Gradjansko Procesno Pravo - Predavanja

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH
GRAĐANSKO
PROCESNO PRAVO
PREDAVANJA
WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
PREDAVAĈ: Suada Selimović 20.,21.,27.05.2007. godine
GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO

Zakon o parniĉnom postupku
NAĈELA PARNIĈNOG POSTUPKA

1. Sud odluĉuje u granicama postavljenog tuţbenog zahtjeva - to je zakonska norma
(što znači da sud ne moţe dosuditi više nego što je tuţitelj zahtijevao, niti drugu
stvar umjesto one koju je traţio. (podnesen zahtjev za naknadu štete na iznos od 1.000
KM, sud utvrdio veću štetu, ako tuţitelj ne poveća iznos, sud će dosuditi 1.000 KM).
2. Naĉelo dispozicije - što znači da stranke u toku postupka slobodno raspolažu
zahtjevom (tuţitelj moţe povući tuţbu, odreći se tuţbenog zahtjeva, stranke mogu
zaključiti poravnanje).Sud neće dozvoliti raspolaganje zahtjevom ukoliko je to
protivno prinudnoj normi (npr. prinudnom normom, odredbom zakona o premoetu
nekretnina, regulisana je forma ugovora o prodaju nekretnina, tako da potpisi
ugovarača na ugovoru moraju biti ovjereni kod nadleţnog suda. Stranke su zaključile
ugovor u pismenom obliku, ali potpise nisu ovjerili, što je suprotno ovoj normi. Kada
se jedna od stranaka pojavi pred sudom i zahtjeva da se utvrdi da je taj ugovor
punovaţan, i kada tuţeni prizna taj tuţbeni zahtjev, sud neće donijeti presud na
osnovu priznanja nego će tuţbeni zahtjev odbiti; meĎutim ne vaţi zakon o prometu
nepokretnosti, pa ovaj posao obavljaju notari, pr. neko podnio tuţbu i traţi da se
utvrdi da je punovaţan ugovor, sud utvrdi da su ovjerili po starom zakonu, sud mora
ovakav zahtjev odbiti.).
3. Naĉelo kontradiktornosti - koje znači da svaka stranka ima pravo da se očituje o
prijedlozima druge stranke. Npr. u toku prvostepenog postupka jedna stranka nsvodi
odreĎene činjenice, druga stranka se ima pravo očitovati na te navode. Isto vaţi i u
drugostepenom postupku i reviziji – odgovor na ţalbu/reviziju.
4. Naĉelo ravnopravne upotre be jezika i pis ma - U parničnom postupku u
ravnopravnoj su upotrebi bosanski, hrvatski i srpski, a sluţbeno pismo je latinica i
ćirilica.
5. Raspravno naĉelo (u odnosu na ranije naĉelo mate rijalne istine) Ĉl.7 – isključivo
stranke su dužne u postupku iznijeti sve činjenice na kojima zasnivaju zahtjev i
predložiti sve dokaze kojima te činjenice potkrijepljuju. Raniji zakon je regulisao da
sud provodi dokaze po sluţbenoj duţnosti pored stranaka, sada samo stranke. (ako
stranka ima ZK izvadak, a nije dostavila, sud tu ne moţe ništa uraditi, isto tako ako u I
stepenom postupku nije predloţio dokaz, ni u ţalbenom postupku ne moţe isti
predloţiti izuzev da nije mogao znati za dokaz). Ovo je revolucionarno načelo
parničnog postupka. (Advokat mora znati sve ovo, postoji izuzetak da sud moţe po
sluţbenoj duţnosti, ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne moţe raspolagati, ali u
praksi se ovo ne dešava).
6. Naĉelo slobodne ocjene dokaza - koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud
na osnovu savjesne i briţljive ocjene svakog dokaza pojedinačno i u meĎusobnoj
povezanosti. (rukovodi se načelima logike i psihologije). Ako je sud propustio da
cijeni sve dokaze, počinio je bitnu povredu parničnog postupka. (pr. saslušano 5
svjedoka, pa dali različite iskaze, onda sud cijeni svaki iskaz pojedinačno i u vezi).
7. Naĉelo ekonomiĉnosti - Što manje troškova u što kraćem periodu! Što znači da sud
bez odugvlačenja i što manje troškova okonča postupak.
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
WWW.BH-PRAVNICI.COM
8. Naĉelo koncentracije roĉišta (ĉl.11) - prvostepeni postupak sastojaće se u pravili od

dva ročišta: jednog pripremnog i jednog ročišta za glavnu raspravu. Kod tumačenja
ove odredbe treba imati u vidu da ročište za glavnu raspravu moţe trajati u
kontinuitetu nekoliko dana - (ne shvatiti ozbiljno, ako je sloţen spis, u rješenju će sud
staviti da glavna rasprava traje npr 5 dana u kontinuitetu).
Prethodno pitanje u parniĉnom postupku
( Ĉlan 12. ZPP)
Kada odluka suda zavisi o rješavanju nekog prethodnog pitanja koje se odnosi na to da li
postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju sud još nije donio odluku ili drugi
nadleţni organ (organ uprave), tada sud moţe sam riješiti to pitanje. Ova odluka koja je
donesena u postupku ima značenje i vaţi samo za taj postupak. (npr imamo tužbu za povrat
stana, tuženi ističe ja sam postao vlasnik po osnovu dosjelosti, protivna stranka kaže da
osporava zahtjev, sud će sam provesti dokaze i utvrdiće da li je postao vlasnik ili ne, ako
utvrdi da jeste, odbiće tužbeni zahtjev, medjutim u slučaju spora zbog dosjelosti odredbe
ovog postupka ne važe. Ili Tužitelj tužbom traži ispunjenje ugovora. Tuženi tvrdi da nikada
među njima nije zaključen ugovor, negira postojanje ugovora. Sud će kao prethodno pitanje
riješiti da li je među njima zaključen ugovor).
Vezanost parniĉnog suda za presudu kriviĉnog suda

U parničnom postupku sud je u pogledu postojanja krivičnog djela i krivične odgovornosti
učinioca vezan za pravosnaţnu presudu kriviĉnog suda kojom je tuţeni oglašen krivim.
Npr. Tuţitelj je podnio tuţbu protiv tuţenog za naknadu štete zbog pretrp ljenih bolova i u
tuţbi navodi kao dokaz i prilaţe krivičnu presudu kojom je tuţeni oglašen krivim za
nanošenje povreda. Sud u ovom slučaju ne treba odlučivati o krivnji jer je vezan odlukom
krivičnog suda.
N A D L E ŢN OS T S UD A
Apsolutna nadleţnost - pitanje

Sud u toku cijelog prvostepenog postupka pazi na apsolutnu nadleţnost suda, a što znači da li
je za suĎenje nadleţan sud ili neki drugi organ (najčešće upravni organ). Kad sud utvrdi da je
nadleţan drugi organ donosi rješenje kojim se oglašava apsolutno nenadležnim i tužbu
odbacuje. Za sve sporove je nadleţan općinski sud (to je stvarna nadleţnost – ne treba
čitati odredbe o stvarnoj nadleţnosti).
Mjesna nadleţnost
Sud opće mjesne nadleţnosti je sud na čijem području tuţeni ima prebivalište, a ako nema
prebivalište, onda boravište. Tuţeni prigovor nenadleţnosti moţe istaći samo u odgovoru na
tuţbu.
Izberiva nadleţnost
To je slučaj kada pore d suda opće mjesne nadleţnosti, nadleţan i neki drugi sud (u
parnicama za izdrţavanje, pored suda opće mjesne nadleţnosti, nadleţan je i sud na kojem
tuţitelj (dijete i majka) ima prebivalište – čl.34; razvod braka – moţe se podnijeti i kod suda
gdje su stranke imale posljednje prebivalište – čl.35; sporovi za utvrĎivanje očinstva i
materinstva nedleţan je i sud gdje tuţitelj ima prebivalište, ako je tuţitelj dijete – čl.36).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Iskljuĉiva mjesna nadleţnost

Za sve sporove vezane za nekretnine nadleţan je sud na čijem području se nalazi nekretnina.
Kad se radi o sporu za isplatu naknade za zakupninu – isključivo je nadleţan sud gdje je
nekretnina.
Sporazum o mjesnoj nadleţnosti

Ako zakonom nije odreĎena isključiva mjesna nadleţnost suda stranke se mogu sporazumjeti
da im u prvom stepenu sudi sud koji nije mjesno nadleţan (ovaj sporazum mora obavezno
biti u pismenom obliku).
Pitanje prigovora na mjesnu nenadle ţnosti

Tuţeni moţe istači prigovor mjesne nenadleţnosti samo u odgovoru na tuţbu, a sud se moţe
po sluţbenoj duţnosti (odnosi se samo na isključivu nadleţnost) oglasiti mjesno nenadleţnim,
ali samo do dostavljanja tuţbe na odgovor.
TUŢBA – ĉlan 53
Parnični postupak se pokreće tuţbom, a vanparnični prijedlogom.
Bitni elementi tuţbe

Tuţba sadrţi slijedeće:
1. Osnovu za nadleţnost suda (označavanje odrebe koja označava mjesnu nadleţnost);
2. OdreĎen zahtjev u pogledu glavne stvari i sporednih potraţivanja (sporedna
potraţivanja su troškovi i kamate);
3. Činjenice na kojima se zasniva tuţbeni zahtjev;
4. Dokaze kojima se utvrĎuju te činjenice;
5. Naznaka vrijednosti spora – Ovo ne važi kda se radi o sporu čija se vrijednost ne
može izrazitu u novcu (utvrđivanje očinstva.., statusna pitanja i sl.).
Nije bitni element pravni osnov je r sud nije vezan za njega.
Tuţba za utvrĊenje- ĉlan 54

Tuţitelj moţe u tuţbi zahtijevati da sud samo utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje kojeg
prava ili pravnog odnosa ili istinitost ili neistinitost neke isprave. (npr za pravo - utvrĎivanje
prava vlasništva, za pravni odnos – traţe da se utvrdi da je zaključen ugovor). Tu tuţbu moţe
podnijeti lice koje ima pravni interes.
Isticanje više tuţbenih zahtjeva u jednoj tuţbi- ĉlan 55

U jednoj tuţbi tuţitelj moţe istači više zahtjeva protiv istog tuţenog pod uslovom da su svi
zahtjevi povezani istom ĉinje niĉnom i pravnom osnovom. Tuţitelj je podnio tuţbu i traţi da
mu se pored naknade neimovinske štete (nakada za duševne bolove) naknadi i materijalna
šteta.
Ako zahtjevi nisu povezani istom ĉinjeniĉnom i pravnom osnovom mogu se istaći u jednoj
tuţbi ukoliko sud ocijeni da to nalaţu razlozi ekonomiĉnosti. (U istoj tuţbi traţi da mu
isplati cijenu iz ugovora i traţi da mu vrati zajam).
Preinaĉenje tuţbe – pitanje – ĉlan 56

Preinačenje tuţbe imamo u tri slučaja:
1. Promje na istovjetnosti zahtjeva - tuţitelj je prvobitno tuţbom traţio predaju stvari,
u toku postupka propadne stvar kod tuţenog i onda on promije ni i traţi novac;
2. Povećanje postojećeg tuţbenog zahtjeva - tuţitelj traţio 1.000 KM a u toku
postupka se ispostavi da nije tolika vrijednost pa je poveća;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Isticanje još jednog zahtjeva pored postojećeg - tuţbom je traţio raskid ugovora o
doţivotnom izdrţavanju a onda u toku postupka traţi da mu tuţeni vrati ono što mu je
dao izvršenjem ugovora o doţivotnom izdrţavanju.
Tuţitelj moţe tuţbu preinačiti najkasnije do zaključenja pripremnog ročišta ili do početka
glavne rasprave. Sud moţe dopustiti preinaku tuţbe i nakon pripremnog ročišta samo ako
ocijeni da preinačenje tuţbe nije usmjereno na odugovlačenje postupka i ako tuţeni na to
pristaje.
Preinaĉenje tuţbe iako se tuţeni tome protivi - objektivno preinaĉenje

Sud će dopustiti preinačenje tuţbe i kad se tuţeni protivi i to u slučaju
 ako tuţitelj bez svoje krivnje nije mogao ranije preinačiti tuţbu i
 ukoliko je moguće na tom istom ročištu o tom tuţbenom zahtjevu odlučiti.
Subjektivno preinaĉenje tuţbe

Tuţilac moţe preinačiti tuţbu tako što će umjesto prvobitnog tuţenika, tuţiti drugu osobu.
(utvrdi se da je drugo lice pričinilo štetu). Za preinačenje tuţbe u ovom slučaju potreban je
pristanak lica koje je novotuţeno, (a toga nema u praksi) ali treba i pristanak prvobitno
tuţenog, ako se isti već upustio u raspravljanje o glavnoj stvari.
Povlaĉenje tuţbe – ĉlan 59

Tuţitelj moţe povući tuţbu be z pristanka tuţenoga prije nego što je tuţba dostavljena
tuţeniku. Tuţba se moţe povuči i nakon dostave tuţbe tuţeniku ako tuţeni na to pristane.
Prigovor litis pendencije (ĉl.60) - parnica počinje teči danom dostavljanja tuţbe tuţenom.
Dok parnica teče ne moţe se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica meĎu istim
strankama (prigovor litis pendencije).
PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

Iz ĉega se sastoji pripremanje glavne rasprave? Te pripreme obuhvataju:
prethodno ispitivanje tuţbe,

dostavljanje tuţbe na odgovor,
odrţavanje pripremnog ročišta i
zakazivanje glavne raprave.
1. Prethodno is pitivanje tuţbe – ĉlan 66 i ĉlan 67

Kada sudija primi tuţbu ispituje da li ista sadrţi sve bitne elemente iz čl. 53 ZPP. Ukoliko
utvrdi da neki od elemenata nedostaje, vraća tuţbu na ispravku ili dopunu u odreĎenom
roku (8 dana) i ukoliko je tuţitelj ne ispravi, onda se tuţba odbacuje. Ako tuţba nema ovih
nedostataka, ispituje da li tuţba ima nedostataka u pogledu stranaĉke sposobnosti. Ako sud
ne odbaci tuţbu, ocjenjuje da li je nadle ţan pa ukoliko utvrdi da je nadleţan neki drugi
organ, tuţbu odbacuje, dakle, Sudija ispituje apsolutnu nadleţnost i ako utvrdi da nije
nadleţan, onda tuţbu odbacuje. Sud moţe da utvrdi da nije mjesno nadleţan još prije nego
dostavi tuţbu tuţenom. U tom slučaju donosi rješenje o apsolutnoj ili mjesnoj nenadleţnosti.
Ukoliko utvrdi da se radi o iskljuĉivoj mjesnoj nadleţnosti, donijeće rješenje kojim se
oglašava mjesno nenadleţnim i predmet dostavlja mjesno nadleţnom sudu. Ukoliko se iz
stanja spisa utvrdi da je meĎu strankama zakljuĉeno poravnanje ili da se radi o presuĎenoj
stvari, donosi rješenje kojim tuţbu odbacuje.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. Dostavljanje tuţbe na odgovor

Tuţba se dostavlja na odgovor tuţenom u roku od 30 dana. Uz dostavu tuţbe tuţenom se
dostavlja i opomena da u slučaju nedostavljanja odgovora na tuţbu postoji mogućnost
donošenja presude zbog propuštanja. Zatim, da se mora očitovati na novode tuţbe, predlaţući
svoje dokaze. Ukoliko tuţeni dostavi nepotupun odgovor, u tom slučaju ga sud poziva da ga
dopuni, a ako to tuţeni ne učini, odbaciće odgovor.
Protivtužba-član 74
Tuţenik moţe u odgovoru na tuţbu, a najkasnije na pripremnom ročištu podnijeti protutuţbu,
ako je zahtjev protivtuţbe u vezi sa tuţbenim zahtjevom, ako se ti zahtjevi mogu prebiti
ili ako se protivtuţbom traţi utvrĊenje kojeg prava ili pravnog odnosa o čijem postojanju
ili nepostojanju zavisi odluka suda (veza protivtuţbenog zahtjeva i tuţbe– tuţitelj tuţbom
traţi ispunjenje ugovora, plaćanje cijene za prodatu stvar, a tuţeni ustane sa protivtuţbom i
kaţe da mu ovaj uopće nije predao stvar.) Dostavlja se na odgovor protivnoj stranci (postupa
se kao sa tuţbenim zahtjevom).
Drugi primjer je prijeboj potraţivanja – prigovor kompenzacije.
3. Pripre mno roĉište

Pripremno ročište se zakazuje u roku od 30 dana od dana dostave odgovora na tuţbu ili
proteka roka u kome nije tuţeni dostavio odgovor. Pripremno ročište se ne mora zakazati
ukoliko iz navoda tuţbe i odgovora na tuţbu proizlazi da bitne činjenice nisu sporne ili ako se
radi o jednostavnom sporu (spor zbog smetanja).
Na pripremno ročište poziva se tuţitelj i tuţeni uz napomenu da na pripremnom ročištu
predloţe sve dokaze koje do tada nisu predloţili (u tuţbi i odgovoru na tuţbu) i da donesu
isprave ako ih imaju. U pozivu za pripremno ročište tuţitelj se opominje da će se u slučaju
njegovog nedolaska na pripremno ročište tuţba smatrati povuĉenom, a tuţeni opominje da se
u slučaju nedolaska roĉište moţe provesti u njegovoj odsutnosti. Ujedno se obojica
pozivaju da na pripremnom ročištu predloţe sve dokaze i da prezentiraju isprave ukoliko ih
posjeduju.
Na pripremnom roĉištu se provode slijedeće radnje:

1. Sudija otvara pripremno roĉište i konstatuje da li su pristupile pozvane stranke.
Ukoliko tuţitelj nije pristupio, a uredno je obaviješten, sud će donijeti rješenje da se
tuţba smatra povučenom ukoliko tuţeni ne pristane da se ročište provede u odsutnosti
tuţitelja.
2. Pripremno ročište poĉinje izlaganje m tuţbe od strane tuţitelja, a nakon toga
izlaganjem odgovora na tuţbu od strane tuţenoga.
3. Zatim slijedi predlaganje dokaza, prvo jedne pa druge strane. Nakon što stranke
predloţe dokaze, sud je ovlašćen da odluči koji će se od dokaza izvesti.
4. Nakon što sudija ocijeni relevantnost predloţenih dokaza, donosi rješenje kojim
odreĎuje koji će se dokazi izvesti na glavnom raspravi. Ako se na pripremnom ročištu
odredi izvoĎenje dokaza vještačenjem (uvijek po prijedlogu stranke), donijeće se
rješenje pa će se naloţiti vještaku o kojim pitanju treba da vještači, u kom roku treba
da dostavi nalaz i mišljenje (8 dana prije odrţavanja ročišta za glavnu raspravu).
5. Dalje, s obzirom na prirodu spora sud moţe uputiti stranke da spor riješe u postupku
medijacije, a to i stranke mogu zahtjevati. Tada se na pripremnom ročištu moţe
zaključiti sudsko poravnanje. Sudska nagodba ima snagu izvršnog naslova. Ta
nagodba se moţe pobijati tuţbom iz razloga da je dato u zabludi ili pod prevarom.
Tuţba se moţe podnijeti u roku od 3 mjeseca od dana saznanja za razloge pobijanja, a
najkasnije u roku od 5 godina (apsolutni rok) od dana zaključenja sudske nagodbe.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Osnovna svrha pripre mnog roĉišta je da stranke predloţe dokaze.
4. Zakazivanje glavne rasprave
Sud donosi rješenje o zakazivanju glavne rasprave i odreĎuje dan i sat odrţavanja rasprave,
pitanja o kojima će se raspravljati u glavnoj raspravi, dokazi koji će se izvesti i osobe koje će
biti pozvane na glavnu raspravu.
GLAVNA RASPRAVA
Glavna rasprava se zakazuje u roku od 30 dana od zaključivanje pripremnog ročišta. Sudija
otvara glavnu raspravu, konstatuju da li su stranke pristupile. Ako tuţitelj nije došao, a
uredno je obaviješten, tuţba se smatra povučenom ukoliko tuţeni ne pristane da se upusti u
raspravljanje. Na glavnoj raspravi tuţitelj izlaţe tuţbu, tuţeni odgovor na tuţbu, a zatim se
pristupa izvoĎenju dokaza. Prvo se izvode dokazi koje je predloţio tuţitelj, pa dokazi –
svjedoci koje je predloţio tuţeni, a ako je na pripremnom ročištu predloţeno izvoĎenje
dokaza saslušanjem parničnih stranaka, prvo se saslušavaju stranke pa onda svjedoci
(novina u PP). Na glavnoj raspravi se vrši izvoĎenje dokaza vještačenjem. Svjedoka prvo
saslušava stranka koja ga je predloţila, a zatim protivna stranka, s tim što sud u svakoj fazi
postupka moţe da postavlja pitanja (moţe zabraniti postavljanje sugestivnih pitanja). Nakon
provoĊenja dokaza, sud zakljuĉuje glavnu raspravu. Na glavnoj raspravi se ne mogu
predlagati novi dokazi, osim ukoliko iz opravdanih razloga stranka nije bila u mogućnosti da
ih ranije predloţi.
Odlaganje glavne rasprave – pitanje

Moţe se odloţiti ako bez krivnje stranke koja predlaţe odlaganje neki dokaz ne moţe da se
izvede ili ako stranke predlaţu odlaganje radi mogućeg mirnog rješenja spora. (a da nije kriva
stranka koja ga je predloţila – trebala se npr. dostaviti neka isprava, a stranka nije dobila tu
ispravu bez njene krivnje). Glavna rasprava se ne moţe odloţiti na neodreĊeno vrije me
već samo na 30 dana, a o tome se mora obavijestiti predsjednik suda.
DOKAZI U PARNIĈNOM POSTUPKU – pitanje (isto u KP)

Svjedoci
Svjedočiti moţe svako lice koje je sposobno da se izjasni o činjenicama o kojima treba
svjedočiti.(ne mora biti punoljetna) Ne može se saslušati kao svjedok osoba koja bi svojim
iskazom povrijedila dužnost čuvanja sluţbene ili vojne tajne dok je nadleţno tijelo ne
oslobodi svoje duţnosti. Svjedok moţe uskratiti svjedočenje o onome što mu je stranka kao
svom punomoćniku povjerila, zatim o onome o čemu se stranka ili druga osoba ispovijedila
kao vjerskom ispovjedniku, o činjenicama što ih je svjedok saznao kao odvjetnik ili liječnik.
Svjedok moţe uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako bi svojim odgovorom na ta
pitanja izloţio opasnosti od krivičnog gonjenja sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji
ili pobočne srodnike do odreĎenog stupnja ili srodnike po tazbini do odreĎenog stupnja.
UviĊaj - koji se provodi kada je za utvrĎivanje neke činjenice ili razjašnjenje neke okolnosti
potrebno neposredno opaţanje suda. UviĎaj se moţe obaviti uz prisustvo vještaka (npr.
naknada štete iz saobraćajne nesreće).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Isprave
(javna i privatna). Javne isprave su one koje je izdao organ vlasti ili pravna osoba u vršenju
svojih ovlaštenja (npr. presuda, diploma, uvjerenje o drţavljanstvu, izvod iz MKV), privatne
isprave su npr. ugovori. Privatne isprave imaju nešto manju dokaznu snagu od javnih
isprava. Stranka ih dostavlja sudu, a ako nije u mogućnosti da sama doĎe do njih, predlaţe
sudu da ih on pribavi, a sud to nikada ne radi po sluţbenooj duţnosti.
Vještaĉenje
Sud moţe na prijedlog stranke odrediti izvoĎenje dokaza vještačenjem, kada je radi utvrĎenja
ili razjašnjenja odreĎene činjenice potrebno struĉno znanje kojim sud ne raspolaţe. Vještaci
se odreĎuju na prijedlog stranke. Vještačenje obavlja jedan vještak, a na pr ijedlog stranke sud
moţe odrediti više vještaka za različite vrste vještačenja. Vještaci se odreĎuju sa liste sudskih
vještaka, a u sloţenijim situacijama moţe se povjeriti stručnim ustanovama (fakulteti,
bolnice). Vještačenje je bio jedan od najvećih razloga dugog trajanja postupaka (u ranijem
zakonu), tako da po novom zakonu postoje samo dva sluĉaja kada se moţe odrediti
ponovno vještaĉenje i to: uz prethodno izjašnjenje stranke, ako prvi vještak u roku ne
dostavi nalaz i mišljenje i ako ne otkloni nedostatke odnosno ne ispravi nalaz i mišljenje.
Saslušanje stranaka
OdreĎuje se na prije dlog jedne od stranaka (ne moţe po sluţbenoj duţnosti). Sud će
odlučiti da se sasluša samo jedna stranka ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne
odazove na poziv suda.
Osiguranje dokaza
Ako postoji opasnost da se neki dokaz kasnije teško moţe izvesti, onda se moţe podnijeti
prijedlog za osiguranje dokaza i prije podnošenja tuţbe (npr. poplava). Zapisnik o
obezbjeĎenjeu dokaza se prilaţe u spis.
SUDSKE ODLUKE
Sud donosi odluke u obliku presude ili rješenja. O tuţbenom zahtjevu sud odlučuje
presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda u obliku rješenja. Kada je stranci u presudi
naloţeno izvršenje neke činidbe, onda se mora u presudi naznačiti rok te ĉinidbe. Rok za
izvršenje ĉinidbe je 30 dana, ali za činidbe koje se ne odnose na novčana davanja, s ud moţe
odrediti i duţi rok. U mjeničnim i čekovnim predmetima, taj rok je 15 dana. Kad se radi o
predaji stvari moţe i duţi od 30 dana.
VRSTE PRESUDA
1. Presuda na osnovu priznanja
Ako tuţeni do zakljuĉenja glavne rasprave prizna tuţbeni zahtjev, sud će donijeti presudu
na osnovu priznanja. Tuţeni moţe opozvati priznanje sve do donošenja presude. Sud ne moţe
donijeti presudu na osnovu priznanja ako se radi o zahtjevu kojim stranka ne moţe slobodno
rasplagati.
2. Presuda na osnovu odricanja

Tuţitelj moţe sve do zaključenja rasprave odreći se tuţbenog zahtjeva i u tom slučaju sud
donosi presudu na osnovu odricanja. Tuţitelj moţe opozvati izjavu sve do dana donošenja
presude.
3. Presuda zbog propuštanja
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Kad tuţeni kome je uredno dostavljena tuţba a u toj tuţbi je tuţitelj predloţio donošenje
presude zbog propuštanja ne dostavi pismeni odgovor na tuţbu, sud će donijeti presudu
kojom se prihvaća tuţbeni zahtjev (presuda zbog propušta nja) osim ako je tuţbeni zahtjev
očigledno neosnovan. Protiv ove presude nije dozvoljena ţalba, nego samo prijedlog za
povraćaj u preĊaš nje stanje zbog propuštenog dostavljanja odgovora na tuţbu.
3 uslova - da je tuţitelj predloţio, drugi da nije dostavlje n odgovor i 3 da je oĉigledno da
je osnovan zahtjev – kumulativno moraju biti ispunjeni.
Dostavljanje presude
Sud će donijeti presudu i izraditi je najkasnije u roku od 30 dana od dana zaključenja glavne
rasprave. Ukoliko sudija prekorači ovaj rok duţan je da obavijesti predsjednika suda.Nakon
zaključenja glavne rasprave sud će prisutne stranke obavijestiti o datumu donošenja presude.
Ako jedna od stranaka nije bila pristuna na raspravi sud će pismeno obavijestiti tu stranku o
datumu donošenja presude. U iznimnim okolnostima sud moţe dozvoliti na zahtjev stranke
da se dostava presude obavi na način predviĎen odredbama o načinu dostave pismena (da se
presuda preuzme u zgradi suda).
Sadrţaj presude – ĉlan 191

1. Uvod,
2. Dispozitiv,
3. Novodi tuţbe,
4. Odgovor na tuţbu,
5. Ocjena dokaza (najveći problem u obrazloţenju je ocjena dokaza - ovo malo
pročitati).
Uvod presude sadrţi naziv suda, ime i prezime sudije (sada uvijek sudi sudija pojedinac), ime
i prezime i prebivalište stranaka, njihovih zastupnika, kratku oznaku predmeta spora, njegovu
vrijednost, dan zaključenja glavne rasprave, označenje stranaka i njihovih zastupnika,
odnosno, punomoćnika koji su prisustvovali raspravi.
Dispozitiv (izreka) - sadrţi odluku o usvajanju ili odbijanju zahtjeva koji se tiču glavne
stvari i sporednih potraţivanja,
Obrazloţenje – ovdje će sud izloţiti zahtjeve stranaka i njihove navode o činjenicama na
kojima se ti zahtjevi temelje, dokaze i ocjenu dokaza, kao i propise na kojim je sud zasnovao
presudu.
Pouka o pravnom lijeku –
Dopunska presuda
Ako je sud propustio odlučiti o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima se mora
odlučiti presudom a koji su već i raspravljeni, stranka moţe u roku od 30 dana po primitku
presude predloţiti parničnom sudu da se presuda dopuni.
Ispravak presude
Pogreške u imenima i brojevima i druge očite pogreške u pisnaju sud će ispraviti u svako
doba. To će učiniti posebnim rješenjem i dostaviti to rješenje strankama
Pravomoćnost presude
Pravosnaţna je presuda koja se ne moţe pobijati ţalbom (kad odustane od ţalbe, odricanje
od ţalbe). Izvrš na je kada je istekao paricioni rok (rok za izvršenje činidbe).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

Redovni pravni lijek je ţalba, a vanredni pravni lijekovi su: revizija i prijedlog za
ponavljanje postupka 1 .
Ţalba
Protiv presude donesene u prvostepenom postupku stranke mogu podnijeti ţalbu u roku od
30 dana od dana donošenja presude, odnosno, ako se presuda dostavlja po odredbama o
dostavi pismena u roku od 30 dana od dana prijema. U čekovnim i mjeničnim stvarima rok za
ţalbu je 15 dana. Stranka se može odreći prava na žalbu od trenutka kad je primila presudu.
Do donošenja odluke drugostepenog suda, stranka moţe odustati od već podnesene ţalbe.
Sadrţaj ţalbe – pitanje – ĉlan 205
Ţalba mora sadrţavati
1. oznaku presude protiv koje se izjavljuje ţalba,
2. izjavu da se presuda pobija u cijelosti ili u odreĎenom dijelu,
3. razloge ţalbe,
4. potpis podnosioca ţalbe.
Ako ţalba ne sadrţi neki od ovih elemenata, sud stranku poziva da je u odreĎenom roku
dopuni, a u protivnom će ţalbu odbaciti. U ţalbi se ne mogu iznositi nove ĉinje nice i
predlagati novi dokazi osim ako ţalitelj u ţalbi pruţi dokaze da ih bez svoje krivnje nije
mogao iznijeti, odnosno predloţiti do zaključenja glavne rasprave. Prigovor zastare i
progovor radi pre bijanja koji nisu izneseni u I stepenom postupku, ne mogu se iznositi u
ţalbenom postupku.
Razlozi zbog kojih se moţe presuda pobijati – ĉlan 208
1. Zbog povrede odredaba parničnog postupka;
2. Zbog pogrešno i nepotpuno utvrĎenog činjeničnog stanja;
3. Zbog pogrešne primjene materijalnog prava;
4. Presuda na osnovu priznanja i na osnovu odricanja mogu se pobijati zbog povrede
odredbe parničnog postupka ili zbog toga što je izjava o priznanju, odnosno o
odricanju dana u zabludi ili pod uticajem prisile i prevare.
- Povreda odredaba parničnog postupka postoji ako sud u toku postupka nije
primje nio ili je nepravilno primjenio koju odre dbu ZPP-a, a to je bilo od uticaja na
zakonitost odluke. Po novom zakonu ne postoje apsolutno bitne povrede nego samo
relativne, što znači da povreda postupka postoji samo ako je uticala na zakonitost odluke.
Stranka u ţalbi obavezno mora ukazati na svaku povredu postupka, jer ţalbeni sud po
sluţbenoj duţnosti pazi samo na dvije povrede: povrede koje se odnose na stranačku
sposobnost i na pravilnost zastupanja.(npr sud je saslušao 5 svjedoka, 3 iskaza cijenio, a 2
nije cijenio, i onda se u ţalbi kaţe počinio je odredbu iz člana 8 ZKP jer nije cijenio sve
iskaze).
- Pogrešno ili nepotpuno utvrĎeno činjenično stanje postoji kad je sud koju odlučnu
činjenicu pogrešno ustanovio, odnosno kad je pogrešno utvrdio ili nije utvrdio. Npr. sud je
utvrdio da je zaključen ugovor, a ţalba kaţe da je to pogrešno utvrdio, jer je nepravilno ili
nije uopšte cijenio iskaz svjedoka
- Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu
materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kada takvu odredbu nije pravilno primijenio.
Npr. sud utvrdio da je potpisan ugovor o prodaji nekretnine, a potpisi nisu ovjereni, pa sud
utvrdi da je ugovor punovaţan.
1
uvijek pitaju
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Postupak po ţalbi – ĉlan 212

Ţalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostepenu presudu u dovoljnom broju primjeraka za
sud i stranke. Nedopuštenu, neblagovremenu i nepotpunu ţalbu sud će odbaciti rješenjem bez
odrţavanja ročišta. Ţalba je neblagovremena ako je podnesena nakon isteka roka za
izjavljivanje ţalbe. Ţalba je nedopuštena ako je ţalbu podinijela osoba koja nije ovlaštena na
podnošenje ţalbe ili osoba koja se odrekla ili odustala od ţalbe.Ţalba se dostavlja protivnoj
stranci na odgovor u odreĎenom roku. Kada doĎe odgovor na ţalbu ili protekne rok, spis se
dostavlja kantonalnom sudu na postupak.
Ĉl. 217 - kako II stepeni sud odluĉuje o ţalbi 2 - drugostepeni sud o ţalbi odlučuje u
sjednici vijeća (3 sudije) ili na osnovu odrţane rasprave (novina u zakonu). Zakon odreĎuje
kada se održava rasprava u drugostepenom postupku:
kada drugostepeni sud ocijeni da je radi pravilnog utvrĎenja činjeničnog stanja

potrebno pred drugostepenim sudom utvrditi nove činjenice ili izvesti nove dokaze ili
kada je potrebno ponovo izvesti već izvedene dokaze, kao i
kada ocijeni da je zbog povreda odredaba parničnog postupka potrebno odrţati
raspravu pred drugostepenim sudom.
U prvom sluĉaju se radi o predloţenim novim dokazima ili činjenicama u ţalbi, npr. stranka
u ţalbi, pored dokaza koje je ranije predloţila, naknadno je saznala za još nekog svjedoka i
predlaţe ga u ţalbi jer za njega ranije nije znala. Tada se otvara rasprava pred drugostepenim
sudom i na tu sjednicu se pozivaju stranke i taj svjedok, koj će tada biti saslušan. Nakon toga
drugostepeno vijeće će da ocijeni samostalno ovaj dokaz, imajući u vidu i ranije uzvrĎene
dokaze i na osnovu ovako utvrĎenog činjeničnog stanja moţe donijeti drugačiju odluku od
prvostepene. Drugi razlog otvaranja rasprave postoji kada ţalitelj u ţalbi navodi da je neki
dokaz pogrešno cijenjen. Tada sud na sjednicu poziva samo te svjedoke koji su ranije
saslušani i njih saslušava da bi on ocijenio njihove iskaze. Treći razlog je kada postoji neka
druga povreda koja bi mogla imati za posljedicu pogrešno utvrĎeno činjenično stanje, npr. u
ţalbi se navodi da je sud odredio izvoĎenje odreĎenog dokaza, ali je propustio da ga izvede.
Drugostepeni sud će pozvati tog svjedoka koji nije prethodno saslušan i saslušati ga.
Ako ţalitelj ne pristupi na raspravu pred drugostepenim s udom, onda se donosi odluka
van rasprave u s jednici vijeća i to samo na osnovu navoda ţalbe i odgovora na ţalbu.
Granice ispitivanja I-stepene presude – ĉlan 221.

II stepeni sud ispituje I stepenu presudu u onom dijelu u koje m se pobija ţalbom u
granicama razloga navedenih u ţalbi pazeći po sluţbenoj duţnosti na pravilnu primjenu
materijalnog prava i povrede odredaba postupka koje se odnose na stranačku sposobnost i
pravilnost zastupanja. (sud više ne cijeni po sluţbenoj duţnosti, sve mora stranka navesti –
novina u ZPP).
Sud po sluţbenoj duţnosti pazi samo na dvije stvari:
1. stranačku sposobnost (da li tuţitelj i tuţeni su parnično sposobni).
2. zatupanje (nema pravilno ovlaštenje).
Ne moţe se preinačiti presuda na štetu ţalioca ako se samo on ţalio na presudu.
Odluke II-stepenog suda po ţalbi– ĉl.224

Drugostepeni sud može u sjednici vijeća ili na temelju održane rasprave:
2
često pitanje
WWW.BH-PRAVNICI.COM
1. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopštenu (ako prvostepeni to

nije uradio) čl.225
2. Odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostepenu presudu – čl.226 – kada utvrdi
da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po
sluţbenoj duţnosti.
3. Ukinuti prvostepenu presudu i dostaviti predmet prvostepenom sudu na ponovno
suĎenje (čl.227) – rješenje m se ukida prvostepena presuda i predmet vraća
prvostepenom sudu na ponovni postupak kada:
o Ako je protivno odredbama ovog zakona (ZPP-a) sud donio presudu na
osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja, a npr. tuţeni nije pr iznao;
o Ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propuštanjem dostave,
nije dana mogućnost da raspravlj apred sudom, a što je uticalo na zakonitost
odluke, npr. slučaj kada jedna od stranaka nije učestvovala u postupku, jer nije
bila uredno obaviještena o raspravi;
o Ako je sud donio presudu bez glavne rasprave – postoje samo 3 presude koje
se mogu donijeti bez glavne rasprave – presuda zbog propuštanja, presuda na
osnovu priznanje i presuda na osnovu odricanja;
o Ako je u donošenju odluke sudio sudac koji se po zakonu morao izuzeti.
Svaki ovaj razlog mora biti naveden u ţalbi, jer s ud o ovome ne pazi po sluţbenoj
duţnosti.
4. Ukinuti prvostepenu presudu i tužbu odbaciti:

a) Ako drugostepeni sud ustanovi da je u postupku pred prvostepenim sudom odlučeno
o zahtjevu koji nije u sudskoj nadležnosti ili o zahtjevu o kome već teče parnica, ili o
kojem je već pavomoćno presuĎeno, ili koga se tuţitelj odrekao, ili ako je zaključeno
sudsko poravnjanje, ukinut će prvostepenu presudu i odbaciti tuţbu.
b) Ako sud ustanovi da je počinjena povreda u pogledu stranačke sposobnosti i
pravilnosti zastupanja, sud će zavisno od prirode povrede ukinuti presudu i predmet
vratiti prvostepenom sudu ili tuţbu odbaciti.
5. Preinačiti prvostepenu presudu - (čl.229)
a) Ako je sud u sjednici vijeća, ne na raspravi, cijenio neki dokaz i utvrdio drugačije
činjenično stanje. U sjednici vijeća moţe cijeniti ispravu ili iskaz svjedoka dat pred
zamolbenim sudom. Ako cijeni ispravu drugačije od prvostepenog suda, onda moţe
preinačiti presudu.
b) Drugi razlog je ako je na raspravi pred drugostepenim sudom utvrdio drugačije
činjenično stanje nego što je utvrdio prvostepeni sud.
c) Treći slučaj (najčešći) kada je pravilno utvrĎeno činjenično stanje, apogrešno
primjenjeno materijalno pravo.
VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI
1. Revizija
Stranke mogu izjaviti reviziju protiv pravomoćne presude donesene u drugostepenom
postupku u roku od 30 dana od dana dostave drugostepene presude. Revizija nije dopuštena
ako vrijednost pobijanog djela pravomoćne presude (cenzus) ne prelazi 10.000 KM. O
reviziji odlučuje Vrhovni sud FBiH u vijeću od 3 sudija. Vrhovni sud moţe dozvoliti
izjavljivanje revizije u svim predmetima, bez obzira na vrijednosni cenzus, ako ocijeni da bi
odlučivanje po reviziji bilo od značaja za primjenu materijalnog prava u drugim slučajevima.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Razlozi zbog kojih se revizija može izjaviti su:

Zbog povrede parničnog postupka, koja je počinjena pred drugostepenim sudom, npr. ako
je u drugostepenom postupku kod odlučivanjja u ţalbi sudjelovao sudija koji se morao
izuzeti, ili kada ţalbeni sud nije cjenio sve ţalbene prigovore
Zbog pogrešne primjene materijalnog prava
Zbog prekoračenja tuţbenog zahtjeva, ako je ta povreda učinjena u postupku pred
drugostepenom postupku. Npr. su u ţalbenom postupku dosudi više nego što je tuţitelj
traţio u tuţbi ili dosudi stvari veće vrijednosti
Granice ispitivanja - revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se
pobija, u granicama razloga iz revizije, pazeći po sluţbenoj duţnosti na primejnu
materijalnog prava, na stranačku sposobnost i pravilnost zastupanja.
Odluke revizijskog suda - revizijski sud neblagovremenu ili nepotpunu reviziju odbaciće
rješenjem ako to nije učinio I stepeni sud. O dozvoljenosti revizije isključivo odlučuje
Vrhovni sud.
Postupak podnošenja revizije - podnosi se prvostepenom sudu u dovoljnom broju
primjeraka; blagovremenost i potpunost cijeni prvostepeni sud, a dopuštenost cijeni vrhovni
sud. Revizija je iskluĉena kod rješenja u parnici zbog smetanja pos jeda, protiv odluka
donesenih u izvršnom, vanparniĉnom, ostavinskom postupku, braĉnim sporovima,
utvrĊivanja/os poranja oĉinstva i vrhovni sud je neće dopustiti tj. odbacit će je.
Odluke po reviziji (čl.249) – iste kao kod žalbe. Revizijski sud će presudom odbiti reviziju
kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena. Ako
Vrhovni sud utvrdi da je počinjena povreda pred II stepenim sudom, uvaţiće reviziju,
ukinuti pobijanu odluku i predmet vratiti na ponovno odlučivnaje II stepenom sudu.
Ako je u postupku pred I stepenim ili II stepenim sudom odlučeno o zahtjevu koji nije u
sudskoj nadleţnosti ili ako se radi o pravomoćno presuĎenoj stvari, ako se tuţitelj odrekao
tuţbenog zahtjeva, ako je zaključeno sudsko poravnanje, ukida I i II stepenu presudu i tuţba
se odbacuje.
Moţe i preinaĉiti II stepenu odluku ako je pogrešno primijenjeno materijalno pravo. Ako
ustanovi revizijski sud da je II stepenom odlukom prekoračen tuţbeni zahtjev preinačiće II
stepenu presudu.
(Ponavljanje: Revizija nije dozvoljena ni u ostavinskom, ni u izvršnom, ni u postupku

smetanja posjeda. Revizija je uvijek dopuštena protiv rješenja II stepenog suda kojim se
podnešena žalba odbacuje i kojim se potvrĎuje rješenje I stepenog suda o odbacivanju
revizije.)
Kada je moguće izjaviti reviziju protiv rješenja (Ĉlan 254. ako hoće mo proĉitati je r ne
pitaju)– moţe protiv rješenja kojim je postupak pravomoćno okončan, npr. kada je
prvostepeni sud oglasio apsolutno nenadleţnim, uloţena ţalba i drugostepeni sud potvrdi
rješenje. U ovom slučaju postoji pravo na reviziji.
2. Ponavljanje postupka
Postupak koji je odlukom suda pravomoćno završen moţe se na prijedlog stranke ponoviti
(odnosi se na pravosnaţne i I i II stepene odluke).
Razlozi za ponavljanje postupka:

ako je pri donošenju odluke učestvovao sudija koji se morao izuzeti;
ako je nezakonitim postupanjem onemogućeno stranci da raspravlja pred sudom;
ako stranka nije imala stranačku sposobnost;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ako je u postupku sudjelovao tuţitelj ili tuţeni koji nema parničnu sposobnost(za ispit
dovoljno upamtit ove 4);
ako se presuda temelji na osnovu laţnog iskaza svjedoka ili vještaka;
ako stranka sazna za nove činjenice ili naĎe ili stekne mogućnost da upotrijebi nove
dokaze, na osnovu kojih bi za stranku mogla biti povoljnjija odluka da su tečinjenice i
dokazi bili upotrebljeni u prvostepenom postupku (najčešći razlog u praksi).
Prije dlog za ponavljanje postupka moţe se podnijeti prvostepenom sudu u roku od 30

dana koji teče zavisno od razloga zbog kojih ste traţi ponavljanje. Po ranijem ZPP-u o
prijedlogu za ponavljanju postupku odlučivao je sudija koji je donio odluku koja se pobija.
Po novom ZPPu o ovom prijedlogu odlučuje sudija pojedinac drugostepenog suda. Kada
sudija naĊe da je osnovan prijedlog, on ukida odluku u odnosu na koju je zahtjevano
ponavljanje postupka, predmet se vraća prvostepenom sudu i u prvostepenom postupku sada
sudi drugi sudija, a ne onaj koji je donio prvobitnu presudu.
NAPOMENA: ZPP sadrţi privremene mjere (mjere osiguranja) koje su ranije bile u Zakonu
o izvršnom postupku. Ne pitaju ovo jer su nezgrapno napisane. Ne pitaju ni dostavljanje (ali
iz Upravnog pitaju).
STRANAĈKA SPOSOBNOST
Na stranaĉku sposobnost svaki sud pazi po sluţbenoj duţnosti. Stranka u postupku moţe
biti fiziĉka i pravna osoba. Fizička osoba moţe biti stranka u postupku (parnična
sposobnost) ako ima poslovnu sposobnost koja se stiče sa 18 godina. Punoljetna osoba
kojoj je djelomično ograničena poslovna sposobnost parnično je sposobna u granicama
svoje poslovne sposobnosti. Stranka u postupku moţe biti i osoba koja nema 18 godina u
slijedećim slučajevima:
ako je maloljetnik sa 16 godina zaključio brak,
ako je maloljetnik postao roditelj stiče poslovnu sposobnost,
kada je maloljetnik od 15 godina zasnovao radni odnos (on moţe biti stranka u
postupku samo ako je to vezano za njegove prihode – platu npr.dao u zajam nekome
1000 KM, a taj neće da mu vrati, podnosi tuţbu sudu za utvrĎenje da li on radi i da li
je u pitanju zarada).
Maloljetnik ima parniĉnu sposobnost i poslovnu sposobnost kada je zaključio brak po
odobrenju vanparničnog suda i kada mu je odlukom vanparničnog suda priznata ta
sposobnost. Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost, parnično je sposoban
u granicama u kojima se priznaje poslovna sposobnost. Maloljetnika u postupku zastupa
njegov zakonski zastupnik (roditelji). Ako nema roditelja, zakonski zastupnik je staratelj
kog apostavlja organ starateljstva. Ako se radi o raspolaganju imovinom maloljetnika, npr.
ako roditelj prodaje nepokretnost maloljetnika mora imati odobrenje organa starateljstva. Za
zaključenje darovnog ugovora (u slučaju da prima dar) nije potrebno odobrenje organa
starateljstva.
Duševni bolesnici moraju imati zastupnika – organ starateljstva. Kada sud uoĉi
nedostatak u stranaĉkoj sposobnosti, onda će pozvati organ starateljstva da taj nedostatak
otkljoni i postavi staraoca. Ako se taj nedostatak ne otkloni u odreĊenom roku, tuţba se
odbacuje.
Ako se radi o pravnom licu – npr. ministarstvo nije pravno lice i kao tuţeni se označava
federacija, drţava, kanton. Ministarstvo ne moţe biti stranka u potupku i tuţitelj se poziva da
uredi tuţbu u odreĎenom roku, ako ne postupi po tome tuţba će biti odbaĉena.
Privre meni staralac – ako bi redovni postupak postavljanja zastupnika dugo trajao, a treba
nešto hitno obaviti, moţe se postaviti privremeni staralac
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sud pazi po sluţbe noj duţnosti na zastupanje (UVIJEK). Ako u roku koji mu je sud
ostavio ne dostavi punomoć, onda odbacuje. Po ţalbi, ako sud ocijeni da nema punomoći u
spisu, onda ukida presudu i vraća na ponovno suĎenje.
PUNOMOĆNICI
Ko moţe biti punomoćnik (ĉl.301) – advokat, advokatsko društvo, uposlenik sluţbe za
besplatnu pravniu pomoć, kao i za pravna lica - zaposlenik te pravne osobe, a za fiziĉke
osobe punompćnik moţe biti bračni/vanbračni drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili
tazbini. Punomoćnik mora imati punomoć za zastupanje na ročištu. Ako ne dostavi, sud
naloţi da istu naknadno uloţi u spis. Ako to ne učini u ostavljenom roku, sve učinjene radnje
će biti poništene.Ako advokat zastupa stranku i ako stranka nije navela za koje je radnje
ovlašten – ima sva ovlaštenja; ipak, stranka ga mora izričito pismeno ovlastiti da ga može
zamjenjivati drugi advokat a pred I stepenim sudom advokatski pripravnik. Nedostatak
zamjeničke punomoći predstavlja povredu parničnog postupka u pogledu zastupanja. (Član
301. vidjeti za punomoći elektronskim putem)
POVRAT U PREĐAŠNJE STANJE – ĉlan 328
Npr neko zakasni da podnese ţalbu u roku, ili ne doĎe na raspravu. Ako stranka propusti
ročište ili rok za poduzimanje koje radnje u posupku i zbog toga izgubi pravo na
preduzimanje te radnje sud će toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu
radnju (povrat u prijašnje stanje) ako ocijeni da je do propuštanja došlo usljed opravdanih
razloga koji se nisu mogli predvijdeti niti otkloniti. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje
podnosi se sudu pred kojim je trebalo izvršiti tu radnju. Prijedlog se podnosi u roku od 8
dana od dana saznanja ili prestanka razloga za propuštanje, a nakon 60 dana od dana
propuštanja ne moţe se traţiti povrat u preĎašnje stanje. Kada je dozvoljen prijedlog za
povrat u prijašnje stanje, sud zakazuje roĉište na koji poziva obje stranke i ukoliko utvrdi da
su postojali opravdani razlozi, donosi rješenje kojim se dozvoljava povrat u prijašnje stanje i
ţalbu uzima kao blagovremenu, a ako se radi o propuštenom ročištu onda sud odmah donosi
rješenje koji dozvoljava i onda se ukida presuda zbog propuštanja istim rješenjem.
IZUZEĆE – ĉlan 357

Sudija ne može suditi:
1. ako je sam stranka;
2. ako je zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke;
3. ako je sa strankom u odnosu suvlasnika ili regresnog obveznika;
4. ako je u istom predmetu saslušan ili predloţen kao sjedok ili vještak;
5. ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomoćnik stranke srodnik po krvi u
pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobočnoj liniji do 4 stupnja ili mu je stranka
bračni drug, odnosno vanbračni drug, bez obzira na to jesu li brak, odnosno vanbračna
zajednica prestali;
6. ako je skrbnik, usvojitelj;
7. ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke niţeg suda ili drugog tije la
Stranka podnosi zahtjev za izuzeće čim sazna da postoji koji razlog za izuzeće, a najkasnije
do završetka rasprave, a ako nije bilo rasprave, do donošenja odluke. Stranka moţe u
pravnom lijeku ili u odgovoru na pravni lijek navesti suca koji ne bi mogao sudjelovati u
donošenju odluke zbog nekog od navedenih razloga. O zahtjevu za izuzeće odluĉuje
preds jednik suda. Ako stranka traţi izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi
predsjednik neposredno višeg suda.Kad sudija sazna da je stavljen zahtje v za njegovo izuzeće
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ili čim on sazna da postoji razlog za njegovo izuzeće duţan je odmah o tome obavijestiti
predsjednika suda, a postupak nastaviti bez odlaganja.
SUPARNIĈARSTVO3 - ĉlan 362

Više osoba mogu jednom tužbom tužiti odnosno biti tuženi. Postoje dvije vrste
suparničarstva: materijalno i formalno.
Materijalno suparničarstvo postoji ako je više lica u pogledu predmeta spora u pravnoj
zajednici ili ako njihova prava, odnosno, obaveze, proističu iz iste činjenične pravne osnove
(stvarna zajednica). Primjer kada je više lica u pravnoj zaje dnici: to su suvlasnici ili
saučesnici u izvršenju krivičnog djela. Stvarna zajednica: više uposlenika pravnog lica
potraţuju regres ili štediše kod Ljubljanske ili SAB banke.
Formalno (Obično) suparničarstvo ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obaveze iste
vrste koje se temelje na bitno istovrs noj ĉinjeniĉnoj te pravnoj osnovi, te ako je za sve
zakone nadleţan isti sud, onda se oni u postupku pojavljuju kao obični suparničari. Svaki od
njih ima svojstvo samostalne stranke.ako su predmet spora zahtjevi, odnosno, obaveze iste
vrste, a temelje se na bitno istovrsnoj činjeničnoj i pravnoj osnovi i ako je za sve zahtjeve ista
mjesna nadleţnost. Npr. postoji kada je tuţeni duţnik i jemac ili ako nema plaće u nekoj
firmi, onda svi zaposleni podnose tuţbu za isplatu plaća Svaki od njih ima svojstvo posebne
stranke, jedan moţe da prizna tuţbeni zahtjev, a drugi ne.
Nužno suparničarstvo postoji u slučaju kada se po zakonu ili zbog pravne prirode spora,
spor može rješiti na jednak način prema svim suparničarima, npr. u postupku za
utvrĎivanje očinstva suparničari su na tuţilačkoj strani majka i dijete. Ovaj spor se ne moţe
drugačije riješiti za majku i dijete, oni su zapravo jedna stranka. Ili, npr. stvarna sluţnost
prelaza preko nekretnine u suvlasništvu. Tuţitelj hoće da dokaţe da mu pripada pravo
sluţnosti – tada tuţbom mora obuhvatiti sve suvlasnike posluţnog dobra.
OVO NIJE OBAVEZNO, ALI SE DEŠAVA U PRAKSI -Tuţitelj moţe tuţiti dva ili više
tuţenih i tako što će traţiti da tuţbeni zahtjev bude prihvaćen prema slijedećem tuţeniku u
slučaju da bude odbijen prema onome koji je prije njega u tuţbi naveden.
UMJEŠAĈ U PARNICI4 - ĉlan 369

Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja teĉe meĊu drugim osobama, jedna od
stranaka uspije u parnici, moţe se toj stranci pridruţiti (npr. tuţeni je vozač,
osiguravajuće društvo ima inetersa da vozač uspije u parnici da ne bi isplatili odštetu, i u tom
slučaju se umješa u postupak na strani vozača.). Umješač moţe stupiti u parnicu u toku
cijeloga postupka sve do pravosnaţnosti odluke o tuţbenom zahtjevu kao i u postupku
nastavljenog podnošenjem vanrednog pravnog lijeka (pr umješač se miješa u I stepenom, u
ţalbenom, a i nakon izjavljivanja revizije). Svaka stranka može osporiti umješaču pravo da
sudjeluje u postupku i predložiti da se umješač odbije. Do pravomoćnosti rješenja kojim se
odbija sudjelovanje umješača, umješač moţe sudjelovati u postupku i njegove se parnične
radnje ne mogu isključiti. Umješač mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi
kada se umiješao u parnicu. U daljem toku postupka umješač je ovlašten stavljati prijedloge i
preduzimati sve ostale parnične radnje koje moţe preduzimati stranka kojoj se pridruţio.
(nema pravo na dispozitivne radnje, ne moţe priznati tuţbeni zahtjev ili povuči tuţbu, to
moţe samo stranka). Ako je umješač stupio u parnicu do pravomoćnosti odluke, umješač je
ovlašten da podnosi vanredni pravni lijek (JAKO VAŢNO).
3
rijetko se pita na ispitu, teško je i ipak ga treba dobro zapamtiti
4
često pitanje
WWW.BH-PRAVNICI.COM
PREKID POSTUPKA5
Postupak se prekida u slijedećim sluĉajevima:
1. kad stranka umre ili izgubi parničnu sposobnost (postane luda blagorečeno) a nema
punomoćnika u toj parnici;
2. kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlaštenje za zastupanje, a
stranka nema punomoćnika u toj parnici (pr roditelji, majka umre a nema
punomoćnika);
3. kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadleţni organ
odluči o zabrani rada.
4. kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka;
5. kad sud zbog rata ili drugih uzroka prestane da radi;
Gore navedeno su obligatorni prekidi postupka.
Osim prednjih sluĉajeva, sud će odrediti prekid postupka:

1. ako je riješio da sam ne odlučuje o prethodnom pitanju;
2. ako se stranka nalazi na području koje je zbog izvanrednog dogaĎaja, kao što su
poplave, zemljotres, i sl.;
3. sud moţe odrediti prekid postupka ako se odluka o tuţbenom zahtjevu ne moţe
donijeti prije nego što bude donesena odluka u krivičnom postupku. (česta situacija,
sud prekida da se odluči da li je bilo teških tjelesnh povreda).
Za vrijeme trajanja prekida postupka prestaju teći svi rokovi odreĎeni za obavljanje parničnih
radnji. Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne moţe preduzimati nikakve radnje, ali ako
je prekid nastupio nakon zaključenja glavne rasprave sud moţe na temelju te rasprave
donijeti odluku (pr kad neko umre). U svim navedenim slučajevima prekinuti postupak se
nastavlja pod uslovima odreĎenim članom 381. (da pročitamo, nemoramo pamtit).
Napomene:
Ĉlan 386., 388. 389. i 391. Troškovi postupka (ne treba pamtiti, samo proĉitati).
Novĉane kazne – od 100 KM do 1.000 KM (samo se stranke ne mogu kaţnjavati, vještaci

mogu, svjedoci mogu)
POSTUPCI ZBOG SMETANJA POSJEDA I RADNI SPOROVI

Hitni postupci, ne vaţe odredbe o rokovima koje inače vaţe za druge predmete (ovdje su
kraći). Rok za podnošenje ţalbe je 15 dana. Rješenje o smetanju posjeda – pravosnaţno je i
izvršenje se moţe traţiti u roku od 60 dana. Nema pravo na reviziju u postupku zbog
smetanja posjeda.
SPOROVI MALE VRIJEDNOSTI

Sporovi male vrijednosti su sporovi u kojima se tuţbeni zahtjev odno si na potraţivanje koja
ne pralazi svotu od 3.000 KM. Odluka donesena u sporu male vrijednosti moţe se pobijati u
roku od 15 dana i moţe se pobijati samo zbog povrede odredaba praničnog postupka i zbog
pogrešne primjene materijalnog prava.
5
često pitanje
WWW.BH-PRAVNICI.COM
IZVRŠNI POSTUPAK
(“Sl. novine FBiH” broj 32/03)
Osnovni i preĉišćeni tekst sa izmjenama objavljen u “Sl. novinama FBiH” broj 33/06 i
ispravkama objavljenim u “Sl. novinama FBiH” broj 52/03 i 39/06
Ĉlan 22.
Izvršenje se sprovodi na osnovu izvršne ili vjerodostojne isprave. Izvršne isprave 6 su:
 izvršne odluke sudova i izvršno sudsko poravnanje,
 odluka donesena u upravnom postupku ukoliko glasi na novčani iznos,
 notarske isprave,
 odluka Komisije za ljudska prava koja je pri Ustavnom sudu BiH (o vo je bilo ranije
jer predmetna komisija ne postoji).
Sudskom odlukom smatra se presuda i rješenje. Sudska odluka mora biti izvrš na, a izvršna
je kada je postala pravosnaţna i ako je protekao paricioni rok (rok za dobrovoljno izvršenje
činidbe naloţene presudom). Odluka donesena u upravom postupku izvršna je ako je
postala izvršna po pravilima koji ureĎuju upravni postupak.
Sudsko, odnosno upravno poravnanje izvršno je ako je potraţivanje koje se prema njemu
treba ispuniti dospjelo (čim je protekao rok u kojem je po poravnanju trebao izvršiti).
Izvršenje radi ostvarivanja novčanog potraţivanja odreĎuje se i na osnovu vjerodostojne
isprave.
6
izvršna i vjerodostojna isprava su obavezno pitanje
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Vjerodostojna isprava je mjenica i ček sa protestom i povratnim računom, računi ili izvodi
iz poslovnih knjiga za cijenu komunalnih usluga isporuke vode, toplotne energije i odvoz
smeća (struja i telefon nisu, oni se mogu isključiti korisnicima, što je mnogo efikasnije).
Izvršenje strane sudske odluke

Odluka stranog suda moţe se izvršiti kada postoje uslovi za njeno priznanje. (Priznanje
stranih sudskih odluka – kantonalni sud ima registar za priznanje stranih odluka). Priznanje
strane sudske odluke vrši se primjenom odredaba Zakona o sukobu zakona sa propisima
drugih drţava. Taj zakon sadrţi koji je sud nadleţan i koje je pravo mjerodavno naše ili
Njemačke npr., uvijek je nadleţan sud gdje se nalaze nekretnine – OVIM SE NE TREBA
ZAMARATI.
Naplata zateznih kamata

Ako se nakon donošenja izvršne isprave ili zaključenja sudskog poravnanje izmjenila
zakonska zatezna kamata, sud će na prijedlog stranke rješenje m o izvršenju odrediti
naplatu tih kamata po propisanoj stopi i to od dana donošenja odluke, odnosno poravnanja.
Ovo se radi na prijedlog traţioca izvršenja i troškovi ovog preračunavanja kamate snosi
traţilac izvršenja.
Napomena: načelo subsidijarne primjene ZPP, sve što nije riješeno u ovim psotupcima,
primjenjuje se ZPP.
Prekid izvršnog postupka(ĉlan 34.)
U slučajevima prekida postupka predviĎenim odredbama ZPP sud moţe, ako to okolnosti
dopuštanju na prijedlog stranke ili po sluţbenoj duţnosti odlučiti da nastavi postupak
imenovanjem privre menog zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog
kojeg dolazi do prekida postupka. U slučaju s mrti traţitelja izvršenja koji nema
punomoćnika ili zakonskog zastupnika svaki od nasljednika ili zainteresiranih osoba moţe
predloţiti da do okončanja ostavinskog postupka na trošak predlagača postavi nasljednicima
privremenog zastupnika i postupak nastaviti.Sud će imenovati privremenog zastupnika u
roku od 8 dana od podnošenja zahtjeva. Ako nema prijedloga za nastavak postupka u roku
od 30 dana od smrti traţitelja izvršenja sud će izvršni postupak obustaviti.U slučaju smrti
izvršenika koji nema punomoćnika ili zakonskog zastupnika, sud će nasljednicima, ako to
predloţi traţitelj izvršenja, u roku od 15 dana postaviti privremenog zastupnika na trošak
traţitelja izvršenja i nastaviti postupak.
Predlaganje i odreĊivanje izvršenja
Šta sadrţi prije dlog za izvršenje – Ĉlan 36 st. 1. i 2.
Prije dlog za izvršenje mora sadrţavati:
a) naznačenje izvršne ili vjerodostojne isprave na osnovu koje se traţi izvršenje,
b) označenje traţioca izvršenja i izvršenika,
c) potraţivanje čije se ostvarivanje traţi,
d) sredstvo kojim izvršenje treba provesti i
e) predmet izvršenja ako je poznat.
Predmet je ono na čemu se provodi izvršenje (stvari, novac itd), a s redstvo je radnja, činidba
(pljenidba i prodaja pokretnih stvari, nekretnina, izvršenje na novčanim potreţivanjima
izvršenika-plata, itd). Traţitelj izvršenja moţe u prijedlogu za izvršenje zahtjevati da sud prije
donošenja rješenja o izvršenju pribavi podatke o imovini, prije svega od izvršenika koji moţe
biti fizičko i pravno lice. S obzirom na rezultate istrage u pogledu imovine, tj. ako je sud
utvrdio koja imovina postoji, obavijestit će traţioca izvršenja koji će dopuniti prijedlog za
izvršenje ( u praksi se ovo više odnosi na pravna lica).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Prijedlog za izvršenje vjerodostojne isprave sadrţi osim ovog gore navedenog, i zahtjev da
sud obaveţe izvršenika da u roku od 8 dana, a u mjeničnim i čekovnim sporovima u roku od
3 dana namiri potraţivanje sa troškovima.
Rješenje o dozvoli izvršenja - ĉlan 39. st. 1. i 3. taĉka 1.
U rješenju o izvršenju moraju biti navedeni: izvršna, odnosno, vjerodostojna isprava na
osnovu koje se izvršenje odreĎuje, traţilac izvršenja i izvršenik, potraţivanje koje se
ostvaruje, sredstvo i predmet izvršenja.
Pravni lijekovi
Pravni lijekovi u izvršnom postupku su:
1. prigovor protiv rješenja o dozvoli izvršenja i
2. ţalba protiv rješenja donesenog u postupku odluĉivanja po prigovorima.
Vanredni pravni lijekovi nisu dozvoljeni u izvršnom postupku. Rješenje o izvršenju moţe se
pobijati prigovorom. Rješenje kojim je prijedlog za izvršenje odbačen ili odbijen, traţilac
izvršenja moţe pobijati samo ţalbom kod kantonalnog suda.
Mogu se istaĉi slijedeći prigovori (razlozi za prigovor):
1. ako isprava na osnovu koje je doneseno rješenje o izvršenju nije stekla svojstvo
izvršnosti (pr. presuda kod koje nije istekao paricioni rok);
2. ako je izvršna isprava na osnovu koje je donešeno rješenje o izvršenju ukinuta ili
preinačena (u slučaju vanrednog pravnog lijeka);
3. ako su se stranke javnom ili po zakonu ovjerenom ispravom nakon nastanka izvršne
isprave (pismeno) sporazumjele da neće na osnovu izvršne isprave trajno ili za
odreĎeno vrijeme traţiti izvršenje;
4. ako je protekao rok u kome se po zakonu moţe traţiti izvršenje (izvršenje se moţe
traţiti u roku od 60 dana od dana pravosnaţnosti rješenja; potraţivanja utvrĎena
pravosnaţnom presudom zastarjevaju u roku od 10 godina);
5. ako je izvršenje odreĎeno na predmetu koji je izuzet od izvršenja, odnosno, na kojem
je mogućnost izvršenja ograničena.
Nakon izjavljivanja prigovora isti se dostavlja protivnoj stranci na odgovor. Po prijemu
odgovora na prigovor sud će prema okolnostima slučaja donijeti rješenje bez odreĎivanja
ročišta ili zakazati ročište za raspravljanje o prigovoru. Rješenje o prigovoru donosi sudija.
Rješenjem se prigovor usvaja, odbija ili odbacuje kao neblagovremen.
Specifiĉnosti kod prigovora protiv rješenja o dozvoli izvršenja na osnovu vjerodostojne
isprave – član 50. Ako izvršenik podnese prigovor protiv rješenja o dozvoli izvršenja na
osnovu vjerodostojne isprave prijedlog za izvršenje u tom slučaju smatraće se tuţbom i u tom
slučaju postupak će se provesti po odredbama parničnog postupka. U ovom slučaju sud će
odgoditi izvršenje i nastaviće ga na prijedlog traţioca izvršenja nakon pravomoćnosti
odluke parničnog suda ako traţilac izvršenja uspije sa tuţbenim zahtjevom.
Prigovor treće osobe o dozvoli izvršenja
Osoba koja tvrdi da u pogledu predmeta izvršenja ima neko pravo koje sprečava izvršenje
(polaţe pravo vlasništva) moţe podnijeti pigovor protiv izvršenja traţeći da se izvršenje na
tom predmetu proglasi nedopuštenim. (pr došlo do pljenidbe stvari, ţivi sin sa roditeljima,
prilikom popisa sin polaţe pravo na friţider jer je to on kupio, mora u pismenom obliku
podnijeti prigovor). Dostavlja se na očitovanje traţioca izvršenja ako traţilac izvršenja nije
saglasan da se ta stvar izuzme od izvršenja, to treće lice se upućuje na parnicu gdje se to
utvrĎuje. U meĎuvremenu se nastavlja izvršenje.
Protivizvršenje (ĉl. 54)
Nakon što je izvršenje već sprovedeno izvršenik moţe u istom izvršnom postupku zatraţiti od
suda da naloţi traţiocu izvršenja da mu vrati ono što je izvršenjem dobio, i to:
1. Ako je izvršna isprava pravomoćno ukinuta, preinačena ili na drugi način ostala bez
pravnog dejstva (poenta je da je izvršenje provedeno).
WWW.BH-PRAVNICI.COM
2. Ako je tokom izvršnog postupka izvršenik namirio traţiocu izvršenja potraţivanje

mimo suda, tako da je traţilac izvršenja dva puta namiren.
Prije dlog za vraćanje dostavlja se traţiocu izvršenja da bi se o tom prijedlogu izjasnio. Ako
traţilac izvršenja prihvati prijedlog sud će mu naloţiti da u odreĎenom roku (8 dana) vrati
izvršeniku to što je primio (novac). Ukoliko ovaj tako ne postupi sud će o prijedlogu
izvršenika rješenjem odrediti protuizvršenje koje se provodi po odredbama Zakona o
izvršnom postupku.
Odlaganje izvršnog postupka(ĉl. 60)
Pravo na podnošenje prijedloga za odlaganje ima traţilac izvršenja i moţe se podnijeti prije
nego što je zapoĉeto izvršenje. Prijedlog za odlaganje postupka kada je zapoĉeto izvršenje
moţe se podnijeti, ali se zahtijeva saglasnost izvršenika. Ukoliko se izvršenik protivi, sud će
o prijedlogu izvršenja odlučiti cijeneći opravdanost prijedloga za izvršenje.
Obustava izvršenja
Izvršenje će se obustaviti po sluţbenoj duţnosti ako je izvršna isprava ukinuta ili preinačena.
Izvršenje će se obustaviti i ako je postalo nemoguće npr. ako ne postoje stvari na kojima treba
provesti izvršenje.
Izvršenje na nekretninama
Provodi se u 4 faze:
1. zabiljeţbom izvršenja u ZK (upisuje se u C list),
2. utvrĎivanjem vrijednosti nepokretnosti,
3. prodajom nepokretnosti i
4. namirenjem traţioca izvršenja.
Predmet izvršenja moţe biti nepokretnost kao cjelina. Ako je na nepokretnosti zasnovano
suvlasništvo, onda se izvršenje moţe provesti na suvlasničkom dijelu. (NOVINE) Čim
donese rješenje o izvršenju, sud će po sluţbenoj duţnosti odrediti da se u ZK upiše
zabiljeţba izvršenja. Tom zabiljeţbom traţilac izvršenja stiĉe pravo da svoje potraţivanje
namiri iz nepokretnosti i u slučaju da treća osoba kasnje stekne vlasništvo na nekretnini. U
postupku izvršenja na nepokretnosti namiruju se i zaloţni povjerioci koji nisu predloţili
izvršenje. Stvarne sluţnosti na nekretnini ne prestaju prodajom nepokretnosti. Kada na
nepokretnosti na kojoj se provodi izvršenje postoji zakupni odnos, ugovor o zakupu
nekretnina prestaje istekom 6 mjeseci od pravomoćnosti rješenja o dosudi. Prodaja se
moţe vršiti javnom draţbom i nepos rednom pogodbom.
Redoslijed namirenja
 prvo se podmiruju troškovi izvršnog postupka,
 onda porezi i druge takse koji su dospjeli za naplatu.
 onda, potraţivanja na osnovu zakonskog izdrţavanja.
 onda potraţivanja na osnovu naknade štete nastale zbog narušenog zdravlja ili gubitka
radne sposobnosti.
 nakon namirenja navedenih potraţivanja namiruju se potraţivanja osigurana zaloţnim
pravom, zaloţni povjerioci – njima se iz cijene isplaćuje odreĎeni iznos,
 pa tek na kraju traţilac izvršenja.
Izuzimanje od izvršenja
Ne moţe biti predmet izvršenja poljoprivredno zemljište u površini do 5.000 m2 . Ova
odredba se ne odnosi na izvršenje radi ostvarivanja novčanih potraţivanja obezbjeĎenih
ugovornim zaloţnim pravom - hipoteka (kada se radi o hipoteci – nema ograničenja).
Izvršenje na pokretnim stvarima
Izuzimanje od izvršenja:
1. Predmeti koji su neophodno potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za
zadovoljavanje svakodnevnih potreba (šporet, krevet, posuĎe...to je faktičko pitanje);
2. Hrana i ogrjev potrebni izvršeniku i članovima njegove porodice za 3 mjeseca;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
3. Gotov novac izvršenika po osnovu potraţivanja koja su izuzeta ili ograničena od

izvršenja (polovina od cijelog iznosa plate, ali ako mu je plata preko 1.000 KM plijeni
se 2/3) ili;
4. Gotov novac izvršenika koji ima stalna mjesečna prima nja do mjesečnog iznosa koji
se po zakonu izuzima od izvršenja.
5. Ne mogu se plijeniti medalje, odlikovanja, vjenčani prsten, lična pisma, porodične
fotografije i sl.
Ograničenje izvršenja
Izvršenje nad pokretnim stvarima provodi se njihovom pljenidbom i prodajom, te
namirenje m traţioca izvršenja iz iznosa dobivenog prodajom. Prodaja se moţe vršiti javnom
draţbom i neporednom prodajom. Kada se vrši popis stvari u stanu, smatra se da su stvari
suvlasništvo bračnih partnera, tako da ne moţe jedan bračni drug reči da je nešto isključivo
njeno. Ako se pri pljenidbi ne naĊu pokretne stvari koje mogu biti predmet izvršenja, sud
će o tome obavijestiti traţioca izvršenja koji nije bio prisutan pljenidbi. Traţilac izvršenja
moţe u roku od 3 mjeseca predloţiti da se pljenidba ponovno provede. Ako traţilac
izvršenja u navedenom roku ne predloţi ponovno provoĎenje pljenidbe ili ako se i kod
pokušaja ponovne pljenidbe ne naĎu stvari, sud će obustaviti postupak izvršenja.
Izvršenje na novĉanim potraţivanjima

Novĉana potraţivanja izvršenika su npr. plata, penzija, invalidnina, stipendija, naknada za
vrijeme privremene nezaposlenosti.
Izuzimanje od izvršenja
1. Izuzeta su od izvršenja primanja po osnovu zakonskog izdrţavanja. (OVO JE
NAJVAŢNIJE) i
2. Primanja po osnovu poreza.
Ograničenje izvršenja
Novĉana potraţivanja su
1. Izvršenje na platu.
2. Naknada umjesto plate.
3. Naknada za skraćeno radno vrije me.
4. Naknada radi umanjenja plate i penzije.
5. Primanja po osnovu socijalne pomoći.
6. Primanja po osnovu dodatka za djecu.
Izvršenje na navedenim primanjima moţe se izvršiti do iznosa od ½. Ograniĉenje izvršenja
na novčanim potraţivanjima primjenjuje se samo ako potraţivanja ne prelazi preko 1.000
KM. Izvršenje se na svim ovim potraţivanjima moţe izvesti samo do ½. Ako potraţivanje
prelazi iznos od 1.000 KM, plijeniti se moţe do 2/3 tog iznosa.
Izvršne radnje - Član 141. stav 1.
Izvršenje na novčanom potraţivanju provodi se plje nidbom i prenosom (novčanih
sredstava). Plje nidba se provodi dostavom izvršenikovom duţniku rješenja o izvršenju kojim
se izvršenikovom duţniku zabranjuje da izvršeniku ispuni novčano potraţivanje, a izvršeniku
se zabranjuje da to potraţivanje naplati ili da inače raspolaţe tim iznosom. Pljenidba se
smatra provedenom danom dostave rješenja o izvršenju izvršenikovom duţniku.
Prenos - Vrste prije nosa

Zaplijenjeno potraţivanje prenosi se na traţioca izvršenja u skladu s njegovim prijedlogom
radi naplate ili umjesto isplate.Traţilac izvršenja je duţan već u izvršnom prije dlogu
zatraţiti da se potraţivanje na njega prenese radi naplate ili umjesto isplate ako ovim
zakonom nije drukčije odreĎeno. O vrsti prijenosa sud odluĉuje rješenje m o izvršenju. U
WWW.BH-PRAVNICI.COM
rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prijenosu pozvat će se izvršenikov duţnik da

duţni iznos poloţi kod suda uplatom na odreĎeni račun i da o tome obavijesti sud.
Pljenidba plate - Član 159.

U rješenju o izvršenju pozvaće se izvršenikov duţnik da duţni iznos poloţi kod suda koji
provodi izvršenje. Ako je izvršenikov duţnik poslodavac – Rješenjem o izvršenju na plati
odreĎuje se pljenidba odreĎenog djela plate i nalaţe se poslodavcu, koji izvršeniku inače
isplaćuje platu, da novčani iznos za koji je odreĎeno izvršenje isplaćuje traţiocu izvršenja.
Kada izvršenik prestane raditi kod tog poslodavca, rješenje o izvršenju djeluje i prema
drugom poslodavcu kod kojeg je stupio na rad i to od dana kada je tom poslodavcu
dostavljeno rješenje o izvršenju. Prijašnji poslodavac izvršenika duţan je bez odgode
preporuĉenom pošiljkom dostaviti rješenje novom poslodavcu i o tome obavijestiti sud.
Prijašnji poslodavac obavijestiće sud o prestanku rada izvršenika bez odlaganja, ako mu
nije poznat novi poslodavac izvršenika, a o tome će sud obavijestiti traţioca izvršenja,
odreĎujući mu rok za pribavljane podataka o novom poslodavcu. Ako tako raniji poslodavac
ne postupi, onda podlijeţe kaţnjavanju, duţan je platiti novčanu kaznu.Ako traţilac
izvršenja ne obavijesti sud o novom poslodavcu, postupak će se obustaviti. Poslodavac koji
ne postupi u skladu sa rješenjem o izvršenju odgovara za štetu koju je traţilac izvršenja zbog
toga pretrpio.
Izvršenje kada pravo na izdržavanje ima više lica - Član 160

Ako pravo na zakonsko izdrţavanje, odnosno pravo na rentu za izgubljeno izdrţavanje
zbog smrti davaoca izdrţavanja prema istom izvršeniku ima više osoba, a ukupni iznos
njihovih potraţivanja prelazi dio plaće koji moţe biti predmet izvršenja, izvršenje se odreĎuje
i provodi u korist od svakog traţioca izvršenja srazmje rno visini njihovih potraţivanja.
Izvršenje radi predaje i isporuke pokretnih stvari – ĉlan 197.

Ako se stvar nalazi kod izvršenika, izvršenje se provodi tako što sudski izvršilac oduzima tu
stvar od izvršenika i predaje je traţiocu izvršenja uz potvrdu. Na isti način se provodi
izvršenje i kad se stvar nalazi kod treće osobe, ali uz uslov da ta treća osoba pristane da da
stvar.
Izvršenje stvari koje se nisu mogle naći kod izvršenika – ĉlan 198.
Ako stvari nisu naĎene niti kod izvršenika, niti kod treće osobe, sud će u istom postupku na
prijedlog traţioca izvršenja procijeniti vrijednost tih stvari i rješenjem naloţiti izvršeniku da
traţiocu izvršenja u odreĎenom roku isplati iznos te vrijednosti.Traţilac izvršenja moţe ovaj
prijedlog podnijeti u roku od 3 dana, a ako ne podnese, izvršni postupak se obustavlja.
Predaja nepokretnosti - naĉin provoĊenja izvršenja – ĉlan 203.

Izvršenje radi ispraţnjenja i predaje nepokretnosti provodi se tako da sudski izvršilac nakon
što udalji osobe i ukloni stvari sa nekretnina, predaje nekretnine u posjed traţiocu izvršenja.
Ispraţnjenju i predaji nepokretnosti moţe se pristupiti nakon isteka osam dana od dana
dostave rješenja o izvršenju, ako prigovor nije izjavljen, odnosno dostave rješenja kojim je
prigovor izvršenika odbijen.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Izvršenje radi ostvarenja obaveze na radnju koju moţe izvršiti treća osoba
– ĉlan 208.
Izvršenje radi ostvarivanja obaveze na radnju koju moţe obaviti i druga osoba provodi se
tako da sud ovlašćuje traţioca izvršenja da na trošak izvršenika povjeri drugoj osobi da tu
radnju obavi ili da je obavi on sam. (podizanje ograde, a ako ne moraće mu platiti). U
prijedlogu za izvršenje traţilac izvršenja moţe predloţiti da sud rješenjem naloţi izvršeniku
da unaprijed poloţi kod suda odreĊeni iznos potreban za podmirenje troškova koji će
nastati obavljanjem radnje od strane druge osobe ili traţioca izvršenja.
Radnja koju moţe obaviti iskljuĉivo izvršenik – ĉlan 209.

Ako radnju moţe obaviti samo izvršenik sud će rješenjem o izvršenju odrediti izvršeniku
primjereni rok za ispunjenje obaveze. Rješenjem o izvršenju sud će istovremeno zaprijet iti
izvršeniku, da će mu izreći novĉanu kaznu ako u odreĎenom roku ne ispuni obavezu. (Pr.
Ako neće slikar da uradi portret, onda se moţe obavezati da plati novčanu kaznu).
Vraćanje zaposlenika na posao – ĉlan 215.

Prijedlog za izvršenje na osnovu izvršne isprave kojom je poslodavcu naloţeno da
zaposlenog vrati na rad, odnosno sluţbu moţe se podnijeti u roku od 30 dana, od dana kada je
traţilac izvršenja stekao pravo da taj prijedlog podnese. ProvoĎenje izvršenja obezbjeĎuje se
izricanjem novčane kazne (odnosi se na poslodavca) - ĉlan 216 a u vezi sa ćlanom 17.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
ZAKON O NASLJEĐIVANJU
Zakonski nasljednici
Prvi nasljedni red - zaostavštinu umrlog naslijeĎuju prije svih njegova djeca i njegov
braĉni partner.-član 10. Pod djecom se smatraju i vanbračna i usvopjena djeca. To je prvi
nasljedni red i oni nasljeĎuju na jednake djelove. Dio zaostavštine koji bi pripao ranije
umrlom djetetu da je nadţivilo ostavioca nasljeĎuju njegova djeca, unučad ostaviočeva, na
jednake djelove, a ako je neko od unučadi umrlo prije ostavioca dio koji bi njemu pripao da je
bio ţiv u trenutku smrti ostavioca, naljeĎuju njegova djeca (tzv. pravo pre dstavljanja –
ĉl.11). Npr. postoji otac koji ima 3 djece i bračnog duga. Prije oca umre njegovo jedno
dijete, koji ima svoju djecu. Smiosao odredbe je taj da ako prije ostaviočeve smrti umre
njegovo djete, tada naljeĎuju njegova djeca (princip reprezentacije).
Drugi nasljedni re d - zaostavštinu umrloga koji nije ostavio potomke 7 nasljeĎuje njegov
braĉni drug i roditelji, svaki sa ½.. Ako iza umrlog nije ostao bračni drug zaostavštinu u
cjelosti nasljeĎuju roditelji. Ako je jedan od roditelja umro prije ostavioca, dio zaostavštine
koji bi mu pripao nasljeĎuju njegova djeca, a to su u stvari braća i sestre ostavioca.
Treći nasljedni re d - Zaostavštinu umrloga koji nije ostavio ni potomke ni roditelje, niti su
ovi ostavili nekog potomka, ni braĉnog partne ra, nasljeĎuju njegovi djedovi i nane. ½
zaostavštine nasljeĎuju djed i baba sa oĉeve strane, a drugu polovinu djed i baba sa majĉine
strane.
Gubitak prava nasljeĊivanja braĉnog partnera

Pravo nasljeĎivanja izmeĎu bračnih drugova prestaje razvodom ili poništenje m braka.
Bračni drug nema pravo na nasljeĎe:
1. ako je ostavilac bio podnio tuţbu za razvod braka, a poslije s mrti ostaviočeve se
utvrdi da je tuţba bila osnovana;
2. ako njegov brak sa ostaviocem bude oglašen za nepostojeći, ili bude poništen, poslije
smrti ostaviočeve, iz uzroka za čije je postojanje nadţivjeli bračni drug znao u vrijeme
zaključenja braka;
3. ako je njegova zajednica ţivota sa ostaviocem bila trajno prestala njegovom krivicom
ili u sporazumu sa ostaviocem.
Nuţni nasljednici – ĉlan 28.
Nuţni nasljednici su:

1. djeca umrloga,
2. njegovi usvojenici (iz potpunog usvojenja),
3. njegov bračni partner.
Nuţni nasljednici su još i:
- ostali potomci umrloga i njihovi potomci
7
djeca, unučad, praunučad itd.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- njegovi roditelji i braća i sestre samo ako su trajno nesposobni za rad i nemaju
nuţnih sredstava za ţivot.
Nuţni dio djece umrloga i njegovog bračnog partnera iznosi ½ od zakonskog dijela. Nuţni
dio ostalih zakonskih nasljednika je 1/3 od zakonskog dijela.
Izdvajanje u korist potomaka koji su privreĊivali sa ostaviocem - Ĉlan 35.

Potomci i usvojenici ostavioca koji su ţivjeli u zaje dnici sa ostaviocem i svojim radom,
zaradom ili na drugi naĉin pomagali u privreĊivanju imaju pravo zahtjevati da im se iz
zaostavštine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u povećanju vrijednosti
ostaviočeve imovine. Ovaj zajtjev ima stavrnopravni karakter i moţe se postavljati i po
okončanju ostavinskog postupka.
Nuţni i ras poloţivi dio ostavinske mase –ĉlan 29.

Nuţni nasljednici imaju pravo na dio zaostavštine kojom ostavilac ne moţe raspolagati, a
koji se naziva nuţni dio. Kada je povrije Ċen nuţni dio raspolaganje testamentom će se
smanjiti, a pokloni će se vratiti koliko je potrebno da bi se namirio nuţni dio. Prvo se
namirenje vrši iz onoga što je testamentom dato, i ako je to dovoljno za namirenje nuţnog
djela, neće se dirati u poklone. Ako nije, vršit će se povrat poklona do iznosa namirenja.
Ugovor o doživotnom izdržavanju nikada ne podliježu reduciranju radi nužnog djela jer je
to dvostrano obvezujući ugovor.
Iskljuĉenje nuţnih nasljednika iz nasljedstva

Ostavilac moţe isključiti iz nuţnog dijela nasljednika:
- ako se povredom zakonske ili moralne obaveze teţe ogriješio prema ostaviocu;
- ako je sa umišljajem učinio teţe krivično djelo prema njemu, njegovom bračnom
partneru, djetetu ili roditelju.
Isključenje iz nuţnog dijela mora biti izraţeno samo u testamentu na nesumnjiv
način.Ukoliko doĎe do spora dolazi do prekida ostavinskog postupka i upućivanja na parnicu
učesnika u postupku. Onaj ko se na isključenje poziva mora to i da dokaţe.
Posljedice iskljuĉenja iz nuţnog djela

U slučaju kada je nasljednik isključen iz nuţnog djela, samtra se da je isključenik umro prije
ostavioca, pa umjesto njega se kao nasljednici pojavljuju njegova djeca, potomci.
Isključenjem nasljednik gubi nasljedna prava u obimu u kojem je isključen, a pravo ostalih
lica koja mogu nasljediti ostavioca odreĎuje se kao da je isključeni umro prije ostavioca.
Uraĉunavanje poklona u nasljedni dio

U nasljedni dio nasljednika uračunavaju se pokloni ukoliko ostavilac izričito nije naglasio da
se ne uračunava u nasljedni dio. Ovo se ne odnosi na nuţne nasljednike.
Testament – ĉlan 62.

Testament moţe sastaviti osoba sa 16 godina i sposobna za rasuĎivanje. Ukoliko nisu
ispunjeni ovi uslovi, testament je ništav. Poništenje testamenta moţe se traţiti u roku od
jedne godine od dana saznanja uslova za ništavost (subjektivni rok), a najdalje za 10 godina
(apsolutni rok) od proglašenja testamenta.
Oblici testamenta
Svojeručni testament- član 66
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Ako osoba zna da ĉita i piše, ona svojom rukom napiše testament i potpiše ga. Testament je
punovaţan ako ga je zavještalac napisao svojom rukom i ako ga je potpisao. Za punovaţnost
ovog testamenta nije nuţno da je u njemu naznačen datum kada je sačinjen, ali je korisno da
bude napisan. Moţe se osporavati ističući da zavještalac nije potpisao, da je falsifikovan, da
nije bio sposoban za rasuĎivanje. Upućuje se na parnicu.
Pismeni testament pred svjedocima – član 67

Zavještalac koji zna da čita i piše moţe sačiniti testament na taj način što će ispravu koju mu
je neko drugi sastavio svojeručno potpisati u prisutnosti dva svjedoka, izjavljujući pred njima
da je to njegov testament.
Sudski testament – član 68
Testament moţe zavještaocu sačiniti po njegovom kazivanju sudija nadleţnog suda koji će
prethodno utvrditi identitet zavještaoca. Pošto zavještalac ovako sačinjen testament pročita i
potpiše sudija će potvrditi na samom testamentu da ga je zavještalac u njegovom prisustvu
pročitao i potpisao.
Sudski testament ako zavještalac nije u stanju da ga pročita

Ako zavještalac nije u stanju da pročita testament koji je sačinio sudija, sudija će ga pročitati
zavještaocu u prisutnosti dva svjedoka, zatim će zavještalac u prisustvu dva svjedoka
potpisati testament ili staviti prstoznak (ako ne zna da piše), izjaviti da je to njegov testament.
I svjedoci potpiuju testament.
Testament sačinjen na brodu ili za vrijeme mobilizacije /rata

Sačinjava se pred kapetanom broda ili komandirom u ratu i to po odredbama koje vaţe za
sačinjavanje sudskog testamenta. Ratni testament vaţi 60 dana po završetku rata, ili ako je
neko demobilisan kasnije, od dana demobilisanja.
Usmeni testament
Zavještalac moţe izjaviti svoju poslednju volju us meno pred dva svjedoka samo ako usljed
izuzetnih prilika nje u mogućnosti da sačini pismeni testament. Izuzetne prilike bi bile npr.
neko dobije infarkt i u teškom je stanju. Usmeni testament prestaje da vaţi po isteku 30
dana od prestanka izuzetnih okolnosti pod kojima je sačinjen. Svjedoci pred kojima je
zavještalac usmeno izjavio svoju poslednju volju duţni su da bez odlaganja stave
napis meno izjavu zavještaoca i da je što prije predaju sudu ili da je usmeno govore pred
sudom. Izvršenje ove duţnosti nije uslov za punovaţnost ovog testamenta. Svjedoci izjavu
mogu dati i tokom ostavinskog postupka.
Poništenje testamenta zbog nedostatka oblika ili forme – moţe traţiti samo lice koje ima
pravni interes u roku od jedne godine od saznanja ili 10 godina od otvaranja testamenta.
Dokazivanje postojanja testamenta

Testament uništen sluĉajem ili radnjom nekog drugog lica, izgublje n prije ili nakon smrti
zavještaoca, ali bez njegovog znanja, imat će pravno dejstvo ako zainteresirano lice dokaţe
da je testament postojao.
Zavještalac moţe odrediti testamentom lice kome će pripasti nasljedstvo, ako odreĎeni
nasljednik umre prije njega ili se odrekne nasljeĎa ili bude nedostojan da nasljedi. Zavještalac
ne moţe odrediti nasljednika svom nasljedniku koji je ţiv.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Legat
Zavještalac moţe testamentom ostaviti jednu ili više stvari odreĎenom licu i naloţiti
nasljedniku da iz onoga što mu je testamentom ostavio neku stvar ili sumu novca preda
trećem licu (legataru). Legatar se ne smatra nasljednikom. Ukoliko mu ne bude legat
ispunjen, legatar moţe to pravo ostvarivati podnošenjem tuţbe parničnom sudu.
Opozivanje testamenta – član 104. stav 1.

Zavještalac (ostavilac) moţe uvijek opozvati testament u bilo kom obliku u kojem se po
zakonu moţe sačiniti. Najčešće ga u praksi pocijepa.
Ako se kasnijim testamentom izričito ne opozove raniji testament, odredbe ranijeg testamenta
ostaju na snazi ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama kasnijeg testamenta.
Ako je ostavilac pocijepao kasniji testament, raniji testament ponovno dobija snagu, osim ako
se dokaţe da zavještalac nije htio taj testament.
Ugovor o ustupanju imovine za ţivota – ĉlan 110.

Ostavilac za ţivota moţe izvršiti raspodjelu svoje imovine svojim potomcima, odnosno djeci.
Taj ugovor o raspodjeli je punovaţan ako su se sa tim ugovorom saglasili i bili prisutni
tome sva djeca i potomci. Ugovor se zaključuje u pismenoj formi i ovjerava od sudije
(takav je punovaţan). Ukoliko se neko od djece nije saglasilo sa raspodjelom, taj ugovor ima
karakter ugovora o darovanju i kada ostavilac umre, u ostavinskom postupku vrši
reduciranje datoga po tom ugovoru, tako da se djetetu koje se nije saglasilo odreĎuje nuţni
dio. Dakle, naj koji se nije saglasio ima status nuţnog nasljednika. Nije nuţno da bračni
partner bude obuhvaćen. U tom slučaju bračni partner ima pravo na nuţni dio.
Ugovor o doţivotnom izdrţavanju

Ugovor kojim se jedan ugovaraĉ obavezuje da izdrţava doţivotno drugog ugovaraĉa ili
neko treće lice, a drugi se ugovarač obavezuje da mu u sluĉaju s mrti ostavlja svu svoju
imovinu, je ugovor o doţivotnom izdrţavanju. Ovaj ugovor mora biti sastavljen u pisanoj
formi i ovje ren od s udije. Sudija će prilikom ovjere pročitati ugovor i upozoriti ugovarače
na posljedice ugovora. Kao ugovor o doţivotnom izdrţavanju smatraju se i ugovori kojim se
davalac izdrţavanja obavezao da sa primaocem izdrţavanja ţivi zajedno, zatim obaveza
jednog ugovorača da će čuvati i paziti drugog, obraĎivati njegovo imanje i poslije smrti ga
sahraniti.
Ovaj ugovor se može raskinuti:
- sporazumom, ako je ugovorena zajednica ţivota;
- ako zbog teškog poremećaja odnosa zajednički ţivot postane nepodnošljiv, svaka
strana ima pravo traţiti raskid ugovora;
- ako neka od stranaka ne ispunjava svoju obavezu iz ugovora, druga strana ima pravo
traţiti raskid ugovora.
U slučaja smrti davaoca izdrţavanja njegove obaveze prelaze na njegovog bračnog partnera i
njegove potomke ako na to pristanu. Ako oni ne pristanu, ugovor se raskida i oni nemaju
pravo da traţe naknadu na ranije izdrţavanje.
Nedostojanost za nasljeĊivanje
Nedostojan je nasljednik, nasljednik koji je:
1. sa umišljajem lišio ili pokušao da liši ţivota ostavioca;
2. koji je prijetnjom ili prinudom naveo ostavioca da sačini testament;
3. ko je uništio ili sakrio testament;
WWW.BH-PRAVNICI.COM
4. ako se ogriješio o obavezu izdrţavanja ostavioca ili ako nije htio ukazati ostaviocu
nuţnu pomoć.
U slučaju kada je nasljednik nedostajan, pravo nasljeĎivanja imaju njegovi potomci kao u
slučaju da je umro prije ostavioca.
NAPOMENA: Momentom smrti nasljednik postaje i vlasnik i pos jednik.
Odricanje od nasljedstva
Nasljednik se moţe odreći od nasljeĊa izjavom kod suda do svršetka rasprave zaostavštine.
Odricanje vaţi i za potomke onoga koji se odrekao od nasljeĎa ako nije izričito izjavio da se
odriče samo u svoje ime. Kada se nasljednik u toku ostavinskog postupka odrekne u korist
drugog nasljednika, onda ta izjava nema karakter odricanja, nego ima karakter ustupanja
imovine. Nasljednik prije okončanja pravosnaţnosti rješenja o nasljeĎivanju moţe svoj im
dijelom raspolagati u korist sunasljednika. MeĎutim, zakon zabranjuje da nasljednik prije
pravosnaţnosti rješenja o nasljeĎivanju svoj nasljedni dio ustupi trećem licu (pr da ga
proda). Ovakva izjava samo obavezuje nasljednika da po izvršnoj diobi nasljedstva, dio koji
je njemu pripao preda trećoj osobi.
Odgovornost nasljednika za dugove ostavioca - Solidarna odgovornost

Nasljednik odgovara za dugove ostavioĉeve do visine vrijednosti nasljeĎene imovine. Kada
ima više nasljednika oni odgovaraju solidarno za dugove ostavioca, i to svaki do visine
vrijednosti svog nasljednog djela. Jedino kada se radi o obavezi koja zavisi o ličnosti
obveznika (npr. slikar) obaveza ne prelazi na nasljednike, ali ako je ostavioc već primio
novac za neizvršeno djelo, nasljednici isti moraju vratiti.
Upućivanje na parnicu
Ukoliko se nakon pravosnaţnog okončanja ostavinskog postupka pojavi lice sa
testamentom, u tom slučaju to se lice upućuje na parnicu.
Ako se nakon okončanja ostavinskog postupka pojavi novi nasljednik i on se upućuje na
parnicu.
Ako se nastane spor u pogledu ponovaţnosti testamenta, prekida se ostavinski postupak i
upućuje na parnicu
Spor oko punovaţnosti isključenja nuţnog djela
Spor oko nedostojnosti za nasljeĎivanje
Spor u pogledu da li potomcima pripada pravo na izdvajanje odreĎenog djela po osnovu
njihovog doprinosa
Tuţba se podnosi u roku od 30 dana. Ako ne podnese tuţbu, ostavinski postupak se nastavlja.
Ako podnese – čeka se završetak parnice.
U slučaju naknadno pronaĎene imovine, ostavinski sud tu imovinu rasporeĎuje na dijelove

prama ranijem rješenju o nasljeĎivanju – dopunsko rješenje.
Ostavinski i izvršni postupci su vanparnični.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
VANPARNIĈNI POSTUPAK
(“Sl. novine FBiH” broj 2/98, 39/04 i 73/05)
Karakteristike vanparniĉnog postupka

U vanparničnom postupku, ako za pojedina pitanja nije drugačije odreĎeno, shodno se
primjenjuju pravila parničnog postupka. Vanparnični postupak se pokreće prijedlogom
fizičkog ili pravnog lica, drţavnog organa, a moţe i po sluţbenoj duţnosti (ostavinski
postupak, oduzimanje poslovne sposobnosti, utvrĎivanje pravične naknade za eksproprisane
nekretnine). Ako se u vanparničnom postupku odlučuje o pravnim interesima maloljetnika,
organ starateljstva uvijek učestvuje u postupku. Kada se odlučuje o ličnim i porodičnim
stanjima javnost je isključena (oduzimanje/vraćanje roditeljskog prava, oduzimanje poslovne
sposobnosti itd.).
Pravni lijekovi
Protiv odluka donesenih u vanparničnom postupku moţe se izjaviti ţalba. Povodom ţalbe
prvostepeni sud moţe novim rješenjem preinaĉiti ili ukinuti svoje ranije rješenje ako
utvrdi da je ţalba osnovana, a time se ne vrijeĎaju prava drugih učesnika u postupku.
Drugostepeni sud moţe odlučiti o neblagovremenoj ţalbi ukoliko se time ne vijeĎaju prva
drugih učesnika u postupku. Ako su meĎu učesnicima vanparničnog postupka sporne
činjenice za rješavanje prethodnog pitanja, sud će odreĎenog učesnika uputiti na parnicu. U
vanparničnom postupku se moţe donijeti rješenje i bez zakazivanja ročišta. Vanredni
pravni lijekovi se ne mogu izjaviti protiv odluka donesenih u vanparničnom postupku, osim
protiv rješenja o odreĎivanju pravične naknade za eksproprisane nekretnine i odreĎivanje
nosioca stanarskog prava nakon razvoda braka.
STATUSNA PRAVA:
1. Oduzimanje i vraćanje poslovne sposobnosti
Kad se ustanovi da je neko lice nakon punoljetstva izgubilo sposobnost rasuĎivanja, takvom
licu se u vanparničnom postupku oduzima poslovna sposobnost. Ovaj postupak moţe se
pokrenuti po sluţbenoj duţnosti, moţe ga pokrenuti organ starateljstva, njegov bračni
partner ili srodnici po krvi ili tazbini do odreĎenog stupnja. U tom postupku se prvo provodi
WWW.BH-PRAVNICI.COM
dokaz vještačenjem vještaka odgovarajuće struke, a takvo lice se moţe uputiti i u

odgovarajuću specijaliziranu ustanovu. Javnost je isključena. Kad prestanu razlozi zbog kojih
je oduzeta poslovna sposobnost, pokreće se postupak za vraćanje poslovne sposobnosti (i
ovdje se poziva vještak).
2. Proglašenje nestalnog lica umrlim i dokazivanje smrti

Umrlim lice m prglasit će se:
1. Lice o čijem ţivotu u posljednjih 5 godina nije bilo nikakavih vijesti, a od njegovog
roĎenja je prošlo 60 godina.
2. Lice o čijem ţivotu za posljednjih 5 godina nije bilo nikakvih vijesti, a vjerovatno nije
ţivo.
3. Lice koje je nestalo u brodolomu, saobraćajnoj nesreči, poplavi i poţaru, a o njemu
nema nikakvih vijesti za 6 mjeseci (ovdje se iscrpljuje ova odredba).
4. Lice koje je nsetalo u ratu, a o njemu nema vijesti za godinu dana od prestanka
neprijateljstava (kod nas najčešće).
Podnosilac zahtjeva je lice koje ima pravni interes. Kada je izvijesno da je neko umro i kada
je umro a nema o tome dokaza (popaljene matične knjige) onda se u vanparničnom postupku
donosi rješenje da je umro tada i tada i objavljuje se u Sluţbenom listu. Dokazivanje
datuma smrti: u slučaju kada se zna datum smrti neke osobe a nema dokaza o datumu
smrti, u vanparničnom postupku se provoĎenjem odgovorajućih dokaza utvrĎuje datum smrti
odreĎene osobe. Predlagatelji su osobe koje imaju pravni interes.
3. Produženje i prestanak roditeljskog prava

U slučaju kada dijete napuni 18 godina a nesposoban je za rasuĎivanje, produžiće se
roditeljsko pravo. Pokreće ga roditlj i li organ starateljstva. Dokazuje se medicinskim
vještačenjem. Kada maloljetnik sa 16 godina postane roditelj, ne stiče poslovnu sposobnost
po sili zakona, već se donosi rješenje u vanparničnom postupku. Prijedlog za oduzimanje
roditeljskog prava moţe podnijeti drugi bračni partner, moţe podnijeti organ starateljstva.
Roditelju se moţe oduzeti roditeljsko pravo ako je svoje roditeljsko pravo grubo
zloupotrijebio (neplaćanje izdrţavanja, napuštanje djeteta, fizičko nasilje nad djetetom,
seksualno zlostavljanje, i kada jedan roditelj ne da drugome da koristi svoje roditlejsko
pravo).Ukoliko se steknu potrebni uslovi, pokrenuće se postupak za vraćanje roditeljskog
prava.
4. Dozvola za zaključenje braka

Maloljetnik sa navršenih 16 godina moţe podnijeti prijedlog da mu se dozvoli zaključenje
braka. Na ročište se pozivaju roditelji, organ starateljstva, utvrĎuje se zdravstveno stanje,
okolnosti pod kojima ţivi saslušanjem maloljentika i njegovih roditelja itd. Javnost je
isključena. Prijedlog podnosi maloljetnik. Ako sud ocijeni da postoji njegova sposobnost da
postane roditelj. Onda sud donosi rješenje o dozvoli za zaključenje braka.
PREDMETI KOJI IMAJU IMOVINSKI KARAKTER:

1. Upravljanje i korištenje zajedniĉkim stvarima
Ako postoji suvlasnička zajednica, a suvlasnici se ne mogu sporazumjeti o načinu korištenja
zajedničke stvari, odluku o ovom pitanju donosi vanparnični sud. Vanparnični sud po
prijedlogu suvlasnika (dovoljan je da jedan podnese) donosi odluku o načinu korištenja.
2. Dioba stvari i imovine u suvlasništvu
Suvlasnici imaju pravo i to svaki od njih da kod vanparničnog suda zahtijeva diobu
nekretnina. Ako nema sporazuma o diobi, pristupa se diobi nekretnina. Prvo se pokušava
fiziĉka dioba (uvijek je moguća kad se radi o zemljištu, a nije moguća ako se radi o zgradi ili
WWW.BH-PRAVNICI.COM
stanu). Ako nije moguća fizička dioba, dolazi do civilne diobe koja znači da se predmet
diobe prodaje po pravilima izvršnog postupka, pa se cijena koja se dobije dijeli na suvlsnike.
Moţe se desiti kod civilne diobe da jednom od suvlasnika pripadne cijela stvar, a da on
ostalim suvlasnicima plati iznos.
3. UreĊenje meĊa – ĉesto pitanje, dobro nauĉiti
Sud ureĎuje meĎu izme Ċu sus jednih nepokretnosti ako su meĎašnji znaci uništeni, oštećeni
ili pomjereni. Postupak se pokreće po prijedlogu jednog od vlasnika ili posjednika susjednih
parcela. Sud na ročište u sudu poziva stranke radi sporazumnog ureĎenja meĎa, a ako
sporazuma nema sud zakazuje ročište na licu mjesta i ureĎuje meĎu na jedan od slijedećih
naĉina:
1. po jačem pravu, npr. jači je u pravu onaj koji na spornoj površini ima neki pravni
naslov (ugovor o kupoprodaji) ako se redi o površin ikoja je male vriojednmosti
(do 3.000KM);
2. prema poslednjem posjedu sporne površine;
3. po pravičnoj ocjeni suda, to znači da se uzme sporna površina i prepolovi (Suada
misli da je to najefikasniji način podjele i ukinula bi ostale da je ona zakonodavac,
a ostavila ovaj);
4. po katastarskim mapama ako su stranke saglasne.
4. Ovjere, ĉuvanje isprava – ovo svjesno izostavlja jer je to prešlo u nadleţnost notara.
5. Poništavanje isprava
Poništiti se mogu isprave na kojima se zasniva neko pravo, a ukradene su, izgorjele i na neki
drugi način nestale.
6. Sudski depozit
U sudski depozit moţe se predati novac, dragocjenosti ili neki drugi predmeti. Onaj ko ţeli da
preda neku stvar u depozit podnosi prijedlog sudu. Ako je predmet depozita novac ili strana
valuta sud će ih poloţiti kod nadleţne sluţbe za platni promet. Ako lice u čiju korist je
depozit izvršen ne podigne tu stvar u roku od 3 godine, stvar postaje drţavna svojina. Osoba
koja je dala stvar u depozit se oslobaĎa svoje obaveze i ne teku zatezne kamate (npr. platio
kiriju koju zakupodavac neće da primi.
7. UtvrĊivanje poslovne sposobnosti maloljetniku
Vanparnični sud je nadleţan da donosi rješenje kojim utvrĎuje da je maloljetnik od 16 godina
koji je postao roditelj stekao poslovnu sposobnost.
PREDAVAĈ: Suada Selimović 02.06.2007. godine
PORODIĈNI ZAKON
(Sluţbene novine FBiH br.25/05 )
Brak
Za postojanje braka potrebno je:
Da su budući bračni partneri različitog spola;
Da su budući bračni partneri izjavili pristanak za sklapanje braka;
Da je pristanak izjavljen pred matičarem;
Ako pri sklapanju braka nje bio ispunjen neki od navedenih uslova, ne nastupaju pravne
posljedice braka. U ovakvom slučaju svaka osoba koja ima pavni interes ima pravo na tuţbu
kojom traţi utvrĎenje da brak ne postoji (jedna vrsta tuţbe za utvrĎenje).
Uvjeti za punovaţnost braka – ĉlan 10. (ranije su to bile zabrane)
Za sve ovo dole navedeno moţe se traţiti poništenje braka.
1. Brak ne moţe sklopiti osoba koja je već u braku.
2. Brak ne moţe sklopiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je
nesposobna za rasuĊivanje. Tuţbu za poništaj braka moţe podnijeti svaka osoba
WWW.BH-PRAVNICI.COM
koja ima pravni interes, bračni drug i organ starateljstva. Izuzetno, s ud moţe u
vanparniĉnom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za
rasuĎivanje ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti značenje braka i obaveze koje iz
njega proizilaze, kada je očito brak u interesu te osobe (i ovo navesti u vanparničnom
– zaboravila nam to navesti u vanparničnom).
3. Brak se ne moţe sklopiti izme Ċu krvnih s rodnika u pravoj i pobočnoj liniji do 4
stupnja. Tuţbu za poništaj braka moţe podnijeti bračni partner i organ starateljstva.
4. Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik (nepotpuno usvojenje, kod
potpunog je isti odnos kao i roditelja i djece). Tuţbu za poništaj braka moţe podnijeti
bračni partner i organ starateljstva.
5. Brak se ne moţe sklopiti izmeĎu svekra i snahe, zeta i tašte, oĉuha i pastorke,
mahehe i pastorka, bez obzira na to da li je prestao brak čijim je sklapanjem nastalo
ovo srodstvo.Izuzetno, sud moţe u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka
navedenim licima, ako postoje opravdani razlozi (npr. trudnoća). Tuţbu za poništaj
braka moţe podnijeti bračni partner i organ starateljstva.
6. Brak ne moţe sklopiti osoba koja nije napunila 18 godina ţivota. Izuzetno, sud
moţe u vanparničnom postupku dozvoliti sklapanje braka ukoliko za to postoje
opravdani razlozi, da je ta osoba duševno i tjelesno sposobna za vršenje prava i
duţnosti koje proizilaze iz braka.Tuţbu za poništraj braka moţe podnijeti malodobno
lice, roditelj maloljetnog lica i organ starateljstva.
7. Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje bračni partner pristao u strahu
izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobenosti braĉnog partnera ili o
njegovoj bitnoj osobini. Zabluda o osobenosti bračnog partnera postoji kada je
bračni partner mislio da sklapa brak sa jednom osobom, a sklopio ga je sa drugom
osobom. Zabluda o bitnoj osobini bračnog partnera postoji kada se radi o osobini koja
bi drugog bračnog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao (najčešći
razlog), a naročito u slučaju krajnje opasne ili teške bolesti, trajne i neizlječive spolne
nemoći, trudnoće ţene sa drugim muškarcem i ranije presude ili osude zbog krivičnog
djela učinjenog protiv dostojanstva osobe i morala.
PRESTNAK BRAKA
Brak prestaje *smrću bračnog partnera, *proglašenjem nestalog partnera umrlim (vidi
vanparnicu), *poništenjem (vidi gore) i razvodom.
1. Poništenje braka
Brak će se poništiti ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nije postojao jedan od
uvjeta za punovaţnost braka (nabrojati ovo što je gore navedeno). Brak će se poništiti ako
nije sklopljen u cilju voĎenja zajednice ţivota. Poništenje mogu traţiti osobe koje su u
zakonu navedene, a u svim slučajevima bračni partner, u nekim slučajevima organ
starateljstva.
2. Razvod braka
Bračni partner moţe traţiti razvod braka ako su braĉni odnosi teško i trajno poremećeni.
Razvod braka se moţe zahtjevati tuţbom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka. Muţ
nema pravo na tuţbu za razvod braka za vrijeme trudnoće ţene ili dok njihovo dijete ne
navrši 3 godine.
Sud će razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka ako je:
Od sklapanja braka proteklo najmanje 6 mjeseci
Ako postoji sporazum bračnih partnera sklopljen u postupku posredovanja o ostvarivanju
roditeljskog prava (kome će od roditelja dijete pripasti), izdrţavanju djeteta, o odnosu i
kontaktu roditelja kome dijete nije povjereno sa djetetom
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Sud će odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji se tiče djeteta nije u
djetetovom interesu.
Zahtjev za posredovanje
Prije pokretanja postupka za razvod braka bračni partner ili oba bračna partnera koji imaju
djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje dužni su podnijeti zahtjev za posredovanje
fizičkom ili pravnom licu ovlaštenom za posredovanje. Zahtjev za posredovanje mogu
podnijeti i bračni partneri koji nemaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje.
Bračni partner nije dužan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravište drugog bračnog
partnera nepoznato najmanje 6 mjesci i ako je bračnom partneru oduzeta poslovna
sposobnost. Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlaštenoj osobi na čijem području
podnosilac zahtjeva ima prebivalište, odnosno boravište ili bračni partneri su imali posljednje
prebivalište. U postupku posredovanja nastojati će otkloniti uzroke koji su doveli do
poremećaja bračnih odnosa i izmiriti bračne partnere. Ako su oba bračna partnera uredno
pozvana i ne odazovu se na poziv da učestvuju u postupku posredovanja i ne opravdaju svoj
izostanak, postupak će se obustaviti. Ako nakon obustave postupka bude podnesena tuţba ili
zahtjev za sporazumni razvod braka, sud će tužbu odbaciti.Ako se u postupku posredovanja
bračni partneri ne izmire, ovlašćena osoba će nastojati da se oni sporazumiju o tome s kim će
ţivjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko pravo nakon
punoljetstva, o njegovim osobnim odnosima sa kojim neće ţivjeti, o njegovom izdrţavanju.
Ako roditelji ne postignu sporazum naprijed naveden ili ako postignuti sporazum ne
odgovara intersima djeteta, organ starateljstva će na zahtjev ovlaštene osobe ili po sluţbenoj
duţnosti odlučiti o svim gore navedenim pitanjima. U postupku posredovanja ovlaštena
osoba sastaviti će zapisnik. Inače je ovlaštena osoba duţna u roku od 2 mjeseca da okonča
postupak posredovanja.Ako se tuţba ili zahtjev za sporazumni razvod braka podnesu prije
postupka posredovanja, sud će tu tuţbu odbaciti.
Postupak za razvod braka - specifičnosti
U posupku za razvod braka ne može se donijeti presuda na osovu priznanja, na osnovu
odricanja, zbog propuštanja. Ročište se mora zakazati u roku od 15 dana, presuda se mora
donijeti u roku od 15 dana, ţalba je u roku od 15 dana. Protiv odluke o razvodu braka nisu
dozvoljena vanredna pravna sredstva, dozvoljena je samo ţalba. Ako se u o vom postupku
odlučuje o pitanjima vezanim za povjeravanje djece i izdrţavanje, obavezno u postpku
učestvuje organ starateljstva. Odluka o razvodu braka obavezno sadrži : odluku o
povjerevanju djeteta, o izdrţavanju djeteta i o odnosima roditelja kome djete nije povjereno
sa djetetom.
Osporavanje i utvrĊivanje materinstva i oĉinstva

Ocem djeteta roĎenog u braku ili periodu do 300 dana od prestanka braka smatra se muţ
majke djeteta. Ako je dijete roĎeno u kasnije m braku majke, ali prije isteka 300 dana od
dana prestanka njenog prethodnog braka ocem će se smatrati muţ majke iz kasnijeg braka.
Dijete koje je roĎeno van braka smatra se vanbračnim djetetom.
UtvrĎivanje očinstva sudskom odlukom

Dijete moţe podići tuţbu radi utvrĎivanja očinstva, muškarac koji sebe smatra ocem, organ
starateljstva i majka djeteta u rokovima utvrĎenim zakonom. Starosna dob i druge
okolnosti pod kojima se moţe podnijeti tuţba pobliţe su odreĎeni zakonom.
Osporavanje očinstva
Tuţbu moţe podnijeti: dijete, muţ majke, majka i organ starateljstva sve u rokovima
utvrĎenim zakonom.
Odnosi roditelja i djece – ne treba uĉiti

WWW.BH-PRAVNICI.COM
Starateljstvo – ne treba uĉiti
Usvojenje
Usvojenje se moţe zasnovati kao potpuno i nepotpuno. Usvojici su duţni upoznati dijete da
je usvojeno najkasnije do njegove 7 godine ţivota, odnosno odmah nakon zasnivanja
usvojenja ako je usvojeno starije dijete.Usvojenje se moţe zasnovati samo ako je u interesu
usvojenika.
Ko se ne može usvojiti?:
1. Ne moţe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji ni brat ni sestra.
2. Ne moţe se usvojiti dijete prije isteka tri mjeseca od njegovog roĎenja.
3. Ne moţe se usvojiti dijete maloljetnih roditelja, izuzetno ovo se dijete moţe usvojiti
po isteku jedne godine od njegovog roĎenja ako nema izgleda da će se ono podizati u
porodici roditelja.
4. Dijete čije su roditelji nepoznati moţe se usvojiti tek po isteku 3 mjeseca od njegovog
napuštanja.
Ko može biti usvojilac?:
1. Drţavljanin BiH.
2. Usvojitelj moţe biti i strani drţavljanin ako je usvojenje u interesu djeteta i ako
dijete ne moţe biti usvojeno u BiH. U ovom slučaju potrebno je odobrenje
nadleţnog federalnom organa za poslove socijalne zaštite.
3. Usvojilac moţe biti samo osoba koja je u ţivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja
je straija od usvojenika najmanje 18 godina.
4. Ako postoje posebno opravdani razlozi usvojilac moţe biti i osoba star ija od 45
godina ali dobna razlika izmeĎu usvojioca i usvojenika ne smije biti veća od 45
godina.
Ko ne može usvojiti?:
1. Osoba kojoj je dok traje nesposobnost oduzeto roditeljsko staranje,
2. Osoba kojoj je ograničana ili oduzeta poslovna sposobnost,
3. Osoba koja ne pruţa dovoljno jemstva da će pravilno ostvarivati roditeljsko pravo.
Potpuno usvojenje
Potpuno se moţe usvojiti dijete do 10 godina ţivota. Potpuno usvojiti dijete mogu:
- bračni partneri zajednički,
- maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja,
- vanbračni partneri koji ţive najmanje 5 godina u vanbračnoj zajednici.
Potpunim usvojenjem se izmeĎu usvojioca, njegovih srodnika i usvojenika i njegovih
potomaka zasniva odnos srodstva je dnak krvnom s rodstvu. Potpunim usvojenjem prestaju
meĎusobna prava i duţnosti izmeĎu usvojenika i njegovih krvnih srodnika.
Nepotpuno usvojenje
Nepotpuno se moţe usvojiti dijete do navršene 18 godine ţivota. Nepotpuno usvojiti dijete
mogu:
- bračni partneri zajednički,
- jedan bračni partner uz pristanak drugog,
- maćeha ili očuh djeteta koje se usvaja,
- osoba koja nije u braku i vanbračni partneri koji ţive najmanje 5 godina u vanbračnoj
zajednici, mogu nepotpuno usvojiti ako za to postoje naročito opravdani razlozi
Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina, sposobnog da shvati značenje usvojenja potreban
je njegov pristanak.
Prava i duţnosti iz nepotpunog usvojenja
WWW.BH-PRAVNICI.COM
Nepotpunim usvojenjem nastaju izmeĎu usvojioca s jedne stane te usvojenika i njegovih

potomaka s druge strane prava i duţnosti koja prema zakonu postoje izmeĎu roditelja i djece.
Nepotpuno usvojenje ne utiče na prava i duţnosti usvojenika prema njegovim roditeljima i
drugim srodnicima.
Postupak zasnivanja usvojenja
Postupak usvojenja je postupak upravnih organa – Centra za socijalni rad. Osoba koja ţeli
usvojiti podnosi zahtjev organu starateljstva. U postupku zasnivanja usvojenja djeteta
isključena je javnst.
Prava i duţnosti roditelja i djece – imamo u vanparniĉnom
Sticanje poslovne sposobnosti maloljetnika

Poslovna sposobnost stiče se punoljetstvom ili sklapanje m braka prije punoljetstva.
Poslovnu sposobnost moţe steći maloljetna osoba starija od 16 godina koja je postala
roditelj. Maloljetnik sa 14 godina moţe obavljati neke parnične radnje (ograničen aposlovna
sposobnost) nrp. Da prihvati poklon.
Starateljstvo nad maloljetnicima

Pod starateljstvo stavit će se maloljetna osoba : čiji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili
nepoznatog boravišta, čijim roditeljima je oduzeto roditeljsko pravo, čiji roditelji nisu stekli
poslovnu sposobnost (postao roditelj ispod 16 godina), čiji su roditelji spriječeni ili
nesposobni redovno se starati o svom djetetu. Maloljetnik koji je navršio 14 godina moţe sam
sklapati pravne poslove kojim stiče prava (ugovor o darovanju), pravne poslove kojim
raspolaţe imovinom, ili preuzima obaveze mo ţe sklapati samo uz odobrenje staratelja
(roditelj ili organ starateljstva).
Zaštita imovinskih prava i interesa djeteta

Organ starateljstva moţe u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje računa o upravljanju
imovinom djeteta i o prihodima koji se ostvaruju iz te imovine.
Izdrţavanje
Izdržavanje djece
Roditelji su duţni izdrţavati maloljetno dijete i u izvršavanju te obaveze moraju iskoristiti
sve svoje mogućnosti i sposobnosti. Ako se dijete nalazi na redovnom školovanju, roditelji su
duţni prema svojim mogućnostima osigurati mu izdrţavanje i nakon punoljetstva, a najdulje
do navršene 26. godine ţivota. Pod redovnim školovanjem se smatra onaj student koji nije
izgubio godinu bez opravdanih razloga (opravdana bi bila npr. bolest, pa da je usljed toga
izgubio godinu). Ako je punoljetno dijete zbog bolest, fizičkih ili psihičkih nedostatka
nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za ţivot ili ih ne moţe ostvariti iz svoje
imovine, roditelji su duţni da ih izdrţavaju dok ta njihova nesposobnost traje. Baka i djed
duţnni su da izdrţavaju malojetnog unuka. Obaveza izdrţavanja punoljetnog unuka postoji
pod istim uvjetima koji se traţe za izdraţavanje punoljetnog djeteta. Roditelj koji ne ostvaruje
roditeljsko pravo ili mu je ograničeno roditeljsko staranje ne oslobaĎa se obaveze izdrţavanja
djeteta. Maćeha ili oĉuh duţni su izdrţavati svoje maloljetne pastorke ako oni ne mogu
ostvarivati izdrţavanje od roditelja. Maćeha ili očuh imaju ovu istu obavezu i nakon smrti
roditelja djeteta ako je u času smrti roditelja pastorka postojala porodiĉna zajednica pastorka
i maćehe. Pastorak je duţan da izdrţava maćehu ili oĉuha ako su ovi njega duţe vremena
WWW.BH-PRAVNICI.COM
izdrţavali ili se brinuli o njemu. Obave za izdrţavanja postoji izmeĊu sestara i braće u
odnosu na maloljetne osobe.
Izdržavanje roditelja
Punoljetno dijete dužno je izdržavati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne moţe se
zaposliti, a nema dovoljno sredstva za ţivot. Dijete se moţe osloboditi duţnosti izdrţavanja
roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdrţavao u vrijeme kada je bio obavezan po
zakonu da to čini.
Izdržavanje bračnog partnera

Braĉni partner koji ne ma dovoljno sredstava za ţivot ili ih ne moţe ostvariti iz svoje
imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moţe zaposliti, ima pravo na izdrţavanje od svog
bračnog partnera srazmjerno njegovim mogućnostima. Zahtjev za izdrţavanje bračni
partner moţe postaviti do zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod braka ili
poništenje braka. Izuzetno, bračni partner moţe tuţbom traţiti izdrţavanje u roku od jedne
godine od prestanka braka ako su uslovi za dosuĎivanje izdrţavanja postojali u vrijeme
zaključenja glavne rasprave u postupku za razvod braka i bez prestanka trajali do zaključenja
glavne rasprave za izdrţavanje. Sud moţe odbiti zahtjev za izdrţavanje braĉnog partnera
(iako su ispunjeni prethodni uslovi) ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog bračnog
partnera:
- grubo ili nedolično ponašao u bračnoj zajednici ili
- ako bi obaveza izdrţavanja predstavljala očitu nepravdu za drugog bračno g partnera
- ako su bračni partneri kroz duţe vrijeme odvojenog ţivota potpuno samostalno
osiguravali sredstva za vlastito izdrţavanje ili
- ako se iz okolnosti slučaja utvrdi da bračni partner koji zahtjeva izdrţavanje
prestankom braka koji je trajao kraće vrijeme nije doveden u materijalni poloţaj teţi od
onoga u kojem se nalazio prilikom stupanja u brak.
Sud moţe odlučiti da obaveza izdrţavanja bračnog partnera traje odreĎeno vrijeme, naročito
u slučajevima kada je brak trajao kraće vrijeme ili kada je tra ţilac izdrţavanja u mogućnosti
da u dogledno vrijeme na drugi način osigura sredstva za ţivot (npr. studentica se udala, brak
trajao kratko, sud joj dosuĎuje izdrţavnja godinu dana dok ne završi fakultet i zaposli se).
Pravo na izdrţavanje prestaje ako izdrţavani razvedeni bračni partner sklopi novi brak, ili
zasnuje vanbračnu zajednicu ili postane nedostojan da prima izdrţavanje.
Izdržavanje vanbračnog partnera

Vanbračni partner ima pravo na izdrţavanje pod istim uslovima kao i bračni partner pod
uslovom da je vanbračna zajednica trajala minimalno 3 godine, ali i kraće ako je u njoj
roĊeno maloljetno dijete.Vanbračni partner koji ispunjava uslove za izdrţavanje ima pravo
da tuţbom zahtijeva izdrţavanje vanbračnog partnera. Tuţba za izdrţavanje moţe se
podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbračne zajednice. Majka vanbraĉnog
djeteta ima pravo da zahtijeva od oca vanbračnog djeteta srazmjerno njegovim
mogućnostima da je izdrţava tri mjeseca prije poroĎaja i jednu godinu nakon poroĎaja.
OdreĎivanje izdržavanja
U postupku za izdrţavanje sud će prvo utvrditi ukupan iznos sredstava za izdrţavanje.
Prilikom utvrĎivanja potre ba osobe koja zahtjeva izdrţavanje, sud će uzeti u obzir njegovo
imovno stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstevno stanje i druge okolnosti
od kojih zavisi ocjena njenih potreba. Prilikom utvrĊivanja mogućnosti osobe koja je
duţna davati izdrţavanje sud će uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogućnosti da
WWW.BH-PRAVNICI.COM
stiče povećanu zaradu, kao i njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdrţavanja. Federalni
ministar rada i socijalne politike objaviće jednom godišnje podatke o prosječnim potrebama
osobe koja zahtijeva izdrţavanje s obzirom na troškove ţivota. Kada se izdrţavanje
zahtjeva za dijete sud će uzeti u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo školovanje.
Kada se radi o djetetu, sud će posebno cijeniti kao doprinos za izdrţavanje djeteta rad i
brigu koju u odgoju djeteta ulaţe roditelj kojem je dijete povjereno. Kada se izmjene
okolnosti koje uslovljavaju visinu izdrţavanja moţe se zahtjevati povećanje izdrţavanja.
Pored suda, za ovo je nadleţan i organ starateljstva i notar (ako su saglasni oko povećanja
izdrţavanja). Notarska isprava predstavlja izvršni naslov.
Imovinski odnosi braĉnih partnera
Bračni partneri mogu imati bračnu stečevinu i posebnu imovinu.
Bračna stečevina
Bračnu stečevinu čini:
- imovina koju su bračni partneri stekli radom za vrije me trajanja braĉne zajednice,
kao i prihodi iz te imovine;
- pokloni trećih lica učinjeni za vrijeme trajanja bračne zajednice (u novcu, stvarima,
pruţnju pomoći radom) ulaze u bračnu stečevinu bez obzira na to koji ih je bračni partner
primio, ukoliko drugačije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu
davanja poklona moţe zaključiti da je poklonodavac ţelio učiniti poklon samo jednom od
bračnih partnera;
- dobitak od igara na sreću je bračna stečevina;
- prihodi od intelektualnog vlasništva (autorskih djela) ostvareni za vrijeme trajanja
bračne zajednice su bračna stečevina;
Bračni partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije
ugovorili. Budući bračni partneri, odnosno, bračni partneri mogu braĉnim ugovorom
drugačije urediti svoje odnose vezane za bračnu stečevinu. Ukoliko je u zemljišnim knjigama
kao vlasnik stečevine upisan jedan bračni partner, drugi bračni partner moţe zahtjevati
ispravku upisa u zemljišnim knjigama. Na bračnu stečevinu primjenjuju se pravila
obligacionog i stvarnog prava.
Posebna imovina
Imovina koju bračni partner ima u ĉasu sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina.
Posebna imovina je i imovina koju za vrijeme trajanja bračne zajednice stekne po pravnom
osnovu drugačijem od navedenog iz člana 251.
Bračni ugovor
Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinsko pravni odnosi bračnih partnera prilikom
sklapanja braka, kao i tokom trajanja braka.
Podjela bračne stečevine

Ako bračni partneri ne zaključe ugovor, podjelu bračne stečevine izvršit će sud na zahtjev
bračnih partnera. Bračni partner kojem je povjereno čuvanje i odgoj djeteta dobit će pri
podjeli bračne stečevine, pored njegovog dijela, i stvari koje su namijenjene neposrednoj
upotrebi djece.
Odgovornost bračnih partnera

Za obaveze koje je jedan bračni partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi
bračni partner. Ovaj bračni partner odgovara za svoj dug svojom posebnom imovinom i
svojim dijelom bračne stečevine.
WWW.BH-PRAVNICI.COM
- Solidarna odgovornost bračnih partnera

Za obaveze koje je jedan bračni partner preuzeo radi podmirenja tekućih potreba bračne
zajednice, kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovraju zajednički oba bračna partnera,
odgovaraju bračni partneri solidarno, kako bračnom stečevinom, tako i svojom posebnom
imovinom.
- Imovinski odnosi vanbračnih partnera
Imovinu koju su vanbračni partneri stekli radom u vanbračnoj zajednici koja je trajala više od
tri godine smatra se njihovom bračnom stečevinom. Na ovu imovinu primjenjuju se sve
odredbe koje se odnose na bračnu imovinu.
Napomene kod pismene zadaće!!

RAZVOD BRAKA - Kada se radi o povjeravanju djeteta od 3 – 7 godina uvijek ide majci.
Vrlo vaţno da se vidi mišljenje Centra za socijalni rad i tako se dodjeljuje dijete nakon što se
dijete pitalo kome bi ţeljelo da pripadne.
KOD UTVRĐIVANJA VLASNIŠTVA - vaţan ZK izvodak.

Gradjansko Procesno Pravo - Predavanja

Enviado por

Dados do documento

Título original

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Gradjansko Procesno Pravo - Predavanja

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

PREDAVAĈ: Suada Selimović 20.,21.,27.05.2007. godine

GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO

NAĈELA PARNIĈNOG POSTUPKA

8. Naĉelo koncentracije roĉišta (ĉl.11) - prvostepeni postupak sastojaće se u pravili od

Vezanost parniĉnog suda za presudu kriviĉnog suda

Apsolutna nadleţnost - pitanje

Iskljuĉiva mjesna nadleţnost

Sporazum o mjesnoj nadleţnosti

Pitanje prigovora na mjesnu nenadle ţnosti

Parnični postupak se pokreće tuţbom, a vanparnični prijedlogom.

Bitni elementi tuţbe

Tuţba za utvrĊenje- ĉlan 54

Isticanje više tuţbenih zahtjeva u jednoj tuţbi- ĉlan 55

Preinaĉenje tuţbe – pitanje – ĉlan 56

Preinaĉenje tuţbe iako se tuţeni tome protivi - objektivno preinaĉenje

Subjektivno preinaĉenje tuţbe

Povlaĉenje tuţbe – ĉlan 59

PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

prethodno ispitivanje tuţbe,

1. Prethodno is pitivanje tuţbe – ĉlan 66 i ĉlan 67

2. Dostavljanje tuţbe na odgovor

3. Pripre mno roĉište

Na pripremnom roĉištu se provode slijedeće radnje:

Osnovna svrha pripre mnog roĉišta je da stranke predloţe dokaze.

4. Zakazivanje glavne rasprave

Odlaganje glavne rasprave – pitanje

DOKAZI U PARNIĈNOM POSTUPKU – pitanje (isto u KP)

2. Presuda na osnovu odricanja

3. Presuda zbog propuštanja

Sadrţaj presude – ĉlan 191

POSTUPAK PO PRAVNIM LIJEKOVIMA

Postupak po ţalbi – ĉlan 212

kada drugostepeni sud ocijeni da je radi pravilnog utvrĎenja činjeničnog stanja

Granice ispitivanja I-stepene presude – ĉlan 221.

Odluke II-stepenog suda po ţalbi– ĉl.224

1. Odbaciti žalbu kao neblagovremenu, nepotpunu ili nedopštenu (ako prvostepeni to

4. Ukinuti prvostepenu presudu i tužbu odbaciti:

VANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

Razlozi zbog kojih se revizija može izjaviti su:

(Ponavljanje: Revizija nije dozvoljena ni u ostavinskom, ni u izvršnom, ni u postupku

Razlozi za ponavljanje postupka:

Prije dlog za ponavljanje postupka moţe se podnijeti prvostepenom sudu u roku od 30

IZUZEĆE – ĉlan 357

SUPARNIĈARSTVO3 - ĉlan 362

UMJEŠAĈ U PARNICI4 - ĉlan 369

Gore navedeno su obligatorni prekidi postupka.

Osim prednjih sluĉajeva, sud će odrediti prekid postupka:

Novĉane kazne – od 100 KM do 1.000 KM (samo se stranke ne mogu kaţnjavati, vještaci

POSTUPCI ZBOG SMETANJA POSJEDA I RADNI SPOROVI

SPOROVI MALE VRIJEDNOSTI

Izvršenje strane sudske odluke

Naplata zateznih kamata

2. Ako je tokom izvršnog postupka izvršenik namirio traţiocu izvršenja potraţivanje

3. Gotov novac izvršenika po osnovu potraţivanja koja su izuzeta ili ograničena od

Izvršenje na novĉanim potraţivanjima

Prenos - Vrste prije nosa

rješenju o izvršenju ili u posebnom rješenju o prijenosu pozvat će se izvršenikov duţnik da

Pljenidba plate - Član 159.

Izvršenje kada pravo na izdržavanje ima više lica - Član 160

Izvršenje radi predaje i isporuke pokretnih stvari – ĉlan 197.

Predaja nepokretnosti - naĉin provoĊenja izvršenja – ĉlan 203.

Radnja koju moţe obaviti iskljuĉivo izvršenik – ĉlan 209.