Urs Hochstrasser

ZDRAVA DJEČJA
PREHRANA-
živa i ukusna
Priručnik za najprikladniju dječju prehranu
s mnogo poučnog i odličnim receptima

Đ a k o v o , 2006.
 Naziv izvornika
KINDERERNAHRUNG
lebendig und schmackhaft
Njemački izdavač
HANS-NIETSCH-VERLAG
79098 F R E I B U R G , 3. Auflage 2003.
S njemačkog prevela
INGEBORG GOČEV
Lektorirao i korigirao
IVAN Z I R D U M
Knjiga se m o ž e naručiti na adresu:
Knjižnica
U PRAVI T R E N U T A K
31400 Đ A K O V O , p p 5 1
Tel/fax: (031) 811-774
e-mail: zirdum@upt.hr
www.upt.hr
Zahvala
Upućujem iskrenu zahvalu svojoj ženi Sheili za
njezinu ljubav i veliku p o m o ć , te svojoj djeci Heidi i
Nealu, zahvaljujući kojima mi je bilo moguće uživo
provjeriti ispravnost ove knjige.
Posebno bih želio zahvaliti svojim roditeljima, te
braći i sestrama koji su m n o g o pridonijeli m o m e biću,
na njihovoj strpljivosti i na svemu što sam m o g a o od
njih naučiti.
Srdačno zahvaljujem svim našim prijateljima koji
su na bilo koji način pridonijeli ostvarenju ove knjige.
Želim isto tako izraziti zahvalnost mnogim roditel­
jima koji su u nas zatražili savjet i time me ponukali da
napišem ovu knjigu.
Posve osobito zahvaljujem božanskom nadahnuću
koje je bilo neprestano nazočno tijekom čitavog vre­
mena pisanja.
Urs
5
PREDGOVOR

Dječja prehrana opisana u ovoj knjizi, koja je u

prvom redu namijenjena našoj djeci, ali u njoj smije­
mo uvijek uživati i mi odrasli, zapravo je vjekovima
po prirodi preporučani način prehrane kojim svojoj
djeci ne dajemo samo hranu i održavamo ih u životu,
već u njihov organizam unosimo vitalne tvari što ih
ona trebaju za zdrav rast i za duhovno čio život.
Tom metodom prehrane omogućavate svom djete­
tu ulazak u život kakav je prijeko potreban u današ­
njem prebrzo živućem društvu orijentiranom na
"fast-food".
Ova vam knjiga pokazuje koja hrana daje našoj
djeci prave hranjive tvari, vitalnost i energiju koje
udovoljavaju današnjim visokim zahtjevima, i omo­
gućava im da mogu uspješno svladavati životne za­
datke koji su pred njima.
Ono što smo čitali ili slušali o prehrani u svom do­
sadašnjem životu, ne m o r a m o nužno učiti i svoju dje­
cu, jer svaka stečena spoznaja koja nas dovede do
višeg duhovnog razumijevanja, zapravo obvezuje da
to razumijevanje ostavimo u baštinu svojim potomci­
ma kao duhovno oblikovanje.
To što se u današnje vrijeme događa s našom preh­
ranom, bilo zbog rafiniranja ili genske manipulacije,

9
odvodi nas -, a osobito našu djecu - sve dalje od pri­
rodne i zdrave prehrane. Djeca koja smiju odrastati sa
što prirodnijom prehranom, mogu kasnije i mnogo
stabilnije i promišljenije odlučivati o svom životu
nego djeca koja se othrane s prikrivenim prehrambe­
nim ovisnostima.
Walo Gauch - Keller
10
UVOD
Kao treće dijete u obitelji s osmoro djece dobio
sam već dosta rano priliku da naučim kako treba po­
stupati s malom djecom. U tom sam učenju imao div­
nu i ljubavi punu p o m o ć svoje majke i nadzor obiju
starijih sestara. Za mene je zapravo oduvijek bilo po­
sve jasno da ću jednom i sam imati obitelj s djecom.
Ta me svijest navodila da pri bavljenju svojom
mlađom braćom i sestrama automatski zamišljam
svoju vlastitu djecu. Tada sam često u mislima želio
da već mogu biti otac ili majka. Drago bi mi bilo obo­
je-
Sada to jesam, otac dvoje djece. Isključivši tu onu
fizičku stranu, ne mogu osobno ni danas vidjeti veliku
razliku u tome jesam li otac ili majka. Zadatak je isti,
ako ga želimo ispravno ispunjavati. A budući da ja to
želim činiti ispravno, dovoljno je ono optimalno.
Tome pripada ljubav prema svojoj obitelji, ljubav pre­
ma ljudima oko sebe i dakako djeca. Ta ljubav djeluje
kao snažni poticaj da uvijek iznova nalazim istinu. Ta
ljubav i traganje za istinom tjerali su me oko čitave
Zemljine kugle da učim i stječem iskustva. A iskustvo
me naučilo da istinu nalazim pomoću bližnjih u sa­
mom sebi.
Moj rad u ugostiteljstvu povezivao me kao kuhara,
te kao hotelskog menedžera s hranom i primanjem lju­
di na konak, ali istančano shvaćanje biti toga postigao
II
 sam radom i stekao tek kasnije. Patnja bolesnih i umi­
rućih ljudi u Bircher - Benner klinici duboko me ga­
nula i potaknula da se zalažem za zdravlje. Daljnje mi
O DJECI
je proučavanje u Švicarskoj, Americi, Indiji i na dru­
gim putovanjima skrenulo pozornost na uzroke bole­
Žena koja je na grudima držala dijete, reče:
sti. Danas sam kao voditelj "School of Life" zajedno
sa svojom ženom Sheilom učitelj života i zdravlja. "Kazuj nam o djeci."

I On je dakle kazivao:

"Vaša djeca nisu VAŠA djeca.

To su sinovi i kćeri čežnje života za samim sobom.

Ona dolaze po Vama, ali ne OD Vas.

Iako su s Vama, ipak Vam ne pripadaju.

Smijete im davati Svoju ljubav, ali ne Svoje misli,

jer ona imaju svoje vlastite misli.

Smijete nastavati njihovo tijelo, ali ne njihovu dušu,

jer njihova duša prebiva u kući sutrašnjice
Autor sa svojom ženom Sheilom i svoje dvoje djece u koje ne smijete ući, čak ni u Svojim snovima.
Nealom i Heidi

Vi smijete nastojati biti poput njih,

O v o m knjigom želim prenijeti drugim ljudima
svoje znanje stečeno učenjem, proučavanjem i isku­
stvom, na taj im način pomoći i omogućiti da djeca iz­
vuku što veću korist iz tog mog znanja. To želim svim
svojim srcem.
ali ne tražite da ona budu poput Vas.
Jer život ne ide natraške, niti se zadržava pri
jučerašnjici.

12 13
 Vi ste lukovi iz kojih se odašilju vaša djeca
kao žive strijele.
Strijelac vidi znak na stazi beskonačnosti,
i napinje Vas svojom snagom,
da njegove strijele lete brzo i daleko.
Neka Vam napinjanje u ruci sirijelca bude na
radost;
jer koliko on voli leteću strijelu,
toliko voli luk koji ostaje čvrst.
KHALIL GIBRAN
Ta bi pjesma trebala dati misaone poticaje za odnos
sa svojom djecom.
Tko se smiješi licu svog djeteta, taj se smiješi svojoj
vlastitoj budućnosti.
14
UZAJAMNA LJUBAV
Lijepo da se smijemo baviti svojom djecom, jer
ona nisu samo naša budućnost, već će kao sljedeći
preuzeti Zemlju pod svoju zaštitu. Da, ona su i naša
budućnost, jer će nas u ovom životu jednom kao stare
ljude voljeti i štovati ili podnositi -, a možda i maknuti
od sebe. kao što to sadašnji aktivni naraštaj često čini
sa starim ljudima. Uvjeren sam da će naša djeca po­
stupati s nama onako kako to od nas nauče.
Nađu li djeca u društvu svoje čvrsto, sigurno i zaš­
tićeno mjesto i osjete se voljenom i poštovanom, tada
možemo očekivati da će se jednom brinuti za stare lju­
de s ljubavlju i poštovanjem. Dok tamo gdje društvo
ne daje djeci potrebnu im skrb i mogućnost za zdrav
razvoj u duhu humanosti, u njihovom životu neće biti
mjesta za stare ljude. Danas je to na žalost sve češći
slučaj. Takvo društvo treba domove za te ljude. Ono
treba dječje domove, a sve je veći broj domova za sta­
re ljude. Izolacija postaje sve većom, a razumijevanja
i prihvaćanja među ljudima sve je manje. Sve se više
gubi uzajamna ljubav, a time i uzajamno poštovanje.
Dok pišem ove retke, odjednom se u njima za mene
odražava današnje društvo. Postaje mi posve jasno da
smo mi roditelji ti koji trebamo razbiti laj "đavolski
krug", kako bismo popravili postojeće stanje, da bude
15
kao prije, mnogo ugodnije i za mlade i za stare. Mi ro­
ditelji utječemo najizravnije i najsnažnije na svoju
djecu.
Sto mi možemo učiniti? K a o prvo možemo svojoj
djeci pokazati što je ljubav i kako se ona živi.
Pokažimo kako se živi ljubav prema bližnjemu, ljubav
prema drugim ljudima, pa i onima koji su potrebiti
pomoći, ali i ljubav prema okolišu i prirodi, ljubav
prema životu općenito.
Tajna ljubavi prema djetetu krije se već u začeću. U
njemu dolazi do izričaja ljubav prema životu, jer tu
postaje sveobuhvatna ljubav stvaralačkom u pravom
smislu riječi. Time se naime ljubav prenosi na potom­
ke.
Ta sveobuhvatna ljubav zahtijeva međutim i zdrav­
lje koje se treba dati novonastalom životu. Geni što se
dalje prenose začetom stvoru mogu biti samo onoliko
zdravi koliko su zdravi oni koji su ga začeli. Tako dak­
le ti geni čine ishodišno stanje novog života. Otada
može njegova konstitucija biti snažena ili dodatno
slabljena. To ovisi o načinu života nove generacije,
čemu pripadaju i okolina, životni nazori, misli,
osjećaji, a svakako i prehrana.
Iako se čini da su geni bili u posljednjim naraštaji­
ma samo slabljeni, što dolazi do izričaja u degenera-
tivnim pojavama, ipak ne postoji povod za
rezignaciju, jer mi to m o ž e m o promijeniti. Što se tiče
-okoliša, stalno ga mijenjamo i uglavnom sami
16
određujemo hoćemo li ga promijeniti pozitivno ili ne­
gativno.
Naši životni nazori proizlaze iz duha. Oni ovise o
tome n kakvoj smo čistoći prema Duhu Božjem i u ko­
likoj mu mjeri imamo pristup. Tu čistoću mora svaki
čovjek sam sebi zaraditi i stalno se brinuti za to da
zarađenu čistoću ne izgubi. Za to je doduše potrebno
nešto samodiscipline.
JEDINSTVO CJELINE
Još nekoliko riječi o osjećajima. Oni su povezujući
element s drugim ljudima, sa životinjama, prirodom i
čitavim svijetom. Osjećaji su velikim dijelom govor
unutarnjeg glasa. Kroz njih se očituje i poriv za spoz­
najom života. Osjećajima se treba vladati, ali oni se
nikada ne smiju potiskivati. Oni nas trebaju voditi, ali
nikada ne primoravati. Oni se trebaju spoznati i živje­
ti. Da bi međutim osjećaji bili vrijedni življenja i mo­
gli nas ispravno voditi, trebaju čistoću, jednako kao
misli. Načelo je isto.
Prehrana ima važnu ulogu, jer dnevno više puta
unosimo u tijelo hranu. Tu se priroda u sveobuhvatnoj
ljubavi unaprijed pobrinula i dala za svakoga odgova­
rajuću hranu.
17
 To znaju sve životinje -, pa i sisavci - i drže se toga.
Oni su u skladu s prirodom, tu samo čovjek čini iz­
nimku. To je njegovo pravo, j e r u toj slobodi može
spoznati samoga sebe.
To čovjekovo odvajanje od ostalih stvorova ili "po­
larizacija" ima doduše svoju cijenu. Polarizacija je
rascjepljivanje dvaju dijelova koji inače pripadaju
skupa, koji mogu biti istinski učinkoviti samo u
međusobnom jedinstvu, kao cjelina. Polarizacija
znači da se nešto razdvojilo u dva protivna dijela koji
su inače u potpunoj slozi i uzajamno se dopunjuju -
tada cjelina nije više crta s dva kraja, to znači dva pola,
već krug koji je zatvoren, bez početka i bez kraja. T a j e
cjelina u sebi posve stopljena, kao jedna točka, kako
iznutra tako i izvana. Tu dakle više nema "ili - ili", već
"ne s a m o . . . nego i".
Cijena je polarizacije bol. Ta nam bol pomaže
međutim da spoznamo sami sebe i da iz polarizirano-
sti n a đ e m o put natrag u jedinstvo, pri čemu se tada
vlastitom željom podređujemo jedinstvu cjeline i be­
zuvjetnoj ljubavi.
To je odvajanje ili odcjepljenje donijelo mnogim
ljudima toliko mnogo boli da su krenuli na put natrag.
Ti se ljudi nalaze na teškom putu koji vodi iz zaplete-
nosti i jašu na valu razvoja. Oni su j o š u traženju. Za
njih je pristupačna nepromijenjena, prirodna prehrana
i njima bih želio pomoći da nešto sigurnije idu svojim
putem u čitavoj toj današnjoj zbrci.
18
Priroda je - kao što sam opisao u svojoj knjizi
"Rohkost - die lebendige Nahrimg" - moja najvažnija
i najpouzdanija učiteljica. M o r a m o je promatrati.
Ja sam to i činio kad sam boravio u gustoj tropskoj
šumi sjevera Južne Afrike. Tada sam primijetio da svi
majmuni u prvo vrijeme, kad njihova mladunčad
počne uzimati čvrstu hranu, najprije tu hranu sami
prožvaču, zatim je stave u mala ustašca. To izgleda
kao da ljube svoju djecu. Činilo mi se kao daje to neš­
to poput isprike za to što majka svom djetetu polako
uskraćuje svoje mlijeko. Za mene je to izgledalo kao
da majka želi održati blisku vezu koja je i za mladunče
majmuna od velikog značenja.
Nisam mogao procijeniti je li mama majmunica
toga svjesna ili ne. To su u svakom slučaju činile sve
majke majmunice koje su nosile naokolo bebe te dobi.
Neki m i j e istraživač životinja rekao da se tako pona­
šaju i čovjekoliki majmuni. To ponašanje ima
međutim za mene i svoju fiziološku valjanost. Jer ne
samo da se hrana žvakanjem usitni, već se j o š i dobro
zaslini, stoje za tako mali, nježni želudac majmunčića
samo od koristi. Treba se j o š spomenuti da majmuni,
osobito čovjekoliki, imaju gotovo jednaki probavni
sustav kao mi ljudi. M o ž e m o li iz toga nešto naučiti, to
prepuštam čitateljici i čitatelju.
19

MLIJEKO
Predstojnik dječje bolnice u Luzenui. profesor
Tonz, rekao je u vezi s lim: "Ponešto rezignirano mo­
ramo priznati da ni nadomjesni proizvodi naše izvrsne
industrije - unatoč svom kemijski kvantitativno j e d ­
nakom sastavu - ne dosežu i nikada neće moći doseći
kakvoću majčinog mlijeka žene."
Djeca koja se doje majčinim mlijekom rjeđe su bo­
lesna. To je bilo između ostaloga dokazano u dva
istraživanja provedena u SAD-u na preko 40.000 dje­
ce. Pri tome se pokazalo da majčino mlijeko štiti od
želučano-crijevnih infekcija isto tako dobro kao od
bolesti dišnih putova. Broj smrtnih slučajeva zbog bo­
lesti dišnih putova iznosio je u djece hranjene
majčinim mlijekom jednu dvadesetinu u odnosu na
djecu hranjenu nadomjestkom za majčino mlijeko.
Istraživanje provedeno 1961. godine u Velikoj Bri­
taniji pokazalo je da su djeca koja su već u prvom mje­
secu života bila hranjena umjetnim pripravcima
mlijeka, kasnije kao odrasle osobe dvostruko češće
obolijevala od gnojnih čireva nego njihovi dojeni
vršnjaci.
Istraživanja provedena 1977778. u Kanadi pokaza­
la su da su djeca hranjena na bočicu nadomjesnim mli­
jekom deset puta češće obolijevala od upale ušiju i
20
znatno više od infekcije dišnih putova i crijeva nego
dojena djeca.
A stomatolozi su ustanovili da su djeca koja su bila
dojena više od tri mjeseca, mnogo rjeđe patila od upa­
la desni nego njihovi vršnjaci hranjeni umjetnim mli­
jekom.
Bilo je osim toga utvrđeno da je slaba otpornost
rjeđa u ljudi koji su bili dojeni nego u onih hranjenih
na bočicu. Taj bi se popis mogao po volji produžiti.
Majčino mlijeko sadrži posebne sastojke koji opre­
maju dojenče otpornošću protiv klica bolesti. Tako na
primjer leukociti majčinog mlijeka brzo unište
uzročnike tuberkuloze. Imunoglobulin štiti sluznice
malog djeteta. na primjer od nepoželjnih
želučano-crijevnih bakterija, od uzročnika tetanusa,
hripavca i difterije, pa čak i od dječje paralize. Liniju
obrambenih tvari dopunjuju laktoferin, lizocin i lakto-
peroksiđaza. Majčino mlijeko pospješuje stvaranje
zdrave crijevne flore koja otežava naseljavanje klica
što uzrokuju bolesti. Osobito se mora naglasili zaštita
od alergija, peludne hunjavice i astme, koja je to jača
ako se sama majka optimalno prehranjuje. Imunološki
je sustav potpuno izgrađen tek nakon devet mjeseci
prehrane djeteta majčinim mlijekom, što bi trebao biti
povod za to da se dijete - ako je to ikako moguće - to­
liko dugo doji.
21

Uostalom: mlijeko žena koje se veganski prehran­
juju sadrži 35 manje štetnih tvari od mlijeka onih koje
jedu meso.
Majčino mlijeko mijenja tijekom dojenja svoj sa­
stav, kako bi uvijek moglo zadovoljiti potrebe djeteta.
Ono je na početku nešto vodenije, kako bi utažilo žeđ i
reguliralo sadržaj vode u organizmu. Zatim postaje
22
gušćim, kako bi moglo utažiti rastuću žeđ i zadovoljiti
sve bolju sposobnost probave.
Mlijeko je svakako najusklađenija od svih preh­
rambenih namirnica, ali uvijek samo za dojenačku
dob potomaka vlastite vrste. Naime, mlijeko različitih
vrsta veoma je različitih sastava, kao što pokazuje pri­
ložena tablica.
Promatramo li mlijeko s neutralnog gledišta i po­
sve neopterećeno, tada to izgleda ovako: priroda za­
pravo nije predvidjela da čovjeka othranjuje kravljim
mlijekom. Ona je međutim predvidjela da čovjek do­
biva majčino mlijeko dok se ne bude mogao prehran­
jivati voćem, bobicama i tako dalje.
Kravlje mlijeko sadrži na primjer 3,5% bjelančevi­
ne, a ta je količina dovoljna da tele može u samo 45
dana udvostručiti svoju težinu. Ovdje dopuštam sebi
pitanje: koji čovjek, bilo dijete ili odrastao, želi to u
samoga sebe?
Stoga ljudsko majčino mlijeko sadrži samo 1,8%
bjelančevine, što je posve dovoljno za biće kojemu
treba oko 21 godina da potpuno izraste.
Budući da se čovjekova brzina rasta s rastućom
dobi usporava - kao u svih sisavaca -, nerazmjerno je
da se povećava unos bjelančevine, naime s 1,8% na
3,5%. Upravo se to naime događa konzumiranjem
kravljeg mlijeka.
23
 UDIO MLIJEČNIH B J E L A N Č E V I N A
Suha Masi u Bje-
Vrsta Lak loza Pepeo u U POSTOCIMA
tvar u % i c lančevi-
ti /c c %
na u /c
Kazeinske vrste mlijeka
Čovjek J2.55 3.70 6,80 1.80 0.25

Majmun 12,20 3.90 5.90 2.10 ALBUMIN/

0.30 VRSTA KAZEIN U %
GLOBULIN U %
Bi vol 17.76 7.96 4,86 4.16 0,78
Krava 85 15
Pas 8,30 7.25 3.10 6.95 1.00
Ovca 80 20

Deva 12,87 2,87 5.39 3.87 0,74 25

Koz.a 75

Mačka 17.78 3.3H 4.90 9.08 0.50

Albuminske vrste mlijeka
Krava 12.79 3.58 4.72 3.50 0,72
c
ALBUMIN/
Lama 13.45 3.15 5,60 3.90 0.80 VRSTA KAZEIN U 7c GLOBULIN U 7c c

Sob 34.20 19.37 2.60 10.44 1,13 65 35

Konj

Ovca 18.66 6,86 4.91 6.00 0,89 Čovjek 60 40

Svinja 17.10 5,55 4.20 6.30 13)5

Brojke su bile uzete iz navoda u literaturi i prosječne su vrijedno­
sti.
Kobila 9.35 1.2 i 5.80 1.99 0.35

Koza 12.95 3,93 4.65 3.56 0.81 Često slušamo kako dijete bez mlijeka, misli se da­
kako kravlje mlijeko, pali od nedostatka kalcija.
Točno je doduše da kravljemlijeko sadrži mnogo kal­
cija, naime oko 120 miligrama na 100 grama. Pri

24 25
usporedbi s ljudskim majčinim mlijekom, koje sadrži SADRŽAJ KALCIJA U MG NA 100 G R A M A
32 miligrama kalcija na 100 grama, nameće se prema JESTIVOG U D J E L A
tome pitanje: "Treba li čovjek toliko mnogo kalcija pri
prehrani primjerenoj njegovoj vrsti? Odgovor koji Mlijeko žene 31 Orah 70
glasi NE daje nam sama priroda, jer bi ga inače bilo
Koštice 100
više u ljudskom majčinom mlijeku! Maline 31 suncokreta
K tome danas znamo d a j e mlijeko loš isporučitelj
Kupine 31 Brokula 130
kalcija, jer sadrži fosfate koji pod utjecajem čovjeko­
ve želučane kiseline u kemijskoj reakciji vežu kalcij. Brazilski orah 130
Mandarine 37
Tijelo osim toga izlučuje putem bubrega to više kalci­
ja što više pojedemo životinjske bjelančevine. Prije Kivi 40 Slanutak 140
svega visok sadržaj kazeinske bjelančevine u mlijeku,
Naranča 42 Listovi maslačka 173
koja se u teleta može razgraditi pomoću teleće timus
žlijezde, dovodi do problema sa sadržajem kalcija u Zrna raži 45 Grbica 214
ljudskom tijelu. S odrastanjem gubi međutim timus
Smokva 45 Lješnjak 225
žlijezda teleta - kao i svih sisavaca i ljudi - tu sposob­
nost. Nedostaju za to potrebni enzimi laktaza i renin, 230
Grozdiće 53 Kelj
čija funkcija dakako više nije potrebna poslije odbi­
janja od sise. Potrošnja mlijeka bez tih enzima dovodi Datulje 61 Bademi 234
u čovjeka do negativne bilance kalcija, j e r ih mlijeko
Pšenicčne klice 69 Sezamove sjemenke 1.500
daje manje nego s t o j e potrebno za njegovu probavu.
Istraživanja su pokazala da u zemljama s najvećom
potrošnjom mlijeka ima i najviše slučajeva osteoporo- Ovi se podaci odnose na sirovo stanje.
ze.
Prikladni su isporučitelji kalcija sjemenke sezama, Ljudsko mlijeko sadrži najviše laktoze. Količina
orasi, voće, klice itd. (Prije prikazana lista pokazuje od 6,8% laktoze u tom mlijeku nužna j e , j e r se upo­
nekoliko primjera). trebljava za razvoj mozga. Kravlje mlijeko sadrži na­
protiv samo 3,8% laktoze, a to je dovoljno s a m o za

27
26
 "teleću glavu". Daljnji aspekt koji se pri mlijeku treba
razmotriti je svjetlo. Sadržaj svjetla ili sadržaj živih
makromolekula (ŽM) koji se mjeri vitalnim jedinica­
ma (VJ). mijenja se ovisno o životinjskoj vrsti, te o
držanju i hranjenju. Visok sadržaj ŽM daju primjerice
mlijeko deva. napasanih konja, koza ili ovaca.
Treba li se dijele iz nekog razloga hraniti živo­
tinjskim mlijekom, na primjer zato što ništa drugo ne
podnosi - lo se rijetko može dogoditi -. tada bi bilo
preporučivo mlijeko jedne od tih životinjskih vrsta, ali
nikako pasterizirano, uperizirano ili čak sterilizirano.
Ja bih međutim kozje i ovčje mlijeko razrijedio s 10%
vode, dodao mu jednu čajnu žličicu meda na 100 gra­
1
ma i u tome rastopio 2 tablete Schiissslersalze br. 1. i
br. 2 u D6. Schiisslerove soli preporučujem između
ostaloga zbog laktoze.
Po doktoru Michaelu Klaperu. ravnatelju američke
ustanove "Institute of Nutrition, Education and Rese­
arch" (Manhattan Beach, Cal.. USA), životinjsku je
mlijeko, osobito kravlje, odgovorno za mnoge alergi­
je. Isto ga tako vidi kao glavni uzrok dječjeg dijabete­
sa.
Tijelo se opire svemu što mu ne pripada ili što za
njega nije upotrebljivo. Ono odbija i bjelančevine dru­
ge vrste koje su slične njegovima, da bi spriječilo na
1 Schiisslersal/.e. U prijevodu S c h i i s s l e r o v e soli: h o m e o p a l s k i
p r e p a r a t . Te su soli d o b i l e naziv po di\ Schiissleru koji ih je o i k r i o
( o p . prev.)
28
primjer križanje sa životinjama. Bjelančevine krav­
ljeg mlijeka veoma su slične nekim bjelančevinama
našega tijela, osobito onima Langerhansovih otoka u
gušterači. U Langerhansovim se otocima proizvodi
hormon inzulin. Ako su oni napadnuti zbog prejake
reakcije imunološkog sustava (slično autoimunitetu),
može se poremetiti proizvodnja inzulina.
Ako je obrana prevelika, može doći do toga da tije­
lo napada svoje vlastite proteine, dakle samo sebe. A
kad smo već pri tome. što je zapravo autoimunitet?
Ukratko: on počiva na reakciji antigena - antitijela,
pri čemu organizam razvije antitijela protiv vlastitih
antigena. On tada reagira agresivno prema samom
sebi i sam sebe napada.
Konzumiranjem životinjskih proizvoda može
obrana postati tako jakom da zbog toga nastaju i
snažne reakcije koje se očituju kao alergije, ekcemi
itd.
Dr. Brukerje dokazao da izbjegavanjem svih živo­
tinjskih proizvoda, uključujući mlijeko i sve mliječne
proizvode, postaje "neizlječiva" bolest neurodermitis
izlječivom.
O tome kako meso kao hrana nije prikladno ni za
djecu ni za odrasle, već je opterećujuće. pi.še opširno i
odlično Christian Opitz u svojoj knjizi "Ernahrung l'iir
Mensch und Erde" (izdavač Hans Nietsch Verlag).
Sve to znači za čovjeka da u prvih godinu i pol do
dvije godine ima pravo na mlijeko čovjeka, ako je ika-
 ko moguće svoje vlastite majke. U naroda koji j o š
žive na primitivan, prirodan način, nije iznimka da se
trogodišnje dijete j o š hrani majčinim mlijekom. Dr.
Ralph Bircherpiše u svojoj knjizi o primitivnom naro­
du na Himalajama da su čak bake mogle opet dojiti
zahvaljujući dječjem podražaju sisanja. Bilo kako
bilo, ljudska priroda ima veliku toleranciju. No i ona
ide polako kraju, j e r je sve više žena koje imaju pre­
m a l o mlijeka za svoju djecu i više ne mogu ili ne žele
dovoljno dugo dojiti. Tome dakako ne pridonosi s a m o
pogrešna prehrana, već i stres, pritisak zbog nedostat­
ka vremena, premalo kretanja, elektrosmog, te psi­
hičke i fizičke neusklađenosti. To bi bilo s a m o
nekoliko točaka. Svi mi imamo međutim mogućnost
izravno utjecati na zdravu prehranu.
Danas bi najbolji način prehrane za majku, kao i za
oca, i to dugo prije ženine trudnoće, bila bez sumnje
vegetarijanska prijesna hrana iz biološkog uzgoja, s
m n o g o klica i izdanaka. Majka koja doji trebala bi pa­
ziti i na to da dovoljno spava, jer pomanjkanje sna
m o ž e smanjiti proizvodnju mlijeka. Uopće, drage
majke dojilje svoje djece, živite svagdašnjicu upravo
tijekom dojenja mirnije i sve uzimajte opuštenije. N a ­
stojite svoje misli pozitivno usmjeriti, usredotočiti ih
na ono lijepo u životu. Uzmite si više vremena za m e ­
ditaciju. Daljnje su pažnje vrijedne točke za optimal­
no dojenje s dovoljno mlijeka i za skladan odnos s
bebom:
30
• uzimati sebi dovoljno odmara pri radu i ispravno
odrediti čemu se treba davati prednost.
• kloniti se negativnih sredina koje izazivaju neu­
godu ili čak strah i izbjegavati prepirke.
• droge, lijekovi, nikotin, alkohol, šećer i druga
ovisnička sredstva ne škode samo majci, već
snižavaju kakvoću mlijeka, a time škode i djete­
tu.
• tijesni grudnjak može uzrokovati začepljenje
mliječnih kanala. To opet može imati za poslje­
dicu zastoj mlijeka koji se očituje crvenilom oko
bradavica na dojci. Na takvoj dojci može nastati
i neugodna, ponekad bolna oteklina. Tu se može
pomoći time da se dijete stavlja češće na grudi
radi pražnjenja mlijeka. Isto tako pomaže temel­
jito vlaženje bradavice, kako bi se razmekšali
sasušeni ostaci mlijeka.
U težim slučajevima mogu učiniti čuda oblozi s
ilovačom koja se s hladnim uvarkom poljske preslice
izmiješa u kašu. Prije dojenja trebaju se tada dojke te­
meljito oprati uvarkom preslice, ali bez sapuna.
• žena bi se već tijekom trudnoće trebala
suzdržavati od pranja dojki sapunom, jer se time
mogu pri dojenju spriječiti napukline i/ili rane
na bradavicama.
• nešto sunca i svježeg zraka na grudima isto su
tako učinkoviti pomagači da bi se bradavice doj-
31
 ki zaštitile od napuklina i rana. te pripremile za
period dojenja.
• istraživanja su pokazala da se u mnogo žena koje
za vrijeme dojenja nisu bile suzdržane na sek­
sualnom području, rano opet javila menslruaci-
ja. Kakvoća, a prije svega količina mlijeka bila
je nerijetko smanjena i tako je čak došlo i do za­
stoja u stvaranju mlijeka. Orgazmom se smanju­
je sadržaj fosfata u majčinom mlijeku, a njegovo
veliko smanjenje može imati negativan učinak
na sadržaj lecitina, što opet može biti štetno za
razvoj mozga malog djeteta.
• pri dojenju djeteta isključivo majčinim mlije­
kom, bez druge dodatne hrane, može se dozrije­
vanje sljedećeg za oplodnju sposobnog jajašca u
jajnicima, i time p o n o v n o nastupanje periodične
ovulacije, odgađati do dvije godine.
Tako tijekom tog vremena nije ni pri seksualnoj ak­
tivnosti moguća trudnoća. Na taj bi način priroda
sama regulirala razmak između rađanja.
• tijekom perioda dojenja ne bi se trebalo postiti,
jer bi tada žlijezde ograničile proizvodnju mlije­
ka i promijenila bi se kakvoća mlijeka na štetu
djeteta.
Ne želim osuđivati one žene koje nisu postupale
kao što se ovdje preporučuje ili pobuditi u njima
osjećaj krivnje. Ne, naprotiv, želim na to skrenuti po­
zornost svima onima koje još mogu tako postupati. Tu
ne mislim samo na one koje upravo planiraju obitelj ili
žele u skoroj budućnosti dobiti dijete, ne, mislim već
na našu djecu.
Nije preporučivo ni da majka tijekom dojenja od­
jednom promijeni svoju prehranu s ove danas
uobičajene civilizacijske hrane posve na prijesnu, jer
bi to imalo za posljedicu detoksikaciju koja bi možda
mogla životu u razvoju donijeti više štete nego koristi.
No u prehrani trudnice smije činiti dobar udio voće i
prijesno povrće, kako bi se time pribavljale potrebne
vitalne tvari. (Napomena: ta se preporuka ne tiče
budućeg oca, on smije odmah promijeniti prehranu!)
POTTENGEROV POKUS
S MAČKAMA
U vezi s tim želim j o š uputiti na pokus s hranjen­
j e m što ga je Francis Pottenger provodio preko deset
godina na ukupno 900 mačaka.
Mačke su bile podijeljene u dvije skupine. Jedna je
skupina bila hranjena mesom i mlijekom u kuhanom
obliku, a druga istim tim, ali u prijesnom stanju. One
mačke koje su bile hranjene prirodno, dakle prijesnim
mesom i prijesnim mlijekom, imale su iz naraštaja u
naraštaj zdrave mačiće i nisu pokazivale nikakve spo­
mena vrijedne bolesti. O n a skupina međutim koja je
33
bila hranjena kuhanom hranom patila je od istih sim­
ptoma i bolesti kao mi takozvani civilizirani ljudi. To
su uglavnom bili: razdraživost, probavne smetnje,
proljev, gubitak zubiju, srčana i bubrežna oboljenja,
problemi s radom štitnjače, smanjena funkcija jetre,
kljenuti, poremećeno seksualno ponašanje, porođajne
teškoće. Iz naraštaja u naraštaj opadao je i broj mačića
po leglu. A povećavao se broj iznakaženih, mrtvo
omaćenih ili onih s urođenim bolestima. U trećem je
naraštaju većina mačjih ženki bila praktično neplod­
na. Te se mačke dakle više nisu mogle razmnožavati.
Kao zanimljiv popratni učinak nakon završetka po­
kusa opažalo se na tlu gdje su bile držane mačke koje
su dobivale kuhanu hranu, da j o š mnogo godina posli­
je toga nisu rasle trava ni biljke, dakle više ništa nije
raslo, za razliku od tla gdje je bio prostor za držanje
prirodno hranjenih mačaka. Očito su izlučine mačaka
hranjenih kuhanom hranom bile tako otrovne da su
učinile tlo neplodnim.
Mislim da kao poljoprivrednik ne bih izmetine ci­
viliziranih ljudi upotrebljavao kao gnojivo na svojim
poljima.
Već se uostalom u zoološkim vrtovima pokušavalo
davati životinjama hranu u kuhanom stanju. Mislilo se
da će se time izbjeći bolesti. Stalno se međutim
događalo upravo suprotno. Životinje su veoma brzo
obolijevale i svi su takvi pokusi morali biti već uskoro
prekinuti. Životinje su se poslije toga oporavile. Ja do-
34
duše ne zagovaram pokuse na životinjama, ali iz tih
primjera možemo svakako nešto naučiti.
ZANIMLJIVO ZNATI
Doners je 1846. otkrio da se poslije svakog uzi­
manja obroka poveća broj bijelih krvnih tjelešaca.
Virchow je 1860. došao do istog rezultata i nazvao taj
fenomen "probavnom leukocitozom". On je međutim
smatrao taj dvostruki do trostruki porast broja bijelih
krvnih tjelešaca normalnom fiziološkom pojavom. P.
Kouchakoff u Lausanni smatrao je opet važnim ot­
kriće da leukociti ne putuju samo u krv, već i u nutrinu
crijeva, stoje za njega značilo da se pri probavnoj leu-
kocitozi mora raditi o bolesnom procesu koji je uprav­
ljen protiv nečeg stranog u hrani.
Kouchakoff je dalje ustanovio d a j e ta probavna le-
ukocitoza izostala kad se jela prijesna biljna hrana.
Reakcija leukocitoze može se utvrditi već 3-5 mi­
nuta poslije uzimanja hrane. Ona nastupa dakle kratko
nakon što je hrana dotaknula želučanu stjenku. Naj­
vjerojatnije se radi o živčanoj reakciji.
Zatim su i drugi znanstvenici istraživali sadržaj en­
zima u probavnom traktu koji troše kisik, kao što su
katalaza, peroksidaza itd. Dosada se pretpostavljalo
da te enzime uništavaju kiseli probavni sokovi, osobi­
to želuca. 50-80% njih dospije međutim u debelo cri-
35
j e v o i tamo djeluju dalje kao potrošači kisika. To znači
da kisik proguran sa svakim zalogajem kemijski vežu.
Tako nastaje anaerobna sredina u crijevu, gdje crijev­
ne bakterije mogu mnogo učinkovitije sudjelovati u
izmjeni tvari.
Po VV. Kollathu trebaju te crijevne bakterije u ae-
robnim uvjetima višestruko hranjive tvari za svoju
vlastitu izmjenu tvari prije nego što uopće nešto pri­
donesu probavnom procesu svoga domaćina.
Crijevni sadržaj bez kisika važan je za zdravu cri­
jevnu floru. Ti enzimi koji kemijski vežu kisik
sadržani su pretežito u prijesnoj hrani. Time se objaš­
njava to da pri uzimanju kuhane hrane raste broj bije­
lih krvnih tjelešaca, j e r se tako trebaju ukloniti ili
popraviti posljedice bolesne crijevne flore.
S bijelim se krvnim tjelešcima dopremaju međutim
u probavni trakt i enzimi iz vlastitih tjelesnih zaliha
potrebni za probavni proces, budući da se enzimi hra­
ne uništavaju postupkom kuhanja.
Daljnji je važni rezultat tih istraživanja da atmosfe­
ra bez kisika koja vlada u crijevu, dopušta znatno
smanjenje uzimanje hrane, a da čovjek ne bude neuh­
ranjen. Zanimljivo, zar ne?
U anaerobnoj sredini zahvaljujući enzimima što
kemijski vežu kisik -, a daje ih svježa, prijesna hrana
- rade zdrave crijevne bakterije brzo i bez trošenja
mnogo energije na rastvaranje hrane. Nju tada mogu
upiti crijevne resice i tako ona može dospjeti u krv.
36
Tako se mogu hranjive tvari prenositi u pojedine sta­
nice.
U aerobnoj se sredini crijevne bakterije naprotiv
mijenjaju, jer u tim uvjetima ne mogu optimalno
ispunjavali svoj zadatak. Nastaje nenormalno mnogo
koli bakterija. U tom izrodi van ju crijevne flore sudje­
luju međutim i drugi činitelji, kao na primjer antibioti­
ci i umjetni dodaci živežnim namirnicama.
Tako više nije zajamčena brza prerada i resorpcija
hrane, i dolazi do trulih vrenja, kao na primjer pri trul­
jenju mesa. Konačni su proizvodi tih procesa
međutim drukčiji nego oni pri anaerobnom vrenju.
Oni pridonose nadraživanju i oboljenjima crijeva, kao
na primjer napadu crijevne gljivice Candida albicans.
Oni dospiju kao toksini u krv. čineći štetu i u udalje­
nim organima.
S pravom je dr. Max B i r c h e r - B e n n e r rekao: "Smrt
se klije u crijevu." Imunitet lijela uistinu ovisi u veli­
koj mjeri o stanju crijeva.
U vezi s tim zanimljiva je i činjenica da se mikroor­
ganizmi što ih je prvi put otkrio Enderlein, mogu ovi­
sno o vrsti hrane razmnožavati i tako gomilati ili opet
stabilizirati. Ti su mikroorganizmi simbionti koji pri­
padaju ljudima kao u šumi gljive drveću. Oni postoje
u manjem broju već u krvi djece. Pretpostavlja se d a j e
mali broj njih potreban za izgradnju imunološkog su­
stava. Ti mikroorganizmi mogu poslužiti dokazivanju
bolesti, time što se krvna slika promatra takozvanom
37
 "mikroskopijom tamnog polja". Iz tih se najranijih
razvojnih stupnjeva živih bića mogu razviti gljivice i
one se mogu proširiti na čitavo tijelo. Ti se mikroorga­
nizmi uvijek nalaze u velikom broju u krvi pri posto­
janju zloćudnih tumora.
J o š nešto mijenja kakvoću krvi! Znanstvenici,
m e đ u njima dr. Urs Hertel, j a s n o su dokazali da
živežne namirnice koje se ugrijavaju u mikrovalnoj
pećnici izazivaju u pokusnih osoba bolesne promjene
u krvi, prije svega opadaju im vrijednosti hemoglobi­
na.
SVIJEST
Bila je prekrasna zimska nedjelja, sunce je jasno
sjalo i na mjestima zaštićenim od vjetra bilo je ugodno
toplo. Odlučili smo poći u šetnju na Eichberg. Na toj
se uzvisini nalazi veliki poljoprivredni posjed s
bio-vrtlarijom. Zaustavili smo se kraj lijepo uređenog
ograđenog prostora i promatrali divne velike kuniće.
Troje ih je skupa ležalo na suncu ispred svoje kućice.
Njihovo je poput svile meko krzno raskošno sjalo. Na
njima se vidjelo kako uživaju pod toplim sunčanim
zrakama. Dok smo s radošću promatrali životinje, od­
j e d n o m mi se učinilo da je i m e n e ispunio ugodni
osjećaj tih životinja. Slično je bilo sa Sheilom i dje-
38
com. Neil je rekao: " M o r a d a j e lijepo biti kunić." A
Heidi je na to odgovorila: "Da, tada se može nježno
priviti uz meko krzno drugoga."
Tada je došao neki gospodin sa svojim otprilike
petnaestogodišnjim sinom, i oni su se isto tako tamo
kratko zaustavili. Sin je rekao: "Gle, veliki zečevi."
Otac je odvratio: "Oh, bili bi krasne pečenke." Tada je
prišla neka žena, vjerojatno njegova supruga, i doda­
la: "Da, ali morali bi se sada zaklati, inače postanu
prežilavi." Zatim su otišli dalje.
Mi smo se zaprepašteno pogledali čuvši taj razgo­
vor i zapitali se: "Zar je to bilo s v e . . . ? "
Pri šetnji tjedan dana kasnije prolazili smo mimo
neke staje. Tada smo u ograđenom prostoru na otvore­
nom otkrili mladu, živahnu svinju. Pokušao sam
uspostaviti kontakt s tom zaigranom svinjom. Njezina
je radoznalost nadvlada njezin strah i stekla je povje­
renje. Tada su dvojica muškaraca prišla rešetkastoj
ogradi. Čim su vidjeli životinju, odmah su govorili o
pečenom odojku, kako bi se ta mala svinja mogla naj­
bolje i najunosnije ispeći.
Obje zgode imaju nešto zajedničko. Životinja se
usko povezivala s jelom. Obje te zgode nisu na" žalost
pojedinačni slučajevi. Te su jasne spoznaje bile za nas
otrežnjavajuće i razočaravajuće.
Moje me razumijevanje za te ljude spriječilo da bu­
dem sablažnjen; prije sam njihov način mišljenja već
počeo osjećati kao svoj i vjerovati d a j e on ispravan.
39
 U međuvremenu se međutim moj nazor ponešto
promijenio. Postalo mi je jasno da je sada nužna
promjena svijesti ljudskog roda. Pri obje sam te zgo­
de, kao već i prije u drugim situacijama, razmišljao
kako životinje zacijelo doživljavaju čovjeka kao
strašno okrutnu zvijer. Za životinju je susret s čovje­
k o m prečesto povezan s opasnošću i smrću. Na prim­
j e r gledano očima teleta koje čovjek odvaja od majke.
Ili gledano očima krave. Iako krave pripadaju živo­
tinjskoj vrsti koja u opasnosti bježi, kad se radi o nji­
hovoj djeci mogu se boriti do iznemoglosti. No u
susretu s čovjekom nemaju nikakvih izgleda.
Čovjek nije izvanredno opasan samo s gledišta na­
ših domaćih životinja, već je takav i za druge životin­
j e . Za divljač može susret s čovjekom čak i na daljinu
značiti smrt. Takvo vladanje čovjeka počiva na zablu­
di, j e r on misli da lako sebi pribavlja glavnu hranu. A
pritom bi biljna hrana bila mnogo korisnija za njegovo
zdravlje. Ni s gledišta miša ne bih želio susresti čovje­
ka. Sada neću međutim ovdje nastaviti s ovom listom,
već ću prepustiti Vama, dragi čitatelju, da razmotrite
susret s Vama očima najrazličitijih životinjskih vrsta.
To možete u igri učiniti zajedno sa svojim djetetom.
Promatrajte što će iz toga proizići.
Uvjeren sam da bi promjena čovjekove svijesti u
tom pogledu uvelike pridonijela njegovoj sreći. I sigu­
ran sam da je sada došlo vrijeme da se on odluči za
ljepše i obostrano ugodnije iskustvo.
40
Na temelju svog vlastitog iskustva idem j o š korak
dalje u svom uvjerenju. Mislim d a j e došlo vrijeme da
čak prekinemo s običajem za nas štetnog ugrijavanja i
ubijanja hrane i stječemo divno iskustvo sa životom -
ne samo na korist zdravlju, već i ljudskom duhu, zem­
lji, a dakako i ljubavi.
Jasno m i j e da se vatra u kaminu najviše cijeni kad
se dođe iz hladnoće, ali k vatri bismo trebali ići prije
nego što ozebemo.
ŠEĆER
Čini mi se važnim reći j o š nekoliko riječi o "slatkoj
drogi". Time mislim sve vrste izoliranog šećera. Po­
stoji dakako mnogo prilika da se j e d e šećer. Od g u m e
nih bombona preko čokolade, keksa, hrane za bebe,
dječjih čajeva do slatkih napitaka poput cole, fante i
drugog nudi se šećer u najrazličijitim oblicima i ka-
muflažama. Čak glazirane mrkvice u prvoklasnim re­
storanima sadrže šećer. Tu bih mogao nastaviti
beskonačno nabrajati. S t o j e zapravo tako loše u tom
bijelom slatkom proizvodu? Kad bih pitao stoje u nje­
mu tako dobro, moglo bi se brže odgovoriti: "Ništa!
Baš ništa!" No ovdje se želim pozabaviti onim prvim
pitanjem.
41
 Između 96 i 9 9 % pučanstva industrijskih zemalja
ima probleme s karijesom. Već se u 9 0 % djece od šest
do devet godina ustanovljuje karijes, isto tako u 6 0 %
sve male djece. Prije nekoliko su godina sablažnjavale
fotografije istrunulih zubića čiji su krivci bili uglav­
nom jako zaslađeni čajevi za bebe. Čak nepopustljiva
industrija šećera, koja poriče da je konzumiranje
šećera jedan od uzroka civilizacijskih bolesti,
potvrđuje da šećer m o ž e pospješiti nastanak karijesa.
Mislim da se ni njezina tvrdnja da ispravno pranje zu­
blju čini šećer neškodljivim, ne može uzeti ozbiljno,
j e r ne mogu vjerovati da si 9 0 % pučanstva ne pere
ispravno zube ili upotrebljava pogrešnu pastu za zube.
Primitivni narodi koji žive prirodno ne pate od karije­
sa, iako njihova zubna higijena ni izdaleka ne odgova­
ra civiliziranom svijetu.
Izolirani šećer u svakom obliku stvara kiselinu i ne
sadrži vitalne tvari, enzime, minerale i elemente u tra­
govima koji su važni za probavu šećera u tijelu. On se
u tijelu dijelom rascjepljuje na kiselinu i mast. Da bi
tijelo neutraliziralo tu kiselinu trebaju mu bazični mi­
nerali. Budući da se oni ne nalaze u šećeru i sličnom
zlu, kao ni u bijelom brašnu, oduzima ih zubima i k o ­
stima.
Pri uživanju industrijskog šećera raste razina kise­
line, te aktivnost želučanog soka i javlja se pojačani
osjećaj gladi. Tko tu glad utažuje slatkim, nalazi se u
đavolskom krugu, što često dovodi do kronične prena-
draženosti sluznica. Kao svi ugljikohidrati, tako se i
42
šećer u tankom crijevu mijenja, da bi u najsitnijim dje­
lićima bio kroz crijevnu stjenku otpreman u krvotok.
Taj se proces naziva "resorpcijom". U jednostavnom
šećeru razgrađeni ugljikohidrati dovode se krvlju u j e ­
tru. Tamo se kao glikogen pohranjuju za zalihu ili se
kao krvni šećer odvode u krvotok. Za taj je proces po­
trebno zajedničko djelovanje niza enzima, vitamina i
minerala koji se moraju hranom redovito unositi u ti­
jelo. Voće, povrće, klice i slično sadrži ih u prijesnom
stanju najčešće i više nego što ih tijelo uistinu treba,
dok mu izolirane prehrambene namirnice, kao što su
šećer, bijelo brašno itd., oduzimaju te tvari, ne dajući
mu ništa zauzvrat. Bez vitamina B kompleksa nije
moguća razgradnja šećera. Bez vitamina Bi ne može
funkcionirati izmjena tvari. Šećer ne sadrži vitamine,
stoga ih tijelo mora odnekud pribaviti. Ne može li pre­
ostala hrana namiriti potrebu za vitaminima, tijelo će
trpjeti zbog tog manjka.
Dr. Bruker smatra da znanost koja se bavi
istraživanjem vitamina B može nepobitno dokazati
kako to pomanjkanje može uzrokovati praktično sva­
ku bolest, j e r poremećeni metabolizam ugljikohidrata
usko isprepleten s metabolizmom masti i bjelančevi­
na, može izazvati neku vrstu lančane reakcije u čita­
vom organizmu.
Šećer nije međutim s a m o otimač vitamina, već tro­
ši i druge vitalne tvari i minerale, kao što su magnezij,
kalcij, fosfor i krom. Isto je tako sigurno da šećer kao
veliki otimač kalcija može biti odgovoran za ozbiljne
43
 posljedice pomanjkanja kalcija za zube i kosti, j e r su
prije svega dječja tijela ovisna o toj važnoj tvari.
Dok se razgradnja ugljikohidrata u tankom crijevu
pri prirodnoj prehrani događa polagano i u ritmičnom
redu, j e r se njezini mnogostruki šećeri moraju razgra­
diti u jednostavni šećer, izolirani se šećer naprotiv ve­
o m a brzo razgrađuje i u velikoj količini naglo
dospijeva u krv. To uzrokuje porast razine šećera u
krvi.
Krvni šećer, zvan glukoza, energija je za svaku po­
jedinu stanicu. Kora velikog mozga koja ima važnu
ulogu i za osjećaje, misli i reakcije, ovisna je međutim
isključivo o glukozi, da bi mogla vršiti svoje raz­
novrsne funkcije.
Za uredan tok tjelesnih i duhovnih funkcija nužna
je m e d n a , stalna opskrba. Previsoka razina šećera u
krvi ima za posljedicu pojačano izlučivanje inzulina.
Radi toga dolazi do opadanja razine šećera u krvi
ispod normalne vrijednosti i time do drastičnog sman­
j e n a radne sposobnosti. Organi, mozak i svaka stanica
zapadnu u stanje premale opskrbe energijom, poman­
jkanja šećera u krvi, takozvane "hipoglikemije". Ta
hipoglikemija uzrokuje simptome kao što su prevelik
umor, napadaji slabosti, razdražljivost, poremećaji
vida, pojačano znojenje, depresivni osjećaji, nestrplji­
vost, smetnje pamćenja, teškoće s koncentracijom, pa
i usporene reakcije. Mozak radi pri hipoglikemiji
smanjenom snagom i dolazi do niza mentalnih i e m o ­
cionalnih poremećaja.
44
Poznato je da su teškoće pri učenju u djece često
povezane s konzumiranjem šećera. Unazad sedamde­
setak godina postoje važni pokazatelji da su mnoge
zločine počinili ljudi koji su po kliničkoj dijagnozi pa­
lili od hipoglikemije. Dokazano je da je potrošnja
šećera pri istom emocionalnom opterećenju veća u
mladih koji su počinili kažnjiva djela nego u onih koji
nisu.
Navest ću primjer stanja hipoglikemije: ljeti često
vidimo uz rub bazena za plivanje djecu modrih usana
kako drhture na vrućini. Tipična hipoglikemija. Ta su
si djeca prethodno kupila napitke i slatkiše s mnogo
šećera, popila ih odnosno pojela i tada se otišla u vodu
igrati. Visoka potrošnja energije zbog ohlađenja i s
tim povezano pojačano lučenje inzulina dovode u naj­
kraćem vremenu do hipoglikemije. To duhovno-tjele-
sno stanje slabosti čini tu djecu krajnje nezaštićenom
protiv uzročnika bolesti svake vrste i prijemljivom za
depresije, te duševno-duhovni nesklad.
Hipoglikemija prisiljava gušteraču na snažno
izlučivanje glukagona, protivnik inzulina. Tada je
sljedeći korak najčešće taj da se opet pojede ili popije
nešto slatko i tako priča opet počinje ispočetka. Koga
čudi što tako preopterećena gušterača jednom više ne
može obavljati svoju funkciju odnosno proizvoditi
dovoljno inzulina'? Kao posljedica se javlja šećerna
bolest, diabetes inellitus.
Izoliranje šećer ovisničko sredstvo koje se unosi u
tijelo, iako ne sadrži tvari potrebne za život, a ono ga
45
 zatim stalno traži sve više. Časopis "DerSpiegel"fon
mulira to ovako: "Industrijski su narodi odavno ovisni
o šećeru kao narkoman o igli."
Umjetna sladila isto tako nisu alternativa, jer se
proizvode posve sintetički i trebaju zamijeniti šećer
tamo gdje ga nema. Tijelo ih ne može "dešifrirati" i
stoga za njega predstavljaju strano tijelo i s njima po­
stupa kao s otrovom, nastojeći ih što prije izbaciti.
Zdravi su i dobro probavljivi zasladivači suho voće
koje je ispravno sušeno i nije površinski kemijski tre­
tirano zatim voće i med koji se ne zagrijava preko
40°C. Zagrijavanjem gubi naime med važne biološke
tvari i enzime. Med sadrži preko 100 različitih učinko­
vitih i aromatičnih tvari, stoje razlog da on od davnine
važi kao ljekovito sredstvo, ali opet ne predstavlja raz­
log da se prekomjerno konzumira. Promišljanje o
medu, koliko je cvjetova i koliko sati pčelinjeg leta
potrebno za jedan kilogram meda, trebalo bi nas po­
taknuti da taj uhvaćeni sunčani sjaj primamo s više
poštovanja i zahvalnosti.
FLUOR
Propaganda za fluor u zubnoj pasti ili kao gel kojim
se trebaju svaki tjedan premazivati zubi i koji se treba
davati djeci u obliku tableta, da bi se spriječio zubni
46
karijes, ponukala me da ovdje iznesem svoje mišljenje
o tome. Fluora ima doduše u tijelu u tragovima, ali
samo u tragovima. Danas postoje jasne spoznaje da
previše fluora uzrokuje štetu i nadasve je otrovno. Isto
je tako odavno poznato da naše biljke i time životinje i
ljudi već trpe zbog preopterećenja okoliša otpadnim
fluorom pri dobivanju aluminija i zbog upotrebe gno­
jiva što sadrže fluor. Šezdesetih su g o d i n a - t o g a se j o š
dobro sjećam - obolijevale životinje, prije svega kra­
ve, zbog otpadnog fluora pri proizvodnji aluminija u
tvornici smještenoj na prostoru Badisch-Rheinfelde-
na. Kravama su od toga između ostaloga ispadali zubi.
Više nisu mogle biti stelne i pokazivale su mnoštvo
drugih organskih oboljenja. Životinje su masovno
morale biti prisilno klane. Od veterinara s kojim sam
bio sprijateljen saznao sam d a j e uzrok bio fluor. ,
Fluoroza je profesionalna bolest zaposlenih u alu­
minijskoj industriji, čiji su simptomi promjena boje
zubiju, ukočenost zglobova, sipljivosl i težina u udo­
vima. Fluoridi su otrovi koji uništavaju stanice, djelu­
ju izjedajuće na sluznice. Fluor djeluje u tijelu tako da
između ostaloga koči funkciju enzima, što može nani­
jeti štetu kosturu i dovesti do opasnih poremećaja u
radu štitnjače, gušterače i nadbubrežne žlijezde. Na­
suprot tome ne postoje dokazi da pomanjkanje fluora
nanosi ozbiljnu štetu tijelu ili čak uzrokuje karijes. Za­
pravo je karijes posljedica nepotpune prehrane i može
se uspješno spriječiti samo kvalitativno visoko vrijed­
nom, prirodnom, neiskvarenom, živom hranom.
47
 Savjesni se stručnjaci energično bore protiv fluori-
dacije vode za piće i nazivaju to "prisilnom medikaci-
j o m " ili "trovanjem zdenaca". U Srednjem vijeku
kažnjavalo se za trovanje pitke vode čak smrću.
Nije teško spoznati da te propagandne akcije čine
unosnim uklanjanje fluora kao otpadnog proizvoda
pri proizvodnji aluminija, a slabo služe dobrobiti ljud­
skog roda. Na Vama j e , dragi čitatelji i čitateljice, da
sami odlučite hoćete li prihvatiti umjetnu fluoridaciju
što se nudi Vama i Vašoj djeci i time preuzeti odgovor­
nost za to, ili ćete radije vjerovati majci prirodi.
OLOVO I TEŠKI METALI
U HRANI
Eva Kapfelsberger i Udo Pollmer napisali su u svo­
joj knjizi "Iss und stirb" da oko tri četvrtine olova što
ga svakodnevno primamo u sebe potječe iz hrane. Tu
zauzimaju prva mjesta živežne namirnice iz zalemlje-
nih konzervi. Djelovanje olova ravno je djelovanju
žive. I olovo škodi zdravlju bez tipičnih kliničkih sim­
ptoma. Obično veoma suzdržana američka Akademi­
ja znanosti iznijela je o tome ovakvo mišljenje:
"Vidljive su posljedice dugotrajnog primanja malih
količina olova mogu očitovati u ponašanju na dva
načina: otupljenju duhovnih sposobnosti i kroničnoj
hiperaktivnosti."
48
Ta se tvrdnja ne temelji samo na pokusima sa živo­
tinjama, već i promatranjima u djece. Dvoje autora
gore navedene veoma zanimljive knjige pišu dalje:
"Djeca koja su jednom pretrpjela trovanje olovom
imala su poslije svog 'ozdravljenja' znatne probleme u
školi. U njih se nije zapažala samo smanjena duhovna
snaga, već i neobuzdanost sve do nasilništva. U neke
djece koja su bez spoznatljivog uzroka bila duhovno
zaostala, moglo se naknadno dijagnosticirati trovanje
olovom. Izvješća 0 iznenadnoj i bezrazložnoj agresiv­
nosti u djece koja su pretrpjela trovanje olovom
upućuju na poremećaj funkcije samokonlrole. Budući
da su poznata slična iskustva iz pokusa sa životinja­
ma, potaknulo je to neke znanstvenike da se zapitaju
ne igraju li otrovi iz okoliša, poput olova, ulogu i pri
nastanku određenih oblika kriminala."
Mjerodavni loksikolozi koji se danas bave
proučavanjem ponašanja, složno zastupaju shvaćanje
da uobičajena opterećenja olovom, prije svega u veli­
kim gradovima, mogu štetno utjecati na izvanredno
složene procese ljudskog mišljenja. Raspravlja se i o
posljedicama na domišljatost i logiku, na maštu i moć
predodžbe. Moć predodžbe i mašta preduvjet su za
kreativnost u čovjeku. Ti se znanstvenici isto lako
slažu u mišljenju - što prema sadašnjim spoznajama i
nije teško ispostaviti - da opterećenja teškim metali­
ma znatno oslabljuju intuitivne sposobnosti.
U slučajevima kad su djeca s previsokim vrijedno­
stima olova dobivala lijekove koji vežu teške metale i
49
 izbacuju ih iz tijela, došlo je poslije nekog vremena do
znatnog poboljšanja, kako s obzirom na njihove du­
hovne sposobnosti tako i s obzirom na njihovo vla­
danje. Upravo su osobine vezanja i izbacivanja teških
metala goleme kvalitete voća i povrća ako se ono jede
u prijesnom stanju. A svemu tome prednjači u vezi s
tim sok od pšenice i pira. P r e m a zemaljskom kemij­
skom istraživačkom zavodu u Karlsruheu sadrže
bio-proizvodi u prosjeku upola manje olova.
Opterećenje štetnim tvarima uzrokuje smanjenje
prehrambeno-lizioloških vrijednosti u biljkama.
Tragovi teških metala u biljkama djeluju tako da
koče njihovo primanje važnih minerala. Herbicidi po­
kazuju negativna djelovanja na vlaknaste tvari. Mje­
renja masti bjelančevinskih sastavnih dijelova i
ugljikohidrata pokazala su d a j e u lišću povrća koje je
bilo tretirano herbicidima bio sadržaj vitamina B?
smanjen za oko 2 0 % , a vitamin B| za oko 7 0 % .
Sadržaj karotena iz kojeg tijelo stvara vitamin A
smanjio se za polovinu.
Intenzivno gnojenje dušičnim gnojivom uzrokuje
smanjenje prehrambeno-tiziološke vrijednosti bje­
lančevina u žitaricama. Te kemikalije što zagađuju
okoliš imaju štetan učinak na metabolizam u biljaka,
životinja i ljudi. To se štetno djelovanje tvari poput
herbicida, umjetnih gnojiva i sličnog na ljudski orga­
nizam ne smanjuje kuhanjem - kao što neki možda
misle - , već se najčešće kemijskom reakcijom j o š
pojačava.
50
Tu mi samo preostaje savjetovati da se u prehrani
daje prednost voću i povrću iz biološkog uzgoja.
TOLERANCIJA
Da se opet vratimo našoj djeci: nitko ne može od
naše djece očekivati da se pravilno prehranjuju ako
roditelji nisu na to spremni. Dobrim im je primjerom i
ispravnim vođenjem već pripremljen i olakšan velik
dio puta. Za dijete je važno da ne dobiva samo nared­
be i zabrane, već uvijek i potrebna objašnjenja i pou­
ke, kako bi shvatilo da pravilan oblik prehrane znači
dobitak, a ne mučno odricanje. Mora mu se učiniti ra­
zumljivim zašto su neke prehrambene namirnice do­
bre, a druge manje dobre i zašto neke ništa ne valjaju
za ljudsku prehranu, iako se nude posvuda u trgovina­
ma.
Djeci bi se trebala dobro razjasniti prethodna po­
glavlja, jer je začudno kako već mala djeca žele i
mogu razumjeti o čemu se tu radi. Prije svega kad im
objašnjavamo da ne bismo trebali ubijati i zašto ne. U
vezi s ovim poglavljem pisao sam podrobno u svojoj
knjizi "Rohkost - die lebendige Ncdirung".
Kad djeca počnu shvaćati da se najveći dio ljud­
skog roda ne ponaša tako, tada bismo trebali paziti da
ljudski rod ne osuđujemo kao loš, već objasniti djeci
51
da se to može pripisati neznanju. M o ž e m o ih osim
toga upozoriti na to da ona žive u sretnim prilikama,
imaju pristup tom znanju, s t o j e drugima Čitav život
uskraćeno. Ona bi trebala znati da m o r a m o imati mno­
go strpljenja za druge ljude, koje je zapravo dio ljuba­
vi. Takvo poučavanje može imati veoma valnu ulogu
upravo onda kad se radi o rođacima, prije svega onima
koji su u bliskoj vezi s djetetom, ili kad se radi o nje­
govim prijateljima.
Jasno je da dijete ne želi sve baš tako jednostavno
prihvatiti i vjerovati, već želi stjecati i svoja vlastita
iskustva. Ne smijemo ga u tome sprečavali. Kad djeca
počini stjecati svoja vlastita iskustva važno je da mi
roditelji ne gledamo sebe kao gubitnike koji ne ispun­
javaju očekivanja, već to prihvaćamo i priznamo kako
je i nama samima dijelom trebalo dugo vremena da bi­
smo s p o / n a l i n^ke stvari- Djetetu bismo trebali što
više pomoći da stečena iskustva razumije i u sebi raz­
radi, kako bi iz njih moglo izvući pouku. Odgoj nije
razvijanje djetetovih zavisnosti, već pružanje aktivne
pomoći razvoju njegove samostalnosti.
Ne bi bilo preporučivo pokušavati strogo držati di­
jete podalje od industrijske hrane i šećernih slatkiša ili
u strahu i zabrinutosti sprečavati na sve moguće
načine da dijete može izvan kuće dobiti u ruke, a po­
gotovo u usta nešto kuhano. To bi bilo ograničavanje
slobodne volje. Taj nam pokušaj najvjerojatnije ne bi
uspio, a psihički bismo veoma opteretili i sebe i dijete.
Odgoj ne bi trebao biti zagrižljivost. već putokaz.
52
Svatko može međutim utjecati na to da u vlastitom
domaćinstvu nisu djetetu na raspolaganju "prehram­
bene" namirnice bez prave vrijednosti. Nitko ne
očekuje ni od djece ni od roditelja da bez problema
odolijevaju svim primamljivim iskušenjima i odmah
svladavaju sve teškoće. No ne bismo im se trebali ni
obeshrabreno predati, jer moramo se znati oduprijeti,
da bismo s vremenom naučili uspješno izlaziti nakraj
sa svim tim iskušenjima.
To je jedan dio borbe protiv niskog Ja šio ju je Mu­
hamed nazvao "svelim ratom". Ta nas borba jača i
vježba. Čovjeka dakle njegovi vlastiti problemi
osnažuju i naposljetku učine pravim majstorom koji je
nepobjediv.
Tako tada nije daleko dan kad ćemo mi i naša djeca
moći odlučno odolijevati tim iskušenjima.
PRIJELAZ
Prvo ću se baviti pitanjem koje mi se najčešće po­
stavlja, a glasi: "Zar se dijete može zadovoljavajuće
prehranjivati samo prijesnom hranom i bez živo­
tinjskih proizvoda, ako ne dobiva ništa kuhanog?"
Kako bih spriječio sve strahove, odgovaram: "Tako se
u svakom slučaju bolje prehranjuju!" Dopustit ću sebi
dva proLupitanja: "Ako se dijete (navodno) zadovolja-
53
 vajuće prehranjuje mrtvom hranom, kao što su indu­
strijska i kuhana hrana, zašto se ne bi moglo živom,
dakle prijesnom hranom koja nije kemijski promijen­
j e n a ? " I sljedeće: "Zar priroda vrijedi manje od indu­
strije živežnih namirnica i njezine kemije?" Mislim da
bi to bilo veoma nerazumno već i s a m o pretpostaviti.
Život je nešto veoma osjetljivo i ne preživljava
temperature preko 50° C. Od 42° C počinju enzimi
propadati. Mnogi vitamini nisu otporni na visoku tem­
peraturu. Proteini mijenjaju svoju strukturu od 58° C,
k a o takvi škode metabolizmu remeteći njegove fun­
kcije, i tako dalje. Život je m n o g o više od sklopa raz­
nih kemijskih pojedinosti.
Sto se tiče opće kemije, život počinje tamo gdje
prestaje epruveta. Život se održava životom, ne
smrću. Ako se ubije životinja, tada je i meso mrtvo.
Da čovjek nije grabežljiva zvijer pokazuje već njego­
va anatomija. A j o š je manje strvinar. Čovjek treba
kao hranu svježe, prehrambeno visokovrijedno i živo
voće, da bi mogao svladavati život. Jer život je zada­
tak, a ne stanje.
Za roditelje je sigurno nešto teže prijeći na prijesnu
hranu s djecom predškolske ili školske dobi nego pri­
jeći na nju od rođenja, j e r osjetilo okusa u djeteta po­
staje veoma brzo prenadraženim. Ono tada više ne
reagira bez problema na prirodne, fine i blage mirise
voća i povrća, jer je već posve pod utjecajem nepri­
rodnih podražaja i ovisničkih sredstava u uobičajenim
j e l i m a . To s njegovim osjetilom okusa i mirisa treba se
54
dakle ispraviti, uskladiti s novim, prirodnim načinom
prehrane.
Ovdje se treba dodati da industrija nastoji izjed­
načiti umjetne okuse s prirodnima, ali to ne čini baš
uspješno. To je vidljivo i iz sljedećeg primjera. Una­
toč snažnom nastojanju gotovo je nemoguće oponaša­
ti aromu svježeg voća, jer ono predstavlja izvanredno
složenu mješavinu mirisnih i ukusnih tvari, koja se
razlikuje od sorte do sorte i od položaja do položaja
gdje se voćka ili povrće uzgaja. A poslije berbe se
osim toga počinje odmah taj spoj mijenjati.-To je vari­
ranje okusa i veoma važno, jer pomaže održavati mi­
saono blago i osjećajni svijet čovjeka fleksibilnima.
Industrija nastoji razviti kemikalije koje su što
sličnije prirodnim aromama, a nazivaju se "prirodnoi-
dentičnim" aromama. Te su kemikalije manje pokvar­
ljive, jeftinije i tehnološki jednostavnije za primjenu
od osjetljivih prirodnih tvari. Time je omogućeno da
se umjetnim proizvodima zamijene skupe sirovine
poput voća. Jasno je obilježje takvih proizvoda ne­
promjenljiv , uniformni okus.
Boji li se prehrambena industrija da potrošač neće
kupovati proizvode umjetnog okusa, tada ga polako
navikava na njih dodajući najprije prirodnim aroma­
ma malu dozu umjetnih. Postepeno se sintetički udio
povećava i u istoj mjeri smanjuje količina prirodnog,
da bi naposljetku i preostali prirodni bio nadomješten
sintetičkim. Tako se prehrambene namirnice koje se
redovito troše počnu uskoro smatrati "prirodnima" i
55
 kao takve prihvaćaju, dok se one prirodne odbijaju
kao odstupanje od uobičajenog.
Jedan osobito karakterističan slučaj potvrđuje d a j e
ta stvar s nadomještanjem prirodnih okusa umjetnima
već napredovala više nego što se općenito pretpostav­
lja. Jedna je tvornica konzervi u SAD-u koja je prije
upotrebljavala čiste limene konzerve, prešla - možda
iz zdravstvenih razloga - na konzerve premazane tan­
kim slojem umjetne smole. Time su neki proizvodi u
njima, primjerice ananas, izgubili onaj upravo odvrat­
ni okus po metalu. Potrošači su se na čuđenje proiz­
vođača, ustezali jesti taj ananas, jer je nedostajao
uobičajeni okus lima. Proizvođači su navodno reagi­
rali time što su počeli uzgajati ananas koji je već u
svježem stanju imao okus po limu. s tumačenjem:
"Tako želi kupac".
U nas se isto tako događaju pogrešna prila-
gođavanja. Uslijed sve većeg pritiska, vremenske sli
ske i sličnog posežu danas mnogi roditelji
jednostavno za mliječnim kašicama u prahu, standar­
diziranim staklenkama s jelom od mrkvice i drugim
dječjim jelima koja su nepromjenljivog okusa. U pro­
midžbi se to naziva "postojanom kvalitetom". Proiz­
vodi se potrošač sutrašnjice. Posljedice tog ranog
"prilagođavanja" upoznaju mnogi roditelji već s a m o
a k o kupe dječju hranu drugog proizvođača nego inače
i dijele reagira na tu malu promjenu plačem i odbija
jesti tu hranu.
56
Našoj djeci možemo pomoći pri rješavanju tih pro­
blema vezanih uz osjetilo okusa i mirisa time da im mi
roditelji prednjačimo dobrim primjerom i dogovori­
mo se sa svojom djecom kako svladati taj problem. Na
primjer lako da u kući više nemamo takvih proizvoda
umjetnih aroma. Može se dogoditi da zbog toga bude
"težih slučajeva", plača i dreke, ali to brzo prođe.
Uskoro voće ide divno u tek i čini našeg malog
čovječuljka posve zadovoljnim. Po našim vlastitim
iskustvima s našom kćeri Heidi, ali i s djecom roditel­
ja koji su svoje mališane doveli sa sobom u našu
"School of Life" ("Školu života"), bio je to najjedno­
stavniji i najbrži put. Pri tome je međutim važno da svi
striktno sudjeluju i odlučno se drže zacrtanog plana.
Roditelji ne smiju popustiti ni nudim pokušajima
iznuđivanja su/ama.
Druga bi mogućnost bila da čitava obitelj provede
jedno- do dvotjednu kuru prijesnom hranom i d a j e se
svi strogo drže, uključujući djecu. Kao pravilo igre
važi da svaki onaj koji "zgriješi" mora to priznati, a da
ne bude prekoren. Ta se "igra" tada sve češće provodi,
bez presude: "sada-zauvijek", da se ne bi osjećao priti­
sak prisile. Odjednom će svatko sam od sebe doći na
to da mu je s prijesnom hranom bolje. Ili se možda
nađu druge mogućnosti za "igru" koje su bolje prila­
gođene obiteljskoj strukturi.
Kako god bilo, nužno je da se djeci objasni zašto to
čine. Ona bi trebala shvatiti da o prehrani ne ovisi
57
 s a m o tjelesno zdravlje, već da hrana izravno utječe na
duševno i duhovno područje.
Isto mi se tako čini važnim da djeca znaju kako su
ona sljedeći naraštaj koji će upravljati našom Zem­
ljom. Zato bismo im trebali učiniti razumljivim kakvu
će stoga odgovornost preuzeti i kako će biti za to spo­
sobna samo ako budu u svakom pogledu posve budna
i čila i zahvaljujući tome u stanju preuzeti odgovor­
nost nad samim sobom, te nad svojim mišljenjem i po­
stupanjem. Djeca trebaju pritom osjećati da ih
smatramo puno vrijednim i važnim bićima. Ja to činim
tako da se moja djeca mogu predbilježiti za razgovore
ili za "konzultacije", ako se radi o rješavanju nekog
problema.
Ona tada dođu k meni u sobu za razgovor naše
"School of Life" - baš kao svi ostali ljudi koji mi dola­
ze na privatne konzultacije - i tada razgovaramo o
dotičnom problemu dok zajednički ne nađemo neko
rješenje. To se pokazalo veoma učinkovitim.
OVISNOST
Iznijet ću j o š nekoliko misli o ovisničkim sredstvi­
ma. Pri tome mislim na ovisnička sredstva kao što su
umjetne začinske tvari, izolirani šećer, meso, jaja,
proizvodi od bijelog brašna, kakao skupa sa svim iz
58
njega nastalim proizvodima, te cola i sva druga pića
koja sadrže umjetna sladila, bojila i umjetne arome,
kao i izolirane šećere. To su ovisnička sredstva, j e r uz­
rokuju promjenu u našem hormonskom sustavu i na­
šim biokemijskim procesima i tako nas čine ovisnima.
Tko ne vjeruje da nas ti proizvodi mogu učiniti ovisni­
ma, neka ih jednostavno izostavi iz svoje prehrane.
Takvim odricanjem nikako ne bismo sebi uskratili
nešto zdravo.
Put u ovisnost počinje već veoma rano, naime već
onda kad dječja bočica za piće sa zašećerenim čajem
uvijek i posvuda prati malo dijete i stavlja mu se u usta
čim se ono oglasi. Biljni su čajevi osim toga zapravo
medicinski napitci i trebali bi se upotrebljavati u
slučaju potrebe, a ne da bi se utažila žeđ. Ako se neki
takvi čajevi ipak daju djetetu upravo u tu svrhu, tada
bi trebali međutim biti posve blagi, kako po udjelu sa­
mog bilja u u varku, tako i po zaslađenosti m e d o m .
Protiv žeđi je najprikladnija čista voda: Za to bi se m o ­
gao umjereno upotrebljavati i vodeni kefir (vidi recept
na 62. strani). Svježe prešani voćni sokovi, razne ve-
ganske vrste mlijeka itd. mogu se isto tako upotrijebiti
u tu svrhu, ali ipak ograničeno, jer su i oni hrana u
tekućem obliku. Zamočiti dudu u džem ili slično nije
nikako preporučivo, osobito ne ako se time želi dijete
umirili.
Duševne se potrebe ne bi trebale pokušavati utažiti
prehrambenim namirnicama, a osobito ne ovisničkim
sredstvima. Prehrambenim bi se namirnicama trebala
59
 utažiti samo glad, i to onim najvrjednijima koje su
nam dostupne. Po m o m e su mišljenju i iskustvu djeca
do sedam godina frugivori (što bi čovjek ionako bio).
To znači da pretežno ili isključivo žive od voća. To bi
se trebalo uzeti u obzir pri planiranju njihove prehra­
ne. Stoga im se ne bi trebalo silom nametati ni povrće.
No požele li povrće, tome se nema što prigovoriti.
Djeca žele naime u većini slučajeva jesti i ono što jedu
roditelji i drugi članovi obitelji. Ona se ne bi trebala
podvrgavati vremenskom planu prehrane odnosno
obroka uvijek točno u isto vrijeme. Ne, ako osjete po­
trebu i glad, trebalo bi im biti uvijek dostupno voće.
Sto su djeca starija, to bi jasnije trebala razumjeti što
je uopće ovisnost. Treba se reći da ovisnost dolazi od
traženja, ali ono što tražimo nećemo naći na razini
hrane; već na duševno-duhovnoj razini. Te se potrebe
ne mogu zadovoljili ni preko vanjskih osjetila. Zado­
voljenje tih potreba postiže se samo unutarnjim osjeti­
lima, time da se ona vježbaju i razvijaju. To nam može
uspjeti s a m o ako smo kao bića spremni služiti u ljuba­
vi životu.
To je traganje za prirodnim u sebi, za jedinstvom i
za temeljem života. A to ćemo naći jedino u samima
sebi. u potpunoj čistoći. Pokušaji da se zadovolje
vanjska osjetila uzrokuju da ta osjetila sve više žele i
zahtijevaju i za to trebaju sve jače podražaje. Ona
otupljuju, oslabljuju i naposljetku im otkazuju funkci­
je koje se tada moraju nadomjestili raznim pomagali­
ma. Tu mislim na naočale, slušne aparate i ostalo.
60
Kineska poslovica kaže: "Tko nema svoja osjetila
pod nadzorom, ovladat će ona njime." Ako postane
teško odolijevati iskušenjima, mnogo će pomoći uku­
sni bomboni od prirodnih sastojaka, j u ž n o voće i suše
no voće ili sladoled na štapiću (vidi dio s receptima),
prije svega ako djeca sama pripravljaju te slatkiše.
Ona bi ionako trebala biti uključena u pripremanje
takve hrane, kako bi se s njom zbližila i lakše je prih­
vatila. Djeca se mogu uključiti i u sadnju mladica i
pšenične trave, da bi i na taj način razvijala ljubav i
pozitivni stav prema životu. Što se tiče soka pšenične
trave, može se djeci već poslije odbijanja od sise umi­
ješati nekoliko kapi u mliječne napitke navedene u
drugom dijelu ove knjige. Opširne upute o sadnji i uz­
goju pšenične trave i mladica i klica naći ćete u mojoj
knjizi "Rohkost - die lebendige Nahrung". (I ta se
knjiga može naručiti na hrvatskom kod UPT-a, Cako-
vo).
BUDITE USREDOTOČENI
NA USPJEH
Mnogi ljudi misle da će nešto izgubiti ako promije­
ne svoju prehranu. Ja to zovem vladanjem orijentira­
nim na gubitak. To se može promijeniti tako da se
61
gleda naprijed, a ne nazad. To znači da se treba usre­ ptoma, budući da tijelo posjeduje dovoljno vitalnosti
dotočiti na uspjeh. da može mobilizirati snage za obranu, bez velikih po­
Primjer: jedite jedan dan samo voće i radujte se što remećaja stabilnosti i simptoma. Postoji mogućnost
se zdravo hranite i ne zadajete bol nekoj biljci. Stabla i d a j e našoj djeci jedan dan oslabljena snaga ili možda
grmovi koji su dali plodove živjet će dalje i davati imaju laganu temperaturu, ali nisu u takvom stanju da
moraju ležati u krevetu.
nove plodove.
Općenito se djeca hranjena živom hranom ne ističu
Ili drugi primjer: prehranjujte se prijesnom hranom
samo svojim zdravljem, već i svojim bistrim pogle­
i usredotočite na svoje štedljivo vladanje. Za svoju
dom.
ćete prehranu trebali manje sirovina. Trošit ćete man­
je energije za pripremanje hrane, j e r će izostati proces
kuhanja. Radovat ćete se što u svoje tijelo unosite više
života i što mu je zahvaljujući tome sve bolje. Javi li
se na početku osjećaj nekog nedostatka, skrenite po­
zornost na lakoću s t o j e sada osjećate u svom tijelu.
Mnogi se ljudi pri promjeni načina prehrane pri­
sjećaju ugodnih strana dotadašnjeg oblika prehrane i
uspoređuju ga s početnim teškoćama pri lag odavanja
o v o m novom. Postupite suprotno. Usporedite sve loše
Strane odnosno nedostatke kuhane hrane i prednosti
žive, svježe hrane. Od sada se usredotočite s a m o j o š
na prednosti žive hrane.

DJEČJE BOLESTI
Mi nismo u svoje djece dosada ustanovili nikakve
značajne simptome dječjih bolesti, j e r pri živoj, pri­
rodnoj prehrani protječu te bolesti bez primjetnih sim-

02 63
 A k o je uz lojoš i obiteljski život skladan, tada se to
isto tako zrcali u blistavom dječjem pogledu. Treba se
spomenuli da su ta djeca najotpornija i protiv stresa.
Zdravlje nije sve, ali sve je ništa bez zdravlja.
To je stara mudrost. Ne smije se previdjeti da pri­
tom hrana igra važnu ulogu, a istina je i da prehrana
ima važan utjecaj na čovjekovo mišljenje. Stoga pu­
stimo, drage čitateljice i čitatelji, da nam hrana bude
ljekovito sredstvo za tijelo, dušu i duh.
Svijet uvijek samo sveci okrepljuju,
oni užurbani mir njegov priječe,
mržnjom ga ispunjeni grubo ruše,
rasipnici ga siromašnim čine,
oni samo vrijedni neće ga spasiti,
a ovisnici će svjetlo ugasiti.
Oni što teret nose, grade kuću,
a ures joj daju koji se odriču.
Sluge Božji svijet blagoslivlju,
pomiritelji bol i tugu smiruju.
I Ti da sudjeluješ evo pozvan si,
pridruži se svetima, svijet iscijeli.
Autor nepoznat
64
RECEPTI
Dragi roditelji, Vi najbolje poznajete svoju djecu,
tako da ćete tijekom vremena moći najbolje procijeni­
ti i prehrambene sklonosti svoje djece, pa ćete ove re­
cepte prilagoditi svojim mališanima. Smatrajte ih
dakle prijedlozima i pomoći, ali ne nečim strogo ob-
vezujućim ili čak prisilom.
Bez daljnjega smijete pripremati i više od navede­
nih recepata i pritom upotrijebiti vlastitu maštu kad sa
svojom djecom pripremate poslastice. Važno je sva­
kako da se jela uvijek svježe pripremaju i odmah jedu.
Kod priređivanja mliječnih napitaka treba se paziti
da budu uvijek tjelesne temperature, kao i jela za dje­
cu mlađu od jedne i pol godine. Za djecu mlađu ođ tri
godine možete dodati i nešto laktoze, na primjer u
obliku Schusslerovih soli br. 1 i br. 2 (Schusslersalze
Nr. 1 i Nr. 2, jer je laktoza nužna za razvoj mozga.
PRIREĐIVANJE ČAJEVA, U V A R A K A
I ISCRPINA OD L J E K O V I T O G BILJA
U pravilu su dovoljne jedna do dvije pune čajne
žličice na 1/4 l vode.
65
 1. varijacija:
budući d a j e voda veoma dragocjen i osjetljiv ele­
ment i kuhanjem se mijenja u svojoj strukturi - izlazi
iz koloidnog stanja -, ugrijemo samo 1/10 do najviše
1/4 količine vode koja je potrebna za čaj. Njome
načinimo uvarak i zatim d o d a m o preostalu količinu
svježe, hladne vode. Tako čaj ne bi po pravilu trebao
prijeći 40° C.
Lišće i cvjetove biljke staviti u kipuću vodu i
ostaviti stajati oko 2-5 minuta .
Deblje lišće, stabljike, sjeme i korijenje staviti u
hladnu vodu, pustiti da zakipi i ostaviti stajati 10-15
minuta.
2. varijacija:
lišće, stabljiku; sjeme ili cvjetove staviti u svježu
vodu, 8-10 sati ostaviti stajati pri oko 40° C, zatim
procijediti.
3. i najbolja varijacija:
lišće ili ostalo po želji staviti s vodom u staklenku,
ostaviti da 6-12 sati stoji na suncu, zatim procijediti.
Nekoliko uputa o raznim čajevima.
ANIŠ, KIM I K O M O R A Č
u jednakim dijelovima: protiv nadimanja, ublažava
grčeve.
66
ANIŠ
Potiče apetit, razrjeđuje sluz, umiruje, pospješuje
izlučivanje žuči.
BOROVNICA
Potiče apetit, regulira stolicu, ublažava grčeve pri
kataru mokraćne cijevi i slabosti mjehura. Pri jakom
proljevu usitniti borovnice u pire (vidi puding od bo­
rovnica).
IMELA
Pri poremećajima krvotoka i metabolizma; reguli­
ra krvni tlak. Taj čaj ne kuhati, već samo ostaviti staja­
ti ili 6-12 sati na suncu ili 8-10 sati pri ca. 40° C.
Doziranje: 4-6 čajnih žličica imele u 3 šalice vode.
KAMILICA
Djeluje umirujuće, smiruje grčeve; ublažava boli u
tijelu, pri gastritisu i grčeve mjehura. Protuupalno dje­
lovanje.
KIM
Rastjeruje crijevne plinove, ublažava grčeve, raz­
rjeđuje sluz, umiruje; koristi pri pomanjkanju mlijeka
u žena koje doje i pri menstrualnim tegobama.
KOMORAČ
Stvara veliku toplinu poslije koje se brzo poprav­
ljaju stanja grčeva; isto tako prikladan pri kašlju i
astmi.
67
 KOPRIVA
Pospješuje izlučivanje mokraćne kiseline, čisti krv,
j a č a bubrege, djeluje protuupalno. Koprivi se pripisu­
j e m n o g o dobroga.
LIPOVI CVJETOVI
Tjeraju znoj; učinkovito se m o g u upotrijebiti pri
prehladi, utažuju žeđ. Preporučivo je da se taj čaj mi­
ješa sa sokom naranče ili limuna. Lipovi se cvjetovi
mogu popariti i zajedno s lišćem paprene metvice.
M A Ć U H I C A DIVLJA
Cisti krv; pospješuje izmjenu tvari pri žutici; upo­
trebljava se pri nekontroliranom mokrenju u krevet.
M a l o doziranje; ne ostaviti stajati, biljku samo preliti
kipućom vodom. Taj je čaj j a k o gorak i mora se zasla­
diti.
MATIČNJAK
Pospješuje stvaranje mlijeka; ublažava grčeve;
j a č a želudac, crijeva i živčani sustav; dobar je protiv
glavobolje i besanice; regulira menstruaciju.
MAŽURAN
Upotrebljava se pri astmi i bronhitisu; pospješuje
oslobađanje od sluzi pri bronhijalnom kataru.
68
NEVENOVI CVJETOVI
Taj čaj čisti krv; djeluje tonizirajuće na krvne žile i
ima protuupalno djelovanje; pospješuje tvorbu žuči.
O D O L J E N (VALERIJANA)
Protiv nervoze i laganih poremećaja sna, te grčevi­
tih boli u trbuhu i jača probavne organe; protiv glavo­
bolje. Preporučiva upotreba pri preosjetljivosti i u
širem smislu pri svakoj vrsti zgrčenosti.
PAPRENA METVICA
Osvježava, pospješuje probavu, potiče rad želuca i
crijeva; učinkovita protiv upala probavnih i ostalih
trbušnih organa; protiv mučnine i vrtoglavice; upo­
trebljiva pri prehladama.
PRESLICA POLJSKA
Jedno od najboljih sredstava za pluća. Općenito
j a č a slabo tkivo; ublažava grč mjehura i bol pri mok­
renju; učinkovita pri upali bubrega i nekontroliranom
mokrenju u krevet. Visok sadržaj silicijeve (kremene)
kiseline može čak zaustaviti rast zloćudnih gnojnih
čireva.
RUŽMARIN
Pomaže pri sluzi u želucu, pomanjkanju teka, pro-
bavnim tegobama, bolima živaca, te vrtoglavici i
iscrpljenosti uslijed prenaprezanja.
69
SUEZ
Djeluje umirujuće; upotrebljava se pri sluzi u
plućima, bronhijalnom kataru, kašlju i promuklosti.
ŠIPAK
Ublažava boli i ima ljekovito djelovanje pri bole­
stima mjehura i bubrega; aktivira želudac; blago od­
stranjuje prekomjernu kiselinu.
TREŠNJINE PETELJKE
Djeluju dezinficirajuće i pospješuju obilnije mok­
renje. Veoma su dobre pri zatvoru mokraćnih kanala.
ŽELJEZARKA (VERBENA)
Prokušano sredstvo protiv glavobolje i stanja opće
slabosti. Poticajno sredstvo pri slabosti živaca, u m o ­
ru, depresiji; učinkovita i pri slabokrvnosti; dijelom
upotrebljiva pri besanici; u obliku čaja liječi bolesti
jetre, slabosti probavnih organa.
Taj popis nije potpun, upute trebaju poslužiti samo
kao uvod.
70
POST S LJEKOVITIM ČAJEVIMA
Budući da se biljni čajevi mnogo upotrebljavaju
kao medicinski napitci, spomenut ću ovdje da post s
tim čajevima i/ili s voćnim sokovima, uglavnom na­
rančinim ili limunovim sokom, znatno skraćuje tijek
svake bolesti, ne samo u odraslih već i u djece. Mnoga
djeca instinktivno pri bolestima odbijaju uzimati kru­
tu hranu. Zabluda je to ne poštivati.
Tijelo se uz post može brže oporaviti. Prisilno uzi­
manje krute hrane imalo bi suprotan učinak, prije sve­
ga pri pomanjkanju teka.
BADEMOVO MLIJEKO
3 velike žlice badema
1 velika žlica meda
1/4 l vode
Gore navedene sastojke staviti u mikser i dobro
obraditi. Nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito ili
krpu (može gazu). Ostaci u cjedilu mogu se dalje upo­
trijebiti u jelima od povrća ili u poslasticama (vidi ku­
glice "Nježno i slatko").
To se mlijeko može j o š obogatiti voćem, kao što se
opisuje pri heljdinom mlijeku.
71
 Za djecu mlađu od 1(3 mjeseci i ljude s probavnim
teškoćama trebali bi se bademi 6-8 sati močiti. Oni
močenjem lagano proklijaju i tako dolazi do enzimske
reakcije koja pozitivno djeluje na probavu.
Za djecu od prve godine života može se pripremati
i s pireom od badema (vidi u knjizi "Rohkost-die le-
bendige Nahrung" pod Bademovo mlijeko, 15. stra­
na). Mlijeku se mogu isto tako dodati rogač i vanilija
kao pri kremi od rogača ili malo crne melase za kavu
od melase.
M L I J E K O OD B R A Z I L S K O G O R A H A ' čaj, za odrasle jači.
oko 15 komada brazilskih oraha
1 velika žlica meda
1/4 l vode
Pripravlja se kao bademovo mlijeko. To mlijeko
sadrži međutim nešto više masnoće od bademovog i
zato je nešto hranjivije.
O R A H O V O M L I J E K O (Od 1. godine života)
4 velike žlice oraha
l velika žlica meda
1/4 l vode
72
Pripravlja se kao bademovo mlijeko. Kakvoća je
oraha najbolja ako se oni očiste kratko prije upotrebe
ili nije prošlo više od 3 dana kako su izvađeni iz lju­
ske. To mlijeko ima blago gorkast okus. Pri probav­
nim teškoćama trebali bi se orasi prethodno močiti
kao prije pripremanja bademovog mlijeka.
ĐUMBIROVO MLIJEKO
1/4 l dumbirovog čaja
(naribani đumbir kratko prokuhati u neš­
to vode). Za djecu ne pripremati prejaki
2 čajne žličice pirea od badema
M o ž e se pripremiti i sa svježim bademi­
ma.
Vrh čajne žličice kurkume
1 velika žlica meda
vrh nož.a mljevene vanilije
Sastojke staviti u mikser i obraditi. A k o se upotreb­
ljavaju svježi bademi protisnuti kroz sito ili kipu.
Može se j o š dodati i jedna banana.
MLIJEKO OD DATULJE
1/2 šalice datulja očišćenih od koštica i
močenjem omekšanih
73
 1/2 l vode
l velika žlica pirea od badema
Sve sastojke staviti u mikser i dobro izmiješati.
K O K O S O V O M L I J E K O (Od ca. 7. mjeseca)
1 šalica svježe naribanog kokosovog
orahu
1/2velike žlice meda
1/4 l tople vode (ca. 40°C)
Gore navedene sastojke dobro obraditi u mikseru i
procijediti kroz sito ili krpu. To mlijeko ima odličan
okus ako se pridoda i ananas.
Isto se tako može upotrijebiti voće po želji, kao pri
mlijeku od heljde.
• Oprez: upotrijebi li se hladna voda, neće se ra­
stopiti kokosov maslac i ostat će s vlaknastim
tvarima u situ ili krpi.
HELJDINO MLIJEKO
3 velike žlice heljdinih klica
1 velika žlica meda
1/4 l vode
74
Heljdu oko 3 sata močiti i ostaviti 12 do najviše 24
sata da proklija.
Gore navedene sastojke staviti u mikser i usitniti u
kašu. Tako nastalo mlijeko procijediti kroz gusto sito.
To se mlijeko može i oplemeniti sljedećim voćem: ba­
nanom, papajom, mangom, avokadom, kakijem itd.
Doda li se voće, tada se može u temeljnom receptu
nešto smanjiti količina meda. Voće se pridoda goto­
vom mlijeku u mikseru. Za dijete mlađe od 7 mjeseci
preporučuje se upotrijebiti samo svježe prešani sok
jedne jabuke.
Ako je mango osobito vlaknast, dodajmo ga sastoj­
cima u mikseru prije njihovog miješanja.
Avokada je dovoljno veoma malo, na primjer jedna
puna čajna žličica.
PŠENIČNO MLIJEKO
3 velike žlice pšenice
1 velika žlica meda
1/4 l vode
Pšenicu močiti oko 8 sati i 1-1 1/2 dan ostaviti da
proklija.
Gornje sastojke dobro obraditi u mikseru i procije­
diti kroz gusto sito ili krpu.
75
 To se mlijeko može, kao i heljdino mlijeko, pripre­ DJEČJI B I R C H E R O V I M U S L I
mati dalje s raznim voćem, a umjesto pšenice može se (Od ca. 10. mjeseca)
upotrijebiti pirika, raž ili ječam.

KEFIR 2 velike žlice klica žitarica (pšenice,

raži)
2/vode 1 naranča
2-3 velike žlice kefirove gljivice 1 banana
(za vodeni kefir) ljabuka
3 velike žlice ribanih badema ili oraha
1/2 limuna ili naranče ili sušenog voća
po želji posve malo vode
1/4 šalice meda

Kefir s voćem, ali bez meda ostaviti 2-3 dana da

Naranču iscijediti, sok skupa s klicama žitarica i
fermentira, po mogućnosti pri temperaturi od
bademima ili po želji orasima staviti u posudu mikse­
21-37 C. Poslije toga procijediti, tekućinu pomiješati
ra i kratko izmiješati. Ako je potrebno dodati nešto
s m e d o m i j o š jednom ostaviti stajati 2-3 dana u dobro
vode, kako bi se smjesa mogla dobro izraditi i miisli
zatvorenoj boci.
ne budu pregusti. Smjesu staviti u zdjelu. Jabuku nari­
Poslije procjeđivanja može se kefir isprati i odmah
bati Bircherovom trenicom i odmah umiješati u smje­
opet postupak ponoviti da bi se dobio novi napitak.
su. Bananu narezati na kriške ili je zgnječiti viljuškom
Kefirova se gljivica može osim toga 1-2 tjedna čuvati
i pridodati muslima.
u čistoj vodi u hladnjaku.
Može se upotrijebiti i sušeno voće. Voda i polovina
Taj napitak sadrži poslije dvije fermentacije ug­
soka naranče može se nadomjestiti vodom u kojoj su
ljičnu kiselinu i može se u hladnjaku održati više
se močile klice žitarica.
dana. Tako on nudi idealnu alternativu kad djeca
požele piti gazirana pića. Kefir mogu pri dodavanju Taje količina po pravilu dovoljna za 2-3 djece, ovi­
meda j o š i obojiti s nekoliko kapi ciklinog soka. Tada sno o dobi.
izgleda posve osobito i oku privlačno.

76 77
A V O K A D O - FEŠTA (Od ca. 7. mjeseca) KAŠICA OD B A N A N E I J A B U K E
(Od ca. 7. mjeseca)
1/2 avokada
1/2 naranče, samo sok l banana
eventualno nešto meda ljabuka
1 čajna žličica sezamove kašice
Sve gore navedene sastojke izmiješati u mikseru ili {neprženog sezama)
jednostavno zgnječiti vilicom i načiniti pire.
Od 2. godine života može se dodati i voće narezano Jabuku naribati Bircherovom trenicom, a bananu
na sitne kockice. zgnječenu vilicom primiješati jabuci. Na kraju dodati
sezamov pire.

KAŠICA ZA BEBE
V O Ć N I K O K T E L (Od ca. 7. mjeseca)
1/2 banane
1/2 avokada
1/4 papaje
po želji malo meda
1/4 jabuke
po želji malo bademovog pirea
1/2 banane

Bananu i avokado zgnječiti vilicom i dobro izmije­

šati. To je za bebe brzo pripravljen i punovrijedan
obrok. Kad su djeca veća, može se dodati i nešto meda
i b a d e m o v o g pirea. Naša djeca to vole kao "međuo-
brok" ili kao ručak, nazivajući ga "Babyfood" ili
"Babyswuash".
Ove se navedene količine mogu mijenjati ovisno o
veličini ploda i gladi djeteta.
Papaju i bananu zgnječiti vilicom, jabuku naribati Bir­
cherovom trenicom i sve pomiješati. Kašica se može
dakako prirediti i u mikseru.

78 79
R U B Y N A V O Ć N A SALATA KAŠA OD MANGA

1/2 naranče 1/2 manga (zrelog)

1/2 banane
komadić papaje
Mango oguliti i odvojiti od koštice. Meso manga
staviti u mikser i načiniti kašicu.
Naranču iscijediti. Bananu i papaju narezati na tan­
Budući d a j e mango često vlaknast, preporučivo je
ke kriške i oprezno pomiješati s narančinim sokom.
kašu protisnuti kroz finu krpu (na primjer pelenu od
Po želji dodati nešto mljevene vanilije.
gaze pripremljenu za tu svrhu) ili kroz sito. Pri situ se
O d m a h uračunajte jednu porciju za sebe, jer je to
to može učiniti pomoću žlice.
uistinu izvanredno ukusno.
• Savjet: ako je 1/2 manga premalo za Vaš mikser
da bi besprijekorno radio, stavite čitav mango ili
K A Š I C A OD K A K I J A (Od ca. 1 godine) j o š više i tada uživajte u tom obroku zajedno sa
svojom djecom (to m o ž e vrijediti za sve recep­
ca. 1/2 kakija te).

Kaki staviti u mikser i usitniti ga u kašu. Po želji se K R E M A OD R O G A Č A (slična čokoladi; od ca. 1.

može dodati godine)
1 čajna žličica bademovog pirea i/ili nešto
tekućine. Za 4 osobe:
Kaki sadrži prilično mnogo pektina. Zbog toga je
ta kaša gusta i pri obradi u mikseru postupati kao pri
1/2 l vode
priređivanju pudinga od borovnica.
2-3 velike žlice meda
Za puding od kakija ne miješaju se u mikseru ni­ 3 žlice rogača (mljevenog)
kakvi drugi sastojci. Kašici od kakija m o ž e se vrh čajne žličice vanilije u prahu
međutim dodati j o š i drugo voće, kao na primjer jabu­ vrh noža začina zci medenjake
ka, banana, kivi, papaja itd. po ž.elji 1/2 avokada

on
80 81
 Sastojke staviti u mikser i kratko promiješati. Za­
tim dodati avokado i opet dobro izmiješati, čime se
postiže kremasta gustoća:
PUDING OD BOROVNICA
Za 4 osobe:
4 šalice borovnica
Borovnice staviti u mikser i dobro promiješati. Na­
puniti u 4 male posudice i staviti oko 1-2 sata hladiti.
Prije posluživanja oprezno istresati na tanjurić.
• Pažnja: borovnice mogu biti učinkovite protiv
proljeva i u slučaju pokvarenog želuca.
J A B U K A S C I M E T O M (Od ca. 2. godine)
grožđice. T a j e količina najčešće dovoljna za majku i
dijete.
N A R A N Č I N M U K I (Od ca. 1. godine)
1 naranča
1 banana
2 velike žlice močenjem omekšanih
grožđica
1 čajna žličica bademovog pirea
Naranču i bananu usitniti u kašu, umiješati pire od
badema i dodati čitave grožđice.
Umjesto bademovog pirea mogu se upotrijebiti i
sitno mljeveni bademi, lješnjaci, kokos ili, radi kalci­
ja, sezam. T a j e količina najčešće dovoljna za majku i
dijete.

PATRICIJ INA SALATA O D N A R A N Č E

1 jabuka
l banana
1 naranča
vrh noža cimeta
3 datulje
l čajna žličica bademovog pirea: fino
I suha smokva
mljeveni bademi ili sezani
po želji nešto grožđica
prethodno malo močene grožđice
1 velika žlica kokosovih pahuljica
vrh noža cimeta
Od jabuke i banane načiniti kašu, zatim dodati ci­
met i bademov pire, na kraju umiješati čitave

82 83
 vrh noža aniša Jabuku naribati Bircherovom trenicom i dobro iz­
1/2 šalice mlade vode miješati s ostalim sastojcima.

Datulje i smokve prepoloviti i narezati na tanke ZELENASNAGA

kriškice. Močiti ih u vodi skupa s grožđicama. Na­
ranču oguliti i narezati na tanke kriške, izmiješati s
Od 9. mjeseca može se djetetu već ponuditi kao
omekšanim suhim voćem i ostalim sastojcima, te po­
hrana zeleno lisnato povrće.
služiti.

10 g svježih listova mladog špinata

J A B U Č N I VAKI (Od ca. 2. godine)
1/4 avokada
1/2 jabuke
3 smokve omekšane močenjem 1/2 šalice vode
1-2 jabuke, ovisno o veličini
Jabuku bez sredine s košticama narezati na male
Smokve skupa s vodom u kojoj su se močile usitni­ komadiće i s ostalim sastojcima staviti u mikser, uliti
ti u mikseru da se dobije gusti umak. Jabuku naribati vodu i sve usitniti u finu kašicu.
Bircherovom trenicom i izmiješati s umakom. T a j e Jedan dio vode može se nadomjestiti narančinim
količina dovoljna za oca i dijete. sokom.
Umjesto špinata mogu se upotrijebiti matovilac,
2
ZNUNI tust (u Dalmaciji se priprema za jelo i to juhe, salate i
varivo, op. prev.), izdanci suncokreta ili alfalfe. Jabu­
1 jabuka ka se može dopuniti ili nadomjestiti bananom ili kruš­
1 čajna žličica bademovog pirea kom.
I čajna žličica meda Klorofil, lisno zelenilo, veoma je važno za tvorbu
krvi u čovjeka.
Ako je navedena količina premala za Vaš mikser,
2 Zniini je na š v i c a r s k o m n j e m a č k o m Oznaka za mecluobrok koji se
uzima prijepodne, dakle užina. načinite jednostavno dvostruku količinu i pojedite

84 S3
 ostatak Vi sami. Vaše će Vam tijelo zahvaliti dobrim MANDARINA BELVEDERE
zdravljem. I
2 velike mandarine
KREMA OD MRKVICE I jabuka
1 velika žlica meda
1 srednje velika mrkva 2 oraha
1 čajna žličica bademovog pirea
1/2 šalice vode Mandarine bez guljenja poprečno nožem prepolo­
vrh noža vanilije (mljevene) viti. Vrhom noža odstraniti koštice. Jestivi dio ploda
žlicom odvojiti od korice. Pritom se korica ne smije
oštetiti. Jabuku naribati Bircherovom trenicom. Meso
Mrkvu sitno nasjeckati i staviti u mikser. Dodati
naranče s medom i bademovim pireom izmiješati u
vodu. bademov pire i vaniliju, te sve dobro izmiješati
u kremu. mikseru. Tu kašu primiješati naribanoj jabuci. Sve na­
puniti u polovine korica mandarine i tako staviti u po-
Po želji se može polovina vode nadomjestiti svježe
suđice za desert. Orahe oljuštiti, prepoloviti i pojedini
iscjedenim sokom pola naranče.
polovicu staviti na deserte kao ukras. Umjesto oraha
mogu se upotrijebiti lješnjaci, makovo sjeme ili
M O U S S E AUX C A R O T T E S slično.
Budući da ne stane čitava količina u polovine kora
1 srednje velika mrkva mandarina, možete djeci dati j o š dodatnu porciju. Jer
1/2 avokada ta poslastica budi želju za još.
1/2 naranča
nešto vode L E D E N A M E L A S A (slično kavi; za 4 osobe;
od ca. 2. godine)
Naranču iscijediti. Mrkvu sitno nasjeckati, zajedno
s narančinim sokom i ostalim sastojcima staviti u mik­ 1/2 šalice vode
ser i dobro izmiješati. 4 banane
l velika ti tea meda

86 87
 (Količina voća može se mijenjati ovisno o njegovoj
1 velika žlica bademovog pirea
l velika žlica crne melase veličini.)
2-3 velike žlice suncokretovog ulja

Banane oguliti i duboko zamrznuti. Vodu, med, ba-

demov pire i melasu staviti u mikser i dobro izmiješa­
ti. Zamrznute banane narezati na oko 2 cm velike
komadiće i dodati ih ostalim sastojcima u mikseru.
Ostaviti 3 minule stajati, zatim promiješati u mikseru,
a dok mikser radi polako ulijevati ulje. O d m a h po­
služiti.

L E D E N I R O G A Č (slično čokoladi; za 4 osobe;

od 2. godine)

1/2 šalice vode

4 banane
3 velike žlice rogača (mljevenog)
l velika žlica bademovog pirea
I velika žlica meda SLADOLED NA DRŠKU
vrh noža vanilije
1/4 avokada Još se jasno sjećam koliko mi je takav sladoled
značio u mome djetinjstvu. Moji su roditelji smatrali
lizanje sladoleda nepotrebnim, rasipanjem novca i uz
Banane oguliti i duboko zamrznuti. Ostale sastojke
to nezdravim. Radi toga sam veoma rijetko smio
staviti u mikser i izmiješati. Zamrznute banane nare­
uživati u njemu. Danas se slažem s njihovim tadaš­
zati na oko 2 cm velike komadiće, te i njih staviti u
njim stavom, odobravam ga. Ali tada... ah; nije se ra­
mikser. Zatim sve ostaviti stajati oko 3 minute i j o š
dilo samo o uživanju u tako ukusnoj poslastici, ne.
jednom u mikseru promiješati. Odmah poslužiti.
89
88
držati u ruci tako nešto bila je stvar prestiža, iako je ra­ Jabuke naribati Bircherovom trenicom (ili u multi-
dost bila veoma kratka. Ta "stvar prestiža", ako je već praktik aparatu) da se dobije kaša, i pomiješati s osta­
dobra za dječji duh, ne bi trebala škoditi njegovom ti­ lim sastojcima. Može se dodati j o š i narančin sok.
jelu. Smjesu napuniti u kalupe i zamrznuti kao s t o j e opisa­
Zato ću ovdje iznijeti nekoliko prijedloga kako no u prethodnom receptu.
možete sami pripraviti sladoled. Kalupi za to mogu se
nabaviti u robnim kućama.
• Sljedeći .su recepti z.a sladolede uvijek pred­
OSVJEŽENJE OD BANANE
viđeni za 4 kalupa.

1 banana
HEIDIN FAVORIT (Od ca. 3. godine)
1/2 šalice vode
1 čajna žličica bademovog pirea
Grožđe istiještiti, najbolje prešom za sok od po želji 1 čajna žličica meda
bobičastog voća, koja se može upotrijebiti i za sok od
pšenične trave. Sok izliti u kalupe za sladoled, do oko
Sastojke obraditi u mikseru i zamrznuti kao što je
5 mm ispod ruba. Kalup zatvoriti poklopcem koji je
ujedno držak za sladoled i staviti da se najmanje 4 sata prije opisano.
zamrzava u pretincu za duboko zamrzavanje. Isto se Voda i med mogu se izostaviti. Bananu vilicom
tako mogu upotrijebiti sok naranče ili voćni sokovi. zgnječiti, zatim umiješati bademov pire, napuniti u
kalupiće i zamrznuli.

JABUČNA RADOST

2 jabuke MLIJEČNI S L A D O L E D
1 velika žlica pirea od badema ili indij­
skog oraha oko 4 del bademovog mlijeka
1 velika žlica meda
malo limunovog soka Bademovo mlijeko napuniti u kalupe i zamrznuti
kao što je opisano.

90 91
 Mlijeko se može obogatiti s malo crne melase ili
mljevenog rogača. Neka Vaša djeca smišljaju i vlastite
recepte.
KAKIJEV SLADOLED
oko 4 cici bademovog mlijeka
1 kaki
Bademovo mlijeko i kaki obraditi u mikseru, napu­
niti u kalupe i zamrznuti. Umjesto kakija može se
upotrijebiti i drugo voće koje sadrži pektin, kao na
primjer borovnice ili avokado.
VANILIJINA S L A T K I C A
2 banane
vrh čajne žličice mljevene vanilije, naj­
bolje burbona
vrh noža kurkume
Banane zgnječiti u kašu, dodati vaniliju i kurkuma,
smjesu napuniti u kalupe i zamrznuti.
Umjesto banane može se upotrijebiti mango.
92
OBITELJSKI S L A D O L E D O D B A N A N E
4-5 banana
1/2 šalice ribi zova g soka, crvenog
2 velike žlice meda
Banane oguliti i posve duboko zamrznuti. Svježe
prešani ribizov sok izmiješati s m e d o m . Zamrznute
banane usitniti (na primjer u multipraktik aparatu) i
žlicom za sladoled staviti po 4 kuglice u j e d n u zdjeli­
cu za desertnu zdjelicu. Običnom žlicom načiniti na
kuglici uđubljenje i ispuniti ga ribizovim sokom.
Ostatak soka raspodijeliti oko kuglice.
Ostale mogućnosti te vrste naći ćete u m o m e pri­
ručniku "Rohkost - die lebendige Nahrung".
KUGLICE "NJEŽNO I SLATKO"
1-2 banane, zgnječene vilicom u kašu
l šalica badema ili brazilskih oraha pre­
ostalih od pripreme mlijeka, dobro isci­
jeđenih
7 datulja
1/2 šalice kokosovih pahuljica
po želji 2 velike žlice grožđica
po želji vrh noža vanilije
po želji I velika žlica bademovog pirea
93
 Datulje nasjeckati na male komadiće, dodali ostale
sastojke i dobro promiješati. Od te smjese oblikovati
kuglice veličine stolnoteniske loptice i uvaljati ih u
kokosove pahuljice, tako da bude njima prekrivena
čitava njihova površina. (Dodavanjem bademovog pi­
rea postaje smjesa nešto mekšom i podatnijom.)
KUGLICE BOGATE KALCIJEM
2 šalice datulja
l šalica ribanih lješnjaka
I šalica ribanih badema
1/2 šalice sezama
Datuljama izvaditi koštice i plodove protisnuti
kroz stroj za mljevenje mesa (ili usitniti u multipraktik
aparatu), tako da se dobije pire o d n o s n o kaša kojoj se
tada dodaju lješnjaci i bademi i umijesi se tijesto. Iz
tog se tijesta oblikuju male kuglice i uvaljaju u sezam.
T a j e poslastica bogata kalcijem.
ČIPS OD BANANE
5 banana
1 šalica sunCokretovih klica
vrh čajne žličice mljevenih vanilije
94
Od banana načiniti u mikseru kašu. Zatim dodati
suncokretove klice i vaniliju i sve promiješati. Žlicu
po žlicu smjese stavljati na papir za pečenje, zatim su­
šiti u aparatu za sušenje ili u pećnici pri lagano otvore­
nim vratima, dok se okruglasti čips ne stvrdne. Taj je
čips jednako omiljen u mladih i starih.
DJEČJI B O M B O N I
Banane narezati na oko 1 cm debele kriške i sušiti
ih na papiru za pečenje u pećnici lagano otvorenih
vrata pri 50°C ili u aparatu za sušenje. Te osušene kriš­
ke banana mogu se u dobro zatvorenoj staklenoj posu­
di dugo očuvati upotrebljivima. Mi primjenjujemo tu
metodu konzerviranja kad je na bio-tržnici velika po­
nuda banana ili kad imamo previše zrelih banana. To
su za Neala i Heidi "dječji bomboni".
G U R M A N S K I K O L A Č (Od ca. 3. godine)
1-2 šalice badema ili brazilskih oraha
preostalih od pripreme mlijeka, dobro
iscijeđenih
2 srednje velike jabuke
I banana
1/2 šalice grožđice
1/2 šalice datulja, sitno nasjeckanih
95
 N a k o n što se odlije bademovo mlijeko ili mlijeko
brazilskog oraha, dobro se iscijede ostaci u krpi ili
situ. zatim se stave u zdjelu. Jabuke se sitno naribaju i
tome dodaju. Bananu zgnječiti vilicom i pomiješati s
ostalim sastojcima. Smjesu dobro obraditi.
Iz tijesta za praline (recept pod Pralinen u mojoj
knjizi "Rohkost-lebendige Nahrung"), načiniti okru­
glu podlogu za kolač, staviti u kalup podignutih rubo­
va i ostaviti da oko 5 sati stoji u hladnjaku. Smjesu za
oblaganje isto tako ostaviti stajati i oko 1 sat prije po­
služivanja jednakomjerno rasporediti po podlozi od
tijesta za praline. Prethodno staviti ispod te podloge
nešto ribanog kokosa, kako se ne bi lijepila za tanjur
na kojemu se kolač poslužuje. Po želji ukrasiti.
KRUŠKINO DRVO
Ovaj je recept osobito prikladan za dječje zabave.
15 polovica suhih krušaka
20 datulja
1 šalica lješnjaka, mljevenih
1 1/2 šalica badema, mljevenih
vrh noža začina za kolač od krušaka
1 velikih žlica rogača, mljevenog
po želji grožđice (oko 1 velike žlice)
96
Gore navedena količina krušaka odnosi se na kruš­
ke vilijamovke. Vi možete upotrijebiti i druge sorte.
Ako upotrebljavate manje kruške, uzmite ih odgova­
rajuće veći broj.
Pri datuljama se misle tuniske sorte. Pri sorti "med-
jool" trebate samo polovinu.
Datuljama izvaditi koštice. Kruške osloboditi pe­
teljke i sredine s košticama. Zatim suho voće protisnu­
ti kroz stroj za mljevenje mesa. Dodati vodu i dobro
promiješati. Tada u to umijesiti lješnjake, bademe i
začine za kolač od krušaka i načiniti smjesu koja se
može dobro oblikovati.
Želite li čvršću smjesu, dodajte nešto kokosovih
pahuljica, a želite li mekšu smjesu, tada dodajte malo
vode. Smjesi se mogu po želji primiješati i čitave
grožđice, bez prethodnog močenja. Od tri četvrtine
smjese oblikovati valjak za stablo, tako da smjesu s
oba dlana valjate na stolu. Površinu malo viljuškom
po dužini izgrepsti, kako bi se stvorio izgled hrapave
kore drveta. Ostatak smjese dovoljan je za 5-6 krnjih
grana. Smjesu podijeliti i oblikovati male valjke. Njih
tada postrance ukoso pričvrstiti na stablo, tako da gra­
ne budu lijepo s njim spojene. Rogač u prahu staviti u
sito i po svemu posuti. Tada oštrim nožem poravnati
krajeve gore i dolje na stablu, te krajeve grana. Na
mjestima tih rezova urezati godove.
97
 Kao podloga mogu poslužiti nasjeckane bučine vanju na papir za pečenje razdijeliti na četiri dijela ili
koštice. One se posipaju na pladanj i na njih položi drškom žlice povući križ i tako smjesu razdijeliti na 4
"kruškino drvo". komada. Kriške hrskavog kruha mogu se načiniti i
Sljedeći umak, odvojeno poslužen uz taj kolač, manje tada ih je više.
divno dopunjuje to "umjetničko djelo":
SENDVIČI
1/4 l vode
1 velika žlica meda
2 kriške hrskavog kruha
1/4 avokada
1 šalica grbice
vrh noža vanilije, mljevene
3 kriške rajčice
Sastojke staviti u mikser i dobro promiješati. nešto alga
O d m a h poslužiti. začini po želji
Umjesto vode može se dijelom ili u čitavoj količini Rajčicu, grbicu i alge lagano začiniti i stavljati u
upotrijebiti voćni sok. slojevima između kriški hrskavog kruha.
• Savjet: pri dječjim se rođendanima mogu na sta­
blo utaknuti male svjećice. Pri spravljanju tih sendviča pustite mašti na volju.

H R S K A V I K R U H (njem. Knackbrot) BEZGLUTENSKI KRUH

2 šalice proklijale žitarice 300 g heljde

1 šalica vode 200 g amaranta
vrh noža soli ca. 15 cl mlake vode
1 velika žlica maslinovog ulja 3 velike žlice maslinovog ulja, hladno-
1 velika žlica kvasca prešanog
Sastojke u mikseru izmiješati u kašu i izliti na papir vrh čajne žličice morske soli
za pečenje. Razmazati i izgladiti na debljinu od oko 2 po želji sol sa začinskim biljkama
m m , te ostaviti 5-8 sati sušiti u pećnici lagano otvore­ po želji nešto začina za medenjake ili
nih vrata pri 50°C. Masa se isto tako može pri izlije- kolač od krušaka

98
 Heljdu i amarant fino samljeti. Brašno staviti u
zdjelu, te umiješati ulje i sol. Tada polako umiješati
vodu, dok ne nastane obradivo tijesto. Sve dobro iz­
mijesiti i oblikovati u valjak promjera oko 5 cm.
Oštrim nožem rezati kriške debljine oko 1 cm. Ostavi­
ti na krpi sušiti oko 4-6 sati, na primjer na suncu, u de-
hidratoru ili slično. Takav kruh ako je dobro osušen
ima trajnost od 5 dana.
On se može međutim razvaljati i u tanke pogače,
čime se skraćuje vrijeme sušenja. Taj se kruh može
obogatiti i dopuniti sezamom, lanenim sjemenom,
zrnima grožđa ili onim što Vam srce želi. M o ž e se do­
dati i suhi kvasac ili kvasac za pečenje, ali samo oko
l
A onoga što se inače stavlja u tijesto za pečeni kruh.
To može međutim dovesti u pojedinim slučajevima do
nadimanja.
• N a p o m e n a : taj je kruh veoma prikladan za
prehranu ljudi sklonih alergiji na žitarice!
100
KONAČNO SVJETLO ILI NA
KRAJU SVJETLO!
Najelementarnija je živežna namirnica svjetlo. Što
ga se više pohrani, to dulje može informirati i sređiva­
ti. Informirati znači ovdje "dovesti u formu" (njem.
"in Form bringen").
Biofizičar Fritz A. Popp uspio je pomoću visokoo-
sjetljive mjerne naprave - koja je tako osjetljiva d a j e
teoretski mogla iz udaljenosti od 20 kilometara regi­
strirati plamen svijeće - dokazati da živa stanica zrači
svjetlošću. On je to zračenje nazvao "viofotonom".
Fotoni su najmanje čestice svjetla. To su impulsi
zračenja koji proistječu iz života u čovjeku, u životinji
i u biljci. Ishodište su tog svjetlosnog zračenja velike
molekule ili makromolekule u živoj stanici.
Biofotonsko zračenje ima karakteristične osobine.
Ono reagira na primjer veoma osjetljivo na svaki po­
remećaj u staničnoj povezanosti, osobito jako pri ku­
hanju. Ovisno o utjecaju na živežnu namirnicu
mijenja se dakle snaga svjetlosnog zračenja stanica.
Količina svjetla koja je sadržana u hrani može izvi­
jestiti o kakvoći hrane. Prof. Popp naziva "biofotone"
i "ultra-slabim luminiscencijama", te dodaje: "Svjetlo
je hrana. Svjetlo je informacija. Tako dakle nisu u
prvom redu kalorije i proteini ono što nas održava u
101
životu, već je to svjetlo ili informacija. Rudolf Steiner od sunca, isto je i samo j o š pitanje zrelosti i efikasno­
je to formulirao da je izmjena svjetla daleko važnija sti.
od prave izmjene tvari. Svjetlo što ga biljka pohrani u Polazeći od toga točno je dakle da ljubav ide kroz
sebi, prijeko je potrebno u hrani, kako bi se očuvala želudac. Dragi čitatelji, želim Vam da Vama ta ljubav
visoka organizacija. Taj se aspekt nikako ne smije za­ ide u tek, da bude koncentrirana i najvišeg oblika
nemariti, jer je odlučujući za život. S t o j e više svjetla čistoće. Uživajte u njoj i pozdravite svoju djecu od
sadržano u hrani, to manje hrane mora organizam pri­ mene.
mati, to je manje opterećen i treba manje energije za Vaš
probavu. Tu priroda govori u prilog štedljivosti. Urs Hochstrasser

Svjetlo upravlja životnim procesima, tako dakle i

zdravljem. Gdje nedostaje svjetla, ne mogu više stani­
ce međusobno komunicirati i dolazi do poremećaja u
njihovoj povezanosti.
Čim jedna stanica odumre, veoma brzo prestane
odašiljati svjetlo koje je bilo u njoj. Stanice koje
odumru zbog denaturirane odnosno neprirodne hrane,
ne mogu više odašiljati biofotone, dakle ne mogu više
razmjenjivati informaciju. Ako stanice postupkom
kuhanja odumiru, daju od sebe većinu svjetla, upravo
tijekom tog procesa. To bi se međutim trebalo
događati tijekom 24 sata u probavnom procesu kako
se svjetlo ili život biljke ne bi izgubili odnosno ne bi
propali, već da bi to svjetlo moglo u nama postati no­
vim svjetlom i time novim životom. Dovedemo li
svjetlo ili život u najveću moguću frekvenciju, time
ćemo ga dovesti u božanski poredak.
Svjetlo je život, a život je ljubav. Dobivamo li
svjetlo ili ljubav putem voća ili tada na kraju izravno

103
102