SVEUILITE U RIJECI

UITELJSKI FAKULTET U RIJECI

ANALIZA KINANTROPOLOKIH OBILJEJA DJECE

DJEJEG VRTIA ZAMET
Rad iz kolegija Kineziologija

DANIJELA MATASI
RANI I PREDKOLSKI ODGOJ
I OBRAZOVANJE/2. SEMESTAR
prof. dr.sc. BILJANA TRAJKOVSKI

Rijeka, lipanj, 2016. SADRAJ

1.

UVOD I PROBLEM RADA................................................................................1

2.

CILJ RADA..........................................................................................................2

3.

UZORAK VARIJABLI.........................................................................................3

3.1.

Opis testova......................................................................................................3

4.

REZULTATI KINANTROPOLOKIH OBILJEJA...........................................7

5.

ANALIZA KINANTROPOLOKIH OBILJEJA..............................................9

5.1.

Usporedba morfolokih obiljeja......................................................................9

5.2.

Usporedba motorikih i funkcionalnih sposobnosti.........................................9

5.3.

Analiza morfolokim, motorikih i funkcionalnih obiljeja...........................10

6.

PRIJEDLOG KINEZIOLOKIH RJEENJA...................................................12

7.

ZAKLJUAK.....................................................................................................13

8.

LITERATURA....................................................................................................14

1.

2. UVOD I PROBLEM RADA

Jedna od prioritetnih zadaa u radu s djecom predkolske dobi odnosi se na brigu o
njihovom optimalnom rastu i razvoju. Kako bi se taj proces odvijao na odgovarajui
nain, sudionici u odgojno-obrazovnom radu trebaju voditi rauna o interakciji
razliitih antropolokih dimenzija te njihovom integralnom razvoju. Za praenje
tjelesnog razvoja i napredovanja pojedinog djeteta potrebno je imati podatke o
pojedinim antropolokim mjerama za pojedinu dob. Antropoloka obiljeja ukljuuju
motorike i funkcionalne sposobnosti te morfoloka obiljeja.

Motorike

sposobnosti je vano razvijati od najranije dobi jer razvijene sposobnosti slue u

boljem rjeavanju i izvoenju motorikih zadataka te na taj nain omoguuju
uspjeno kretanje. Od funkcionalnih sposobnosti, potrebno je razvijati aerobni
kapacitet odnosno izdrljivost primjenom za to odabranih motorikih sadraja,
primjerice, poligona tri minute koji je u ovom radu i prikazan. Poznavanje osobina
dobi, tj. morfolokim karakteristika omoguava se bolje planiranje, praenje i
vrednovanje razliitih utjecaja koji utjeu na razvoj djeteta. Postoje neki nuni
postupci koji ine fazu planiranja vjebanja i tjelesne aktivnosti, a to su utvrivanje
stanja subjekta i utvrivanje faktora ogranienja. Potrebno je pruiti subjektima koji
izvode motorike zadatke adekvatne sadraje, optimalno optereenje, primjerenu
motivaciju te ugodno emotivno stanje. Kako bi to sve bilo omogueno, cilj je
upoznati antropoloka obiljeja, sposobnosti, osobine i znanja subjekta. Potrebno je
jo nadodati da je dugoroni cilj uspostaviti stil ivota u kojem je prisutno redovito
vjebanje.
Problem ovog rada je analiza odnosno utvrivanje stanja kinantropolokih obiljeja
djece predkolske dobi kao osnova za osiguravanje kvalitetnih programa u djejim
vrtiima kojima e se poboljati tjelesna aktivnost djece, a samim time i njihovo
zdravstveno stanje. U tu svrhu provoeni su brojni testovi s djecom koji e biti
opisani i detaljnije objanjeni u ovom radu. Pored toga, mogue je uvidjeti i indeks
tjelesne mase djece u njihovim rezultatima te uoiti kako su meu djevojicama i
djeacima prisutne brojne razlike, kako u rezultatima testova tako i u morfolokim
karakteristikama usporedivi njihove rezultate s rezultatima Primorsko-goranske
upanije.
1

3. CILJ RADA
Cilj ovog rada bio je utvrditi razinu motorikih i funkcionalnih sposobnosti te
morfolokih obiljeja djevojica u dobi od 6 godina i djeaka u dobi od 5 godina koji
pohaaju djeji vrti Zamet. Postignutim rezultatima pruit e se prilika za lake i
kvalitetnije organiziranje kineziolokih sadraja koji su potrebni djeci za bolje
razvijanje kinantropolokih obiljeja. U tu svrhu, provodili su se testovi koji su
primjereni za djecu te dobi. Moemo sagledati razlike izmeu djevojica i djeaka u
provoenju tih testova i samim time razlike u kinantropolokim obiljejima, a
rezultate dobivene u djejem vrtiu Zamet treba usporediti s vrijednostima i
rezultatima Primorsko-goranske upanije te ustanoviti postignua djece meusobno i
uvidjeti u kojim testovima se rezultati podudaraju, a u kojima su prisutna velika
odstupanja te jesu li djeca iz djejeg vrtia Zamet iznadprosjena ili ispodprosjena u
obavljanju testova. Kinantropoloka obiljeja utvrdit e se pomou orijentacijskih
vrijednosti u est testova motorikih sposobnosti, tri morfoloke mjere i jednog testa
za funkcionalne sposobnosti djeaka i djevojica starosne dobi 5 i 6 godina.

4. UZORAK VARIJABLI
Uzorak varijabli:
3 morfoloke karakteristike
6 testova za procjenu motorikih sposobnosti
1 test za provjeru funkcionalnih sposobnosti

Tablica 1: Testovi za procjenu kinantropolokih obiljeja djece

Naziv testa
Prenoenje kockica

Oznaka
testa

Obiljeje

PK

Agilnost

HOD

Reorganizacija stereotipa gibanja

Skok udalj iz mjesta

SKOK

Eksplozivna snaga nogu

Podizanje trupa 15 sek

TRBUH 15

Repetitivna snaga trupa

Izdraj u visu zgibom

ZGIB

Statika snaga ruku

SJED

Fleksibilnost donjih ekstremiteta

Poligon 3 minute

POL3

Aerobna izdrljivost

Tjelesna visina

VIS

Longitudinalna dimenzionalnost kostura

Tjelesna teina

TEZ

Masa i voluminoznost tijela

Indeks tjelesna mase

BMI

Procjena stanja uhranjenosti

Hodanje unatrag u uporu

za rukama

Pretklon u sjedu
raznonom

3.1. Opis testova

Prenoenje kockica (agilnost)
Poligon za provedbu ovog testa ine dvije linije te dvije spuvaste kockice poloene
iza jedne od linija. Poetni poloaj ispitanika je poloaj visokog starta iza jedne od
linija. Na znak pripremi te uz istovremeni pljesak rukama i uzvikom sad!,
ispitanik tri do suprotne linije, uzima jednu kockicu, tri natrag do startne linije,
polae kockicu iza nje, tri ponovno do suprotne linije, uzima drugu kockicu, te s
3

njom pretrava preko startne linije. Kao rezultat testa registrira se vrijeme proteklo
od starta ispitanika do pretravanja preko startne linije s drugom kockicom. Zadatak
se ponavlja dva puta, ali ne za redom, ve nakon to isti zadatak prou svi ispitanici
u grupi od petero djece. Rezultat se izraava u sekundama.
Hodanje unatrag u uporu za rukama (reorganizacija stereotipa gibanja)
Zadatak se sastoji od dviju paralelnih linija na podu ucrtanih na udaljenosti od 5
metara. Dijete na startnoj liniji zauzima poloaj upora za rukama, rukama dodirujui
oznaenu liniju. Na znak 'pripremi' te uz istovremeni pljesak rukama i uzvikom
sad!, dijete kree u izvoenje zadatka. Zadatak je zavren kada rukama prijee
ciljnu liniju. Zadatak se ponavlja dva puta, ali ne za redom, ve kad cijela grupa od
petero djece zavri zadatak. Zadatak se izraava u sekundama.
Skok udalj iz mjesta (eksplozivna snaga nogu)
Test se izvodi tako da ispitanik stane stopalima do ucrtane linije za start koja se
ucrtava na poetku strunjae, licem okrenut prema strunjai. Ispitanikov je zadatak
sunonim odrazom uz pomo zamaha ruku skoiti prema naprijed to dalje moe.
Rezultat se mjeri metarskom trakom od poetne crte do mjesta doskoka ispitanikove
pete. Zadatak je zavren nakon to ispitanik izvede tri ispravna skoka za redom.
Zadatak se izraava u centimetrima te se uzima najbolji rezultat.
Podizanje trupa (repetitivna snaga trupa)
Test se izvodi tako da ispitanik iz leeeg poloaja s rukama prekrienim na prsima,
podie trup dok laktovima ne dosegne natkoljenice i zatim se sputa natrag do
leeeg poloaja. Pri tome su noge ispitanika zgrene pod kutom od 90 stupnjeva, a
pridrava ih ispitiva. Za vrijeme izvoenja testa nije doputeno odbijati se leima od
podloge, odmicati laktove od trupa, pomicati dlanove s ramena te zamahivati
bokovima. Registrira se broj ispravnih podizanja izvedenih u 15 sekundi. Test se
ponavlja jedanput. Rezultat se izraava u broju ponavljanja.
Izdraj u visu zgibom (statika snaga ruku)
Test se izvodi tako da se ispitanik podigne pothvatom dok bradom ne dosegne visinu
iznad pree i taj poloaj zadrava to je due mogue. Nakon to mjeritelj namjesti
ispitanika u taj poloaj, zapoinje mjeriti vrijeme. Izvoenje testa se prekida kada se
4

brada ispitanika spusti ispod visine pree, tj. kada su se ruke ispitanika ispruile.
Zadatak se ponavlja jedanput i rezultat se izraava u sekundama.
Pretklon u raznonom sjedu (fleksibilnost donjih ekstrimiteta)
Ispitanik zauzima poloaj u raznonom sjedu te treba dotaknuti prstima potpuno
ispruenih ruku najudaljeniju toku na metru izmeu nogu, a zatim napravi pretklon
naprijed ne naruavajui poloaj opruenih nogu, ponovo dodirujui najudaljeniju
toku na metru. Pri izvoenju, srednji prsti na rukama moraju biti jedan preko
drugoga. Rezultat maksimalnog dohvata izraava se u centimetrima i upisuje se samo
najbolji rezultat od tri puta mjerenja.
Poligon tri minute (aerobna izdrljivost)
Ovaj test odnosi se na tranje do tri minute s razliitim zadacima te se utjee na
poboljanje aerobne izdrljivosti kod djece i poboljanje eksplozivne snage nogu
Poligon 3 minute podrazumijeva kretanje preko zadanog poligona s preprekama koji
je postavljen na sljedei nain: djeca su na zadani znak (petoro djece istodobno) s
oznaene linije poela trati oko etiri stalka radei slalom, zatim su pretrali preko
klupice visine 10 cm, nakon ega su pretrali s jedne strunjae na drugu strunjau,
preskoili preko etiri gredica visine 5 cm i pretrali preko pet kolutova. Djeca su
imala zadatak unutar tri minute prelaziti poligon trei ili hodajui gdje je mjeritelj
biljeio koliko je krugova prijeeno u tom razdoblju te ih preraunavao u metre.
Razlog za test Poligon 3 minute je taj to se vee vrijednosti pulsa postiu upravo u
ovom testu, za razliku od standardnog testa tranje 3 minute, to se moe pripisati
veoj motiviranosti djece predkolske dobi prigodom izvoenja ovog zadatka kojeg
su izvodili u boljem kontinuitetu.
Indeks tjelesne mase (BMI)
BMI se definira kao omjer vrijednosti tjelesne mase, izraene u kilogramima i
kvadrata vrijednosti tjelesne visine, izraene u metrima. Slui za brzu, ali okvirnu
procjenu stanja uhranjenosti. Primjerice, osoba teine 60 kg i visine 170 cm ima BMI
60
20,8 ( 170 2 ). Ako BMI prelazi 25 smatra se da je osoba prekomjerne teine, a ako
5

prelazi 30 da je pretila. Kod djece 3,5-7 god prekomjernom teinom se smatra ako
dijete ima BMI vii od 17, a pretilim ako prelazi 19-20.

5. REZULTATI KINANTROPOLOKIH OBILJEJA

Dobivene rezultate neophodno je transformirati u neki pogodan oblik, kako bi bilo
mogue analizirati relacije izmeu varijabli. Najjednostavnija transformacija
originalnih rezultata mjerenja je pomou procedure koja se naziva standardizacija. Zvrijednost pokazuje udaljenost nekog rezultata mjerenja od aritmetike sredine
iskazane kao dio standardne devijacije skupa podataka te se koristi za odreivanje
poloaja pojedinog rezultata u grupi odnosno, z-vrijednost oznaava poloaj
pojedinog rezultata u nekoj normalnoj raspodjeli i to tako da se ta vrijednost izrazi u
dijelovima standardne devijacije. Uz pomo z-vrijednosti mogu se ispravno
usporeivati rezultati to su ih ispitanici postigli u vie testova, preko z-vrijednosti
mogu se usporeivati ispitanici u razliitim varijablama, s razliitim mjernim
6

skalama i jedinicama. Standardne vrijednosti rezultata mjerenja imaju prosjene

vrijednosti 0 i varijantu. Moe se zakljuiti da e ispitanik koji ima prosjean rezultat
u nekoj varijabli, imati standardnu vrijednost jednaku nuli, ako mu je rezultat iznad
prosjeka, z-vrijednost e biti pozitivna, a ako je ispod prosjeka, z-vrijednost e biti
negativna. Standardizirane vrijednosti varijable pokazuju relativan poloaj neke
vrijednosti u nizu, a u ovom sluaju u homogeniziranoj skupini djevojica koje imaju
6 godina i homogeniziranoj skupini djeaka koji imaju 5 godina.
Rezultati dobiveni mjerenjem prikazani su u tablici 2 za djevojice i tablici 3 za
djeake.
Djeji vrti: Zamet
VARIJABLE
IME

DOB

VIS

TE

BMI

PK

HO

SKOK

ZGIB

TRB

SJED

POL3

Antonija

109,3

18

15,07

14,3

D
5,60

123,00

5,16

15
5

4,00

400

Ema V.

0
121,8

24

16,18

0
14,5

7,00

108,00

7,30

18,00

450

Magdalena

0
120,0

22

15,28

0
14,7

6,70

128,00

4,32

10

8,00

470

Tea F.

0
121,8

21

14,16

0
15,7

6,90

112,5

19,70

18,00

400

Uma D.

0
116,10

20

14,84

16,5

6,4

119,00

6,30

10

14,00

410

AS

117,80

21

15,11

0
15,1

6,52

118,10

8,56

7,80

12,40

426

SD
ASPG

5,29
120,2

2,24
23,2

0,73
15,97

4
0,93
15,6

0,56
8,58

8,00
103,28

6,33
6,12

2,28
8,76

6,23
6,6

32,09
401

SDPG
Z
Prioriteti

5,29
-0,45

3,81
-0,58

1,66
-0,52

3
1,55
0,32
2

2,26
0,91
7

18,56
0,80
5

2,81
0,87
6

7,33
-0,13
1

7,73
0,75
4

43,71
0,57
3

Tablica 2. Rezultati inicijalnog mjerenja i Z-vrijednosti kinantropolokih obiljeja

djevojica.

Djeji vrti: Zamet

VARIJABLE
7

IME
Dean
Dino
Marko P.
Maro
Niko
AS
SD
ASPG
SDPG
Z
Prioriteti

DO
B
5
5
5
5
5

VIS

TE

BMI

PK

HOD

112
112
109,3
113
103
109,86
4,07
114,2
4,86
-0,89

22
21
16
19
16
18,8
2,77
21,3
2,98
-0,84

17,54
16,74
13,39
14,88
15,08
15,53
1,64
16,3
1,72
-0,45

14,1
21,7
14,5
16,9
15,1
16,46
3,12
16,48
2,39
0,01
2

7,7
7,8
7,8
10
10,4
8,74
1,34
9,23
2,73
0,18
3

SKO
K
103
102
96
87
114
100,4
9,91
96,14
18,62
0,23
5

ZGIB
2,12
0
2,3
0
0
0,88
1,21
5,32
2,78
-1,60
1

TRB
15
3
8
3
7
3
4,8
2,49
4,74
4,73
0,01
2

SJED

POL3

0
6
9
1
10
5,2
4,55
4,07
6,18
0,18
3

420
400
380
400
420
404
16,73
397
53,44
0,13
4

Tablica 3. Rezultati inicijalnog mjerenja i Z-vrijednosti kinantropolokih obiljeja

djeaka.

6. ANALIZA KINANTROPOLOKIH OBILJEJA

Dobiveni rezultati mogu posluiti u procjeni da li je pojedino dijete ili skupina boljih
ili loijih kinantropolokih obiljeja u odnosu na prosjek djece predkolske dobi u
Primorsko-goranskoj upaniji.
5.1. Usporedba morfolokih obiljeja
Uvidom u dobivene rezultate, moemo usporediti prosjenu visinu i teinu djece DV
Zamet s prosjenom visinom i teinom Primorsko-goranske upanije. Vidimo
prosjenu visinu djevojica DV Zamet koja iznosi 117,80 cm i prosjenu teinu od
21 kg te u usporedbi s ASPG vidimo lagano odstupanje. ASVISPG iznosi 120, 2
cm te ASTEPG iznosi 23 kg, to nam ukazuju da su djevojice DV Zamet u
prosjeku neto nie i lake. Kod djeaka se javlja ista situacija, djeaci DV Zamet su
u prosjeku visoki 109,86 cm i teki 18,8 kg, dok ASVISPG iznosi 114,2 cm, a
ASTEPG iznosi 21,3 kg isto zakljuujemo da puno nii i laki od prosjeka PG.
Prema indeksu tjelesne mase (BMI) koji ukazuje na stanje uhranjenosti, sve su
djevojice pojedinano normalno uhranjene, a ista je situacija i s prosjenim
indeksom tjelesne mase (BMI=15,11) te je odstupanje od prosjeka PG, moemo
8

rei, nevidljivo jer ASBMIPG iznosi 15,97. Djeaci su takoer u prosjeku normalno
uhranjeni (BMI=15,53), osim jednog djeaka koji se istjee po poprilino niskoj
uhranjenosti koja iznosi 13,39, iako je odstupanje u njihovom sluaju vee od
prosjeka PG jer ASBMIPG iznosi 16,3.
5.2. Usporedba motorikih i funkcionalnih sposobnosti
Prema rezultatima, djevojice su pokazale najloiji rezultat u testu podizanje trupa 15
koji ukazuje na njihovu repetitivnu snagu trupa (TRB15=-0,13). U usporedbi s PG,
djevojice iz DV Zamet u prosjeku u 15 sekunda naprave 7,80 trbunjaka, dok
prosjek PG iznosi 8,76 trbunjaka u 15 sekundi. To nam ukazuje da je potrebno
provoditi vie vremena radei aktivnosti kojima e djevojice poboljati repetitivnu
snagu trupa. U ostalim testovima djevojice su pokazale puno bolje rezultate od
rezultata PG. Kod djeaka najloiji rezultat je vidljiv u testu izdraj u visu zgibom
koji mjeri njihovu statinu snagu ruku (ZGIB=-1,60) te tri djeaka imaju rezultat
jednak nuli, to znai da nisu mogla izdrati niti 1 sekundu u tom poloaju, a samim
time vidimo da je potrebno uloiti truda u vjebe i aktivnosti koje e poboljati
statiku snagu ruku djeaka.
Upadljivi rezultati djevojica, odnosno testovi u kojima su ostvarile mnogo uspjeha i
bile mnogo bolje od prosjeka PG, pogotovo u testu hod unatrake u uporu za
rukama to ukazuje na vrlo dobru reorganizaciju stereotipa gibanja (HOD=0,91),
izdraj u visu zgibom (ZGIB=0,87) isto vrlo dobra statina snaga ruku kao to je
vidljivo i u sluaju kod djeaka, skok u dalj iz mjesta (SKOK=0,80), u ostalim
testovima djevojice su takoer postigle bolje rezultate od prosjeka PG, poligon tri
minute (POL3=0,57), prenoenje kockica (PK=0,32).
Kod djeaka najbolji rezultat je vidljiv u testu skok u dalj iz mjesta to znai da
imaju vrlo razvijenu eksplozivu snagu nogu (SKOK=0,23), a to se ostalih testova
tie, njihovi rezultati su isto bolji od prosjeka PG, hod unatrake u uporu za rukama
i pretklon u sjedu raznonom (HOD i SJED=0,18), poligon 3 minute (POL3=0,13) te
prenoenje kockica i podizanje trupa 15 (PK i TRB15=0,01).
9

5.3. Analiza morfolokim, motorikih i funkcionalnih obiljeja

to se rezultata BMI tie, u prosjeku su sva djeca bila normalno uhranjena. To nam
ukazuje na to da nije vidljiv problem nepravilne ishrane u djetinjstvu te da su
roditelji osvijeteni o vanosti zdrave prehrane i utjecaja redovite tjelesne aktivnosti
te do kojih problema moe dovesti poveana tjelesna teina i pretilost.
Prema rezultatima, od sveukupno 7 testova motorikih i funkcionalnih sposobnosti
primjeujemo da su samo u 1 testu od njih 7, kako kod djeaka tako i kod djevojica,
ostvareni loiji rezultati od prosjeka PG. Kod djevojica je to test podizanje trupa
15 sekundi, a kod djeaka test izdraj u visu zgibom. Moemo rei da se odgajatelji i
kineziolozi DV Zamet koristili kvalitetne sadraje za djecu kojima su i postigli
ovako uspjene rezultate.
Moemo izdvojiti nekoliko djevojica i djeaka koji su postigli mnogo bolje rezultate
od svojih vrnjaka. Meu djevojicama istie se Tea, koja je iznimno dobra u testu
izdraj u visu zgibom (19,70) dok je najmanji rezultat 4,90 stoga ona ima izriito
razvijenu statinu snagu ruku, no ostvaruje najslabiji rezultatu u testu poligon tri
minute, te je potrebno uvesti neke zabavne i izazovne igre koje e je potaknuti na
tranje i tako razviti aerobnu izdrljivost. Kod djeaka izdvaja se djeak Niko koji je
iznimno dobar u veini testova, tako je najbolji u testu pretklon u sjedu raznonom
(10), skok u dalj iz mjesta (114), poligon tri minute (420), nije lo niti u testu
prenoenje kockica (15,1). Njegova slabost je izdraj u visu zgibom (0) i podizanje
trupa 15 sekundi (3), a u hodu unatrake u uporu za rukama je najsporiji od svojih
vrnjaka (10,4). Poeljno bi bilo motivirati ga da ostvari bolje rezultate i u tim
testovima, budui da ostvaruje dobre rezultate u poligonu, moe tako i u hodu te je
potrebno vie vremena posvetiti aktivnostima kojima e poboljati svoju statinu
snagu.
Moemo vidjeti da, kako meu djeacima tako i meu djevojicama, najmanje
odstupanje prevladava u testu prenoenje kockica, te su ti rezultati vrlo dobri i u
prosjeku PG, to dovodi do zakljuka da je taj test najlaki meu navedenim. Isto
tako, vrlo dobri rezultati kod svih djece i djevojica i djeaka ostvareni su u testu
10

poligon tri minute i u odnosu s prosjekom PG moemo zakljuiti da je djeci

zabavno traati kada imaju brojne prepreke koje moraju zaobilaziti, preskakati i
slino.

7. PRIJEDLOG KINEZIOLOKIH RJEENJA

Elementarne igre i klasine tjelesne vjebe za predkolce (koje su dio edukacijskog
programa koji se realizira u sklopu redovitog programa djejih vrtia), djeci su isprva
zanimljive, ali im brzo dosade te je zato potrebno stalno uvoditi nove izazove i nove
zadatke, primjerice, u testu poligon tri minute. Djeca oboavaju zaobilaziti prepreke
na razliite naine, preskakivanjem, provlaenjem i slino te je takav nain mnogo
izazovniji za njih nego obino tranje koje za njih predstavlja dosadu.
Prilikom programiranja sadraja za djevojice uz primjenu svih kineziolokih
sadraja potrebno je pojaati sadraje koji e podignuti rezultate testa podizanje trupa
15 sekundi koji je ispod prosjeka PG (TRB15=-0,13). To znai da se prvenstveno
treba utjecati na motoriku sposobnost snagu, odnosno repetitivnu snagu trupa kako
bi rezultati i tog testa dostigli ostale rezultate koji su prema rezultatima PG vrlo
zadovoljavajui te se trebaju nastaviti primjenjivati kinezioloki sadraje iste
kvalitete, te kao to je ve spomenuto, s nekim dodatnim izazovima i poticajima jer
djeci brzo dosade isti principi i pravila igre.
Prilikom programiranja sadraja za djeake uz primjenu svih kineziolokih sadraja
potrebno je pojaati sadraje koji e podignuti rezultate testa izdraj u visu zgibom
koji je daleko ispod prosjeka PG (POL3=-1,60) To znai da se prvenstveno treba
utjecati na motoriku sposobnost snagu, odnosno statinu snagu ruku. Mogu se
11

provoditi brojne igre u kojima djeca prenose lopte, kocke i sline predmete, zatim
bacaju lopte, dodaju ih drugima dok se igraju lovice, sve u svrhu jaanja ruku.
Kod odravanja kvalitete kineziolokih sadraja kako bi rezultati ostali ovako dobri u
ostalim testovima i kako bi djeca i dalje napredovala potrebno je na to utjecati tako
da djeca trebaju trati s razliitim zadacima, primjerice, razne tafetne igre koje svaki
puta mogu imati drugaiji oblik, zadatak, poligon i slino, kako djeca ne bi prebrzo
izgubila motivaciju i kako im zadatak ne bi bio nezanimljiv.

8. ZAKLJUAK
One motorike i funkcionalne sposobnosti koje su loije u tijeku godine trebaju se
nastojati poboljati, a one koje su dobre i izvrsne treba zadrati na toj razini i jo ih
vie unaprijediti. Budui da se radi o maloj djeci, najvei dio motorikog uenja
pripada razliitim elementarnim i tafetnim igrama. Takoer, zbog koncentracije i
pozornosti djece, najvie im odgovara rad u poligonu prepreka, jer brzo mijenjaju
zadatke i ne gube interes za zadano. Kroz godinu treba provjeravati napredak djece, a
sva sredstava koja se koriste u vjebama trebaju biti prilagoena dobi djece. U
pravilu to su: strunjae, razliite penjalice, lopte, stalci, vreice s pijeskom, palice,
vedske klupe, posebni sanduci za puzanje i provlaenje, obrui, mini trampolin itd.
Iz toga slijedi da nekretanja kod male djece naruava njihov skladan rast i razvoj te je
iz toga razloga djeci potrebno omoguiti svakodnevno kretanje (spontano i
organizirano) u vrtiima i u obitelji te je potrebno njihovo antropoloko stanje pratiti,
njihove funkcionalne sposobnosti koje su u direktnoj vezi s pojavom pretilosti.
Dobivene informacije trebale bi pomoi strunjacima da, usporedbom djetetovog
aktualnog stanja na poetku izrade plan i program rada s naglaskom na unaprjeenje
individualnih karakteristika svakog pojedinog djeteta u cilju podizanja razine
zdravlja.

12

9. LITERATURA
1. Peji, A., Trajkovski Vii, B., Lonari, I. (2009). Objektivni pokazatelji
antropolokog statusa djece preduvjet kvalitetnog programiranja. Rijeka:
Uiteljski fakultet u Rijeci.

13

14