1.

Devet konfiguracija Vijea Evropske unije

Opi poslovi i vanjski poslovi

Ekonomski i finansijski poslovi ECOFIN
Pravosue i unutranji poslovi
Zapoljavanje, socijalna politika, zdravstvo i pitanja potroaa
Konkurentnost (unutranje trite, industrija i istraivanje)
Transport, telekomunikacije i energija
Poljoprivreda i ribarstvo
Okoli
Obrazovanje, mladi i kultura

2. Tri stupa EU

tri zajednice EZ, Euroatom, EZU

zajednika vanjska politika i politika sigurnosti
suradnja pravosua i unutarnjih poslova, socijalna dimenzija
Prvi stup sastoji se od politika iz tri osnivaka ugovora i to ugovora
o osnivanju Europske zajednice, Europske zajednice za ugljen i elik i
Euroatoma. Monetarna unija je posljedica Ugovora o Europskoj uniji.
Vano je naglasiti kako samo Europska komisija ima formalno pravo
izrade prijedloga o pitanjima iz prvog stupa, te se odluke pri
kreiranju politika donose veinskim glasovanjem.
Drugi stup
Suradnja u kreiranju zajednike vanjske i sigurnosne politike
utemeljena je Ugovorom o Europskoj uniji. U ovom stupu odluke se
donose u pravilu jednoglasno, iako se u nekim pitanjima mogu
donositi veinom glasova. Sud Europske zajednice nije nadlean za
pitanja iz ovog stupa
Trei stup Suradnja u podruju pravosua i unutarnjih poslova, koja
obuhvaa i policijsku suradnju, u okviru ovog stupa ima vie
tradicionalni meuvladin karakter. Europski sud nije nadlean za
pitanja iz ovog stupa. Odluke se u pravilu donose jednoglasno

3. Primarno zakonodavstvo
Primarnim izvorima zakonodavstva smatraju se ugovori koje su
zakljuile drave lanice u cilju osnivanja i ureivanja meusobnih
odnosa u Europskoj uniji

Ugovor o Europskoj zajednici za ugljen i elik (1952 2002

integriran u ugovor o EZ)

Ugovor o osnivanju EZ

Rimski ugovori (1957)

Jedinstveni europski akt (1987)

Ugovor o osnivanju EU

Ugovor iz Maastrichta (1993)

Ugovor iz Amsterdama (1999)

Ugovor iz Nice (2003)

Ugovori o pristupanju

4. Sekundarno zakonodavstvo i naela

Sekundarno zakonodavstvo obuhvaa temeljne akte i provedbene mjere.
Temeljne akte donosi Europski parlament i Vijee Europske unije, dok
provedbene mjere donosi Europska komisija te se njima nadopunjavaju
postojei propisi
Temeljni akti i provedbene mjere:
Temeljne akte donosi Europski parlament i Vijee Europske
unije
Provedbene mjere Europska komisija kojima se nadopunjavaju
postojei propisi
Uredbe su obvezujue u svim dravama i izravno primjenjive u
nacionalnom pravu nije doputen akt kojim ih se preuzima .
Direktive su pravno obvezujue, ali samo u odnosu na cilj, nisu
izravno primjenjive i nacionalno zakonodavstvo odreuje nain
provedbe direktive.
Odluke su obvezujue u cijelosti, prema pojedincima,
poduzeima, stupaju na snagu po priopenju upuenome,
izravan uinak u dravama lanicama.

Naela:

Supsidijarnost kada je nadlenost podijeljena odluke treba donositi

drava
Razmjernost samo koliko je potrebno za ostvarenje cilja
Izravna primjenjivost ne samo na institucije ve i na graane
Nadreenosti prava EU u sluaju spora prvenstvo ima pravo EU,
europski pravni sustav neovisan sa Sudom EZ
Zabrane diskriminacije ( na temelju dravljanstva) vaan preduvjet
za etiri slobode unutarnjeg trita
Temeljnih ljudskih prava potivanje ljudskih prava (Povelja o
temeljnim pravima), osigurava Sud EZ kroz svoju praksu
5. Bijela knjiga

Slui za slubene prijedloge u okviru odreene politike

slubeni prijedlozi s ciljevima ili strategijama u podruju
odreene politike, ponekad slijedi iz Bijele knjige i slui za
postupak savjetovanja na europskoj razini.

6. Zelena knjiga

dokument Komisije kada se donosi novi propis koji zahtjeva

iru raspravu temelj za raspravu, brainstorming dokument

7. Europski revizorski sud

Provjerava prima li se prihod Unije na zakonit nain

Provjerava upravljanje proraunom EU

ine ga po 1 lan iz svake drave lanice mandat 6 godina

Sud pomae jamiti uinkovitost i otvorenost sustava EU

Vana neovisnost Suda

8. kako se zakljuuju pregovori s EU

Nakon zatvaranja pregovora i zakljueni Ugovor o pristupanju mora
potvrditi
Europski parlament, koji se upuuje svim dravama lanicama i
dravi pristupnici na ratifikaciju.
9. Lisabonski ugovor

10.

je meunarodni ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca

2007. godine s ciljem rjeavanja pitanja daljnjeg
institucionalnog funkcioniranja Europske unije. Lisabonski
ugovor dopunjuje postojee ugovore o Europskoj uniji i
Europskoj zajednici, ne zamjenjujui ih. Ugovor je stupio na
snagu 1. prosinca 2009., nakon to je proao proces ratifikacije
u svim dravama lanicama EU.

Horizontalne slube EK

Glavno tajnitvo koordinira odnose izmeu Komisije i ostalih

institucija EU te drava lanica, glasnogovornik Komisije kod
predstavljanja prijedloga Komisije

Pravna sluba dokumentacija Komisije namijenjena vanjskoj

uporabi prolazi kroz ovu slubu

Prevoditeljska sluba

Sluba glasnogovornika

Statistiki ured

11.

Aequis communautaire (pravna steevina)

Sadraj, naela i politiki ciljevi ugovora

Primarno zakonodavstvo EU-a

Sekundarno zakonodavstvo EU-a

Deklaracije i rezolucije Unije

Mjere vanjske i sigurnosne politike

Mjere u pravosuu i unutarnjim poslovima

Meunarodni ugovori koje je zakljuila Zajednica i one koje su

zakljuile lanice iz nadlenosti EU

12.

Naela politike EU

13.

Komitologija (Provedbene mjere)

Dio propisa donosi Komisija na temelju provedbenih ovlasti Vijea

Komisija nema izvorno zakonodavne ovlasti, ali na temelju ovlasti

moe donositi sekundarne propise

Vijee je prenijelo na Komisiju provedbene ovlasti uz uspostavu

odbora za nadzor komitologija (60-tih godina)

Odbore ine dravni slubenici iz drava lanica zadaa dati

miljenje o provedbenoj mjeri koju predlae Komisija

Provedbenim mjerama ureuju tehnika pitanja i nadopunjuju

doneseni propisi EU
14.

Ugovor o osnivanju EU

Ugovor iz Maastrichta (1993)

Ugovor iz Amsterdama (1999)

Ugovor iz Nice (2003)

15.
to osigurava EU svojim graanima, to dobivaju
graani eu?
Unija za svoje graane osigurava: dravljanstvo EU, socijalnu politiku,
ekonomsku i socijalnu koheziju, zatitu okolia, zdravlje i zatitu potroaa,
obrazovnu i kulturnu politiku.

16.

to je lobiranje i emu koristi

17.

Lobiranje oznaava nain zastupanja interesa u politici

Lobisti imaju vanu i cijenjenu ulogu jaanje kompetentnosti
Postupak i kriteriji pristupanju EU

Postupak:

Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju

Poetak pregovora status kandidata Europsko

partnerstvo

Pregovori dokazivanje ispunjavanja kriterija

lanstvo u EU

Kriteriji:
KOPENHAKI KRITERIJI - 1994.

definirani na sastanku europskog vijea

politiki: stabilne institucije koje jame demokraciju,

vladavinu prava, potivanje ljudskih prava i prava manjina i
prihvaanje politikih ciljeva unije

gospodarski: djelotvorno trino gospodarstvo

pravni: usvajanje pravne steevine ez-a

MADRIDSKI KRITERIJI 1995.

Drava kandidatkinja mora stvoriti uvjete za integraciju kroz

prilagodbu svojih administrativnih struktura. To podrazumijeva
vrstu obvezu da uinkovito provodi zakonodavstvo EU-a kroz
odgovarajue administrativne i pravosudne strukture.

18.

Razlika izmeu evropskog suda i EU revizorskog suda

SUD EUROPSKIH ZAJEDNICA

Sud se sastoji od po 1 suca iz svake drave lanice

Sud zasjeda kao Veliko Vijee od samo 13 sudaca

Suce se imenuje zajednikim dogovorom vlada drava lanica

Svake tri godine mijenja se polovina od ukupnog broja sudaca

Sudu pomae osam nezavisnih odvjetnika koji daju miljenje

o predmetima pred sudom

Prvostupanjski sud rjeava tisue sluajeva koje pokreu

graani
EUROPSKI REVIZORSKI SUD

Provjerava prima li se prihod Unije na zakonit nain

Provjerava upravljanje proraunom EU

ine ga po 1 lan iz svake drave lanice mandat 6 godina

Sud pomae jamiti uinkovitost i otvorenost sustava EU

Vana neovisnost Suda

19.

Naela zatite okolia

Opa naela politike zatite okolia su naelo preventivnosti, naelo

opreza i naelo uzronosti, odnosno naelo oneiiva plaa to
obuhvaa trokove oneienja, sanacije i naknade tete, naelo
integralnosti, strunosti i selektivnosti, naelo kooperacije, naelo
realnosti i operativnosti i naelo ope naknade gdje se dio sredstava
mora osigurati iz dravnog prorauna, bez obzira na naelo
oneiiva plaa.

20.

est drava osnivaa EZUa

Francuska, SR Njemaka, Italija, Nizozemska, Belgija,

Luksemburg

21.

Ekonomske slobode

22.

Koja je razlika izmeu Europske unije i Vijea Europe.

23.

Razlika je u tome to Vijee Europe nije dio EU

4 osnovne temeljne vrijednosti Europske unije

Ouvanje mira trajan mirovni projekt zapoeo poslije II

svjetskog rata

Ujedinjeni u razliitosti obitelj demokratskih drava u cilju

mira i prosperiteta razliitost tradicija i jezika

Demokracija i jednakost jednakost drava i nacionalnih

identiteta

Vladavina prava i potivanje ljudskih prava 200 godina

tradicije
24.

Kojim ugovorom je osnovana Europska unija

25.

Ugovor iz Maastrichta
Tri osnovne zadae/uloge Europskog parlamenta

suzakonodavac zbog neposrednog izbora zastupnika ima

demokratski legitimitet, na jednakoj razini s vijeem u odluivanju iz
politika iz prvog stupa eu

nadzor nad svim institucijama eu, napose nad komisijom,

odobrava ili odbacuje imenovanje povjerenika, ima pravo
izglasavanja nepovjerenja komisiji

proraunska kontrola dijeli ovlast s vijeem nad proraunom

eu, usvaja proraun ili ga odbacuje.

26.

Lisabonska strategija

Sastavnice:
Prioritet rast i zapoljavanje
Naglasak na znanju, inovacijama i optimizaciji ljudskog potencijala
Ukljuivanje parlamenata, regionalnih i lokalnih tijela, socijalnih
partnera i civilnog drutva
Odgovarajua sredstva u novoj financijskoj perspektivi
Socijalni partneri predlau program rasta i zapoljavanja
Naela dobrog upravljanja:
Otvorenost
Sudjelovanje
Odgovornost
Uinkovitost
Koherentnost
Naela koja osiguravaju razmjernost i supsidijarnost:
Bolja ukljuenost i vie otvorenosti
Bolje politike, uredbe i uinkovitost
Promjena fokusa institucija
Nove metode za oblikovanje politika
Nove metode za oblikovanje politika:
uinkovita analiza ocjenjivanje uinaka
tradicionalno zakonodavstvo kombinirati s drugim neobvezujuim
alatima
mora se koristiti ispravna vrsta instrumenata
kad god je mogue treba koristiti zajedniku regulaciju
javnu metodu koordinacije koristiti kada je prikladno
bolja primjena pravila eu-a putem regulatornih agencija

27.

Izjava o usklaivanju i usporedni prikaz

28.

Temeljne vrijednosti pravnog sustava EU

29.

Screening

Screening u EU se koristi, u sluaju poinjanja pregovora o pristupu

RH, za analizu usklaenosti zakonodavstva zemlje kandidata s
europskim propisima.

30.

Simboli Europske unije

Dan Europe (9.svibnja), zastava, himna (Oda radosti), moto

(Ujedinjeni u raznolikosti), Euro.
31.
Objasni razliku izmeu Vijea Europe, Vijea Europske unije i
Europskog vijea
32.
Koje su funkcije Europskog revizorskog suda

33.

Provjerava prima li se prihod Unije na zakonit nain

Provjerava upravljanje proraunom EU
Koje su pravne norme EU

Pravni okvir Europske unije oslonjen je na sljedea naela:

Supsidijarnosti
Razmjernosti
Izravne primjenjivosti
Nadreenosti prava EU
Zabrane diskriminacije
Temeljnih ljudskih prava
Naelo supsidijarnosti ovo naelo ureuje odnos izmeu dvije razine
donoenja odluka i to razine Europske unije ili drave lanice. Ovo naelo
osigurava da se odluke donose to je blie mogue graanima i u
sluajevima podijeljene nadlenosti odluke treba donositi drava lanica.
Unija djeluje samo ako ciljeve predloenog djelovanja ne mogu u
zadovoljavajuoj mjeri ostvariti drave lanice. I u sluajevima kada se
odluka donosi na razini Unije tada postoji obveza stalnog preispitivanja je li
djelovanje na razini Unije opravdano.
Naelo razmjernosti trebalo bi osigurati oblik i doseg mjera koje se
poduzimaju s razine Unije i to razmjerno onoliko koliko je potrebno za
ostvarenje ciljeva mjera Europske unije.
Naelo izravna primjenjivosti ovo naelo osigurava izravnu primjenu
prava Zajednice i to ne samo na institucije ve i na graane, te im daje
pravo na pokretanje postupka za sudskom zatitom, pred nacionalnim
sudom ili Sudom Europske zajednice, ukoliko je njihova pravo povrijeeno.
Izravna primjenjivost openito se shvaa kao najvanije obiljeje, te kao
takvo podrazumijeva da su pravne norme Unije jasne, precizne, te se
primjenjuju na isti nain kao i odredbe nacionalnog prava. Ovo naelo
vano je za pravni sustav Zajednice.
Naelo nadreenosti prava EU ovo naelo povezano je s naelom
izravne primjenjivosti i djeluje u sluajevima kada se temeljem odredbe
prava Unije uspostavljaju odreena prava ili obveze za graane Unije, a u
toj situaciji dolazi do sukoba s nacionalnim pravom. Ovo naelo osigurava
prioritet u primjenu pravu Unije nad nacionalnim pravom. Nunost ovakva

rjeenja je osiguravanje funkcioniranja unutarnjeg trita Unije, te je

utemeljeno na neovisnosti europskog pravnog sustava s vlastitim Sudom
europske zajednice.
Naelo zabrane diskriminacije (na temelju dravljanstva) pri
obrazlaganju ovoga naela treba se podsjetiti na etiri slobode unutarnjeg
trita Unije, jer ovo naelo osigurava provedbu tih sloboda, odnosno brani
svaku nacionalnu odluku koja bi pokuala temeljem dravljanstva
diskriminirati proizvode, usluge ili dravljane.
Naelo temeljnih ljudskih prava ovo naelo prisutno je jo od
zakljuenja Jedinstvenog europskog akta 1987. godine koji je u svojoj
preambuli potvrdio opredijeljenost za potivanje ljudskih prava. Temeljna
ljudska prava osigurava i Sud Europske zajednice kroz svoju praksu.

34.

Kada su gotovi pregovori o ulasku u Uniju

Pregovori o ulasku zavravaju konanim zatvaranjem poglavlja

pregovora.
35.
Objasni razliku izmeu Europske unije i Europske
zajednice
36.
Europski upravni prostor

37.

Europska sredinja banka

38.
39.

Europski upravni prostor je neformalna pravna steevina na

podruju javne uprave nastao uslijed proirenja EU, a koji
postavlja minimalne standarde za zemlje kandidate u
pitanjima reforme politikih institucija i javne uprave, posebice
sredinje drave.

osnovana 1998. radi uvoenja Eura, funkcioniranje platnih

sustava, oblikovanje i provedbu ekonomske i monetarne
politike EU, osigurava stabilnost cijena u zoni Eura,
Nacela politike EU
Odbor regija

osnovan 1994. - predstavlja lokalne i regionalne vlasti

zakonodavstva provodi se na lokanoj i

regionalnoj razini

ukljuivanje graana u politike eu

obavezno savjetovati odbor u procesu donoenja propisa

lanovi se biraju iz redova lokalnih politiara, vlade nominiraju

a vijee eu imenuje na 4 godine


odrava 5 plenarnih zasjedanja godinje i ima 6 specijalistikih
komisija
40.

Elementi SSP

Formalno dogovoren okvir za politiki dijalog

Odredbe o proirenoj regionalnoj suradnji
Perspektiva uspostave podruja slobodne trgovine 6 godina od
stupanja na snagu SSP-a
Ureivanje kretanja radnika, poslovnog nastana, pruanja usluga i
kretanja kapitala
Postupno usklaivanje zakonodavstva, osobito o unutarnjem tritu
Postupna liberalizacija cestovnog tranzitnog prometa
Financijska i tehnika pomoi EU
Uspostava Vijea za stabilizaciju i pridruivanje (nadzor SSP-a)
Odbora za stabilizaciju i pridruivanje i Parlamentarnog odbora za
stabilizaciju i pridruivanje