Agaricus bisporus- plemenita pečurka

Ishrana- potrebni su ; Ca,N,vitamini, minerali- micelj dolazi do C razlaganjem- ligninski i

proteinske frakcije komposta, celuloze, hemiceluloze, N- iz komposta protein ili polipeptid
vezani na ligninsku frakciju- iz stanica slame ili protein dobiven mb. sintezom kroz proces
kompostiranja. Bitni su Ca, P,Mg,K-makroelementi a mikroelementi- Cu, Fe, Mn, Mo, Zn.
Ca- sprečava sluzavost komposta, štetno djelovanje dr. iona, K, Mg, Na , te bolje
prozračivanje, kolonizaciju komposta.
Vitamini- za formiranje plodnog tijela, funkcija koenzima- Vit B1,B2,3,5,6,7, posebno ili
zajedno dodani povise prinos za 30%.
Ulja povrtnih kult.buče, esteri –oleinske, linolenske kis. stimuliraju uzgoj.

Mo.- izvor hraniva- micelij i spore- u masi čine- 40%-UH 12% -proteini, 4%- fenolni ostaci
Kompostiranjem slama- je omotana amorfnim polisaharidima- stanice mo. i dr. stanice mo.
Omotač- karamelizirana slama- micelij A. bisporus- dobro raste; koji degradira dominantne
termofilne gljive u kompostu i umanjuje micelije gljiva- Penicillium chryosgenum,
Streptomyces clavuligerus.

Glavi izvor C- slama, biomasa- izvor N, minerala.

Hormoni- rast i razvoj gljive- citokinini- zeatin, zeatinribonukleotid, male količine- otvaranje
i razvoj klobuka.

Kem. Sastav-A.bisporus- bazidiomiceti- sadrži; 78%UH, 10% lipida, 9% proteina, šećerni

alkohol- manitol, treheloza , topivi polisaharidi.

Ovisno o uvjetima,supstratu proizvodi puno- oksalata 22.5g/100g s.t.

Conc. CO2-majna od 0.1- zaostajanje u formiranju- plodišta i broja, kol. 0.2- 0.4% povećeva
količinu org.kis. u plodištu.
Kompost- okmpostiranje- supstrat za šampinjone mora biti- propustan za zrak, dobro držanje
vode, ph- 6-7.5

Kompostiranjem promjena kem i fiz. stanja, utjecaj mo- kompostiranjem- selektivan medij za
šampinjone, slaganjem hrpe i močejnem, slama se povećanjem temp. I močenjem mekša –
lakše upijanje vode, nalaze se saprofitne gljive-Cladosporium herbarum, Aspergillus
Penicillium te konkurentne- Mucor hiemalis,Rhizomucor sp., manja važnost broj im se
smanjuje nakon 3 dna prve faze kompostiranja, pojava termofilnih gljiva- Humicola sp.,
Talaromyces sp., Askomiceti- Chaetomium, Thermophile, premala vlažnost- usporavanje
mo., procesa, sprečava razvoj spora.

Temperatura brzo raste- 50- 65ºC, dominantni termofilni mo., u centru hrpe- t: 70-80ºC,
stalno miješanje hrpe.

Micelij šampinjona- bolji rast- kompostu koji sadrži- termofilne askomicete i bakterije, stvara
ektracelularne enzime- rastvaraju stanične membrane i sadržaj.
Zasijavanje micelija- temp okmposta je 25ºC, smanjiti nakon pasterizacije- odnos C:N-
podne okmpostiranje 30:1,15:1- usijavajne micelija, ph 7-7.5, količina micelija- 0.5-0.75kg na
100kg komposta. Miješanje i protresanje micelija.

1
Pokrovni materijal- za stvaranje plodišta- prozračan, držanje vode, ph- 7-8, sa mo, najčešći
uzrok bolesti- pokrivač- održavanje čistim, smajnenje zaraze gljive- dezinfekcija formalinom
ili parenjem- 3l 40% formalina- pomiješana sa 2l vode.

1).Plodonošenje-fruktifikacija- temp- ovisno o soju 16-18ºC, važno zalijevanje, kad postignu
veličinu graška- jače zalijevanje- 1-2l/m²- postepeno, berba- karakteristična za soj- neotvoren
klobuk- u valovima berba.
Bolesti šampinjona- Meka gnjiloča- Mycogone perniciosa- kod djelomično obranih plodišta-
deformirana su, meso meko, smeđe kapljice, neugodan miris, javlja se na 18ºC i više,izvor je
pokrivač, brzo se širi, odijelo, pribor, suzbijanje- neki fungicidi, brzo širenje 30cm/danu, brza
lokalizacija- prskanje formalinom.

2).Maslinasto-zelena plijesan- Chaetonium globosum- nakon pasterizacije, kod proraštanja

micelija- nosioci spora bolesti- prinosi opadaju, ne rastu, gljivica- potreban amonijak za
razvoj, istjerati sav iz komposta- dobra cirkulacija zraka i pasterizacija, ne smije biti prevlažan
kompost niti prekratko kompostirati.

3).Virusne bolesti-šire se preko spora npadnutih gljiva, preko micelija, nematoda, teško se
zapaža micelij sporo raste, stručak zadebljan, klobuk mali, plosnati brzo se otvara, labav je
pada na dodir, borba preventivna i čistoća kod uzgoja.

4). Bakterijske bolesti- Pseudomonas tolasii- pojava smeđih površinskih mrlja na klobuku,
bakterija kojoj treba vlažan zrak, potrebno provjetravati, ne previše zalijevati, naokn
zalijevanja prosušiti pokrov.

5).Suha gnjiloča- Verticilium malthosei- sl kao i mokra gnjiloča- ostaju suhe stručak kao
lopta, klobuka nema.

6). Bijela gipsoza- Monilina fimicola- zasađeni kompost- micelij poput krede, kasnije
postane ružićast, micelij šampinjona nestaje i slabiji prinosi, pojava- bazičan kompost- loša
pasterizacija.

7). Zelene plijesni- Trichoderma viridae, Aspergillus sp., Penicillium sp., Cladosporium sp.-
na uginulom miceliju- provjetravanje

8).Paučinasta plijesan- Dactylium dendroides- na ostacima gljiva- prilikom branja-

paqučinasta, pokriva poput vela, žutosmeđe, omekane, paziti na berbu, formalin.

9). Mumijska bolest- kod trećeg vala, ugiba micelij, mali klobuci, savijene stručke, sušenje.

Štetnici- šampinjonske mušice i muhe- Lycoriella auripila. L. solani- ličinke- štete, žive u
kompostu i hrane se micelijem, ubušavaju se u tijelo gljive, ćistoća, preventiva, mreže od žice,
insekticidi.

Nematode- kompost ima miris na humus, grinje, štakori,miševi,puževi

2
Uzgoj plemenite pečurke- Konjski kompost najbolji kada ga nema sintetski- piljevina,
kukuruzni oklasci, na bazi slame, pileći gnoj.

U sintetskom odnos N:P.K odgovarati mora u konjskom gnoju N:P:K 2:1.2:7 ili plodno tijelo
gljive 2,7:1:1,8; osiguravanje C,N,P,Ca , mikroele- Mn, Zn, Al,Cr. Odnos C:N- treba biti-
16:20:1, izvori N- slama, piljevina, izvori C- gnojnica, gnoj, pivski trop, izvori K- KCl,
K2SO4, fosfor- superfosfat, Ca- CaCO3.
Tri osnovne prostorije- za pripremu komposta, pasterizaciju, plodonošenje-fruktifik.

Priprema komposta- dovoz slame, fermentacija, pasterizacija, hlađenje, usijavanje micelija-

inokulacija, pokrivanje pokrovnom zemljom, berba.

Priprema- betonirani prostor, natkriven, voda, ele. energija, ventilacija, mehanizacija

Pasterizacija- grijanje supstrata na 60ºC, glatki zidovi, dobra toplinska izolacija, ventilatori-
izbacivanje amonijaka, upuhivanje svježeg zraka.

Priprema dani proizvodnje –broje unatrag

-11.dan- dovoz, usitnjavanje slame,gnoja, moćenje miješanje
-10- dodaje amonij- nitrat, mokraća
-5-natopljena slama nagrtanje na hrpe- natapanje vodom
0- zaprašivanje insekticidima- unutar hrpe temp 50ºC-aerobna fermentacija
+4 dan- rahlo slaganje 1. prevrtanje- aerobna fermentacija
+7 dan- drugo prevrtanje, dodaje se pola gipsa,ugljika
10. dan- treće prevrtanje, dodavanje ostatka gipsa,ugljika
12 dan- spreman kompost za pasterizaciju- ph 7.5-8, vode 75%
Stavljanje komposta u prostoriju za pasterizaciju- temp 60ºC, 21- 15 sati, bez zraka,
kondicioniranje- upuhivanje zraka, izbacivanje amonijaka, vlažnost komposta- lakše
uništavanje štetnih mo., nakon 15 dana spuštanje temp sa 60 na 55ºC, 45ºC traje 10 dana,
kiselost kontrolirati, vlažnost 60%, nakon pasterizacije usijavanje micelija u kompost,
stavljanje oko 3kg/t, 0.3% micelija u kompost, izmješati.
Prorastanje micelija- temp komposta 25 ºC, vlaga 90-95% proraštanje 14-16 dana, pokrije
pokrovnom zemljom- 2-4 cm kiselost 7.8-8.
Zemlja- 50% crni treset, 30% bijeli, 20% riječni mulj, 300kg/m³ lapora; 2m³ treseta, 1m³
riječni mulj, 200-250 kg CaCO3/100m² površine.
7 dana prije pokrivanja satojci se izmješaju i zaliti i tretirati formalinom, prekrivanje PE
folijom, temp iznad 15 ºC- nakon 8 dana micelij preraste pokrivač, rahljenje tla trganje hifa,
micelija, temp 15-18 ºC-plodonošenje, vlaženje- kada dosegnu vel. graška- jače zalijevati, 5-6
dana branje –prije otvaranja klobuka; dolaze u valovima prvi 26%, drugi-32%, treći- 23,
četvrti 12, peti 7%.

Najbolji prinos kompost- 63-68% vlage kod zasijavanja, temp komposta- zasijavanje i
proraštanje micelija- 22-27 ºC- optimum je 24, uginuće micelija 32.

Kemijske karakteristike komposta- ph- optimum je 6-7.5, slanost- zaustavljanje rasta i razvoja
plodišta; Na i K- loše djeluju- sluzav kompost, dodavanje gipsa
Količina hranjiva- prinos i kakvoća, amonijak- ispod 10ppm, N- oko 2%, C:N- 17:1, rezerve-
masti, ulja, minerala, vitamina.
Pokrovni materijal- dobar kap. Držanja vode, sstabilne strukture često zalijevanje, postojan,
cirkulacija- zraka, CO2 ako je iznad 2000 ppm- onemogućava rast plodišta- optimalne
vlažnosti- suhi materijal- pahuljičav micelij, žilavi stručak, prerano otvaranje klobuka. Ranije

3
pokrivanje- ranija pojava gljiva, slabiji prvi val. Pokrovni materijal-4-5cm, pretanki sloj-
smanjena berba veća količina suhe tvari, predebeli- kasnija ali manja plodišta, prvi val-
krupnije glj.,nepravilna plodišta.
Zalijevanje- za osiguravanje temeljitog proraštanje micelija izbjegava se proraštanje plodišta
u hrpama i stvaranje primordija ispod pokrivača, pred berbu- štetno- gnjecavost i oštećenje
plodova.

Relativna vlaga zraka: kod proraštanja- 95%, sprijećava isparavanje iz komposta i pokrivača-
bolji rast micelija- a kod formiranja primordija- niža vlažnost 85-90%, isparavanje površine
pokrivača, smanjenje CO2 oko primordija. Plodna tijela razvoj- 90%, ispod- lomljiva plodna
tijela i ljuštenje gljiva.
Temperatura: optimum je 24º C u kompostu, važna je sinhronizacija temperature s obzirom
na razvoj plodišta, nakon pojave primordija- gljive veličine do 2mm, temperatura oko 16ºC,
kad narastu do 5mm-22 º C.
Zrak i CO2- utjecaj na generativnu i veget. fazu razvoja
CO2- 2000 ppm-brži rast micelija, 300-1000ppm- razvoj plodnih tijela, 3000-5000ppm-
izduženje stručka, mali klobuk i rastegnut zastorak.

Sojevi- utjecaj na veličinu,broj klobuka, ljuštenje, sadrž. suhe.tv, hranidbe.vrijednost-mogu

biti- glatki bijeli,bijeli hrapavi, krem,smeđi.
Fenoli smeđenje- kvalitetni sojevi- manje fenola.
Berba- najbolja 1. kakvoća gljiva- zatvoren klobuk, hrskavo meso, bijel boja- bijeli sojevi,
okus i aroma- popravlja se od primordija-razvijene gljive, mehanizirana berba- smanjuje se
kvaliteta oštećenja strojem, ručna berba- ožiljci, mrlje, zemlja na plodištima.

Nakon berbe- čuvanje u hladnjačama- CA; skladišta 0-2ºC, vlaga- 85-90%- 2-4 dana,
Conc. kisika- 4-10%, CO2- 11-17%, temp- 2ºC, smanjuje se smeđenje i usporava otvaranje
klobuka.
Conc. kisika- 1-2%- gubitak arome, suhe tvari- 8-12%- za sušenje i smrzavanje više suhe.tv.

Bukovače- Pleurotus sp.-bazidimiceti- por:Agariaceae, rod.Pleurotus, saprofit, parazit-samo

na mrtvom dijelu živog drva, Klobuk-školjkast, bjele,žute,narančaste, smeđe-
tamnoljubičaste- klobuk promjer- 5-18 ili 25cm, sadrži vode- 84.6%, 3%-proteina, malo ili
ništa UH, 0.1%masti, 1% sir. vlakna, 0.6% pepela, 15%- suhe tvari, 50% proteina, dosta
minerala Pi K.

Varijeteti bukovače- optimalne temp. plodonošenja- Pleurotus ostreatus- 4-11ºC, P.

columbinus 12-20 ºC, P. pulmonarius- 18-28 ºC.

Prednosti bukovače od šampinjona- manje početne infekcije, otpornija na temp. Prilike, manje
podložna bolestima, veliki izbor supstrata, veliki prinosi, jeftinija proizv., veća kvliteta.

Uzgoj na drvetu, supstratu.

Supstrat- slama žitarica- raž, pšenica, slama žitarica- 70-90%, sijeno 10-30%, slama 70-80%,
sijeno 10%, piljevina- bjelogorica 10%; supstrat- pamučni otpad, ljepenka, posijue, kukuruzni
oklasci, piljevina.

Ph- sirovina- 6-7

4
Priprema supstrata- moraju se usitniti- 3-4cm, izmješati, priprema 1). Toplinska, 2). kemijska
Toplinska- sve se stavi u metalnu,bačvu, 200-1000 l, ulije se voda- 4-6×- više nego ima
materijala, zagrijava na temp- 80-90º C, u vodi se drži 4-5 sati, vadi i stavlja u plastična
perforirana korita- PE, folija, ostavlja da se ohladi i cijedi, spuštanje temp ispod 30 º C;
drugi način-usitnjeni mat se kuha 2 sata, isto kao i kod 1. načina ostalo, kod kuhanja unište se
svi mo.
treći- usitni mat. i namače u vodi 12 sati, ocijedi se stavlja u prozirne PE vreće, 21-20kg,
slaganje na police, dizanje temp na 60 º C; držanje tri dana, supstrat se ohladi na 25 º C,
stavlja u plastične kade i zagrijava sa micelijem traje tri dana.
Metoda fermentacije- namakanje- stavljanje usitnjenog mat. u vodu, 25 º C- 6-7 dana, vadi se
i zasijava micelijem.

Kemijska- izosan, hipermangan, lošije koristi kod amaterske proizv.

Usijavanje micelija- 4-5% micelija- 8-10 l-na 100 kg vlažnog supstrata, ako se pasterizira
treba manje- micelija 2-3 l- kod fermentacije- namakanje slame u vodi 7 dana- 15 l- ako je
starija slaqma ili loša priprema-. Fungicid- Benomyl- djelovanje na micelij, sprečevanje
razvoja zelenih plijesni.-1-2 kg na 10 l vode
Prozorne vreće za micelij- pakiranje- proraštanje kod temp- 20-21ºC- ne viša od 24, nakon 30
ugiba- kod optimalne temp- 14-20 dana prorstanje, nije potrebno svjetlo, nakon plodonošenja-
vlaga, svjetlo, temp, izmjena svjetla i mraka svakih 12 sati, količina CO2 0.06%, vlaga ne viša
od 85%, berba počinje 18-34 dana od zasijavanja, 3-5 vala razmaci 8-15 dana.

Uzgoj na drvetu- panjevi, oblice,- bukva,grab,topola,breza- drvo 3-4 mj nakon sječe, 505
vlage, inokulacija- jesen,proljeće- vani zatvoreno- cijele god, bušenje rupa- na oblici- odreže
komad drva, stavi micelij, začepe se tekućim voskom ili PE folija, zamatanje u foliju cijelog
drva- kroz 3-4 god- 0d 100 kg drveta- može se dobiti- 10-15 kg gljiva.

Bolesti bukovače- zelena plijesan- Trichoderma sp.- loše pripremljen supstrat, Crna plijesan-
pretjerana sterilizacija, Bakterije- prenioska temp i vlaga, puževi, miševi, mušica.

Shiitake- Lentinla eldodes- Kina, Japan, vitamini B,D, antikancerogeni –poloisaharid-

lentinan- ntivirusno djelovanje, regulacija kolesterola.
Uzgoj- boblice, supstrat, hrast- kitnjak, bukva,joha,grab.
Micelij prorsta kod vlage 45-60%,isto kod bukovače pokrivanje folijom, temp inkubacije-
10.24º C, potapanje u vodi na 24-48 sati, temp vode 2-4ºC niža nego zraka, 13-18ºC-
plodonošenje, vlaga 70-80%, berba- prije nego se rub klobuka izravna, prije spora, čuvanje u
hladnjaku, sušenje- nakon berbe potapanje oblica, ovisno od soju obnavljanje treba 40 ili 15
dana, prinos 20-30%, rok 3-4 god. zaštićen prostor.

Supstrat- veći prinod- 20-50%, rok 4-8 mj, pljevina bjelogorice, slama, toplinska obrada 80-
125ºC, pasterizacija 60ºC, inokulacija stavljanje u PE vreće, proraštanje 20-24ºC, vlaga 60%,
plodonošenje- 16-18ºC, u vodi namakanje 12-48 sati, kislost 4-5 ph, vlaga zraka 75-95%, CO2
ispod 0.2%.
Tartufi- Tuber sp.- mikorizne gljive- ekto, endo, ektoendomikoriza; endomikoriza-
jednogodišnje i dvogodišnje biljke sa nižim gljivama, micelij u stanici korijena stvara
arbuskule.
Ektomikoriza- gljive- stvaranje hartigove mrežice na korijenu.

5
Tuber melanosporum- crni- vapnenasta tla, stjenovita, puno ilovače traži, malo humusa, soli i
željeza, simbioza- hrast, grab, lješnjak, toplola, vrba, lipa.

Tuber magnatum- bijeli- pjeskovito-laporasto tlo, dosta Ca- karbonata- 7-8% org.tvari, raste
na 850 m nadmorske visine, simbioza sa hrastom, lješnjakom, grab,topola.

Mikorizacija- spora- sjemenke ili manje bilj. Žir- sterilizacija srebro- niotratom, berba u jesen,
sterilna voda- zgnječi- oslobađanje spora, 24 sata potapanje u suspenziji spora, poosadi u
steriliziranu zemlju na 2-3 cm dubine, polije se zemlja sa ostatkom spora, pokrije slamom,
kukuruzovinom, vani do proljeća.

Micelij- ukopava u steriliziranu zemlju, stavi se prethodno pripremljeni žir.

Pomoću već mikoriziranih korjenčića- odsjeku se i stavljaju u zemlju, stavi se žir, micelij uđe
u korijen žira kada počinje rasti, kada izraste onda se preseli na staništa, gljiva pospješuje rast
biljke, plodonošenje nakon nekoliko god traje dok ima korijenčića, biljka bolje prima vodu,
oko hrasta nema trave, a stvaraju se plješine tartufi proizvode inhibitorne tvari.

6
7
8