Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
20 14 .
e
j
i
tud
Naruitelj istraivanja:
Ministarstvo financija Republike Hrvatske
Voditelj istraivanja:
dr. sc. Danijel Nesti
Suradnici:
Ivica Rubil
dr. sc. Iva Tomi
Predgovor
Ovo izvjee prikazuje rezultate istraivanja u okviru projekta Analiza plaa u javnom i privatnom
sektoru u Hrvatskoj koje je Ekonomski institut, Zagreb proveo za potrebe Ministarstva financija.
Istraivanje ima za cilj usporediti stanje i kretanje plaa u javnom i privatnom sektoru. Analiza
plaa temelji se na individualnim podacima Ankete o radnoj snazi. Razmatrale su se plae u tri
kljuna sektora: i) privatni sektor, ii) sektor poduzea u dravnom vlasnitvu i iii) javni sektor
(zaposleni kod drave kao poslodavca u sektorima javne administracije, obrazovanja i zdravstva).
Razmotrene su razlike u prosjenoj visini plaa, distribuciji plaa, te razlike u plaama po
obrazovnoj strukturi i drugim relevantnim imbenicima. Budui da se struktura plaa po sektorima
mijenja vrlo malo iz godine u godinu, ova je analiza ukljuila razmatranje stanja samo u tri izabrane
godine, u 2004., 2008. i 2012., za koje vjerujemo da mogu dati dobar uvid u trendove posljednjih
desetak godina.
Prezentirani rezultati mogu se smatrati tek jednim od koraka u sveobuhvatnoj analizi razlika u
plaama i strukturi zaposlenosti izmeu razliitih sektora vlasnitva koju je potrebno napraviti u
cilju kvalitetnijeg voenja politike plaa u Hrvatskoj, kako u javnom sektoru, tako i ukupno, na
razini nacionalne ekonomije. Za upotpunjavanje sadanje analize razlika u plaama izmeu
privatnog i javnog sektora potrebni su detaljni individualni podaci o plaama i ostalim primanjima
iz administrativnih baza podataka, poput podatka iz Porezne uprave, iz JOPPD obrasca (Izvjee o
primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja) ili COP-a
(Centralnog obrauna plaa). Vjerujemo da e ovdje prikazani rezultati istraivanja biti korisni
nositeljima ekonomske politike i kao takvi dobra polazna osnova za definiranje buduih
istraivakih zadataka koji bi se trebali temeljiti na detaljnim administrativnim podacima.
Iako smo nastojali rezultate istraivanja prikazati vrijednosno neutralno, mogue je da e se u
izvjeu pojaviti i odreene normativne tvrdnje koje tada treba smatrati stavovima autora izvjea,
a ne nuno institucija koje su povezana uz istraivanje, odnosno Ekonomskog instituta, Zagreb ili
Ministarstva financija. Uz sve napore suradnika na projektu da prikau tone i precizne rezultate,
mogue je da su u izvjeu ostale odreene pogreke ili nejasnoe, za to suradnici preuzimaju
odgovornost i obvezu da ih isprave u kasnijim verzijama izvjea.
Sadraj
str.
Saetak glavnih rezultata ................................................................................................................... 1
1. Uvod ...................................................................................................................................................... 3
1.1. Motivacija za istraivanje ............................................................................................................................ 3
1.2. Cilj istraivanja ................................................................................................................................................. 3
1.3. Izvori podataka - Anketa o radnoj snazi ............................................................................................... 3
1.4. Ogranienja istraivanja na bazi anketnih podataka ..................................................................... 4
2. Osnovni pokazatelji zaposlenosti u javnom i privatnom sektoru .................................. 5
2.1. Definicija sektora ............................................................................................................................................. 5
2.2. Struktura zaposlenosti .................................................................................................................................. 5
2.3. Dobna i spolna struktura zaposlenika .................................................................................................... 6
2.4. Obrazovna struktura zaposlenika ............................................................................................................ 7
2.5. Iskustvo i voenje ............................................................................................................................................. 8
2.6. Odsutnost s posla/bolovanje ....................................................................................................................... 9
2.7. Vrsta ugovora i veliina poslodavca ..................................................................................................... 10
2.8. Zanimanje i djelatnost ................................................................................................................................ 11
3. Analiza plaa prema razliitim sektorima vlasnitva ...................................................... 13
3.1. Sati rada i visina plaa ............................................................................................................................... 13
3.2. Relativne plae ............................................................................................................................................... 14
3.3. Mjere nejednakosti ....................................................................................................................................... 16
3.4. Plae prema spolu ........................................................................................................................................ 16
3.5. Plae prema razini obrazovanja ............................................................................................................ 17
3.6. Plae prema skupinama zanimanja ..................................................................................................... 19
4. Regresijska analiza ....................................................................................................................... 21
5. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog i privatnog sektora .......... 22
Literatura.............................................................................................................................................. 25
Dodatak 1: Usporedbe zaposlenosti i plaa prema podacima iz Godinjeg izvjetaja o
zaposlenima i isplaenoj plai Dravnog zavoda za statistiku .........................................................26
Dodatak 2: Rezultati regresijske analize plaa .....................................................................................29
Dodatak 3: Grafiki prikazi rezultata dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog i
privatnog sektora ...............................................................................................................................................35
Dodatak 4: Grafiki prikaz distribucije plaa u javnom i privatnom sektoru 2004., 2008., i
2012. .......................................................................................................................................................................39
ii
U pogledu usporednih plaa prema razinama obrazovanja, pokazuje se da u javnom sektoru postoji
premija na plae u odnosu na privatni sektoru na svim razinama obrazovanja iznad osnovne kole,
osim kod zavrenog visokog obrazovanja. Nepostojanje pozitivne premije na sveuilinoj razini
obrazovanja, kao i visokoj nesveuilinoj razini u 2012. godini, sugerira da je povrat na (visoko)
obrazovanje neto vii u privatnom sektoru. U sluaju poduzea u dravnom vlasnitvu, vidljiva je
via razina prosjenih plaa u odnosu na privatni sektor na svim stupnjevima obrazovanja i u svim
godinama, osim za sveuilino obrazovanje u 2008.
Osim usporedbe prosjenih plaa po sektorima i prema pojedinanim karakteristikama (npr.
obrazovanje, sta), mogue je razmatrati sektorske razlike nakon to se istovremeno uzmu u obzir
sve poznate relevantne karakteristike zaposlenika i radnih mjesta. Takav se pokazatelj jaza u
plaama izmeu javnog i privatnog sektora naziva jo i prilagoeni jaz. Prilagodba jaza
napravljena je na dva naina, i) regresijskom analizom gdje se kao zavisna varijabla pojavljuje
razina plaa, a kao nezavisne varijable brojne karakteristike zaposlenika ili radnog mjesta, a kao
pokazatelj jaza uzima se vrijednost koeficijenta uz pokazatelj sektora zaposlenja; te ii) OaxacaBlinderovom dekompozicijom jaza gdje se premija na plau za rad u jednom sektoru rauna kao
neobjanjeni dio razlika u plaama izmeu sektora. Rezultati su slini u oba sluaja. Premija na
plae za rad u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor, nakon to se kontrolira za sve
raspoloive razlike u karakteristikama zaposlenika i radnih mjesta, iznosila je oko 10 posto u 2004.
godini, da bi do 2008. godine ta premija pala na oko 6 posto te se dodatno smanjila na 5 posto do
2012. godine. Premija na plae zbog rada u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na
privatni sektor bila je 2004. priblino ista kao i u javnom sektoru, oko 10 posto, ali se sporije
smanjivala, tako da je 2012. ostala na razini od oko 7 posto. Iako precizne meunarodne usporedbe
sektorskog jaza u plaama za sada nisu mogue, okvirne usporedbe s istraivanjem de Castro, Salto
i Steinera (2013) za zemlje EU pokazuju da je jaz u Hrvatskoj priblino na razini prosjeka za zemlje
EU ako se promatra jaz izmeu javnog i privatnog sektora, odnosno neto vei od prosjeka ako se
promatra jaz u plaama izmeu poduzea u dravom vlasnitvu i privatnog sektora.
1. Uvod
1.1. Motivacija za istraivanje
Javni sektor obino obuhvaa znatan dio ukupne zaposlenosti, a odreivanje plaa u javnom
sektoru putem svog demonstracijskog uinka na ostale sektore ima implikacije za cjelokupno
funkcioniranje trita rada. Usporedba razine plaa izmeu javnog i privatnog sektora moe pruiti
vane informacije za razumijevanje odreenog trita rada, ali i za ocjenu politike plaa. Meutim,
prilikom takvih usporedbi treba biti posebno oprezan. Javni sektor esto prua one usluge (ili
proizvode) koje ne prua privatni sektor. Mnoga zanimanja koja postoje u javnom sektoru teko je
ili nemogue pronai u privatnom sektoru, a znanja i vjetine potrebne za obavljanje posla mogu se
znaajno razlikovati. Takoer, mehanizmi odreivanja plaa se esto temelje na razliitim
kriterijima u privatnom i javnom sektoru. Stoga usporedbu razine plaa izmeu sektora ne treba
promatrati na razini obinih prosjeka, nego je radi pouzdanijih zakljuaka potrebno uzeti u obzir
to vie karakteristika zaposlenika i poslova kako bi se usporeivale plae i naknade za to slinije
poslove i zanimanja koji iziskuju usporedive kompetencije.
Dosadanja istraivanja o razlikama u plaama izmeu javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj su
rijetka, ali ne i nepostojea. Tako Nesti (2005.) na podacima Ankete o radnoj snazi za 2003.
pronalazi da je prosjena premija na plae u javnom sektoru, nakon kontrole za relevantne opaene
karakteristike, oko devet posto, dok se premija smanjuje s poveanjem razine plaa i razine
obrazovanja. Rubil (2013.) ukazuje na postojanje premije plaa u javnom sektoru, na razini oko 25
posto u 2008. i 2011, dok se poveanje premije plaa u krizi nije pokazalo znaajnim. Nikoli, Rubil
i Tomi (2014.), takoer koristei podatke Ankete o radnoj snazi, ukazuju na postojanje pozitivne
premije na plae u javnom sektoru u Hrvatskoj, ali i da je jaz u plaama izmeu javnog i privatnog
sektora bio unutar uobiajenog raspona procjena za zemlje EU. Meutim, ovdje treba naglasiti da
spomenute studije koriste razliite metodologije i definicije javnog sektora, zbog ega se pojavila
potreba za jednim cjelovitijim istraivanjem koje e obuhvati due razdoblje.
karakteristika i radnog mjesta, Anketa sadri i pitanje o iznosu neto plae na glavnom poslu, kao i
preteno vlasnitvo ustanove zaposlenja. Upravo su odgovori na to pitanje omoguili da se anketa
koristi za usporedbu plaa ovisno o karakteristikama pojedinca i sektoru zaposlenja.
Uzorak ARS-a ini oko 5600 stambenih jedinica u svakom tromjeseju. Anketiraju se svi lanovi
kuanstava koji stalno ive u izabranim stambenim jedinicama. Dio kuanstava odbija sudjelovati
u anketi ili nisu dostupna u odgovarajuem razdoblju, to smanjuje broj stvarno anketiranih
kuanstava. Uzorak stambenih jedinica rotira se po naelu 2-(2)-2, to znai da se lanovi
kuanstava na izabranoj adresi anketiraju u dva uzastopna tromjeseja, zatim se izostavljaju iz
uzorka u idua dva tromjeseja, te ponovno anketiraju u jo dva uzastopna tromjeseja. Takav
nain uzorkovanja omoguuje veu stabilnost u anketnom praenju tokova na tritu rada.
Meutim, u naem istraivanja koje je pripremljeno na godinjoj razini kompilacijom etiri
tromjesene ankete to ini odreeni problem zbog mogunosti da se neke osobe u uzorku pojave
vie puta, a neke samo jednom. Zbog toga su iz uzorka iskljuene svi popisni krugovi koji se u
uzroku pojavljuju vie puta tijekom godine, a time su posredno iskljune i sve anketirane osobe
koje bi se u uzorku mogle pojaviti vie puta tijekom jedne godine.
Glavni predmet usporedbe je neto plaa. To je iznos za koji je intervjuirana osoba rekla da
uobiajeno prima za svoj rad na svom glavnom poslu na mjesenoj razini. Radi to bolje usporedbe,
istraivanje je fokusirano na plae zaposlenika. Drugim rijeima, iz analize su iskljueni samostalni
poljoprivrednici, obrtnici i druge samostalne djelatnosti. Naime, ove djelatnosti u sebi sadre i
komponentu samostalnog djelovanja i odluivanja, to znai da dio zarade predstavlja dohodak s
osnova poduzetnitva, a samo jedan dio je plaa za obavljeni rad. Osim toga, kod samostalnih
djelatnosti pojavljuju se znatno vee varijacije u broju radnih sati i vrijednosti obavljenog posla.
Kada bi one bile ukljuene u privatni sektor, to bi moglo iskriviti kljune usporedne podatke do
kojih se pokualo doi u istraivanju - razlike u naknadi za obavljeni nesamostalni rad izmeu
javnog i privatnog sektora.
U konanici je istraivanje bazirano na uzorku od 7.821 anketiranog zaposlenika u 2004. godini,
5.075 zaposlenika u 2008. godini i 3.719 zaposlenika u 2012. godini. Razlog za pad veliine uzorka
izmeu 2004. i 2008. je drugaiji naini izbora uzroka u 2004, kada nije bilo rotacije uzroka, ve se
jedno kuanstvo u uzroku pojavljivalo samo jednom tijekom godine, pa nije bilo niti iskljuivanja
jedinica koje se vie puta pojavljuju u uzorku. Razlika u broju opservacija izmeu 2008. i 2012.
nastala je zbog vee stope neodgovora kuanstava na ankete u 2012., te zbog smanjene
zaposlenosti. Naime, u istraivanju se prate samo zaposlenici koji su odgovorili na pitanje o visini
plae na glavnom poslu. to je manje zaposlenih ili je manje njih odgovaraol na pitanja, manji je i
uzorak za istraivanje.
kao sastavni dio plae. No, isto je tako mogue da je velik dio takvih isplata ipak obuhvaen, to
zapravo moe biti prednost u odnosu na neke druge (slubene) izvore podatka o plaama. Usprkos
odreenim potekoama s kojima se suoavaju sve ankete kod istraivanja plaa i drugih prihoda,
vjerujemo da prikupljeni podaci i njihova analiza omoguuju donoenje zakljuaka o glavnim
trendovima.
Mogue je da bi administrativni podaci, npr. podaci Porezne uprave dali preciznije podatke o
plaama. Stoga je u kasnijim fazama istraivanja plaa u Hrvatskoj predviena analiza i takvih
podataka. Meutim, treba znati da administrativni podaci pate od problema prikrivanja plaa
isplaenih na ruke, i to zasigurno vie nego anketni podaci, te stoga oni ne moraju nuno biti
pouzdaniji pokazatelj za usporedbu plaa u javnom i privatnom sektoru. Tek e usporedba
dobivenih rezultata iz vie izvora omoguiti visok stupanj pouzdanosti zakljuaka.
javnom sektoru, koji je bio oko 22 posto u 2008. poveao na gotovo 24 posto u 2012. Ovo
poveanje, kao i smanjenje udjela zaposlenih u privatnom sektoru u tom istom razdoblju,
posljedica je krize koja je utjecala na osjetno vee smanjenje zaposlenosti u privatnom sektoru, dok
u javnom sektoru do smanjenja zaposlenosti uope nije dolo.1
Tablica 1. Zaposlenost prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
godina/sektor vlasnitva
2004.
2008.
2012.
Prosjek (2004.-2012.)
javni sektor
24,1% 22,3% 23,7%
23,3%
poduzea u dravnom vlasnitvu
25,1% 20,0% 19,6%
21,5%
privatni sektor
50,8% 57,7% 56,8%
55,2%
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
2004.
poduzea
u dr. vl.
43,1
privatni
sektor
38,5
Udio 15-24^
2,9%
3,9%
Udio 25-49^^
67,9%
Udio 50+^
29,3%
Dob^
javni
sektor
44,6
2008.
poduzea
u dr. vl.
44,5
javni
sektor
46,7
2012.
poduzea
u dr. vl.
47,1
privatni
sektor
38,8
privatni
sektor
40,7
11,5%
2,1%
4,4%
12,9%
3,0%
1,2%
8,0%
66,4%
69,9%
65,1%
59,9%
65,4%
50,9%
51,4%
65,0%
29,7%
18,6%
32,9%
35,7%
21,7%
46,1%
47,3%
27,0%
Udio ena^
68,7%
31,9%
44,3% 69,6%
28,6%
44,9% 68,5%
29,5%
44,8%
Napomene: ^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom
vlasnitvu u odnosu na zaposlene u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^ Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom vlasnitvu u
odnosu na zaposlene u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto, dok za 2004. i 2008. to
vrijedi samo za zaposlene u poduzeima u dravnom vlasnitvu.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
U svim sektorima najvei udio u zaposlenima imaju zaposlenici u primarnoj radnoj dobi (25-49
godina). Ipak, i taj se udio s vremenom smanjuje dok se udio starijih zaposlenika (50 i vie godina)
poveava. To ukazuje na zamrzavanje tokova zapoljavanja, posebno u javnom sektoru, odnosno
na nedovoljno pomlaivanje na radnim mjestima to je primarno rezultat smanjene potranje za
radom, a to su najvie osjetili mladi ije je zapoljavanje usporeno. Osim toga, zasigurno je u
U Dodatku 1. prikazani su podaci o kretanju zaposlenosti u promatranom razdoblju na temelju slubenih
podataka Dravnog zavoda za statistiku iz Godinjeg izvjetaja o zaposlenima i isplaenoj plai, te njihova
usporedba s podacima iz Ankete o radnoj snazi. Pokazuje se da podaci iz Ankete koji se prikupljaju od
graana priblino odgovaraju podacima iz Godinjeg izvjetaja koji se prikupljaju od poslovnih subjekata.
1
procesu redukcije zaposlenosti tijekom krize dolo i do toga da su poslove ee gubili mlai
zaposlenici. O takvim tokovima ne moemo sa sigurnou govoriti samo na temelju raspoloivih
podatka iz Ankete o radnoj snazi; meutim, i ostali podaci o stanju na tritu rada sugeriraju
upravo takva kretanja.
Primjetne su velike razlike u dobnoj strukturi zaposlenika izmeu sektora. Tako je u 2012. udio
zaposlenika starijih od 50 godina u javnom sektoru iznosio 46 posto, u poduzeima u dravnom
vlasnitvu 47 posto, a u privatnom sektoru manje od 30 posto. Udio zaposlenika mlaih od 25
godina u javnom sektoru i poduzeima u dravnom vlasnitvu je ispod 5 posto, dok je u privatnom
sektoru prije krize on iznosio preko 10 posto, da bi u 2012. godini pao na 8 posto.
Najmanji udio ena meu zaposlenima primjetan je u poduzeima u dravnom vlasnitvu (manji od
jedne treine), dok je u javnom sektoru on na razini od gotovo 70 posto (tablica 2.). Ovo i ne
iznenauje obzirom na djelatnosti koje pripadaju pojedinim sektorima (vidjeti tablicu 8a. i 8b.).
Udio ena u privatnom sektoru je stabilan u svim promatranim razdobljima, na razini od oko 45
posto.
Tablica 3. Obrazovna struktura zaposlenih prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Godine kolovanja^^
javni
sektor
13,2
2004.
pod. u
dr. vl.
11,7
privatni
sektor
11,4
javni
sektor
13,3
2008.
pod. u
dr. vl.
11,8
privatni
sektor
11,6
javni
sektor
13,5
2012.
pod. u
dr. vl.
12,1
privatni
sektor
11,9
Godine staa^
Sta kod
trenutnog
poslodavca^
javni
sektor
19,9
2004.
poduzea
u dr. vl.
20,9
privatni
sektor
16,1
14,7
16,3
9,4
javni
sektor
21,2
2008.
poduzea
u dr. vl.
22,2
privatni
sektor
16,2
16,0
17,7
9,4
javni
sektor
22,7
2012.
poduzea
u dr. vl.
24,3
privatni
sektor
17,5
17,3
18,7
10,8
ef^^
12,6%
15,2%
10,3%
13,8%
16,1%
12,4%
Napomene: ^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom
vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95
posto. ^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na karakteristike zaposlenih
u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 90 posto u 2008., dok je razlika izmeu karakteristika
zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru
statistiki znaajna na razini od 95 posto.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
2004.
poduzea
u dr. vl.
7,6%
privatni
sektor
7,2%
javni
sektor
9,4%
2008.
poduzea
u dr. vl.
6,7%
privatni
sektor
6,1%
javni
sektor
7,2%
2012.
poduzea
u dr. vl.
4,2%
privatni
sektor
5,9%
Odsutan*^
Na bolovanju ili
3,1%
3,5%
4,1%
2,9%
2,4%
3,7%
1,9%
1,9%
2,6%
porodiljinom^^
Napomene: * - Osobni razlozi za odsustvo podrazumijevaju: vlastitu bolest, ozljedu ili trenutanu
onesposobljenost; rodiljni dopust; roditeljski dopust; mirovanje radnog odnosa zbog osobnih potreba; njegu
lana obitelji; godinji odmor; druge vrste dopusta; dok opi i ekonomski razlozi ukljuuju: nepovoljne
vremenske uvjete, tehnike i druge zastoje; elementarne nepogode ili posljedice rata; kolovanje,
osposobljavanje; nedostatak posla, narudaba, klijenata; steaj, likvidaciju, zatvaranje poduzea; trajk, radni
spor, iskljuivanje s rada; ekanje. ^ - Razlika izmeu karakteristika u javnom i privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 95 posto u 2008., dok je razlika izmeu karakteristika zaposlenih u
poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru statistiki
znaajna na razini od 90 posto u 2012. ^^ - Razlika izmeu karakteristika u javnom i privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 90 posto u 2004., dok je razlika izmeu karakteristika zaposlenih u
poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru statistiki
znaajna na razini od 90 posto u 2008.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Ako se promatra odsutnost zbog bolesti, ozljede, trenutane onesposobljenosti, te porodiljinog ili
roditeljskog dopusta, onda su zaposlenici u privatnom sektoru odsutni u neto veoj mjeri nego
9
2004.
poduzea
u dr. vl.
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
Na odreeno^
5,5%
5,9%
Na neodreeno^
94,4%
Sezonski^^
Povremeni
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
privatni
sektor
12,5%
5,0%
5,5%
13,1%
8,5%
5,4%
12,9%
93,3%
86,9%
94,9%
93,8%
85,8%
91,5%
93,9%
85,6%
0,0%
0,7%
0,6%
0,1%
0,6%
0,9%
0,0%
0,7%
1,4%
0,1%
0,0%
0,1%
0,0%
0,1%
0,2%
0,0%
0,0%
0,0%
Ugovor
Poslodavac
Mali (<=50)^
34,2%
23,7%
48,2%
42,5%
30,0%
51,9%
46,2%
38,3%
56,4%
Srednji (5035,2%
28,7%
25,9%
29,8%
26,6%
24,3%
29,8%
20,6%
20,0%
200)^^
Veliki (>200)^^^
30,6%
47,6%
25,9%
27,7%
43,4%
23,8%
24,0%
41,2%
23,5%
Napomene: ^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom
vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95
posto. ^^ - Razlika izmeu karakteristika u javnom i privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95
posto. ^^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na
karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Kada govorimo o veliini poslodavca opet su primjetne razlike izmeu sektora. Tako je u sluaju
privatnog sektora najvie zaposlenika kod malog poslodavca (poduzea) - do 50 zaposlenih. Taj se
udio poveao s oko 48 posto u 2004. na preko 56 posto u 2012. S druge strane, u sluaju poduzea
u dravnom vlasnitvu, preko 40 posto zaposlenika radi kod velikih poslodavaca s vie od 200
zaposlenih. Taj udio se smanjio sa skoro 48 posto u 2004. na 41 posto u 2012. U javnom sektoru,
10
gdje je veliina poslodavca prije svega ovisi o tome koga zaposlenih percipira kao konkretnog
poslodavca, najvie je zaposlenih kod malih poslodavaca a najmanje kod velikih.
i) Zakonodavci
javni
sektor
1,5%
2004.
pod. u
dr. vl.
1,0%
privatni
sektor
1,1%
javni
sektor
1,5%
2012.
pod. u
dr. vl.
1,8%
ii) Znanstvenici^
26,1%
iii) Tehniari^
33,6%
8,6%
6,5%
43,1%
11,5%
8,5%
19,7%
13,8%
20,8%
20,2%
13,5%
iv) Administr.^^
19,1%
14,6%
9,6%
19,7%
12,6%
10,5%
6,4%
19,8%
12,2%
9,1%
24,9%
0,5%
0,1%
2,4%
0,6%
1,8%
0,3%
17,9%
17,9%
3,4%
17,8%
17,3%
0,8%
14,4%
14,2%
13,2%
18,3%
1,1%
14,5%
18,4%
1,9%
11,0%
17,0%
privatni
sektor
1,4%
javni
sektor
2,3%
10,5%
5,3%
24,8%
16,1%
13,0%
33,7%
13,8%
20,4%
14,0%
13,3%
v) Usluna i trg.^
10,2%
8,2%
19,7%
vi) Poljoprivrednici^
0,04%
1,0%
vii) Obrtnici^^^
2,5%
viii) Rukovatelji^
1,7%
2008.
pod u
dr. vl.
1,8%
privatni
sektor
1,2%
11,8%
10,0%
10,7%
9,7%
7,9%
10,2%
10,5%
7,9%
ix) Jednostavna^^^^ 10,5%
Napomene: Zanimanja u tablici su sljedea: (i) zakonodavci, dunosnici i direktori; (ii) znanstvenici, inenjeri
i strunjaci; (iii) tehniari i struni suradnici; (iv) administrativni slubenici; (v) usluna i trgovaka
zanimanja; (vi) poljoprivrednici; (vii) obrtnici i pojedinana zanimanja; (viii) rukovatelji postrojenjima i
strojevima, industrijski proizvoai i sastavljai; (ix) jednostavna zanimanja. ^ - Razlika izmeu
karakteristika zaposlenih u javnom sektoru, te u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na
karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^ - Razlika
izmeu karakteristika zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike
zaposlenih u privatnom sektoru je statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^^ - Razlika izmeu
karakteristika zaposlenih u javnom sektoru u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 95 posto. ^^^^ - Razlika izmeu karakteristika zaposlenih u javnom sektoru,
te u poduzeima u dravnom vlasnitvu u odnosu na karakteristike zaposlenih u privatnom sektoru je
statistiki znaajna na razini od 90 posto, osim za javni sektor u 2004.
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
U privatnom sektoru su najbrojnija usluna i trgovaka zanimanja, nakon ega slijede rukovatelji
postrojenjima i strojevima, industrijski proizvoai i sastavljai te obrtnici i pojedinana
zanimanja. U razdoblju izmeu 2008. i 2012. smanjio se udio obrtnika i pojedinanih zanimanja te
administrativnih slubenika dok se udio uslunih i trgovakih zanimanja znaajno poveao te
Vano je napomenuti da postoje neke razlike u definiranju skupina zanimanja izmeu 2004./2008. i 2012.
godine. U 2004./2008. definicija zanimanja se temelji na ISCO-88 (COM) klasifikaciji, dok je anketa iz 2012.
temeljna na ISCO-08 klasifikaciji. Detaljnije: http://www.ilo.org/public/english/bureau/stat/isco/isco08/
2
11
2004.
poduzea u
dr. vl.
7,0%
1,5%
23,7%
11,4%
6,9%
5,4%
4,3%
21,0%
4,4%
3,3%
35,0%
35,7%
29,3%
11,0%
0,1%
privatni
sektor
2,2%
0,3%
0,6%
38,6%
0,4%
10,7%
25,0%
5,5%
4,7%
2,8%
5,3%
0,5%
1,5%
1,9%
0,1%
javni
sektor
2008.
poduzea u
dr. vl.
7,4%
2,0%
20,7%
12,6%
5,8%
3,3%
3,4%
22,7%
2,8%
4,8%
privatni
sektor
2,0%
0,2%
0,5%
36,3%
0,4%
10,6%
25,2%
6,2%
4,6%
3,4%
6,3%
14,4%
0,3%
1,1%
2,9%
34,6%
36,1%
29,4%
0,1%
12
2012.
poduzea u
dr. vl.
7,9%
privatni
sektor
2,2%
Rudarstvo i vaenje
2,0%
0,6%
Preraivaka industrija
15,2%
34,5%
8,7%
0,1%
11,4%
0,7%
Graevinarstvo
5,6%
7,2%
3,4%
23,6%
Prijevoz i skladitenje
21,3%
4,3%
3,4%
7,4%
Informacije i komunikacije
1,5%
3,6%
3,7%
3,6%
Poslovanje nekretninama
0,7%
0,1%
2,4%
4,0%
2,7%
3,8%
33,3%
Obrazovanje
35,1%
31,6%
0,9%
1,5%
7,1%
0,9%
2,9%
0,9%
15 posto, to je manje nego privatnom sektoru gdje je porast iznosio oko 19 posto. U razdoblju
krize, izmeu 2008. i 2012. rast plaa je bio umjereniji, te neto vei u javnom sektoru (10 posto) i
dravnim poduzeima (blizu 12 posto) nego u privatnom sektoru (9,9 posto). Rast prosjenih
nominalnih plaa u svim sektorima u razdoblju krize i razdoblju ozbiljnog smanjivanja zaposlenosti
sugerira da u Hrvatskoj postoji razmjerno snana nominalna rigidnost plaa.
Tablica 9. Sati rada i visina plaa prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
javni
sektor
40,2
2004.
pod. u privatni
dr. vl.
sektor
40,5
40,9
javni
sektor
40,3
2008.
pod. u privatni
dr. vl.
sektor
40,5
40,9
javni
sektor
40,3
2012.
pod. u privatni
dr. vl.
sektor
40,3
40,6
168,8
170,1
171,9
169,1
170,1
171,7
169,1
169,3
170,6
4143
3864
3234
4745
4450
3843
5222
4945
4203
5278
4922
4119
5191
4869
4205
5222
4945
4203
24,57
22,76
18,88
28,08
26,20
22,46
30,89
29,23
24,68
31,30
29,00
24,06
30,73
28,66
24,58
30,89
29,23
24,68
14,3%
10,0%
15,1%
19,0%
11,6%
9,9%
Ako se kod razmatranja plaa uzme u obzir rast cijena, odnosno ako se nominalni rast plaa umanji
za stopu inflacije, dobiva se rast realnih plaa koji ukazuje na neto drugaiju ukupnu dinamiku
plaa, premda odnosi meu sektorima ostaju isti. Realno izraene plae po satu rada su tijekom
krize, izmeu 2008. i 2012. blago poveane u javnom i privatnom sektoru, te sasvim solidno u
poduzeima u dravnom vlasnitvu. To pak sugerira na mogunost da u Hrvatskoj postoji i
rigidnost realnih plaa u odnosu na smanjivanje zaposlenosti. Pad realnih plaa u javnom sektoru i
poduzeima u dravnom vlasnitvu izmeu 2004. i 2008. je ponajprije rezultat viih stopa inflacije
krajem 2007. i tijekom 2008 uzrokovanih globalnim rastom cijena nafte i hrane. No, u to je doba
rast privatnog sektora i tamo isplaenih plaa bio je dovoljno snaan da kompenzira ak i takve
poveane stope inflacije, te je tada poveana i realna plaa.
2008. i 2012. privatni je sektor proao loije, tako da se prednost javnog sektora i sektora poduzea
u dravnom vlasnitvu u prosjenim plaama u odnosu na privatni sektor poneto poveala. Ipak, u
2012. ovi sektori s pretenim dravnim vlasnitvom ipak imaju manju prednost u plaama u
odnosu na privatni sektor nego 2004. godine.4
Tablica 10. Relativne plae po satu prema sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Relativna plaa po satu (privatni sektor = 1)
2004.
2008.
2012.
2004.
2008.
2012.
javni sektor
1,301
1,250
1,252
1,000
1,000
1,000
1,205
1,166
1,184
0,926
0,933
0,946
privatni sektor
1,000
1,000
1,000
0,769
0,800
0,799
ukupno
1,124
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
1,089
1,096
0,864
0,871
0,875
Osim prosjene plae u svakom od sektora, zanimljivo je promotriti i raspodjelu plaa unutar
sektora, odnosno udjele niskih, odnosno visokih plaa u svakom od sektora. Da bi dobili takav uvid,
raspodjela plaa promatra se prema kvintilima. Kvintili plaa izraunati su na nain da se u obzir
uzima realna plaa po satu svih zaposlenika u svim sektorima, napravi se poredak zaposlenika
prema visini plaa, te se on razdijeli na pet jednakih dijelova. Svaki dio sadri 20 posto zaposlenika.
Prva petina (prvih 20 posto) zaposlenika ini prvi kvintil u kojem su najnie plae. Peti kvintil ini
20 posto zaposlenika s najviim plaama. Za svaki od sektora tada se promatralo kako su njihovi
zaposlenici razvrstani prema kvintilima. Kao to je vidljivo iz tablice 11., u ovom sluaju postoje
velike razlike izmeu sektora.
Tablica 11. Kvintili realna plaa po satu, 2004., 2008. i 2012.
1. kvintil
javni
sektor
6,8%
2004.
poduzea
u dr. vl.
10,4%
privatni
sektor
30,0%
javni
sektor
6,2%
2008.
poduzea
u dr. vl.
8,8%
privatni
sektor
25,9%
javni
sektor
6,5%
2012.
poduzea
u dr. vl.
6,7%
privatni
sektor
26,9%
2. kvintil
10,8%
14,1%
24,7%
11,8%
13,0%
26,1%
10,8%
13,7%
24,7%
3. kvintil
19,2%
23,2%
19,0%
18,2%
28,1%
19,5%
23,5%
29,9%
22,0%
4. kvintil
35,0%
32,4%
14,0%
33,1%
27,0%
15,0%
26,1%
24,4%
12,1%
12,2%
30,7%
23,1%
13,5%
33,1%
25,3%
14,2%
5. kvintil
28,1%
19,8%
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Tako u sluaju privatnog sektora, preko 50 posto svih zaposlenih spada u prva dva kvintila ili u
skupinu od 40 posto hrvatskih zaposlenika s najniim plaama, od ega jedna etvrtina ili vie
zaposlenika privatnog sektora pripada prvom kvintilu. S druge strane, oko 60 posto zaposlenih u
javnom sektoru pripada dvama kvintilima s najviim plaama, odnosno 40 posto 'najbogatijih'
zaposlenika. U sluaju zaposlenih u poduzeima u dravnom vlasnitvu 20 posto ili vie ih pripada
u prva dva kvintila, dok 50 posto ili vie zaposlenih pripada etvrtom i petom kvintilu.
Vrlo slini zakljuci mogu se izvesti na temelju podataka iz Godinjeg izvjetaja o zaposlenima i isplaenoj
plai koji su prikazani u Dodatku 1 (tablice D1.3. i D1.4.). To pokazuje da podaci iz Ankete o radnoj snazi na
kojoj temeljimo usporedbu plaa o sektorima i koji su dobiveni na temlju ispitivanja graana dobro
odraavaju stvarne odnose plaa budui da se oni prilino dobro poklapaju s podacima koji su prikupljeni u
Godinjem izvjetaju na temelju upitnika koji ispunjavaju odgovorne osobe u poslovnim subjektima.
4
15
Na temelju prikazanog moglo bi se zakljuiti da postoje znaajne razlike u plaama izmeu sektora
te odreene nejednakosti izmeu zaposlenika u razliitim sektorima, no vie o tome bit e reeno u
nastavku analize.
Gini koef.
Theil indeks
javni
sektor
0,188
2004.
poduzea
u dr. vl.
0,198
javni
sektor
0,180
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,180
privatni
sektor
0,252
0,060
0,072
javni
sektor
0,194
2012.
poduzea
u dr. vl.
0,185
privatni
sektor
0,242
privatni
sektor
0,245
0,117
0,055
0,055
0,107
0,065
0,058
0,123
Omjeri percentila
p90/p10
2,324
2,500
2,917
2,241
2,222
2,727
2,333
2,297
2,520
p90/p50
1,452
1,507
1,786
1,444
1,465
1,714
1,400
1,556
1,714
p10/p50
0,625
0,603
0,612
0,644
0,659
0,629
0,600
0,677
0,680
p75/p25
1,544
1,524
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
1,750
1,507
1,429
1,778
1,500
1,458
1,667
Tablica 13. Realna plaa po satu prema spolu i sektoru vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
Plaa po satu
2004.
privatni
sektor
26,14
ene
29,62
27,44
21,44
25,34
Mukarci
1,34
1,14
1,00
1,09
28,56
1,38
1,28
1,00
1,18
92,3%
82,0%
88,7%
68,7%
31,9%
44,3%
47,1%
Mukarci
33,52
29,38
26,26
28,04
ene
29,51
26,87
22,51
25,34
Mukarci
1,28
1,12
1,00
1,07
ene
1,31
1,19
1,00
1,13
88,0%
91,5%
85,7%
90,4%
69,6%
28,6%
44,9%
47,2%
Mukarci
33,98
29,78
26,66
28,51
ene
29,48
27,93
22,25
25,41
Mukarci
1,27
1,12
1,00
1,07
ene
1,32
1,26
1,00
1,14
86,7%
93,8%
83,5%
89,1%
68,5%
29,5%
44,8%
47,4%
ene
ukupno
84,7%
Plaa po satu
2012.
poduzea
u dr. vl.
29,73
Plaa po satu
2008.
Mukarci
javni
sektor
34,99
Iz tablice je vidljivo kako u svim promatranim sektorima mukarci imaju viu plau po satu rada,
ukljuujui i javni sektor bez obzira to je u svim godinama preko 65 posto svih zaposlenih u tom
sektoru bilo enskog spola. Ipak, ako pogledamo tzv. relativne plae gdje je plaa u privatnom
sektoru postavljena kao baza, onda razlika ide u korist ena. To je jasno vidljivo i iz prikazanog jaza
izmeu plaa mukaraca i ena, odnosno udjela plaa po satu rada za ene u plaama po satu rada
za mukarce po pojedinim sektorima. Naime, iz tog pokazatelja proizlazi da je najvea razlika
izmeu plaa mukaraca i ena upravo u privatnom sektoru, dok je najmanja u poduzeima u
dravnom vlasnitvu. Isto tako, omjer prosjene plae ena u javnom sektoru i ena u privatnom
sektoru je vei od omjera plaa mukaraca u javnom i privatnom sektoru. Na temelju ovih podataka
baziranih na obinim prosjecima plaa, moglo bi se rei da su ene u nepovoljnijem poloaju u
privatnom nego u javnom sektoru. U svim sektorima, osim poduzea u dravnom vlasnitvu, jaz
plaa izmeu mukaraca i ena poveao se u 2008. u odnosu na 2004., dok se u 2012. smanjio u
odnosu na 2008.
2004.
poduzea
u dr. vl.
ukupno
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
ukupno
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
1,12
1,02
0,99
1,14
1,03
1,00
1,22
1,05
1,20
1,06
1,11
1,20
1,05
1,14
1,17
1,05
1,18
1,09
1,11
1,18
1,06
1,14
1,21
1,07
1,23
1,08
1,01
1,04
1,01
0,94
1,06
0,98
1,03
0,99
0,89
0,94
0,94
0,94
1,02
0,98
ukupno
Tablica 15. prikazuje realne plae po satu prema razinama obrazovanja u odnosu na plau koju
dobivaju zaposlenici sa zavrenom osnovnom kolom ili manje u svakom pojedinom sektoru.
Tablica 15. Relativna plaa po satu (osnovna kola i manje = 1) prema obrazovanju i sektoru
vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
javni
sektor
2004.
poduzea
u dr. vl.
Srednja strukovna
1,33
kola (3 god.)
Srednja kola (4
1,57
god. i gimnazija)
Via kola i
1,85
nesveuilino v/o
Sveuilino visoko
2,23
obrazovanje
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
privatni
sektor
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
1,19
1,10
1,32
1,23
1,17
1,27
1,06
1,11
1,32
1,25
1,49
1,36
1,32
1,40
1,22
1,23
1,76
1,60
1,85
1,64
1,80
1,66
1,52
1,76
1,96
2,13
2,14
1,96
2,37
2,11
1,88
2,24
privatni
sektor
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
Iz tablice je vidljivo kako na razini srednje kole najvea razlika u plaama, u odnosu na osnovnu
kolu, postoji u javnom sektoru, dok je za 2004. i 2008. ta razlika najmanja u privatnom sektoru a
za 2012. u poduzeima u dravnom vlasnitvu. Kod nesveuilinog visokog i vieg obrazovanja
ponovno je do 2012. najvea razlika u plaama u odnosu na zavrenu osnovnu kolu ili manje
primjetna u javnom sektoru da bi u 2012. to prelo na stranu privatnog sektora. Kod sveuilinog
visokog obrazovanja, osim u 2004., najvea je razlika u plaama izmeu razliitih razina
obrazovanja primjetna u privatnom sektoru. Vidljivo, je takoer, kako se razlika u plaama izmeu
razliitih razina obrazovanja u pravilu poveavala u promatranom razdoblju u privatnom sektoru,
dok se u javnom sektoru i poduzeima i dravnom vlasnitvu ili smanjivala ili stagnirala.
18
Tablica 16. dodatno elaborira razlike u plaama prema razliitim razinama obrazovanja u razliitim
sektorima putem jedne od ranije prikazanih mjera nejednakosti Gini koeficijenta. Ponovno su
najvee nejednakosti, na svim razinama obrazovanja, prisutne u privatnom sektoru. Ipak,
najizraenija nejednakost u plaama, u svim sektorima, prisutna je na najviim razinama
obrazovanja.
Tablica 16. Nejednakost plaa (Gini koeficijent) prema obrazovanju i sektoru vlasnitva, 2004.,
2008. i 2012.
javni
sektor
2004.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
javni
sektor
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,16
0,23
0,13
0,16
0,18
0,09
0,14
0,18
0,17
0,21
0,15
0,16
0,20
0,14
0,15
0,19
0,15
0,22
0,13
0,14
0,20
0,13
0,13
0,20
0,17
0,21
0,10
0,14
0,21
0,11
0,17
0,28
0,19
0,24
0,16
0,17
0,24
0,18
0,17
0,28
privatni
sektor
javni
sektor
2012.
poduzea
u dr. vl.
privatni
sektor
i) Zakonodavci...
javni
sektor
0,99
2004.
poduzea
u dr. vl.
0,98
ukupno
0,99
javni
sektor
0,80
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,78
ukupno
0,88
javni
sektor
0,76
2012.
poduzea
u dr. vl.
0,99
ii) Znanstvenici...
0,97
1,05
1,00
0,87
0,91
0,92
0,89
1,00
0,94
iii) Tehniari..
1,02
1,07
1,02
1,03
1,07
1,02
0,92
1,03
0,98
iv) Administrativni...
1,08
1,17
1,07
1,03
1,12
1,04
1,04
1,12
1,04
v) Usluna i trg...
1,41
1,19
1,10
1,31
1,23
1,07
1,23
1,24
1,06
vi) Poljoprivrednici
0,93
1,27
1,14
1,67
1,39
1,23
1,11
1,07
vii) Obrtnici...
0,99
1,10
1,03
1,10
1,14
1,04
1,09
1,15
1,04
viii) Rukovatelji...
1,38
1,35
1,10
1,39
1,29
1,07
1,33
1,29
1,06
1,07
1,00
1,00
1,14
1,03
1,01
1,13
1,03
0,93
ix) Jednostavna...
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
0,94
Pozitivnu premiju na plae u javnom sektoru u pravilu imaju zanimanja 'nie' razine, dok su plae
zakonodavaca, dunosnika i direktora te znanstvenika, inenjera i strunjaka ipak vie u privatnom
sektoru. Meutim, bitno je napomenuti kako ove potonje skupine zanimanja ine preko 25 posto
(preko 40 posto u 2012.) ukupno zaposlenih u javnom sektoru dok u privatnom sektoru ova
zanimanja ine manje od 10 posto ukupne zaposlenosti (tablica 7.). Kod poduzea u dravnom
19
vlasnitvu, osim ove najvie razine zanimanja (zakonodavaca, dunosnika i direktora), sve skupine
zanimanja ukazuju na pozitivnu premiju plaa u odnosu na plae za ta ista zanimanja u privatnom
sektoru.
Tablica 18. pokazuje kako je, osim u 2004., upravo u privatnom sektoru najvea razlika izmeu
prve tri skupine zanimanja (zakonodavci, dunosnici i direktori; znanstvenici, inenjeri i strunjaci;
te tehniari i struni suradnici) i jednostavnih zanimanja. Kod, primjerice, uslunih i trgovakih
zanimanja, obrtnika i pojedinanih zanimanja te rukovatelja postrojenjima i strojevima,
industrijskih proizvoaa i sastavljaa vea premija na plae u odnosu na jednostavna zanimanja
prisutna je u javnom sektoru.
Tablica 18. Relativna plaa po satu (jednostavna zanimanja = 1) prema zanimanjima i sektoru
vlasnitva, 2004., 2008. i 2012.
i) Zakonodavci...
javni
sektor
2,90
2004.
poduzea
u dr. vl.
2,48
privatni
sektor
2,70
javni
sektor
2,99
2008.
poduzea
u dr. vl.
2,56
privatni
sektor
3,72
javni
sektor
2,40
2012.
poduzea
u dr. vl.
2,82
privatni
sektor
3,20
ii) Znanstvenici...
2,26
2,14
2,16
2,19
2,01
2,51
2,07
2,09
2,35
iii) Tehniari..
1,83
1,68
1,67
1,83
1,67
1,79
1,60
1,60
1,76
iv) Administrativni...
1,46
1,38
1,26
1,42
1,35
1,37
1,39
1,34
1,34
v) Usluna i trg...
1,53
1,12
1,00
1,50
1,23
1,14
1,33
1,20
1,09
vi) Poljoprivrednici
1,12
1,34
1,12
1,56
1,14
0,93
1,15
1,17
vii) Obrtnici...
1,36
1,31
1,27
1,45
1,33
1,33
1,37
1,29
1,26
viii) Rukovatelji...
1,53
1,31
1,03
1,61
1,31
1,15
1,50
1,31
1,14
Tablica 19. Nejednakost plaa (Gini koeficijent) prema zanimanjima i sektoru vlasnitva, 2004.,
2008. i 2012.
i) Zakonodavci...
javni
sektor
0,12
2004.
poduzea
u dr. vl.
0,23
javni
sektor
0,17
2008.
poduzea
u dr. vl.
0,18
privatni
sektor
0,27
ii) Znanstvenici...
0,17
0,18
iii) Tehniari..
0,11
iv) Administrativni...
v) Usluna i trg...
privatni
sektor
0,27
0,21
0,15
0,16
0,16
0,23
0,10
0,10
0,13
0,18
0,16
0,16
0,17
0,12
0,20
vi) Poljoprivrednici
javni
sektor
0,17
2012.
poduzea
u dr. vl.
0,17
privatni
sektor
0,20
0,20
0,17
0,16
0,24
0,13
0,21
0,11
0,14
0,24
0,09
0,11
0,15
0,11
0,12
0,18
0,15
0,16
0,18
0,14
0,15
0,15
0,16
0,13
0,11
0,12
vii) Obrtnici...
0,11
0,14
0,24
0,14
0,14
0,20
0,06
0,11
0,19
viii) Rukovatelji...
0,20
0,18
0,20
0,11
0,17
0,19
0,09
0,14
0,19
0,16
0,22
0,11
0,14
0,15
0,08
0,17
0,17
0,09
ix) Jednostavna...
Izvor: ARS 2004., 2008. i 2012.
Pokazatelji nejednakosti (Gini koeficijent) u tablici 19. ponovno ukazuju da je nejednakost plaa
najvea u privatnom sektoru, kod svih skupina zanimanja. Ona je najizraenija u prvoj skupini
zanimanja, odnosno za zakonodavce, dunosnike i direktore.
20
4. Regresijska analiza
U dosadanjem dijelu analize razlike (u plaama) izmeu javnog i privatnog sektora (i poduzea u
dravnom vlasnitvu) su razmatrane gledajui sektorske razlike u prosjenim plaama prema
svakoj od karakteristika posebno. Nalazi prikazani u tablicama su dosta informativni, meutim,
dodatni uvid u razlike izmeu sektora moe se dobiti analizirajui utjecaj svih karakteristika
zajedno.
Stoga je napravljena regresijska analiza u kojoj je zavisna varijabla prirodni logaritam nominalne
plae po satu a nezavisne varijable su razliite skupine karakteristika predstavljene u prethodnom
dijelu teksta. Osim za ukupan uzorak, regresija je napravljena i za svaki sektor pojedinano.
Detaljni rezultati su prikazani u tablicama u Dodatku 2. dok su u tablici 20. prikazani samo rezultati
iz skupne regresije za svaku od tri promatrane godine, pri emu se jazom u plaama smatra
koeficijent uz kategorijalnu varijablu koja oznaava pripadnost odreenom sektoru (javnom
sektoru ili sektoru poduzea u dravnom vlasnitvu). Kao referentna kategorija uzima se privatni
sektor. S obzirom da se kao zavisna varijable u regresijskim jednadbama pojavljuje prirodni
logaritam plae po satu, rezultati iz tablice 20. mogu tumaiti kao oekivana postotna razlika u
prosjenoj plai po satu u javnom sektoru (sektoru poduzea u dravnom vlasnitvu) u odnosu na
plau u privatnom sektoru nakon to se u obzir uzmu svi drugi imbenici koji bi mogli utjecati na
visinu plaa i o kojima imamo informacije u naoj anketnoj bazi podatka.
Tablica 20. Jaz plaa izmeu javnog i privatnog sektora rezultati regresijske analize, 2004., 2008.
i 2012.
2004.
2008.
2012.
Javni sektor
0,105***
(0,009)
0,056***
(0,011)
0,050***
(0,013)
0,102***
(0,009)
0,070***
(0,011)
0,070***
(0,013)
21
Polazei od istog skupa podatka kao u prethodnoj regresijskoj analizi i uzimajui u obzir isti skup
objanjavajuih varijabli (varijable koje su koritene u regresijskim jednadbama mogu se vidjeti u
Dodatku 2), a primjenom Oaxaca-Blinderove dekompozicije prema Reimersoj (1983.) verziji,
dobiveni su rezultati koji su prikazani u tablici 21., dok su odgovarajui grafikoni prikazani u
Dodatku 3. Dobivene razlike u plaama koje se izraene u obliku logaritama mogu se tumaiti kao
postotne razlike u oekivanim plaama na razini prosjene plae.
Tablica 21. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu javnog, privatnog i sektora poduzea u
dravnom vlasnitvu
2004.
2008.
2012.
Stand.
Stand.
Stand.
Procjena
Procjena
Procjena
pogreka
pogreka
pogreka
I. Javni i privatni sektor
***
(A) Javni sektor
3,143
0,008
3,281***
0,010
3,366***
0,012
***
***
***
(B) Privatni sektor
2,835
0,007
3,017
0,008
3,106
0,009
***
***
***
(C) Razlika, (A)-(B)=(C1)+(C2)
0,307
0,010
0,264
0,012
0,260
0,015
***
***
***
(C1) Objanjeno
0,208
0,010
0,200
0,012
0,211
0,015
(C2) Neobjanjeno
0,099***
0,010
0,064***
0,011
0,049***
0,015
II. Poduzea u dravnom vlasnitvu i privatni sektor
(A) Poduzea u dravnom vlasnitvu 3,057***
0,008
3,211***
0,010
3,319***
0,013
***
***
***
(B) Privatni sektor
2,835
0,007
3,017
0,008
3,106
0,009
***
***
***
(C) Razlika, (A)-(B)=(C1)+(C2)
0,222
0,011
0,194
0,013
0,212
0,015
***
***
***
(C1) Objanjeno
0,122
0,008
0,120
0,011
0,124
0,013
(C2) Neobjanjeno
0,100***
0,009
0,074***
0,011
0,088***
0,013
III. Javni sektor i poduzea u dravnom vlasnitvu
***
(A) Javni sektor
3,143
0,008
3,281***
0,010
3,366***
0,012
(B) Poduzea u dravnom vlasnitvu 3,057***
0,008
3,211***
0,010
3,319***
0,013
***
***
**
(C) Razlika, (A)-(B)=(C1)+(C2)
0,085
0,011
0,070
0,014
0,048
0,018
***
***
***
(C1) Objanjeno
0,093
0,010
0,073
0,013
0,066
0,017
(C2) Neobjanjeno
-0,007
0,010
-0,003
0,012
-0,018
0,016
Napomena: * p<0,05;, ** p<0,01;, *** p<0,001.
Izvor: Izrauni autora na osnovi ARS 2004., 2008. i 2012.
poduzea u dravnom vlasnitvu jednom kada se u obzir uzmu razlike u karakteristikama radnika,
radnog mjesta ili poslodavca.
Rezultati za Hrvatsku mogu se usporediti s nalazima slinih studija za europske zemlje. Slika 1
prikazuje usporedbu s rezultatima istraivanja koje su proveli de Castro, Salto i Steiner (2013.).
Treba ipak upozoriti da se ne radi o potpuno usporedivim rezultatima ak niti za zemlje koje su
analizirali ovi autori zbog razliitih definicija javnog sektora. U studiji za zemlje EU za veinu
zemalja javni sektor ukljuuje i poduzea u dravnom vlasnitvu, no i nekim od zemlje usporedba
plaa pripremljena je bze zaposlenih u javnoj administraciji. Uz to, izvor podataka za nae rezultate
za Hrvatsku bila je Anketa o radnoj snazi iz 2012. godine, dok su de Castro, Salto i Steiner (2013.)
koristili Anketu o strukturi zarada iz 2010. Uz navedene ograde, moe se ipak rei da kako je
mogue da je neobjanjeni dio jaza u plaam izmeu javnog i privatnog sektora u Hrvatskoj
priblino na razini prosjeka za zemlje EU, odnosno neto vei od prosjeka ako se promatra jaz u
plaa izmeu poduzea u dravom valsnitu i privatnog sektora. Drugim rijeima, moe se
zakljuiti da u prosjeku za zaposlene u javnom sektoru, odnono dravnim poduzeima postoji
odreena premija u vidu neto veih plaa.
Slika 1. Neobjanjeni dio jaza u plaa izmeu javnom i privatno sektora u EU, 2010
24
Literatura
Blinder, A. S., 1973. Wage Discrimination: Reduced Form and Structural Estimates, The Journal of
Human Resources, 8, str. 436-455.
Christofides, L. N. & Michael, M., 2013. Exploring the Public-Private Sector Wage Gap in European
Countries, IZA Journal of European Labor Studies, online. http://dx.doi.org/10.1186/2193-9012-215.
de Castro, F., Salto, M. & Steiner, H., 2013. The Gap between Public and Private Wages: New
Evidence for the EU, European Commission, Directorate-General for Economic and Financial
Affairs Economic Papers No. 508, Brussels: European Commission.
Nesti, D. 2005. The Determinants of Wages in Croatia: Evidence from Earnings Regressions, In .
Lovrinevi, A. Mervar, D. Mihaljek, M. Nuinovi, S. Radas, N. Starc, S. valjek, & I. Teodorovi (ur.),
65th Anniversary Conference of the Institute of Economics, Zagreb - Proceedings, (str. 131-162),
Zagreb: Ekonomski institut, Zagreb.
Nikolic, J., Rubil, I. & Tomi, I., 2014. Changes in Public and Private Sector Pay Structures in Two
Emerging Market Economies during the Crisis," Working Papers 1403, Zagreb: Ekonomski institut,
Zagreb.
Oaxaca R., 1973. Male-Female Wage Differentials in urban labor Markets, International Economic
Review, 14, str. 693-709.
Reimers, C. W. 1983. Labor Market Discrimination Against Hispanic and Black Men. The Review of
Economics and Statistics, 65, str. 570-579.
Rubil, I., 2013. The Great Recession and the Public-Private Wage Gap: Distributional
Decomposition Evidence from Croatia 2008-2011, MPRA Paper 46798, University Library of
Munich, Germany.
25
2004.
2008.
2012.
2013.
Zaposleni prema tipu poslodavca
1.095.643
1.238.576
1.148.525
1.122.885
419.398
421.909
434.757
418.294
533.203
689.491
645.466
640.213
3.336
3.371
2.303
1.916
139.706
123.805
65.999
62.462
149.436
161.045
115.209
111.134
82.782
80.733
66.827
64.203
56.081
38.954
29.564
26.336
12.457
16.859
23.036
23.078
1.396.399
1.536.167
1.383.161
1.347.636
Zaposleni prema sektoru zaposlenja i tipu rada
1.245.079
1.399.621
1.263.734
1.234.019
259.773
272.544
280.074
281.431
Poveanje/smanjenje
2004.-2008.
2008.-2012.
2012.-2013.
142.933
2.511
156.288
35
-15.901
11.609
-2.049
-17.127
4.402
139.768
-90.051
12.848
-44.025
-1.068
-57.806
-45.836
-13.906
-9.390
6.177
-153.006
-25.640
-16.463
-5.253
-387
-3.537
-4.075
-2.624
-3.228
42
-35.525
Tablica D1.2. Struktura zaposlenika prema sektoru vlasnitva poslodavca prema administrativnim
podacima i Anketi o radnoj snazi
Godinji izvjetaj o zaposlenosti i
plaama (stanje 31. oujka)
2004.
2008.
2012.
Javni sektor*
Poduzea u dr. vlasnitvu**
Privatni sektor***
20,9%
24,0%
55,1%
19,5%
19,5%
61,0%
22,2%
17,5%
60,4%
2004.
2008.
2012.
24,1%
25,1%
50,8%
22,3%
20,0%
57,7%
23,7%
19,6%
56,8%
UKUPNO
100,0%
100,0%
100,0%
100,0%
100,0%
100,0%
Napomene: *Javni sektor ine zaposlenici u pravnim osobama u dravnom vlasnitvu u djelatnostima javne
administracije, obrazovanja i zdravstva. **Poduzea u dravnom vlasnitvu su pravne osobe u dravnom
vlasnitvu izvan djelatnostima koje ine javni sektor, a ukljuene su i pravne osobe u mjeovitom vlasnitvu.
***U zaposlenike u privatnom sektoru ubrojeni su zaposlenici u pravnim osobama u privatnom vlasnitvu,
zaposlenici u pravnim osobama u zadrunom vlasnitvu, kao i zaposlenici kod obrtnika.
Izvori: Dravni zavod za statistiku (Godinje istraivanje o zaposlenima i isplaenoj plai, prema objavi u
Statistikom ljetopisu 2005., 2009. i 2013.), Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (Statistike informacije
HZMO broj 1/2004, 1/2008 i 1/2012 za broj zaposlenih kod obrtnika), vlastiti izrauni na temelju
individualnih podataka iz Ankete o radnoj snazi za 2004., 2008. i 2012.
Tablica D1.3. Prosjena bruto plaa zaposlenika koji su radili svih 12 mjeseci u godini
Prosjene mjesena bruto plaa
2004.
2008.
Razina plaa
2012.
Stopa promjene
2004-2008
2008-2012
Javni sektor
6.701
8.494
8.764
26,8%
3,2%
Privatni sektor
5.245
6.716
6.963
28,1%
3,7%
6.549
8.295
8.715
26,7%
5,1%
36,3%
15,7%
5.934
8.087
9.352
Relativna plaa u odnosu na privatni sektor
Javni sektor
1,278
1,265
1,259
1,249
1,235
1,252
Poduzea u mjeovitom vlasnitvu
1,131
1,204
1,343
Napomena: Vidjeti objanjenja sektora u napomeni ispod tablice D1.2., pri emu su poduzea u dravnom
vlasnitvu prikazana posebno od skupine poduzea u mjeovitom vlasnitvu.
Izvor: Vlastiti izrauni na osnovi podataka Dravnog zavoda za statistiku iz Godinjeg istraivanja o
zaposlenima i isplaenoj plai.
27
Tablica D1.4. Prosjena bruto plaa zaposlenika koji su radili svih 12 mjeseci u godini u
djelatnostima javnog sektora
Prosjena mjesena
bruto plaa
2008.
Javna uprava i obrana; obvezno socijalno
osiguranje
Dravna uprava te ekonomska i socijalna
politika
Pruanje usluga zajednici kao cjelini
Djelatnosti obveznoga socijalnog osiguranja
2012.
Stopa
promjene
2008.2012.
Broj
zaposlenih
koji su radili
12 mjeseci
8.778
8.967
2,1%
93.115
8.897
9.163
3,0%
31.428
8.822
8.997
2,0%
56.592
7.675
7.421
-3,3%
5.095
7.839
8.225
4,9%
83.170
Predkolsko obrazovanje
7.097
7.086
-0,1%
12.886
Osnovno obrazovanje
6.936
7.179
3,5%
37.158
Obrazovanje
Srednje obrazovanje
7.578
7.869
3,8%
18.844
Visoko obrazovanje
11.619
12.717
9,4%
13.390
7.781
8.394
7,9%
892
8.941
9.188
2,8%
61.168
Djelatnosti bolnica
9.404
9.831
4,5%
39.546
9.051
8.648
-4,5%
10.080
9.987
9.890
-1,0%
2.031
7.213
7.248
0,5%
1.042
6.070
6.118
0,8%
4.520
8.074
8.138
0,8%
996
28
javni sektor
privatni sektor
-0,0445***
0,0263
-0,0675*
-0,0443**
(0,0151)
(0,0337)
(0,0376)
(0,0196)
-0,0361***
-0,0326**
-0,0138
-0,0427**
(0,0110)
(0,0165)
(0,0194)
(0,0177)
-0,171***
-0,116***
-0,152***
-0,180***
(0,00743)
(0,0121)
(0,0150)
(0,0114)
0,0309***
0,0140
0,0515***
0,0315**
(0,00825)
(0,0124)
(0,0155)
(0,0129)
0,00511***
0,00537***
0,00295**
0,00569***
(0,000592)
(0,000943)
(0,00123)
(0,000866)
-0,000463
0,000702
0,000594
-0,00169**
(0,000482)
(0,000759)
(0,000946)
(0,000742)
-0,00842
0,00357
0,00250
-0,0198*
(0,00763)
(0,0121)
(0,0145)
(0,0116)
-0,0888***
-0,126***
-0,0946***
-0,0743***
(0,0116)
(0,0252)
(0,0210)
(0,0165)
0,0866***
0,135***
0,0932***
0,0659***
(0,00996)
(0,0223)
(0,0183)
(0,0140)
0,181***
0,219***
0,242***
0,150***
(0,0161)
(0,0267)
(0,0316)
(0,0280)
0,300***
0,374***
0,271***
0,304***
(0,0219)
(0,0354)
(0,0415)
(0,0343)
-0,153***
-0,0321**
-0,154***
-0,223***
(0,0103)
(0,0151)
(0,0204)
(0,0159)
-0,158***
-0,0348**
-0,124***
-0,231***
(0,0101)
(0,0157)
(0,0197)
(0,0153)
-0,0349***
-0,0243
-0,0437**
-0,0325*
(0,0110)
(0,0168)
(0,0192)
(0,0176)
-0,0746***
-0,0211
-0,110***
-0,0770***
(0,0105)
(0,0155)
(0,0193)
(0,0167)
-0,00833
-0,0163
-0,00553
-0,0113
(0,00843)
(0,0123)
(0,0175)
(0,0129)
0,0508***
0,0543***
0,0253*
0,0735***
(0,00864)
(0,0128)
(0,0153)
(0,0144)
Ugovor na odreeno
Sezonski ugovor
Povremeni ugovor
-0,0884***
-0,109***
-0,112***
-0,0728***
(0,0125)
(0,0240)
(0,0294)
(0,0167)
-0,0318
0,332
-0,0336
-0,0571
(0,0484)
(0,263)
(0,0746)
(0,0689)
-0,271**
-0,168
0,276
-0,462***
(0,118)
(0,159)
(0,282)
(0,175)
Administrativni slubenici
- ref.
Zakonodavci, dunosnici i
direktori
0,418***
0,418***
0,326***
0,458***
(0,0326)
(0,0484)
(0,0675)
(0,0489)
Znanstvenici, inenjeri i
strunjaci
0,207***
0,194***
0,194***
0,277***
(0,0222)
(0,0303)
(0,0418)
(0,0382)
Tehniari i struni
suradnici
0,133***
0,163***
0,0551**
0,161***
(0,0123)
(0,0177)
(0,0225)
(0,0205)
-0,124***
0,0837***
-0,175***
-0,149***
(0,0131)
(0,0250)
(0,0271)
(0,0189)
0,00232
-0,178
0,0508
-0,0615
Usluna i trgovaka
zanimanja
Poljoprivrednici
Obrtnici i pojedinana
zanimanja
Rukovatelji postr. i stroj.,
ind. proizv.i i sast.
(0,0486)
(0,242)
(0,0646)
(0,0780)
-0,0614***
-0,0741*
-0,0682***
-0,0540***
(0,0139)
(0,0388)
(0,0233)
(0,0204)
-0,128***
0,0275
-0,0664***
-0,157***
(0,0141)
(0,0443)
(0,0246)
(0,0201)
-0,180***
-0,132***
-0,209***
-0,159***
(0,0155)
(0,0295)
(0,0274)
(0,0235)
2,919***
2,835***
3,043***
2,963***
(0,0188)
(0,0355)
(0,0348)
(0,0276)
Broj opaanja
7821
1848
1937
4036
R2
0,503
0,611
0,451
0,427
Jednostavna zanimanja
Javni sektor
Poduzea u dravnom
vlasnitvu
Konstanta
0,105***
(0,00943)
0,102***
(0,00875)
30
javni sektor
privatni sektor
-0,0123
-0,0880*
-0,0291
-0,00893
(0,0162)
(0,0472)
(0,0421)
(0,0199)
-0,0524***
-0,0394**
-0,0214
-0,0559***
(0,0125)
(0,0193)
(0,0230)
(0,0187)
-0,169***
-0,0928***
-0,143***
-0,183***
(0,00853)
(0,0150)
(0,0185)
(0,0119)
0,0294***
0,0313**
0,0864***
0,0171
(0,00933)
(0,0152)
(0,0191)
(0,0132)
0,00526***
0,00453***
0,00256*
0,00593***
(0,000684)
(0,00112)
(0,00154)
(0,000946)
-0,000246
0,00149*
0,00164
-0,00235***
(0,000539)
(0,000903)
(0,00111)
(0,000769)
0,0352***
0,0435***
0,00574
0,0355***
(0,00864)
(0,0144)
(0,0170)
(0,0123)
-0,0944***
-0,0750**
-0,128***
-0,0801***
(0,0140)
(0,0325)
(0,0272)
(0,0184)
0,0621***
0,0742***
0,0743***
0,0484***
(0,0107)
(0,0245)
(0,0215)
(0,0140)
0,190***
0,174***
0,208***
0,188***
(0,0175)
(0,0299)
(0,0344)
(0,0280)
0,222***
0,243***
0,247***
0,203***
(0,0254)
(0,0397)
(0,0575)
(0,0370)
-0,128***
0,0127
-0,142***
-0,188***
(0,0116)
(0,0175)
(0,0236)
(0,0168)
-0,126***
-0,0247
-0,0588**
-0,185***
(0,0115)
(0,0192)
(0,0232)
(0,0162)
-0,00911
0,00848
0,000435
-0,0249
(0,0137)
(0,0233)
(0,0255)
(0,0198)
-0,0451***
-0,00911
-0,0882***
-0,0431**
(0,0116)
(0,0180)
(0,0235)
(0,0167)
-0,0237**
0,00361
0,00111
-0,0425***
(0,00955)
(0,0149)
(0,0203)
(0,0137)
0,0322***
0,0575***
0,0373*
0,0376**
(0,0104)
(0,0163)
(0,0193)
(0,0157)
-0,101***
-0,102***
-0,145***
-0,0890***
(0,0138)
(0,0298)
(0,0353)
(0,0171)
-0,0205
-0,160
-0,0809
-0,00847
31
(0,0468)
Povremeni ugovor
(0,209)
(0,102)
(0,0566)
-0,103
-0,173
-0,119
(0,112)
(0,251)
(0,132)
0,556***
0,555***
0,360***
0,670***
(0,0361)
(0,0488)
(0,0720)
(0,0576)
0,278***
0,253***
0,198***
0,373***
(0,0259)
(0,0362)
(0,0579)
(0,0394)
0,138***
0,179***
0,104***
0,133***
(0,0140)
(0,0224)
(0,0254)
(0,0213)
-0,117***
0,0531*
-0,0947***
-0,154***
(0,0145)
(0,0280)
(0,0349)
(0,0193)
-0,180***
0,140
-0,0999*
-0,262***
(0,0436)
(0,226)
(0,0540)
(0,0727)
-0,0743***
-0,0211
-0,0433
-0,0902***
(0,0159)
(0,0414)
(0,0286)
(0,0215)
-0,133***
0,0890
-0,0692**
-0,159***
(0,0158)
(0,0613)
(0,0291)
(0,0211)
-0,217***
-0,233***
-0,172***
-0,229***
(0,0182)
(0,0337)
(0,0353)
(0,0261)
3,071***
2,940***
3,106***
3,143***
0,0564***
(0,0108)
0,0694***
(0,0106)
(0,0213)
(0,0426)
(0,0420)
(0,0294)
Broj opaanja
5075
1110
1012
2953
R2
0,542
0,642
0,505
0,502
32
javni sektor
privatni sektor
-0,0196
-0,0919*
0,197**
-0,0218
(0,0225)
(0,0519)
(0,0850)
(0,0273)
-0,0230
-0,0405*
-0,0419
0,000226
(0,0146)
(0,0242)
(0,0268)
(0,0221)
-0,159***
-0,130***
-0,128***
-0,163***
(0,0100)
(0,0185)
(0,0216)
(0,0140)
0,0391***
0,0289
0,0404*
0,0420***
(0,0109)
(0,0188)
(0,0219)
(0,0156)
0,00376***
0,00538***
0,00302*
0,00306***
(0,000800)
(0,00145)
(0,00168)
(0,00111)
0,00264***
0,00153
0,00285**
0,00254***
(0,000621)
(0,00112)
(0,00120)
(0,000890)
0,0113
-0,000637
0,00133
0,00979
(0,00995)
(0,0178)
(0,0192)
(0,0141)
-0,0574***
-0,0943**
-0,0310
-0,0648***
(0,0180)
(0,0435)
(0,0316)
(0,0243)
0,0722***
0,0525
0,0899***
0,0578***
(0,0125)
(0,0329)
(0,0238)
(0,0162)
0,146***
0,0843**
0,247***
0,145***
(0,0213)
(0,0406)
(0,0401)
(0,0328)
0,273***
0,254***
0,305***
0,232***
(0,0253)
(0,0445)
(0,0619)
(0,0389)
-0,149***
-0,0208
-0,110***
-0,220***
(0,0144)
(0,0246)
(0,0288)
(0,0208)
-0,108***
-0,0102
-0,0472
-0,157***
(0,0142)
(0,0258)
(0,0297)
(0,0199)
-0,0278*
-0,0291
-0,0451
-0,0270
(0,0156)
(0,0278)
(0,0302)
(0,0224)
-0,0573***
-0,00677
-0,0967***
-0,0468**
(0,0141)
(0,0256)
(0,0272)
(0,0201)
-0,00946
0,00456
0,0143
-0,0287*
(0,0119)
(0,0192)
(0,0247)
(0,0173)
0,0359***
0,0929***
0,0317
0,0225
(0,0132)
(0,0226)
(0,0249)
(0,0197)
-0,112***
-0,282***
-0,195***
-0,0503**
(0,0166)
(0,0336)
(0,0441)
(0,0212)
33
Sezonski ugovor
Povremeni ugovor
0,00936
-0,136
0,0511
(0,0477)
(0,107)
(0,0559)
-0,290
-0,214
(0,288)
(0,308)
0,503***
0,305***
0,449***
0,635***
(0,0435)
(0,0743)
(0,0830)
(0,0651)
Znanstvenici, inenjeri i
strunjaci
0,249***
0,234***
0,211***
0,334***
(0,0252)
(0,0387)
(0,0633)
(0,0410)
0,130***
0,0961***
0,0953***
0,157***
(0,0173)
(0,0316)
(0,0300)
(0,0260)
-0,109***
-0,0418
-0,0556
-0,134***
(0,0170)
(0,0369)
(0,0363)
(0,0231)
-0,0576
-0,0512
-0,0752
(0,0636)
(0,0712)
(0,114)
-0,0766***
-0,0800***
-0,0546
-0,0453
(0,0200)
(0,0984)
(0,0331)
(0,0270)
-0,106***
-0,0462
-0,0140
-0,118***
(0,0196)
(0,0673)
(0,0360)
(0,0259)
-0,180***
-0,192***
-0,176***
-0,180***
(0,0216)
(0,0427)
(0,0376)
(0,0316)
0,0496***
(0,0129)
0,0701***
(0,0128)
3,107***
3,115***
3,156***
3,150***
(0,0258)
(0,0572)
(0,0506)
(0,0352)
Broj opaanja
3719
873
711
2135
R2
0,530
0,598
0,541
0,475
Konstanta
34
Ln-bodovi
0.25
0.2
0.15
0.1
0.05
0
2004.
Jaz
2008.
Objanjeno
2012.
Neobjanjeno
Slika D3.2. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu sektora poduzea u dravnom
vlasnitvu i privatnog sektora
0.25
Ln-bodovi
0.2
0.15
0.1
0.05
0
2004.
Jaz
2008.
Objanjeno
2012.
Neobjanjeno
35
Slika D3.3. Rezultati dekompozicije jaza u plaama izmeu sektora poduzea u dravnom
vlasnitvu i javnog sektora
0.1
0.08
Ln-bodovi
0.06
0.04
0.02
0
-0.02
-0.04
2004.
Jaz
2008.
Objanjeno
2012.
Neobjanjeno
Slika D3.4.
36
Slika D3.5.
Slika D3.6.
Slika D3.7.
Slika D3.8.
Slika D3.9.
38
3
4
ln(plaa)
1
0
.5
Gustoa
1
0
.5
Gustoa
0
.5
Gustoa
1.5
2012.
1.5
2008.
1.5
2004.
Privatni sektor
Poduz. u dr. vlas.
Javni sektor
ln(plaa)
Privatni sektor
Poduz. u dr. vlas.
Javni sektor
Privatni sektor
Poduz. u dr. vlas.
Javni sektor
3
4
ln(plaa)
2004.
2008.
2012.
1
.5
0
.5
Gustoa
Gustoa
.5
0
Gustoa
1.5
Javni sektor
1.5
Privatni sektor
4
ln(plaa)
3
4
ln(plaa)
2004.
2008.
2012.
3
ln(plaa)
2004.
2008.
2012.
39