a= 1001056 | a= 10/00/56 Warrington - Seale Slabo oavrtive | Neodvrtivo 6x26 ex36 £40,445 | 1847 f40,52 | 6x7 Bus c.mi.208 | sus c.u1.112 | gus c.it.aas | aus c.#i.119 2a 22.36 | a= 16,068 Lae ares | a= 12,2, 40 as O11 ‘materijal : 1570MPa faktor ¢ 2 8 8 s 8 3 viokneste jezgra 007 feito jens 4 Qe as 06 a7 faktor ispune f 51.2.12, Vrijednosti faktora c za pranenu uzad "9 grupa teBka, normano pleteno uie zadano: P Tabor: d> © YP oie = 0,106 (sl. 2.12., 2a £ = 0,455) 420,106 3000 = 24,06 nm ; a = 26 mm Osnaka uieta: Vie 26 3US C.m1.072-va-g 1570 92 W - viaknests jezgra @ = sola fice26 2.3, Promjer bubmia, wetnika 4 ufetnika za izravaavanie Tablica 2.2. Minimalni odnosi D/a ci aap a F ogonska Minimaina vrijednost D/d sa | orypa | babanj]_uzetnik (3) | udetnik za taramavanie {2 | #8] Ge 30 esa 20 | 20 (22) n pees 2 | 2 (a 2 4 a | 2 (26) B (0 veijednosti u zagradama vrijede za necdvrtivu 1 slabo eavetava uiad « Glavne dinenzije odetnike F = (0/47...0,534 hisew [673] 39.3 75. [5 Standarani promjeri Dy wzetnika su 90, 90, 100, 112, 125, 140, 160, 180, 200, 225, 250, 280, 315, 355, 400, 450, 500, 560. 630, 710: 800; 900 1000. 1120, 1250..... mm. Smjernice za konstruket- jus r+0,s34 (2. 2)5)d 6 =B,5.-44 (ukollke proratun ne zahtijava veée dimen— zije), 26 B= (1,6...24, 95 1,7 4, +10 mm, za Celik 1,9 4, + 10 mm, za st. uh Sl. 2.13, Mjerna skica betntke 9] Proratun osovine uéetnika (sl. 2.13 1 2.14) ~ odabrait ttt, depere2y = 80.100. N/mm? za €,0545 PovrSinski pritisak kliznoga 1ezaja coe 10 N/mm? P Pye PovrSinski pritisak nosivog lina 2 jg 100.4150 N/mm Sl. 2.14.Proraéunska ekiea esovine uetnika lnne NaBin optoreéonja osovine = vide ugetnika eeti prema elo tadbeten) ei Sat MTT sls 2-140 2.5 Bubanj 2a Ealiéno ue 2.5.1 Osnovne dlmenstje bubnja Dimensije profil normal Debijina stijenke buboja (iskustwono) Zavarena iavedba 5 10,6...0,8)4 Bubanj fs St — , - Sl. 2.18 Profil Eijebova bubnja 520,945 $=0,09D45mm; 8... =10. ees 12 mm Prorafun stijonke bubnia Stifenka bubnja opteraéuna je n. = uijanje ~ \ote se zanemaritt jer je naprezanje naéesée malo, = savijanje ~ of utjocaja jo kod velo dugaéiih bubnjeva, ~ prolom - uslijed nomatanja optereéenog uzeta, stijenka bubnja éimenato- nira se prvenstveno prema naprezanjima koja odatle elijodo. Naprozanje uslijed namatanja usta (al. 2.15a) + 4) Cirkularno (taéno) F-maksimalna sila u we ee 4.=0,85 E (pial od miosta ae 620.5% (pe este nartac nja) ») Normalno naprezanje od savija- ja stljenke ne mjestu namatanja 6, = 0,96 F Won? es De Dye a mm PouN SI. 2.182 Naprozanje!élementa stljenke bubrja eee cea fe geo an os 2.8) 5 eG 51.2.15b Defornactia stijenke A bubnja od Jednag Doavoljena naprezan eee ~ 2a feliGni bubany (2.0348) G2 50N/mm? 5 [Gp = 2a bupang iz Ske 6,5 2002.25 N/mm? $ [6,1 = 60 N/mm? ~ 2a zavareni spol stifenke oubnja S1.2.15¢ Opteredenje stijenke Dubaja s nanotaninhae Debijina eine plote bubnja (s!- 2-16): = 2a lijevant Boban} w = 5 ~ za bubanj u zavarenoj lavedbi (prema v Ernstu) x Be om 144 (1- Bs 6e— 6g ~ do 100 N/mm” 5203 F,~ OF D ~ promjer bubnja D, ~ vanjskt promjer glavine 1 w= debijina sttjenke 51.2416 Ceina plota baja Bubnjevi se danas szvode u zavarenoj Levedbi. 2.5.2 Qsovins bubnja Sl. 217 Sh 2618 Na slikama 2.17 do 2.19 prikagane su sheme nekth favedbi sklopa bubanj ~ ‘osovina bubnja ~ pogonskt zupéanik s odgovarajuéim statiekim modelom. Oznake: F, - obedna sila na zupéaniku Fyy.e+ = sile na glavinama bubnja uslijed tereta oz KB, C, D- reakeije u osloncima Proraéun osovine bubnja provesti prema statikom modelu (savifanje ili savifanje + uvijanje). ae Si. 2419 i or Da bi se tebjogao statigit neodredjan! nosat izvodi se u posljednje vrijeme 'spoj bubnja s osovinom u sbliku zglobne veze (spofka # bazvastim clemen= tima, 1.2.20 do 2.22, odnosno tupéasta spojka prena #1.2.23 ao 2:27), Sl. 2.20 Presjek konstrukelje butnja | reduktora sa zglobnom osovinom2 ++ a 1.2.21 Presjek kroz spojku 81.2.2 Spojka bubnja za lake Dubaja prema si. Lazednje uvjete race za tee uvjete rada 24 Xonstrukcija bubaja /25/ - a), skica optoredenja - b), raspodjela monenata eavijanja bubaja iv osovine = c) 1.2.23 Konstrukeija bubnja i spoj s reduktorom (DEMAG) si. opteredenje osovine odnosne bubnja na savijanje ovisi o konkret~ nom Konstrukeijskon rjesenju te o broju uéeta koja se namacaia na bubanj (jedno {1 ava) -34 | 35 reciente: iiare seeaaetefers | Mandy penen S120) | Moment ™ Mer ei 8 z > ' oral case laos laa F Ail ao. | aie lean |e Hi tH g| sae] 3 a | 20 [sy a 5,60 3 48 25 ae | i fsa = raeeales se | 38 Be ft @ | 2 ae | ot | 3 aie | |] 3 2 | = was | $ e | 8 81,2.27 tuptasta spojke ony & 54 | 50 iraee7 eee senbeee ee [riseio adore leit | ep 81.2.25 Konstruketja bubaja /26/ ~ 2), BA zoe | to so] 8 Seteid tpode pobege Boo | ts a1 8 a reduktora ~ b) Ostele mjere zuptaste spojke podesiti promjerina vratila odnosno lekaja. ‘ Zupéasta spojka prema tb. 2.4 bira se prema najveéen nomontu na F{— s1.2.26 Konstrukeija bubnja, rjatenje bubnju lt, kod noninalnog eptereéenja teko de bade sligno slici 2.25, na buban} sf Se nanata jeénd ue 2,25) 4, PovrSinski pritisak na zupcina spojke kontrolira se prona 1,5 N/on? gdje je: £, = 1,25 , factor neravnonjernosti eahvata. Proraéun osovine bubnja vei se nakon Eto se konstrukeijeki rijeHi oblik vere plasta bubnja s osovinon 1 reduktoron. Tako ha pr. Za opterecenje prema 1.2.24 vrijedi: 4, ~ promjer osovine, unutratnji promjer lefaja, mn exe ase? egreila/a= rs, c.2 } ovtane o konstrukei3t36 Monent savijanjat My = Pat, = ©) & F; | Promjer: Dosvoljenv uapsucanje ovist o karakeoru opteredenja (staticko, Ginani&ko) te o konstrukeljsko} iveabs osovine (giatka 111s prijelazima ~ koncentracija naprezanjal). Uxoliko se ne ve#i Getaljniji proraéun s obziron na dinanidia Evrstoéa i koncen~ Ereciju haprezanja, mole se uzeti za naterijal sa Cvretocon Tona R= 500 MPa 70...100 Mea, manje vrijednost: 2a veéo promjere osovina & veée vrijednosti za manje pronjere (30-.,40 ma). 2.5.3. Duzina bubnia Dufina narezanog dijela bubnja jednaka je (s1.2.28) ae (2.9) H, vieina aizanja Dy pronjer bubnja 7 = prenosni odnos Koloturnika atak (3...4)t: dva navoja prije uéetne veze i 10,.2 navoja radi istezanja ufets be a in o bo @ te e May / de || : a, 4 SL. 2.28 Odvedivanje duZine bubnia Kod uavejenog koloturnika dulina nenarezenog aijela na eredini t= (eae ane krajevina dufina a = (4...6)6 7 Ukupna duzina bubnja s udvojenin koloturnikon jé t= 2 tar ely (2.10) 2.54. Veza ufeta s bubnien Yeza uieta s bubnjom treba biti prorafunata na osnovi najvece Bile u uetu kod naziviog opterecenja, uzimajudl u obsir wfetno trenje = im Ov1 Kod najnizeg pologaja kuke trebaju na bubnja ostati jof dva Ravoja zeta, ne, raéunajuéi navoje koji slate 2a pridvrééenje, #3. siia u ubetu'na mjeatu vere 8 bubnjen mora biti fy < Ora F. Hd | ant @: te S: at | * ia Presiek A-A tle ‘ 51, 2.29 Veza uzeta s bubmjen Sl. 2.30 Skica uz prozatun vere uleta bubnjen Sila koju treba ontvariti vozom: = 0,205 F re Oavedivanje normatne sile v vijeima (61. 2.29 4 2.30): ~ sila tronja, ostvarena pritczanjen na ajestu @) BL (Atay Py fF A= 015 A, = preme 91.2,30, Fjq 7 Roznaina’alls ieneda wleee i podioge, ostvarena vezon38 = na mjeatu Tet Ht A) Fan - ovim_silama treba jo pribrojiti silu ufetnog trenja od do (J, pa treba bie ® 1, +1, =F, 1 gdje je a= 24, obubvatnt kut of ®e® odakle elijeat tpg) Bug (OR DE, oanoene fo ay (Atay ead wvrbtenjen f1= 0,1, K= 2x Fy = 0/205, sltjeat Pug = OLE) tH) a za = 40°, feo Je najtesée, sitjeat Pu, 2039 FO,4P, pase P72 Fy," 0/8 P , normalna sila u vijku. Potrebni bro} vijake odredi se iz: 1,3-Py ay Fy oat Rs <6 qr canomne pr dey, a. 2, ay = mals pronjer jezgre vijka, Beuaa : 5, = 0:65 72 ¥ 325, dozvoljeno naprezanje 2a vigke, 1 granice teEenja ze materijal vijaka, na pr. 2a kvalitet materijala 5.6, R, = 300 MPa. Faktoron 1,3 usima se u obsir uvijanje vijaka kod stezanja. Nazivni promjer vijaka d, bira se tako da bude dy < t. Vijei ge stavijaju-po obodu bubnja na rastojanju (, > 5 ds Minimalni broj vijaka Je ava. 2.6.5 Woenik 2a izravnavanie 1.2.31 Prinjer zavjetenja ufetnika za izrav- ravanje 39 nika 2a izravnavanje (nn) ets je zevjedenja ui Tablicn 2.5 Dinenzis BBEISI 2] 4 /a|—|0| ec] el —he SsaS/S]R/S/S/9]/S al Sis 8 ~ /esisisisisigigigisis RSIS SINE 8813/8 18 = |glelgisisisialalelels S18 /8/818 18/8) 818)/8/8 ~ lalsietslstsle S eisislelslsiglelelals « lalolalolelelsigielsle = |sieiaieiSi8i8/8/8/8]8 le 2 sie = /9/8/8/8/ 3/8 18/8/g/S/$ lolaislslolelolslsl = [8/8}s/2)8/S/8/S/8/8/§ eleleiglalelele!slsle > /@/8/8/8/8/8/8/8] 8/S/§ * [slsielisie/sigjeigig/& S/S] S/EISISISISI8 alsisislalalelelaisie ~ PRRISIR| S/R 18] 8/8) 5/5 aleisiaisielsisisiels 2 ISIS|SISISINIRIRIS IS ese | S88 o/=/e/2/e/e/elalxisie sks RAISINS ea lolalalslslelels Ings 2/8] /S/8] a/8/8/8/8/S Ss2.6 Sklop kuke 2.641 Kuke Kuke sy u standardima 40 Tablica 2.6 Nosivosts kuka po pogonskin grupana ut (ana iene 3) ‘Pogonska Grupa Brojevina. Bro} kuke joke {a __{ 2} 2 14 odabran je tako da ozna- [2 asf 2 | oe | Eava dozvoljenu nosivost 1,25 | 1,6 | 1,25| 1°. | 0,8 u tonama za neku odabranu | 2 2s | 2 a6 | 1125 Reriena pogonsku grape ra lage eral ater | Gizalica. 5 6,3 | 5 Bie lees) 63 | 8° | 6a] 5 ja Na prinjer, u JuS-u Je 8 to | a 6.3 | 5 nazivna gropa = pogonska 10 | 12,5] 10 | 8” | 6,3 Grape 2, "a aosivorti hake |i2 | ie’ | 12,5| to | 8 Wernavedene eu tablict (36 | 20 | 16” | i2,5| 30 gree 20 | 25 | 20 | 36° °| 12,5 Bee \sae \ant Jaauh |g Tablica vrijedi za jedno- [32 | a0 | 32 | 25 | 20 krake i dvokrake kuke, a | so | 4 | 32 | 25 so | 6s | 50 | 40 | 32 6 | 90 | 63 | 50 | 40 so | 100 | so | «3 | so ioo | 125 | 100 | eo | 63 325 | 160 | 125 | i100 | 80 uo | 200 | 160 | 125 | 100 200 | 250 | 200 | i60 | 125 250 | 320 | 250 | 200 | 160 320 | 400 | 20 | 250 | 200 Maverijal kuke: Gvrstoéa loma R, = 420...500 MPa, granica tetenja 8, > 240 MPa, materijali (JUs) €.1330, 6.1331, €.1205 Dozveljeno naprezanje kod to&nog proraguna na savijanje: Re S, 0G i S=1,6 2a lake uviete rada (6g = 150 MPa) S=2 2a srednje uvjete rada (4 = 120 MPa) 5" 2,5 za telke uvjete raga (eq = 100 MPa) 5 = 3,15 za velo teike uvjete rada (4 = 80 MPa) HO i bt | i. la does b at Foe [T ley ot Sune Dvokraka kuka, Za kuke broj 3,2 i manje koeficijent sigurnosti je S = 3...4, bez obzira na uvjete vada. Razlog tone je bekéa pojava prdopteredenja kuka manjih nosivesti+ skica uz prorafun a1 @ Stes Foose sl. 2.32 Jednokraka kuka, skica uz proratuna Dosvoljeno normalno naprezanje u najnanjon presjeku obrade hog vrate keke spola je manje od Gozveljenog normalnog napre~ Zanja v zakrivijenon aiyjelu kuke. 2. to ma ears (2.12) PovrBinski pritisak a navoju kuke —t2S— << py i t= hod navosa = a0] 26] 19] 15 4 ve 10. Je provesti ukolike mjere kuke Provjers Svretoée kuke potrebno Je ps p njere kos ne odgovaraju valeden propisu. U tom slucaju provjerava) Raprozanja ¥ prepiecing Ava, xB, gajnazJen prasjeku vests Kake i povrdinse! pritieak w navose kuke (#1. 2.32 4 2.33). Makeimaina napresanja ¢, 4 oy u presjecina A-A i B-B ou oa + rw/en? (2.13) a,/2 , 2a ratunanje oy eo +h, 2a ragunanje o, ? - povr#ina pronatyanog presjeka + em ~ polofaj sredista presieka + em ~ polunjer zakrivijenosti Stapa “st, + em ~ ekscentricitet ngutralne linije a + KN = za presjek AcA jednokrake keke + Ri ~ 2a prosjok B-D jednokrake 1 presjek Ara dvokrake kuite + RU ~ za presjek 8-2 avokrake kuke + maksinaini kut zavjetenja + Wicn ~ moment savijanja reduoizan na Srediste pronatranog presjeka. Osnovne mjere kuke mogu se odrediti na tenelju nosivosti u $Fe0n30) Pogonsko} grapi (US). Briton su cinenije ay, ty, hy, by fa kuke od broja 5 na vide zaokcusene na agen bane blojebe eda R20, Tako za Jednokraka make oeigedy a, * YO . cm y @, kM - nazivni terot.y exednjin pogorskin uvjeting a, = 08 a by = by = 0,082 a, by #0 ay hy 1,122 a, za presjek AA, ok su mjere presjeka B-B unanjene na 854 od presjeka AcA. Naprezanje s, © presjeku A-A jednokrake kuke za takve odnose @inonzija ienBes Gin ® Sq = 120 MPa. Fronjor vrata kuke isos 4, #2 4G, om za jeqnoxrane 5 evokrako kuke vanjeed promjer navoje na veatu Loko 4, * 0,570, om; Ou ey Za dvokrake kuky osim toga je: BESUENOr en 4 apm Obiny 4 waineeije presjeka aa TALE OETTT sn oes) 2 #041 a).3 4 1, ob 0s Pri tA ; ‘et preton) Pretes 4-8 (porakan) a Ovtix 0S owlw OX & Fy Me A 2 ls oe YS hose 16 | e 3 Presi c 4 er eibeeon) A fvwooisg 3 2 snoke | Sastre or co nog 16 rncue pa} pA va a 8 His MOINS SI, 2.34 Osnake mjora alobodno kovane jednokrake kuke SI. 2.35 Onnake mfora dvokrake kuke ‘Tehola 2.7 Dimonsife jednokrake hake HabAlk Vd ipenetie Ovokrake ste ai fa, elas wa] a |] le = fale r =| ade cielo fele faye af [a aie | t/a " 3 3] Wea ental ala pipe | | | | «| os 133s 0 ‘ ves 2 | fe] ae “Rots ae 5 alae 2 e ease Sowa 8 sh bu roc a sale Bs i ee ee 3, aes ao 0:01 oe tae Sl elhaa Fi rallies vo. alia": or am wy Ber offal | ics =| ol si saa tH he) 94 oh 30 tid ba j + fools tafe axe ho Js | af a Ns mojo #8 83.481 ins’ Gini] 5 | a sol toa hs | | zl Mis lls! 45 5 a ae am te fa gh SP 2» hoki tel ws is [as [oy fl i] 22 ta 35305 0 fot ote oe | = fool lise bs |e feo| ssl nto es rabies ee eae laue pea hsshatox be J fa fl] 0 20 6 30 rare 10 ea bach tiofaisx fs |e fae| crash ex a0 Be tea ne he 6 soo fh bishatnocs lsmanbe | 0 fale enon] su sr is 30 a a rfl 100 | 226% jsopooks | 11 fo 740 Sw HS SIE RE MS Hes 425 ts aS me_ beh on so fuori Oblik OK kulea kovana a kalupi Detaljnije podatke potrazitt u odgovarajuéim standardima (JUS, DIN,4s a V/ Wy “ig “ IY, Polodej Eijeoa tryea | Bali, sajecno : =a | | 0? 2 wt [iteraiti pri montati : | ja} vetoyi (ae Iz =) x gl é sa ° i 2 : Deo Y || DetalyZ | 4. | 0 a al . ie Sl. 2.36 Obradeni vrat kuke a) b) g tee gy Peumont CF Si. 2.37 Matice teretnih kaka = - Tablica 2.10 Mjere matica teretnih kuka, mn Tabela 2.9 Mjere obradenog vrata kuke = Breil dy le | dees] fel al fe} fa] a a) 21> | el Raley = “sits alate) eae aa alse abet sty Bs 3 s oat at . zh a a rags ir aT I | i! | || sr BLs 28 polasleslss t= [es|a| a ras OpLick obradenth veatova kuke prema slici 2.36 vrijece za siijedege brojeve kak $1. 2.36a ~ za hake do broja 10 20 serijska vita i 2 : Seabee creed rad eeareet oa Vier 24 wake be. 3,2 do broja 6 matice inaju oblik prena a1. 2.278, a 2a kuke br. 8 { vaée veijedi oblik b). s1. 2.366 — za kuke broj @ do broja 40 s1. 2.360 — 2a kuke Senad brojd 49.4 ° Boiieaicaiio) 2.6.2 Nosat take 2 a w/e Presiet A-A YY a 4 x Ss 1765 8 | ‘Sl. 2.39 Nosat kuke za kolotur- Teer lk due izvedbe i A etal x A a a “ t (presen ea . y = J Stn tyke ee, 4 Tabela 2.12 Dimenzfe nosaa lake, mjore u mm, materijal €.1430 ‘Sreding kako 7 fe nIRIA ala ty in| Sl. 2.28 sklop vjelanja texetne kuke eel elete Tablica 2.11 Mjere sklopa vjedanja kuke 12 | ie |e restate tee Bei zy S Hi a kuka_|_¢ EA sd_| du a 3 airy |qcia eevee ze Su 08 zi 2 3 2 | fo 3 io S é 3 | 335 | 10 Su 12 é = : B | 33 2° | mio | Siz ia to | 2 | ioe mio | 312 a6 iz | a | ie | > | mio | siz de : te | | us | = | mio | 5220 Nosad kuke proratunava so lao nosaé na ava | 2 | HS | 2 | ai | we Calonce optereéen na savijano (Si 2-40) 3 | 3 | iss | 2 | uae | faa 32 30 | 173 = | maiz | 512 26 au 1 2 Ie w ) | eo | 2 | maa | Bi . web (oa 0 50 45 1 oe M12 512 36 a ea = 5 f iM & | 8) 8) | = | was | gaa — ‘ante i 80. 50 267 - M12 512 48 -. aie pee too | 0 | asa | > | maz | siz se i" al oO eset ee Seti eects Povr¥inslpriulsak tamedju nosetih imova io | go | ra | = | wie | Sia ce Tears es to | fo | ue | 2 | mie | siz ce x 5 " sso | my | dee | 2 | Bae | 293 73 ome aS x 00 ., 1208! i 320 80 $22 - M16 293 64 E.MB ae rene Debljine nosiveg Lina je Mjere koje se odnose na nosat kuke sadrfane su u tb, 2.12, Ba by- c+ im, ostale miere: JUS M.D1.149. vidi th, 2.11 SL, 2.40 Nosad kuke - prorafunska skica50 2.6.3 Osnovne nje1 SkLop kuke (5 kukom { uéetnicima) {2vodi se najéelée u dva cbliks ito 1 duljoj fzvedbi prema sl. 2.41 { kraGo] lavedbi, sl. 2.42, 2.43 1 2.44. SkLopgvi kuka prema slikama 2.43 { 2.44 su standardizirani a osnovne imjere su'navedene u tabelama 2.13 4 2.14. ae 1 | i SL. 2.41 Sklep Kuke: Sl. 2:42 Slop kuke starije ‘agate iavecbs (eratke) ievedbe Tabela 2.13 Mjore sklopa kuke prema sl.2-43, © 4, | Tifa a BHSRHE: eeeanscenye EE 51 i ey ) Lo Sl. 2.44 Slop kuke = 4 u2etnika Tabela 2.14 Mjere skiopa kuke rena s1.2.44 Pala lalelele82 3. REDUKCIJA SILA I MASA Pokretanje nekog radnog stroja ill prencsnog mehanizma vr8i se pogons~ kim strojem ili motorom, pomoéu hidrauliékog cllindra, ruénim pogonom { sl, Ostvarena pogonsks sila tlt pogonskt moment treba bitl u stanju sta- {Eke ili digemizke raynoteZe sa svim silama koje djeluju na pokretant ii mehanizam. Definiranje uvjeta te ravnotede provodi se redukct- jom sila { masa na odabrant Glan ili edabrana tofku mehenizma, Kod mehantzama s jadnim atupnjem slobode, &ij{ élanovi se mogu uvjetno promatrati kao neeiastint, dovoljno Je poznavati zakon gibanja jednog él fhe tlt jedne tocke mehanizina, da bi se Jednosnaéne moglo edrediti { giba~ nnje svih ostalth Elanova, Stoga se kod mehanizame s Jednim stupnjem elo- bode vei redukeija sila { masa na onaj Zlan ili onu toéku mehantzma Zije ‘se gibanja Zeli promatratt. Elen mehanizma, na kojeg se vri reduketja sila i masa, naziva se Elanom edukeije. Kada su poznate sile koje djeluju ne mehanizam, a potrebno je dimenziont~ ratl motor, tada se najéedée za lan redukcije odabire pogonskt Zlan meha~ niigma edndsne stroja, Regucirana masa na Elana redukeije odredjuje se tz uvjeta da kineti&ka e~ nergija reducirane mase bude jednaka sum kinetiGkih energija svih Zla~ nova mehantzma. Reducirana sila se odredjuje {2 uvjeta da elementarnt rad reducirane site bade jednak sumi elementarnih radova evih sila koje djeluju na mehanizam, tj. uprimjeru rotecijskog gibenje lena reduket Mp dP DRE OLN g/ sat My Og EAH HEM, 0, 3.1 Mehanizam za dizanje terete al. 3.1) aay = nominalna kutna br2ina rotora elek- womotera ~ moment inereije reducirane mase 53 ‘Moment inereije reducirane mase moze se napisati v ob- Miku ta=tg + a Tro the aie je ia Fat Eu) teen) Uzimajuét wu obeir stupans dio lovanja moze se pisati: Reducironi Sistem = kod ubreavania , FE) he THE G22 aes Sl. 3.1. Stvarni i reducirani sfstem me- handzma za dizanje tegeta 2 set El) + tee Eamla) ta. {747 stupanj djelovanje od i-tog Elana mehanizma do pogonske osovi- Redueirana sila odnosno reduclrani moment Mg EMO TAF 120, 5 Wq* Wry =F, SE oP a ge coe Goh) Don) 0 Kod mehantzama 2a dizanje | prenaSenje tereia najéekée je cos (Fv) =1 ¢ MyxO — (obrazlozite!) pa Je pod tim uvjetom ~ kod ubreavanje ednoano usta~ eno gibania = kod kokenja54 Za mehanizam 2a dizanje prema sl. 3.1 , zanemarivlt masu beta i inerctjske sile uslijed rotacije uietnika, redukcijon eila i masa na pogonsku osovinu slijedi: 4) Potretian moment na pogonskoj osovini za jednoliko dizanjo tereta = [Mal ay 2X 5 7 utupat stupanj djetovenja ee eect eae Lee hy ty odie su 1p 41, +1, yt ap | U upeante 1 spejka rotor motora pene Iya lgtly L puans Naprimer zai,,=3, ijse12 biti ée dip Senha nt9 lot tag Is 1 {Y- ukoliko su 1p {15 reda veliGine 1, nfihov utjecsj na povesanie: roducirane mase Je'mali. 1 toga razloga u praktitnom se proraéunu uelma kod normalnih kon strukelja pogenskih mehani sana Tge® Oly § 4 = tye. 1525 taktor utiecaia ee Oy ostalin rovivajucih masa 55 ae Noka je npr. v= 1 m/s = 60 m/miny ny = 725°/min, taeda je : 0 Koko su braine dizanje najée8ée znatno manje od 1 m/s, to Je vidljivo da je { redueirana masa tereta, 2bog velikog prenosnog odnasa od a= log utjecaja, Zak i kod tersta veée mace. Uzimajuét u obzir j stupanj djelovanja, ukypna reducirana mase je 2 Late Ty Neoet typ? 21,02 S() 3 noe the #4 1,+4 $ (5) cs 2.2. Jednadibe gfbanfa nehanizma odnosno stroja Za redwcirani sistom mehanizma s jednim stupajem slobode raze se pi- sett zakon kinetiZke energfje w abliky nao (eel -roduciranl moment be {moment motara nO =}: 5 pa fonakon derivirania fuvrstonjom wd = €ay a; Wye +3 Gp O22, +My ~jednadibe givanja atria 1 tzraza 2a reducirani moment inereije je vidljivo da je on konstantan ukoliko su konstantal prenosnl odnosi, a to je upravo sluéaj kod zupéa nigkih { uzetnth prenasnt Skladno tome, jodnadéha gitanja moze se plsatt u obliku al, Tee me te ager en a ocnosno, potreban moment motors jo36 My ttne Mp Pritom treba yoditi raéuna da je reducirant moment M, negativan ako se suprostevlja gibanju a poaltlyan ako djeluje u smjera gibanja. ‘Skladno posijednjoj jednadzbi razltkuju se dvije vrste gibanja kako kod trodjaja za"dizanje tereta,tako { kod uredjaja za voinju vita odnosno mosta oranika ') Ustaljeno gibanje, & = 0 Kod ustaljonog gibanja moment motora trebe biti u stanju statitke ravno- toze # reductranim momentom i. Ma +MgeO fit ux osnaku M, = [Mel treba bitt M, = My b) Faza pokretanja odnosno zaustavijanja, € #0 U tom perfodu gibanja treba na pogonskom Blanu biti uspostavijena dina mitka ravnoteza ts My lne ~My U fazi pokretanje kod dizanja toreta Je E20, Mec Oy MielM, pa je moment motora kod pokretanja Mange My tee + My, G.6) U fast caustavijanja kod sputanja tereta je €<0, Mgr Oy Myo My ppa Je potreben moment kotenja kod spuStanjs tereta Me Mle tglel + M yy 7) Talel - Mg, odnosno 3.3. Moment kotenja Reduclrana masa ne pogonskoj osovini je 2 orm (E)? oa, hry 37 ‘ potreban moment koEonja (vidi gl. 2.2) kod spuBtanja tereta je | @. Mee Met Mug @ Ged the 0-8) : eras QQ anja menor [5 Shai E - odnos brzine dizanja | ®a — kutae brzine EM, Monent kotenja moze se edrediti 4 priblizno: M, M, 6.9) aR 4 : i [Pogonska orupa] x 1 (lake) 1S Reducironi | 2 (sreanjey — |1575 sistem 3 (testa) [2,0 | 4 (velo tebka) [295 Sl. 3.2 Stvarai { reducirant sis~ tem kod spubtanja tereta Mehaniami 2a dizanje terete kod transporta rastopljenog { uéarenog me tala { Sljake trebaju imati dvije koEnice = nezavisnim djelovanjem. Koeficijent sigurnosti y, treba za svaky koEniew u tom sluéaju bleh 421,25. Za mehanizne za volnju i okretanje vy, = 1,5, a za mehanizne @iconja s tefkin zahvatnin sredstvon (grabilica) Vy = 3.0.4se Napomona uz pojam stupnja djelovanja kod koenja odnosno spuBtanja teres Opfenito, noka jo za dizanjo tereta potrebna sila FysQeT 5 T- silatrenja tada je stupanj djelovanja kod dizanja Kod jednolikog spultanja potrebna je sila za pridrZavanje P.-Q-7 {8 stupanj djelovanja definiran jo s r, a adenes st Teenage tac odakte je zs a cenose a ered (220 Js a8 7=0,5 alljodt 7, = Oy Sto anadi da je mehonizam samokofen. Za stvonjove clelovania 7 2 0,8 praltiki ne postofi razléka temeass 1” 7, (provierite), pa es tom pocrugja{ moze uzeti 16°72 Ukolike otpori w pagonskon mehanignu slijede serijski jedan Aza drugoga, tj. ako je ukupni stupanj djelovanja jednak T= 1, 2a 14 cer1 ada Se stupanj Ajelovanja kod spudtanja ednosno kotenja Bee a em dr dyed Yen RE Pe 59 3.4 Ustaljena voinja, pobretanje | grantka F, ~ sila potrebna za ustaljenu,vo- aja : Ww. ‘kod ustalj 2 2 ~ otpor Kod ustljene voznje ES a é N p- Kutna bezina motora st 7 ~ ukupnt stupanj djelovanja mehenizma 2a voaju v = breine voinie m/s Potreban moment na pogonsia) o50- vin je Si, 3.3 Idealisirant model vitla od ustalfene volnje F Wen - a egeel adie je W, «725 (a+e) A] Ga Ww = spectifént otpor voRnje N/kN els 3.4 O46 ~ werattt uN Mize’ lezapvi 9900 Da mn Sl. 3.4 Spocifignt otpor voinje za standardizirane kotaée60 Znakenje oznaka na sl.3 1000/43 , Leia: 2,2 1000(2 +6); en0\056 (a2) wows aw (3.13) a= 5 N/K , dodatni otpori, * py d=prema tbelt 0.6 4 8.7 ») Boeretanje Pretpostavja se Jedaoliko ubrzav iets ty = ae Zw tone ae % wrQ OI, veijeme pokretanje, : 2 aio ee SU, 3.5 Sstnirnt model vida ee Ay, ¥ 1,2 = koafietjent kojim so usima u obatr ubr2a ss vanje rotrajuéin dijelova mehanizma ze voinju Potrobna sila 2a pokrotanjo jo prema tome fewer sei ae Iytlye Mer ASEE Lares las.) {moment pogonslo cool ny? «S88 (2 =) (3.248) yt a Vat 1000 Moment pokretanja M, mofe, se odrediti 1 ponoéu reducirancg momenta inercije, ¢3. asc 9 = 01,4 AS (se pa je tada Mv Myrke oat ‘gaye je M1, ~ moment mo:ora potreban za ustaljenu voenju s1e +M, 3.15) ea -2y » butno ubreanfe pogenske osovine a ©) Zaustavijanje, Pretpostavka je ees be Gl zz 2» Konst iz vrllemo zaustavijania Inoreijska ile kod kofenge je 1, eq eee iets 4 potretna sila 2a koSenje . ‘ Si. 3.6 Idealizirant model vitla w fazi kotenja TL Tbs (046) = staron(Se = Moment kotenja na pogensksj osovini odred se redukeijom ells fy na (42-e) a8 27h 2 7040) Kaenje & biti potrebno, ako Je prema gornjem tzrazu ednesne ako fo 1000 4 a7 Rafuna li se s g~10 m/s", w % 20 N/kN, tada Jo 1 34va5,5y, Sto na primjer, kod brzine voinje v= 1m/s. tznosi t,85)55 th vitlo odnosno most granika zaustavio Di se bez kofenja za 5,3 8, kod fega bi put gaustavijanja Blo«2 4) 0 dozvel nom ubresnju ked pokretanja { zaustavijarija Veligine ubreenja kod pokretanja od- ‘nosno zaustavijanja treba biti takva dda ne dodje do idizanja totkova po trafnleama. Najveéa tangeneijalna sila kojom se Pogonskdl to&kevi mogu odupirat! o tragnice ovisna je 0 adheziono} te- Hinl G., koja otpada na pogonske odnosno kndene totkove, te 0 hoefict~ Jentu eduptranja aig temedju totka t Tan MaSe Vela epasrost od Winanja fo kad ne ma teretay pa veijedh koe pokretanja Footy t Weta Se Si. 3.7. a) pokretanjo ») zaustavijanje Acie: Ga) Fe the Ws = fa Ga POSE Sat Mes 4 AG Rom) Goel ate fe yg ~ otPOF vodnjlslobodnth tofkova, (Hg 9912j2a granike na otvorenom prostor’, (Aq *Os2isuhe tratnice, zatvaren prostor , Ha #0125 ~ 0,3 Ms june traénlce posipane pljeskom , ath EAP, DIN 15019 TA a Ze mosne granike normsine izvedbe najéelée se mode uzeti ‘je Jen, = broj pogonshih ednosno koéenih kotaéa ,- ukupni broj kotata W/W (Klteni lefajevi, vidi sl. 3.4), idl €e uz A= 1,2 (usjecal rotirajuéth masa) = kod pokretanja a uvrStenjem 4), «0,2, slijedt 13,3 o 1 24B3 yeassve vu m/s SS vet vs cednesno 0,735 m/s” asa ~ kod zeustevijenje sr bs wis as pai 45 7000 Kod zaustavijanja se usima speelfiénl otpor w! jer 2a me (,y 2 stvarnosti se { moze dogoditi da totkovi budu u polozaju, u ojeil nema dodatnin otpora, pa je An yaaa ° 2 coxinosno = 0,099» 0,58 m/s”64 2) Utjecaj vjetra na opteredenje pogonske osovine Kod granika koji rade na otvorenom prostoru' treba u svim ana~ Lizana uzeti u obzir { djelovanje vjetra, 6 breinon vjetra kod koje je dozvoljen rad dizalice, Priton treba uzeti u obzir hajnepovol jniji snjer vjetra, tj. da so vjetar suprostavija pokretanju, votnji odmosno kofenju. sile, Kojima vietar dje- laje na'pojedine povrSine konstrukcije potrebno je priton reducirati uobifajenim postupkon na pogoneku cgovinu, €3- i (3.19) i Mast Fey OE seers ereae(ein esr eee tenn ctan promtzand povelinas “ir vp 7 braina totke promatrane povriine kroz koju prolazi rezultirajuéa sila vjetra, m/s 3 = moment_na pogonskoj osovini (reducirani moment) Ts) ga ajeioeseinvetia viecear mas 4, KIWEMATICKI PARAMBTRI KOD POKRETANJA I ZAUSTAVLJANIA Brzine dizanja, volnje, promjene dohvata 4 brzine vrtnje propisane su standarcom JUS ¥.D1.023- Orijentacijeke vel{8ine vrenena i ubrzanja kod pokretanja i se Ustavijaaja za fazlseite pogon Ske nehanizme navedene su a tablicama 4.1 do 4,4. 51.4.1 Dijagram vev(t) ‘Tablica 4.1 Vremena pokretanja 4 zaustavijania Wehantzan aoe Dizanje [Se ae VSEIS Voinja ost portal roajena dohvata Vrtnia, okretanie 65 Tablica 4.2 Vetjene gokretanje nehantzna 24 votnju vitla i aosta 2 : Brzina volnje, m/s ao 0,5] 1] 1.5] 2] 25] 3 3 [e[ 7 [se fio Veijene pokretanja, t, » jeme pokretanja, t, | 3 Taplica 4.3 Proporutifive vbezanja terete kod pokretanja i taustavijanja mehanizma za dizanje i Namjena granika eae 1 [ae ont ‘pds naayene 45-0,7 | a5, Metalursei qvanie ) Kod pokretanja mehanizna za vonju motor treba ostvariti moment pokretanja cy (5.3) = wkupna transtacijska ness, kg; €1.5.1 Otpori volnje, Kotati s valjnim letajevina MM on ay beg, EEL HotaesD, mi 6020 «goose re Sooo om} Kotaél s valjain ial Tote = ienin etajevina 2 UkoLiko vrijeme pokratanja nije posebna zadano, odreaiti 60 so proma tablics €.2 444. Bugusi da se refucirant moment inereije Z, prena (5.4) ne noe odrediti dok se ne poznaje motor (I)"=Iy + Ig), mole se moment pokretanja odrediti priblitno prema"(3.11 { 3.14a) , £5, na tenelju potrebne sile pokretanja Moh tyme + 6, 1,2 (5.5) P Duduéi da za motore zs granike treba biti ne (5.6) fy 7 Rominalnt moment motora, tins 7 pripadna nominaina sila voinje, ¥, to je Fy = (0,5.-50,6) ry +4) my Ds on P a nominsina snags motors je iY : ee 2.8 ea Nakon izborg motora prena (5.8) te izbora odgovarajuée spojke izragunati Ge go monont pokretenja prena (3.3) 1 provjeried @a li je zadovoljen uvjet (5.6) « Izlo¥enim postupkon dimenzioniraju ae notori Eije je xe tivno trajanje ukijutenja ED procijenjeno, Ukoliko je ras podjela vrenena unutar radnog ciklusa poznata, motor se moze fognije dimenzionirati netodom toplinski okvivalentnog momenta, izlofenom u prinjera ko3i slijedi. Provjera snage motora obzirom na nogudnost. proklizavanja koteba, visi se bez tereta. Na temelju izraza (3.17) edvedi so minimalno vrijene pokretanja bez tereta tain = 2 Te a) ain”? ea (5.9) aje je faktorom 1,2 odredeno 20% siguenosts. Faktor y nofe a6 sade israBunati, Jer Je pornat nosent inereije Yotora notora 1 spojke 1; ='Jy #10. Butuel da de Bee = Ar, + Te So] Bez v70 tie ey iu 1 628 Mihty a a y Heat 620 ee ee fa pokeetanje ber terete de my = may iaeanh Ig 9 typ 740, + Moment pokretanja, kojim bi se vitlo 411 granik ubrzali u veenens t,;, a2n0ed pete Tee eee an) eraser 4, geo = yg ~ otpori ustaljene votnje mtr Sia TY? ben cerece Do proklizavanja nece do¢i ako je stvarni srednji monent pokretanja odabranog motor manji od momenta Mpa, tj. Ereba biti “esr "to Mp soe © 15M, (5.12) Mpo > Meyox ‘n Ukoliko navedeni uvjet nije zadovoljen, treba smanjiti snagu notora ako je to moguée obsiron na pokretanje ! nominalna ‘Snagu, ili poveéati broj pogonskih kotaga. Minimalni bro} pogonskih kotata odredi ge {2 uvjeta: tangen~ eijaina sila dameda kotaBa ft tragnica, Te ~ AG. treba biti veca ili jednaka odgovarajuco} sili*pokretanga, (vidi takoder poglavije 3.44), t)- Ay %q 2 Fp + odnosne mx Ge) <2 (5.13) Za granike s priblitno jadnakim optereenjen kota&a (nosni granici i vitla) posebno vrijedis G22 , pa Je u tom sluaju potrebnt odnos pogonskih ie’ RoeaGa' proms ukepaoe Srofu bobads a, F, Bee max (PE) ' ae Gn 6.10 © , tofina granika ili vitle bez tereta F, 1 sila pokretanja prena (5.5). n 4) Prilikon dinensioniranja motora za votnju s pojedinetnin ogonom, treba uzeti u obsir da se otpori votnje na pole Ginim stranama granika mijenjaju s polofajen tereta, slika 5.3. Srednje optere¢enje kotaéa na lijevoi idesnoj strani, uz x U2 tsnoss Fez = (Gy + G, + 01/2 Srednja potrebna snage P__ za svladavanje otpora ustaljene volnje, koja je mjerodavd’ pri dimenzioniranju motora za centraini pogan, odreduje se na tenelju ukupaih otpora voE— nge tj. na teneiju otpora ty = My +My = WKF, + Pog) = WIG, +6, +O) = 20 PEL gdje je ¥, specifiti otpor voinje. Makeimalno opteraéenje ko- x tata na lijevo} odnosno Gesnoj strani, uz? 0 eanosno x = t sznoss ag mcufatvrcet a) 2 pripadni otpori votnje ou imax ~ "omax we Maksimainu snagu 2). ednosno P2_., motoll My ognosne My (sl. 5.3), poerebna 2a fvladavenje Etpora Volnje preporseljsvo Se odrediti ne tenelju mak= sinbinin stgore vodnje te poe eee ey S eee NS eo KS ako Je 2 mosni grantk ee Pimax * Pamax ~ Pmax' to'}e anos sage Rotor © si. 5.3 skica mosnage granike pojedinatnim 1 centralnim ips joa nueria pevonen: Pogonom jednak z nciea insta in pty max , Pimax* Pamax | Mimax* Yonex | 2 ¥ Fra be perce . Bee eset ego cal Se ae ee a a Sere Deed ee Be ee a, ee ee eeen 2 5.3 Proviera instalirane snage motora za votnju nosta Rjetenjer 4) RedukelJa masa na pogonsk osovini ‘Teeba provjeriti snagu instaliranog motora za volnju mosnog ‘Buduét da su poanatl momenti inereife rottrafuéth dijelova, moze se t2- wranika normalne izvedbe. granik velit! redukcija masa na pogonsku ozovinu (vidi pogl.3.1), ) = elektroaotor 2AKYd 180 Lea, $3: 60 pazivne snage P= 8,5 kW iy Broja okretaja m, = (722 min"? = 12,03 s tadan = ukupna masa granika 4 tereta Mee = (0+ O/g = 61 t = nraina votnje v= 50 m/min = 0,83 m/e ~ promjer kotava D = 500 mn (valjni ledajevi) = ukupni stupanj djelovanja mehanizma za volnju y= 0/8 ~ dinamitki romenti inercije Elanova mehanizma za volnju: i a ait) = 90 3 = 1,75 kgn?, ukupno na osovini 1 (51.5.4) 2,5 kgm®, Iq = 15 kgn® 2,086 49,19 = 11,28 kgm 3 eae 'b) Moment motora potretan za ustaljenu voznju ay sing © 722 min? , ny = 250 min”? Bung 92 5 12,03 = 75,587 57? Specifignt otpor voinje - iz sl. 3.4, 2a D = 500 mm, valjni lelajevt aj= 72min? , ng = 20 min wR 7,5N/N = raani ctkius Uukupal otpor voinje 8s, vrijome pokretanja tpor voi 119s , ustaljena voinja Bs, zaustavijanje 90s , mirovanje 8s, pokretanje (vraéanje granika) 992 , ustaljena voinja 8s, saustavijanje 110s , mixovanje. 1s + (62000 « 9,81) 35» 2488 488 0,83, 0,8 75,587 = 61,60 Nm ) Pogonsid moment potreban za pokretanje - MAM te 4 eo oe ty 4 75,587 Ma 61,64 11,28 . 2582, im 1p 61n6 + 11428 » A586 68,2 2) Rolativmo trajanje uldjubenja Sl. 5.4 shoma mehanizna 2a volnju, centralni pogon aoe TOI TL AG eee tse tg rt, = 250 #45054 100% = 55,5% 5 odabrano ED» 60% @) Provjora zahvatnog momenta dektrumotora » Dozvljen je MP = 1,7 2 Nazival moment instaliraneg motora Je 2 oI 1245 Ne ™, x Mp 168.2 | pas M125 ~ 5 Motor je dobro dimenateniran. 4) Napomena ‘Keda ne bi bili poznati moment! inereije rotirajuéih dijelova mehanizma 2a vyoEnju, odredio bi se potreban pogonski moment kod pokretanja pomoéu {2~ raza (vidi pogl. 3.4) «832 ose = ( oR tome) +4 ae ome (eo ip*~ 0,8 75887 (9,81 8 * 2000 = 165,84 Nm Bo s0.u ovom primjeru dobro podudara, ¢ {eraunatim momentom pokre tanja M, + 168,2Nm. 19) Provjera motora metodom ekvivalentnog momenta, “Vr Za vrijeme ustaljene volnfe pogonskl moment je M, = 61,6 Nm 4 trajanfe ustatjene volnje je ukupno 15 119499 218s | bya tatty Kod pokretanja Je momect { ukupao veljeme tents Mi=16,2Nm y t= Pp USapi) Potreban moment kod kofenja motorom ja Myr tné -W, vay ‘Kod kotenja uzimamo iz sl. 3.4 specifiént otpor w'e2SN/N — (navedite razlog!) i pe je Wy" (46) Bw 61. 9,81. 245 6 14968 1g 15:587 0,83. Mee 11,28 HE. 1496 BEF «os | Mys= 106,58 ~ 18,14 = 93,44 Nem Ukupno trajanje koSenja fet, « 16 8 « Ekvivalentni moment je prema Mt eM eM, i p tpt My tt Mi ty fe Deer 2iaeeee mde ia SSE TGGL 108,27. 16+ 61,67. 218 4 95,407. 16 ae 16 + 218 + 18 ets od 55,58 ED to proraunnto na 60% ED iznosi ED (55,5 a je es | 745 Danna es ere Motor dakle sadovoljava jer reba bit M,. Lj i E i i i rablica 7.8 #221000 tabliea 7.7 f i ‘Boxo) eubh i I 3.3250 3.3700 r Devas par 108 é a5 Fass A peed 5 elenae alslsteerit zizlele)g383 SEIN Sue eect cr E[ el =[elaaas elelelelzlzizlele 2/2|8|2 zii]i z SISIRIRIELS| 3/318 a/Hialel|ajelele[a STEELER & bro} cubi treteg para 93 Fablica 7.9 Nomi! | avara presen edes Dvostepent Boro} zubi ‘rostepent 42.320 2.320 Prvd par 101 2.560. v2.s60 42-400 2-400 Drugi par 105, "3.710. v3.70 12200 3 :2400 a is 2S 1 se | as) sa) a) wane | ne see 2 2a vers1400 —> 23/82 Nomant ty tablicama 7.1 4 7.2 odseduje se ovisno o pogonske} srupi nehanizaa 44 dlzanf® casotno sohaniera 28 vornju, Ganeci 11 se stvarai soment na babn]® {eaeoin nu iidtnn veut iu), fain se monet Mom itor redktore ered Mey = M/s "ep ‘obLik iatasnog veatila predviden je prema 41. 2.24 odnosno 2.27, ali se aot sevesti 4 drugneige. 23 2aka pogoneba. grape . a srednju pogensks grapu 4/018 Myo 43 velo toby poyonshu gzupu 7.3, hnaliza planetarrih reduktora Na sl. 7.9 prikazana je shema jedne izvedbe planetarnog reduktora, pogedieg za, prenosne cinoce ay/ng = 20...500 Veliki prenosni odnosi kod tog reduktora gocu se posti¢s kod male razlike'u promjeru edrosno broju subs auptanika 34.my Ktbenaa saa a7. Sa te vedbe planetar- fae a sy Pat # 4 - = 5 ue ay xl Za odredjivanje prenosnth ednosa odnosno broja okretaja pofedinth Eleno- vva keristimo Willisova formulu, 2a par 1-2, odnosno 2-3 Mno¥enjom (8) sa (C) soeyesten Spon sere 9s ednosna a Je vldjivo, use valli prenosnl edaos mote postil ukoiko fe velt= male manje tlt malo veéa od 1. Kod vrijednosti_y «1 bubanj ée mirovati. Noka Jona primjor: 2,» 24, 25 = 36, 25-94, E Tada jon, 22, +2252 Bear osaeee) 444, # ty +25 = 94 (ako je isti modu svih zupanika) 4 prenosni odnos iznosi ’ chen aeajr a ——— -- 10 ae 1 = 1,0367 Predznak (-) anadi da ¢e bubanj okreée u suprotiom smjeru od pogonske esovine 1. Redukeija masa: Za red.ktor s jednim stupajemn slobode postupak je fatt kao kod ostalii mehantzama s jednim stupnjein sicbode- ‘ebasemo voditi raguna da satelit 2 vrdi slozeno giba nies U konkretnom primjeru je (he mase tereta) ednosno masa Zlana 2. adie Je m,96 Redukeija sila: isto kao kod ostalih mehanizama s jednim stupajem slobode, the Open oe My Oy *Myldy SMa My Ge M2 ba a Na sifci 7.10 prikazana Je shema difereneijainog reduktora uredjaja 2a izanje = glevnim { pomoénim pogonom. Diferéneljalnim prenosnikom naziva se planetarni reduktor s dva stup- ja slebode. Kinematizka analiea 1, = ng ~ bro} okretafa vo- W'S iice wuitsova formula = za pari-3 mpcee sa 1.7.10 shema recuktora = (0) Bisunim 1 pomatnin Bogonom 97 Iz jednadzbi (A) 1 (D) sitjeat ce) 3,72, Kod gibanja obje ulazne osovine, jednadibu (D) mozemo pisati za cijeli reduktor oaskle je ) oxnosno an ” ., om (s) on, "2 adieie an, 2 n eae ryote SEC Snare le (Epes Been Neka je broj 2ubi reduktora prema sl. 7-20 alljedoéi: 2) = 19) 25627, © = 25, 2, = 69) 26 = 98, 2, = 91, 25 = 61) 27 #1 ‘i 25s Hy 2 695 2h = 98s 2g D1, 2g = 61, 26 = 18, 7 6 pa se uz 6 5 2 6 mode edrediti prenosnl odes 4 to: Sinison cel wale gone aren aCe) a iy a “or98 Uz pretpostavku da je nye ny + ‘obliku co) its to predstavija prenosni odnos reduktora, kada rade oba motora s jed~ nakim brojem okretaja, alias 2a at cts y/ | yy moe paar pronoan tot yy eroolonon prteriogSlaee fritom tree biel produkt ston?) tg, > 0 Yako bl brain dan kod ea ee ieee ee ee U analizironom primjoru je breina dizanja dva puta veéa kada rade obo motors od one Kada radi samo meter A, odnosno B. Promjonom prenesnag odnasa i, nege se prom{jeniti prenosni odno ‘a2 (2) a7 promfjeniti breina dizanja kads rade oba’ motora. + Y= braina dizanja s motorom A (n, = 0) ée ostattista, ali Ge se 99 Redukoija sil Za mebanizam s dra stapnjaslebode reduciran silo na pogoskinnoxo- vinama 1 4 2 odrede se pomotu (zraza Ze a) U anatiztranom primjerutrebamo poznavai 6 poznavail moment na osovint 7, oft se dobije redukeijom tereta na tu osovinu ‘ ee Mo 1 Mmae ao aS a Prema tome je eee Gta sae pune cn see eee tC) eee ea My Bae My y= Myj B07 Me bra = Mie Reeultirajuéi moment! na pogonskim osovinama su Mou * Mey a) M27 Mn * Mea sje su poyorsk! moment moto adje su M,, 1M,» Bogonsk notora.ednac banja { rodukelja Jedradébe oibanja mehantzma s dva stupaja slobode neito su slozentje 4 usporedbi a jednadibom gibanja mohanlzma s jedaim stupnjem slobode, One glase: a1 pty, eh 21 12 24a, g2( Shas Sta aie hsb haha 2H apres (weed Ba) Pbragt Mh oy ety Poa 52/282 1241), 5 2 1a taba 02 Gate Os GaE Saat «Oye Bae Me luclrane mase . ‘ede se prema {zrezima Reaveli Teta ince pret ov 201 “) ne Fm Sey) ] uf, (201 i) 1) ps ((sst) (ss (®) [ steer eas) tat & [saat galt bot sop Sl. 7.11 Shema difereneijslneg prenosnika prema sl. 7.10 Iz kinomatiéke anallze je bh is Oe Og: ote, Os eae 22 pa fe ew, oe 30, Z ay, ‘3 Riggs BOleR ky TK! 30, Mase anova 6 { 7 moemo uobifajenim postupkom reducirati na Elan 5. aaa tsartsehlae) “(e) 5 5 ‘gdje pod momentom ineretje 1y podrazumijevamo { sve pokretne mase ‘yan reduktora reducirane na lan 7 UveStenjem u jednadibe (K) siljedi 2, Tye Ma Woals2 * 1332 * Mons se Kako su 1,5 Typ 4 spregnuti moment inercije 1,» promatranom pri mjeru nedVisnfS polozeju dlanova tj- yt ROnst typ = konst, I, = konstto onda jednadibe gibanja glase Gi ata habs taba" ™ codakie je Che We esac eeelans Cetera Primetime Jo, de spregnuti moment inereije 1,4, ovtsno © prenosnim cdnesima, mofe imati { negativnu vrijednost. Na elici 7.12 pokazan je mehanizan za dizanje nosivosti 10 Broj zubi fs glavaim (8) 1 ponoénim (8) motorom za dizanj. Je isti kao 2a reduktor prema s1.7.10, gupfanika 2), .--17, osovine 2 ugraden je dodatni par zupta~ a iamedu motora 8 nike s prenosnin odnosom p/n) = ~3- Ligu reduktora. Provesti kinomati8ky af $1, 7.12 Mchanizam za dizanje s avije brzine dizanja 103 a. 7.13 Konstrukc:jska lzvedba reduktora prema sl. 7.10104 8. xoracr 1 tRAtwice ca Najtedée se upotrebljava tragnicn prema sl..1 { tabell 8.1 Oblik { mjere traéalca b) I 61.0.1 obit teatntce 4 primer were’ Gisvain acbedes ton S367) Teblica a1 Were treénice prann 1.9.18 Ue | g (8 BESS Glal | tl6l he [ay lel STE 4 cul Al w/a em? | Agha en] ‘shed edafind nd ones fakes (23 aud fal oded ols] at fel =| 34 a1 ope wear foe ee oo Aislidend fen [2 Juoestabsl el sed wiauenlao|se Arse| (50a — BOS — 14,150245 648 50 toto 306/197 150 33 re 7 Ye Ragirena je { upotreba tra~ een Eniea tu plesnatihGelénth : I 100; 120% profs prema sl 25, at a0 | F120 dimenzija bemes0.90,50.40, @2@eBp, 60.30, 60:40, Pd 70. 50 mm? e 51.8.2 Ostali oblici tragnica a) prena DIN 536 51.2 b) iz plosnatih profile koji se tavare za Glavai noma’ Tratnice prema sl. 8.2 keriste 3€ wglavnem zu vein/ey Hla prema po mesty, a 2a vornt prugu groniia teinze Bln 2 105 2.21, Oblict profila xotaéa Oblict profila kétaga s vijencima izvode se prema sl. 8.3 i tabeli 8.2 . U pravilu se primjen{uje oblik A, a oblik B samo na zahtjev nox ruéioca. OBL & o8tik 8 Sly 8.3 Oblic{ profila kotaéa Tabela 8.2 Miere profiia kotaéa umm Nasi 8) Ontereéenje kotaéa de‘inira ee ierazom Print 2P SR IN], aaje jo 3 in7 OPlereéenje kotata s najvesim dozvol jonim terotom, u nefpoveljaijein pulutaje max” SPleregenje kotata s najveéin dorvoljenin terotom u najnepevolinijem polozajuKod vitla se uzima F = Fay. b) Promjer kotaga Kotad treba odabrati tako da bude (2IN 15070) Fak kykyPyDP, » odnosno F ERE? wlele Aan amaeee D~ promjer Kotate 0 mm y= 96 N/mm®, za waénice s remnom povriinom ae ' b,=k-25, mm , korisna irina glave tratnice, | 8 vidi sl. 8.1. { tabelu 8.1 | ks kyy Ky Kooticent! prema tabelama 8.3, u 84 18.5. Tavele 8.3 Vrijednosti koefleljenta Tabela 8.4 Vrijednosti koefiei- i x, 29 noke materljale jenta ky Matortjalj min Rn, Mina | ky Pogonska grup % |veratniea | Rotad = os ue | 2- sreanja v 590 a tothe 09 A= wo ted oye (Cee30~~ Tubela 8.5 Vrijednost hoeteijenta ky Seah otret- Ts | x0 | 20 [25 [s1.s| 40 | s0 | 62 | 20 | 100 117[1,13]1,06]1,03) 1 [o.97 0,94|0,9110,87|0,82 levers ape aay rare Spe) SPT ee 2 aera ere MEST aI op ooama | Proracun hetaia aa tim Fracnicaima | cerschen ye pometa ekvivdene — | Bt caine heatnteg adefinane ¢ | An k-24 B Meo) . dea ee 4 Fate Paleo eas incl isin Lins toe maa ae “fihy Broj okret. totka umin.| 125 | 160 | 200 0,77 [0,72 [0,66 107 8.4 Obtik i mjere pogonskih kotata od deli&nog Ujeva, s klienim Leo eyelet eng Zajevima SL. 8.4 Nesimetrléni kota&- tip N Tabela 0.6 Mjere kotada prema sl. 0.4 1 6.5 | o_ |B =| 35 Ps 3 | ao 160-[40 3108 SI. 8.5 Simetriént kotad- up S Tabela 8.6 nastavak Copy ese afore] ef wes sao een np N 0) Te us ais | ass | ‘oo ‘oo, | 0 | 20 00") 70°] 0 0 | as | ue nig, | 21s |. 170 I as sofiss 0 | 225 100. 10 | io L338 109 8.5, Oblik i mjere poonskin kotata s valjnim Lefajevina A verjone 2 el Fresh aa Von 0. Veriono 4 Sl. 8.6 Nesinetriéni kotaé - tip N Tablica 8.7 Mjere kotaéa prema sl. 8.6 i 8.7, mm Tabela 8.0 nastavak i >J*]* ]*]*) 2] mma | vie Jol] Man PT >a] a] aL ale aa | bara | modal | bro) PUSM.BLOSI| to. whe ' un sa ro} | avo} [lnk] tp lesa base ee | | nis 3a []swP S| OY ww | BT = a as 40 | 0345 =| [00] 60 | v0 | 100 | 215 205 cee Sanaa antes Men ae SN ESOT) $00 | 540435) 490 300 | 90 | 110 240 | 310 SS] | oa ratte fea] nee) ro 0 | 640} $60 430 Ste [e30] —}iuo v20| 260/330 | 20 | ao | || 50a ao |e |i 719 19030 | 30 fe [ane] Jo | 0 [301 90] a6 | | i saa (reba a tm j0| 70a |e | = J4) tea fa | | fae | |-e50_[4o| 75 |10-|a0[¢ | io [a] | wm | 3 | m0 | 00. [io so | wos foo 0 [| = | 01 aco | os | wo Lats fae EC 13 | 10_[a0_| 6 [| 6 [6 [we 9 [ato | 50 i075 | 10/20) 6 i 3 |e [ae [3 1 eo | easan 8.6 Pogonski kotadi s direktnim poqonon Sl. 6.7 Simetrigai kota’ - tip § Fablica 8.7 nastavak is BSR ER eal Fe TEST sip | sap ty n Ini s Nis 315 [a TEE oe aaa [ozo a7 [ae |= os [a0 [es 0a [t= I a 1 "300 |~130 160 | 200, us | 165 |_10 | 280 | 20 | — | — a co ter [ate ss [es [90 ae 0 si [i ais fase [an [15 20890 [315 | 25 [ea [3 j baoo [15 [air [ie [ass [aos foo [as |-a5 fae Tose Al ot f- ‘900 | 130. ‘200 | 18 [155 | 205 | 110 [335 | 25 [140 [3s | a malreal ae nae naeee (sear Oanekale?eie sys yaaiost| ke x a | dot hell nova | troj | navoj aed = | nes [el N ames [Esai Za sD | =| 0s [sas a = |8 [50 | 22320 | Toosp2s Tas-|_ 198 [15 | let | 6 ef} a aap a [zo oasis af ols ‘ wae fe [oor fee [so srs] eo Sri fees ee caf pe neo iecaca arse [ie [oe [as coe age babe bane insoas eat[-er [ise ae poe Detay 8 SKA ey, fits 4 e o Pogonski kota’ s direktnim pogonom ® Z 8 21, Detay A gua nz Tablica 8.8 Mjere sklopa kotata prena 41.8.8 nazi i) 7 age A ee Spe Peat ale bs | be eS Sale ina Fio_[ 350 0] 3S | ww] 90) 365] B50 97 MO] | aaa aH i 350_| 280 “30| «45 eo] 90] 285| 270 105_f1a0| 70] so] ia[a| isa] +8, 4- = 315] 320) -co| 332 | aos] 1501 a7 36 [ase| es] 65] fo] ioe sale 460 | 42070] eas [10s] 150] 441 [ann 174 [a7] Tos|-as [a0] 208 $00_| $40; 80 | 71,5 [115165 | 488 | 467 [191,5]311] 120] 100|29{r| 273] 72, — jE 0 |sio "95 ws | 115 [165 52] aos | 13 | 323] ooo] as [Tel : A TiO ean 40 [100.1 | 155 |'205 | 610 | $83 | 235.5391] 150] va0]a8|te| 281 | a) ») | ws0 1253.9 | 155 [205 6a or fas faa] co 30[32[ra|_—ani_] + ete ‘900 _l'930 | 140 1127.7 [155 | 205 | 68s | 651 | 260,5|421| 180] 150|36 120) 281 ae BE Oe teaaae ee aoe Ps] [a [eT ale] fase Teblica 8.8 nastavak Tablica 8.9, jee Rote PE od |e Dimenzije limova prena Ee ay ein 8) 250 16 [07 ol eledetedefefed elafefa te tale [ages 3s i] as %00_[195_| 60] 7080 wo] 30 | tole [2/3] 8] a] s| a | se = oS 5 [zo | 40 ate 2 250 [20 [15] 595] cof aa] a2 [eo] a2 fa]a] a0] 13] 5) 16 | aoe as fast as 3is_| 265 | 90] 103] 120 o| 25 [azo | 12 [2] «| 1014518 | 54 710 | 120 26 |"36 | or 400_| 330. | Tos 119 14s ‘025 [220] 19 [3] 5] 10] 15] 5] 20 |_2ss [#00 [730] [733 [40 | a6 300 [37255 [ 120) 139 | 165 90[ 30|250 19 [3] 5] 10 [205] 25-| 300 3001150 33/45} ans. @0_ | a1a5-| wo 165 100] 2s] 95 [35 [amo i» [3/3] 15] 27 [3] 2 | 38 Tio | arns| 165 186 [210 | 40 | 10] 40-[ 320 33 [3 |e] 15] 30 [5] 36 | we 300_| 3235 | 150219 | 230 160 | va0 [40 [aso] 2 | 3/6] 5] 363] 0 [1073 00 aol 237200 wot wast-a5 Paro as fatelast ss ts} as Diese \ i Teblica 8.8 nestavak Zs Fouad | Peskin | Fost 10 [Peck [Pode a] Peake susitiess | nor ter aagtepen | vine | wat | rrsesana Seas via casing san us| 2Us., | pat sn | meas |eieats| sus M.c2060 mhi2o | mio: bub gatid E L [ao sosbas [aasie | Atti WO [aTax ex G0] Maxis] Mina] Ae] ¥ 50_| esbz5 [m2 | azvxax a0 [Alex 9x-€0 | Méxts | MEw20| A 6 | 2 [15 | aosbas [ante [Aas Woceo | atta 60 | MBE | MR | 400, 22320 | AI2% 18% 140 | A20» 12x 90 | Miox 20| M10x30 $1.8.10 Pogonski kotaé, 500, [2232 | A32 x 18x 140 | 22» 14x M235 direktni pegon (DEMAG) 20 |tzosoas [225 | Aca 10 | ABS x x as | MAD EDO | MIGSE “710 _|140sD33 | 22328 | Add 22% 180 | A28 x 16x 140 | Midx30 | Me xas » ao0isisas [anne | Atta re ven | ABT in ieo | MtosI0 | Naps 900 |rnosoas [2594 | aAs25 a0 [Ase 20100 | MIB EID [MAD TASa4 9. DvocELIUSNE KOtNICE Dinenzionianje ko&nice ovisi o njerino} namjeni. § cbzirom na nanjenu, Kotnice se dijele u tri osnovne grupe: a) Jaustavne Kotnice ~ ove kotnice preuzinaju ne sebe kinetitku Y energiju avin masa u pokretu, a kod mehanizana za Gizanje 4 potencsjalnu energiju tereta; u vedini slucajeva do zaustavijanja. b) Kotnice za drfanje ~ inaju funkeiju ocZavenja masa u stanju | nizovansa, odnosno saltite. od nefeljenog.pokretania tslijed tozine, wjetra i sl- @) Regulacijske kotnice - inaju funkeiju regulactie bezine spas- 2 3 tanja tereta. Stoga ove koénice preuzimaju na sebe potencijaind energijy tereca i spreavaja njecino Protvaranje u kinetséky eneroi3u Kod mehanizana granika najéeBée ista kofnica obavija avije ili Gak eve od navedenih funkcija, kod Gega je potrebna moguénost Pronjene nomenea kodenja. Juena kokinioa = RH potSekivadem i eprugon us 9.1. Sila u opruzi i otkogna sila Foinica 0 pravitu montiza na pogonskoj osovini, kako bi pot rebni nonent LoGenje Bio Sto manfin - Potrebni nonont koenja M, odreduje se prema izrazima (3.8), (3.9) 4 (3.16) iz 3. pogldvija, a vrijene kovenja prea podacina 24. poglavija 81.9.2 Dvo%eljusna kotnica h} $1.9,3 Dvogeljusta kognica 8 Bye . Lo i l *, -6, 2 iis ts bts ' me 4b NET (9.3) yh Sele ie (4) Fy ~ normalna sila na Seljusti kotnice, = teZina jezgre otkodnog uredaja, Ni; = otkotna sila, Ni ig. prenosni odnos polutja ketnice; R - aragnost na paputi otkegene kotnice, mn; M ~ koeticijent trenja (0,35; 0,4; 0/45); hg = hod otkotnog uredaja, mm.us 9.2 Prikljuéne mere dvoteljusne kotnice Koina sila =— CS 6 rei Wea ‘Ronstrukclle SL, 9.4 Prildjusne mjere dvoéeljusne kotnice Tabela 9.1 Propisane prikljuéne mjere dveéeljusne koénice prema al, 9.4 (JUS N,D1.240, DIN 15435) saaigian eee 2 pS aes fae ebloga 2 i | 10 ' 8 ~ | aco io | 30 2 10 0 fo | 4 [0 | i Tablica 9.2 Yrijednosti (wpvig u ravisnosti o promjeru bubnja D D, mm 200 z 250 | 315 | 400] 500 | 630 | 720 fiareg, Waa? | 0.75 | o-a0| 0.90 [ nolan | a8] 15 ny? 9.3. Karakteristike bubnia papude kofnice potrebne ee prorafun Za dinenzionixanje bubnja kotnice potrebno je poznavati povrBinu Papuée i povrsinu bubnja (vanjsku, unutranju, botnu) radi provjere toplinskog opteredenja ketnice. Karakteristiéne dimenzije obloga ko&aih papuga su (51.9.4): by = 0,355.D , — Birina obloge ; D = promjer bubnja, nny a=, obubvatni kut paputer hy = 22 sin $= 0,574 , visina obloge; = 2 5 AL = yh, = 0,204 0? ragunska povrSina obloge. Karakteristike bubnja kofaice na elastignoj spojed su (21.6.1): *0,375D , Sirina bubnjas 5 lg ~ 9, £0,305 0, unutradnje sirina bubnja: 0,900, unstradnjs promjer bubnjas A, = Db 1,180? , —_vaniska povrSina bubnjay Ap=*0jh, = 0907, uutradnja povelina bubnjar px 2 y= 22% 21,57 02, —notna povrsina bubnias A =A, +A, +4, = 3,65 D2, ukupna povrlina bubnjay Ayg FD - 2. 1951 D*, “slobodna vanjeka povrSina; a Sh)F 0,951 boa jjska poves: Ay = Aye + Ay + Ay © 3,42 D? , ukupna slobodna povrsina. Dozvoljeno istrofenje obloga je: = 10,5...0,6) ¢ i 1 1 28 2akovane obloge; acy = (0,7 0,8) ¢, , 22 Ijepljene obloge; © 7 deb:jina nove obloge, tablica 9.1. 9.4. Dinenzioniranje promjera bubnia ko&nice 9.4.1, Dimenzionicanje na tonelju (jpv) g Osnova ta odredivanje promjera bubnja kotnice je dozvoljena ve- Lidina specifiene shage trenja 2 (peg 83 oanosno winkoja se tonelji na praktitkim iskustvina, osobito na visoke opteretenin eaustaviim kotnicana menanizana za Gizanje. Pritisek na oblozi papute kotnice iznos: (9.5) veo: Babe, mote K 2 20) RE wm, 50, pa mora bit 2 Po 9! > a 0 Me $a wea 0 HDS Vhipaa & (9.6) PovrBinski pritisak takoder ne. smije prijeéi dozvoljenu granicu, posebno. ieeelpeeatea al drianje gdje je veliki moment kotenja. Frena (9.5) je Nin? (9.5) D> =. a on 2 > Na tenelju iskustva iz prakse, dozvoljene vrijednosti (pv) g Ovisne 0 promjera D navedene sua tb. 9.2. aye She odakle je Dozvoljene vrijednosti p, navedene su u tbh. 9.3. 9.4.2, tageijavane kofnice (od norasinin pogonskih uvjeta opéenito nije potrebna provera havzageljavanie, ova provera se vrai u poasbnim siusajevins, kao Sto su menanizmi 2a dizanje s velikim breinana spuseanja (Granies u pogonina 2a terniths obradu ~ poboljéanje Gelika), graniol za forsizand pogon s grabilicon te kod regelaci akin foentca. Kod kontrole kotnice na zagrijavanje pretpostavija se: = da je temperatura bubnja i obloge jednaka, uo. = da se toplina cdvoai = poveBine bubnja, = da kona obloga noma utjecaj na odvodenje topline, + da je okolni 2rak u stanju mirovanja. Kotenjom se kinetitks 1 potencijalna energija pretvaraju u top- Linu, ‘Nastala toplina odvosi sez : phates = zratenjem, ~ Slobodnim strujanjon zraka (kod mixovanja kotnice) , > prisiinim strujanjen zraka (u radu kofnice) Najveéi dio topline odvodi se prisiinin strujanjen, pa Je prema pekim propisina (Din 15434) dosvoljeno sananariet cdvodonje: tro Hine sragenjon i stobodnin strujanjom, Rezultat provjess Sages Javanja priton je na strani vece siguincsti, Kolitina topline koja se mole oavesti prisiinim strujanjen jednaka je Wye | EDraba (A tA ta) pw (9.8) ASA, +A, +a,» poslavize 9.3 Pee pe = 714 VTE, wen 4%) - 2a okolina v mirovanju i za v2 0,8 as. Po pojedinim povrSinama bubnia 4. = 2a vanjeke povetine Spe Ay = Tea ve 78. i en ye 0.78 2, Roe = Arse ee ux 8.9) = 2a unutragnjy povrsinapase y 0178 52-78 foe 7 13-1 Da a,217 DF ra (9.33) Za vrijene mirovanja bubnja odvodi se toplina slobodnim struja~ njem, pa je iS 9.14 Wert % gp AgaT (2 - BO), oa eg) = 5,82 W/( mK) - za bubanj u mirovanju fa Hes v < 0,8 9/8 a,% 3,420? , poglavije 9.3 Wi, 19,9 Dar GQ - E,W as) Hoa yt ee a = 1,51 , za avijetlu (vanjeku) povréinu bubnjar or oa za tammy (nat) povrBinu; = 50 anny (mat) pe Ayg = 0,95 D7, poglavije 9.3 a, = 1,507, pa je za bubanj proms 01.6.1 a 4 2p iy. dty') sw ies oo [ Ghai ai) « (9.160 vkupno odvedena toplina treba biti veéa ili jednaka radu xotenja elsaty, tJ. te $ Wipe + yy + W,)-3600 = Hyg 3600 , Nn 0,78 92,78, 2, = 1a 13,0178 pr 78, fa (1-ED)+W,, Nn (9.17) sex = 131: BD-a "78 0 19,9 pfan(1-20) +W, ( K 7 %, K~ temperatura obloge, 1, K - temperatura okoline. Kofnica je toplinski ispravno dimenzionirana ukoliko temperatura Obioge 7, ne prekaraéi dorvoljenu tenperaturu materijala obloge, tj. morabbiea eanosno P< Maggy ~ (9.18) TS Taoey * a Zaneneri 11 se toplina odvedena zraéenjen, 2a kot Zonepers 14 ¢ toplin odvedena zragenjen, za koEnien prena | | che : | seb © 98-0? | 15,2-20-(00)9"7% 1,512-20)] , ednosno j % ; See Tian ee es (eo tye ae on - wig 2600 - Se £ aon aa wow ao acca] S Tao 2 (3.20) Postupak za provjeru sagrijavanja ko&nice Eogtupnk ta provieru sagzijavanja kotnice prena s1. 6.1 je prema ~ prema izrazu (9.6) izratuna se potrebni promjer D Se standarani promjer: fabere ~ prona (9.20) izratura ze poract tomperature i usporedi dozvoljenom vrijedncsti prema tablici 9.3. PS raaee Be ostale oblike bubnjeva ko&nica postupak je identic druge veligine poveBing Ay; Aur Agi Aes O° ueuttean ali su Tablica 9.3 Katakteristike nekih frikcionih materijala Materijal | matebijal era cbioge | "bubs # 24h Wm? | Eodne samp. tui [eae [oan Poaran [ae sear iam (eas l | | b Beal Veijednosti u zegradama dozvoljene su u stanju mixovanja,122 9.4.3. Rad koBenja Rad Kotenja Hy predstavije sunu kinetitke i potencijalne ener- Gije kojurna Bebe preuzina kotnica u toku 1 sata, a taj rad Je Jednak 2adu momenta kofenja H,- Stoga Je (9.21) Wet he Hy Be wm Je Je #y - Kut Bto ga prijede kofena osovina odnoano bubanj gate 3 x” Woknice fa bridene 1 kotenday kut koeenJa, rai raa/er Wy, ~ Being vetnje as podetka kofens: 2 ~ bro} kotenja na sat. a) te regulacijeke ko&nice Jey. rad is austorna h = visina spustanja, my v, ~ brzina spuitenja, m/s; 91.9.5 odredivenje Jats tosensa pa je za 1 kodenje % w. =u ot a kako je kod kogenja Me MTR i 3 Me van 1 to de My ON = My te em a rad xotenja u} sau one et 3.22) eo Je sume potencijaine snergife eerets, by 4a zaustavne Kofnice 30 kod epuftanga. terete ne i. (3.23) I 123 +) put zaustavijanja, m; Ey + reducirani monent ineroije kod kofenja, kg?) = ko mehanizna za votnju 2 ~My eq) 2, Mm (9.24) U dzrazu (9.23) i (9.24) go nofe kinetitka energije masa pisaei i a obliku 2 2 2 2 epee Grace Meet a fey ene) adie fev, + tecine spubtanja, odngsno voinje u trenutka ukljudenja kotnice, m/s. Faktor A, se kao u izrazu (5.10) mole izratunati { Sznosi i+ Gee 2 (9.26) Kod mehanizama za veinju 4, ¥ 1,2, ali se kod mehanizana za dizanje treba izvatunati zbbg velikog uajela rotacijexin masa. Jednostavnije se rad ko¥enja saustavnih konica izraci na tomelju veliine momenta kedenja 1 um (9.27) GAje je t,,, Vrijens kodenja u i-tom ciklusu, 7 odnosno ako su sva vremena zauetavijanja pribliino jedneka uy ry (9.272) 9.4.4. Prajanje oblogo Trojende obloge u,satim mote, se cdredits ponoda Kootictjenta frogenja obloge, koji se dobije eksperimentalno ili na temelju iskuseva 2 prakeos : 2 Kosficijent trogenja obloge q predstavlja odnos istroSenog wolumena obloge V,, Cunmnoy rade Kofenja aa vriiene traienia (duusno ispieivansa oblogesstk) cm? /itin 124 on? iin (3.28) Koeficijent trosenja se ispitiyanjem ustanovijava tako da se epruveta obloge povrSine A, ond pritiene normalnon silom Ty na Bubanj koji rotiza. Ukupni rad kotenja je pritom 3 Deu) Nn EM, Me gy = AK Py BPR = hy DRUG Ki Uj, » Broj okretaja bubnja 2a vrijeme ispitivania. Makon ispitivanja konstatira se istrofenje epruvete ac), om pa je koeficijent trogenja y, sepa se 1 3 ape yt TER ARyRD O, Pripadni rad u 1 satu iznosi Em, m1 ly, ~ trajanje iepitivanja, nh. yam pty, janje isp: 3 Prema propicu JUS M.D1.251 koeficijent tro¥enja kod ispitivanja treba biti, < 2,5-10°4 enim = 0,9 om /x¥m as 2 U eksploataciji su vrijednosti q razlitite, ovisno o materijalu obloge i uvjetina vada, aw prosjeka iznose (0,15...0,55) om?/kWh = (0,4..21,8)-107* em? asim q Seid seal ere eetelegi cee: anlei eye ae eteaieceee tie Eenel ju dorvoljenoy trobenje abloge, sci) rade keferda wl sata wrrituuusteeng eeljsaseerl westieijaaeh crstanie 73d: Eye tee h (3.23) Vig = 27D gag by-ac, 0,43 Dac), om fie seo heen ay 1 ac, ~ dozvoljeno istrofenje obloge, vidi poglavije 1 Sra, cm. 12s 9.5 Upravijanje kotricana 9.9.1 Otko&ni uredaji Za upravijanje mehanitkim koénicama elude otkotni uredjeji. Istovreme- no s ukapEanjem pogonskog motora, atkoni uredjaj dabiva siruju i oslo. badja kotnfcu. Kada je motor iskopéan ili {z druglh razioga nije pod napo- nom, kofnfea se aktivira djelovanjem opruge ili wtega, Viste otkoinih uredjaja: ¢ cloktromagnetskim djelovanjem (na lamjenié- nut istosmfornu struji), s elektrohidrauligkim djetovanjom, u novel). ‘skim (centrifugalnim) djelovanjem. Sl. 9.6 Mjerna skica otkotnog | magneta na trofazn struju, protzvodnje | "Rade Konéar" = 2a- greb Svi tpovi otkotnin magneta prema tabeli 9-4 predvidjeni su za ‘, B 120 ukapeanja na gat i intermi- I tonciju 40% it 25 ukepEanja na sat { intermitenetju 100%. Ako je pedizaj kotve do 3 em moze ‘se doavollti 300 ukapéanja na Sat uz intermitenciju 40%, Te 9.4 Tebnitkt podact otkoé- nih magnota prema sie 9.6. iajvett | Najvedt | Viatna | Te = Najre6s oi] Masa rad_| podiza} | stn | Kotve | Kegon tl» | oredjja _| vem [Pen | Nn é | nar rs} ase | | aso Pa panaso} 1500 | 5 | 300 | 210 wo | PKN300/ 2500 s ‘500 395 so | ‘Tb. 9.44 Mjere otkotna magnata prema sl.9.6 (umm)127 126 T T af rhe di L, Plektrohidrauligki otkotni ureda} (2H potiskivaé) prixezan je i aig ee a na slici 9.7. Tehni&ki podaci potiskivata (Elektrokovina, Te 2 | de |: 3 fe ee Maribor) prilotent su u tablict 9.6. 3 | 23 (ie Ba, a 8 | Sa las8y 2 | a i ole ares: . i 7 | 2 = T Re 1 i 4 | 2 | ae] 1 | aw | so | ww | om s =) | a ! 7 a if] | ; | s2 | x0 | si | seo | so | s50 | oa LM! ye | 3 | (i 8 [0 4 : 1 * | | 68 so | wo | m0} si | a0 | so | iso | co ws b 5 i 19 | wo | [a iL eo | eo | so | si | so | so | sre | oso Po | 7 1” | 2s | 80 il Ghes|cs | cejcs beberle al 2 : - S Faee | Fie i yt 1 | 2000 | so | sr | soo | so | oto | ae | # th L | | ao]? [om] - We, 9.5 BlakGTOhMrmLioe poeietiael s feninta aaase 2 @ 61. 9.7 Blektrohidranlitki potiskivaé eta at meets eee leper ote tee lead ame veteraves? kod Gega otvor za ulijevanje tlja nora biti na gornio} strani Nasivna sila potiakivaée jest alia na potisno} polust 1, Bez | f - Ggeadenih opmipa, Kod potiakivaga s opcigon potitnn sila’ wyisdava ! oprugu, a precstala verexva aile nanijenjens, Je sVladavanya bk Pes lager tb tareetesiors tema useteaueelayeneesterien weiets) i nee d/3 me Potiskivadi prema tb. 9.6 oznaéavaju se: veliginom podizne sile sae Feu" dan, sazivain hiodon hs te omtakon "F*-ako Je. Ugradena MENEHE NHAC nnn oBruga 20 kogenje 1 omnekon™*v" ako Je ugraden ventil za regu~ aTelepolr (Se[ala i iseiga breine podizanja 2 spustanja. heres pees fee Te Ca Sree fetstapere eer a2 ee eet [simccea [oer Feo ter ine fs [eae tae a fae bas ar ae Cent oseo base 1 eo Teer Lars as-[9o- et oe ee ee12a 9.6 Primje: 9.5.2. Izbor otkofnog uredaja Cznake: hy, mn ~ nazivai hod (50; 60 mn) ; Foy N ~ otkotna sila (ratunska) 7 F, Myr Nm ~ moment koZenja ; Py = My/(MD), M~ noralna sila eho ha Geljusti kotnice ; ~ zratnost izmedu Seljusti i bubnja (tb. 9.1) ¢ = koeficijent trenja (0,35; 0,40; 0/45) N= nazivna otkotna ean 2, mm A zi bo 1 he ipa Brenceni odnos 4, treba bit: E+ prenosni odnos polutja (slike 9.2, 9.3) 7 n 95 , stupanj djelovanja polufja kotnice. % aera Paranetri: 7 Dimenzionirati dvoSeljusnu zaustavnu koénicu mehaniena za dizan3 Rosivost 10 t, rad kukom, brezina dlzenja'vq = 30 a/nin, z= 45 ciklusa/hy 408 2D, "1 = 0,85 (ukupal stupanj ‘djelovanja mehanizna za dizanje) t, = lls, vrijene zaustavijanja pri fo, spustanju tereta, ty = 25° , temperatura okoline. Azbor motora. TeZina sklopa za vieSanje ~ 4% od tereta. Prena (5.1) snaga motora troba biti ey, = 4104-2025 01:0,5 | MOLT HEE OS 60 101 ‘ Oaabrant motor: "RK" 2 AKNa 315 5-8, 2, = 66 x, BD = 400 Tee ) PL, xa tu potiakivate 5 Rolin rade 54:35, kleBa zeleta 150, yg" 753 o/min, y= 76,78 radon ee 1 24 otko8ni elektronagnet MT Pal iy =,0,86 tn = 860 wn By = 6075 ow Fotrebna otkogna sila Je Tabor spotke { kotnice. Odabrana je spojka © vijencen za kodnicu i a prenetale eis ek au et ae (9.20) Oblogis ferode-fiber j= 0/45, 7, ee re git ferodo-fiber f= 0/45, Tyy,,= 380 K. > Prema (3.9) My = Ye Mge yo 25/5652 1612 tee Na tenelju izratunate sile F, odabire se otkoéni uredaj s na- zivnom silom Py, > Fy. 8 novom ko&nom oblogom hod potisne poluge je nz A ty mm Dimenzije poluzja za ostvarivanje prenosnog odnosa (slike 9.2, 9.3): odabira se dufine 1 poten se (iar 4 r a 1 te zatim odabere ieratona, Piet Tee preostala se dimenzija izratuna. Mean = *a9G2) 7 = $65 tn (ABYg = 0r75.601/35 Winn? Nfan? Prema (9.6) se 600 me Odabrano D = 500 mm (vidi tb. 9.1). Prema tb. 9.2 Je za taj promjer (ppv)g = 1.1 Wn’, Prema tb, 6.1 je = 5,2 kan? ; dozvoljeni moment na spojei M, = 2500 am,130 Reducirani moment ineroije kod ko8enja je 2 Teop @ AS (Ty + Ty) = 11,4 kgm, va? ay 2, Tez = pga) = 0,375 kgm? Iq Troe + Zep ~ 12/8 kam? | 8 punim tereton tro * Tot + Bez terete. Moment keBenja. Na temelju zadanog vrenena zaustavijania je On _ 76,75 2 ee Tr a * Mots M, = 11,0-69,0 + 565 = 1389 Ne vevejeno: M, = 1400 Na Kontrola (4 pig 1 poveSinskog prition Normaina sila na paputi iznosi Me 1400, Ta cab = Uptssups ozs = 0,204 D? = 510 en? , povrdina obloge 5 y i _ 6222 BSaeiiieeee pa gt = G3? = 12,2 wren? = 0,124 wm? 5 P&pg = Od N/mm? (eb. 9.3) Obona brzina bubaja na potetku kotenja ae 20,25 = n/e v= 0, 2 = 76,75-0,25 = 19,18 m/ 0,45+0,122+19,18 = 1,05 W/nm? < (mpv) ge apr Kontrola kotnice na zagrijavanie Nay Mg “mgs (ge) 2 = 702 Na, statigki monont kod dizanja; fee 7 Mae Gy) Nye y 7 565 Nm, statiGki monent kod spustanja. ast Vremena kotenja u 1 ciklus ~ 8 punim tereton prena dolje 1,4, ponte. 1s0-76,75 ‘stk 1400 - 565 = 1,085 ~ 8 punim teretom prena gore ace ee | 11,8-76,75 ‘ i We Mag Tab shes = 0-415 © ~ 5 praznom kukom prena gore (Ip, = Prena gore (Ip. © 1, ) To 4 11, 4-76 ees pled t6s79 3° He COE, ~ THOOFD,ces7ey ~ 9-612 > # praznom kekom preas dolje (Ig, * : Prema dolje (in, * Te) Tho no UTA ~ 0635 » Ukupno vrijeme kotenja u 1 eiklusu je Hott ty tty tty e275 2 Rad kofenje u 1 satu, rena (9.272) je 76,75:2,7 B= 1400 26752078 65» 6, 65.20% ‘Temperatura obloge, prena (9.20) je a i, 7 3600 ag, ees 3[13, 1-41 0,01" a9, 9 aeDi) A= 124K >t 9 t+ ot = 298+ 72,4 = 370,08 Ty © Tyogy = 380...400 K| | i | i 432 aeajanje obloge = 12 mn , debljina nove cbloge; (0,5...0/6)¢ = 6 mm , dozvoljeno istrofenje zakivane obloges @ = 0,25 on°/kih , pretpostavijeni kooficijent trofenja obloger Vig = 0/43 D2 ac, = 0,43-502-0,6 = 645 cm, dozvoljeni voluman trofenja obje oblege: 1, = 6650 kim = 1,847 K¥ay My eas. ou, 0,25-1,807 1400 h, trajanje obloge. Inbor otkofnog uredaja. Ugraduje se BH potiskivad. 62224; A= 1,6 mm; bg = 32 mm , hod potiskivata kod novin obloga, odabrano; 22 rs =10 y im 6222 > 1,05 7 = 1,05-5722 = 653,3 he oagovara EH potiskiva® EHT 00-60 F, = nazivnon silom podizanja Foy = 000 'N & silom opruge P, = 750 N. Radi vese sile F,, mofe se izvrSiti korekcija prenosnog odnosa Sony = 8,16; odabrano je i, Dinenzije polusja (slika 9.3) 1,28 = 200 ms o Wer Je opruga ugradena u potiskivaéy) Figs ty U/l = 4/2 = ads 100 mn (odabrano) —> l, = 410 mn. 3 133 10. vo2No viTLo 10.1 Rastojanje tragnica 2a voinju’vitla Standardisirene rastojanja od sredine do sredine tratnice su (s1.10.1) L, mm] 500, 560, 630, 710, 800, 900, 1000, 1120, 1250, 1400, (1450), 160¢, 1800, 2000, 2240, 2500, 2800, 3150, 3550, 4000 Vrijednoct u sagradt | 1450 su veljed samo 28 potrebe Seljeznice. farcry Sl, 10.1 Rastojanje traniea 2a voznju vitla a) traénice vitla su na glavnom nosetu ») tranice vitla su konzolno zavjesene za glavat nosae134 10.2 Proragun okvira vida Okvir vitle je vie puta statiéid neodredjena konstrukcija. Najoptereéeniji nosaé! su onl na koje je eslonjen bubanj { nosaéi kojt nose wZethlke na vitlu. Skica okvira vitla, kod kojeg je teret Zavjefen na udvojenon koloturniku 6 py = 2 prikazana je na si, 10,2. SI. 10.2 Sklea okvira vitla iz valjanih profila S grubim pribliZenjem mogu se nosazl A, BIC (sl. 10.2) proragunati kao statigki odredjene grede na dva oslonca. Za noseée A 1B je tada Mayax ¥ 01 Q ~ najveéa teZina tereta + teZina sklopa za vieZanje tereta; Ly = razmak kotaga 5 eg" 80 uo 90 fire. gdje Je Faktorom 1,1 usima se u obzir te¥ine bubnja { ostalih dljelova. Za nosaé C. Sales) elo th « Orijentactoni podact o dimenz\jama profila okvira vitla za vitla normal= ne izvedber Nazivni teret (aap | 22] 80| 75, 100 | 125 | 150 | 200 | 20 | s00-s00 Prot C [x6] x6] 20] 22] «| 26] zs] 30] s2-00 2a vote nosvost tres pojaéatlprefinenosade spojasevima it leven ‘kutijasti nosaé od lima. ee : Ofvig vitla uy ravareno} Konstyukoisi 12 aime prtkeren je na 51.10.34 10.4. Optereenje giavnin nosata (presjek AA, ode hosno B~B) za konstrukciju prens sl. 10-4 Je : presjok A-aAr presjek B-B: $1,10.3 tavarena konstrokeija okvira vitla iz lina, pogled edosde e1,10,4 Okvir vita, zavarena konstrokcija iz lima 10.3 Konstrukesjeke izvedhe Vitlo se danas najéeiée izvodi iz tipiziranin éijelova koji se montiraju na okvir vitla. Sastavni dijelovi vitla su: = okvir vitla © pogonskim i slobodnim kotatima te s potrebnim ufotnicina, K mehanizan 2a dizanje s motoron, kofnicon, reduktoron, bubnjon i'krajnjom sklopkon za ogranitavanje visine dizanja, ~ menanizan za volnju ¥ motorom, huduieom i seguntorom. Kotnica mode biti montirana zasebno (51.10.52) liu skispu motora (motor = ko&nicom, s1.10, 5b) Pogon 2a voinju vitla, kao i kod pogona voinje nosta, moe biti zajeds Ricki (s1210.5q) {11 pojedinagnl (51.10.56 4 ¢).! viela manjin nosivesti danas se costo rade tako da se Koaksijaini mchanizm: 2a ditange (koji 30 proizvode serijski = a1, 10.6) nontireju na o¥viz vitla io Sto Je prikazano na €1.10,5e, odnos~ no na si-10.7- TM Koaksijaini mehanizas za dizanje {s1,10.6) razvijen Je kao nehaizan za dizanje ovjesnog vitia (s1,10.8 i 10.5), gdje i danas ina najdiva 9 $1.10.5 Nornalne avotragna vitia {2 tipiziranin aijelovs 2 peaneeetrs 22 cikvteinat i csl-sresuh ese) 4 > bubanj, 5 — krajnga’ sklopkay 6 = pogon”ta voinju foravogtt viele s slavaim © ponognin dizanjem (61.2.1, 10.12 410.14) propisane su u JUS M01 O53 Qsin vitla norraino izvedve posto)! titay niz konatrukelje fbschJaine nanjene kao sto su vitia qranike a finesse suis, ac aney) Veta atest alg cst licen nage TST si.1.5 do 1/21}51.10.10 vitio142 1.10.12 Sklopke za ogranitenje Uisine dlzanja 1 = pogonsko vrateno 2, 31> patice 2a podetavenje 4! provunatice Vitlo 1jevaonitkog granika s glavnim i PonoGnin mohaniznon za dizanje ~ 32/10 t bubanj_ (glavni) pogonski motor (gLavni) onocni motor glavasg mohanizna za dizanje = planetarai reauktor Koénica © otkotnim teedajen 5 nation ea aktivixanye sklopke 6 = potuga sktopke 7 = Elanovi prenosnog nohantzna 2 = osovins shops 9 > rontaktnt segments 20 = huglica s opruzom 21 ~ neponiénl Kontakt 12 > poyonsia zupeanak ay = | FS sa.10.14 5 ee . | Aa Sy E ms ie ged | | er 10.4 Procjena mase vita ro) Pogonski mehanizmi mosno- 5a granika s glavnim i Ponocnim mehaniznom 2a dizanje glavai nosag, vitlo Glavai mehanizan dizanie onogni mehanizan disanga Rehanizan volnje mosts Gelni nosaé nehanizan Voinje vitis Masa vitla za mosne granike normalne izvedbe mole so procijeniti kako #lijeai: = za nosivesti 3,2; 5; 8 —> 16+ 0,2m, & = za nosivesti 10.50 —> 28+ mle, ¢ my ~ masa tereta, t. Za vitla s glavnim i poroénin mehaniznom za dizanje: = m= 16.2008 > n= 0,3 mt md, © 2am, > 200 > omy = (0/22...0,28) (my + m,) ~ masa ytavnoy yp ~ Rasa ponoénog tereta, t.12, OSNOVE PRORAGUNA I DIMENZIONIRANIA NOSIVE KONSTRUKCIJE GRANIKA 11.1 vrste opterecenja nosive konstrukeije opteredenja nosive konstrukcije éijele se na tri osnovne Eup = gavna optereéenja; = dopunska opteredenja = posebna optereden} 11.1.1 Glavna optereéenja_ (Go) Pod glavnin opteredenjem podrazumijevaju se ona optereéenja koja djeluju u stanju mirovanja optereconog granika, kod nor~ Ralne tenperature { bez vjetra, @ to sur = teret Q (nasivni teret + tefina clemenata za prihvat tereta), = viastita telina konstrukeije ¢. Vlastite teZine uzinaju se na pofetku proraéuna aproksimativno, na tenelju predvidenih presjeka, podataka iz literature, stan~ Garda, kateloga proiivodaéa tsi. Ako se provjerom naprezanja pokate da se predvidens presjec! elenenata konstrukeije erebaju Povecati, te ako povedanje tetine pritom sznosi vise od St, treba provesti korekeiju proratuna s novin viastitim teZinama. 11.1.2 Dopunska opte: 11,1,2.1 vertikelna dopunska optereéenja (VDO) senja_{D0) ova opterecenja posljedica su vertikalnin vibracija konstrukcije vslijed grubog zahvata, ubezavanja, vosnje i si. Uzinaju seu obziz tako da se opterséenje od terets poveéa niozenien s cinansékim faktoron y= V (aq) > Prema JUS i 150 propisu dinanizki faktor iznosi: vg £15 m/min, granici s vitlon ye 1s; 2a vg $30 m/min, granici s dohvatnikon vrl+O0lvg; #8 15 < vg 60, 9 vitlon v= 1+ 0,005 y, za 30 < vq < 60, 5 dohvatnikon Pree 2a vg > 60 m/min, za sve granike; vq ~ betina dizanja, m/min. 11.1.2. Horizontaina dopunska optereéenja (RDO) Ova opteresenja nastaja kod rada granika (uzdusna 1 popretna voinja, okretanje i naginjanje dohvatnika 5 yoinjay okretanje 1 naginjanje dohvatnika, ukljestenje na, vozno} a) DO uslijed inereijskih sila - posi: Sila - posljedica su ubrzavanja odnos~ Ro usporenja masa koje se horizontaino gibaju, Priton secre Jayijuju dodatne horizontalne komponente reakcija izmedu hoo fata 1 traénica, koje su u ravnote!i s ineresjabin eilaway HO kod ubrsavanja (kofenja) mosta, portata {14 vitla ovis suo velisini ubrzanja i adheziono} telint'c.) tts CvtERe sa 02 04 w/a? P7015 G, = 35G, motgesots . me Gpa-tpg, mac 01 w/a? st m/s? Fy = G,/ 40 ot Tra tatst Yaa fe 1 Poxretanje tat 51.11.2 Dokretanjo 4 keGenje viela Kotenje aosta’s posedinatnin poyonon ee lV toma Ee 5111.3 Pokretanje ili kofenje mosta, optereéen: glavnog nosaéa Sanne> 146 2 5 m/s? glavni Kod zaustavijanja ili pokretanja ubrzanjem a, m/s? gl. posaé je u horizontalnoj ravnini opterecen kontinuiranim opteredenjem a, Nim 7 mgg ~ masa nosata, kg. VeliSina ubrzanja ogranigena je proklizavanjen kotata pa je aia fa" 5 Snax ze ed 4 mye 0ts je oe tags. scoga so opterecenje nosata u horizontalnon snjeru najéesée Sina: 1/14 opteregenja u vertixalnon snjeru (ra Gq/G-= 1/2) Sénoeno 1/7 optereéenda a vertikalnon snjeru ako 2@ svi kom tabi pogonski (6,/6 = 1). ‘angencijele i radijaine konponente inercijekin sila kod Okretnin granika treba ogrediti kod maksinainog dohvate. DO usiijed sila vodenja po tratnici (uk1jeBtenja) Sil aS. eel: S1.11.4 Horizontelna sila vodenja mosta ~ maksimaina sila na kotatu 1, a x, Fak © Pymax 7 Feymax ~ USN = 0,05, zi Wi & Bo 8, A= 0,025 Gas ‘i 1923 7 S1.11.5 odredivanje auzine 11,1.2.3 optereéenje vjetrom granika u pogonu (Dov3) Optereéenje konstruketje 2a vrijeme yada granike ratuna so na bazi pretiaka zastoja od q = 250 N/m? (JUG M.D1-050, DIN 15018) Dimonzionixanje pogonskin motora note se vrSiti s nanjim pre~ Slakom zastoja i to 2a unutrainjost = q = 80...100 Nia? ase obalni pojas 120...15) N/nd. Otpor vjetra za plohu tereta, zbog nedefinirane povrsine uzima Se ~38 od tedine tereta sli'ne manje od S00 W, Qpterecenje vjetrom za granike van pogona spada u posebna optere- éenja. Pripadajuéi propisi: Jus M.01.050. 11.1.2.4 Opteregenja abog promjene temperature (DoT) Ovo se opteredenje uzina u obzir samo u icuzctnim slutajevima, § to za dijelove koji ne mogu slobadno dilatirati. Za granike na gtvorenom Usina se cbzir razlika tenperature od -25 do 145 0G, Kod nejednolikog zagrijavanja pojedinin dijelova uzina se a obzir 3 razlika temperature od 5 do +25 0¢, 11.1.2.5 optereéenje snijegon Uzima se u obzir samo za krovove i nadstrenice, i to prena Foy 7 750 Ay, cos yy %, ~ kut nagiba krova prema horizontal; 2 Aq ~ POvrSina pokrivena enijegom, a2, Za OL, > 60°, ne treba ragunati © opteredenjom Snijega.11,1,2.6 Opteresenje stepenica, staza 1 ograda Staze, stepenice i platforne treba dinenzionirati pored optere- Genja viastitom tefinon jos { @ pojedinatnin pokretnim teretom itor 3 kN 2a hodanje § noBenjen tereta, 1,5 kN za hodanje bez tereta. ograde staza treba dimenzionirati na pojedi- naénu pokretnu hordzontalna sila i to: 300 N , za hodanje 5 teretom, 150 N, za hodanje bez tere ove optereéenja ne usinaja ce u obzir za Gijelove opteredene glavnin optereéenjen (prema 11.3.1). 51.1166 Staza s osragon ne 11.1.3 Posebna optereéenja (#0) Posebna optereéenja nosive konstrukeije si a) Sile peevrtanja vitla kod wdara kruto zayjeBenog tereta 0 prepreks, si.il.7, Priton se sila fy, mode ograniéiti na =e 4 Pup max 7 (+0) / b) Udar punom breinon o odbojnike radi otkazivanja kotnica (bos vjotra), U tom eluéaju izra¢unaju se inereijske sile zbog naglog zaustavijanja, a na teneiju kerakteristike od- bojnika i uzinanja v obziy otpora vounje. faptoan fier S1.11.7 Site kod udara u krutu prepreku ©) Probna opteregenja Tepitivanje stabilnosti granika vrli se 8 tercton %yp= 12801 1,339; 1,500 ovisno o\nosivosti i uvjotina xada. za navedene slutajeve pottebno Je takoder provests ratundks kontrola nasteoese: 4) Orkanskivjetar Kod ajelovanja najjatea vietra grant je izvan pogons, opt: xecen viastitom tefinom, @jelovanjen vjetra, rao 1 pripsaain FeakeiJana uslijed sigranjar 1" eer*y Hae & pripadnin ©) Opteredenja kod transporte i nontate. 11.2, Provatunska optereéenia Kontrole Gvretode nosive konstrukcije vr#i se za tri reziiti kombinacije istovremenog djelovan} jlavni jopunskth 1 posebe nih optereéenja. my eee et eee 1 proratunsho optereéenie Je superposictia opteredenje koja dje Yajew rormainom reat dlzalice' ber wetsa’e too gisvna cpterecenia +” vertivaina Whorizenteise Gopunska opteredenja HE _proratunsko opterséenje je optereéenje pri normainom radu uz Bajjate 2pterecenje vjetron, Kod kojeg je deavol jen, fads Gitallcen. "Po potrabt usimate ee topeir kenperatarna opterecenja te opterecenje snijeqon. Dakie: glavaa opteredenja + "dopunaka opractonia. 11 proratunske optereéenie je najnepovoljnije posebs Line posebno optere- Sern a tenterntedtpecy iota terete an oeereec ee qpyerecends urine se obrir djelovanje viastite Eefine 4 nasnepovoljnije poseao opteretenje Kofe 11.3. Utieca} poghneke grupe mint ine STEN Sere Pogonska qrupa | 1 | 2 | 3 | 4 faktor f a | a,05 Tra [a2 § feksorom pogonske srupe mnote se glavna optereéenia (9 1 G) te wopfiagine { MeLsuntaita Gopunske Soteredenja (osim opteretenya11.4, Polo#a} opteregania Kod odredivanja optereéenja nekog elenenta konstrukeije treba lzeti u obzir najnepovoljniji polofaj pekrotnog optereéenja, Teuzotak od ovog pravila’ je odredivanje opteredenja kotaca [rq = (2 gay + Faig)/3] > 12,5, Materijal! i dozvoljena naprezanja NajSedée upotrebijavant, Beliet u aradnii nosivin konstrukesja pranike nabodear de'aeneti ef" Tablica 11.1 Celici 2a nosive konstrukeije ain K, | win Ry] TemnieRe] Oznaka Pe nfm? | n/n? za €.0361, €.0362, 6.0363 | 370 240 | eu 24 €.0460, ¢.0461, 2.0462 | 420 260 | en 26 6.0561, €.0562, 2.0563 | 520 360 | en 36 Dozvoljeno naprezanje odredi se prena + G1.) gage je S= 1,5 za Z proratunsko opterecenje; $= 1/3 ga Ir proraéunsko cpterecenjey S= 1/1 ga 111 proratunsko opterecedje, Dozvoljeno tangencijalno naprezanje je ie i, 45/6 64 (an.2) Dozvoljeno normaino naprezanje za vijke u najnanjem presjeku je Say = 9165 6 a3) Kod dvoosnog stanja naprezanja nekog elementa kostrukeije treba pies) ang ednosno 4 slutaju oy, = 0 Saw “Ve? +37? < 6g (21.5) cae ast 34.6. Broviera stabsInosti elenenata konstrukeije Provjera stabilnosti hosaéa) kod kojih. pos invijanja 4 isbotave! propisiina. U obeir se pritom uzina 1iinon dinanitkog koe? Pripadni koeficijent! 6: Pripadajuéi propiet: sus u.37.081, 11.7. Proviera zamorne _avrato: Provjera vodi se 2a I proratunsko opteres elenenata konstrukcije (stapova, limova ito} opasnost od izvijanja ecnosne botaoy inja provodi se prona vazedin tehnitkin Proratunsko opteredenje; Fanorne tvrstoce elenenata Ovieno © godiinjen broju radnih eikii njerodavna Cvrstoca 2a dinentionir do 3000 cik1/soa Kao veliéina m: anje je: 3/33, za 1x proratunsko opterecanje, 12° za 111 proragunsko opterecense, vee 121; DOW 4114, nosive konetrukeije pro- fonje. lusa_mehanizna za aizanje, statidka Svestoéa; 3000 do 2-10* cik1/god - pogonska Evestoéa (za 2-108 eikt/goa predvideni bro} cikiusa) ; Ju optereéenja cdgovarajuée povedana ve~ icijenta y i taktorom pogonske grugo igurnosti ‘eu: re ~ trajna ( zanorna ) évrstoéa. ijerodavnog opteraéenja kod provjere zanorne Syrstode uzina se ono opteredenje Koje se dovoljno sence po- Pripadajuéi propisi: renom ili zakivanom spoju verti ~ Fehnigki propist za zavarene éeligne konstrukeije kod nosivin Selignih kon strukeija (22), = IW 15018, 51.1, 12.8, Raspodjela opteresenja kotata Lokalna naprezanja u tragnici, 20 prena al. il-8. pojae uy vertikelnon lima, zava~ kalnog lina i pojasa odveduju 8) dedatno normatno nagrezanje (31.11.88) u limi odnosno zavaru: Fie o> rE, sor N/m? aie152 153 b) dodatno tangencijalno naprezanje uw zavaru (s1.11.8b) ¥ ovom poglaviju imijet je pregled proraguna kuti ja: s . mosnoga granika na temelju osnovnih aninsayeeeea ook zs osnoga’ gt 3 nih postavkl navedenih & pog: % may tM aan aay = dimensija avara, om. 12.1, Podaci za proratun Re ~ nosivost, t ; pogonska grupa : a fe Ry - masa clenenata za prihvat tereta, t ; | hq 7 Me +m, - ukupna masa za dizanje, ¢ ; L | By 7 mesa vitia, t 7 U's xaspon msta, m ; asl ly, = raspon kotata mosta, m ~ ng ~ vkupni bro} kotaga; | el i By ~ bro} pogonskih kotata; eel, | ang Uy + aemak kotata vita, m1 ~ xeamak tragnica na mostu, mi ay ~ sbrganje vitla kod pokretanja odnosno zaustavijanja, 81, 11,8 Djelovanje opteretenja kotada sees > ubrganje nosta kod pokretan: 'ganje nosta kod pokratanja odnosné zaustavi janja, 12. PRORAGUN PUNOSTJENOG NOSACA MOSNOGA GRANIKA aa Vg ~ Breina volnje mosta, m/s ; ee vg ~ beeina aisanja, m/s; of a| v, > brsina voinje vitle, m/s. fot t if Et t i 12.2 Oblskovanje nosséa i geonety: z ObLsko 8 metrijske karakteristike presjeks r F aL : : | dy ly ya Te easier eevee te ey geen 1.12.1 Skica manga grantka154 1 1 Ly, najsenée Gy be 2 (16 siika 12.15 Ug = (rt...0,2)( , slike 12.17 hy = (0r4--.0,6)h , sLika 12.21; b > (130 b, 2 160 be > 350 mm, ALi by 2/35 } zhog tehnoleskih Dabliina 4 vitkost 1inov: = 100...120 , za r 6m, 222300), 60), za T nosate 2a kutijaste nosate L El zbog dovoljne krutosti uv horizontalnom enjex razloga (zavarivanja) nosate (najéesée do 100); 200...240 , 2a kutijaste nosate (najéasée do 180); mininalna deljina lima ; 2)t , — debl ina pojasa hee stabilnosti, pojaca 2a teko oblikovani presjek izratunaju se geonetrijske karakte~ ristike presjeka (na prinjer za kutijasti nosaé! + thy, ent ep? 2 A= 2(e)b + en, ent, en’ ; moment inereije eke osi y (12.1) } moment inercije oko osi 2: en? + moment ctpora; * povriina presjeka. Vertikalna i horizontalns ukruéenja nos Rastojanje vertikalnih ukruéenja pas caenee peng oe eo Me amy 155 Ukoliko je tragnica smjeftena na sredini nosata, & modu glavnih vereikalnin ukrugenja stavijeje aedacne meaust vkruéenja ispod gornjeg pojasa ie ojasa 1 to jedno ili ava ovisno oO Fastojanju (, glavain ukruéenja, slike 19.31 S350 $1.12.3 Raspored ukrugenja na kutijastom nosaéu fe SL.12.4 Kutijasti nosa’ u faci terete 4a vitkostt watijastes nosata X= p./ hnosata A= n1/t > 160,..180 potroone 3e, 209 stebiinostt vertitainog Link poseavici 1 go0etsee ena Winudebse na visint he's (oy2is.t0raahin ee gecegee eae = unutrsinje iit s vinjske strane vertikeineg tee) Frovjera stabinosti tinova Laneau vxruc cs ineuéenja vrEi se prena JUS U.s1-i21 sdnosns ore ai14. Provera stabiinocts praktitk! je nepotrebna ul njoni elijedee! uvject: eae scene eee a) Vitkost 1ima @ obzirom na naksinatno norman S 10 napre: tanje 9, (sredina nosaéa): 2725 <| ee bese A ma be &, 0,85 © 4, Ninn? e eee rn 81,12.5 Polje vertikalnog lina optereéeno na Savijanje D) Duéina polja ly, obsirom na naksinaln: Prezanie (Boljetns nelonse nesatais > “angencijalno na-155 a opm; % < 82 N/mm? 02.3) 7 a a ee ' F Eee Th eee ale ie , | o > areal 81.12.6 Tangencijalna naprezanja polja ©) Rastojanje vertikalnih linova_b,, s obzirom na maksinalno nornaino naprozanje v pojasu. o" «(Lok & 2 eps oq Nim’ 81.12,7 Polje gornieg pojasa ty enn 12.3, Proojena teline nosata Na teneiju obLikovanog presjeka nosata i predvidenin ukrudenja izratuna se masa nosata, Moe GAL tM = Oe) GAL, 3 = gustoda Gelika, t/m? + my - masa svih ukruéenja , ¢ 2 A = poveSina presieka nosata , n? ; Saos = "pos 9 tezind Jeanog nosata, ke + a= "832 4 kontinuirang opteragenje nosaés of t Viastite tezine, kN/m. 12.4. Kontrola keu sti nos alley atte Dorvoljeni progib nosata ace Tes vig 1/600 , 22 lake aradnje pogonske urjete 1 grantke 4 jednin nosazem WS = 1/750 | 2a tetke 1 velo teste posonste uvietes ME = (7000, granici x= onjetliive montane radove ore FEZ" haat Fez + - pokrotno opteredense Jednos ie 8 ore, (22.5) 1.12.8. Proraguneka skica glavnog nosate Maksimaini iznosi: Progib nosaa od viestite tefine i tereta (s1.12.8)° 2 Aa is by,27 | Sno & wr aeby tb psu 257] + see = Gan y odakle je potrebai monent inercije je ie) ress & : ee? aera {a(t & [21 TE oat} 2.0 Ako je potrebni moment inereije ve¢i od momenta ineresjo pret- Postavijenog presjeka prema (12.1) ¢j. 1) 0 > ty) tli ake Je Ty,p tpatno manji od 3), na pr. oe iyep Phatno manji od 3, na pr. By,p $081, + slijedi povrat na totku 12.2 radi yee ¥ " Korekciie presieka suprotnon, ¢]. cko ja 0,03, t, hy / 2, ctatiexi moment povesine posses : Syo = B ty By / 2, statitki moment povr8ine pojasa na p, ¥ 0 1 Reraju nosata Kontrola zavarendg spoja vertikalnog lima 1 pojasa na sredini nosaéa (12.23) (az.20) ‘Sp0} vertikalnog lima i pojasa na krajevina nosaée (vitlo na Kraju) = moment savijanja od vertikainin optereéenja je 2 Ospin Se, «(Enos Snos “nin, Myo “BL Bain VE # OEE taua PEF oancsno, priblitne je & Ge Spiny 9 + y+ 022.25) Ny = monent \yijanja od horizontalnih opteraéenja je 2) (12.26) Mag = E%min(O + Gy + Sugg) = normaino naprezanje » zavaru na krajevina nosata (spoj verti- Esinog lima i pojasa) je a, », 6, 02.27) se le le 161 ~ tangencijaino neprezanje zavara na spoju vertikalnog Lina 4 pojesa, na kraju nosata je ag aS aeee Tee (22.28) = Tyo Naprezan}ima prema (12,23) { (12,24) odnoeno (12.27) 4 (12.28) treba superponirati odgovarajuda naprezanja prena s1.11/8 i #1,12,10 @ zatin Sevr$.ei kontrolu neprezinja na tenclja izraza So-hipoteza) 7 ee (12.29) Amo ty ae Fis 4 Sy £ w@ a Sa, 4 Bo, 51.12.10 Dodatno naprezanje zavara od opteredenja kotata 12.7. Proviera stabi lnosti 1inova : 12.7.1 Vertikeiné Lin sredini nosata Maksimalne nosmalno naprezanje u polju vertikalnog lima nas: @ini nosaca je f z Is i Ukolike se tratnica nalast trnad jednog od vertikeinih Limwva, naprezanju Gy, prea (12.30) dodaje se naprezanje sekundarncgsavijanje Lanedu ava popretine whrudenga eae Pe i ¥ pues cee az eae : fearon renee ae i an a 52.12.11 gekundarno savidanje time aoe ons N/mm? ae eco: Za tako isratenati @} treba biti iepunjen uvjet (12.2), t3. b ¢ 1735 0,85 Sq i a VSL sy Ukoliko uvjet vitkosti nije zadovoljen, treba dodati norizontaina ukeuéenja(e1-12.3, JUS U.E7.121). 12.7.2 Tlatnt pojas na sredini nosaba Naxeinaine nornalno naprezanje u pojasu na aredin{ nosaBa sznosi M, 2 oye Nm y Prema (12.4) treba biti rastojanje vertikalnin 1imova 700 ty UkoLiko uvjet nije zedovoljen treba dodati horizontalna ukruéenja A provesti provjeru prena JUS U.E7.121. 12.7.3 Vartikalni Lim na keaju nosage Prema (12,3) treba biti dutina polje 163 2 jdje je, N/mm’ tangeneijaino ne ede, ‘fmm’, tangeneijalno naprezanje szratunato prema Qvisno 0 veli&ini x , dozveljeni odnos ee jemi odnes t/t prema gornjem t, won? | 25 | 36 | 56,25 ] a1 (it _¢ [100 | as0 [azo 100 12.8, Betina glavnog nosata Ukoliko provedeni proratun zadovoljava u svim totkana, nod wevrdiet! toma tedina glaynoga nosaéa na tomate savejent dey Ajina limova te broja i dimenzija ukruta. a eee Ako tako szratunata tezina ne {gnosi vite od 1,05 ranije pred videne toting, nije potrebue vests iznjene w procasunts 6 Suprotnon, ako je telina vee, pottebno Je provestl kontrors Baprezanjs navon viustitom tefinor sosseee ane 12.9. Spot _qlavnog i gelnog nos: 2 konstrukcije mosnoga granika. oe 7 Stoga ovaj spoj treba s paz- fe 2 njom konstruirati i izraditi, ie ee 7 ae vij8anem vezom (21.12.12) iu zavazenoj izveabi (81.12.13). oni, spo} 5 vijeima, 91.12.12 iijenjuje se za manje nosi< Vosti, kod Cega vijéani spo} Prenosi popretau silw L moment, Savijanja. Kod obuhvatnth spojeva, 1.12.13, vertikalni aio spoja prenost popretnu sil dok obubvatel dio Sposa S'gornje { donje strane elfoga nosaca prenoai moment 32.12 5p03 gi savijanja, sicdeeids Eearaeteaetn ae eea | t 51.12.13 Obuhvatn’ p03 glavnog (4 i i Zelnog nosage a zavareno} izvedbi 12.10, Proratun zavarenog spoja elavnog i éelnog nosada AA 620 Veza !, a=6mn vera 2,anBen 51.12.14 Skica uz proragun obuhvatnog spoja 16s Skica obuhvatnog spoja glavnog i Selnog nosata u zavarenoj izvedbi prikazana je na sl.12-14. Podaci: materijal €.0461 , B, = 260 MPa (granica tedenja), 420 kN, reakcija na kraju glavnog noseca , = 220 mm . Ostale dinenzije prema skici, a GQ Fotrebno je provjeriti Evrstoéu spoja za I proratunsko optereéenje. R = 26) = 395 we, 0,6 @ y= 108 ma as ete eorerag Ova veza prenosi popreénu silu F_ =F, 1 P: or! ata B= 0,8 (1 +) = 0,933 5 S,q 7 40q = 161 Mpa, dozvoljenc neprezanje zavara. , ; soe Mia ty ova veza prenosi moment savijanja epoja % 136% = 05,3 Nim? << 6, 149 ew Eee Prema Tehnitkin propisima za zavarene 2eligne konstrukcije [22], ako je yeima se da su boéni zavari iskoriéteni u potpunosti a Seoni s 1/3 nosivosti, t}. da je ukupna nosiva povesina 2 apm 2 atl, = 2 a)t Pally - 20.) = 83,60 om166 Na taj nadin za botni zavar je F tye FE + 17:8 wae? , odnoone 2 eo y= Vie 7,2 = 1.36%, = 23.8 wim? <6, 2a Seoni zavar je puno naprezanje f Ekvivalentno naprezanje Zelnoga zavara je (4~ 0,9) < © aq + 156 mPa 51.12.15 Komponente naprezanja u zavara 12.11 Proadun vijéanin spojeva glavnog 4 Zelnog nosada U svehu proraéuna viiéanog spoja potrebno je najprije odrediti opteredenje vijéanog pola i to tako da se ized redukcija sila na srediste vijéanog polja: svi vijei u polju su ietoga pronjera. Tangencijalno naprezanjeod popretne eile i normalno naprezanje 04 Uzduine sile iznose g4je Je: n - ukupni broj vijeka u poljuy Ay ~ presjek vrata vijka opteredenog popreénom silom, mn Ay ~ mininalni presjek vijka, mné. 2 167 ») a) S1.12.16 Proraéunska skica vijanog spoja Kod odredivanja naprezanja odnosno sila u vijeima uslijed nonenta Savijanja My Uvode se pretpostavke kao Sto jo prikazano na slic! Wee) iY ae 4) U prvom slutajy (slika 12.16 ¢) pretpostavija se Tinearna Faspodjela naprezanja s neutralnom linijom a prvon redu vijake, na tlaénoj strani presjeka. 5 takvon pretpostavkom vrijeai qh. io 2 7 BETTE + Btnomne Zt @23y Moment. inercije viitanog polja obsiron na os y, Je 1, = ap atea, Dae (22,32) ne nee pa je cee (22,33) oe a najveda side u vijiu 8 sa, hy (02.34) b) Udrugom siugaju (51.12.16 a) pretpostavija se da je zbog kru- Rosti spojnih ploga neutraina linija pomaknuta wos y> s ras podjelom nepretanja prema 61.12.16 d. Polozaj neutraife linije Odredi se iz uvjeta revnoteze normalnih sila po presjeku, Ankle lijeai da tefidte Seetliaue yuvtsine (Dyhgl i Sune168 povrSina vijaka u vlatnoj zoni treba biti na os y). Iz toga uvjeta slijed! nakon eredivanja z area =, HF. os whe = VGN am, 8 +a, SEH (22.35) eo VED aa, ao SS. 2 gaje Je: aa, EA". zal Peas ea eeme eer onte fee eto GTylakeo} tH PY chattel teh caeal te eadiey Sealy, emanated stele Gt aed ae Tz navadenosa slijedi da Jo pottebno naipriie pretpe- teayleipeltjieetiy, tedeae ava ceattetjeas Set eeao3 Seal Choe ga aus oaldaiet’ ancy onsitas gtame" (333) felosed ol yy ta paine:Lonotteave geatpofeavi jens’ rota ida adie eia ee megenezeny ates Panees one Dla layltleglteestlegl «20 polde prone 91.12.16 je Fo 22, + 22) +122, Nakon odradivanja polotaja osi y, odredi ee moment inercije nosive povrline oko os ¥yy ti ai ia Pgh = ty, Bea Ey tel? (22.36) 2 "th Makoimalno naprezenje u vijeima je tada : ‘odnosno, odgovarajuéa sila u vijku 6, A, (22.38) 0d izratunatin maksimalnin sila w vijcima prema (12.34) & (22,38) mjerodavna je veéa sila. Makeinaina sila u vijku treba biti Py £ 0,8 F, 2a T proratunsko opteredenje, gdje 4 FL ~ sila pritezania viika prema JUS U.E7.140. ghee ans 169 Sila pritezanja vijaka vicoke vestoée (VV vijaka) note se odrediti prema = (0/7...0,8) 6 a, (22.39) Ay ~ prosjek vijaka, mn? ; ©, 2 ~ Konvenciona}na vrijednost granice raevla~ 12 eonja, Ninn? 7 a monent pritezanja = 0,16 : im Myo O16 Fa 02.40) Pye KN 7 4 ~ promjer vijka , mn. 5 Pronjer vijk: Brojéani primjer 1: odrediti maksimalno optereéenje vijeka uslijed momenta savijanja uy =F, (, za vijeano polje prena 1.12.16 4 12.17. : Vijei su dimonzije M23, materijal vijaka je 1.9, presjek Ag = 2/45 em?, n= "6 vijaka, materijal spojnin pica ON 24: Dezvoljena sila pritezanja vijka ¥ 20 je = 154 kN, a moment pritezanja M, = 493 Nm (JUS U.B7.140) FA 170 RN; Ly = 157,5 mm e My 8 | Fileg : a? 4 * Fa, Eee £00) 81. 12.17 Prinjer br.1 vi3éanog spoja Riedenje: EA, = 6A, = 6-2)45 = 14,7 cn?170 srediste polja ang hy + 24, = Sets 2 - 22,667 om = 16/333 om jz, = hy - 25 = 6/333 om 2 lay tag + 25) = 90,666 on a) Noutvalna linija prolazi srediitem vijaka 5 i 6. Maksinalna sila u vijeima 1 i 2 iznosi wey poy = 26039 = 22,1 RSE easy e tages My = Eqly = 170-15, 75 = 2677/5 kwon 2 2 2 2h? + 2h,? = 4724 on’ b) Newtyalna Linija prolazi ispod spojnice vijaka 5-6, 61.12.16 a. Polofa} neutralne Linije odredi se proms (12.35) Fa ast eo ae ea aesetiacs ng = Wedge? 202s,c07 442 = 2,45 2,888) 2 e = hy ~ ng = 22,28 om, to Je praktsext ne 16 Monent inercije prema (12-36) je 2 inc DEAL SESE ea gee i ee eaae 2 ya = BEE 4 ay aseal ns 22202 20) 2e(6, 29622, 2009] 4 io es Maksimaino naprezanje u vijcima prema (12.37) je 6, = Po (ate) = 27S 30,673 = 6,56 xnven? eee iz0st i maksinalna sila u vijku Fy = 6) Ay = 8,56-2,45 = 20,98 kw an Y ovom primjeru je 2a slutajeve a) ib) dobiven priblin rezultat. Maksimalna sila F) = 22 kN je dovol: ma alert je dovoijno" ispod dozvol jene sile priteranja F, = 154 kN", pa je pritezanjam doveline overs Hiei Tomanju allie oe ate ees Brojéani primjer 2: Odredit! makaimalno optereéenje vijaka Bslijed monenata savijanja iM), 28 vijdano polje proma 61.12.18, Vijet 09 20, macersjer yBaka"tov9, noverijed piota Gi 24. Ostale dinenzise”, rena skici My = Fal, = 1900 kim ; M4, = 1000 kWen Za naSin spajaitja petkazan na e1.12.480 reaine Je pret= postavka a), -t}. da ae hea Eralna Iinija ad. opterecenja ononton M, nalazi na spo}2 Mel 7-8,"¥ e’neutraina ti Riga od djelovanja monenea ieee ya mnsitlel eagle | eats at | Superpozicijom djelovanja monenta M, iM, nakeina: Sygerporict om ajetovans My iM, makeimaino je optereéen % 4, Fox 7 SEM + ez b pera ER ade cae Eni? ~ 2(22%415%49,5%) = 1590,5 on? oe Eb? = 4,2 = 4.507 = 10000 on? 1e00,, , 1000 17 rgpees 22 + $88.50 = 24,77 + 5 = 29,77 ww dok je dozvoljena sita pritezanja Fy = 154 kx Prorafun Selnih plea vijtauvy spo) US U.E7.140, Pritog a.an 12.12 Proratun Selnoga nosaée Gelni nosaé optereden je na savijanje uslijed vertikalnog opteredenja glavnih nogaéa 1 horizontalne sile vodenja Kontrolu naprezanja treba provesti kod najnepovoljnijeg polozaja vitla (x 51.12.19 Geni nosagi 51.12.20 xutijasti gelni a) 2a most s jednim nosatem nosaé 5) za most § dva nosaéa DUE ee oa 81.12.21 Proxaguncka skica Gelnoga nosata Za Gelni nosaé s dva kotata { ava glavna nosaéa, maksinalno Proragunsko opteredenje Kotada za odredivanje vereikalnag op- toreéenja Selnog nosaés je Fup” E(yotey + 9G ygg* Gp) /2 a2.) Horizontalna sila Fy, odredi se prema to8ki 1.1.2.2 b) ¢}. + Gy/a] (12,421 sp)2] (22.42) Gaje Jer G, - tekine Zelnoga nosata. Monenti savijanja ev (22.43)13, TOK PRORASUNA GRANIKA, a Ulazni podaci nosivost, kapacitet geonetrijeki paranetri Kinenatigki paranetri pogonska grupa, uvjeti rada, vijek trajanja haéin zahvaéanja tereta vaieéi propisi (standardi) raspolo#ivi odnosno potrebni materijali posebni zahtjevi. Elementi za prihvat tereta 2.1 Inbor i osnovne karakteristike sredstva 2a prihvat tereta 2.2 Izbor i proratun nosivog sredstva (ufe + koloturaik + kuka, anes + kaka, 2 el.) 2.3 Tabor i proagun zahvatnog sredstva (grabilica, zahvatna klijegta, magnet i el.) 2.4 Sredstva za vjeSanje tereta (1anci, ufad, trake { sl.) Nehanizan 2a dizanje terete 43.1 Osnovne karakteristike mehanizna za dizanje (brzina vrtnje Rotors, prijenoeni odnesi, s.«) 3.2 Proragun i Konstrukcijsko rjeSenje bubnja, osovine bubnja, veze wiota © bubnjon 3.3. Inbor motora i reduktora (proratun reduktora) 3.4 Kofniea, upravijanje kotaicom + Mehanizam 2a voinju vitla 4.1 otpori voinje (procjena teZine vitla, izbor lezajeva, otpor vjetral 4.2 Dimenzioniranje kotaéa (proj kotaéa, opterecenje kotada,. 4.3 Osnovne karakteristike mehanizna 2a volnju (broj pogonskin kotaéa, vrsta pogona, prijenosni odnosi,...) 4.4 Motor za volnju, reduktor 2a voinju(provjera motora na pokretanje, provjera proklizavanja kotatal 4,5 Konica, upravijanje kotnicon 17s 4.6 Prorafun i konstrukeijsko rjefenje okvira vitla - Ostali pogonski mehanizmi (ako postoje) ~ menanizam za okretanje, = wehanizan 2a promjenu dohvata. = Nosiva konstrukei ja 6.1 Osnovne karakteristike nosive konetrukcije (eblik, izvedba - Punostjene ; reletkasta, procjena tezine, Koncepeija neha~ Aizma za voinju) 6.2 opteredenja nosive konsteukeije = glavna, dopunske, posebna opteredenja; ~ momentni,aijagrami, popretne sile, normaine sile, 6.3 Oblikovanje nosive konsteukeije ~ pretpostavijanje oblika presjeka glavnih nosivih elensnata i ra€unanje geonetrijskih kazakteristika presjekas 6.4 Provera krutosti { makeimalnih naprezanja 6.5 Provjera stabilnosti elenenata nosive konstrukeije (stabil nost limova, Stapova, .. +) 6.6 TeBina nosive konstrukcije (to&nise odradivanje tefine i usporedba 3 procijenjenon tezinon, kerekeija proratune ako Je potrebno, eventualno snanjenje teline optiniranjen pow moca ratunaia). 6.7 Provjera Evrstoée spojeva (zavarent spojevi, spoievi s vijeima, zakovicama, ...) Mehanizam za volnju nosive konstrukeije (nosta, portala, . 7.1 Otpori voinie 7.2 Dimenzionixanje kotata (ukupni bro} kotaga, optereéenje kotaéa, 7.3 Osnovne karakter:stike mehaniima za vofnju (broj pogonskin kotaéa, vrsta pojona, prijenosni odnosi, 7.4 Motor za voinju, reduktor za votnju 7.8 Kognica, upravijenje koénicom16 Sigurnost granika protiv prevrtanja 8.1 Ratunsko odredivanje sigurnosti protiv prevrtanja normaini rad bez vjetra, = normalni rad s vjetron, = orkanski vjetar, van pogona. 8.2 Sigurnost protiv pokretanja vjetron Sigurnosni elementi granika 9.1 Odbonici 9.2 Osiguranja od preoptereéenja 9.3 Ostali sigurnosni elementi i uredaji faa] (3) ba (a5) (is) 7] {8} i) [29] a7 LITERATURA Aloksandvov, M.P. ‘Aumund, Mechtola Ernst, He Ernst, 1. : Hainchen, R. Korolev V.D. Kowalski # Kudrjaveey vn. Micke, A. Micke, A. Pajer, Scheffler, Reitor, 6. Scheffler, Pajer,. Serdar, J. Skalicki, B, Strathausen, Séap, 0. en Bosch, ¥. Zercalov, A.1. zillich, B + Pod'enno-transportnye matiiny, wystaja Skola, Moskva, 1979. Hebe~ und Férderanlagen, Springer Verlag, Borlin 1969. : Die Hebezeuge, Band 1, Viewegtsohn, Braunschweig 1973. Die Hebezeuge, Band IZ, Viewegésohn, + Winden und Krane, Verlag von Julius Springer, Berlin 1932. + Kanatnoe proizvedstvo, Metallurgija, Moskva 1980. 2 Konstruktion der Winden und Krane, Hernann Schroedel Verlag, Hannover 14a, + Planetarnye peredaéi,spravotnik, MaSinostreenie, Leningrad 1977- Die Verzanung bei Binbaugelenken fir Seiltonneln, Pordezn und leben, 3963 (11). + Ein Binbaugelenk tix statisen unbe-~ stinnte Wellenlagerungon, Fordern bund Heben, 1961 (3). UnstotighSrderer 1, VEB Verlag Technik, Berlin 1919. POrdertechnik, Carl Hanser Verlag, Minehen 1979) Grundlagen der PSrdertechnik, VE Verlag Techaik, Berlin 1992. Pronosila 1 dizala, Tehnitka knjiga, Zagreb 1365, # Elektronotrni pogoni, Liber, Zagreb, 1976. : ebemaschinen, Band 1, Band 2, Georg Westermann Verlag, Braunschiieig, 1963, Prilog Ginanigkoj analizi mehanizana 4 probiemina regulacije bresne, Magistarski rad, Zagreb 197% + Berechnung der Maschinenelenente, Springer Verlag, Berlin 1953) + Krany 9 eetkim podvasom gruza, MaBinostroenie, Moskva 1979, FOrdertechnik, Band 1, Werner Verlag,[21] Peeiser, w. 178 Grundlagen der Pérdertechnik, Vieweg, Braunschweig, 1983, [22] szbirka tennizkin propisa u cradevinarstvu", Gratevinska (23) peaijer, s. [24] ostrie, v. [25] Ruaenko, v.P., Rudenke, VW. Knjiga, Beograd 1900, Osnovi transportnih uredaja, Grade- vinska knjiga, Beograd 1983, # Metalne Konstrukcije, MaSinski fakultet Beograd, 1964. + Gruropod'emnye maBiny, Atlas konstruk- (26) nomea, xupha, Dewtant [27] senuiz, & [26] conberg, um. Diploneki radovis Vukoja Ivan Meaié Miomix Drvoderié Dragutin Radié-Lina Denis Standard: baw bw aus gus gus Katalozi i prospekts ij, NaBinostroenie, Hoskva 1970. voraby, 1 iL. SNTL, Praha 1978. Die Bemessung und Berechaung von Zeufkranen in den USA, Forder und Heben, 1963 (3) : Metalliveskie konstrukesi pod'enno~ transportnyh maSin, Hafinostroenie, Eeningrad 1969, + Portaini 1uSki granik 20/5 t, PSB, Zagreb 1987. Fortalni lutki granik 5 t, FSB, Zagreb 1987, Tipizacija reduktora mehenizana 2a aizanje tereta, PSB, Zagreb 1987. + Proratun glavnog nosaéa mosnoga grani~ ka ponoéu ragunala, FSS, Zagreb 190), Normen iiber Hebezeuge, Taschanbuch 44, Beuth Verlag, Berlin-kéin, 1976. Wormen iiber Drahtseile, Taschenbuch 59, Beuth Verlag, Berlin-Kéln, 1976. + Standarai za industrijske dizalice (SUS M.D1,020 do 4.01.251) Standardi za Selignu ufaa (JUS ¢.11.020 do ¢.111.304) + Standarai o nosivim Zeliznim konstruk- cdjama (JUS U-87.081 do E7.140) Rade KonSar, Zagreb NAN, Nirnberg (slike 1.7 do 1.23) Elektrokovina, Maribor Duro Dakovié, Slavonski Brod Mannesmann ~ Denag Férdertechnik, 179 Adhesions tezina 62 Adhezioni koeficijent (koetictjent odupiraaja) 62 Auceleracija, ¥~ ubEzanje Bro} sonivih aleta 20 genre ae inetroheije 31, + estovne siaansize 28 1 Stories bubnge 30 = proradan scoring 35 C prorecan seijente 28 fey s tgdsoron, Celiona ueaa 23 = pranena 24 = pregled onstrakoisa 24 = Prinjer (shor 25 = vera s bubnjen 37 Cetni nosaé 172 Diferencijaina sxiopia 16 Difereneijaini reduktor 96 Dizaiica, v. granix Dorvoljeno haprezanje nosive Yorstraietje 150 Dpotina muna 38 . besina vetnje 85 ~ Feiner oFovseee = tablice za ithor 76 cra disanje 67 za voinjy 67 voktor, dsmanions ‘104 Patter Sepune Seliznoy wists 23 Paktor pogoaske grape 125 Peitctont natertjalt, svojetva 121 = opteretenja | 144 ib se ee era ered Gransk 1 = masini wpravtjenja 33 = poyenski mehenizan 13 = pregied vests 1 = tok proratune 176 Heber eisietentenea 66, 76 Jednadthe gitanja nehanizon $5 Kinenstiki paranetri 64 Koakstjaini nehanizan za Sizanje 130 * aimenzioniranje bubnja 127 = prinijutnesmjere 116 = prisjer promatena’ = 229 = fagrljavanje Lie Hocticijent eigurnoat ~"seliénih uieta 23 Fake 40 = nosive Fonstruecije 150 = momenta Kotenja 57 = stsptnd aselovansa 20 bro} pogonskih totata 70 Ainensionizanje 105 oblik profila 105, Faspodjela optereéenja 151 2 dixektnin peyonon 12 3 lignin iesajevina 107 2 valjnim lasajevina 103, inensize 43, 44, 45, 46 dozvol jens naprezanja’ 40 Seanokraka 41, 44 matice «7 Gbradent veat Jake 46 Ekiop vietonia 48, 50 mutijasti nosae 153 ~ rowtrola krutosts 156 = kontrola napresonja 152 ohiinevange geeageha 129180 = proragun 153 = Stabilnost Linova 155, 161 = Uirutenja 154 svithost Linova 154 “"jeanadeba eibenja 55 7 Ee Glzanjo 15, 20, $2, 94, = = olsatanje 17 = 25 promjonu danvata 10 ois forage 1a, 39 Moment inereije educirane nase 52 Mosent Jotenja 56, 87, 61 Nonent porretanja 56 Nonant, Fedueirant 53 Nosiva konsteukcija 44 ‘= dozvoljena naprezanja 150 = seterijait 150 S cptetsconia 144 = stablinost eleaenata 151, 155 optezecense = dopunsko 148 Ssslamo 144 = fosebno 148 Liotsea 105 = nosive konstrukcije 144 = snijegon 147 ornate nile 115 Otkoeni clektsomagnet 125 Dekosnt sreday 125 Otpori voEnje 59, 68 ~specisteni 59 Pokretanje vitla ili nesta 59, 64 Potiskivat, elektrohtaraulishs 125 Pranene Geliina usd 24 Progib mosta 156 = buna 28 = kotnice 117, 129 Beeaée 108 mae a2 Kutijestog nosata_ 153 okvire vitia 123 siete 23 = vistanog spose 166 Provatuncks optexetenja 149 ad koteaja 122 Reducirani aoment 53 Redukeija nasa ‘sila 52 = citeronetjaint 96 = izbor 63 = nohantena za airanje 04 = planerarn 93 = bronosnicdnoei 69 =F aeije beeine 102 Relativaa trajanje wkljuceaja 66 sua = pokretanja 60, 69 Ta ebete at Sklopla za ograniavanse visine ‘izenje 142 Snega motora 59, 66 = proviera’proklizavanja 69 = tndlsanje 67 Sz vomnju 67 Spo} alavnog 1 Gelnog nosasa 163 Sivigeank epos 265 = Eavarent sp03 168 Srojla a2 = buboja 32 = elasticna, © busnien ea Noénice 82 - saptasta 35, 83 Seabitnost Linova 258, 161 Stupan} jelovanja 20 kod hotenja 88 = tolovurnixa 20 = uletaika 20 = slavnog nosata 156, 163 wea “Ta ‘ok proracuna graniia 174 Teajanje obloge 123 ‘bezanse 62 tod polzetanja 62, 65 = toa Zaustavijanje 62, 65 = tangencsSzlno 65 Upravijanje hotaicara haa, ¥. Selsena ubad 2% inimalni promjer ‘Slavne disensije osovina uletaiks 26, 27 2 Protil Hijebe 26 ‘Standardni prosjer za iravnavanje 26, 39 vveza bubnja s reguxtoron Veza wzeta s bubnien 37 Vijeani epej glavneg 4 Geinog Visine’ giavnog nose = konstrukeljoke teveabe 136 ovjesno 19 ProcSena mare 143 ctpori 59, 68 Ehustevisanse 59 233 zeustavijanje vitia (Ai moota 59, 64 Zavarend spojevi, kontrola ‘hepeezanja, 160, 154

0 Prenosila - I - Dizala Dscap 1990

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

0 Prenosila - I - Dizala Dscap 1990

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Você também pode gostar