VELEUILITE U POEGI

Ana Drahotusky Bruketa

PRAVA RADNIKA U SLUAJU OTVARANJA STEAJNOG POSTUPKA NAD POSLODAVCEM

ZAVRNI RAD

Poega, 2010.godine

SADRAJ

1. UVOD 2. 2.1. radu 2.2. postupka 3. POSTUPKA 3.1. postupka 3.2. 3.3. postupka 4. ovrnom 4.2. mase 4.3. vjerovnici POSTUPKU 6. prava REDOSLIJED i steajnom Radnici Radnici Prijedlog Razlozi za za Otvaranje NAMIRENJA postupku kao VJEROVNIKA U POKRETANJE I .......................................................................................................... SUBJEKTI Subjekti RADNOG radnog ODNOSA odnosa Subjekti OTVARANJE pokretanje otvaranje prema I STEAJNOG Zakonu o .....................1 POSTUPKA .........................................3 ..................................................................3 steajnog STEAJNOG steajnog steajnog steajnog STEAJNOM ............................................................................................3 ...........................................6 ..........................................................................6

postupka...........................................................................7 ......................................................................................10 4.1. Razlika izmeu namirenja u ........................................13 vjerovnici kao steajne steajni

POSTUPKU.................11

..........................................................................14 .............................................................................15 .................................................................................................... ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA OSIGURANJE

5. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE OSTVARENJA PRAVA RADNIKA U STEAJNOM .....................17 POSTUPAK POTRAIVANJA ...19 6.1. Podnoenje zahtjeva za ostvarivanje .............................................................19

6.1.1. podnosi 6.1.2. zahtjev 7. RADNIKA

Sadraj

obrasca koju

na je

kojem potrebno

se priloiti

zahtjev uz

..........................................................20 Dokumentacija ISPLATA ................................................20 OSIGURANIH POTRAIVANJA ......................................22

8..ZAKLJUAK................................................................................................... ....................23 9. LITERATURA ................25 10. ....27 ...29 ....31 ....33 PRILOG JJJJPRILOG JJJJPRILOG JJJJPRILOG 1. .................................................................................................................... 2. ..................................................................................................................... 3. ..................................................................................................................... 4. ..................................................................................................................... ................................................................................................

1. UVOD

Steajni zakon (Narodne novine 49/96., 29/99., 129/00., 123/03. i 82/06) sa svojim procesnopravnim i materijalnopravnim odredbama, osnovni je izvor za provoenje steajnog postupka u Republici Hrvatskoj. Prije stupanja na snagu trenutno vaeeg Steajnog zakona 01. sijenja 2007. godine, na podruju Republike Hrvatske u sluaju provoenja

postupka steaja nad dunikom, primjenjivale su se odredbe Zakona o prisilnoj nagodbi, steaju i likvidaciji (Narodne novine 54/ 94., proieni tekst). ....................................................... kkkkSteajni zakon iz 1997. godine objavljen u Narodnim novinama broj 44/96 doivio je do sada etiri izmjene i dopune i to Zakonom o izmjenama i dopunama Steajnog zakona ( Narodne novine 29/99., 129/00., 123/03., 82/06.). Promjenama su obuhvaene i odredbe Steajnog zakona kojima se ureuju isplatni redovi pa time i status radnika u steajnom postupku, razvrstavanjem u isplatne redove, priznavajui radnicima status vjerovnika koji se namiruju prije namirenja vjerovnika unutar isplatnih redova. ................................................... Razvrstavanje radnika kao vjerovnika u steajnom postupku bilo je uvjetovano pronalaenjem rjeenja kako nakon socijalizma i pretvorbe i privatizacije, ublaiti posljedice otvaranja steajnog postupka kod drutava koja su prola pretvorbu, a nakon pretvorbe i privatizacije, ostvarila uvjete za otvaranje steajnog postupka zbog nesposobnosti za plaanje ili prezaduenosti kao steajnih razloga. ............................................................................... kkkkPromjenom Steajnog zakona iz 2006. godine radnici su kao vjerovnici s cjelokupnim potraivanjem bili svrstani u jedan isplatni red i tako bili izjednaeni sa svim ostalim vjerovnicima steajnog dunika u svojim pravima. Kjj kklklSteajni postupak kao postupak koji za cilj ima skupno namirenje vjerovnika steajnog dunika u dananjem hrvatskom gospodarstvu sve se ee koristi jer se na taj nain omoguuje ponovni rad dunika, imovina dunika stavlja se pod kontrolu i tako se onemoguuje njezino daljnje umanjenje i gubici, stvaraju se uvjeti za otputanje vika zaposlenika, stvara se pravna mogunost za pravne radnje protiv osoba koje su odgovorne za stanje i tetu koju je dunik pretrpio, saznaje se tko su vjerovnici i kakva prava imaju prema steajnoj imovini i to je najvanije, moe se pristupiti pripremi steajnoga plana i reorganizaciji, sanaciji ili likvidaciji dunika. ......................................................................... kkkkSteaj ipak ne mora zavriti otputanjima radnika, prodajom imovine i

zatvaranjem poduzea, ve bi se u steajnom postupku trebalo ee provoditi restrukturiranje i na taj bi nain steajni dunik, u manje ili vie promijenjenom obliku, nastavio s poslovanjem. Radnici u sluaju steaja poslodavca ostvaruju prava iji su opseg, vrsta, uvjeti i postupak u kojima se ona ostvaruju odreeni Zakonom o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca, a rjeavanje o pravima radnika i uplate potraivanja povjereni su Agenciji za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca koju je 2008. godine osnovala Vlada Republike Hrvatske . Prema podacima Visokog trgovakog suda, prole je godine zaprimljen 1051 zahtjev za steaj tvrtki, a u 2008. godini bilo ih je 875, to je 20 posto vie. Pri tome je, dakako, povean i broj steajnih upravitelja, koji se u posljednje tri godine u Republici Hrvatskoj poveao sa 170 na 265 ili 55 posto. Kako se poveava broj steajeva, tako se poveavaju i iznosi koji se isplauju radnicima kada im poslodavac ode u steaj i nije u mogunosti ispuniti njihova prava iz Zakona o radu prema kojem zaposlenik koji je najmanje dvije godine radio kod istoga poslodavca ima pravo na jednu bruto plau i tri mjeseca otkaznoga roka, ali kada tvrtka ode u steaj i nije u mogunosti ispuniti odredbe Zakona o radu, umjesto nje to ini Agencija za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca koji tim zaposlenicima isplauje tri minimalne plae. Kroz ovaj e se rad prikazati subjekti radnog odnosa te subjekti i tijela koja sudjeluju u steajnom postupku kao posebnom izvanparninom sudskom postupku. Navesti e se i glavne razloge za pokretanje steajnog postupka koji su jasno definirani Steajnim zakonom, kao i prikazati tko sve moe predloiti otvaranje steajnog postupka. .................................... ........Kada je sam steajni postupak otvoren, rjeenje o njegovu otvaranju objavljuje se u Narodnim novinama i na oglasnoj ploi suda te se pozivaju svi zainteresirani vjerovnici da steajnom upravitelju prijave svoje trabine. llllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllllll kkkkNadalje, prikazati e se u kakvom su poloaju radnici kao vjerovnici budui da su njihova potraivanja svrstana u vii isplatni red i na taj im se nain omoguava povoljniji poloaj u odnosu na ostale vjerovnike. Takoer,

definirati e se na koji nain drava Zakonom o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca osigurava radnicima minimum njihovih prava u sluaju steaja poslodavca kroz podnoenje zahtjeva za ostvarivanjem prava Agenciji za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca, koja na kraju obavlja isplatu radnicima.

2. SUBJEKTI RADNOG ODNOSA I STEAJNOG POSTUPKA

2.1. Subjekti radnog odnosa prema Zakonu o radu

Radni odnos je dobrovoljno zasnovani pravni odnos izmeu radnika i poslodavca kojeg karakteriziraju subordinacija (obveza radnika da za vrijeme trajanja radnog odnosa potuje naloge i upute poslodavca), naplatnost ( pravo radnika na plau ili drugi oblik novane protuvrijednosti za obavljeni rad), osobno obavljanje rada one osobe koja je zasnovala radni odnos te ve spomenuta dobrovoljnost koja se oituje slobodno izraenom voljom stranaka za zasnivanje, trajanje i prestanak radnog odnosa. ...................................................... jjjjjjjjSubjekti radnog odnosa odnosno nositelji prava i obveza iz tog odnosa jesu radnik i poslodavac. Prema Zakonu o radu, radnik-ca (zaposlenik-ca, uposlenik-ca, djelatnik-ca, namjetenik-ca, slubenik-ca) je fizika osoba koja u radnom odnosu obavlja odreene poslove za poslodavca. Radnik je osoba koja obavlja odreene poslove za poslodavca temeljem ugovora o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme [8,l.2.,st.1.]. ........................... kkkkTemelj za stjecanje statusa radnika je postojanje ugovora o radu kojim se zasniva radni odnos. kkkkPoslodavac je, prema istom zakonu, fizika ili pravna osoba koja zapoljava radnika i za koju radnik u radnom odnosu obavlja odreene

poslove. Poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plau, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca osobno obavljati preuzeti posao. [8,l.2.,st.2.].

2.2. Subjekti steajnog postupka ....

U steajnom postupku razlikujemo vjerovnike steajnog dunika (izluni vjerovnik, razluni vjerovnik, vjerovnik steajne mase, steajni vjerovnik) , steajnog dunika i tijela steajnog postupka (steajni sudac, steajni upravitelj, skuptina vjerovnika i odbor vjerovnika). ........... kkkkkIzluni vjerovnik je osoba koja na temelju svoga stvarnog ili obveznog prava moe traiti da se neki predmet (stvar ili pravo) izdvoji (izlui) iz steajne mase zato to ne pripada steajnom duniku [6,l.79.,st.1.]. ---------------------------------------------------------------------------Izluni vjerovnici, ako mogu izluiti stvar koja je njihovo vlasnitvo iz imovine dunika, nisu vjerovnici steajnog dunika. Oni su vlasnici stvari ili prava koja se nalazi kod steajnog dunika u trenutku otvaranja steajnog postupka. Njihova imovina nije imovina steajnog dunika i ne moe se unoviti u steajnom postupku nego se mora vratiti izlunom vjerovniku kao vlasniku stvari ili prava [13]. Izluni vjerovnici samo obavjetavaju steajnog upravitelja o svom izlunom pravu. Pravo na izdvajanje predmeta izlunog prava ( stvari, imovinska prava, trabine ) utvruje se prema pravilima koja vae za ostvarivanje tih prava izvan steajnog postupka, a pravna osnova izdvajanja je stvarno pravo (vlasnitvo, suvlasnitvo) ili neko obvezno pravo (pravo na vraanje, pridraj prava vlasnitva). .........Razluni vjerovnik je osoba odnosno vjerovnik koji ima pravo na odvojeno namirenje iz odreenih dijelova steajne mase [6]. Razluni vjerovnik se razlikuje od izlunog vjerovnika po tome to se njegovo pravo odnosi na dijelove dunikove imovine koja ulazi u steajnu masu, dok se pravo izlunog vjerovnika odnosi na predmete koji nisu dunikova imovina i ne ulaze u steajnu masu. Razluni vjerovnici imaju pravo izbora: samo obavijestiti steajnog upravitelja o svom razlunom pravu, podnijeti prijavu trabine kao steajni

vjerovnici ili navesti iznos do kojeg njihova trabina vjerojatno nee biti pokrivena razlunim pravom i za razliku podnijeti prijavu trabine kao steajni vjerovnik [13]. .......................................... Vjerovnik steajne mase je osoba koja prema duniku ima trabinu s osnova trokova steajnog postupka i ostalih obveza steajne mase [6]. Drugim rijeima, radnik koji nastavi raditi kod dunika nakon otvaranja steajnog postupka smatra se vjerovnikom steajne mase i njegova se trabina iz radnog odnosa ostvarenog nakon otvaranja steajnog postupka namiruje prije trabine radnika kojima je prestao radni odnos otvaranjem steajnog postupka. Steajni vjerovnik je osoba odnosno osobni vjerovnik dunika koji u vrijeme otvaranja steajnog postupka ima kakvu imovinskopravnu, odnosno novanu trabinu prema duniku. Drugaije reeno, radnici kojima je prestao radni odnos prije otvaranja steajnog postupka, radnici kojima je radni odnos prestao otvaranjem steajnog postupka odnosno radnici s kojima steajni upravitelj nije nakon otvaranja steajnog postupka zakljuio ugovor o radu na odreeno vrijeme radi dovrenja zapoetih poslova i otklanjanja mogue tete, smatraju se steajnim vjerovnicima i namiruju se nakon vjerovnika steajne mase. Dunik je pravna osoba nad kojom se provodi steajni postupak (upravilu trgovako drutvo) te imovina dunika pojedinca ( trgovca pojedinca i obrtnika). vjerovnika i ................ odbor vjerovnika kkkkkTijela [6]. steajnoga postupka su steajni sudac, steajni upravitelj, skuptina .................................................................................................................... kkkkkkSteajni sudac (sudsko tijelo) odluuje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrivanja postojanja steajnoga razloga i provodi taj postupak, odluuje o otvaranju steajnoga postupka, imenuje i razrjeava steajnoga upravitelja, nadzire rad odbora vjerovnika, odobrava isplatu vjerovnika te donosi odluke o zakljuenju i obustavi steajnoga postupka [15]. ................................................................................................................. .............. kkkkSteajni upravitelj je fizika osoba koja ima visoku strunu spremu,

poloen struni ispit za steajnog upravitelja te se nalazi na listi steajnih upravitelja koju utvruje ministar nadlean za poslove pravosua. Steajni upravitelj ima prava i obveze tijela dunika pravne osobe dunika [5]. te zastupa jjjjjjjj

kkkkkSkuptinu vjerovnika saziva i vodi steajni sudac. Pravo sudjelovanja imaju svi vjerovnici s pravom odvojenog namirenja, svi steajni vjerovnici, steajni .... kkkkSteajni sudac moe prije prvog roita vjerovnika osnovati odbor vjerovnika te imenovati njegove lanove. U odboru vjerovnika moraju biti zastupljeni steajni vjerovnici s najviim trabinama i vjerovnici s malim trabinama, ali i predstavnik ranijih dunikovih radnika, a u njega mogu biti imenovani i razluni vjerovnici. O osnivanju odbora vjerovnika mogu odluiti i vjerovnici na prvoj skuptini vjerovnika [5]. Steajni upravitelj, skuptina vjerovnika te izvansudska tijela steajnog postupka [15]. ................................. vjerovnika jesu odbor upravitelj i dunik pojedinac [6]. .........................................................................................................................

3. POKRETANJE I OTVARANJE STEAJNOG POSTUPKA Steajni postupak je poseban izvanparnini sudski postupak koji se provodi s ciljem istodobnog i ujednaenog namirenja svi steajnih vjerovnika iste skupine (vrste ili isplatnog reda). Cilj ovog postupka ostvaruje se unovenjem dunikove imovine i podjelom prikupljenih sredstava vjerovnicima.

3.1. Razlozi za pokretanje steajnog postupka

JJJJJJPrema Steajnom zakonu steajni se postupak moe otvoriti samo ako se utvrdi postojanje zakonom predvienih steajnih razloga, a oni su nesposobnost za plaanje (insolventnost) i prezaduenost (insuficijencija) [6, l.4.,st.2.]...Jedno trgovako drutvo moe biti u steaju jer je insolventno, drugo moe biti u steaju jer je prezadueno, a tree moe biti u steaju iako nije ni prezadueno niti insolventno, ali ima vrlo velike izglede kako u skoroj budunosti nee moi podmirivati svoje dospjele obveze. ........................................... kkkkDunik je nesposoban za plaanje ako ne moe trajnije ispunjavati svoje dospjele novane obveze [6]. Smatra se da je dunik nesposoban za plaanje ako ima evidentirane nepodmirene obveze kod banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa u razdoblju duljem od 60 dana, a koje je trebalo, na temelju valjanih osnova za naplatu, bez daljnjeg pristanka dunika naplatiti s bilo kojeg od njegovih rauna [6], dakle nepodmirene obveze, u bilo kojem iznosu, pa i ispod jedne petine, to je do Novele Steajnog zakona 2006. godine bila granica nepodmirenosti obveza ispod koje se insolventnost nije predmnijevala [14]. Okolnost da je dunik u tom razdoblju imao sredstava na drugim svojim raunima kojima su se mogle namiriti sve te trabine ili okolnost da je dunik podmirio ili da moe podmiriti u cijelosti ili djelomino trabine nekih vjerovnika sama po sebi ne znai da je on sposoban za plaanje. Podmirenje trabina dunik moe dokazivati samo javnom ili javno ovjerovljenom ispravom ili potvrdom pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa.

Nesposobnost dunika za plaanje dokazuje se potvrdom pravne osobe koja za dunika obavlja poslove platnoga prometa. Ta je pravna osoba duna bez odgode vjerovniku, na njegov zahtjev izdati takvu potvrdu jer inae odgovara za tetu koju bi vjerovnik zbog toga mogao pretrpjeti. ....... a ........ DrugpDrugi opravdani razlog za otvaranje steajnog postupka je prezaduenost. Nad pravnom osobom steaj e se otvoriti u sluaju njene prezaduenosti, a smatra se da je dunik prezaduen ako njegova imovina ne pokriva postojee obveze [6]. Ne smatra se da je dunik prezaduen ako se prema okolnostima sluaja (razvojnom programu, raspoloivim izvorima sredstava, vrsti imovine, pribavljenim osiguranjima ) moe osnovano pretpostaviti da e nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeu. Takoer, nee se smatrati da je prezadueno trgovako drutvo osoba ako je koji od njegovih lanova koji solidarno odgovaraju za njegove obveze fizika osoba [6]. .. ....................................... Ako je trgovako drutvo nesposobno za plaanje ili prezadueno, uprava drutva duna je bez odgode, a najkasnije dvadeset jedan dan po nastanku nesposobnosti za plaanje ili prezaduenosti, predloiti otvaranje steajnoga postupka [9]. Dunik moe predloiti otvaranje steajnoga postupka i ako uini to je tzv. prijetea nesposobnost za plaanje [6].

vjerojatnim da svoje ve postojee obveze nee moi ispuniti po dospijeu , .........................................................................................................................

3.2. Prijedlog za otvaranje steajnog postupka Steajni postupak moe se pokrenuti na prijedlog: 1) razloga, kkknesposobnosti za plaanje,

................................................ steajnih od nastupanja

vjerovnika - ako uini vjerojatnim postojanje svoje trabine i kojeg od 2) dunika - obvezan je podnijeti prijedlog u roku od dvadeset i jednog dana

............................................................................................ 3) dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske kad zastupa Republiku Hrvatsku ili pravne kkkosobe u veinskom dravnom vlasnitvu. Nema pokretanja steajnog postupka po kkkslubenoj dunosti. [18]. ............................................................................................. jjjjjjjSvaki vjerovnik moe zatraiti pokretanje steajnog postupka nad steajnim dunikom pod uvjetom da svoju trabinu ( potraivanje ) uini vjerojatnom te da uini vjerojatnim postojanje nekog od steajnih razloga. Postavlja se pitanje da li vjerovnik mora svoju trabinu dokazivati ovrnom ispravom ili je dovoljno da to uini vjerodostojnom ispravom, ali dovoljna je vjerodostojna isprava s obzirom da se steajni postupak ne moe otvoriti samo na temelju utvrene trabine vjerovnika [18]. Za otvaranje steajnog postupka potrebno je utvrditi kumulativno postojanje dva uvjeta vjerojatnost postojanja trabine i postojanje nekog od steajnih razloga. Steajni sud nije duan utvrditi postojanje trabine, ali je duan utvrditi postojanje razloga za otvaranje steajnog postupka, tj. nesposobnost za plaanje ili prezaduenost. jjjjjjjjVjerovnik koji predlae pokretanje steajnoga postupka duan je pri podnoenju prijedloga uz sudsku pristojbu na prijedlog za pokretanje steajnoga postupka, koja iznosi 100,00 kuna, uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 10.000,00 kuna radi osnivanja Fonda za pokrie trokova steajnog postupka koji se ne mogu namiriti iz imovine dunika [6, l.63., st. 4.], odnosno za predujmljivanje sredstava za voenje steajnog postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva. Na pozivanje i naplatu ovih pristojbi na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe Zakona o sudskim pristojbama. Ta se dodatna pristojba uplauje na poseban raun trgovakoga suda koji vodi steajni postupak, a sudska pristojba na raun dravnog prorauna. .................................................. kkkkRadnici dunika nisu duni plaati navedene pristojbe u steajnom postupku. To je logino jer radnici uglavnom pokreu steajni postupak zbog neisplate plae, a kako se Republika Hrvatska Ustavom definira kao socijalna drava, razumljivo je osloboenje radnika od ovih obveza [17]. Jjjjjjjj kkkkDunik uz prijedlog za otvaranje steajnog

postupka mora priloiti potvrdu pravne osobe o stanju sredstava na raunu i nepodmirenim obvezama te javnobiljeniki ovjerovljen popis imovine. Ukoliko osoba dunika to ne uini, sud e prijedlog za otvaranje steajnog postupka odbaciti kao neuredan, bez pozivanja dunika da naknadno priloi navedene ........... kkkkto se tie dunika trgovakog drutva, sukladno odredbi lanka 251. stavka 2. Zakona o trgovakim drutvima, uprava drutva ( dunika ) mora bez odgaanja, a najkasnije tri tjedna po nastanku razloga kojega Steajni zakon odreuje kao razlog za pokretanje steajnog postupka zatraiti da se otvori taj postupak. Za lanove uprave i likvidatore koji ne predloe otvaranje steajnog postupka kada za to postoje uvjeti, predviena je novana kazna ili kazna zatvora do dvije godine [9]. ............. ................................................................................ jjjjjjjjDravno odvjetnitvo Republike Hrvatske duno je pokrenuti steajni postupak na prijedlog dravnih i drugih tijela, pravnih osoba koje zastupa te Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, u ime i za raun Republike Hrvatske [18]. Dravna i druga tijela, pravne osobe i navedeni zavodi po slubenoj dunosti i bez odgode duni su obavijestiti Dravno odvjetnitvo o postojanju uvjeta za pokretanje steajnog postupka nad njihovim dunicima. ............................ ..........Prijedlog za pokretanje steajnog postupka podnosi se stvarno i mjesno nadlenom trgovakom sudu na ijem se podruju nalazi sjedite dunika pravne osobe, odnosno sjedite dunika pojedinca [4]. .................................................................................................. kkkkPotrebne isprave kod podnoenje prijedloga za pokretanje steaja, ako prijedlog podnosi vjerovnik jesu dokaz postojanja trabine i potvrda pravne osobe koja za dunika obavlja poslove platnog prometa da je dunik insolventan, te potvrda pravne osobe koja za dunika obavlja poslove platnog prometa, da je dunik insolventan, ako prijedlog podnos dunik [2]. jjjjjjjjGovorei o steajnom postupku vano je navesti da je to jedini sudski postupak u kojem uz sudsko tijelo ( steajnog suca) sudjeluju i izvansudska potvrde i isprave. .........................................................................................................................

tijela:

steajni

upravitelj,

skuptina

vjerovnika

odbor

vjerovnika.

...............................................................................................

jjjjjjjjZa steajnog upravitelja moe se imenovati fizika osoba koja ima visoku strunu spremu, koja ima odgovarajuu potrebnu strunost i iskustvo, poloen struni ispit za steajnog upravitelja te se nalazi na listi steajnih upravitelja koju utvruje ministar nadlean za pravosue i koja se objavljuje u Narodnim novinama [6]. Steajni upravitelj se imenuje rjeenjem o otvaranju steajnoga postupka. Vjerovnici na prvom ili kasnijem roitu steajnih vjerovnika nakon imenovanja steajnog upravitelja mogu umjesto imenovanog steajnog upravitelja od strane steajnog suca, izabrati nadziru neku steajni drugu sudac, osobu za i upravitelja odbor [6]. Steajni upravitelj obavlja poslove uprave dunika i zastupa ga, a njegov rad skuptina vjerovnika vjerovnika. ........................................... Neke od dunosti steajnog upravitelja su postupati savjesno i uredno, podnositi pisana izvjea o tijeku steajnog postupka i stanju steajne mase uvijek kada to zatrai steajni sudac ili odbor vjerovnika, a najmanje jedanput u tri mjeseca, odrediti povjerenstvo za popis imovine, sastaviti poetno stanje imovine dunika, brinuti se o ostvarivanju trabine dunika, savjesno voditi poslovanje dunika ako je odreeno da se poslovanje nastavlja, pripremiti isplatu vjerovnika i nakon odobrenja izvriti isplatu [6].

3.3. Otvaranje steajnog postupka

Na temelju prijedloga za otvaranje steajnog postupka steajni sudac donosi rjeenje o pokretanju tzv. prethodnog postupka radi utvrivanja uvjeta za otvaranje steajnog postupka te saziva roite na koje poziva predlagatelja, zastupnike dunika i privremenog steajnog upravitelja, ako ga je sudac imenovao [4]. ----------------------------------------------JJJJJJSteajni sudac zatim odreuje ispitivanje financijskog stanja dunika kako bi se utvrdilo je li dunik nesposoban za plaanje odnosno je li prezaduen. ............................. kkkkNakon utvrivanja financijske situacije, saziva se roite na kojem steajni sudac donosi rjeenje o otvaranju steajnog postupka ili rjeenje o odbijanju prijedloga za otvaranje steajnog postupka. Rjeenje o otvaranju steajnog postupka objavljuje se u Narodnim novinama i istie na oglasnoj ploi suda, a istim se pozivaju svi vjerovnici da u roku koji ne moe biti krai od 15 niti dui od 30 dana, prijave steajnom upravitelju svoje trabine [6]. Trabina se smatra utvrenom ako je na ispitnom roitu prizna steajni upravitelj i ako ju ne ospori netko od vjerovnika. koje je u steaju dodaje se oznaka sudski registar. Tvtki trgovakog drutva "u steaju", te se tako upisuje u

.kkkkkk...........................................................

kkkVjerovnici se namiruju prema pritjecanju gotovinskih sredstava, a zavrnoj diobi se pristupa kad se definitivno okona unovenje steajne mase (cjelokupne imovine dunika u vrijeme otvaranja steajnoga postupka te imovine koju on stekne tijekom steajnoga postupka) [3]. ----------------------------------------------------------------------------------------------kkkkOdmah nakon okonanja zavrne diobe steajni sudac donosi rjeenje o zakljuenju steajnog postupka. Rjeenje i osnova zakljuenja postupka moraju se objaviti u Narodnim novinama i dostaviti registarskom sudu radi brisanja dunika iz sudskog registra. Donoenjem rjeenja o zakljuenju steajnoga postupka prestaju slube steajnoga upravitelja i lanova odbora vjerovnika, a dunik ponovno stjee pravo slobodnoga raspolaganja steajnom masom. Brisanjem iz upisnika steajni dunik kao pravna osoba prestaje postojati, steajni dunik kao trgovac pojedinac gubi svojstvo trgovca pojedinca, a steajni dunik obrtnik gubi svojstvo obrtnika [6].

____________________________________________---------------KKKUz klasini likvidacijski steajni postupak, postoji jo est inaica, a to su : prethodni steajni postupak, skraeni steajni postupak, steaj male vrijednosti, osobna uprava, steajni plan i meunarodni steaj. Svi navedni postupci obuhvaeni su Steajnim zakonom [5].

4. REDOSLIJED NAMIRENJA VJEROVNIKA U STEAJNOM POSTUPKU

kkkkHrvatski sabor donio je dana 07. srpnja 2006. godine Zakon o izmjenama i dopunama Steajnog zakona. Najvanija je bila izmjena lanka 71. stavka 1. prema kojem u trabine prvog vieg isplatnog reda ulaze trabine radnika i prijanjih radnika steajnog dunika nastale do dana otvaranja steajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa odreenog zakonom ili kolektivnim ugovorom i trabine po osnovi naknade tete nastale zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. ................................................. Dotadanjom zakonskom odredbom radnicima su imali mogunost ostvariti samo dio potraivanja koji je bio ogranien svojom visinom [14].--------------------------------sssssU prvi vii isplatni red radnicima su bile razvrstavane samo plaa za zadnja tri mjeseca prije otvaranja steaja ili prestanka ugovora o radu do iznosa koji za odreeni mjesec odgovara iznosu dvije treine prosjene mjesene plae u Republici Hrvatskoj, naknada plae za godinji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren steaj ili u kojoj je prestao ugovor o radu, te u prethodnoj godini do iznosa koji za odreeni mjesec odgovara iznosu dvije treine prosjene mjesene plae isplaene u Republici Hrvatskoj, naknada plae za posljednja tri mjeseca prije otvaranja steaja ili prestanka ugovora o radu do iznosa koji za odreeni mjesec odgovara iznosu dvije treine prosjene mjesene plae isplaene u Republici Hrvatskoj, otpremnine do iznosa jedne treine prosjene mjesene plae isplaene u Republici Hrvatskoj za svaku navedenu godinu rada kod tog poslodavca, naknada tete pretrpljene zbog

ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ostala potraivanja radnika bila su razvrstavana u tzv. opi isplatni red. Prema hhhhhPrema trenutno vaeem Steajnom zakonu gotovo sva potraivanja radnika razvrstana su u vii isplatni red ime su oni u povoljnijem poloaju u odnosu na ostale vjerovnike. Namirenje se vri tako da se prvo u potpunosti namire vjerovnici ija su potraivanja razvrstana u prvi vii isplatni red, a tek nakon potpunog namirenja tih vjerovnika prelazi se na namirenje ostalih vjerovnika ije su trabine razvrstane u opi isplatni red. Manji dio trabina razvrstava se u nie isplatne redove koje se namiruju posljednje, npr.kamate, trokovi postupka i sl. Moemo zakljuiti da se steajni vjerovnici svrstavaju u isplatne redove, te se redoslijed isplata vri sukladno tim redovima. Isplauje se ono to se uspjelo unoviti prodajom imovine dunika, ali ako dunik nema imovine ili je ona nedostatna, tada redoslijed zapravo i nije vaan jer se nema to podijeliti. ............................................................................................................ Tablica 1. Redoslijed isplata novca nakon prodaje dunikove imovine [17] 1. Trokovi steajnog postupka ine ih slijedei trokovi: 1.1. sudski trokovi steajnog upravitelja i lanove jjjjjjjjjjjodbora

postupka, vjerovnika

hh1.2. nagrade i izdaci za privremenog steajnog upravitelja, steajnog gg1.3. drugi trokovi za koje je Steajnim ili drugim zakonom odreeno da e se namirivati jjjjjjjjjjjkao trokovi steajnog postupka 2. Ostale obveze steajne mase - ine ih slijedei trokovi: 2.1. obveze zasnovane radnjama steajnog upravitelja ili na drugi nain upravljanjem, jjjjjjjjjjjjunovenjem i podjelom steajne mase, a a koje ne spadaju u trokove steajnog jjjjjjjjjjjpostupka 2.2. potraivanja odvjetnika za pruene usluge tijekom posljednjih est mjeseci prije kkkkkotvaranja steajnog postupka u svezi sa zatitom i ostvarenjem prava dunika koja ulaze kkkkku steajnu masu 2.3. obveze iz dvostranoobveznih ugovora ako se njihovo ispunjenje trai za steajnu masu kkkkkili mora uslijediti nakon otvaranja steajnog postupka 2.4. obveze na temelju neosnovanog obogaenja mase

2.5. potraivanja radnika steajnog dunika nastala nakon otvaranja steajnog postupka 3. Prvi vii isplatni red potraivanja radnika i prijanjih radnika steajnog dunika 4. Drugi vii isplatni red sva potraivanja koja se ne mogu svrstati u vie ili nie isplatne redove (ono to ne ide pod 1,2,3 ili 5, ide pod 4) 5. Nii isplatni redovi ine ih slijedea potraivanja: 5.1. kamate na potraivanja steajnih vjerovnika od otvaranja steajnog postupka 5.2. trokovi koji za pojedine vjerovnike nastanu njihovim sudjelovanjem u steajnom kkkkkpostupku 5.3. novane kazne za kazneno ili prekrajno djelo kao i takve sporedne posljedice kaznenog kkkkili prekrajnog djela kojima se namee obveza plaanja novca 5.4. potraivanja za besplatnu inidbu dunika 5.5.potraivanja za povrat zajma kojim se nadomjeta kapital nekog lana drutva ili kkkkodgovarajua potraivanja kkk kkkkBudui da se u stvarnosti zna dogoditi da nema dovoljno novanih sredstava niti za namirenje radnika kao vjerovnika vieg isplatnog reda, drava ipak radnicima garantira da e od nje dobiti dio potraivanja osiguranih Zakonom o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca kojim se radnicima garantira minimum njihovih prava u sluaju steaja poslodavca.

4.1. Razlika izmeu namirenja u ovrnom i steajnom postupku

Steaj je opa, generalna ovrha, te se u steajnom postupku provode i odreeni elementi ovrnog postupka. U tom smislu, Ovrni i Steajni zakon blisko su povezani. Ovrha je izvanparnini postupak prisilne naplate ili hhhhU ovrnom izvrenja (ostvarenja trabine) [10]. -----------

postupku je osnovno naelo pojedinanog namirenja na imovini dunika to znai da se onaj vjerovnik koji ima dospjelo potraivanje prema duniku i

koji pokrene ovrni postupak, namiruje ovrnom postupku [16].

na imovini dunika ne vodei

rauna da li dunik ima jo kojeg vjerovnika kojega bi valjalo namiriti u O volji vjerovnika kada e pokrenuti postupak ovrhe na imovini dunika, zavisi i njegovo namirenje pa je ovdje prisutno naelo dispozije u slobodnoj procjeni kada e se postupak namirenja trabine pokrenuti. U ovrnom postupku je prisutno i naelo cjelokupnog namirenja trabine vjerovnika kojim se osigurava namirenje samo vjerovnika koji je ostvario pravo na ovrhu da se namiri u cijelosti sa svojom trabinom [16]. -------------------------------------------------------------------------------jjjjjjjjU steajnom postupku se primjenjuje naelo skupnog namirenja vjerovnika [6, l.2.], to znai da se cjelokupna imovina dunika unovava od strane steajnog upravitelja kao tijela steajnog postupka radi namirenja svih vjerovnika koji su svoje dospjele trabine prijavili u steajnom postupku i ije trabine nisu osporene. -------------------------------------------------Posljedica otvaranja steajnog postupka nad dunikom po prijedlogu jednog vjerovnika odnosno ovlatene osobe za pokretanje steajnog postupka, je da se u postupak s prijavom svoje dospjele trabine, moraju prijaviti svi ostali vjerovnici jer u protivnom gube pravo na namirenje ukoliko propuste rokove odreene Steajnim zakonom za prijavu trabine ( u roku odreenim rjeenjem o otvaranju steajnog postupka odnosno najkasnije u roku od tri mjeseca nakon prvog ispitnog roita, ali ne poslije objavljivanja poziva za zavrno roite) [6]. javnog .... KKKU steajnom postupku se primjenjuje naelo prioriteta i naelo razmjernog namirenja. Naelo prioriteta se primjenjuje u odnosu na status koji pojedini vjerovnik ima u steaju. Razluni vjerovnik se prioritetno namiruje iz imovine na kojoj je stekao razluno pravo. Meutim, naelo prioriteta je najprisutnije kod steajnih vjerovnika koji su razvrstani u isplatne redove. lanak 70. stavak 2. Steajnog zakona ureuje da se vjerovnici kasnijeg isplatnog reda mogu namiriti tek poto budu namireni u Dakle, u steajnom postupku se primjenjuje naelo to u ovrnom postupku nije objavljivanja,

sluaj..............................................................................................---...............

cijelosti vjerovnici prethodnoga isplatnog reda. Isto tako kod steajnih vjerovnika primjenjuje se naelo razmjernog namirenja, to znai da se pojedini steajni vjerovnik unutar svog isplatnog reda ne moe namiriti u cijelosti ukoliko nema dovoljno steajne mase da se u cijelosti namire svi steajni vjerovnici njegovog isplatnog reda, ve se namiruju u razmjernom dijelu ( npr. svi s 10% od dijelom svoje trabine) trabine [16].

----.................-------------------------------------------------jjjjjjj Iz navedenih naela proizlazi da se steaj smatra generalnom ovrhom koja je pokrenuta slubenim putem kada sud donese rjeenje o otvaranju steajnog postupka, u kojoj se generalnoj ovrsi unovava sva imovina dunika i namiruju svi vjerovnici koju su o postojanju svog prava ( razluni vjerovnici) obavijestili steajnog upravitelja i svi vjerovnici koji su prijavili svoju trabinu i trabina im nije osporena ( steajni vjerovnici) ili su zahtijevali namirenje svoje trabine (vjerovnici steajne mase). Takoer, ovrni postupak ne rezultira prestankom dunika, dok je jedna od posljedica steajnog postupka i prestanak steajnog dunika pravne osobe.

4.2. Radnici kao vjerovnici steajne mase

Radnici stjeu status vjerovnika steajne mase i na ime trokova steajnog postupka i na ime ostalih obveza steajne mase. ----------------------------------------------------------Osnova prava radnika da se smatraju vjerovnicima steajne mase s naslova trokova steajnog postupka, je odredba lanka 86. Steajnog postupka u stavku 1. toka 3. koja je ureivala da u trokove steajnog postupka spadaju drugi trokovi za koje je steajnim zakonom ili drugim zakonom odreeno da e se namiriti kao trokovi steajnog postupka [16]. Brisanjem odredbe lanka 86. te izmjenama Zakona iz 2003.godine radnici su izgubili status vjerovnika steajne mase s naslova trokova steajnog postupka. Ostali su vjerovnici steajne mase s naslova ostalih obveza steajne mase. Naravno, ovdje se ne radi o pravu svih radnika i bivih

radnika biti vjerovnik steajne mase, nego se samo radi o onim radnicima koji su nakon otvaranja steajnog postupka sklopili nove ugovore o radu na odreeno vrijeme sa steajnim dunikom kao poslodavcem radi dovrenja zapoetih poslova i otklanjanja mogue tete. Svi ostali radnici i raniji radnici dunika imaju status steajnih vjerovnika [16]. ..........Novina koju je donijela izmjena Steajnog zakona iz 2006.godine, a koja je povoljnija za radnike od ranijih ureenja je odredba lanka 85. Steajnog zakona, koja se sastoji u slijedeem: ranijim ureenjem navedene odredbe utvreno je naelo prioriteta i razmjernog namirenja vjerovnika steajne mase. To znai da se radnici koji su ostali raditi kod dunika i imali su status vjerovnika steajne mase s naslova ostalih obveza steajne mase, nisu mogli namiriti dok u cijelosti nisu namireni vjerovnici steajne mase s naslova trokova steajnog postupka. Ako su i doli na red za namirenje, nisu se mogli namiriti s cjelokupnom trabinom ve razmjerno sa svim ostalim vjerovnicima steajne mase s naslova ostalih obveza steajne mase. KKKNovo ureenje postupanja prema vjerovnicima steajne mase ne temelji se na naelu prioriteta i razmjernog namirenja i ne pravi razliku izmeu te dvije skupine vjerovnika steajne mase, ve odreuje da se vjerovnici steajne mase ( i trokovi steajnog postupka i ostale obveze steajne mase) namiruju redom kako dospijevaju s cjelokupnom trabinom [16]. Vjerovnici steajne mase ne podnose prijavu trabine, ve od steajnog upravitelja zahtijevaju njeno ispunjenje. 4.3. Radnici kao steajni vjerovnici Steajnim zakonom iz 2006. godine trabina radnika koji su zateeni na radu u vrijeme otvaranja steajnog postupka, ali im je radni odnos prestao otvaranjem steajnog postupka nad dunikom i trabina prijanjih radnika dunika, u cijelosti se razvrstava u vii isplatni red s prvenstvenim pravom namirenja. ............................................................................................... KKKPrema odredbi lanka 71. Steajnog zakona u trabine prvog vieg isplatnog reda ulaze trabine radnika i prijanjih radnika nastale do dana

otvaranja steajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom odnosno kolektivnim ugovorom i trabine po osnovi naknade tete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dok u [6]. trabine drugog vieg isplatnog reda ulaze sve ostale Steajni vjerovnici prijavljuju trabine prema duniku, osim onih koje su razvrstane u nie isplatne redove ----------------trabine. jjjjjjTakoer, vano je spomenut i da su radnici sve do izmjena Zakona o radu 2003. godine s neto plaom razvrstavani u odreeni isplatni red, a u istom isplatnom redu su s pripadajuom razlikom do bruto plae temeljem doprinosa iz plae i na plau, bili razvrstavani Zavod za mirovinsko i zdravstveno osiguranje te Zavod za zapoljavanje, tako da su i jedni i drugi imali status steajnog vjerovnika. Sada status steajnog vjerovnika ima samo radnik [16].

5. ZAKONSKE PRETPOSTAVKE OSTVARENJA PRAVA RADNIKA U STEAJNOM POSTUPKU

Prema odredbama Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca (Narodne novine 86/08) radnici u sluaju steaja poslodavca ostvaruju prava na: a) neisplaene plae za posljednja tri mjeseca prije otvaranja steaja odnosno prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja steaja, b) neisplaene naknade plae za bolovanje koju je prema propisima o zdravstvenom osiguranju bio duan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava u posljednja tri mjeseca prije otvaranja steaja odnosno prije prestanka radnog odnosa, ukoliko je isti prestao unutar tri mjeseca prije otvaranja steaja isplaena plaa odnosno naknada plae), .. ( najvie do visine c) naknadu minimalne plae u Republici Hrvatskoj za svaki mjesec za koji radniku nije plae za neiskoriteni godinji odmor na koji je radnik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos, odnosno u kojoj je otvoren d) steaj ( na najvie do polovice minimalne plae u RH), --------------------------------------------------------------------pravo otpremninu, te------------------------------------------------.. e) pravomono dosuenu naknadu tete zbog pretrpljene ozljede na radu ili

profesionalne bolesti (najvie do jedne treine pravomono dosuene naknade tete ) [7] . kkkkKod isplate plae i naknade plae Agencija za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca duna je obraunati i uplatiti doprinose za obvezna zdravstvena i mirovinska osiguranja [11]. kkkkZakonom poslodavca potraivanja o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja utvrena je aktivna legitimacija te uvjeti koji se moraju u sluaju steaja poslodavca.

ispuniti za ostvarivanje prava prema Agenciji za osiguranje radnikih gggggPrava moe ostvariti samo radnik koji je u vremenu od tri mjeseca prije otvaranja steajnog postupka bio u radnom odnosu kod poslodavca [7, l.15.], pod uvjetom da je svoje potraivanje prijavio prema odredbama Steajnog zakona odnosno, ako steaj nije proveden, prema odredbama Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca. gggggPravo na naknadu tete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti nije uvjetovano prestankom radnog odnosa unutar tri mjeseca prije otvaranja steaja. Iz primjene sustava zatite izuzeti su lanovi uprava trgovakih drutava, lan upravnog odbora i izvrni direktor koji svoje poslove obavljaju na temelju posebnih ugovora, na vlastitu odgovornost. Prava u sluaju steaja poslodavca mogu ostvariti i radnici stranog poslodavca kojem je sjedite na podruju drava lanica Europskoga gospodarskog prostora te radnici kojima je mjesto rada ili uobiajeno mjesto rada bilo na podruju Republike Hrvatske [7, l.15.]. Zakonska pretpostavka ostvarenja prava je pokrenut steajni ili slian postupak nad stranim poslodavcem koji ukljuuje djelominu ili cjelokupnu imovinu poslodavca, sukladno nacionalnom zakonodavstvu drave lanice Europskoga gospodarskog prostora. Ove odredbe Zakona stupaju na snagu na dan kada Republika Hrvatska postane punopravni lan Europske unije.

6. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA OSIGURANJE POTRAIVANJA

S ciljS ciljem ostvarivanja potraivanja radnika osnovana je Agencija za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca koja nastavlja rad Fonda za razvoj i zapoljavnje. Agencija kao javna ustanova iji je osniva Republika Hrvatska, rjeava o pravima radnika, obavlja uplate na temelju donesenih rjeenja na namjenski raun steajnog dunika koji ne podlijee redovitoj raspodjeli sredstava steajnog dunika, ve se otvara iskljuivo u svrhu isplate potraivanja radnika, prua strunu pomo radnicima pri ostvarivanju njihovih prava, osigurava zakonitost ostvarivanja

prava radnika, ostvaruje procesna prava steajnog vjerovnika u steajnom postupku za potraivanja radnika koja je isplatio te sudjeluje u razmjenjivanju relevantnih informacija s nadlenim tijelima ili jamstvenim institucijama drugih zemalja u sluajevima poslovnih aktivnosti na podruju dvije ili vie drava Europskoga gospodarskog prostora [11].

6.1. Podnoenje zahtjeva za ostvarivanje prava jjjjjjjjAgencija za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca postupak za ostvarenje navedenih prava radnika pokree na zahtjev radnika koji se podnosi izravno njoj ili podrunoj slubi Zavoda za zapoljavanje nadlenoj prema mjestu sjedita poslodavca u roku od 30 dana od dana kada ih je na ispitnom roitu u steajnom postupku priznao steajni upravitelj, a nije ih osporio niti jedan steajni vjerovnik, odnosno od dana kada je objavljena odluka nadlenog suda da se steajni postupak nee provoditi [2]. --jjjjjjjO zahtjevu radnika rjeenjem se odluuje u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva Agenciji za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca . O albi protiv rjeenje odluuje ministarstvo nadleno za rad ( Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva Republike Hrvatske). Rjeenje ministarstva je konano i protiv njega se moe pokrenuti upravni spor. .................................................................................................. Agencija je duna u roku od 15 dana od konanosti rjeenja izvriti uplatu na poseban namjenski raun steajnog dunika kojeg je otvorio steajni upravitelj koji je duan izvriti isplate potraivanja radnicima i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja. Agencija za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja poslodavca je u 2009. godini isplatila vie od tri i pol puta vie novca nego u 2008.: radnicima su isplatili ukupno 42,9 milijuna kuna u usporedbi sa 11,8 milijuna kuna u 2008. godini [19]. -----------U prvome ovogodinjem kvartalu ta je agencija ve isplatila 8,4 milijuna kuna [19], a nastavi li se isplata slinom dinamikom, cjelogodinji iznos mogao bi se kretati oko 33 milijuna kuna.

6.1.1. Sadraj obrasca na kojem se zahtjev podnosi Zahtjev za ostvarivanje prava radnika radnik podnosi Agenciji ili mjesno nadlenoj podrunoj slubi Zavoda za zapoljavanje. Prema Pravilniku o sadraju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanje prava u sluaju steaja poslodavca iz 2004. godine, zahtjev se podnosi na obrascu RPS-01 (vidi Prilog 4.), a obvezno mora sadravati: 1. 2. 3. podatke podatke osobne o o radno podatke pravnom statusu radnika, radnika, obvezama poslodavca, ---------------------------------------------------------------------------------------

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------neisplaenim ---------------------------------------4. podatak o potraivanju, 5. podatak o nainu isplate, 6. popis priloga [12].

6.1.2. Dokumentacija koju je potrebno priloiti uz zahtjev Uz zahtjev za ostvarivanje prava radnik je duan priloiti sljedeu dokumentaciju: 1. Dokaz o radnom odnosu: :

mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm ugovor o radu ili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, odnosno dokaz o jjjjjzasnovanom radnom odnosu jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj.................................................................. odluku odnosno drugi dokaz o prestanku radnog odnosa, ako je radni odnos prestao; 2. Dokaz o potraivanjima: :jjjjjjjjj mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm ako se steajni postupak provodi, popis priznatih potraivanja koje je

sastavio ......

steajni

kkkupravitelj,

ili...................................................................................................................... ako steajni postupak nad poslodavcem nije proveden, obraune plae, naknade plae i jjjjotpremnine koje je poslodavac bio duan isplatiti u posljednja tri mjeseca prije prestanka jjjjradnog odnosa odnosno otvaranja steaja, te pravomonu presudu o dosuenoj naknadi jjjjtete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, kao i potvrdu poslodavca o jjjjneisplaenim plaama i naknadama za posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa jjjjodnosno otvaranja steaja; ................................................................................................... 3. 4. Broj Potvrdu tedne o knjiice poreznom ili tekueg broju rauna radnika; radnika; mmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmmm mmmmmmmmmmmmmm 5. Potvrdu poslodavca o registarskom broju obveznika plaanja doprinosa za obvezna jjjjjjosiguranja [12].

7. ISPLATA OSIGURANIH POTRAIVANJA Nakon to radnik koji je u trenutku otvaranja steajnog postupka bio u radnom odnosu kod poslodavca, kao i radnik koji je bio zaposlen kod poslodavca u vremenu za koje se isplauju potraivanja i radnici stranog poslodavca, kojem je sjedite na podruju drava lanica Europskoga gospodarskog prostora pokrenu postupak za ostvarenje svojih prava Agenciji ili podrunoj slubi Zavoda za zapoljavanje prema mjestu sjedita poslodavca, odnosno njegove registrirane poslovne jedinice, Agencija donosi rjeenje te je duna u roku od 15 dana od dana konanosti rjeenja izvriti uplatu.[7] jjjNain isplate osiguranih potraivanja radnika isplauju se sukladno propisima koji ureuju steajni postupak, putem namjenskog rauna poslodavca u steaju. U steajnim postupcima nad poslodavcima koji imaju zaposlenih radnika steajni upravitelji su duni otvoriti poseban namjenski raun steajnog dunika za prihvat uplate osiguranih potraivanja radnika. Potraivanja koja Agencija isplati temeljem lanka 21. Zakona, prelaze na Agenciju danom uplate na namjenski raun steajnog dunika. --------------------------------------------------Danom prijenosa potraivanja Agencija preuzima sva procesna prava steajnog vjerovnika, u odnosu na preuzeta potraivanja. Najkasnije u roku od 8 dana po uplati, steajni upravitelj je duan izvriti isplate potraivanja radnicima i uplatiti doprinose za obvezna osiguranja prema posebnom propisu. -----------------------------------------------------------------------------------------

Iznimno, Agencija izravno isplauje osigurana potraivanja radnicima stranog poslodavca obzirom da se steajni ili slini postupak u tom sluaju ne provodi na podruju Republike Hrvatske. Prema garancijskoj ustanovi zemlje nadlene za postupak nad poslodavcem Agencija pokree regresni zahtjev [11]. ---------------------------------------------------------------

8. ZAKLJUAK Steajni postupak jest pravni mehanizam kojim se iz gospodarskog ivota iskljuuju gospodarski nedovoljno djelotvorni subjekti (trgovaka drutva ili trgovci pojedinci i obrtnici). Provodi se zbog insolventnosti,tj. nesposobnosti za plaanje, zbog prezaduenosti, tj. insuficijencije kao i zbog tzv. prijetee nesposobnosti plaanja. . kkkkkSteajni postupak vode sudski i izvansudski organi: steajni sudac te steajni upravitelj, skuptina i odbor vjerovnika. Mogu ga pokrenuti vjerovnici gospodarskog subjekta ili on sam (tzv. dobrovoljni steaj). Otvaranjem steaja ograniava se pravna sposobnost steajnog dunika, prestaju ovlasti dotadanjih upravljakih i poslovodnih tijela, nedospjela potraivanja prema steajnom duniku dospijevaju, a nenovana se pretvaraju u novana. Formira se steajna masa i utvruje poetna bilanca steaja. U steajnu masu ulazi cjelokupna aktiva steajnog dunika, a ne ulaze stvari (nekretnine, oprema) koje nisu u vlasnitvu steajnog dunika. Osobe koje su steajnom duniku dale odreene stvari npr. u zakup ili u

leasing, kao i osobe koje su npr. duniku prodale opremu uz pridrano pravo vlasnitva, mogu zahtijevati da se te stvari ili oprema izlue iz steajne mase (radi se o izlunim vjerovnicima koji to svoje pravo mogu ostvarivati i u sudskom postupku tzv. izlunom tubom). kkkVjerovnici se pozivaju da prijave svoja potraivanja. Potraivanja koja nisu pravodobno prijavljena ne uzimaju se u obzir prigodom diobe steajne mase. Za raun steajne mase zavravaju se zapoeti poslovi i naplauju potraivanja prema dunicima gospodarskog subjekta nad kojim je steaj otvoren. Nakon to su utvrena potraivanja, a steajni upravitelj ili drugi vjerovnici mogu ih osporavati ako su za to ispunjeni zakonski uvjeti, unovuje se steajna masa (preostala imovina dunika) iz koje se namiruju vjerovnici. Vjerovnici imaju u steaju pravo namirenja razmjerno meusobnom odnosu svojih potraivanja prema steajnom duniku. Neki vjerovnici mogu imati povlateni poloaj i pravo da svoje potraivanje namire prije ostalih (npr.radnici, fondovi zdravstvenog i socijalnog osiguranja). To pravo imaju i oni vjerovnici koji su svoje potraivanje osigurali nekim od stvarnopravnih sredstava osiguranja - razlunim pravima (hipoteka, zalono pravo). Nakon unovenja steajne mase i diobe vjerovnicima steajni se postupak zakljuuje, a gospodarski subjekt ( dunik) brie iz trgovakog registra. kkkkU naem se drutvo steajni postupak jo uvijek neopravdano doivljava kao negativnu situaciju koja moe pogoditi odreeni gospodarski subjekt. No naprotiv, steajni se postupak moe i treba promatrati sa aspekta mogunosti ponovnog stavljanja na noge bez zaustavljanja obavljanja posla ili prestanka proizvodnje, kao i bez otputanja radnika i obustava plaa. Postoji i mogunost restrukturiranja jer dolazim do zakljuka da do steajnog postupka dolazi zbog naina dotadanjeg naina poslovanja pa je za steajnog dunika jedini pravi izbor izmijeniti ga, sanirati dugovanja te eventualno izmijeniti vlasniku strukturu, to je zapravo definicija restrukturiranja. No ukoliko ipak doe do otvaranja, provoenja pa zatvaranja steajnog postupka, radnicima kao vjerovnicima duno je ispuniti sva njihova potraivanja. Kroz godine se, kroz izmjene i dopune Steajnog zakona,

mijenjao poloaj radnika u takvim situacijama. Zakon o izmjenama i dopunama Steajnog zakona koji je na snazi od 29. srpnja 2006. godine, prema kojem u trabine prvog vieg isplatnog reda ulaze trabine radnika i prijanjih radnika steajnog dunika nastale do dana otvaranja steajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa odreenog zakonom ili kolektivnim ugovorom i trabine po osnovi naknade tete nastale zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Donoenjem Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca 2008. godine radnici su poeli ostvarivati prava na neisplaene plae, neisplaene naknade plae , naknadu plae za neiskoriteni godinji odmor, pravo na otpremninu te pravomono dosuenu naknadu tete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, dakako uz ispunjavanje odreenih uvjeta i obavljanje odreenih radnji. Na taj su nain iz dravnog prorauna osigurana novana sredstva kako bi radnici u situacijama steaja nad poslodavcem ipak ostvarili pravo na naplatu vlastitih potraivanja kao jednog od bitnih elemenata samog radnog odnosa.

9. LITERATURA

[1] Bri, G.: Trgovako pravo : pravo drutva, osnove imovinskog i obveznog prava, kkkkugovori, steajno pravo i likvidacija, RRiF, Zagreb, 2004. ------------------------------------[2] uveljak, J.: Rokovi za podizanje tube za pobijanje pravnih radnji u steajnom postupku, jjjjjjZbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.43, 2/2006., str.115.-128. 2009. praksom i [3] Steajni zakon : komentar i sudska praksa (pripremila J.uveljak), Zgombi & partneri, jjjjjjjZagreb, ----------------------------------------------------------------------------------------kkkkpraktinim primjerima, Vizura, Zagreb, 2006. [4] Novotni, I.: Novi steajni zakon (redakcijski proieni tekst) sa sudskom ------------------------------------------------[5] Vidovi, A.: Steajni zakon (redakcijski proieni tekst) i podredni propisi, Pravna kkkkbiblioteka, RRiF, Zagreb, 2006. ------------------------------------------------------------------[6] Steajni zakon, Narodne novine 49/96., 29/99., 129/00., 123/03. i 82/06. .......... radu 52/00., [7] Zakon o osiguranju potraivanja [8] Zakon o 149/09......------------------------------------------------------------------------------.. 118/03., jjjjj107/07., 146/08., 137/09....................... radnika u sluaju steaja poslodavca NN 114/03.

[9] Zakon o trgovakim drutvima Narodne novine 119/93., 34/99., 121/99., jjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjjj [10] Ovrni zakon 88/05., poslodavca NN 57/96., 29/99., 42/00., 173/03, 194/03., 151/04., 121/05., kkk67/08. kkkkNN 50/09.

[11] Statut Agencije za osiguranje radnikih potraivanja u sluaju steaja --------------------------------------------------------------------------------------------[12] Pravilnik o sadraju obrasca zahtjeva radnika za ostvarivanja prava u sluaju [13] steaja kkkkposlodavca NN 126/03.,125/04....... --------------------------------------------------------------http://www.sudacka-mreza.hr/stecaj/stecaj_sm.aspx? jjjjjjjjjjjjjBuljan, V.: Izluni i razluni vjerovnici el=doc&doc=strucni_radovi,

(15.07.2010.),...------------------------.... [14] Dika,M.: etvrta novela Steajnog zakona od 7.srpnja 2006. - opi

pregled kkkk[online]http://www.sudackamreza.hr/stecaj/doc/01__DIKA_4_novela_SZ_ _opci_pregled.pdf [l5] ( 22.07.2010.) ...... ------------------------------------------------------------------------------------

http://www.sudacka-mreza.hr/stecaj/stecaj_sm.aspx? [16] Markovi, N.:

el=doc&doc=strucni_radovi, kkkkkkHrastinski Jurec,Lj.: Tijela steajnog postupka (15.07.2010.). Potraivanje radnika u steajnom postupku, struni lanak, dostupan na jjjjjjhttp://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Stecaj/Strucniclanci/Potrazivanje-radnika-kkkku-stecajnom-postupku ( 20.05.2010.)......... [17] Sajter, D (2008.).: Ekonomski aspekti steaja i rekonstruiranja u steaju. Doktorska kkkkkdisertacija. Osijek: Ekonomski fakultet ...................................................................... kkkkkDostupno na http://oliver.efos.hr/~dsajter/PDF/Sajter_Disertacija.pdf ( 27.07.2010.) na [19] [18] Simundic, M. : Steajni postupak u praksi, dostupno http://www.sudacka-kkkkkmreza.hr/stecaj/doc/Mladen_Simundic_http://www.aorps.hr/ (10.07.2010.)----------------------------------[20] (02.09.2010.) . .....................................................................................

_Stecajni_postupak_u_praksi.pdf (27.07.2010.) ..................

http://www.tszg.hr/cro/TSZG/Djelokrug-Suda/Stecaj

-------------------.............................. ................

10. PRILOG 1. PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA OD STRANE DUNIKA [20] ............................................... (podnositelj prijedloga - dunik) naziv i sjedite drutva

TRGOVAKOM SUDU U .....................

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA

nad dunikom ...........................................

Predlagatelj dostavlja dokaz o uplati sudske pristojbe u iznosu od ............. kn na prijedlog. 1. Tvrtka .................... upisana je u sudskom registru ovog suda pod brojem ................ 2. Dunik ima otvoren raun kod .............. banke, a koji je blokiran ve due vrijema, tonije od .................. a to proizlazi iz Potvrde banke koja se dostavlja u prilogu (alternativno). Dokaz (Potvrda) 3. Kako dunik ne moe izvravati svoje obveze kao osoba ovlatena za zastupanje, podnosi prijedlog za otvaranje steajnog postupka nad tvrtkom .................., obzirom da su ispunjeni steajni razlozi iz l. 4 st. 2 Steajnog zakona. 4. Imovina dunika nije dostatna za pokrie dospjelih obveza, obzirom da se imovina sastoji od .................... a koje su tono nabrojane u prokaznom popisu imovine koji se dostavlja uz ovaj prijedlog.

Dokaz (prokazni popis imovine)

.............................................. ............ (datum podnoenja prijedloga)

.....................................

(potpis predlagatelja - osoba ovlatenih za zastupanje)

PRILOG 2. PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA OD STRANE VJEROVNIKA [20]

(podnositelj prijedloga - vjerovnik) ime, prezime .................................. adresa............................................

TRGOVAKOM U ....................... PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA

SUDU

nad dunikom ........................................... Predlagatelj dostavlja u spis i dokaz o uplati sudske pristojbe na ovaj prijedlog u iznosu od 100,00 kn, te dokaz o uplati dodatne pristojbe u iznosu od 10.000,00 kn u korist Fonda za pokrie trokova steajnog postupka. 1. Predlagatelj ima novanu trabinu prema duniku u iznosu od ........... kn temeljem (rauna, ugovora....................................). Dokaz: (preslika rauna, ugovora .......................................) 2. Dunik ne ispunjava svoju obvezu obzirom da je iro raun istoga blokiran od .......................................(datum), te vjerovnik nije u mogunosti naplatiti svoju trabinu. Dokaz: (potvrda banke koja za njega obavlja poslove platnog prometa) 3. Kod dunika su ispunjeni steajni razlozi obzirom da dunik ima evidentiranih nepodmirenih obveza u razdoblju duljem od 60 dana, te je dunik na taj nain nesposoban za plaanje, a to proizlazi iz odredbe l. 4 st. 4 Steajnog zakona. Dokaz (Potvrda kao pod tokom 2 prijedloga) 4. Stoga predlagatelj predlae da se nad dunikom ..............(naziv dunika) otvori steajni postupak. 5. Kako postoji opasnost da e dunik tijekom prethodnog postupka pokuati raspolagati imovinom, predlagatelj ujedno predlae da se odrede i mjere osiguranja predviene l. 44 Steajnog zakona (alternativno).

............................................... ..... (datum podnoenja prijedloga)

.............................

(potpis predlagatelja)

PRILOG 3. PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA OD STRANE RADNIKA [20]

(podnositelj prijedloga - zaposlenik) ime, prezime ........................................ adresa ................................................

TRGOVAKOM SUDU U ................

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE STEAJNOG POSTUPKA

nad dunikom ........................................... Predlagatelj je osloboen plaanja sudske pristojbe, posebne

pristojbe, kao i obveze predujmljivanja trokova prethodnog postupka 1. Predlagatelj ima novanu trabinu u iznosu od ........... kn prema duniku temeljem (neisplaenih plaa ..............................................) Dokaz: (potvrda o neisplaenoj plai) 2. Dunik ne ispunjava svoju obvezu obzirom da je iro raun istoga blokiran od ...............................(datum), te vjerovnik nije u mogunosti naplatiti svoju trabinu. Dunik ima otvoren raun kod .............................banke, isti obveze. Predlagatelj je vie puta pozivao dunika da izvri svoje obveze, to ovaj nije uinio. Kod dunika su ispunjeni steajni razlozi obzirom da dunik ima evidentiranih nepodmirenih obveza u razdoblju duljem od 60 dana, te je dunik na taj nain nesposoban za plaanje, a to proizlazi iz odredbe l. 4 st. 4 Steajnog zakona.) Dokaz (Potvrda banke koju e sud pribaviti po slubenoj dunosti) 3. Stoga predlagatelj predlae da se nad dunikom ....................... (naziv dunika) otvori steajni postupak. je

blokiran ve due vrijeme te dunik ne moe izvravati svoje zakonske

4. Kako postoji opasnost da e dunik tijekom prethodnog postupka pokuati raspolagati imovinom, predlagatelj ujedno predlae da se odrede i mjere osiguranja predviene l. 44 Steajnog zakona (alternativno).

.............................................. ............... (datum podnoenja prijedloga) predlagatelja)

.......................

(potpis

PRILOG 4. ZAHTJEV ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA NEISPLAENA POTRAIVANJA U SLUAJU STEAJA POSLODAVCA [6]

Obrazac RPS-01 AGENCIJA ZA OSIGURANJE RADNIKIH POTRAIVANJA U SLUAJU STEAJA POSLODAVCA PUTEM HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOLJAVANJE Podruna sluba u ______________________ Temeljem odredbe lanka 17. stavak 1. Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca, u daljnjem tekstu Zakona (Narodne novine broj 86/08), podnosim ZAHTJEV za ostvarivanje prava na neisplaena potraivanja u sluaju steaja poslodavca I. Radnik _________________________ roen u __________, (ime, prezime i oevo ime) (drava i mjesto)

dana _________________, OIB ________________________ (datum i godina) sa stalnim prebivalitem u ______________________________ (drava, mjesto, ulica i kuni broj) i adresom stanovanja _________________________________. (mjesto, ulica i kuni broj) II. Radni odnos mi je/nije prestao dana ___________ radi steaja (zaokruiti potrebno)

poslodavca _________________________________________, (naziv i adresa sjedita poslodavca ili registrirane poslovne jedinice) MBS_____________, OIB ________________, koji je otvoren/otvoren i zakljuen prema odluci broj __________ (zaokruiti potrebno) Trgovakog suda u ____________, koja je objavljena u Narodnim novinama ______________. (broj i datum) III. Prema odredbi lanka 3. Zakona, podnosim zahtjev za ostvarivanje i

isplatu sljedeih potraivanja: 1. neisplaenu plau za posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa odnosno otvaranja steaja, 2. neisplaene naknade plae za bolovanje koju je bio duan isplatiti poslodavac iz svojih sredstava za posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa odnosno otvaranja steaja, 3. naknadu plae za neiskoriteni godinji odmor na koji sam stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je prestao radni odnos odnosno u kojoj je otvoren steaj, 4. otpremninu, 5. pravomono dosuenu naknadu tete za pretrpljenu ozljedu na radu ili profesionalnu bolest.

IV.

Neisplaena potraivanja iz toke III. ovog zahtjeva:

1.prijavljena

su

dana

_______________________

postupku

(datum prijave potraivanja) steaja kojeg provodi ___________ sud u _____________, pod brojem __________. 2. nisu prijavljena, jer je odlukom ____________ suda, _______ (broj i datum) steajni postupak otvoren i zakljuen. V. Isplatu izvriti na:

1. broj irorauna steajnog dunika __________________ (nije potrebno ispunjavati) Temeljem lanka 16. Zakona o osiguranju potraivanja radnika u sluaju steaja poslodavca: 1. tekui raun broj __________ kod __________ (naziv banke) 2. tednu knjiicu broj __________ kod ________ (naziv banke) VI. Prilozi4:

1. ugovor o radu, 2. pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, 3. drugi dokaz o zasnovanom radnom odnosu, 4. odluka o prestanku radnog odnosa, 5. drugi dokaz o prestanku radnog odnosa, 6. prijava o poetku osiguranja u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje - Tiskanica M 1P, kod poslodavca nad kojim je otvoren steaj (ukljuuje i sve prijave pravnih prednika poslodavca nad

kojim je otvoren steaj, a temeljem kojih se ostvaruje kontinuirani radni odnos), 7. popis priznatih potraivanja steajnog upravitelja, 8. obrauni plaa, naknada plae i otpremnine (moe i u obliku kompjuterskog ispisa), 9. pravomona presuda o naknadi tete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti, 10. potvrda poslodavca o neisplaenim plaama i naknadama za posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa odnosno otvaranja steaja, 11. potvrda o osobnom identifikacijskom broju ili neka druga javna isprava koja sadri podatak o osobnom identifikacijskom broju, 12. potvrda poslodavca o registarskom broja obveznika plaanja doprinosa obveznih osiguranja, 13. broj tekueg rauna ili tedne knjiice radnika.

_____________ ________ (podnosite lj zahtjeva) U __________________ (mjesto i datum)

Uputa: oznake 1, 2, 3 i 4 odnose se na zaokruivanje zatraenog prava, podnesene prijave potraivanja u steajnom postupku, izbor naina isplate, kao i broja priloenih dokumenata