DIPLOMSKI RAD

ANALIZA TRŽIŠTA KINODISTRIBUTERA U BiH

Predmet: Istraživanje marketinga

Mentor: doc. dr. Emir Kurtović
Student: Enes Karaica
Broj indeksa: 66144

Sarajevo, septembar, 2009.

S A D R Ž A J:

1. Uvod .............................................................................................................................. 3
2. Sažetak .......................................................................................................................... 5
3. Pregled stanja u svjetskoj kinematografiji .................................................................. 7
3.1. Budućnost home video tržišta? .............................................................................. 10
3.2. VOD tržište ........................................................................................................... 11
4. Evropska Unija ........................................................................................................... 13
4.1. EU - broj posjetilaca ............................................................................................. 13
4.2. EU proizvodnja ponovo raste ................................................................................ 14
4.3. Stabilan broj ulaznica ............................................................................................ 14
4.4. Nepromjenjena potražnja za EU filmovima ........................................................... 15
4.5. EU digital screen raste snažno ............................................................................... 15
4.6. 240 VOD servisa ................................................................................................... 15
5. Bosna i Hercegovina ................................................................................................... 17
6. Federacija Bosne i Hercegovine ................................................................................. 19
7. Kanton Sarajevo ......................................................................................................... 21
8. Ostali kantoni u FBiH ................................................................................................ 23
8.1. Kanton 10 - Livno ................................................................................................. 23
8.2. Hercegovačko-neretvanski kanton ......................................................................... 23
8.3. Srednjobosanski kanton......................................................................................... 24
8.4. Bosansko-podrinjski kanton .................................................................................. 24
8.5. Zeničko-dobojski kanton ....................................................................................... 24
8.6. Tuzlanski kanton ................................................................................................... 25
8.7. Kanton Posavski ................................................................................................... 25
8.8. Unsko-sanski kanton ............................................................................................. 25
9. Republika Srpska ....................................................................................................... 26
10. Stanje u regiji ............................................................................................................. 32
10.1. Hrvatska .............................................................................................................. 32
10.2. Srbija .................................................................................................................. 34
10.3. Crna Gora ........................................................................................................... 35
10.4. Makedonija ......................................................................................................... 37
11. Kako građani BiH koriste svoje slobodno vrijeme.................................................... 38
12. Rezultati analize istraživanja ..................................................................................... 39
12.1. Kako građani koriste svoje slobodno vrijeme?..................................................... 39
1
 12.2. Analiza odlaska ispitanika u kino ........................................................................ 41
12.3. Stavovi ispitanika o stanju u kinematografiji ....................................................... 41
12.4. Stavovi ispitanika: domaći film, odlazak u kino kao društveni događaj? .............. 42
12.5. Šta je supstitut za film u kinu? ............................................................................. 43
12.6. Podaci o ispitanicima .......................................................................................... 45
13. Zaključci i preporuke ............................................................................................... 47
14. Prilozi .......................................................................................................................... 49
14.1. Tabele ................................................................................................................. 49
14.2. Grafikoni............................................................................................................. 50
14.3. Literatura ............................................................................................................ 52
14.4. Anketni upitnik ................................................................................................... 53

2
 1. UVOD

Film je u Bosnu i Hercegovinu došao već 27. jula 1897. godine, kad je u Sarajevu održana
prva filmska projekcija. Kina su postala popularna početkom prošlog vijeka, a zabilježeni su i
napori da se snime filmovi. Jedan od najznačajnijih zabilježenih materijala bili su snimci koje
je Antun Volić zabilježio u svom filmu “Sarajevski atentat na Franju Ferdinanda”, iz 1914.
godine, filmu koji je obišao svijet. Organizirana kinematografija institucionalizirana je tek
nakon Drugog svjetskog rata. Prema tome, od prve projekcije do danas prošlo je 112 godina
(vijek s tri rata) i u tom periodu snimljeno je 120 igranih, kao i stotine dokumentarnih i
kratkih filmova.1
U prijeratnom, a i u poslijeratnom periodu, značajan dio kulture Bosne i Hercegovine čini
film. On je prije rata i u sferi kratkog filma i u sferi igranog filma snažno označio svoje
prisustvo ne samo na prostoru bivše Jugoslavije, nego i na svjetskoj sceni. Stoga film
predstavlja veoma značajan dio kulturnog kapitala koji se još uvijek nedovoljno koristi u
promociji Bosne i Hercegovine u evropskim i svjetskim okvirima. Istina, i u poslijeratnom
periodu kinematografska djelatnost u Bosni i Hercegovini se snažno razvija, zahvaljujući i
veoma bogatoj filmskoj tradiciji, kao i kontinuiranom školovanju filmskih kadrova što je
imalo pozitivne rezultate i donijelo svjetska priznanja kinematografiji Bosne i Hercegovine.
Poseban doprinos stvaranju kreativnog poleta i stvaralačke atmosfere u području filmske
umjetnosti dao je i „Sarajevo film festival“, koji je, zajedno sa značajnim filmskim
ostvarenjima koja su osvojila najviša svjetska odličja, doprinio i porastu ugleda Bosne i
Hercegovine u svijetu. „Banjalučki internacionalni film festival“ svakako će doprinijeti daljoj
promociji i razvoju filmske industrije u BiH. Važnu ulogu u razvoju filmske industrije imaju
akademije umjetnosti na kojima se školuju mladi kadrovi.
Uprkos tome, i materijalna i proizvodna baza filmske industrije u Bosni i Hercegovine je
veoma oskudna. Većina filmskih projekata je nedovoljno podržana iz budžeta, pa su se u
njihovo realiziranje uključivali mnogi pojedinci i organizacije iz inostranstva.
Tehnička baza filmske proizvodnje u Jagomiru, filmski studiji i filmska tehnika, u ratu su
uništeni. Jake filmske producentske kuće kao što su „Sutjeska film“, pa i „Forum film“,
prestale su s filmskom proizvodnjom.
Nije bolje stanje ni u sektoru distribuiranja i prikazivanja filma. Mnoga kina u ratu su
uništena, mnoga su, uslijed nepovoljnih tehničkih i finansijskih okolnosti, prestala s radom,

1
BH film 2008./2009, Udruženje fimskih radnika Bosne i Hercegovine,

3
tako da veliki broj gradova u Bosni i Hercegovini nema svoje kino. Područje arhiviranja,
klasificiranja i istraživanja filma u Bosni i Hercegovini, i filma uopće, je u još lošijem stanju.
Veoma oskudna kino-mreža, porast DVD i VHS produkcije i osjetni pad cijena uređaja za
njihovu reprodukciju, doveli su do velikog pada gledanosti kino-predstava, uprkos stanovitih
uspjeha domaće proizvodnje.
U vrijeme kada filmska industrija doživljava procvat i izbacuje najviše naslova godišnje u
istoriji, kada sedma umjetnost postaje najčešći oblik zabave, a Sarajevo film festival jači nego
ikad, mnogi građani Bosne i Hercegovine već godinama nisu imali priliku da pogledaju film
u kinu. Gledanje filmova manje-više postalo je privilegija glavnih gradova Federacije Bosne i
Hercegovine i Republike Srpske.
I dok građani Bosne i Hercegovine slabu posjećenost kinima pravdaju lošim uslovima u
dvoranama, lošim reportoarom, vlasnici kina loše uslove pravdaju time što nemaju para za
renoviranja zbog loše posjećenosti. Vlasti na svim nivoima slabo ili nikako ulažu u kina pa
se trenutna situacija u Bosni i Hercegovini, kada je ova tema u pitanju, nalazi i po svemu
sudeći nalaziće se još dugo na mrtvoj tački. Treba napomenuti i to da su rebalansi budžeta na
svim nivoima vlasti smanjili izdvajanja i to ponajviše za kulturu.
Sigurno da je problem distribucije filma u Bosni i Hercegovini veliki. Na prste jedne ruke se
mogu izbrojati multipleksi i kina koja odgovaraju standardima iz ovog vijeka. Teško je
distribuirati film u okolnostima gdje gradovi poput Mostara, Tuzle i Zenice nemaju ili
„renoviraju” kino dvoranu. Filmovi se prikazuju u starim domovima kulture, u kojima nema
uslova čak i kada ima publike.
Stoga je cilj ovog diplomskog rada utvrditi osnovne razloge slabe posjećenosti kinima, kao i
prepoznati na koji način se ti nedostaci mogu eliminisati, odnosno kako vratiti gledateljstvo u
kino dvorane.

4
 2. SAŽETAK

Cij ovog rada je sagledavanje stanja u kino distribuciji, jer je primjećen veliki broj zatvaranja
kina, kao i slaba posjećenost postojećim kinima.
Imajući u vidu da postoji veliki broj sekundarnih podataka, prvo je pristupljeno prikupljanju
tih podataka i posvećena je velika pažnja njihovoj što ispravnijoj klasifikaciji. Prvenstveno su
korišteni godišnjaci državnih zavoda za statistiku.
Korišteni su pretraživači/baze podataka Google ( http://www.google.ba/webhp?hl=hr) i
Ebsco database (http://search.epnet.com/).
Nakon analize, na ovaj način prikupljenih podataka, pristupljeno je njihovoj kvalifikaciji i
obradi. Izvršena je podjela na preglede stanja u Svijetu, Europskoj uniji, Bosni i
Hercegovini, Federaciji Bosne i Hercegovine, Kantonu Sarajevo, kao i ostalim kantonima, te
Republici Srpskoj i zemljama regije (Hrvatska, Srbija, Crna Gora i Makedonija).
Blagi pad posjećenosti kinima u svjetskim i evropskim okvirima se može prikazati u
supstitutima novog doba kao što su VOD - Video on demand (Video na zahtjev). Takođe je
primjetno da se u razvijenim zemljama mnogo ulaže u izgradnju modernih i sofisticirano
opremljenih kino dvorana.
Kada posmatramo stanje u Bosni i Hercegovini, infrastruktura je na jako niskom nivou, a broj
posjetilaca konstantno pada. Primjetno je da je smanjenjenjem broja domaćih filmova, pala i
ukupna posjećenost kinima. Urađena je i detaljna analiza po entitetima i kantonima, koja
odgovara navedenom stanju.
Stanje u regiji je na približnom nivou kao i u Bosni i Hercegovini, s tim da je osjetno
porastao broj projekcija i posjetilaca u Hrvatskoj, gdje je u zadnjim godinama otvoreno više
multipleks kina. Interesantan je podatak da je film “Seks i grad” pogledalo 102 000
posjetilaca u novom multipleks kinu u Beogradu, što je približno jednako ukupnom broju
posjeta kinima u Kantonu Sarajevo u istoj godini.
Nakon analize stanja pristupljeno je izradi anketnog upitnika, koji je distribuiran putem
elektronske pošte, preko linka:
http://spreadsheets.google.com/viewform?formkey=dHBqeWJmQlZlc0d3SWR2YmNOY0xWVUE6MA,
kojem je pristupilo 370 ispitanika. Činjenica da je smanjeni broj posjeta kinima u zemljama
Evropske unije posljedica uvođenja VOD servisa, dok u Bosni i Hercegovini VOD servis još
uvijek nije dostupan korisnicima. Obzirom da u Bosni i Hercegovini ne postoje kvalitetni
supstituti, anketa je usmjerena na istraživanje načina na koji stanovništvo troši slobodno
vrijeme koje ne provodi u kino salama, kao i na kojim medijima se filmovi gledaju. Takođe

5
su traženi i stavovi i mišljenja o razlozima koji spriječavaju posjete kinima, kao i o mjerama
koje bi trebalo poduzeti radi povećanja posjećenosti.
S obzirom da je anketa distribuirana elektronskom poštom, i da su se svi izjasnili da koriste
internet, a čak 90% i kablovksu televiziju, kao i to da se filmovi ipak gledaju na drugim
medijima, iz urađene analize može se nazrijeti uspješnost VOD servisa, i na našim
prostorima, ukoliko cijena bude pristupačna.
I dok se građani Sarajeva u ovim ljetnim danima oduševljavaju činjenicom da i njihov grad
konačno postaje vlasnik multipleks kina, čija je izgradnja trajala 6 godina, građani drugih
gradova u 52 zemlje već uživaju u novom sistemu projekcija – IMAX (skraćeno za Image
MAXimum), novi format pokretne slike i standarda projekcija. Tradicionalna verzija IMAX-
a ima mogućnost da snima i prikazuje slike daleko veće veličine i rezolucije, nego što su to u
stanju konvencionalni filmski sistemi. Standardno IMAX platno je 22 metra široko i 16,1
metra visoko, te gledateljstvu pruža visoki nivo audio i vizuelnog ugođaja. Dakle, Sarajevo
postaje još jednom ponosni vlasnik malo starije tehnologije i nastavlja da živi u nadi da nas
nekada čekaju bolji dani, bar kad je u pitanju kino industrija.

6
 3. PREGLED STANJA U SVJETSKOJ KINEMATOGRAFIJI

Područje 2004 2005 2006 2007 2008

Americas
United States 1,484.0 1,378.0 1,395.0 1,400.0 1,364.0
Canada 114.3 101.0 102.9 104.5
Latin America 400.2 370.4 368.3 375.7 376.0

Asia
China 137.5 157.8 176.2 195.8
Japan 170.1 160.5 164.6 163.2 160.5
India 3,290.0
South Korea 159.0 150.8

Australia 91.5 82.2 83.6 84.7 84.6

Africa 57.0 57.3 58.9 53.2

Middle East 27.8
Tabela 1: Svjetska kinematografija, broj gledalaca u milionima2

Prema informacijama Nacionalnog saveza Vlasnika Pozorišta (NATO), kino posjete u

Sjedinjenim Državama su porasle za 5,6% a prihodi box-officea 8,8% u prvom kvartalu
2009. Kao što organizacija voli da istakne, posjete su porasle u pet od posljednjih sedam
recesija američke privrede. Više nego bilo koji drugi oblik zabave, a možda i zato što cijena
kino ulaznice povećala manje od drugih, odlazak u kina je, reklo bi se, najbolje rješenje za
utjehu domaćinstava u razdoblju krize. Izlagači američkih filmova su sve optimističniji jer
vjeruju da će digitalno kino i filmovi u 3D formatu vjerojatno privući novu publiku. Iako su
prihodi američkih i međunarodnih box-officea oborili sve rekorde 2008. godine, posjete
kinima u Sjedinjenim Američkim Državama su zapravo pale za 2,6%, dostižući najniži nivo

2
Motion Picture Association of America, www.mpaa.org (pristupljeno 01.07.2009), European Audiovisual Observatory,EU,
http://www.obs.coe.int/ (pristupljeno 01.07.2009), State Administration of Radio, Film and Television, China www.sarft.gov.cn (pristupljeno
07.07.2009), Screen Digest, a global perspective on TV and digital advertising, US, UK http://www.screendigest.com/ (pristupljeno
10.07.2009), Motion Picture Producers Association of Japan, http://www.eiren.org/boxoffice_e/index.html (pristupljeno 01.07.2009), Screen
International, London GB, Los Angelos US, http://www.screendaily.com/ (pristupljeno 19.07.2009), Fundación del Nuevo Cine
Latinoamericano, http://www.cinelatinoamericano.org/ (pristupljeno 20.07.2009), Dubai International Film Festival,
http://www.dubaifilmfest.com/ (pristupljeno 01.07.2009)

7
od 1997. godine, dok su ostale stabilne u Evropi. Porast prihoda međunarodnih box-officea
može se objasniti više slabostima dolara nego trendom snažnog rasta u posjetama kinima (što
se može vidjeti samo u Kini i Rusiji).

Ipak, treba, biti oprezan prilikom donošenja zaključaka. Promjenjivost broja posjeta kinima je
takva da predmetni trendovi ne mogu biti ocijenjeni tokom razdoblja od nekoliko mjeseci.
Dobre performanse američkog kino tržišta u posljednjih nekoliko mjeseci mogu biti
objašnjenje razlozima strogo unutar filmske industrije, posebno činjenicom da su distributeri
otkrili koristi širenja informacija o datumima premijere tokom godine. Nema mnogo
podataka o evropskim kinima za prvi kvartal 2009. godine, ali je zanimljivo napomenuti da,
primjerice, Kinepolis sklop, koji je prisutan u pet zemalja, bilježi pad u posjetama od 17%. U
Francuskoj, u prvom kvartalu pad je bio 15,2%. Ova dva podatka koja su iste magnitude
jasno su u suprotnosti sa izuzetnim rezultatom iz prvog kvartala 2008. godine. Nasuprot
tome, u Velikoj Britaniji, prva dva mjeseca su bila bolja nego u 2008. godini, posjete rastu za
7,7% u januaru i 16,4% u februaru.

U industriji kao što je kino industrija, efekti krize će se sporije osjećati. To je zato što, dok
broj posjeta kinima raste, proizvodnja je pogođena krizom. Prema članku Reuters koji je
naširoko prenosila štampa, sredstva koja je Hollywood okretao od 2005. godine su gotovo
virtuelno nestala, iako iznos koji je osiguran za pomoć finansijskom krahu u periodu između
2005. i 2008. godine je procijenjen na 15 milijardi dolara.3 Neki investitori koji su računali na
brzi povratak novca, kažu da su pokušali prodati njihove udjele u ovoj pomoći uz popust od
30% do 70% specijalizovanim investitorima koji su u mogućnosti da snose rizike dugoročno.
Većina banaka također je smanjila njihovo učešće u proizvodnji filmova i podigli kamatne
stope. Procjenjuje se da će se u 2009. godini vjerojatno dodatno smanjiti broj novih izdanja,
koji su već pali sa 205 u 2006. na 162 u 2008. godini. Izdanja za 2009. godinu su procijenjena
na 118 u poređenju sa 140, samo godinu ranije. Većina studija demantira u javnosti da će
doći do smanjenje broja izdanja u 2010. i 2011. godini.

3
http://www.variety.com/article/VR1117994249.html?categoryid=3284&cs, http://www.shortfilm.de/en/short-
film-magazine/reports.html, (pristupljeno 03.07.2009.)

8
 Grafikon 1: Svjetska kinematografija, broj gledalaca u milionima4

4
Motion Picture Association of America, www.mpaa.org (pristupljeno 09.07.2009), European Audiovisual Observatory,EU,
http://www.obs.coe.int/ (pristupljeno 09.07.2009), State Administration of Radio, Film and Television, China www.sarft.gov.cn
(pristupljeno 10.07.2009), Screen Digest, a global perspective on TV and digital advertising, US, UK http://www.screendigest.com
(pristupljeno 20.07.2009)/, Motion Picture Producers Association of Japan, http://www.eiren.org/boxoffice_e/index.html (pristupljeno
07.07.2009), Screen International, London GB, Los Angelos US, http://www.screendaily.com/ (pristupljeno 08.07.2009), Fundación del
Nuevo Cine Latinoamericano, http://www.cinelatinoamericano.org/ (pristupljeno 01.07.2009), Dubai International Film Festival,
http://www.dubaifilmfest.com/ (pristupljeno 05.07.2009)

9
3.1. Budućnost home video tržišta?

Optimisti koji su tvrdili da filmski sektor dokazuje recesiju moraju shvatiti da se resursi ovog
sektora ne temelje samo na profitu box officea, već također, i na prihodu u iznosu od oko
40% do 50% na home video proizvode. Evidetno je da home video tržište evoluira.

Kriza na DVD tržištu trenutno se jasno vidi: u SAD-u, DVD prodaja je pala s 24 milijarde
dolara u 2006. godini, na 22 milijarde u 2008. U zavisnosti od izvora, opadanje u 2008.
godini u poređenju sa 2007. godinom je 8,4% (NATO), 9% (Digital Entertainment Group) ili
čak 11% (Screen Digest). Ovaj pad prodaje nije kompenziran prodajom Blu-ray diskova, koja
je porasla sa 270 miliona dolara u 2007. godini do 750 miliona dolara u 2008.

Prema Screen Digestu, brzi porast Blu-ray diskova (BD) je samo djelomično nadoknadio ovaj
pad: ukupna prodaja zapravo pala je za 9%, u usporedbi sa 11% pada prodaje DVD. Tržište
najma je više otporno: ono je palo za samo 0,3% (uključujući BD) i 2,6% (isključujući BD).
U SAD-u, stabilizacija tržišta najma je sve više iznenađujuća obzirom na šest uzastopnih
godina opadanja. Bolje performanse tržišta najma bi se mogle objasniti porastom broja
internet usluga najma koje nude različite firme i uspjehu zakupljenih vending mašina. Broj
pretplatnika na uslugu Netflix je porastao sa 6,3 miliona u 2006. godini na 10 miliona na
početku 2009. godine, dok je Redbox, koji radi u saradnji sa McDonald's-om i Wal-Mart-om,
povećao mrežu kioska sa 2300 u 2006. godini na 13700 početkom 2009. i cilj im je imati
20.000 kioska na kraju godine.

U Evropi, prvi dostupni podaci iz različitih zemalja pokazuju suprotne rezultate. U Velikoj
Britaniji, prema prvim procjenama BVA, broj prodanih DVD-a je porastao za 1,9% u 2008.
godini u poređenju sa 2007. Međutim, zbog pada prosječne cijene, vrijednost tržišta je pala za
2,5%. Prodaja Blu-ray diskova je bila viša od očekivanog (3,7 miliona). U Francuskoj,
prodaja je zabilježila pad u četiri godine uz pad vrijednosti od 7,5% svake godine na 1,38
milijarde eura i pad obima prodaje za 5,5%. To znači da je tržište izgubilo gotovo jednu
trećinu ili 600 miliona eura za četiri godine. Prema SEVN, ovaj pad vrijednosti bi bio veći
(oko 10%), bez prvih ohrabrujućih poticaja od prodaje Blu-ray diskova, koja se u
četverostručila u 2008. U Njemačkoj kupovina DVD-a je pala za 5,4% vrijednosti, a 1,9% u
jedinici proizvoda. Iznos novca potrošen na Blu-ray diskove iznosi 43 miliona eura, čime se
smanjuje pad prodaje kada se svi formati uzmu zajedno u obzir za 2,2%. U Italiji, DVD
prodaja je pala 15,5% u novčanoj vrijednosti i 13,9% u količini.
10
Prema Screen Digest, stabilizacija tržišta najma u SAD-u se ne proširuje na druga tržišta. Pad
iznajmljivanja DVD-a u Eurozoni bio je 12% u eurima i 6% u dolarima, a u Velikoj Britaniji
9,5% u funtama i 16,2% u dolarima. U Japanu, iznajmljivanje je povećano za 13,8% u
dolarima, ali zapravo je palo 0,1% kada je preračunato u jene. U Evropi, internet
iznajmljivanje je već dostupno, ali čini se da će ostati na margini u odnosu na Sjedinjene
Države, ali je raspodjela zakupljenih vending mašina već dobro uspostavljena. Na kraju,
stabilizacija tržišta najma u Sjedinjenim Državama ukazuje na činjenicu da su potrošači
prestali pravit lične video kolekcije i da su spremni za nematerijaliziranu potrošnju koja je
predstavljena VOD-om.

3.2. VOD tržište

VOD - Video on demand (Video na zahtjev) je dio video servisa koji korisniku omogućava
izvjesnu slobodu izbora. Video prema zahtjevu praktično predstavlja virtuelni video rekorder.
On u svakom trenutku omogućava zaustavljanje, premotavanje, usporenu reprodukciju, itd.
Stoga je realizacija ovakvog servisa veoma komplikovana, između ostalog i zbog toga što se
javlja pitanje koji je pravi odnos usluge i cijene prihvatljive za korisnika.

Još uvijek nije lako procijeniti razvoj VOD tržišta jer gotovo da nema podataka o
opskrbljenosti od strane pružaoca usluga ili podataka koji se prikupljaju od strane nacionalnih
kinematografskih agencija. Prema Screen Digestu, prodaja ili iznajmljivanje filmova
dostupne kao VOD predstavlja tržište od 156 miliona američkih dolara u SAD-u i 38 miliona
dolara u Evropi, te se vjeruje da će biti deset puta više u 2013. U Evropi, različiti tipovi
igrača (telekomunikacijski operateri, kablovski operateri, emiteri, trgovaci, proizvođači,
filmske biblioteke, itd.), su uložili novac u ovo novo tržište u periodu 2007-2008. Međutim,
IT kompanije i kompanije koje proizvode video igrice, kao što su Apple, Microsoft, Sony i
Nintendo, čini se da imaju najbolju poziciju. Prema Screen Digestu, Apple iTunes
prodavnice, koje nude kataloge od 2500 filmova, 600 od njih u HD, u Sjevernoj Americi,
Velikoj Britaniji, Australiji i Novom Zelandu, već su svjetski lideri za VOD koji je posvećen
filmu. Katalozi filmova će vjerovatno postupno biti uvedeni u iTunes prodavnice u drugim
zemljama, što je pokazano nedavnim pokretanjem servisa u Njemačkoj. Proizvođači
konzolnih igrica također pokušavaju ući u krug preuzimanja filmova. Na Internetu,
Microsoftov Xbox 360 ili Sony's PlayStation 3 već nude kataloge filmova. Prema Varietyu,
Sony ima registrirano više od 380 miliona preuzetih filmova (besplatnih i plaćenih) putem
online usluge PlayStation Network preko PS3 konzole. VOD, koji je dostupan samo u
11
Sjedinjenim Državama, rekao je da su zaradili 180 miliona dolara u jednoj godini. Microsoft
nudi VOD servis u Evropi u posljednjih osamnaest mjeseci, a ne nudi bilo kakve dodatke na
preuzeti sadržaj. Nintendo uslugu pokrenuo u Japanu. U Sjedinjenim Američkim Državama,
na iTunes prodavnice i Microsoftov Xbox servis otpada 85% svih transakcija, dok u Evropi,
ove dvije usluge imaju 16% udjela na tržištu, uprkos nedavnim i još uvijek veoma
ograničenim kretanjima, ali će vjerovatno imati 65% učešće na tržištu do 2010. godine.
Dominacija ova dva igrača koji su i proizvođači već je došla do kritične ocjene: njihov glavni
cilj je prodavati svoj hardver, ali ove dvije kompanije bi mogle priuštiti smanjenje cijena
filmova na trošak svojih konkurenata. Iako je vodeći model, čini se da operateri
deziluzionirani u očekivanju rezultata iTunes prodavnice. Na promociji svojih kataloga u
septembru 2006. godine, Disney je najavio ciljani prihod prve godine od 50 miliona dolara.
To podrazumijeva, grubo rečeno, cilj od 25 miliona preuzimanja po cijeni od 1,99 dolara.
Krajem jula 2008. godine, Disney je diskretno priznao da je prodao samo 5 miliona filmova i
da je prodaja VOD bila inkrementalna. Tokom posljednjih nekoliko mjeseci, Apple je objavio
još manje podataka o preuzimanju filmova.

Špekulacije su brojne među analitičarima i stručnjacima za šanse da će Blu-ray diskovi i

VOD HD usluge pobijediti kod potrošača. Nedavne objave kao što je DVD proizvodnja „na
zahtjev“ koju je predložio Warner za svoju filmsku biblioteku, preuzimanje filmova na SD
memorijske kartice, koje je najavio MOD Systems i Toshiba, ili novi kabal koji povezuje
iPod i HD televizore koji je najavio Apple, pokazuju da su izazovi distribucije filmova kroz
nove digitalne tehnologije veći nego ikad. U nedostatku detaljnih podataka, iskreni promatrač
može samo tražiti malo više transparentnosti od operatera prije nego ponudi ocjenu. Ako nije
osigurana transparentnost, onda strateški izbori, investicije i razvoj politika i dalje će ostati
rizični.

12
 4. EVROPSKA UNIJA

4.1. EU - broj posjetilaca

Zemlja 2004 2005 2006 2007 2008 2008/07

Austria 19.4 15.7 17.3 15.7 15.6 -0.4%
Belgium 24.1 22.1 23.9 22.7 21.8 -3.7
Bulgaria 3.1 2.4 2.4 2.5 2.8 14.2
Cyprus 1.0 0.8 0.8 0.9 / /
Chech Republic 12.0 9.5 11.5 12.8 12.9 0.4%
Denmark 12.8 12.2 12.6 12.1 13.2 8.9%
Estonia 1.2 1.1 1.6 1.6 1.6 0.2%
Finland 6.9 6.1 6.7 6.5 6.9 5.3%
France 195.7 175.5 188.8 177.7 189.7 6.7%
Germany 156.7 127.3 136.7 125.4 129.4 3.2%
Greece 12.0 12.7 12.8 13.8 / /
Hungary 13.7 12.1 11.7 11.1 10.4 -6.9%
Ireland 17.3 16.4 17.9 18.4 18.2 -0.7%
Italy 116.3 105.6 106.1 116.4 111.6 -4.1%
Latvia 1.7 1.7 2.1 2.4 2.4 -2.7%
Lithuania 1.4 1.2 2.4 3.2 3.3 1.2%
Luxemborg 1.4 1.2 1.3 1.2 / /
Malta 1.0 1.0 0.9 1.0 / /
Poland 33.4 23.6 32.0 32.6 33.8 3.4%
Portugal 17.1 15.8 16.4 16.3 16.0 -2.0%
Romania 4.0 2.8 2.8 2.9 3.8 29.7%
Slovakia 2.9 2.2 3.4 2.8 3.4 21.3%
Slovenia 3.0 2.4 2.7 2.4 2.4 0.5%
Spain 143.9 127.7 121.7 116.9 107.8 -7.8%
Sweden 16.6 14.6 15.3 14.9 15.3 2.1%
The Netherlands 23.0 20.6 23.4 23.1 23.5 2.0%
United Kingdom 171.3 164.7 156.6 162.4 164.2 1.1%
EU 27 1012.9 898.9 931.6 919.8 924.2 0.5%
Tabela 2: Europska Unija – broj posjetilaca u milionima5

5
MEDIA Salles, Milano, Italy, http://www.mediasalles.it/ (pristupljeno 11.07.2009), Euromed, The Euro-Mediterranean Partnership, EU,
http://ec.europa.eu/ (pristupljeno 08.07.2009), Les cahiers du cinema, http://www.cahiersducinema.com/ (pristupljeno 11.07.2009), French
film magazine, Analysts, Department for Information on Markets and Financing, European Audiovisual Observatory,
http://www.obs.coe.int/ (pristupljeno 14.07.2009).

13
 Grafikon 2: EU broj posjetilaca (u milionima)

4.2. EU proizvodnja ponovo raste

U cilju poboljšanja uporedivosti podataka proizvodnje širom zemalja Evropski Audiovizuelni

Observatorij je izmijenio svoju metodologiju za brojanje igranih filmova evropske
produkcije. Izmijenjena metodologija ima za cilj jasno razlikovanje fikcije i dokumentaraca.
Imajući u vidu lagani prvi pad u 2007. godini, Observatorij procjenjuje da proizvodnja u
Evropskoj uniji je porasla sa 1033 na 1145 u 2008. godini. Ukupni broj filmova proizvedenih
u 2008. godini je 878 fikcije i igranih filmova, i 267 dokumentaraca. Broj od 100%
nacionalnih filmova nastavio je da se povećava sa 632 na 675 u 2008, dok je broj
koprodukcija ostao prilično stabilan na 203. Ukupni rast je prvenstveno rezultat rastuće
proizvodnje u Italiji (+37), Irskoj (+16), Njemačkoj (+12) i Francuskoj (+11).

4.3. Stabilan broj ulaznica

Nakon malog pada u 2007. godini, broj ulazaka u Evropskoj uniji porastao je za 0,5% od 920
miliona na oko 924 miliona u 2008. godini. Uspjeh nacionalnih filmova podržan je
pozitivnim rezultatima u Francuskoj (+6,7%), Njemačkoj (+3%) i Velikoj Britaniji +(1,1%).
Nasuprot tome, broj ulazaka se smanjio za 4,1% u Italiji i 7,8% u Španiji. Dvocifreni rast
prodaje ulaznica je registrovan u Bugarskoj, Rumuniji i Slovačkoj, dok Nordijske zemlje,
članice EU, također izvještavaju o pozitivnim rezultatima.

14
4.4. Nepromjenjena potražnja za EU filmovima
Evropski film je bilježio tržišni udio od 28,4% i mali rast na 28,6% u 2007. godini. Udio na
tržištu za evropske filmove koji su producirani u Evropi sa dolazećim investicijama iz SAD-
a, je porastao sa 6,3% na 6,8%, dok je američki film zadržao stabilnu poziciju na 63,2%.

4.5. EU digital screen raste snažno

Prema podacima koje je obezbijedila MEDIA Salles broj digitalnih projekcija u Evropskoj
uniji porastao je za 24% sa 811 u 2007. godini na 1 006 digitalne projekcija do sredine 2008.
Sa 298 jedinica, Velika Britanija je i dalje zemlja s najvećom bazom digitalnih projekcija, a
slijede je Njemačka (164) i Francuska (162). Iako mnoge zemlje još uvijek rade na razvoju
sistema za podršku prijelaza na digitalnu tehnologiju, odluka francuskog izlagača CGR je da
se ide naprijed s pretvorbom svojih cca. 400 ekrana je bila glavni pokretač rasta za digitalnu
kinematografiju u Francuskoj. Sa drugim većim lancem koji prati primjer CGR-a,koji je
podržan nacionalnom inicijativom kao što je situacija u Poljskoj i pokretačka snaga 3D kina,
a digitalizacija evropskih kina će nastaviti trend rasta u cijeloj godini.

4.6. 240 VOD servisa

Opservatorij procjenjuje da je postojalo oko 240 VOD servisa koji nude filmove u zemljama
članicama Evropske unije u novembru 2008. godine. Najveći broj VOD servisa nalazi se u
Francuskoj (43), koju prati Holandija (28), Njemačka (22) i Ujedinjeno kraljevstvo Velike
Britanije i Irske (20).

Broj stanovnika u 2008. godini 499,7 miliona

BDP per capita u 2008. godini 38 413 USD
Prosječna stopa konverzije USD/EUR u 2008. 1 USD=0,68 EUR
Broj ulaznica u 2008. godini 924,2 miliona
Prosječni broj ulaznica per capita u 2008. godini 1,85
Prosječna cijena ulaznice u 2007. godini 6,07 EUR (8,31 USD)
Projekcije 2007/2008 29 394/-
Projekcije u multipleksu 2007/2008 11 541/-
Digitalne projekcije 2007/juni 2008 811/1006
VOD servis 2007/2008 -/240
Tabela 3: Evropska Unija – osnovni pokazatelji6

6
Analysts, Department for Information on Markets and Financing, European Audiovisual Observatory, http://www.obs.coe.int/
(pristupljeno 06.07.2009)

15
 Grafikon 3: Europska Unija – broj posjetilaca u milionima7

7
Analysts, Department for Information on Markets and Financing, European Audiovisual Observatory, http://www.obs.coe.int/ (pristupljeno
20.07.2009), MEDIA Salles, Milano, Italy, http://www.mediasalles.it/ (pristupljeno 20.07.2009), Euromed, The Euro-Mediterranean
Partnership, EU, http://ec.europa.eu/ (pristupljeno 01.07.2009), Les cahiers du cinema, http://www.cahiersducinema.com/ (pristupljeno
21.07.2009), French film magazine, http://www.artandpopularculture.com/French_film_critic, (pristupljeno 21.07.2009).

16
 5. BOSNA I HERCEGOVINA

Kina predstave, posjetioci i zaposleni

Predstave Posjetioci Zaposleni

Po jednoj
predstavi

operatori
Domaćih

Domaćih
Ukupno

Ukupno

Ukupno
filmova

filmova

filmova

filmova
Stranih

Stranih
Kina

Kino
2001 51 10,475 510 9,965 775,267 105,287 669,989 152 201 53
2002 54 11,162 556 10,606 694,789 59,403 635,386 127 211 54
2003 48 9,614 1,966 7,648 643,009 205,618 437,391 133 173 47
2004 53 10,606 1,763 8,843 561,342 167,043 394,299 102 211 55
2005 58 10,104 2,083 8,021 383,994 117,525 266,469 74 226 60
2006 60 9,309 2,727 6,582 483,607 211,924 271,683 99 217 56
2007 56 6,683 1,499 5,184 241,558 75,937 165,585 73 188 49
2008 51 7,416 237,227 168
Tabela 4: Kina, predstave, posjetioci i zaposleni8
Prema prikupljenim podacima situacija u kinima u Bosni i Hercegovini je alarmantna. Broj
projekcija u 2008. godini je veći u odnosu na 2007. godinu za 10%, ali je opao za 30% u
odnosu na 2004. godinu. Istovremeno broj posjetilaca u 2008. godini je opao za neznatnih
1,8% u odnosu na 2007. godinu i čak 69,4% u odnosu na 2001. godinu, kada je zabilježen
najveći broj posjeta.
Od predratnih 190 kinodvorana, u BiH danas egzistira 51. Interesantno je ukazati na činjenicu
da se u 2007. godini broj kino dvorana smanjio za 4 u odnosu na 2006. godinu, a broj
posjetilaca se smanjio za nevjerovatnih 50%, te istovremeno dolazi do smanjenja broja
zaposlenih i broja kino operatera. Istražujući uzroke koji su doveli do ovakvog stanja, mnoga
mišljenja ukazuju da je veliki broj posjeta zabilježen u godinama kada su distribuirani filmovi
domaće produkcije, koji pored direktnog broja posjetilaca domaćih filmova, podstiču
stvaranje navike odlaska u kino. Iako ne postoji evidencija o organiziranim posjetama kino
projekcijama, posebno mladih u osnovnim i srednjim školama, brojke koje su predočene
ukazuju na činjenicu da se broj tih posjeta smanjuje.

8
Agencija za statistiku BiH, www.bhas.ba (pristupljeno 21.07.2009),, Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba (pristupljeno 01.07.2009),
Republički zavod za statistiku, stat@rzs.rs.ba, (pristupljeno 21.07.2009).

17
 Grafikon 4: Broj posjetilaca u kinima u BiH

Grafikon 5: Broj prikazanih filmova u kinima u BiH

Grafikon 6: Broj zaposlenih u kinima, broj kina, u BiH

18
 6. FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

Posjetioci Zaposleni

Predstave

Prikazani
filmovi

predstavi

operateri
ukupno

svega

kino
žene
´000

po
2000 7,536 1,279 416 55 124 ... 30
2001 7,182 1,072 507 71 127 ... 32
2002 7,777 1,243 472 61 128 53 30
2003 5,217 541 361 69 76 26 22
2004 6,687 827 391 58 126 46 29
2005 5,736 860 254 44 138 50 32
2006 6,131 933 346 56 141 50 32
2007 4,547 843 163 36 114 42 26
2008 3,760 448 153 41 83 ... 22
Tabela 5: Predstave, prikazani filmovi, posjetioci, zaposleni u kinima u FBiH9

2000. godina se ističe kao rekordna godina, godina u kojoj je prikazano najviše filmova sa
najviše projekcija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Prema broju posjetilaca kao rekordna
godina ističe se 2001. godina. Broj posjetilaca u 2008. godini je opao za 69,8% u odnosu na
2001. godinu. Broj prikazanih filmova u 2008. godini je opao za 64,9 % u odnosu na
rekordnu 2000. godinu. Broj zaposlenih je rastao iz godine u godinu u periodu od 2000. do
2003. godine kada dolazi do pada broja uposlenih što je izazvano zatvaranjem 8 kino
operatera. Broj uposlenika ponovo raste već od 2004. godine, ali u skladu sa prethodnom
praksom, rast se održava cijele tri godine, nakon čega ponovo dolazi do pada.
Možda razloge treba potražiti u činjenici da danas u svijetu kina više ne izgledaju onako kako
su izgledala u BiH kada su se početkom devedesetih iz poznatih razloga kina prestala
posjećivati. Stare rasklimane stolice, ozvučenje koje pušta sve druge zvukove sem onih koje
proizvode glumci, te muzejski primjerci kinoprojektora jesu realno stanje u prikazivačkoj
djelatnosti u BiH i, može biti, još negdje oko Karpata. Pa iako užasno, i takvo stanje bi bilo
za poželjeti u mnogim bosanskohercegovačkim čaršijama, koje kino dvorane nemaju nikako.

9
Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba, (pristupljeno 07.07.2009.)

19
 Grafikon 7: Broj posjetilaca u kinima u FBiH

Grafikon 8: Broj projekcija i prikazanih filmova u kinima u FBiH

Grafikon 9: Broj i struktura zaposlenih u kinima u FBiH

20
 7. KANTON SARAJEVO

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2005 8 3,098 156,351 37
2006 9 3,708 213,045 35
2007 8 1,686 102,298 32
2008 5 2,068 108,080 28
Tabela 6: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u Kantonu Sarajevo 10

Situacija u Kantonu Sarajevo, koju možemo ograničiti na područje grada Sarajeva, nije u
skladu sa reputacijom koju je stekao grad kroz filmsku historiju i Sarajevo film festival.
Poražavajuča činjenica pokazuje da je broj posjetilaca Sarajevo film festivala u 2008. godini,
koji traje 9 dana, gotovo jednak broju posjetilaca sarajevskih kina u 2008. godini. Samo se
nameće pitanje gdje nestaje sarajevska publika tokom ostalih 356 dana.
Možda poređenje manifestacija i nije prikladno, ali brojke svakako jesu: približno isti broj
posjetitelja se zabilježi u jednom danu na teferiču/koridi na Čevljanovićima kao posjetitelja
sarajevskim kinima za godinu dana.11
Broj predstava u 2008. godini se smanjio za 44% u odnosu na 2006. godinu, a posjetilaca za
49,2%. Iz priloženih podataka vidi se još par apsurda. U 2007. godini došlo je do zatvaranja
jednog kina i pada broja projekcija za 45,4% u odnosu na 2006. godini, a broj posjetilaca se
smanjio za 52%. U 2008. godini se zatvaraju još 3 kina, a broj posjetilaca i projekcija raste u
odnosu na 2007. godinu.
Na području Kantona Srajevo egzistira tri kablovska operatera (ELOB, KATV HS, BH cabel
net), 15 licenciranih pružaoca Internet usluga (na području Bosna i Hercegovina registrovano
je ukupno 76), 8 je videoteka (podatak nepotpun). Registrovano je 45 TV kanala (privatni i
javni, nisu ubrojani kanali Javnog servisa) na području BiH12

10
Zavod za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo, http://zis.ks.gov.ba/ (pristupljeno 07.07.2009.), Statistički bilten Kantona Sarajevo za
maj 2009 godine, Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba (pristupljeno 07.07.2009.), Publikacija Federacija Bosne i Hercegovine u
brojkama 2009. http://www.fzs.ba/kantoniubrojkama.htm (pristupljeno 29.07.2009.)
11
http://www.depo.ba/page.php?id=4286 (pristupljeno 03.08.2009.)
12
Regulatorna agencija za komunikacije, http://www.cra.ba/ (pristupljeno 15.07.2009.)

21
Grafikon 10: Broj kina u Kantonu Grafikon 12: Broj posjetilaca u kinima u
Sarajevo Kantonu Sarajevo

Grafikon 11: Broj predstava u kinima u Grafikon 13: Broj zaposlenih u kinima u
Kantonu Sarajevo Kantonu Sarajevo

22
 8. OSTALI KANTONI U FBIH

Da bi se prikazalo stanje u ostalim kantonima u FBiH, možda je najbolje iznijeti činjenicu da

na Kanton Sarajevo otpada 70% ukupnih posjeta kinima. Mostar nema kino dvoranu, kino u
Tuzli ne radi već drugu godinu, jedino kino u Zenici se renovira više od godinu dana.
Zapadno- hercegovački kanton (Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude) nema kina. Konjic
ima kino u kojem je održana jedna predstava za godinu dana. U jedinom kinu u Bosansko-
podrinjskom kantonu u Goraždu su gledane dvije predstave u godinu dana. S obzirom da je
lakše nabrojati mjesta koja imaju kino dvoranu u nastavku su pobrojana sva kina u Federaciji.

8.1. Kanton 10 - Livno

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2003 1 39 2,039 2
2004 1 39 1,246 3
2005 1 16 340 2
2006 1 10 483 2
2008 1 7 710 2
Tabela 7: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u Kantonu 1013

8.2. Hercegovačko-neretvanski kanton

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2004 2 149 3,555 7
2005 2 66 3,236 6
2006 2 107 4,096 7
2007 2 51 1,931 6
2008 2 91 1,963 6
Čapljina 1 90 1,801 1
Konjic 1 1 162 5
Tabela 8: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u HN kantonu

13
Federalni zavod za statistiku, www.fzs.ba (pristupljeno 10.07.2009.), Publikacija Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama 2009,
http://www.fzs.ba/kantoniubrojkama.htm (pristupljeno 29.07.2009.)

23
8.3. Srednjobosanski kanton

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2004 2 142 5,006 9
2005 4 372 11,912 14
2006 4 314 14,699 11
2007 3 264 9,389 10
2008 3 86 5,703 10
Bugojno 1 18 983 5
Donji
Vakuf 1 6 870 2
Vitez 1 62 3,850 3
Tabela 9: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u SB kantonu

8.4. Bosansko-podrinjski kanton

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2003 1 21 5,010 3
2004 1 46 4,528 4
2005 1 26 720 3
2006 1 20 1,806 3
2007 1 6 280 3
2008 1 2 358 3
Goražde 1 2 358 3
Tabela 10: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u BP kantonu

8.5. Zeničko-dobojski kanton

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2005 6 1,430 50,727 44
2006 6 1,045 58,393 42
2007 5 220 10,900 20
2008 4 150 6,666 14
Kakanj 1 54 3,401 5
Maglaj 1 22 973 4
Tešanj 1 20 748 2
Visoko 1 54 1,554 3
Tabela 11: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u ZeDo kantonu

24
8.6. Tuzlanski kanton

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2004 4 730 23,275 14
2005 4 505 18,415 14
2006 4 422 18,392 15
2007 4 221 4,294 18
2008 3 37 4,417 14
Gračanica 1 30 2,564 2
Gradačac 1 3 958 7
Srebrenik 1 4 895 5
Tabela 12: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u TK kantonu

8.7. Kanton Posavski

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2004 1 8 1,400 3
2005 1 11 1,240 3
2006 1 17 2,950 2
2007 1 17 2,850 2
2008 1 17 2,850 2
Orašje 1 17 2,850 2
Tabela 13: Broj kina, predstava, posj., zaposlenih u Posavskom kantonu

8.8. Unsko-sanski kanton

Kina Predstave Posjetitelji Zaposleni

2004 3 88 8,227 17
2005 3 212 11,283 15
2006 4 488 32,422 24
2007 4 2,082 30,991 23
2008 3 1,309 23,095 4
Bihać 1 1,294 21,469 /
Cazin 1 6 241 4
Ključ 1 9 1,385 /
Tabela 14: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u US kantonu

25
 9. REPUBLIKA SRPSKA

Projekcije Posjetitelji Zaposleni

Domaćih filmova

Domaćih filmova
Stranih filmova

Stranih filmova

kino operateri
Sjedišta

predstavi
Pojednoj
Kina

Ukupno

Ukupno

Ukupno
2004 26 6,738 3,919 941 2,978 170,808 46,567 124,241 44 85 26
2005 28 7,415 4,368 1,272 3,096 129,770 63,884 65,886 30 88 28
2006 28 6,880 3,178 1,100 2,078 137,321 62,001 75,320 43 76 24
2007 28 6,855 2,136 709 1,427 78,625 33,703 44,922 37 74 23
2008 28 6,787 3,649 155 3,494 83,385 36,140 47,245 23 85 25
Tabela 15: Broj kina, projekcija, posjetilaca i zaposlenih u Republici Srpskoj 14

U Republici Srpskoj se može primjetiti da broj posjetilaca domaćih filmova igra veliki udio u
ukupnom broju posjetilaca 43% u 2008. godini. Porast posjetilaca u 2008. godini u odnosu
na 2007. godinu od svega 5% i ne igra neku ulogu, ako znamo da je broj projekcija u istom
broju kina povećan za 41%. Ova činjenica se može povezati sa predhodnom konstatacijom o
udjelu posjetitelja domaćeg filma u ukupnom broju, s obzirom da je broj projekcija domaćeg
filma pao za cijelih 78%. Ovaj pad se bilježi zbog činjenice da se do 2008. godine, podaci o
projekcijama i posjetiocima projekcija domaćih filmova, odnose na filmove u produkciji
zemalja bivše Jugoslavije. Od 2008. godine, podaci se odnose na domaće filmove u
produkciji Republike Srpske/BiH ili koprodukciji sa drugim zemljama.
Gledajući podatake o ukupnom broju kina može se doći do zaključka da je on stabilan, no
uvidom u stanje na terenu i analizom podataka nameće se činjenica da dvorane u mjestima:
Vlasenica, Gradiška, Laktaši, Modriča, Mrkonjić Grad, Prnjavor, Sokolac, Srebrenica,
Trnovo, Ugljevik, Foča, Čelinac, Šekovići; van funkcije, odnosno da u 2008. godini nije bilo
projekcija filmova. Dakle, dvorane postoje, čak i zaposleni u nekim od njih, ali predstava
nema. Predstave su gledane u 16 kina, a ne u 28 kako je navedeno u statističkom biltenu
Kultura i umjetnost br.7, Republičkog zavoda za statistiku, Republike Srpske. I u ostalim
mjestima broj predstava i posjetilaca je jako mali.
Treba naglasiti da od 01.septembra 2000. godine u Banja Luci egzistira multipleks sa 5
dvorana, donedavno jedino kino takve vrste u Bosni i Hercegovini.

14
Republički zavod za statistiku, Republika Srpska, http://www.rzs.rs.ba (pristupljeno 25.07.2009.)

26
 Grafikon 14: Broj posjetilaca u kinima u Republici Srpskoj

Grafikon 15: Broj prikazanih filmova u kinima u Republici Srpskoj

Grafikon 16: Broj kina i zaposlenih u kinima u Republici Srpskoj

27
 Tabela 16: Kina, projekcije, posjetitelji i zaposleni po naseljenim mjestima u Republici Srpskoj15

Projekcije Posjetitelji Zaposleni

kino operateri
Po predstavi
Sjedišta

Domaćih

Domaćih
Kina

Ukupno

Ukupno

Ukupno
Stranih

Stranih
filmova

filmova

filmova

filmova
Banja Luka

2004 3 1,219 1,572 618 954 121,968 35,500 86,468 78 28 8

2005 3 1,219 2,171 829 1,342 79,297 34,443 44,854 37 19 6
2006 3 1,219 2,019 876 1,143 112,837 50,153 62,684 56 16 4
2007 3 1,219 1,449 597 852 68,022 30,923 37,099 47 16 4
2008 3 1,219 3,031 92 2,939 70,388 31,067 39,321 23 28 6

2004 1 500 525 33 492 12,688 240 12,448 24 6 2

Bijeljina

2005 1 500 698 117 581 11,254 8,425 2,829 16 6 2

2006 1 530 496 90 406 12,444 7,224 5,220 25 5 2
2007 1 530 255 60 195 5,926 2,014 3,912 23 4 1
2008 1 530 10 1 9 1,700 1,000 700 170 4 1

2004 1 404 184 33 151 2,748 1,183 1,565 15 6 1

Višegrad

2005 1 415 65 14 51 949 753 196 15 3 1

2006 1 404 9 9 0 279 279 0 31 6 1
2007 1 404 0 0 0 0 0 0 0 5 1
2008 1 404 3 1 2 141 100 41 47 5 1

2004 1 350 35 11 24 20,861 911 1,950 81 3 1

Vlasenica

2005 1 350 24 9 15 1,216 929 287 51 3 1

2006 1 370 2 2 0 156 156 0 78 3 1
2007 1 350 0 0 0 0 0 0 0 3 1
2008 1 350 0 0 0 0 0 0 0 3 1

2004 1 271 37 11 26 1,066 707 359 29 3 1

2005 1 271 32 8 24 1,067 744 323 33 3 1
Gacko

2006 1 271 21 7 14 712 462 250 34 3 1

2007 1 271 5 3 2 31 25 6 6 3 1
2008 1 271 10 2 8 210 110 100 21 3 1

2004 1 450 102 36 66 2,630 1,273 1,357 26 4 1

Gradiška

2005 1 450 0 0 0 0 0 0 0 4 1
2006 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

15
Republički zavod za statistiku, Republika Srpska, http://www.rzs.rs.ba (pristupljeno 07.07.2009.)
28
 2004 1 518 639 15 624 10,630 581 1,049 17 2 1
2005 1 518 544 91 453 14,294 5,474 8,820 26 2 1

Doboj
2006 1 518 240 6 234 2,524 61 2,463 11 2 1
2007 1 518 225 10 215 1,862 47 1,815 8 2 1
2008 1 461 242 31 211 3,672 1,886 1,786 15 2 1

2004 1 500 126 10 116 740 100 640 6 2 1

2005 1 500 0 0 0 0 0 0 0 2 1
Laktaši

2006 1 500 5 5 0 178 178 0 36 2 1

2007 1 500 3 0 3 300 0 300 100 2 1
2008 1 500 0 0 0 0 0 0 0 2 1

2004 1 200 37 11 26 1,187 468 719 32 3 1

Lukavica

2005 1 200 0 0 0 0 0 0 0 3 1
2006 1 180 58 4 54 2,241 365 1,876 39 2 1
2007 1 200 58 2 56 950 52 898 16 3 1
2008 1 200 83 0 83 1,455 0 1,455 18 3 1

2004 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Modriča

2005 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2006 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2004 1 340 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Mrkonjić

2005 1 340 63 18 45 1,921 804 1,117 30 5 1

Grad

2006 1 340 5 5 0 276 276 0 55 5 1

2007 1 340 0 0 0 0 0 0 0 5 1
2008 1 350 0 0 0 0 0 0 0 5 1

2004 1 230 155 27 128 3,861 1,496 2,365 25 2 1

Novi Grad

2005 1 230 83 27 56 1,240 728 512 15 2 1

2006 1 230 16 12 4 268 175 93 17 1 1
2007 1 230 12 4 8 270 80 190 23 1 1
2008 1 230 14 6 8 461 354 107 33 1 1

2004 1 250 114 24 90 6,238 2,557 3,681 55 5 1

2005 1 250 111 27 84 5,553 3,974 1,579 50 5 1
Pale

2006 1 247 57 19 38 1,221 679 542 21 5 1

2007 1 247 28 7 21 527 262 265 19 5 1
2008 1 222 48 4 44 1,359 146 1,213 28 6 1

2004 1 132 349 98 251 2,873 1,112 1,761 8 5 2

Prijedor

2005 1 132 181 56 125 2,016 1,438 578 11 5 2

2006 1 132 134 33 101 1,382 619 763 10 5 2
2007 1 132 95 23 72 497 150 347 5 5 2
2008 1 132 83 9 74 638 327 311 8 5 2

29
 2004 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Prnjavor
2005 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2006 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2004 1 320 16 6 10 469 169 300 29 2 1

2005 1 320 7 1 6 259 0 259 37 2 1
Rudo

2006 1 320 3 1 2 130 40 90 43 3 1

2007 1 320 0 0 0 0 0 0 0 3 1
2008 1 320 2 0 2 15 0 15 8 3 1

2004 1 220 0 0 0 0 0 0 0 2 1
2005 1 220 7 5 2 563 525 38 80 2 1
Sokolac

2006 1 220 1 1 0 75 75 0 75 2 1
2007 1 220 0 0 0 0 0 0 0 2 1
2008 1 220 0 0 0 0 0 0 0 3 1

2004 1 394 10 4 6 102 45 57 10 3 1

2005 1 394 0 0 0 0 0 0 0 3 1
Srbac

2006 1 419 32 6 26 570 150 420 18 1 1

2007 1 394 0 0 0 0 0 0 0 1 1
2008 1 398 14 8 6 1,500 1,000 500 107 1 1

2004 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Srebrenica

2005 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2006 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2004 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Trebinje

2005 1 318 279 35 244 6,577 3,482 3,095 24 7 2

2006 1 318 54 12 42 1,130 629 501 21 7 2
2007 1 318 0 0 0 0 0 0 0 7 2
2008 1 318 103 0 103 1,546 0 1,546 15 6 2

2004 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2005 1 116 0 0 0 0 0 0 0 1 0
Trnovo

2006 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2004 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Ugljevik

2005 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2006 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
30
 2004 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2005 1 232 98 32 66 3,312 1,965 1,347 34 2 1

Foča
2006 1 232 21 9 12 710 375 335 34 2 1
2007 1 232 0 0 0 0 0 0 0 2 1
2008 1 232 0 0 0 0 0 0 0 2 1

2004 1 210 0 0 0 0 0 0 0 3 1
2005 1 210 0 0 0 0 0 0 0 3 1
Čelinac

2006 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2004 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
Šekovići

2005 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2006 1 200 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2007 1 200 0 0 0 0 0 0 0 0 0
2008 1 200 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2004 1 230 18 4 14 747 225 522 42 6 1

2005 1 230 5 3 2 252 200 52 50 6 1
Šipovo

2006 1 230 5 3 2 188 105 83 38 6 1

2007 1 230 6 3 3 240 150 90 40 5 1
2008 1 230 6 1 5 300 150 150 50 3 1

31
 10.STANJE U REGIJI

Kada se govori o stanju u regiji, bivše republike SFRJ, osim Slovenije koja je obrađena u
analizi EU, može se reći da je stanje loše u pogledu broja posjetilaca. Porast broja gledalaca
se bilježi u Hrvatskoj za 25%, gdje je otvoreno više multipleks kina (Zagreb, Novi Zagreb,
Zadar, Rijeka). Povećan je i broj predstava za 33% u 2008. godini u odnosu na 2007. godinu.
Sa obzirom da nisu objavljeni podaci za kulturu i umjetnost u 2008. godinu u godišnjim
podacima statističkih zavoda u Srbiji i Crnoj Gori, može se konstatovati stalni pad u
posljednjih pet godina i to svih obrađenih pokazatelja, posjetilaca, predstava, kino dvorana,
zaposlenih i kinooperatera. Porast broja posjetilaca se može očekivati u Srbiji otvaranjem
multipleks kina u 2008. godini.
Prema podacima državnog zavoda za statistiku Makedonije broj kina u 2008. godini je opao
u odnosu na 2007. Broj prikazanih dugometražnih filmova u 2008. godini, u poređenju sa
2007. godinom je opao za 13,6%, dok je broj projekcija porastao za 8,6%. U 2008. godini u
poređenju sa 2007. godinom, broj posjetitelja u kinima je opao za 19,9%.

10.1. Hrvatska

Kinematografi, filmovi, radio i televizija 2006 2007 2008

Kinematografi 87 89 81
Predstave 54,105 56,646 83,677
Posjetitelji, ´000 2,666 2,483 3,283
Proizvodnja filmova
Preduzeća za proizvodnju filmova 3 3 2
Dugometražni filmovi 2 5 2
Kratkometražni filmovi 19 41 51
Televizijski filmovi
Proizvedeni filmovi 76 89 112
Dugometražni filmovi 9 8 11
Kratkometražni filmovi 67 81 101
Tabela 17: Kinematografi, filmovi, radio i televizija16

16
Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, http: // www.dzs.hr (pristupljeno 01.07.2009.)

32
Grafikon 17: Broj posjetilaca(‘000.) u kinima u Hrvatskoj

Grafikon 18: Broj predstava u kinima u Hrvatskoj

Grafikon 19: Broj kinematografa u Hrvatskoj

33
 10.2. Srbija

Predstave Posjetilaca Posjetioci

na 1000
Kina Sjedišta Domaćih Stranih Domaćih Stranih stanovnika
Ukupno Ukupno
filmova filmova filmova filmova 1)

1947 296 88,694 84,324 5,120 79,204 19,045 168 18,877 333
1980 518 176,450 196,612 23,814 172,798 30,464 4,845 25,619 365
1990 370 139,327 126,373 10,341 116,032 7,575 1,228 6,347 843
20022 156 65,213 81,101 12,542 68,559 4,129 1,255 2,874 583
2003 149 60,559 79,606 12,375 67,321 3,056 562 2,494 431
2004 127 54,174 68,663 15,054 53,609 2,243 662 1,581 436
2005 148 58,957 63,503 13,672 49,831 2,099 955 1,144 299
2006 120 48,398 59,173 11,495 47,678 1,720 490 1,230 247
20073 104 42,097 46,055 7,765 38,290 1,394 294 1,099 201
Centralna Srbija
3
2007 85 36302 38398 6526 31872 1196 246 950 236
Vojvodina
20073 19 5795 7657 1239 6418 198 48 149 106

1) na broj stanovnika starijih od 5 godina

2) od 2002 bez podataka za Kosovo
3) predhodni podaci
Tabela 18: Broj kina, predstava i posjetilaca u Srbiji17

Grafikon 20: Broj posjetilaca u kinima u Srbiji

17
Republički zavod za statistiku Srbije, http://webrzs.stat.gov.rs/ (pristupljeno 10.07.2009.)

34
 Grafikon 21: Broj prikazanih filmova u kinima u Srbiji

Grafikon 22: Broj kina, broj posjetilaca(na 1000st.) u kinima u Srbiji

10.3. Crna Gora

2003 2004 2005 2006 2007
Kina 22 20 20 13 9
Sjedišta,´000 8 8 7 5 3
Predstave,´000 3 3 3 3 2
Domaćih filmova 1 1 1 1 1
Stranih filmova 2 2 2 2 1
Posjetioci,´000 115 85 92 48 28
Domaćih filmova 32 36 33 20 20
Stranih filmova 83 49 59 28 8
Tabela 19: Kina, projekcije, posjetitelji i zaposleni18

18
Zavod za statistiku Crne Gore – MONSTAT, www.monstat.cg.yu (pristupljeno 10.07.2009.)

35
 Grafikon 23: Broj posjetilaca u kinima u Crnoj Gori

Grafikon 24: Broj prikazanih filmova u kinima u Crnoj Gori

Grafikon 25: Broj kina i sjedišta u Crnoj Gori

36
10.4. Makedonija

Broj kina Zaposleni u kinima

Ukupno Sjedišta Ukupno Kinooperateri
14 5672 78 16
Prikazanih filmova
Ukupno Domaći Strani Koprodukcija
368 65 265 38
Posjetilaca
Ukupno Domaći Strani Koprodukcija
104,499 9,191 93,300 2,008
Tabela 20: broj kina, zaposlenih, posjetilaca u 2008 u Makedoniji19

Prema podacima državnog zavoda za statistiku broj kina u 2008. godini je opao u odnosu na
2007. godinu. Broj prikazanih dugometražnih filmova u 2008. godini, u poređenju sa 2007.
godinom je opao za 13,6%, dok je broj projekcija porastao za 8,6%. U 2008. godini u
poređenju sa 2007. godinom, broj posjetitelja u kinima je opao za 19,9%.

19
Državni zavod za statistiku Skopje, www.stat.gov.mk (pristupljeno 01.07.2009.)

37
 11.KAKO GRAĐANI BIH KORISTE SVOJE SLOBODNO VRIJEME

Istraživanje je obavio Gfk institut Sarajevo u februaru 2006. godine.

20
Grafikon 26: Koliko često posjećujete slijedeća mjesta ...? (uzorak N=1500, cijela BiH)

20
GfK BH, globalna istraživačka kompanija, www.gfk.ba (pristupljeno 16.07.2009.)

38
 12.REZULTATI ANALIZE ISTRAŽIVANJA

12.1. Kako građani koriste svoje slobodno vrijeme?

Način na koji građani provode svoje slobodno vrijeme, jedan je od značajnijih pokazatelja
kvalitete društvenog života jedne regije. S jedne strane on nam pokazuje što su to glavni
interesi njenih stanovnika, a s druge strane to nam pokazuje što je to što neko društvo može
ponuditi svojim građanima kako bi obogatili svoju svakodnevicu. Ovom anketom je
obuhvaćeno 370 građana, uglavnom Kantona Sarajevo i ispitano je koliko često oni posjećuju
diskoteke, restorane, kafiće, pozorište, kina, koncerte, izložbe, prirodu i shopping centre.
Anketiranje je vršeno u periodu od 21.07.2009. do 02.08.2009. godine.

Posjećujete/idete li Više puta Jednom

Mjesečno Godišnje Nikad
....? sedmično/tjedno sedmično/tjedno
rodbina porodica? 16% 33% 33% 17% 2%
prijatelji? 21% 31% 36% 10% 2%
kafići? 55% 24% 13% 3% 5%
šoping centri? 19% 46% 31% 4% 0%
disko klubovi? 4% 17% 21% 14% 43%
izleti? 2% 15% 58% 22% 3%
restorani? 8% 22% 42% 20% 9%
koncerti? 1% 4% 32% 49% 14%
izložbe? 1% 1% 14% 27% 56%
pozorište/kazalište? 0% 1% 18% 31% 50%
kino? 1% 4% 41% 42% 11%
Tabela 21: Koliko često posjećujete slijedeća mjesta ...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Prema rezultatima ovoga istraživanja, svoje slobodno vrijeme ispitanici često provode sa
porodicom i prijateljima. Naime, 82% građana barem jednom mjesečno odlazi kod rodbine i
članova porodice, a 88% kod prijatelja i to je jako omiljen način provođenja slobodnog
vremena bez obzira na dob. To je još jedna potvrda važnosti koja se na ovim prostorima
pridaje dobrim porodičnim i prijateljskim odnosima.
Poznato je iz ranijih istraživanja da je odlazak u kafić postao svojevrstan kult našega društva.
Najmanje jednom sedmično 79% ispitanika odlazi u kafiće (55% i više puta tokom sedmice).
Kafiće češće posjećuju muškarci, kao i osobe mlađe starosne dobi.
Odlazak u restoran privilegija je ispitanika koji to sebi mogu priuštiti, odnosno rezultat je
usko vezan za visinu primanja ispitanika. 30% odlazi u restorane jednom sedmično ili češće.
To su uglavnom ispitanici sa najvećim primanjima. Vrlo je interesantno da odlazak u disko
klubove opada (istraživanje Gfk instituta iz 2006.), 43% ispitanika nikako ne odlazi na takva
mjesta.

39
Jedan od novih hobija današnjice je obilazak šoping centara. Značajan je broj onih (19%) koji
u šoping idu više puta sedmično, mada najveći broj ispitanika (46%) to čini jednom
sedmično. Zanimljivo je da se niko nije izjsnio da ne posjećuje šoping centre. Znači, ovaj
vid trošenja slobodnog vremena je brzo postao popularan za sve starosne dobi,
najvjerovatnije zbog raznolikosti sadržaja koje nude šoping centri.
Odlazak na izlet u prirodu još uvijek predstavlja relativno popularan način provođenja
slobodnog vremena. 75% ispitanika odlazi na izlete u prirodu barem jednom mjesečno.
Kada su u pitanju kulturna zbivanja istraživanje pokazuje da ona ne predstavljaju sferu
interesovanja većeg broja ispitanika. Naime, podaci istraživanja pokazuju da ispitanici
relativno malo posjećuju kina, koncerte, izložbe i pozorišta - 56% ispitanika nikad ne
posjećuje izložbe, 50% nikad ne ide u pozorište, a 63% ispitanika nikad ne odlazi na koncerte
ili ide jednom godišnje.
U vrijeme kada BiH ima svjetski priznate producente, režisere, glumce i scenariste i kada
najpoznatija imena sedme umjetnosti dolaze u našu zemlju na SFF, podatak da 11%
ispitanika nikad ne posjećuje kina, njih 43% samo jednm godišnje zaista zvuči nevjerovatno.
Nedostatak kvalitetnih kino dvorana, veliki broj video klubova, kao i ne postojanje
društvenog rituala odlazaka u kino, ključni su za postupno gubljenje interesa za gledanjem
filmova na velikom platnu.

Grafikon 27: Koliko često posjećujete slijedeća mjesta ...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
40
12.2. Analiza odlaska ispitanika u kino

Shodno trendu koji je vidljiv iz pribavljenih sekundarnih podataka ispitanici manje posjećuju
kina nego ranije. Uzroke ove pojave pokušava dati i ova analiza.

Grafikon 28: Posjeta kinu u odnosu na prošlu godinu

12.3. Stavovi ispitanika o stanju u kinematografiji

Koliko ste Vrlo

Zadovoljan/na
Ni zadovoljan ni
Nezadovoljan/na
Vrlo
zadovoljni...? zadovoljan/na nezadovoljan/na nezadovoljan/na
informacijama
o projekciji 0% 15% 39% 32% 14%
filmova?
repertoarom
filmova u 3% 14% 37% 32% 14%
kinima?
opremljenošću i
uređenošću 2% 14% 25% 37% 23%
kino dvorana?
Tabela 22: Koliko ste zadovoljni...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

U anketnom upitniku je ispitanicima postavljen upit o zadovoljstvu postojećim stanjem u

kinima, opremljenošću i uređenošću kino dvorana, repertoarom u kinima, kao i o dostupnim
informacijama o projekcijama filmova.
Kao što je vidljivo iz prezentovanih rezultata samo 15-17% ispitanika ima zadoljavajući stav
o postavljenim upitima, pa stoga ukoliko se želi poboljšati posjećenost u kinima neophodno

41
je urediti i opremiti kino dvorane, poboljšati i proširiti repertoar, kao i uložiti marketinške
napore posebno na promociji filma, filmske kulture i stvaranja navike odlaska u kino.

Grafikon 29: Koliko ste zadovoljni...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

12.4. Stavovi ispitanika: domaći film, odlazak u kino kao društveni događaj?

1 - apsolutno se ne slažem...
1 2 3 4 5
5 - apsolutno se slažem
Češće biste išli u kino kada bi bio
veći broj projekcija domaćih 15% 9% 26% 21% 29%
filmova!
Odlazak u kino predstavlja
9% 8% 20% 23% 40%
društveni događaj!
Tabela 23: Koliko ste zadovoljni...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

Iz navedenih stavova se može vidjeti da je smanjeni broj projekcija domaćih filmova, kao i
njena umanjena proizvodnja dijelom prouzrokovala smanjenje posjeta kinima. Posebno je
značajno istaći da je povećana posjeta bila izražena proteklih godina, što se u velikoj mjeri
može pripisati domaćem filmu i njegovom uspjehu na međunarodnoj sceni.
42
Definitivno, ispitanici u dobi preko 35 godina smatraju ritual odlaska u kino značajnim
društvenim događajem, mada se isto, u nešto manjem procentu, može reći i za mlađe
naraštaje. Stoga, smanjeni broj posjeta ne treba tražiti u ovom stavu ispitanika, nego u drugim
razlozima.

Grafikon 30: Stavovi o domaćem i filmu kao društvenom događaju...? (uzorak N=370, Kanton
Sarajevo)

12.5. Šta je supstitut za film u kinu?

Grafikon 31: Internet, kablovska TV...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

Anketa je postavljena na Google.doc i distribuirana e-mailom, te stoga i ne iznenađuje 100%

rezultat u pogledu korištenja intrneta.

43
 Više puta Jednom
sedmično/tjedno sedmično/tjedno Mjesečno Godišnje Nikad
Kupujete li DVD
1% 10% 39% 22% 28%
izdanja filmova?
Unajmljujete li
filmove iz 6% 18% 36% 16% 25%
videoteka?
Vršite li “download”
7% 11% 20% 15% 47%
filmova sa Interneta?
Gledate li filmove na
54% 35% 9% 1% 1%
televiziji:
Tabela 24: Da li...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
U pokušaju pronalaska zamjene za kino fokusirali smo se na video klubove, kupovinu DVD-
a, TV-a, kao i “skidanje” filmova s interneta. Najveći broj ispitanika filmove gleda na
televiziji što se može povezati sa bogatom ponudom putem kablovskih operatera. Čak 54%
ispitanika gleda filmove na televiziji više puta sedmično, a svega 2% ne gleda filmove na
TV-u ili gleda film samo jednom godišnje. Skidanje filma sa interneta je u velikoj mjeri
limitirano relativno visokom cijenom internet usluga. Mala kupovina DVD izdanja, kao i
smanjenje obima unajmljivanja u videotekama u odnosu na predhodni period je u velikoj
mjeri, pored već pomenute kablovske TV, rezultat i kućnih rezača CD/DVD, dostupnosti i
jednostavnosti korištenja prenosivih medija, posebno USB uređaja sa velikim kapacitetom i
slično.

Grafikon 32: Koliko često...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

44
12.6. Podaci o ispitanicima

Grafikon 33: Podaci o ispitaniku - spol...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

Grafikon 34:Podaci o ispitaniku - godine...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

Grafikon 35:Podaci o ispitaniku – bračno stanje...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

45
 Grafikon 36: Podaci o ispitaniku – stručna sprema...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

Grafikon 37: Podaci o ispitaniku – mjesečna primanja...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

Dugo vremena su vidoteke, pa zatim piratizacija bile jedina prijetnja kinodistributerima. Sada
prijete i novi oblici distribucije filmova, poput VOD - video on demand putem interneta i
kablovske TV.

46
 13.ZAKLJUČCI I PREPORUKE

Danas pet sarajevskih kina (ne uključujući novootvoreni multipleks) imaju vrlo malu
iskorištenost kapaciteta. Za takvo stanje postoje najmanje tri identifikovana problema, koja
treba riješiti da bismo se podigli sa dna evropske ljestvice i postigli predratni nivo
posjećenosti filmskih projekcija.
Prvi, po distributere i prikazivače najbolniji, svakako je problem pirata. Po procjenama
distributera, samo u sarajevskim kinima, zbog pirata, gubici po jednom filmu iznose i do
osam hiljada gledalaca.
Drugi problem je u publici. Ona koja je do agresije na BiH imala naviku redovno posjećivati
kino, ušla je u godine u kojima je provesti dva sata u kinu sa ovakvom opremljenošću kakvo
je trenutno, pravi napor. Mlađe generacije, opet zbog rata, nisu imale kad stvoriti tu naviku.
Rat je drastično pomjerio i sistem vrijednosti, što se direktno odražava i možda najbolje vidi
u sferi kulture.
Treći problem je u samim kinima. Iako je problem tzv. tehničke prirode, on nerijetko može
biti suštinski. Kinodvorane u BiH su ili temeljito uništene, a ako i nisu, onda u održavanje
većine već skoro dvadeset godina nije uloženo ništa. Problem sa tim kinima po BiH je i u
tome što su mahom smještena u prostorima raznih domova kulture koji su u općinskim
rukama koje za njih nemaju ni para a ni sluha. Rješenje se moglo nazrijeti u privatizaciji, ali,
kako su pomenuti prostori veliki i smješteni na dobrim lokacijama, cijene kvadrata prostora,
kao i zakupa ne idu u prilog prikazivačima filmova i ekonomskoj samoodrživosti.
Sve u svemu, situacija sa prikazivačkom djelatnosti je dosta nevesela, bez izgleda da se nešto
u skorije vrijeme bitno promijeni, jer su problemi koji govore o posjećenosti kinoprojekcija
odraz ekonomskih, socijalnih i svih drugih prilika u zemlji.
Dugo vremena su vidoteke, pa zatim piratizacija bile jedine prijetnja kinodistributerima. Sada
prijete i novi oblici distribucije filmova, poput VOD - video on demand putem interneta i
kablovske TV.
VOD (video on demand) je tehnološko rješenje koje direktno konkuriše videotekarima.
Mogućnost da iz vlastite fotelje unajmite film u trenutku kad vam to najviše odgovara, a za
istu cijenu kao i u videoteci, postat će dominantna forma posuđivanja filmova. S druge
strane, samo oni operateri koji raspolažu takvim tehnološkim mogućnostima (kablovski
operateri) bit će konkurentni. Imajući u vidu svjetske i Europske trendove, kao i rezultate
analize u pogledu tehničkih predispozicija i ponašanja potrošača, konzumenata filma, VOD
prestavlja najveću prijetnju za sve vidove distribucije filma u bliskoj budućnosti i na našim
prostorima.
47
Za prevladavanje problema i uspješniji razvoj kinodistribucije u BiH neophodno je sa
najviših nivoa vlasti osigurati formiranje infrastrukture, uspostavljanje kvalitetnije
organizacije proizvodnje, distribuiranje i prikazivanje filma, saniranje materijalne baze i
stvaranje povoljnijih uvjeta filmske proizvodnje i, posebno, izradu cjelovite koncepcije
kinodistribucije; obezbjediti veća finansijska izdvajanja za sufinansiranje kina na svim
nivoima vlasti.
Neophodno je i osigurati sprovođenje zakona o autorskim pravima i razvijanje svijesti kod
ljudi o autorskom vlasništvu, kao i preciziranje zakonskog okvira koji bi obuhvatio i
regulisao čitavu kinematografsku oblast.
Nestalu publiku potrebno je animirati na sve moguće načine, kroz poticaj i razvoj amaterskog
filma, koji je u Bosni i Hercegovini imao bogatu i zapaženu tradiciju, revitalizacija zamrlog
djelovanja kino-saveza i širenje tehničke i filmske kulture, afirmiranje filmske kritike u
kulturnim rubrikama dnevnika i periodične literature.
U svakom slučaju uspjeh bosansko herecegovačkog fima u svijetu zaslužuje pune kino
dvorane, mada trenutno stanje ukazuje na to da smo uspješniji u proizvonji filma negoli
posjeti kinima.

48
 14.PRILOZI

14.1. Tabele

Tabela 1: Svjetska kinematografija, broj gledalaca u milionima

Tabela 2: Europska Unija – broj posjetilaca u milionima
Tabela 3: Evropska Unija – osnovni pokazatelji
Tabela 4: Kina, predstave, posjetioci i zaposleni
Tabela 5: Predstave, prikazani filmovi, posjetioci, zaposleni u kinima u FBiH
Tabela 6: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u Kantonu Sarajevo
Tabela 7: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u Kantonu 10
Tabela 8: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u HN kantonu
Tabela 9: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u SB kantonu
Tabela 10: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u BP kantonu
Tabela 11: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u ZeDo kantonu
Tabela 12: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u TK kantonu
Tabela 13: Broj kina, predstava, posj., zaposlenih u Posavskom kantonu
Tabela 14: Broj kina, predstava, posjetilaca, zaposlenih u US kantonu
Tabela 15: Broj kina, projekcija, posjetilaca i zaposlenih u Republici Srpskoj
Tabela 16: Kina, projekcije, posjetitelji i zaposleni po naseljenim mjestima u Republici
Srpskoj
Tabela 17: Kinematografi, filmovi, radio i televizija
Tabela 18: Broj kina, predstava i posjetilaca u Srbiji
Tabela 19: Kina, projekcije, posjetitelji i zaposleni
Tabela 20: Broj kina, zaposlenih, posjetilaca u 2008 u Makedoniji
Tabela 21: Koliko često posjećujete slijedeća mjesta ...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Tabela 22: Koliko ste zadovoljni...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Tabela 23: Koliko ste zadovoljni...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Tabela 24: Da li...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

49
14.2. Grafikoni

Grafikon 1: Svjetska kinematografija, broj gledalaca u milionima

Grafikon 2: EU broj posjetilaca (u milionima)
Grafikon 3: Europska Unija – broj posjetilaca u milionima
Grafikon 4: Broj posjetilaca u kinima u BiH
Grafikon 5: Broj prikazanih filmova u kinima u BiH
Grafikon 6: Broj zaposlenih u kinima, broj kina, u BiH
Grafikon 7: Broj posjetilaca u kinima u FBiH
Grafikon 8: Broj projekcija i prikazanih filmova u kinima u FBiH
Grafikon 9: Broj i struktura zaposlenih u kinima u FBiH
Grafikon 10: Broj kina u Kantonu Sarajevo
Grafikon 11: Broj predstava u kinima u Kantonu Sarajevo
Grafikon 12: Broj posjetilaca u kinima u Kantonu Sarajevo
Grafikon 13: Broj zaposlenih u kinima u Kantonu Sarajevo
Grafikon 14: Broj posjetilaca u kinima u Republici Srpskoj
Grafikon 15: Broj prikazanih filmova u kinima u Republici Srpskoj
Grafikon 16: Broj kina i zaposlenih u kinima u Republici Srpskoj
Grafikon 17: Broj posjetilaca(‘000.) u kinima u Hrvatskoj
Grafikon 18: Broj predstava u kinima u Hrvatskoj
Grafikon 19: Broj kinematografa u Hrvatskoj
Grafikon 20: Broj posjetilaca u kinima u Srbiji
Grafikon 21: Broj prikazanih filmova u kinima u Srbiji
Grafikon 22: Broj kina, broj posjetilaca(na 1000st.) u kinima u Srbiji
Grafikon 23: Broj posjetilaca u kinima u Srbiji
Grafikon 24: Broj prikazanih filmova u kinima u Crnoj Gori
Grafikon 25: Broj kina i sjedišta u Crnoj Gori
Grafikon 26: Koliko često posjećujete slijedeća mjesta ...?
(uzorak N=1500, cijela BiH)
Grafikon 27: Koliko često posjećujete slijedeća mjesta ...?
(uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Grafikon 28: Posjeta kinu u odnosu na prošlu godinu
Grafikon 29: Koliko ste zadovoljni...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

50
Grafikon 30: Stavovi o domaćem i filmu kao društvenom događaju...?
(uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Grafikon 31: Internet, kablovska TV...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Grafikon 32: Koliko često...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo
Grafikon 33: Podaci o ispitaniku - spol...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Grafikon 34: Podaci o ispitaniku - godine...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Grafikon 35: Podaci o ispitaniku – bračno stanje...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Grafikon 36: Podaci o ispitaniku – stručna sprema...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)
Grafikon 37: Podaci o ispitaniku – mjesečna primanja...? (uzorak N=370, Kanton Sarajevo)

51
14.3. Literatura

1 Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, http: // www.dzs.hr

2 Državni zavod za statistiku Skopje, www.stat.gov.mk
3 Dubai International Film Festival, http:/ http://www.dubaifilmfest.com
4 European Audiovisual Observatory,EU, http://www.obs.coe.int
5 Federalni zavod za statistiku, FBiH, www.fzs.ba
6 Fundación del Nuevo Cine Latinoamericano, http://www.cinelatinoamericano.org/
7 GfK BH, globalna istraživačka kompanija, www.gfk.ba
8 Motion Picture Association of America, www.mpaa.org
9 Motion Picture Producers Association of Japan,
http://www.eiren.org/boxoffice_e/index.html
10 Publikacija Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama 2009,
http://www.fzs.ba/kantoniubrojkama.htm
11 Regulatorna agencija za komunikacije, BiH, http://www.cra.ba/
12 Republički zavod za statistiku Srbije, http://webrzs.stat.gov.rs/
13 Republički zavod za statistiku, Republika Srpska, http://www.rzs.rs.ba
14 Screen Digest, a global perspective on TV and digital advertising, US, UK
http://www.screendigest.com
15 Screen International, London GB, Los Angelos US, http://www.screendaily.com/
16 Short-film-magazine, www.shortfilm.de/en/short-film-magazine/reports
17 State Administration of Radio, Film and Television, China, www.sarft.gov.cn
18 Udruženje fimskih radnika Bosne i Hercegovine, brošura BH film 2008./2009
19 Variety, http://www.variety.com/article/VR1117994249.html?categoryid=3284&cshttp://
20 Zavod za statistiku Crne Gore – MONSTAT, www.monstat.cg.yu

52
14.4. Anketni upitnik

Istraživanje korištenja slobodnog vremena u Bosni i Hercegovini

Ekonomski fakultet u Sarajevu sprovodi istraživanje korištenja slobodnog vremena u Bosni i
Hercegovini.
Istraživanje je dio diplomskog rada studenta Karaica Enesa.
Molimo Vas da uzmete učešće u našem istraživanju i odgovorite na pitanja iz ovog upitnika.
Hvala!

Posjećujete li rodbinu i članove porodice?

Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Posjećujete li prijatelje?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Posjećujete li kafiće?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Posjećujete li šoping centre?

Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Posjećujete li disko klubove?

53
 Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Idete li na izlete?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Posjećujete li restorane?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Idete li na koncerte?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Idete li na izložbe?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Idete li u pozorište/kazalište?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
54
 Godišnje
Nikad

Idete li u kino?
Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Koliko ste zadovoljni informacijama o projekciji filmova?

Vrlo zadovoljan/na
Zadovoljan/na
Ni zadovoljan ni nezadovoljan/na
Nezadovoljan/na
Vrlo nezadovoljan/na

U odnosu na prošlu godinu u kino idem:

Češće
Isto
Rjeđe

Razlozi zbog kojih idem/ne idem u kino:

Razlozi zbog kojih bi češće išao/la u kino:

Koliko ste zadovoljni repertoarom filmova u kinima?

55
 Vrlo zadovoljan/na
Zadovoljan/na
Ni zadovoljan ni nezadovoljan/na
Nezadovoljan/na
Vrlo nezadovoljan/na

Češće bi ste išli u kino kada bi bio veći broj projekcija domaćih filmova! Koliko se slažete sa
navedenom tvrdnjom? (Napomena: 1 - Apsolutno se ne slažem, 5 - Apsolutno se slažem)
1 2 3 4 5

Koliko ste zadovoljni opremljenošću i uređenošću kino dvorana?

Vrlo zadovoljan/na
Zadovoljan/na
Ni zadovoljan ni nezadovoljan/na
Nezadovoljan/na
Vrlo nezadovoljan/na

Unajmljujete li filmove iz videoteka?

Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Kupujete li DVD izdanja filmova?

Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Da li koristite Internet?
Da
Ne

Vršite li “download” filmova sa Interneta?

Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
56
 Mjesečno
Godišnje
Nikad

Posjedujete li kablovsku televiziju?

Da
Ne

Gledate li filmove na televiziji:

Više puta sedmično/tjedno
Jednom sedmično/tjedno
Mjesečno
Godišnje
Nikad

Odlazak u kino predstavlja društveni događaj! Koliko se slažete sa navedenom tvrdnjom?

(Napomena: 1 - Apsolutno se ne slažem, 5 - Apsolutno se slažem)
1 2 3 4 5

Podaci o ispitaniku - spol

Muški
Ženski

Podaci o ispitaniku - starosna dob (godine):

Do 25
26 – 35
36 – 45
46 – 55
Preko 55

Podaci o ispitaniku – stručna sprema:

SSS
KV/VKV
VS
VSS

Podaci o ispitaniku – bračno stanje:

Samac

57
 U braku

Podaci o ispitaniku – mjesečna primanja:

Do 500 KM
500 – 1000 KM
1000 – 1500 KM
1500 – 2000 KM
Preko 2000 KM

Submit

58