Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
OPĆENITO
Kao dio vladinog projekta tijekom 2.svjetskog rata, SAD su počele blokovski graditi teretne
brodove kojima bi cijeli trup i oprema bili spojeni zavarima. 2708 brodova klase Liberty je
izgrađeno u periodu od 1939 do 1945.godine. U prijevodu, za izgradnju jednog broda bilo je
potrebno samo 5 dana! Više od 200 brodova te klase je nepovratno oštećeno ili potopljeno, a
1031 oštećenja ili nezgoda zbog krhkog loma je prijavljeno do 01.travnja 1946.g. od 2708
Liberty brodova, 500 su bili T2 tankeri, od kojih je jedan bio i Schenectady, o kojemu će se
voditi riječ u daljnjem kontekstu.
Ti teretni brodovi imali su namjenu prijenosa vojne logistike kako bi se osigurala pobjeda
SAD-a u Pacifičkom ratu. 19 već postojećih i 18 novoizgrađenih brodogradilišta su bila
namijenjena jedino za gradnju Liberty brodova. Zavarena konstrukcija broda omogućavala je
izgradnju broda u blokovima, čime je znatno ubrzan proces isporuke broda. Ovakva metoda
se u to vrijeme koristila i u Japanu. Istraga o uzrocima nesreća bila je sustavno istraživanje i
ispitivanje strukture i zavara. U privremenom izvješću se dalo do znanja da su nužne
promjene u konstrukciji, koja bi smanjivala koncentracije naprezanja, promjene i poboljšanja
u kvaliteti zavarenih spojeva, te smanjenje zaostalih naprezanja uslijed zavarivanja.
1
proizvodnju, odnosno bila su opremljena novom zavarivačkom opremom za teške čelične
limove i profile.
2.2. Schenectady
Datuma 16.01.1943. je izvršen posljednji pregled pred porinuće u luci u Oregonu; posada je
bila na brodu, brod je bio potpuno pregledan, a balast je bio pumpama dopremljen u
spremnike na krmi i pramcu, kako bi slijedeći dan bio spreman za isplovljavanje. Noć u kojoj
je brod bio još uvijek u cijelosti je bila hladna, do 18°C ispod nule, da bi se temperatura zraka
pred jutro dignula do -3°C. Temperatura mora je bila 4°C. Tada se, bez ikakvog upozorenja,
čula buka, za koju su očevici primijetili da se čula milju daleko! Činjenica je da se nije
dogodila nikakva eksplozija, već se Schenectady prepolovio po širini, iza same konstrukcije
mosta. Pukotina se proširila preko glavne palube po poprečnom presjeku.
2
Slika Nacrt Schenectadyja i oznaka mjesta pukotine
Za iznenadni lom odmah su bili okrivljeni zavareni spojevi, ali glavni inspektor je uvidio da
pukotina ne slijedi spoj već je nekoliko centimetara od njega, što je bio utjecaj velike
koncentracije zaostalih naprezanja.
Čitava serija Liberty brodova je bila oskudno opremljena. Pramac je bio prostran, a krma
kao u kruzera. Bili su opremljeni komandnim mostom te sa osam nepropusnih spremnika
tereta. Konstruirani su tako da barem jednom moraju prevesti teret neoštećen na odredište.
Motor im je imao 2500 KS, a brzina je bila 10-11 čv.
DAN 1. Izrada započinje polaganjem kobilice, paralelno s čim se polažu i čelične trake,
odnosno tanki limovi ''A'', ''B'' i ''C''. Trake se zatim zavaruju, formirajući kompletnu oplatu
dna broda. Montaža krme se sastoji iz krmenog okvira, orebrenja i tunela propelerske osovine,
što se sve tim redoslijedom i zavaruje.
3
DANI 2. I 3. Zavaruju se sekcije unutarnjeg dna zajedno s cjevovodima. Nakon spuštanja
grijača (4) započinje montaža glavnog motora. Poprečne pregrade središnjeg dijela broda (6)
su tada errected, a za njima slijede pregrade prema krmi i pramcu (2). Kada se spuste i polože
unutarnje sekcije pramčanog dijela, nakon toga se orebrenja dubokih tankova (9) i središnja
pregrada iznad kobilice (8) spajaju u cjelinu.
DAN 4. Dodatne pregrade su errected. The stern casting sklopljen s brodskom oplatom i
orebrenjem je errected kao cjelina. Polovica dubokog tanka je errected, kao i dodatna
brodska oplata. Time je završena prva sekcija druge plaube.
4
DAN 5. Za vrijeme trajanja radova na drugoj palubi, završeno je postavljanje poprečnih
pregrada do druge palube. Zatim se dodaju postolja strojeva i uređaja u strojarnici, kao i
pomoćni brodski uređaji s pripadnim cjevovodima.
DAN 7. Dok je druga paluba blizu završetku radova, oplata je postavljena tik iznad druge
palube. Dodaju se i spremnici pitke vode te se oblikuje pramčani dio postavljanjem i
dovršavanjem orebrenja.
DAN 8. Druga paluba je završena, kao i oplata na pramčanom dijelu iznad druge palube.
Mnogo pregrada između druge i viših paluba, kao što su glavna transverza i boiler casing
bulkheads, su errected. Grotla druge palube i temelji grotala za treću palubu su izrezani i
postavljeni.
5
DAN 9. Prve ploče sekcije gornje palube su errected kako se oplata kompletira. Opseg
radova u unutrašnjosti se povećava.
DANI 10. I 11. Oplata broda je kompletirana i svi dijelovi osim jedne sekcije gornje palube
su kompletirani i zatvoreni. Ta jedna sekcija je izostavljena sve dok se pregrade između druge
i gornje palube ne postave na mjesto. Započinje konstrukcija glavnog rebra palubnih kućica.
6
DANI 12. – 14. Gornja paluba je kompletirana. Unutarnje pregrade za sredeišnje palubne
kućice se zavaruju na mjesto. Pramčana paluba također je gotova. Jarbolne kućice i ostale
strukture nadgrađa su također postavljene.
DANI 15. - 19. Nakon postavljenih krmenih palubnih kućica, postavljaju se i zavarujui one
u središnjem dijelu broda. Kormilo i brodski vijak se instaliraju, kao i jarbol i boiler stack te
pramčani gun mount. Većina palubnih uređaja i strojeva je instalirana.
DANI 20. – 27. Brod je opremljen opremom za sidrenje, opremom za spašavanje i ostalom
pomoćnom i dodatnom opremom. Stavljaju se završni slojevi boje i započinje pokusna
plovidba.
7
3. MEHANIKA PRIJELOMA
8
Standards. Kasnija istraživanja u pokazala da je do iznenadnog puknuća došlo zbog krhkog
loma zbog niskougljičnog čelika, što vuče za sobom mnogobrojne faktore kao što su zaostala
naprezanja, slabo primanje zavara, osjetljivost na utjecaj topline itd. Nesreća je pokazala
važnost udarne žilavosti, a što je označilo rađanje i stvaranje mehanike loma.
Lomna čvrstoća je naprezanje izraženo u N/mm2 ili MPa, kod kojega je nastupio lom.
9
Za jednostavan slučaj tanke vlačno napregnute pravokutne ploče s pukotinom okomitom na
opterećenje, Griffithova teorija glasi:
π σ2 a
G=
E
τ
G= /MPa , odnosno
γ
E
G= /MPa
2(1+ μ)
σ - primijenjeno opterećenje
σ
E= /MPa
ε
10
naprezanje atomi se nalaze na svojim mjestima, u ravnotežnim položajima. Dođe li do pojave
deformacije, taj razmak se smanjuje ili povećava, ovisno o deformaciji. Za male
deformacije ovisnost sile o promjeni udaljenosti r je linearna:
Energija deformacije se može definirati i kao stupanj djelovanja kod kojeg je energija
apsorbirana razvojem pukotine.
11
Slika Griffith je u svom radu prepoznao makroskopsku potencijalnu energiju sustava koji se sastoji
od unutarnje pohranjene elastične energije i vanjske potencijalne energije kod primijenjenog
opterećenja, koje ovise o promjeni veličine pukotine. Shvatio je da je lom povezan s potrošnjom
energije: U =U 0−U a +U γ, gdje je U -ukupna potencijalna energija sustava, U 0 -energija
deformiranja ploče prije stvaranja pukotine, U a -gubitak energije nastao relaksacijom naprezanja
zbog stvaranja pukotine, U γ - porast energije ploče nastao stvaranjem površinske napetosti na novim
slobodnim plohama.
σ 2f a
GC =
E
1
γ0
Kritično naprezanje za stvaranje pukotine je (
σC = 2 E
π
a ) 2
/MPa , a do kojeg smo došli
2 a2
W e =π ∙ σ ∙ We – elastična distorzijska energija
E
σ - vlačno naprezanje
E – Youngov modul
12
γ 0−površinska energija .
dWe d Wp
=
da da
Uvrstimo li gornje formule u tu, dobijemo formulu za kritično naprezanje, dok je kritična
duljina pukotine:
γ0 2
a C =2 E σ ,
π
koja vrijedi za iznimno krhke materijale, što je eksperimentalno određeno. Za materijale veće
žilavosti je relativno ograničena.
Irwinova teorija temelji se na pretpostavci plastične zone na vrhu pukotine, i time je proširio
Griffithovu teoriju i na duktilne materijale. On je ustvrdio da postoji određena energija iz
plastične deformacije koja se mora dodati energiji naprezanja kako bi se održala Griffithova
teorija.
13
Slika Komponente naprezanja u Irwinovoj analizi
K I =σ √ πa K C= √ E GC za ravninsku deformaciju;
E GC
K C=
√ 1−ϑ2
za ravninsko naprezanje.
KI – intenzitet naprezanja
KC – lomna žilavost
ϑ – Poissonov koeficijent.
Važno je napomenuti da koeficijent KC ima različite vrijednosti kada se mjeri pod ravninskom
deformacijom i pod ravninskim naprezanjem.
K I≥ KC
Mod (način) I – odcjepni tip, otvaranje ravnina – normalno vlačno naprezanje djeluje na
ravninu pukotine, površine loma se odvajaju jedna od druge;
14
KI θ θ θ
Naprezanja: σ x=
√ 2 πr 2 2[
cos 1−sin sin 3
2 ]
KI θ θ θ
σ y=
√2 πr
cos
2[1+sin sin 3
2 2 ]
KI θ θ θ
τ xy = cos sin cos 3
√ 2 πr 2 2 2
σ z=0
Mod (način) II – smični tip, uzdužno smicanje – posmično naprezanje djeluje paralelno s
ravninom pukotine, a okomito na lice pukotine;
−K II θ θ θ
Naprezanja: : σ x=
√ 2 πr
sin
2 [
2+ cos cos 3
2 2 ]
15
K II θ θ θ
σ y= sin cos cos 3
√2 πr 2 2 2
K II θ θ θ
τ xy = [
cos 1−sin sin 3
√ 2 πr 2 2 2 ]
Mod (način) III – vijčani tip, poprečno smicanje – posmično naprezanje djeluje paralelno s
ravninom pukotine i paralelno s licem pukotine.
−K III θ
Naprezanja: τ xz = sin
√ 2 πr 2
−K III θ
τ yz= cos
√2 πr 2
K IC < K II < K I II
Vrijedi: K I =Yσ √ πa ,
gdje Y predstavlja funkciju duljine pukotine 2a kroz debljinu površine i konačne širine
ispitivane površine:
16
Y ( Wa )=√ sec ( πaW ) , ili
a 0.41 a 18.7 a 2
Y ( )
W
=1.12− +
√π W √π W
−... ( )
za površinu konačne širine W koja sadrži rubnu pukotinu a kroz čitavu debljinu površine.
17
4. LOMNA ŽILAVOST
Prije negoli budu pojašnjeni svi čimbenici nastajanja loma na Schenectady-ju, potrebno je
posvetiti pozornost karakteristikama materijala te nastajanju krhkog loma i što je on uopće.
18
4.1. Općenito
K I =σ √ πaY
a – duljina pukotine, m
Razlika između faktora intenziteta naprezanja KI i lomne žilavosti KIC je jednaka odnosu
naprezanja i vlačnog naprezanja. KI predstavlja razinu naprezanja na vrhu pukotine, dok je KIC
najveća vrijednost intenziteta naprezanja koja materijal pod utjecajem plane-strain može
podnijeti bez loma. Kada faktor koncentracije naprezanja dostigne vrijednost KIC ili veću,
javlja se brzi lom:
K ≥ K IC=√ E GC =const .
KIC vrijednosti mogu pomoći u određivanju kritičnih duljina pukotina u materijalu pod
utjecajem (velikih) opterećenja, odnosno naprezanja:
19
K IC
σC≤
Y √ πa
a – duljina pukotine (za rubne pukotine), ili polovina duljine pukotine za unutarnje
lomove.
Krhki lom karakterizira veoma mala plastična deformacija i niska razina absorpcije
energije neposredno prije loma. Pukotina uzrokovana krhkim lomom se širi iznimno
brzo i bez dodatnog povećanja opterećenja na taj dio. Krhki lom se događa kada je
temperatura u eksploataciji zavarene konstrukcije niža od temperature prijelazne
temperature iz žilavog u krhko stanje, uz utjecaj naprezanja. Lom je glasan i brz, a na
prijelomnoj površini nema vidljive deformacije.
20
S obzirom na mjesto nastanka, razlikuju se dvije vrste krhkog loma: interkristalni i
transkristalni lom.
U transkristalnom lomu lom putuje kroz kristalna zrna. Smjer loma se mijenja od
zrna do zrna u materijalu zbog različite lattice orientation atoma u svakom zrnu.
Kada lom stigne do novog zrna, odabire najlakši put prolaska kroz njega, gdje nije
nužno da se kreće duž njegovih granica. To se javlja zbog toga što zrna nisu
jednoliko raspoređena u materijalu. Javlja se pri niskim temperaturama pod
utjecajem velikih naprezanja. Promjene smjera mogu biti uvjetovane i nečistoćama u
materijalu ili nesavršenostima.
U interkristalnom lomu pukotina napreduje uvijek duž granica zrna, ne kroz njih.
Najčešći uzroci interkristalnog loma su nepravilno zavarivanje (ZUT), zaostali vodik u
zavaru ili materijalu itd. Interkristalni lom se javlja pri kontinuiranom opterećenju.
21
4.2.1. Prijelaz iz duktilnog u krhko stanje
Već je prije spomenuto da krhki lom karakterizira veoma mala plastična deformacija i niska
razina absorpcije energije neposredno prije loma. Vezano uz krhke materijale potrebno je
spomenuti i duktilne, odnosno materijale sa svojstvom žilavosti. Duktilnost je svojstvo
22
materijala da podnese plastičnu deformaciju prije loma. Usporedba i faze dolaska do krhkog,
odnosno duktilnog loma može se promotriti na dijagramu istezanje-naprezanje.
Hookov zakon je primjenjiv u elastičnom području, dok je već upitan u pdručju elastic limit i
yield point, a naprezanje se rapidno povećava.
23
Slika Krivulja istezanje-naprezanje za krhki materijal
Područje između točaka 1 i 2 je elastično područje. Ako se opterećenje ukloni, materijal se još
uvijek može vratiti u prvobitno stanje. Točka 2 je elastic limit. Točka 3 je granica (točka)
razvlačenja. Područje između točki 2 i 5 je plastično područje zato jer kad materijal jednom
stigne do njega, ne može se kasnije vratiti u prvobitno stanje ma koliko se opterećenje
smanjilo. Točka 4 je granična čvrstoća, a točka 5 je točka loma.
24
Slika Grafički općeniti prikaz svojstava materijala na dijagramu istezanje-naprezanje: ''A''- krhki
materijal; ''B''- strong material koji nije duktilan (čelična žica); ''C''- duktilni materijal; ''D''- plastični
materijal
5.1. Temperatura
Oblik i pozicija krivulje tranzicijske temperature su važni zbog toga jer određuju prijelaznu
(tranzicijsku temperaturu), koja prikazuje koje područje je sigurno za određenu upotrebu.
Postoji nekoliko faktora koji utječu na tu krivulju:
Kristalna struktura
Intersticijski atom
Veličina zrna
Toplinska obrada
Orijentacija uzorka
Debljina uzorka.
25
FCC kristalna rešetka (Pb, Cu, Ni, Ag, Al...) retain duktilnost na niskim temperaturama. BCC
kristalna rešetka (Fe, Cr, Mo, W...) postiže određeni prijelaz iz duktilnog u krhko stanje u
određenom temperaturnom području.
Dijagram prikazuje da kako se temperatura spušta (krivulja A), yield strenght se povećava.
Povećanje vlačne čvrstoće je manje od povećanja u yield point. Na nešto nižoj temperaturi
(10°F za ugljične čelike), yield strenght i vlačna čvrstoća se podudaraju (NDT temperatura).
Na toj i nižim temperaturama nastaje krhki lom.
26
5.2. Statičko opterećenje
Sve do kraja 2. svjetskog rata brodovi za prijevoz suhog tereta su obično bili
nespecijalizirani. Prenosili su opći teret u bilo kakvom obliku i ukrcavali su ga i iskrcavali s
vlastitom opremom, što je rezultiralo naknadnim prevelikim koncentracijama naprezanja na
nepotrebnim mjestima, s tim vezano i mogućim nastankom pukotina, odnosno loma.
27
Slika Lokalna opterećenja i deformacije brodskog okvira
Uzevši u obzir Arhimedov zakon koji kaže da tijelo uronjeno u tekućinu izgubi na težini
onoliko koliko teži tim tijelom istisnuta tekućina, slobodno se može izvesti da na uronjeno
tijelo (brod) djeluje statičko opterećenje na donji i dijelom bočni dio trupa. Svi tlakovi djeluju
okomito na površinu.
VL
F
Z
df
28
Na slici je za proračun uzet mali stupac s osnovicom d f =d x ∙ d y, odnosno tlak na tom stupcu
je jednak visini stupca vode pomnoženim s površinom osnovice ovog stupca. Čitav tlak je
suma svih tih malih pojedinačnih tlakova i glasi:
Uvrstimo li:
z=h i df=dxdy,
dobijemo:
i to je Arhimedov zakon.
Kod Schenectadyja je velikih naprezanja bilo na poprečnom dijelu broda, što je čest slučaj i
kod današnjih brodova – poprečne pregrade i okvirna rebra. Također se ne smije umanjiti i
utjecaj tereta u tankovima gdje je brod najviše opterećen.
Rm
σ dop =
ϑ
gdje se faktor sigurnosti ν usvaja u granicama: n= 1,5... 2,5 (... 4), dok dopuštena naprezanja
pri statičkom opterećenju glase:
29
Slika Opterećenje dna broda uslijed težine tereta
Povećane koncentracije naprezanja najviše nastaju na konkretnim mjestima:
30
Slika Glavni načini loma čeličnih strukturnih elemenata prikazuju se na osnovi ovisnosti
opterećenja q i defleksije δ za lokalne plastične deformacije (1), izvijanje nosača (2) i izvijanje
opločenja (3)
31
5.3. Pogreške u zavarenim konstrukcijama
Svaki tehnološki proces nosi stalnu opasnost od nastajanja određenih grešaka. Pod greškama
se smatraju one indikacije koje prelaze kriterije prihvatljivosti za pojedine tipove grešaka. S
obzirom na brojnost utjecajnih čimbenika na kvalitetu zavarenih spojeva, na tu je opasnost
potrebno posebno obratiti pozornost pri izradi zavarene konstrukcije. Prema HRN EN 26520
postoje podjele grešaka u zavarenim spojevima:
32
materijala i postupka zavarivanja. Za izradu zavarenih konstrukcija mora se obavezno
koristiti osnovni materijal dokazane zavarljivosti. Svi zavareni spojevi bitnih elemenata
strukture i okolno područje moraju biti tako izvedeni da omoguće što blaži raspored
naprezanja bez značajnih koncentracija naprezanja i naglih promjena krutosti.
Rt
σ m dop - dozvoljeno naprezanje osnovnog materijala: σ m dop=
Spotr
Kod spojeva, odnosno zavara potrebno je spomenuti i vršno naprezanje za sučeljeni spoj:
σ k =σ m+ σ b +σ nl
Najozbiljnije greške u zavarenim spojevima su pukotine, a one mogu biti hladne, tople,
nastale uslijed naknadne toplinske obrade i nastale uslijed lamelarnog odvajanja.
U praksi se najviše susreću hladne pukotine, a koje su također sadržane i u mjestu loma
Schenectadyja. Hladne pukotine se još nazivaju i ''zakašnjele'' pukotine jer se mogu javiti i do
nekoliko dana nakon zavarivanja. Sklonost hladnim pukotinama se analitički određuje uzevši
33
u obzir ekvivalent ugljika. Nelegirani i niskolegirani čelici kod kojih je C ekv ≥0.45 su skloni
pukotinama. Slijedi formula:
Mn Ni Mo Cr Cu Si P
C ekv=C+ + + + + + + +V/5
6 15 4 5 13 26 2
Hladne pukotine uzrokuje krhka zakaljena struktura, difuzijski vodik i reakcijska zaostala
naprezanja, te se na čeliku od kojeg je uzgrađen Schenectady trebalo izvršiti predgrijavanje
kako bi se one sanirale.
34
Predgrijavanjem se postiže izlazak difuzijskog vodika, smanjenje brzine hlađenja zone
utjecaja topline i smanjenje zaostalih naprezanja.
Zaostala naprezanja su naprezanja koja ostaju unutar strukture nakon što se uklone sve
vanjske sile koje na nju djeluju. Nastaju nakon plastične deformacije uslijed mehaničkih ili
termičkih opterećenja ili uslijed faznih promjena. Kod Schenectadyja su postojala zaostala
zatezna naprezanja koja otvaraju pukotine i povećavaju njenu propagaciju. Zbrajanjem
radnih i zaostalih naprezanja smanjuje se nosivost konstrukcije. Visoka razina vlačnih ZN i
zbroj radnih i ZN povećava sklonost pojavi pukotina zbog korozije uz naprezanje kao i
drugim vrstama korozije. Bitno se smanjuje i dinamička nosivost pri visokim vlačnim
naprezanjima.
35
Postoji i općenita podjela uzroka zaostalih naprezanja:
36
37
Različiti postupci zavarivanja stvaraju razlike u mikrostrukturi i kemijskom sastavu metala
šava i ZUT (zoni utjecaja topline). Tijekom zavarivanja dolazi do određenih promjena u
zavarenom spoju. Zaostala zatezna naprezanja oko zavarenog spoja mogu dostići veličinu
granice tečenja materijala.
Ako se izdvoji zavar od okolnih limova, tada će on nakon hlađenja bio kraći od okoline.
Budući da je vezan za okolinu, rezultat su zaostala naprezanja na vlak u sredini zavarenog
spoja i naprezanja na tlak u susjednim zonama. Predgrijavanjem se hladna okolina također
istegne, pa će se pri hlađenju skraćivati zajedno sa sredinom zavara, ali za manju veličinu, što
ima za posljedicu manje zaostale napetosti uz predgrijavanje.
38
Ako je temperatura okoline ispod +5°C, tada se preporuča predgrijavanje na temperaturu 60-
80 oC, da bi materijal bio žilaviji čime se smanjuje opasnost krhkog loma, inicijacije i
propagacije pukotina zbog zaostalih naprezanja.
6. ZAMOR MATERIJALA
1. Stvaranje pukotine
2. Napredovanje pukotine
3. Konačni lom.
39
Čelik i zavarivanje
Čelik se, kao konstrukcijski materijal, u brodogradnji počeo koristiti oko 1870. godine.
Razvijanjem inovacija u proizvodnji čelika dolazi do poboljšanja kvalitete materijala za
gradnju brodova i ostalih konstrukcija, a godine 1890-e čelik u potpunosti zamjenjuje željezo.
Glavna prednost je bilo smanjenje dimenzija građevnih elemenata broda, što je uvjetovalo
smanjenjem ukupne težine konstrukcije. Do 2. svjetskog rata pravila klasifikacijskih društava
su opisivala konstrukcije prvenstveno spajane zakovicama. Iako se zavarivanje ograničeno
upotrebljavalo godinama, u potpunosti je prihvaćeno za vrijeme programa hitnog građenja
brodova tijekom 2. svjetskog rata kao strateška i ekonomska potreba. Prednosti Schenectady-
ja u odnosu na zakovično izrađene brodove bile su te da nije više bilo potrebe za
pozicioniranjem rupa za zakovice, njihovim freziranjem i obrađivanjem te zabijanjem. Rubovi
limova nepropusnih prostora na brodu su monolitni, a preklapanje limova se izvršavalo
sučeono zavarenim spojevima koji su reducirali težinu građevnih elemenata i dali joj
potrebnu čvrstoću u spojevima. BLOKOVSKA GRADNJA
Budući da je zadatak Schenectadyja bio prijevoz tereta, njegova težina je morala biti najmanja
moguća uz potrebnu čvrstoću i krutost. LOW-GRADE STEEL
Krhki lom nastao zbog previsokog udjela fosfora i sumpora te nedostatno kvalitetno
izvedenih konstrukcijskih rješenja u području četvrtastih otvora za ukrcaj tereta.
40
41