AKULTURACIJA- je vrsta kulturnih kontakata, kada dvije ili vi e kultura, razli itih dru tvenih grupa, do u u me usobni dodir

i uti u jedna na drugu. Taj se dijalekti ki proces kulturne interakcije naziva akulturacija. Enkulturacija je rezultat kulturne interakcije koji se ostvaruje u toku kulturnog kontakta izme u pojedinca i dru tvene grupe. Kontra-akulturacija je reakcija ili vrsta otpora kulturnim uticajima i nasilnim nametanjima vrijednosti.

ASIMILACIJA- je proces kada jedna grupa integri e ili adaptira vrijednosti, norme, obi aje, kulturu druge grupe, prilago ava se na ivot druge grupe. To podrazumjeva gubljenje velikog stepena autonomije i identiteta. Po eljno je da marginalna grupa postane sli na dominantnoj kulturnoj grupi.

AUKTOTONOST- se odnosi na samonikli dio kulture ili pojedina na dobra nekog naroda, zemlje, kraja, ono to je tradicijsko u narodnoj kulturi, i kao takvo svako ga odmah raspoznaje. Auktotonost obuhva a samo one kulturne tvorevine koje je neki narod posve samostalno stvorio, te je njegova samonikla kreacija.

BOSANSKI SREDNJEVJEKOVNI KULTURNI KRUGOVI - bogumilstvo, heraza, crkva bosanska, imala je politi ku ulogu. Zbog vjerskih pitanja uplela se rimska crkva i politi kom pretenzijom povela kri arski rat. No bo njaci nisu eljeli odbaciti svoje vrijednosti, norme, obi aje i identitet, reakciona Bosna, Bobovac, Jajce, elitisti ka kultura stale ki organizovane vlastele.

CIVILIZACIJA- je vi a faza kulturnog razvitka ovje anstva, kada ovjek prevazilazi period divlja tva i pronalazi pismo.

DIFUZIONISTI KA TEORIJA KULTURE- obja njava kulturne promjene direktnom posljedicom fizi kog mije anja i irenja kulturnih vrijednosti, sadr aja, dvije ili vi e kultura, isti u i uticaj spolja njih faktora u kulturnim promjenama. Heliolist ka kola pori e mogu nost mnogostrukog porjekla istih kulturnih vrijednosti u razli itim djelovima svijeta.

DINAMIKA- kultura kao promjenjiva dru tvena pojava je dinami ka sociolo ka kategorija koja se historijski mijenja, kre e se i razvija, zbog promjene dru t.uslova i okolnosti. Treba zato izu avati dinami ke kult.procese a ne samo stati ke elemente kulture. Interakcija tih pojedinih elemenata ini su tinu kulturne dinamike.

DISTINKCIJA- isticanje razlika npr.izme u popularne kulture i njoj suprotne visoke kulture (obrazovanih, ili ak elite). Suprotstavljanje jedne vrste kulture drugoj, druga ijoj, za koju smatra da nije na pravom putu.

DOKOLICA- je slobodno vrijeme u kojem je ivjek slobodan za neposredno djelatno ostvarenje, za igru, stvarala tvo. Uti e na razvitak osobnosti. Kultura slobodnog vremena. Slobodno vrijeme jedino ima smisla, ako se provodi bez prisile i ako razvija kreativnost, kriti nost i zdravlje. Ako se koristi kroz konzumentski, potro a ki stil, pasivno, kao bjeg od odgovornosti ima razaraju e u inke. U potro a kom, masovnom dru tvu preovladava pasivni, potro a ki stil kori tenja slobodnog vremena i u dru tvu masovnih medija, to doprinosi alijenaciji.

DOMINACIJA- organizovani ili prinudni oblici asimilacije izvjesnih dru tava, klasa i sl. u korist jedne grupe koja eli da promjeni kulturu manjih u cilju pot injavanja potrebama dominantne grupe radi obezbje enja dominacije.

EKLEKTICIZAM I STIL- je uzimanje iz drugih stilova; spajanje raznorodnih stilova ili posu ivanje elemenata jednog pravca u drugi. STIL- je na in izra avanja, na in ivota svojstven nekoj grupi, klasi, pokretu. U umjetnosti da bi stil bio prihva en i prepoznatljiv mora imati unutra nju i vanjsku povezanost. To su posebni odabrani oblici i elementi i na poseban na in raspore eni i slo eni u jednu harmoni nu cjelinu. Stil epohe, nacije, dr ave, regiona, pojedinca, kole, pravca.

ELEMENTI I OBLICI KULTURE- elementi i komponente( simboli, jezik, vrijednosti, norme, rituali, obi aji); oblici kulture (tradicionalna, elitisti ka, masovna i podkulture).

EVOLUCIONIZAM- izjedna ava napredak i evoluciju kulture i biolo ku evoluciju, i da su sve kulture pro le kroz 3 faze: divlja tvo, barbarstvo i civilizaciju.

FUNKCIONALISTI KA TEORIJA KULTURE- smatraju da je svaki kult.sadr aj posljedica ili funkcija odgovaraju e potrebe ovjeka, i da e trajati dok ih zadovoljava.

GLOBALIZACIJA KULTURE- posljedice razvoja svjetskog tr i ta, duboko zadiru u kulturu, identitete i ivotne stilove. Globalizacija ekonomskog djelovanja prate kulturne transformacije, procesa koji se zove kulturna globalizacija. Ujedna avanje ivotnih stilova, kulturnih simbola i transnacionalnih oblika pona anja. Lokalne kulture i identiteti su

iskorjenjeni i zamjenjeni univerzalnim simbolima svijeta robe uz pomo reklama i masmedija. Bri u se nacionalne i klasne granice, koristi se metod kosmopolitizacije.

IDENTITET- sve ono to ini odre enu grupu ljudi, pod uslovom da imaju iste ili sli ne ideje, afinitete, stremljenja. On se zasniva na svijesti i saznanju o nekim zajedni kim karakteristikama (jezik, obi aji, obrasci pona anja, vrijednosti i stila ivota).

IDEOLOGIJA- je sastavnica kulture, sustavi vrijednosti i vjerovanja jer proizilaze iz vjere a ne iz iskustva. Kultura u doba globalizacije preuzima funkciju ideologijske mobilizacije, kao sredstvo za ostvarenje politi kih ciljeva. Prosvetiteljstvo zahtjeva vjeru u razum, um i napredak preko prirodnih i empirijskih nauka.

KAFANSKA KULTURA- kafana kao javni prostor imala je va nu ulogu u uspostavljanju i odr avanju grupnog identiteta. Kao ustanova ona je sastavni dio javnog ivota. Jedan je od temelja gra anskog dru tva 19.st. Na irenje kafanske kulture uticao je industrijski razvoj (kapitalizam), koji je stvorio i potro a a (radnika), i proizvod za potro nju (alkohol) apsint je bio est motiv kod slikara 19.st. Kafane postaju sjeci te razli itih klasa, stale a, profesija (homogenizacija). Boemi i boemija, nastali su u kafani (pari ki Latinski kvart), protivnici malogra an tine, tradicije i inovnika, u kafanama su se vodile, rasprave o dru tvu i umjetnosti, itala nova djela, formirali politi ki pokreti (Jakobinci).

KI - je industrijski, masovan, serijski proizvod kapitalizma, koji crpi elemente iz visoke kulture; lako dospijeva na tr i te kao roba uz pomo podr ke mas-medija; kulturna funkcija je ustupila mjesto profitu. Kao roba zahtijeva samo pasivne oblike potro nje od svoje publike sa niskim nivoom ukusa.

KONFLIKTI U KULTURI-su sukobi i protivurije ja u kulturi. Vrste konflikata, konflikt: li nosti, pojedinaca i grupe, unutar grupe, potreba, vrijednosti, motiva, uloga, interesa, ciljeva, vizija, prava, obaveza...

KULTURA- je skup svih procesa, promjena i tvorevina, koje su nastale kao posljedica materijalne i duhovne intervencije ljudskog dru tva. Ona je materijalna i duhovna; istorijska i dinami ka, razvojna kategorija; izu ava se s obzirom na vrijemenske i prostorne promjene; isti e se uloga svjesnog rada. Osnovni smisao joj je da olak a odr anje, produ enje i napredak ljudskog dru tva. Vrste su: tradicionalna, elitisti ka i masovna.

KULTURALIZACIJA- je proces podizanja op e razine svega to se vezuje za kulturu (kulturalizacija politike, ekonomije...).

KULTURALIZAM- je shva anje dru tvenih pojava kao duhovno-kulturnih tvorbi. Vr i odvajanje kulturnog momenta od socijalnog, smatraju da se u dru tvu mogu odigrati krupne socijalne promjene, a da se pri tom njihova kultura zbog toga ne izmjeni.

KULTUROCENTRIZAM- je shva anje da su neka dru tva kulturnu razvijenija od drugih, i da jednu kulturu treba predpostaviti svim drugim kulturama.

KURTOAZIJA-u initi ne to reda radi, jer se to od nas o ekuje, ili to to nala e dru tveni obi aj i jer su to ne ija o ekivanja, otmjeno pona anje, fino opho enje, la na uljudnost da nebi smo povrijedili o ekivanja drugog.

LIKOVNA UMJETNOST PRVORO EN E KULTURE- pe inski crte i su prauzori cijeloj umjetni koj i kulturnoj djelatnosti. Umjetnost kao sredstvo prakse i oru je u borbi za ivot, gdje lovci slike koriste kao klopke za duhove divlja i, pomagale su im kroz magijsku funkciju u uspje nom lovu. Ta djela su bila svrsishodna i bila dio magijskih i ritualnih obreda kao jedna od prvih misaonih i duhovnih izra ajnih potreba ovjeka, iz ega su se razvile mnoge druge kulturne potrebe. Tako se likovna umjetnost povezuje sa dru tvom, egzistencijom i potvr ivanjem dru tvene grupe.

MASOVNA KULTURA-je proizvod industrijalizacije, urbanizma i kapitalizma, irena mas-medijima obra a se masovnom potro a kom dru tvu svih uzrasta, klasa i sl. Ona kolonizira svijet i name e svoj niski sistem vrijednosti i normi. Informacije i proizvodi koje alju su beskrajno umno eni i standardizovani, te su lako dostupni i lako razumljivi iroj publici. Simboli ki sadr aji se umno avaju putem tampe, fotografije, filma, kopije, radija, tv-a, ime omogu uju irok domet i istovremenost i koli inu, to su temelji masovne kulture. Funkcija nastanka takve kulture je komercijalizacija, manipulacija i profit. Oni stvaraju potro a ki mentalitet preko mas-medija i reklama, koriste i posljedice tehnolo kih promjena koje su uticale na promjenu na ina kori tenja slobodnog vremena, sada ve pasivnih potro a a. Dolazi do smanjenja socijalne distance, homogenizacije i demokratizacije kulture i umjetnosti, ki a, internacionaliziranja kulturnih vrijednosti, sve se mje a i pojednostavljuje. Poslodavci, menad eri name u kulturne vrijednosti i stvara se kvalitativno nova publika eljna spektakla i hitova.

MIT- predstavljaju pri e nastale u raznim kulturnim podru jima koje govore o porjeklu i nastanku naroda, bogova, civilizacije, i svijeta. Vezani su za religiju i rituale. Prenose se sa koljena na koljeno ili usmenom predajom. Jo uvjek je prisutan u nekim izoliranim, primitivnim dru tvenim grupama, koji posjeduju kulturu sa mitovima, totemizmom i magijom.

MORAL- je historijski odre en, podle an promjenama i direktan je odraz interesa neke grupe, klase, profesije... Uz moral se ve e i pojam etike. Moral je skup ne pisanih pravila, obi aja, pravila i normi koji su prihva eni u ivotu neke zajednice. Moral odre uje kakvo ljudsko djelovanje treba biti i reguli e me uljudske odnose.

NASILJE - je uzurpacija slobodne volje, dru tvo ga proizvodi jer ima uro en instikt i potrebu za nasiljem.

NORME- su dru tvena pravila ili upute o prikladnom pona anju u odre enim situacijama.

POLIKROMIJA- je vi e nezavisnih kulturnih elemenata u okviru jedne te iste kulturne grupe povezane u jednu harmoni nu cjelinu, naprimjer u hrvatskom jeziku razli ite vrste regionalnih dijalekata.

POLITI KA KULTURA- ozna ava ukupne politi ke stavove pojedinih lanova dru tva jedne zemlje, pri emu se stavovi smatraju kao izraz sistema vrijednosti koje se odnose na sistem dr avne vlasti. Od politi ke kulture dru tva zavisi stepen i na in sudjelovanja gra ana u politici, jer ona uti e na odnose izme u vlasti i naroda. Ako je npr ve inastanovni tva za demokratski politi ki poredak, onda se politi ka kultura dru tva naziva demokratskom.

PONA ANJA- nije ne to s im se rodimo, ve to sti emo oddgojem i procesom socijalizacije. Kultura pona anja tra i razli ite norme i pravila pona anja i vrijednosti zavisno od situacije. Bitan je faktor me uljudskih odnosa. To je skup pravila i normi, verbalnih i gestovnih radnji koje se o ekuju od nas kao dru tveno prihvatljive.

POZORI NA KULTURA- mo e da razbije mnoge tabue; ona javno, na iluzionisti ki i fiktivni na in djeluje na dru tvo, a esto i oslikava lice nekog dru tva. Jedan je od mo nih medija promovisanja kulture i identiteta i van svoje grupe. Pojavom filma i televizije potisnut

je u tre i plan, to sada rade mas-mediji i politika. Zbog pritiska ki a mnoga pozori ta su pretvorena u cirkuse radi zarade.

PRIJEZIR I AMONIZITET- Prijezir je emocija me uljudskog odbacivanja, esto na temelju predrasuda, pri emu se osje a ili pokazuje omalova avanje prema lanovima grupe kojoj ne pripadamo. Ishodi te prijezira je u vrijednosnom sistemu odre ene kulture ili pojedinca. On je sredstvo socijalizacije jer u sebi sadr i prijetnju prema onome ko se ne dr i zadanih vrijednosti grupe. Onaj koji prezire sebe stavlja na kulturno ispravnu stranu. Bezuvjetni prijezir je odbacivanje grupe ili pojedinca samo zato to je odre ene rase, seksualnog opredjeljenja, porjekla.

PROCESI KULTURNI- su kulturne (promjene, dinamika, kontakt) i uzajamna interakcija pojedinih elemenata kulture (kulturne: osnove, fokus, model, prerada, otpor, motivi, crte...).

ROMANIZACIJA- je proces irenja latinskog jezika, rimske kulture i rimskih obi aja, asimiliraju i se nasilno sa osvojenim starosjediocima koji brzo primaju latinski jezik koji postaje dominantan. Kosmopolitsko rimsko dru tvo (otvoreno za sve tradicije kulture, bez nacionalnih granica) stvaralo je uslove za sintezu starih kulturnih osnova starosjedioca i novodonesenih rimskih na ela i pravila. Stapanje se primje uje u vjerskim obi ajima, arhitekturi, knji evnosti i umjetnosti.

RAZLI ITOST U KULTURAMA- sistematske i kulturne razlike su individualisti ke i kolektivisti ke. Individualisti ke kulture su zapadne kulture, koje naglasak stavljaju na osobne atribute. Pod kolektivisti kim kulturama smatraju se isto nja ke kulture, koje nagla avaju odnose i veze me u ljudima, uloge, obaveze, odgovornosti itd. Razlikuju se po obi ajima, pravnoj kulturi, eti kim, moralnim vrijednostima i dr avno-pravnom sistemu, ideologijama, institucionalne razlike, razlike sloboda i jednakosti pojedinaca, razlike u tradicionalnimi religijskim normama, svjetovnom moralu, u dru tvenim strukturama itd.

SINKRETIZAM- odnosi se npr. na mje anje razli itih vjerskih i kulturnih tradicija, u uslovima ne jednake dru tvene mo i. U religijskom kontekstu se odnosi na obo avanje jednog boga pomo u obrazaca i tradicija nekog drugog boga.. Anti-sinkretizam nastaje u situacijama multikulturalizma gdje skupina poku ava sa uvati svoj integritet i sa uvati se od stranih uticaja (Npr. napori turskih emigranata da ostanu muslimani u Njema koj).

SNOBIZAM-la no plemstvo, malogra an tina je dru tvena pojava u kulturi masovnog dru tva, iji je smisao da se kao subjektivna komponenta ujedna avanja kulturnih vrijednosti i dru tvenog polo aja pojedinca ili grupa, iskoristi kao sredstvo dru tvene promocije ili kao sredstvo za obezbje ivanje dru tvene distance od ostalih slojeva dru tva. Umi ljaju da su dru tveno superiorniji od drugih i ele da ostvare samo li nu dru tvenu promociju kroz licemjerstvo, glumu, i ele da se promovi u druga ijim i boljim nego to zaista jesu.

SOCIJALIZACIJA- je proces pomo u kojega se neki pojedinac ili grupa osposobljavaju da prime odre ene kulturne vrijednosti i da te vrijednosti prenese na druge i da ih razvijaju.

STE CI I OBLICI KULTURE- ostrvska umjetnost, nadgrobni spomenik, elitisti ki i tradicionalni mitolo ka, epska, etni ka, istorijska, folklorna, umjetni ka i obi ajni oblik kulture vlastele, narodni obi aji i plesovi, jezik, pismo, nacionalna kulturna ba tina, auktotona regionalna kultura, srednjevjekovna kultura, lokalna orginalnost, kulturni fenomen regije...

SUBKULTURA- ili podkultura je skup normi, vrijednosti i obrazaca pona anja to razlikuje grupu ljudi od ostalih lanova grupe. S obzirom na nosioce razlikujemo subkulturu: mladih, radnika, seosku, gradsku, malogra ansku. Prema vremenskoj dimenziji: anti ka, renesansna, moderna. Prema pojedinim oblastima kulture : jezik, umjetnost, nauka, moda, sport, religija.

PROTIVKULTURA su pojave u dru tvu za koje se smatra da su dru tveno i kulturno devijantne i perverzne (alkoholizam, prostitucija, kra a, sadizam). Nastaje usljed poreme aja sistema vrijednosti ili odsustva socijalne kontrole.

SVJETONAZOR- ozna ava odnos pojedinca prema okolini, u kojem zauzima odre eni pogled na svijet, vi enje, stavovi prema ukupnoj zbilji.

OK I NASILNA ASIMILACIJA- kulturni ok opisuje osje aj iznane enja, zabrinutosti, koji ljudi osje aju kada se na u u sasvim druga ijoj dru tvenoj okolini, kada nai u na ne to potpuno druga ije ne shvatljivo normama koje su stekli prilikom socijalizacije. Simptomi su depresija, idealizacija stare kulture, gubitak identiteta, stvaranje stereotipa o novoj kulturi...

TRADICIJA I PROGRES- su komponente kulture. Tradicija podrazumjeva preno enje ve stvorenih i prihva enih dru tvenih kulturnih vrijednosti (mitolo ka, epska, etni ka, istorijska,

folklorna, umjetni ka). Progres je komponenta kulturnog kretanja, dinamike, ija se su tina sastoji u stvaranju ili kreaciji novih vrijednosti (hunanizam, razvijanje sloboda).

UMJETNOST- je oblik dru tvene svijesti (koju ima samo ljudska vrsta) koji obuhvata i izra ava iroku oblast ljudskog iskustva (osje anja, mi ljenja i postupke) u estetskim formama koje se obra aju ulima, s ciljem da preko njih izazovu u nama emocionalne, intelektualne i voljne aktivnosti i reakcije. Umjetnost je uslovljena dru tvom i obrnuto. Umjetnost je osobita ljudska djelatnost koja uklju uje stvarala ki zanos, stvoreno djelo i do ivljavanje samog djela.

URBANA KULTURA- je kultura gradova, nastala nakon industrijalizacije i urbanizma. Manifestuje se kroz razne vidove subkulture, specifi ne i neobi ne kulture pona anja, igre i plesove, muziku, modu, estetske ideale, a esto su na granici diletantizma. RURALNA KULTURA- je kultura manjih mjesta koja nisu grad. Njeguju tradiciju, ljubav prema prirodnom okru enju, folklornoj kulturi i muzici, tradicionalne igra i natjecanja (koride); inters za porodicu i me u-kom ijske odnose, religioznost. Socijalne razlike su male; obi aji i moral su homogeni; zamagljena je granica izme u radnog i slobodnog vremena; institucije slobodnog vremena su kr me i sajmovi.

VREDNOTE ILI VRIJEDNOSTI- su sve one tvorevine (materijalne i duhovne) koje mogu da zadovolje neku ljudsku te nju a da pritom ne dovedu do osuje enja neke druge njoj sli ne. To su apstraktne ideje o tome ta je dobro, ispravno i po eljno.

ZATVORENE KULTURE- podrazumjeva ograni avanje rasprava o novim pristupima, imaju strah od promjena i uticaja s vana, insistira na tradiciji, konzervativna su i reakciona dru tva i spre avaju pozitivne i progresivne akulturacijske procese iz religioznih, ekonomskih, politi kih, ideolo kih razloga. OTVORENA KULTURA- je iva i promjenjiva, ima elju da se u pozitivnom smislu izmjene postoje i dru tveni i kulturni uslovi, ona je za akulturalizaciju. Dobrodo le su nove ideje, ljudi i rasprave su ivopisne.