znanost 1 :: Nasa na mjesec

uskoro šalje
NAPREDNA TEHNOLOGIJA :: Američki su stručnjaci proizveli
holografski sustav prenošenja poruka. Osoba holografski snimana na čovjekolikog robota
jednom mjestu projicira se na drugom.

Artu Sedmi putnik na

posljednjoj
misiji shuttlea
Discovery
:: MIROSLAV AMBRUŠ - KIŠ

T
epaju mu nadimkom Artu. On
je sedmi član posade shuttlea
Discovery koji je iz svemirskog
centra Kennedy, uz teškoće
uobičajene za posljednje letove shuttlea –
a Discoveryju je to posljednji let – poletio
prema Međunarodnoj svemirskoj stanici
sa šesteročlanom posadom misije STS-
133. Od činjenice da je čovjek na ISS-u
(Međunarodna svemirska stanica, op.
a.) od prve stalne posade neprekidno
nazočan u svemiru punih deset godina, s

Na Međunarodnoj svemirskoj stanici Artu će kuhati i čistiti, ali i obavljati najopasnije poslove
Artu može jednom rukom podizati utege teške 20 kg, ali i baratati vrlo osjetljivim predmetima
Obzor :: Večernji list :: 51

znanost
1 :: Pripadnici shuttleove ekspedicije sa svojim sedmim putnikom Artuom NASA
današnjom već 25. posadom, ukupno 200
ljudi iz 14 zemalja, fascinantnija je samo
jedna: sada im se pridružio prvi čovjekoliki
robot. Dok čitate ovaj prilog, astronauti iz
Discoveryja možda upravo izvlače robota
R2 iz njegova kontejnera, a Artu bi za
nekoliko sati na svemirskoj stanici mogao
pritegnuti i svoj prvi vijak.
Robonaut počeo kao kućni ljubimac
Robonaut 2, kako je puno ime sedmoga
putnika Discoveryja, postat će i sedmi član
25. posade Međunarodne stanice. Projekt
je začet prije tri godine u Svemirskom
centru Johnson u Houstonu. Tu su,
poučeni iskustvima gradnje Međunarodne
svemirske stanice, prije tri godine shvatili
da astronautima šljakerima koji lebde
zakvačeni izvana na ISS-u treba pouzdan
pomoćnik. Posebno nakon 18. studenoga
2008. kad je Heidemarie Stefanyshyn-Piper,
astronautica misije STS-126, u otvorenom
svemiru izgubila torbu s alatom vrijednu
100 tisuća dolara! Pumpa za mazivo u njoj
je počela nekontrolirano ispuštati sadržaj i
poput rakete odvukla joj je torbu u beskraj
koja je izgorjela nad Meksikom tek 3.
kolovoza 2009. godine.
Isprva se zamišljao inteligentni nastavak
golemoga servisnog krana, robotska
ruka na čijem “dlanu” astronauti monteri
često obavljaju podosta posla. Projekt je
napredovao i u suradnji s laboratorijem
General Motorsa za robotiku sagrađen je
prvi robonaut, R1. Svi su bili oduševljeni
robotskim čovjekolikim torzom koji se po
halama inteligentno muvao upravljajući
segwayem.
52 :: Obzor :: Večernji list
Međutim, u robotičkom laboratoriju
Svemirskog centra Johnson u
Houstonu, pod vodstvom Rona Diftlera
i s robotičarima iz General Motorsa pod
vodstvom Martyja Linna, znali su da
mogu i bolje. Prije nešto više od godinu
dana R2 je bio već dovršen. Bez teškoća je
precizno rukovao utezima teškim i po 20
kilograma u svakoj ruci, ali je istodobno
s finim senzorima na jagodicama prstiju
Artu lako samostalno izlazio nakraj i s tako
suptilnim zadacima kao što je otvaranje
kuverte.
Nema sumnje da su se inženjeri izvrsno
kreativno zabavljali dok su kreirali
Artua i dodavali mu sve više elegantnih
čovjekolikih osobina.
Na ISS-u će robot u bestežinskom
stanju kontrolirati i upravljati nekim
rutinskim funkcijama svemirske stanice,
1 :: Artua pakiraju u Svemirskom centru
Johnson za njegov let na ISS NASA
a kad dvojica zatrebaju poći van, nakon
nekog vremena bit će redovit treći član
radne grupe. Na ISS-u za R2 zasad teče
pokusni rok: neko će vrijeme obavljati
samo kućanske poslove, čistiti i ponekad
zabaviti posadu.
Za rad i boravak na Međunarodnoj
svemirskoj stanici Artu ne treba noge. U
bestežinskom stanju samo bi mu smetale.
– Noge je najlakše dodati. Može ih se kupiti
ili preraditi neki egzoskeleton kakvih
već ima. Hod, pa i ples, više nije toliko
osjetljiva funkcija pa noge možemo sami
izgraditi od nule. A spojiti logiku nogu i
uskladiti je s glavninom Artuove logike je
rutina – objašnjava Ron Difter.
U svemir bez hrane, vode i kisika
Za Artua s nogama, međutim, poseban
smjeli program od jesenas ima Stephen
J. Altemus, glavni inženjer u Houstonu.
Ovlasti su mu dopustile da ruku malo
dublje zavuče u NASA-ine skrivene
džepove i suradnicima objavi gotovo
gerilski tajni projekt riječima:
– Učinimo napokon nešto čudesno!
– U NASA-i mnogo zrelih tehnologija nikad
ne dobije priliku da ih se iskuša na pravoj
misiji – kaže Altemus. Kolege je oduševio
poslom koji nikome neće biti plaćen, a
malo tko može jamčiti da će ikad biti
ostvaren. Proljetos, kad je već bilo jasno
da će predsjednik Barack Obama otkazati
neostvarivi program Constellation, koji
je Amerikance trebao vratiti na Mjesec
i dalje, objavio je Projekt M. Za poneki
promil cijene Constellationa tvrdi da
bi ekipa iz Houstona Artua (s nogama)
mogla za 1000 dana poslati na Mjesec.
Robot i znanstveni instrumenti stajali bi
200 milijuna dolara, a raketa kojom bi se
svemirskog putnika lansiralo i spustilo na
Mjesec još 250 milijuna.
– Prednost je ovako profinjenog robota što
s njime ne morate slati kisik, vodu i hranu.
Zatreba li, ne morate skrbiti ni o njegovu
povratku, pa misija odjednom postaje
iznimno jeftina – naglašava Stephen J.
Altemus.
Najljepše je što Amerika, ukidanjem
shuttlea, neko vrijeme još neće imati
raketu kojom u svemir može slati ljude,
ali ubrzanje Boeingovih i Lockheedovih
postojećih raketa Atlas i Titan robot
lako će podnijeti. Mjesečev lander je
možda najsočniji dio priče. Gradila bi ga
privatna tvrtka Armadillo Aerospace iz
Mesquitea u Teksasu. Najkraće: ta tvrtka
za raketne motore koristi neotrovni pogon,
kombinaciju tekućeg kisika i alkohola,
a umjesto tehnički kompliciranog
aerodinamičkog dizajna lander koristi
računalnom upravljan raketni motor koji
znatno pojednostavnjuje i pojeftinjuje
pogon. Uz tvrtku Masten Space Systems,
Armadillo ima napredniji i preciznije
upravljiv sustav landera od bilo koje
državne tvrtke, a ujedno i bitno jeftiniji.
ukratko: Spretan i sposoban čovjekoliki robot
Artu puno je jeftinije i jednostavnije rješenje za
misiju na Mjesec od ljudske posade, pogotovo
otkako je Obama otkazao program Constellation.

2 : : kao u trilogiji “milLeniUM”
Prebaciti milijune s
točaka optužnice, Poulsen je prešao na
drugu stranu i počeo raditi kao savjetnik
za računalnu sigurnost. Koliko je očuvao
Futurist
svoje hakerske vještine pokazao je 2006.,
kad je hakirajući MySpace otkrio 774
korisnika koji su bili registrirani seksualni

nečijeg računa na prijestupnici i preko te mreže tražili djecu

svoj? Srednje teško!
Urednika Wireda pitali su koji su hakerski
upadi iz Larssonova romana izvedivi
K. Poulsen iz Wireda odležao je u zatvoru
zbog hakiranja igre u kojoj je osvojio Porsche
:: marko fančović/VLM
Glavna junakinja trilogije “Millenium”
Stiega Larssona u zapletima njegovih
romana čini čuda s računalom: vješta
hakerica koja se u cybersvemiru snalazi
kao riba u vodi provaljuje u zatvorene
korporativne sustave, dolazi do
zabranjenih podataka i bez imalo napora
za seks; jedan je od njih i uhićen.
A što taj stvarni računalni čarobnjak misli
o metodama izmišljene švedske računalne
čarobnice?
– Zanimljivo je da je sve što ona postiže
uvjerljivo, ali način na koji to postiže s
tehničke strane potpuno je besmislen.
Recimo, ona naprava koju dobije od
svojeg prijatelja hakera pa je postavi na
koaksijalni kabel korumpiranog financijaša
Hans-Erika Wennerströma. Cijeli opis
načina na koji ta naprava radi najobičnija
je izmišljotina. Ona opisuje kako je
preuzela njegovo računalo i kako, dok taj
tip misli da je logiran i koristi se svojim
računalom, on se zapravo koristi njezinim
serverom i ona može sve nadzirati. To

pristupa čvrstim diskovima ne samo svojih
neprijatelja nego i prijatelja. A koliko je ta
cura, koju je u švedskim ekranizacijama
Larssonovih romana odglumila Noomi
Rapace, a u američkoj adaptaciji glumit
će je Rooney Mara, s takvim vještinama
doista uvjerljiva? Mogu li hakeri takve
stvari izvesti i u stvarnom životu?
Kako bi procijenili uvjerljivost Larssonove
junakinje, iz Vanity Faira obratili su se
profesionalnom hakeru Kevinu Poulsenu.
Danas urednik magazina Wired, Poulsen
je svojedobno pod nadimkom Dark
Dante žario i palio računalnim mrežama.
Svojedobno je preuzeo kontrolu nad
cjelokupnom telefonskom mrežom Los
Angelesa kako bi bio točno 102. pozivatelj
na nagradnom natječaju jedne radijske
postaje i tako osvojio Porsche. Nakon
četiri godine iza rešetaka po sedam
2 :: Noomi Rapace hakerica je bez premca
u švedskoj adaptaciji Larssonovih romana
se ne radi na taj način, ali je točno da se
ovih dana češće napada nečiji PC nego
njegov server i bilježe se dodiri tipkovnice
i sve to, hakeri danas rade točno to.
Kad zađete u tehničke detalje, oni su u
romanima čista mašta. Ali mogućnosti
da se tako nešto napravi vrlo su stvarne,
tako se danas izvodi financijski kriminal.
S Wennerströmom je opisano kako ona
u njegov stroj ubaci softver koji, kad on
provjerava svoje stanje računa, njemu
pokazuje da je sve u redu dok mu ona
zapravo pljačka račun. U romanu je time
predviđeno nešto što se događa – prošle
godine hakeri su se počeli koristiti takvim
programom. Obično se to radi “trojancem”.
Opasne “trojanske” viruse antivirusna
zaštita najvećim dijelom otkrije, ali
može se dogoditi da vaše računalo bude
“osvojeno”.
– Najviše mi se svidjelo što je količina rada
potrebna za hakiranje vjerno opisana. U
filmovima su i najkompliciranije stvari
prikazane lagane kao i trivijalne; znate
ono, haker sjedne za računalo, nekoliko
puta dotakne tipkovnicu i prebacio je pet
milijuna dolara na svoj račun. Larsson
to nije tako opisao; ona velika pljačka na
kraju prvog romana, kad ona izvuče sav
onaj novac iz bankovnih računa, opisana
je s točno onolikom količinom rada koja
bi bila potrebna za to i u stvarnosti.
Poulsen je razjasnio što se danas može
postići hakiranjem: prebacivanje nekoliko
milijuna s nečijeg računa na svoj je
“srednje teško”, isključivanje sigurnosnih
kamera u banci “srednje do jako teško”,
objaviti svoj članak na internetskoj
stranici New York Timesa “lako”, isključiti
struju Istočnoj obali SAD-a “teško do
nemoguće”, a lansirati nuklearni projektil
“apsolutno nemoguće, oko toga je više
razina sigurnosti”. A namjestiti Oscare?
“Hoćete reći da nisu namješteni?” Ne, nego
da dobije bilo tko koga odaberete? Između
jako teško i nemoguće.
ukratko: Cyber pljačke i katastrofe iz
Larssonove “Trilogije” većinom su moguće.
Serengeti će
umrijeti 2015.
Cesta koja bi preko zaravni spojila
Indijski ocean s jezerom Victoria
presjekla bi putove životinja
:: Miroslav Ambruš-Kiš
U narodu Masaija riječ “serengit”
znači “beskrajne ravnice”. Serengeti je
ekosustav u sjeverozapadnoj Tanzaniji,
zaravan od 30 tisuća četvornih
kilometara s nekoliko strogih lovnih
rezervata i nacionalnih parkova gdje
živi i stalno migrira 70 vrsta velikih
sisavaca i 500 vrsta ptica.
Jedna od najvećih i
najdramatičnijih selidba
o pet
životinja događa se u U sam roj
ab
listopadu iz kenijske godin
o t in ja pao
pokrajine Masai Mare u ž iv to
et pos
Serengeti, kada se dva bi na p j e g
n
milijuna gnuova i zebri sadaš
dramatično, praćeni broja!
lavovima i krokodilima
iz Kenije preko rijeke Mare
probija u Serengeti.
Cijeli taj svijet divljine mogao bi
nestati do 2015. godine, zvone na
uzbunu svi biolozi svijeta, ostvari li
se sljedeće, predizborne godine plan
tanzanskog predsjednika Jakaya
Kikwete da preko Serengetija sagradi
brzu autocestu koja bi trebala spojiti
Dar es Salaam na Indijskom oceanu
s obalama jezera Victoria. Tanzanija
je jedna od najnerazvijenijih zemalja i
cesta bi pomogla unutrašnjem razvoju,
ali bi posve poremetila milenijske
migracijske putove životinja, broj kojih
bi zbog toga 2015. mogao spasti na
današnjih pet posto. Tanzaniji treba
pomoći tako da očuva ovo čudo života!

Obzor :: Večernji list :: 53