Šimunić, Zrinka (2010).

Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 43
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

UDK 811.163.42’276.6’42:796
811.133.1’276.6’42:796
Izvorni znanstveni rad

Analiza prostorno-vremenske
organizacije medijsko-sportskog
diskursa
ZRINKA ŠIMUNIĆ
Sarajevo

U ovom se radu analizi prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog

diskursa pristupa s interakcijskog kognitivnog stajališta. Najprije se definira
interakcijski okvir produkcije i recepcije odabranog korpusa tekstova i opisuju
transformacije prostorno-vremenskih koordinata analiziranog sportskog dogaĊaja
na razliĉitim interakcijskim razinama (§2). Nakon toga se, na najvišoj
interakcijskoj razini, ispituje utjecaj prostorne organizacije vizualno-skripturalnih
novinskih hiperstruktura na hijerarhizaciju informacija i njihovo vremensko
rašĉlanjivanje u procesu recepcije koji obuhvaća prostorno dekodiranje i linearno
praćenje kontinuiteta diskursa (§3). Na kraju se analiziraju generiĉke
transformacije prostorno-vremenskih koordinata odabranog sportskog dogaĊaja,
identificiraju glavni oblici i opseg tih transformacija te odreĊuju njihove glavne
funkcije u novinarskoj argumentaciji (§4).

Ključne riječi: analiza diskursa; sportski dogaĊaj; medijska interakcija; prostorno-

vremenska organizacija.

1. UVOD
Problematika prostorno-vremenske organizacije razliĉitih tipova i ţanrova diskursa
zauzima vaţno mjesto u analizi diskursa interakcijsko-kognitivistiĉkog usmjerenja
koja diskurs shvaća kao dinamiĉnu jeziĉnu, tekstualnu i konceptualnu strukturu
oblikovanu ljudskom djelatnošću i društvenom interakcijom.
S jedne strane, prostorno-vremenske koordinate interakcijskog okvira verbalne
razmjene (stupanj prostorne i vremenske suprisutnosti sudionika u interakciji,
dominantni interakcijski kanal – govorni, pisani ili vizualni – kojim se ovi koriste te
dvosmjeran ili jednosmjeran karakter njihove interakcijske veze) pripadaju temeljnim
materijalnim obiljeţjima samoga procesa produkcije i recepcije diskursa (Burger 1997:
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
44 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

20).
S druge strane, unutarnja prostorno-vremenska organizacija diskursa rezultat je
usklaĊivanja mentalnih predodţbi prakseološke i konceptualne naravi sudionika u
interakciji o aktivnostima, bićima i predmetima koji ĉine dva svijeta diskursa (svijet o
kojem diskurs govori i svijet u kojem se diskurs nalazi), uobliĉavanja tih predodţbi te
njihovog validiranja i pohranjivanja u diskurzivnoj memoriji posredstvom odreĊene
(narativne, deskriptivne, eksplikativne, argumentativne ili dijaloške) tekstualne
konfiguracije i njom uvjetovane parcijalne konceptualne i prakseološke strukture
konkretnih diskurzivnih produkata (Berrendonner 1983: 230-231; Roulet 1999: 52-55;
Adam 2005: 26).
Cilj je ovog rada da, polazeći od analize konkretnih diskurzivnih produkata, uputi
na posebnost, ali i usku povezanost i meĊuovisnost interakcijske, referencijalne i
tekstualne dimenzije prostorno-vremenske organizacije diskursa. Za analizu smo
odabrali diskurs medijske informacije i njegove podtipove koji pruţaju primjer sloţene
prostorno-vremenske organizacije – diskurs pisanih medija i medijsko-sportski
diskurs.
Analizirani korpus obuhvaća izvješća i komentare o tijeku finalne utakmice 21.
svjetskog rukometnog prvenstva u Hrvatskoj 2009. objavljene u hrvatskim i
francuskim dnevnim listovima (Vjesnik, Novi list, Slobodna Dalmacija, Le Monde, Le
Figaro, Libération, Le Parisien) i na internetskim sportskim portalima (Sportnet.hr,
Eurosport.fr, Sport.fr). Sastoji se od 40 tekstova (20 na hrvatskom i 20 na francuskom
jeziku), a odlikuju ga invarijante (isti vremenski period objavljivanja i ista tematika) te
varijable (razliĉite vrste medija, razliĉiti sudionici u interakciji i razliĉiti ţanrovi
medijsko-sportskog diskursa).
U analizi razliĉitih dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog
diskursa primijenjena je silazna metodologija istraţivanja (od većih prema manjim
diskurzivnim jedinicama). Najprije se, u okviru analize interakcijske dimenzije,
uspostavljaju korelacije izmeĊu pojedinih interakcijskih razina i sukcesivnih etapa u
sukonstruiranju medijsko-sportskog dogaĊaja (§2). Zatim se ispituju odnosi izmeĊu
prakseoloških i konceptualnih struktura novinskog teksta, a posebno utjecaj prostorne
organizacije vizualno-skripturalnih novinskih hiperstruktura na hijerarhizaciju
informacija i njihovo vremensko rašĉlanjivanje u procesu recepcije koji obuhvaća
prostorno dekodiranje i linearno praćenje kontinuiteta diskursa (§3). Najzad, analiza
tekstualne dimenzije usredotoĉena je na njezine generiĉke aspekte povezane s naĉinom
prezentiranja medijsko-sportskog dogaĊaja odnosno s odabirom diskurzivnog ţanra
objektiviziranog ili subjektiviziranog iskazivanja (§4).

2. INTERAKCIJSKA DIMENZIJA PROSTORNO-VREMENSKE

ORGANIZACIJE MEDIJSKO-SPORTSKOG DISKURSA

Sloţenost prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa rezultat je

sloţenosti medijske interakcije koju ĉine dvije odvojene, ali u isto vrijeme
komplementarne interakcije – interakcija izmeĊu medijske instancije i izvora
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 45
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

informacije koja ukljuĉuje proces medijskog postavljanja na scenu i diskurzivnog

oblikovanja neobraĊenog sportskog dogaĊaja te interakcija izmeĊu medijske instancije
i instancije recepcije koja ukljuĉuje proces interpretiranja medijskog dogaĊaja
(Charaudeau 1997).
Ako te razliĉite etape u sukonstruiranju medijsko-sportskog dogaĊaja pokušamo
shematski prikazati koristeći se metodom analize interakcijskih procesa koju predlaţe
Burger (1997), dobit ćemo sloţen interakcijski okvir koji se sastoji od više
interakcijskih razina: interakcija izmeĊu redatelja (<MEDIJSKA INSTANCIJA>) i publike
(<INSTANCIJA RECEPCIJE>) zauzima najvišu interakcijsku razinu, interakcija izmeĊu
pisca (<SPORTSKI NOVINAR>) i ĉitatelja (<LJUBITELJ SPORTA, NAVIJAĈ>) drugu
interakcijsku razinu, a interakcija izmeĊu sudionika sportskog dogaĊaja (<SPORTAŠI,
SUCI, PUBLIKA>) i gledatelja (<SPORTSKI NOVINAR>) najniţu interakcijsku razinu kada
neobraĊeni dogaĊaj predstavlja jedini izvor informacija za novinara. Osim toga,
vrhunski sportski dogaĊaji predmetom su i izravnog TV-prijenosa i izjava glavnih
sudionika što njihov interakcijski okvir ĉini još sloţenijim. Zbog toga se ispred najniţe
interakcijske razine mogu umetnuti dva dodatna interakcijska okvira koji povezuju
redatelja (<MEDIJSKA INSTANCIJA>) i publiku (<INSTANCIJA RECEPCIJE>) te sudionike
(<SPORTAŠI>) i slušatelja (<SPORTSKI NOVINAR>). Na shematskom prikazu br. 1 tri
glavna interakcijska okvira obrubljena su punim, a dva fakultativna interakcijska
okvira isprekidanim crtama.1

redatelj pisac sudionici redatelj sudionici gledatelj publika slušatelj čitatelj publika
<MEDIJSKA <SPORTSKI <SPORTAŠI> <MEDIJSKA <SPORTAŠI, <SPORTSKI <INSTANCIJA <SPORTSKI <LJUBITELJ <INSTANCIJA
INSTANCIJA> NOVINAR> INSTANCIJA> ARBITRI, PUBLIKA> NOVINAR> RECEPCIJE> NOVINAR> SPORTA, RECEPCIJE>
vizualni kanal NAVIJAČ>
vremenska i prostorna blizina
jednosmjerna komunikacija
<NEOBRAĐENI DOGAĐAJ>
multikanalnost
komunikacijska blizina
jednosmjerna komunikacija
<IZRAVNI TV PRIJENOS>
govorni kanal
vremenska i prostorna blizina
dvosmjerna komunikacija
<IZJAVE SUDIONIKA> <PITANJA NOVINARA>
pisani kanal
vremenska i prostorna udaljenost
<NOVINSKI ČLANAK> jednosmjerna komunikacija

multikanalnost
komunikacijska blizina
djelomična uzajamnost
<MEDIJSKI DOGAĐAJ> <INTERPRETIRANI DOGAĐAJ>

Shematski prikaz br. 1. Interakcijska dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijsko-

sportskog diskursa.

1
Informacije interakcijske naravi oznaĉene su kurzivom, a one referencijalne naravi,
namijenjene lakšem ĉitanju shematskog prikaza, napisane su velikim slovima i stavljene u
zagrade.
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
46 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

Sportski je dogaĊaj “vremenski i prostorno ograniĉena” konfrontacija individua ili

timova usporedive snage, a njegovi su glavni sudionici gledatelji, igraĉi i suci
(Blociszewski 2008: 7). Upravo zahvaljujući odreĊenosti njegovih vremenskih i
prostornih koordinata koje su regulirane precizno definiranim pravilima igre, njegov se
interakcijski okvir sastoji od niza jasno razgraniĉenih interakcijskih razina uklopljenih
jedna u drugu. Ono što razdvaja jednu od druge razliĉite interakcijske razine jesu
razlike u njihovim prostorno-vremenskim i drugim interakcijskim parametrima koje
dovode do postupnog transformiranja prostorno-vremenskih koordinata medijsko-
sportskog dogaĊaja, kao što se moţe vidjeti na shematskom prikazu br. 2.
Peta interakcijska razina u analiziranom primjeru razina je na kojoj se odvija
neobraĊeni sportski dogaĊaj. Njegova prostorno-vremenska struktura predstavljena je
pomoću horizontalne vremenske osi sa 60 pododjeljaka koji odgovaraju vremenskom
trajanju rukometne utakmice (30+30 minuta). U odgovarajuće pododjeljke uneseni su
ostvareni pogoci obaju timova (24-19). S obzirom na poĉetnu (17,30 sati) i krajnju
toĉku (19,09 sati) koje ta os povezuje, rijeĉ je o pojednostavljenom shematskom
prikazu koji ne ukljuĉuje prekide igre, već samo bitne prostorno-vremenske elemente
njezinog regularnog dijela.

 NeobraĎeni dogaĎaj (peta interakcijska razina)

FRANCUSKA
24
17,30                  
1 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50 55 60 19,09
sati sati
            
HRVATSKA 19

 Direktan TV prijenos (četvrta interakcijska razina)

1 2 3 4 5
 1
1  3
3
   

 Izjave sudionika (treća interakcijska razina)

Primjeri br. 1 i 2
45 50 55 60
Primjer br. 3
1 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

 Novinski tekst (druga interakcijska razina)

Primjer br. 4
FRANCUSKA 24 0
19,09                  
60 55 50 45 40 35 30 25 20 15 10 5 1
17,30
sati sati
            
HRVATSKA 19 0

Shematski prikaz br. 2. Transformiranje prostorno-vremenskih koordinata medijsko-sportskog

dogaĊaja na razliĉitim interakcijskim razinama
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 47
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

Na ĉetvrtoj interakcijskoj razini dolazi do prve transformacije prostorno-vremenskih

koordinata neobraĊenog sportskog dogaĊaja u okviru izravnog TV-prijenosa. Rijeĉ je
o promjenama prostorno-vremenskih koordinata regularnog dijela igre ĉiji se
najvaţniji trenuci više puta repriziraju (ponovljeni usporeni snimci iz razliĉitih kutova)
ĉime se kontinuitet praćenja utakmice prekida. Takav postupak stvara kod TV-
gledatelja deformiranu percepciju kako utakmice u cjelini tako i njezinih izdvojenih
dijelova (Blociszewski 2008).
Do daljnjeg transformiranja prostorno-vremenskih koordinata sportskog dogaĊaja
dolazi na trećoj interakcijskoj razini u okviru izjava za novinare njegovih glavnih
sudionika. Radi se o prilagoĊavanju tih koordinata razliĉitim komunikacijskim
ciljevima i diskurzivnim strategijama, posebno strategijama izbjegavanja:

(1) “Ĉesto se kaţe da je za pobjedu najvaţnije odigrati savršenih posljednjih

petnaest minuta, a upravo smo u tomu uspjeli. No, s ovako talentiranim
igraĉima to nije nikakav problem. Ovo je veliki rezultat za francuski sport”, bila
je prva reakcija francuskog izbornika nakon velikog slavlja. (Vjesnik, 3. 2.
2009.)

(2) “On n'a pas cédé à la pression. On a fait un grand match et on a réussi à les
cogner dans le dernier quart d'heure. C'est vraiment grandiose”, s'est réjoui le
gardien Thiérry Omeyer, une nouvelle fois rayonnant d'efficacité. (Le Figaro, 2.
2. 2009.)

(3) “Naravno da smo tuţni kada se izgubi finale, ali ćemo već sutra biti vrlo
ponosni na ovo srebro, kazao je nakon finalne utakmice izbornik Lino Ĉervar.
Dali smo sve od sebe i bili ravnopravni sve do 50. minute kada smo fiziĉki pali,
a Francuzi to iskoristili.” (elektroniĉko izdanje Slobodne Dalmacije, 1. 2.
2009.)2

Na drugoj interakcijskoj razini novinar usklaĊuje prostorno-vremenske koordinate

sportskog dogaĊaja koji prenosi ili komentira s potrebama vlastitog ĉitateljstva. U (4)
autor teksta mijenja smjer kronološkog odvijanja neobraĊenog dogaĊaja kombinirajući
obrnuti kronološki redoslijed navoĊenja podataka koji karakterizira diskurzivni ţanr
blog (što mu omogućuje stavljanje u prvi plan završnog dijela utakmice) s narativno-
deskriptivnim naĉinom prezentiranja informacija (strategija objektivizacije).

(4) Fin du match. Il est 19h09. La France est championne du monde de handball.
Nous sommes actuellement bousculés par l’organisation croate qui
s’empresse de mettre en place la cérémonie de clôture. Il est l’heure pour
nous aussi de clore ce live. Merci à tous de l’avoir suivi. Bonne soirée.

2
http://www.slobodnadalmacija.hr/Rukomet/tabid/190/articleType/ArticleView/articleId/
40402/Default.aspx.
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
48 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

60e. Narcisse enfonce le clou (24-19). Le banc tricolore est un sourire géant.
59e. Il pleut des briquets sur le taraflex de l’Arena Zagreb. Reste une minute.
59e. Fernandez se fait massacrer, mais marque quand même ! (23-19). Dinart,
Kempé, et tout le banc tricolore explosent. Igor Vori aussi: carton rouge.
58e. Il reste 2′30. La Croatie demande un temps mort. Le public a du mal à
rester optimiste. Même les pompom girls n’y croient plus vraiment.
57e. ABALOOOOOOOO !!! (22-19) (…) (LeMonde.fr - Blogs, 1. 2. 2009.)

Najzad, na prvoj interakcijskoj razini, kao što moţemo vidjeti na shematskom

prikazu br. 3, parcijalne strukture konceptualne i prakseološke naravi novinskih
tekstova integrirane su u prostorno-vremenske koordinate “novinskih hiperstruktura”
(Adam – Lugrin 2006).3 U (5) kompleksna hiperstruktura obuhvaća 4 ĉlanka, 4
fotografije i 1 infografiju. U prvom planu nalazi se fotografija najkorisnijeg igraĉa SP,
pivota hrvatske reprezentacije, ispod naslova Sada i rukomet ima milijun izbornika
koji, uz pomoć deiktiĉkog markera sada, pozornost instancije recepcije skreće na nju
samu (strategija izbjegavanja), a u drugom se planu nalaze ĉlanak i fotografija na kojoj
su francuski rukometaši.
Te kompleksne vizualno-skripturalne hiperstrukture integrirane su u prakseološke
jedinice višeg ranga, povezujući proces produkcije i proces interpretacije novinskog
diskursa.

3. REFERENCIJALNA DIMENZIJA PROSTORNO-VREMENSKE

ORGANIZACIJE MEDIJSKO-SPORTSKOG DISKURSA

Za instanciju recepcije, prostorno-vremenska organizacija novinskih hiperstruktura

predstavlja referencijalni okvir za interpretiranje medijsko-sportskog dogaĊaja. Zbog
toga se novinska hiperstruktura, a ne jednostavni novinski ĉlanak, smatra polazišnom
diskurzivnom jedinicom analize procesa produkcije i interpretacije diskursa dnevnog
tiska, koja najprije ispituje diskurzivne relacije izmeĊu konstituenata “skripturalnog
prostora novinske stranice” (Peytard 1975) da bi se nakon uspostavljanja tih relacija
usredotoĉila na diskurzivne relacije izmeĊu konstituenata novinskog ĉlanka.
Informacije aktivirane na razliĉitim pozicijama u okviru iste hiperstrukture nemaju
istu vaţnost u procesu interpretiranja diskursa. Neke od njih, zahvaljujući većoj
vizualnoj istaknutosti, zauzimaju vaţnije mjesto u tom procesu jer su prve podvrgnute
memorijskoj obradi (peritekstualne jedinice – naslov, nadnaslov, podnaslov,

3
Novinska hiperstruktura (l'hyperstructure journalistique) zauzima visoko mjesto na
“ljestvici kompleksnosti strukturiranja novinskog teksta, na ĉijem se dnu nalazi jednostavni
ĉlanak, na vrhu tematski dosije od nekoliko stranica, a izmeĊu sloţeni ĉlanak (jednostavni
ĉlanak upotpunjen fotografijom s kratkom referencijalnom egendom), elementarna hiperstruk-
tura (od pola stranice) ili kompleksna hiperstruktura (od jedne ili dvije stranice na kojima je
objedinjeno više ĉlanaka i jedna ili više infografija i/ili fotografija s više ili manje opširnim
legendama)” (Adam – Lugrin 2006: 128–129).
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 49
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

meĊunaslovi, izdvojeni dijelovi teksta, udarni i zakljuĉni dio ĉlanka). Zbog toga
analiza prostorno-vremenske organizacije novinskih hiperstruktura moţe posluţiti i
kao polazište za ispitivanje odnosa izmeĊu prakseoloških i konceptualnih struktura
konkretnih diskurzivnih produkata te za uspostavljanje odnosa subordinacije i
derivacije izmeĊu koncepata aktiviranih na razliĉitim pozicijama (proces produkcije) i
u razliĉitim fazama ĉitanja (proces interpretacije).
Dva tipa meĊusobno isprepletenih diskurzivnih relacija povezuju razliĉite elemente
vizualno-skripturalnog prostora novinske hiperstrukture. Rijeĉ je o diskurzivnim
relacijama prakseološke naravi koje povezuju sukcesivne etape diskurzivnih aktivnosti
produkcije i interpretacije diskursa oslanjajući se na “dva vremena ĉitanja novinske
stranice”.4

(5) Kompleksna novinska hiperstuktura (Vjesnik, 3. 2. 2009.)

Prvi tip diskurzivnih relacija moţemo okarakterizirati kao homogene s

prakseološkog stajališta jer povezuju istu vrstu elemenata novinske hiperstrukture

4
Prema Peytardu, skripturalni prostor novinske stranice (l’aire scripturale de la page) izloţen
je tenziji izmeĊu transverzalnog prelijetanja pogledom naslova i lineranog praćenja
tekstualnog kontinuiteta diskursa. “Novinska je stranica jedinica u okviru koje su moguća
(najmanje) dva tipa ĉitanja: ĉitanje naslova i ĉitanje ĉlanaka” (Peytard 1975: 58-59).
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
50 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

(naslove promatrane neovisno od tekstova). One prelaze granice pojedinaĉnih

novinskih ĉlanaka povezujući razliĉite etape parcijalnog ĉitanja dnevnih novina,
odnosno njihovog “prostornog dekodiranja” ili “prvog vremena ĉitanja”.
Drugi tip diskurzivnih relacija moţemo okarakterizirati kao heterogene s
prakseološkog stajališta jer povezuju vizualne jeziĉne (tekstualne jedinice i tekstualna
komponenta peritekstualnih jedinica) i nejeziĉne elemente (vizualno isticanje
peritekstualnih jedinica, topografija, tipografija, ilustracije itd.) istog novinskog
ĉlanka. Taj se tip relacija uspostavlja izmeĊu razliĉitih etapa “linearnog praćenja
kontinuiteta diskursa” ili “drugog vremena ĉitanja.” Da bi ukazali na usku povezanost
razliĉitih etapa procesa interpretiranja novinskog diskursa, neki autori uvode i dodatnu
- prijelaznu - razinu analize koja odgovara “ĉitanju meĊunaslova, izdvojenih dijelova
teksta, poĉetnog (udarnog) i završnog dijela ĉlanka» (Favez, Richard i Windisch
1987: 90).

 Medijsko postavljanje na scenu (prva interakcijska razina)

Izvješćivanje
Selekcija i hijerarhizacija Privlačenje i usmjeravanje Izgradnja
informacija pozornosti čitatelja kredibiliteta
Komentiranje

Inkurzija (Vjesnik od 3. 2. 2009.)

Produkcija i interpretacija medijskog proizvoda

Otvaranje inkurzije Transakcije Analizirana tranzakcija Tranzakcije Zaključenje inkurzije

Naslovnica Različite rubrike Različite rubrike Posljednja stranica
NOVINSKA
HIPERSTRUKTURA 1. epizoda 2. epizoda 3. epizoda 4. epizoda
Primjer br. 5 Sada i rukomet ima Fernandez: Ovo je “Nakon Olimpa - Ždrijeb za
milijun izbornika vrhunac moje karijere svijet” rukometni EP

1. faza

2. faza

3. faza

Prihvaćanje
Odabir medijskog Interpretiranje
proizvoda ponuđenih informacija
Odbacivanje

Shematski prikaz br. 3. Prostorno-vremenska organizacija novinskih hiperstruktura kao

referencijalni okvir za interpretiranje medijsko-sportskog dogaĊaja.

Na razini novinske hiperstrukture kao prakseološke jedinice višeg ranga

(transakcija) relativna vaţnost novinskog ĉlanka proporcionalna je vizualnoj
istaknutosti njegovog naslova i prateće ilustracije (vizualno istaknutiji ĉlanak prethodi
u memorijskoj obradi vizualno slabije istaknutom ĉlanaku). U analiziranom primjeru
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 51
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

ĉetiri novinska ĉlanka formiraju ĉetiri prijelazne prakseološke jedinice (epizode) ĉija
prostorno-vremenska hijerarhija odgovara njihovoj vizualnoj istaknutosti i
vremenskom redoslijedu njihove memorijske obrade. Na razini pojedinaĉnih epizoda,
prostorno-vremenska hijerarhija konstituenata niţeg ranga uvjetovana je njihovom
ukljuĉenošću u prvu, drugu odnosno treću fazu ĉitanja.
Prakseološka dimenzija prostorno-vremenske organizacije novinske hiperstrukture
usko je povezana s njezinom konceptualnom dimenzijom. Konstituenti prakseološke
strukture koji su obuhvaćeni prvom fazom ĉitanja aktiviraju koncepte koji zauzimaju
najviši rang u konceptualnoj strukturi. Njima su subordinirani i iz njih izvedeni
koncepti aktivirani u konstituentima obuhvaćenim drugom fazom ĉitanja. Najniţi rang
u prostorno-vremenskoj hijerarhiji novinske hiperstrukture zauzimaju koncepti
aktivirani u konstituentima obuhvaćenim trećom fazom ĉitanja.
U (5) najviši rang meĊu konceptualnim obiljeţjima generiĉke predodţbe SPORTSKI
DOGAĐAJ zauzima koncept OSTALI SUDIONICI (→ĈITATELJ, NAVIJAĈ) aktiviran u
glavnom naslovu Sada i rukomet ima milijun izbornika i u udarnom dijelu novinarskog
komentara, zatim slijede koncepti GLAVNI SUDIONICI (→HRVATSKA REPREZENTACIJA)
i VAŢNOST (→VELIKI USPJEH) aktiviran u nadnaslovu, u završnom dijelu glavnog
ĉlanka i na pratećoj fotografiji, dok najniţi rang zauzima koncept REZULTAT
(→IZGUBLJEN SVJETSKI NASLOV) aktiviran u središnjem dijelu glavnog ĉlanka –
novinarskom komentaru same utakmice – koji otvara polemiĉki intoniran meĊunaslov
Suci Hrvatima nisu ukrali pobjedu.
Konceptualna makrostruktura istog sportskog dogaĊaja potpuno se razlikuje u
komentarima francuskih novinara. Tako, primjerice, u središnjem komentaru
objavljenom u dnevnom listu Libération od 3. 2. 2009. najviši rang zauzima koncept
REZULTAT (→OSVOJEN SVJETSKI NASLOV) aktiviran u naslovu i podnaslovu (Du pur
travail d’«experts»: La France remporte son 3e Mondial, à Zagreb, en battant la
Croatie) te u udarnom i završnom dijelu ĉlanka u kojima se opisuje završnica
utakmice (primjer br. 7, §4).5 Središnji dio ĉlanka posvećen je komentaru ostalih
dijelova utakmice i izjavama njezinih GLAVNIH SUDIONIKA (→FRANCUSKA
REPREZENTACIJA), dok najniţi rang zauzima komentar prvog poluvremena.

4. TEKSTUALNA DIMENZIJA PROSTORNO-VREMENSKE

ORGANIZACIJE MEDIJSKO-SPORTSKOG DISKURSA

Za razliku od prostorno-vremenske organizacije novinske hiperstrukture koja je

usredotoĉena na fiksiranje prostorno-vremenskih koordinanata procesa recepcije
novinskog diskursa (prva interakcijska razina), prostorno-vremenska organizacija
pojedinaĉnih tekstova (druga interakcijska razina) usmjerena je na odvijanje samoga
dogaĊaja koji je predmetom medijske interakcije te na diskurzivno pozicioniranje
medijske instancije odnosno na njezino veće ili manje distanciranje u odnosu na
odabrane ĉinjenice i izjave od kojih se medijski dogaĊaj sastoji. Zapravo, radi se o

5
http://www.liberation.fr/sports/0101316219-du-pur-travail-d-experts.
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
52 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

generiĉkim aspektima prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa

koji su povezani s naĉinom (narativno-deskriptivnim ili eksplikativno-
argumentativnim) prezentiranja medijsko-sportskog dogaĊaja odnosno s odabirom
odgovarajućeg diskurzivnog ţanra. Ovdje ćemo pratiti generiĉke transformacije
prostorno-vremenskih koordinata neobraĊenog sportskog dogaĊaja u ţanrovima
objektiviziranog i subjektiviziranog iskazivanja (Moirand 2007) koje na
mikrotekstualnom planu razlikujemo prema kriteriju odsutnosti odnosno prisutnosti
prostorno-vremenskih deiktiĉkih obiljeţivaĉa i drugih tragova subjektivnosti koji
upućuju na proces proizvodnje iskaza (usp. Šimunić 2009).
U ţanrovima objektiviziranog iskazivanja, zbog djelovanja jakih ograniĉenja
tekstualne naravi (redoslijed nizanja razliĉitih elemenata unutar narativnih ili
deskriptivnih sekvencija) ograniĉene su mogućnosti znaĉajnijih transformacija
prostorno-vremenskih koordinata neobraĊenog sportskog dogaĊaja, što potvrĊuje i
ujednaĉenost u izvješćima hrvatskih i francuskih sportskih novinara. Dominantni
narativno-deskriptivni naĉin prezentiranja informacija ipak ostavlja mogućnost većeg
ili manjeg isticanja pojedinih elemenata sportskog dogaĊaja njihovim smještanjem u
prvi ili u drugi plan, a ta je mogućnost u svim analiziranim izvješćima iskorištena za
vrednovanje nastupa vlastite reprezentacije, u pravilu praćeno izraţavanjem respekta
prema protivniĉkoj ekipi. Osim toga, prenošenje izjava glavnih sudionika o pojedinim
trenucima utakmice doprinosi parcijalnosti i diskontinuiranosti njezine medijske
prezentacije.
Labavija prostorno-vremenska organizacija u ţanrovima subjektiviziranog
iskazivanja i veća sloboda novinara u hijerarhiziranju informacija otvaraju mogućnost
za znaĉajnije transformacije prostorno-vremenskih koordinata neobraĊenog sportskog
dogaĊaja. Upotreba prostorno-vremenskih deiktiĉkih obiljeţivaĉa (kao što su prezent
kao referentna toĉka ţanrova subjektiviziranog iskazivanja ili liĉna zamjenica mi – fr.
on – kojom su “obuhvaćeni” vlastita reprezentacija, novinar i ĉitatelji-navijaĉi) stvara
dojam prostorne i vremenske suprisutnosti razliĉitih sudionika u ovoj sloţenoj
interakciji i simultanog odvijanja razliĉitih interakcijskih situacija od kojih se ona
sastoji:6

(6) Da li je pritisak slomio hrvatsku reprezentaciju, jesmo li bili previše umorni,

jesmo li se loše pripremili za Francusku - nije na kraju ni bitno. [...]
Izjednaĉeno se tako ušlo u posljednjih 15 minuta i tu su nas Francuzi slomili...
(Sportnet.hr, 1. 2. 2009.)

Eksplikativno-argumentativni naĉin prezentiranja informacija koji dominira u

ţanrovima subjektiviziranog iskazivanja dopušta kombinacije razliĉitih postupaka – od
već spomenutih, kao što su veće ili manje isticanje pojedinih elemenata sportskog
dogaĊaja njihovim smještanjem u prvi ili u drugi plan (u sluĉaju upotrebe narativnih i
deskriptivnih sekvenci u argumentacijske svrhe), zatim parcijalno i diskontinuirano
prezentiranje sportskog dogaĊaja, do obrtanja kronološkog redoslijeda njegova
odvijanja. Ovaj posljednji postupak su, zbog same strukture neobraĊenog sportskog
6
http://www.sportnet.hr/Vijest.aspx?ID=371915.
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 53
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

dogaĊaja, preferirali francuski pisani mediji.

U (7) obrtanje kronološkog redoslijeda kombinira se s isticanjem završnog dijela
utakmice i diskontinuiranim naĉinom prezentiranja njezina odvijanja (prva reĉenica
navedenog primjera nalazi se u udarnom, a druga u završnom dijelu novinarskog
komentara):

(7) Et le silence se fit. On jouait la 58e minute de cet opéra diabolique quand un
ange passa après un éclair du bras droit de Jérôme Fernandez. 23-19. […] Les
Bleus ont triomphé (24-19) dans le sacro-saint du hand, dans l’adversité la plus
totale. (Libération, 2. 2. 2009.)

Razliĉite oblike generiĉkih transformacija prostorno-vremenskih koordinata

odabranog medijsko-sportskog dogaĊaja i njihovu relativnu zastupljenost u
analiziranom korpusu moţemo predstaviti i uz pomoć grafikonskog prikaza.

12

10

8 Francuski
pisani mediji
6

4 Hrvatski
pisani mediji
2

0
(1) Razlikovanje prvog i (2) Parcijalnost (3) Diskontinuiranost (4) Obrnut kronološki
drugog plana redoslijed

Grafikon 1. Generiĉke transformacije prostorno-vremenskih koordinata odabranog medijsko-

sportskog dogaĊaja.

On nam omogućuje razlikovanje nekoliko stupnjeva u izraţavanju subjektivnosti –

od najniţeg (razlikovanje prvog i drugog plana) do najvišeg (obrnut kronološki
redoslijed). Frekvencija prijelaznih tipova transformacija (parcijalnost,
diskontinuiranost) u analiziranom korpusu tekstova govori o nepostojanju ĉvrste
granice izmeĊu razliĉitih ţanrova medijsko-sportskog diskursa kad je u pitanju
njegova prostorno-vremenska organizacija. Razlike u naĉinu prezentiranja istog
sportskog dogaĊaja izmeĊu francuskih i hrvatskih pisanih medija moţemo
interpretirati kao odraz njihovih nastojanja da odgovore potrebama vlastite
ĉitateljske/navijaĉke publike isticanjem u prvi plan pozitivnih elemenata sportskog
dogaĊaja i potiskivanjem u drugi plan njegovih negativnih elemenata. Najzad, sama
brojnost i opseg razliĉitih transformacija prostorno-vremenskih koordinata
analiziranog sportskog dogaĊaja te preferiranje subjektiviziranog tipa iskazivanja
pokazuju da medijska obrada diskurzivnog trenutka obiljeţenog jakim individualnim i
kolektivnim emocijama zahtijeva, prije svega, paţljivo elaboriranje diskurzivnih
strategija kojima se izbjegavaju ili ublaţavaju povrede lica i integriteta sudionika u
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
54 Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

interakciji – od potpunog uzdrţavanja (Vjesnik od 2. 2. 2009.), preko razliĉitih

strategija izbjegavanja “osjetljivih” elemenata, do strategija vrednovanja pozitivnih
elemenata kojima su ispunjena oĉekivanja vlastite ĉitateljske/navijaĉke publike – dok
su narativne i deskriptivne strategije izvješćivanja o samome tijeku sportskog dogaĊaja
slabije zastupljene.

5. ZAKLJUĈAK
Sportski dogaĊaj kao predmet medijske interakcije pruţa mogućnost za ispitivanje
razliĉitih dimenzija prostorno-vremenske organizacije medijskog diskursa, a posebno
interakcijske dimenzije. Zahvaljujući odreĊenosti njegovih prostorno-vremenskih
koordinata koje su regulirane precizno definiranim pravilima igre, interakcijski okvir
njegova medijskog postavljanja na scenu sastoji se od niza jasno razgraniĉenih
interakcijskih razina. U prvom dijelu rada pokazano je da promjene prostorno-
vremenskih interakcijskih parametara na razliĉitim interakcijskim razinama dovode do
razliĉitih transformacija prostorno-vremenskih koordinata sportskog dogaĊaja. U
drugom i trećem dijelu rada utvrĊeno je da su uzroci transformacija na najvišim
interakcijskim razinama ograniĉenja situacijske i tekstualne naravi. Identificirani su
glavni oblici i opseg tih transformacija u analiziranom korpusu te njihove glavne
funkcije u novinarskoj argumentaciji (vrednovanje pozitivnih i izbjegavanje negativnih
aspekata sportskog dogaĊaja) i u nastojanjima medijske instancije da diskurzivni
trenutak obiljeţen jakim individualnim i kolektivnim emocijama prilagodi
oĉekivanjima vlastite ĉitateljske/navijaĉke publike.

LITERATURA
Adam, Jean-Michel (2005). La linguistique textuelle: Introduction à l’analyse textuelle des
discours. Paris: Armand Colin.
Adam, Jean-Michel i Gilles Lugrin (2006). Effacement énonciatif et diffraction co-textuelle
de la prise en charge des énoncés dans les hyperstructures journalistiques. Semen 22: 127-
144.
Berrendonner, Alain (1983). “Connecteurs pragmatiques” et anaphore. Cahiers de linguis-
tique française 5: 215-246.
Blociszewski, Jacques (2007). En vue de l'Euro de foot de 2008. Observatoire des médias
Acrimed: 1-8.
Burger, Marcel (1997). Positions d’interaction: une approche modulaire. Cahiers de linguis-
tique française 19: 11-46.
Charaudeau, Patrick (1997). Le discours d’information médiatique: La construction du miroir
social. Paris: Nathan.
 Šimunić, Zrinka (2010). Analiza prostorno-vremenske organizacije medijsko-sportskog diskursa
Prostor i vrijeme u jeziku – jezik u prostoru i vremenu, Zbornik radova XXIII. meĊunarodnog 55
znanstvenog skupa HDPL-a, Osijek 21-23. svibnja 2009., str. 43-55

Favez Jean-Claude, J.-E. Richard, i Uli Windisch (1987). La presse genevoise et l’accident
nucléaire de Tchernobyl. Genève: Université de Genève & Union des Editeurs de Journaux
et l’Association de la Presse Genevoise.
Moirand, Sophie (2007). Les discours de la presse quotidienne: observer, analyser, com-
prendre. Paris: Presses Universitaires de France.
Peytard, Jean (1975). Lecture(s) d’une “aire scripturale”: la page de journal. Langue française
28: 39-59.
Roulet, Eddy (1999). La description de l’organisation du discours: du dialogue au texte. Pa-
ris: Didier.
Šimunić, Zrinka (2009). Deiktiĉka referencija i generiĉko strukturiranje diskursa. Rasprave
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34: 371-391.

SPATIO-TEMPORAL ORGANIZATION OF THE SPORT MEDIA DISCOURSE

The sport media discourse, observed from a cognitive-interactionist viewpoint, appears as a

media discourse subtype which has a very complex spatio-temporal organization. This
organization articulates the conceptual and praxeological representations of two discourse
universes – the universe the discourse speaks about (<SPORT EVENT>) and the universe where
the discourse takes place (<MEDIA INTERACTION>) – with the conceptual and praxeological
structures of actual discourses. The sport event is a “temporally and spatially limited”
confrontation between individuals or teams having a comparable force, where spectators,
players and referees are the principal actors (Blociszewski 2008: 7). As a subject of media
interaction, the spatio-temporal structure of the raw event undergoes a set of transformations.
In order to show how the media discourses accommodate the spatio-temporal coordinates of
media event with different communication aims of sport journalists, we have analyzed a
bilingual corpus of newspaper texts. We have used the methods of the linguistic analysis of
media discourses, by combining the macroanalysis of the spatio-temporal organization of the
newspaper hyperstructures with the microanalysis of the spatio-temporal deictic markers and
contrastive analysis. The analyzed corpus contains reports and comments of the final match at
the Handball World Championship 2009 published by Croatian and French daily press and
Internet sports portals.

Key words: discourse analysis; sport event; media interaction; spatio-temporal organization.