Otvorie se nebesa

Ezekiel glava I, stih I: svemirski brodovi proroka Ezekiela i njihova potvrda u suvremenoj nauci

Josef F. Blumrich

Prijevod djela: Da tat sich der himmel auf. Prevela Klara Duanovi Zagreb: Stvarnost, 1973.

1. poglavlje
Pregled
Ova je knjiga rezultat traganja. Traganje je isto to i pitanje, samo po sebi jo ne sadri nikakvu definiciju odnosa onoga koji trai prema onome to trai. Tko pita ne mora vjerovati u postojanje onoga to pita. On prije svega eli potvrdu ili pobijanje. Za pravo istraivanje potrebna je objektivnost, a nje nema bez duhovne elastinosti, jer nitko nije po prirodi objektivan. Svi mi imamo stavove iji su korijeni iroko razgranati i esto nedohvatljivi. Nae je pravo i dunost da imamo vlastito miljenje. im se ono ne moe uskladiti s rezultatima istraivanja, naa je intelektualna dunost da ga izmijenimo. Takvo stanje znai zapravo izazov kojem ne moemo umai, pa stoga znai i dilemu koja je kamen kunje nae objektivnosti i duhovne zrelosti. Rezultati traganja nisu za svakoga jednako znaajni i uvjerljivi. U odgovarajuoj mjeri variraju i dimenzije osobnih konflikata. O teini takvih konflikata ovisi estina polemike. Svjesna uloga objektivnosti ublauje dileme i pretvara polemike u diskusiju, razgovor. Tako se moe doi i do saznanja. U tom nastojanju da budem objektivan iznosim inenjerski dokaz tehnike besprijekornosti i realnosti svemirskih brodova koje je Ezekiel opisao te postupaka i zbivanja u vezi s njima. Ezekiel, u nedostatku iskustava koja bi mogao primijeniti, esto je morao posezati za slikovitim usporedbama da bi ispriao ono to je vidio. To slikovito prikazivanje zbunjuje i djeluje tajanstveno sve dok se nita ne zna o stvarnosti na kojoj se zasniva. Meutim, kada se prodre u te slike, otkriva se, gotovo u hipu, iznenaujue jasan i besprijekorno iznesen izvjetaj. Tek tada ovjek moe uoiti neposredne, tako rei deifrirane dijelove kazivanja i shvatiti njihovo znaenje. Izgleda da je Ezekiel vrlo brzo u najmanju ruku naslutio istinu. Kako se njegovi susreti sa svemirskim brodovima proteu na razdoblje od bar dvadeset godina, nalazimo se u sretnom poloaju da pred nama nije izolirani, pojedinani sluaj, ve opetovano promatranje odreenog tipa svemirskog vozila. 2

Prorok s izvanrednim darom zapaanja opisuje konstrukciju i funkciju tog tipa svemirskog broda, te bie i dogaaje koji su s njim u neposrednoj vezi. Ezekiel poinje knjigu opisom posljednje faze leta svemirskog broda iz putanje prema Zemlji i zatim opisom slijetanja. Svoj je prikaz popratio opisima bitnih dijelova broda. Kada se s njim posljednji put susreo, naglasio je da je ta tvorevina istovjetna s onom koju je vidio prije dvadeset godina. Ezekiel izvjetava i o zapovjednicima tih svemirskih brodova. uje ih kako govore, promatra njihove kretnje. Jednom je svjedok neobinog zbivanja u kojem sudjeluje i zemaljska posada koju je dozvao zapovjednik. I sam leti tim svemirskim brodovima. Dva leta dovode ga u komplekse hramova kojih su poloaj i znaenje za sada jo nerazjanjena tajna. Klju tumaenja Ezekielova izvjetaja lei u vrlo pomnoj analizi opisanih dijelova svemirskih brodova i njihovih funkcija, uz primjenu znanja iz dananjeg razvojnog stupnja tehnike raketa i svemirskih brodova. Taj je postupak vrlo brzo doveo do uspjeha. Potonje detaljnije usporedbe i ispitivanja potvrdili su zapanjujuu tonost Ezekielovih opisa. Na temelju obima i preciznosti u iznoenju pojedinosti moe se zakljuiti da je imao izvanredan dar zapaanja i upravo fotografsko pamenje. Stoga je bilo mogue ne samo izraditi jednostavnu skicu ve tovie i brojano izraziti dimenzije, teine i snage. Prvi je put uspjelo da se jedan drevni izvjetaj o svemirskim brodovima oslobodi njegove slikovite oplate i prevede na jezik inenjera. Takav prodor omoguio je takoer da se naslute dogaaji kojih su tok i znaenje do sada izgledali lieni, svakog smisla. Dobiveni rezultati pokazuju nam svemirsko vozilo koje je bez sumnje ne samo tehniki mogue ve je za svoju misiju i po funkcijama vrlo svrsishodno zamiljeno. Iznenaeni smo to nalazimo stupanj tehnike razvijenosti koji nije nimalo fantastian, ve je u krajnjem sluaju gotovo u rasponu naih dananjih mogunosti, dakle samo neznatno ispred naeg vremena. Rezultati su pokazali da je svemirski brod upotrijebljen u vezi s jednim matinim brodom koji je kruio u putanji oko Zemlje. Fantastino je samo to da je takav svemirski brod ve prije 2500 godina bio opipljiva stvarnost!

Ti su rezultati svakako u otroj suprotnosti s biblijskim tumaenjima mnogih pobonih i uenih ljudi iz svih proteklih stoljea. Moramo ipak biti svjesni oigledne injenice da u tom dugom vremenskom razdoblju nije bilo leteih strojeva i raketa ljudske izrade. Zato je bilo unaprijed iskljueno da se Biblija tumai u tom smislu. Rjeenja zagonetke Ezekielovih tajanstvenih izvjetaja neizbjeno su traena u jedino moguem pravcu u podruju vjere, a naroito misticizma. Zato bi bilo vrlo nepravedno podcjenjivati napore tih ljudi. Uostalom, valja izriito naglasiti da je tehnika interpretacija Ezekielovih spisa, unato napretku posljednjih stoljea, mogua tek od prosinca 1964. godine. Tada je, naime, Roger A. Anderson, istaknuti inenjer u NASA-inom Istraivakom centru Langley, objavio rad Structures Technology, (Lit. 8), u kojem je opisao kakav bi, po njegovoj zamisli, morao biti oblik leteeg tijela za ulaz u planetarne atmosfere. To je upravo oblik koji prepoznajemo u sredinjem glavnom trupu Ezekielova svemirskog broda. Kad ne bismo znali za te osnovne mogunosti, ni danas ne bismo mogli tehniki protumaiti biblijski tekst. Rasprava o mogunosti ili nemogunosti kontakata s izvanzemaljskim civilizacijama vode se danas irom svijeta, u raznim naunim i tehnikim disciplinama. Unato svim suprotnostima u stavovima, postoji ipak nekoliko toaka ope suglasnosti. Vlada potpuna jednodunost u tome da moemo uspostaviti kontakt samo s onim civilizacijama (ili one s nama) koje su dostigle na razvojni stupanj ili su ga premaile. Stoga se s pravom moemo smatrati sposobnima da procijenimo bar donekle kakva su sredstva potrebna za takav pothvat, kako tehnika tako i financijska. To posljednje vano je utoliko to se i za izvanzemaljsku civilizaciju mora pretpostaviti da posjeduje vrijednosne pojmove te da zna i za financijske probleme. Ako se na tu misao nadovee stvarno postojanje svemirskih brodova to su ih vidjeli proroci, teko je zamisliti da su se ta ulaganja mogla koncentrirati na jednog jedinog ovjeka. Dolazi se do neizbjenog zakljuka da su takvi posjeti morali biti rasporeeni na vremenski i geografski iri prostor. Kad bi se to dokazalo, na uvid u izvanzemaljske posjete bio bi postavljen na iru osnovu. Za istraivanja s takvim ciljem osnovni je preduvjet: budua uska suradnja arheologa, lingvista i inenjera razliitih specijalnosti. Nalazi opipljivih ostataka koji bi mogli potjecati od pada ili prisilnog slijetanja bili bi nedvosmisleni vrhunac takvih istraivakih radova. Mnogi smatraju da je pronalaenje takvih ostataka osnovna pretpostavka za priznavanje stvarnog postojanja svemirskih brodova u prethistoriji ili ranoj povijesti. Ti skeptici samo su donekle slini nevjemome 4

Tomi, jer u naem sluaju umjesto vjerovanja imamo brojke, tehnike podatke te knjievne i arheoloke nalaze. Bez obzira na osobni stav, kratko razmatranje tog problema upravo se namee jer bi opipljiva otkria imala presudno znaenje. U ovom trenutku jedini izvor informacija jeste arheologija. Ona obavlja svoju djelatnost prvenstveno u prostoru ljudskih naseobina. Meutim, kako znamo iz vlastita iskustva, vjerojatnost prisilnog sputanja ili pada u neposrednoj blizini neke naseobine sasvim je neznatna. Pa ak i kad bi se takav nevjerojatan sluaj dogodio, ostaci bi bili brzo uklonjeni, a unitene graevine ponovo popravljene. Ipak bi se iskljuivo u podruju pada moglo naii na metalne komade kakve letjelice ili moda na dio neke elektronske naprave, uz pretpostavku da ih korozija nije unitila. Vjerojatnost da neki arheolog svojom lopatom, ekiem ili etkom radi sluajno ba na mjestu nezgode mnogo je manja od vjerojatnosti same nezgode. Zato za sada nema izgleda da u ljudskim naseobinama naiemo na takve nalaze. No prava znanstvena arheologija stara je samo nekoliko desetljea. Ono to arheologija nije nala ba zato to nije ni imala prilike za to nadoknaeno je u daljnjim istraivanjima onim do ega je stvarno dovela: raspolaemo vrlo znaajnim materijalom ak i u pogledu podruja o kojem govorimo. Ispitivanje i iskoritavanje tog materijala u tehnikom smislu prelazi nadlenosti arheologa i trai visoko kolovane inenjere koji mogu svojim strunim znanjem uspostaviti logine veze. U knjievnom pogledu, Ezekielova knjiga nedvosmisleno dokazuje, iako na malo neobian nain, da su nova otkria mogua. Meutim, i tu inenjeri treba da daju svoje miljenje. Do sada sam ve u vie navrata isticao potrebu da se angairaju inenjeri. Oni postaju prijeko potrebni kada treba dati miljenje o nekoj napravi ili slinom. Takva istraivanja i prouavanja nalaze se tako rei unutar podruja nauke. Ona se bavi problemom granica mogunosti. Sve to je u okviru tih granica, to je u nadlenosti inenjera. Inenjer, a osobito konstruktor, razrauje naine izvedbe najmodernijih objekata i mora prouiti preduvjete i pretpostavke za njihovo ostvarivanje. On je takoer taj koji na temelju vanjtine nekog objekta moe najbolje zakljuiti koja mu je primjena i svrha. U tom poslu vaan je i stav prema shvaanju da nai posjetioci i njihovi ureaji moraju svakako biti drugaiji i drugaije izgledati nego mi sami i sve to mi upotrebljavamo. 5

Kada se nekoj izvanzemaljskoj civilizaciji a priori pripisuju tajanstveni i nama nepoznati pojavni oblici i sposobnosti, nimalo se ne vodi rauna o tome da je slinost ak mnogo vjerojatnija od neke bitne razliitosti. Na tu temu jo emo se vratiti. Danas svako spominjanje nezemaljskih posjeta odmah namee pitanje: Odakle i kako? To je sasvim prirodno, jer je, na kraju krajeva, odgovor na to dvostruko pitanje tako znaajan da doslovno moe uzdrmati svijet. Odgovora jo nemamo. Problemi koji se ovdje nameu za nas su za sada suvie sloeni i teki. Stoga se svakako preesto izvodi zakljuak koji pojednostavljeno po prilici glasi: Ne znamo odakle su doli, dakle nisu ni mogli biti ovdje. To brdo problema nikako ne moemo odjednom savladati, ni rijeiti. Zato mi se ini prirodnije da se i u ovoj oblasti uradi ono to je i inae najprirodnije: cjelokupni kompleks ralaniti na pojedinane probleme i parcijalna pitanja. Ezekiel nam sam pokazuje put. On nam je tako tono opisao prisutnost svemirskih brodova da moemo, sluei se svojim tehnikim znanjima, brojkama potvrditi pravovaljanost njegova prikazivanja. Zahvaljujui njegovu kljunom dokumentu, moglo bi se dogoditi da i drugdje ponemo nalaziti dokaze. Zato bismo gore formulirani stav morali preokrenuti i rei: Bili su ovdje, dakle su morali ovamo i doi. Promijenjena psiholoka pretpostavka, koja se izraava da preformuliranjem, ne moe ostati bez utjecaja na pitanje: Odakle i kako? to se mojeg posla tie, htio bih rei da sam ga obavljao s inenjerskog stajalita, tako rei iz tehnike znatielje. Moje je zanimanje bilo prije svega usmjereno na one dijelove Ezekielove knjige koji sadre izvjetaje o oblicima i zbivanjima to su u nadlenosti moje struke. Ti se dijelovi, gotovo bez iznimke, jasno mogu luiti od proroanskog sadraja. Poto smo upoznali raspoloive tehnike podatke, nametnuli su se, na temelju razmatranja cjelokupnog materijala, neki konani zakljuci ne-tehnike prirode. Velika suzdrljivost kojom sam cijelu tu studiju zapoeo ustupila je mjesto vrlo pozitivnom stavu. On je posljedica zaista golemih mogunosti to su se ukazale kada je primjena dobro utemeljenih tehnikih formula i principa urodila vrlo vjerojatnim rezultatima. U toku ispitivanja nametnulo se samo od sebe da valja uzeti u obzir mogua usavravanja i razvoj, koliko se oni danas mogu procijeniti. Rezultati nam stoga ne daju samo odgovor na pitanje: Je li takva letjelica mogua? ve i na njegovu proirenu verziju: Koliko je ta povijesna tehnika bila razvijenija od nae dananje? 6

Da su odgovori bili nevjerojatni ili fantastini, ne bih bio napisao ovu knjigu.

2. poglavlje
Tko je bio Ezekiel? Budui da moramo analizirati i ocijeniti Ezekielove izvjetaje, pri izvoenju zakljuaka treba polaziti od njega samoga. Poeljno je, ali i mogue, neto saznati o vrsti, naravi i izobrazbi osobe koja stoji iza izvjetaja. Te karakteristike jednim dijelom ocjenjuju i stupanj pouzdanosti njegovih prikaza. Drugaiju teinu ima izvjetaj ovjeka koji nikada nije prekoraio granice svoje zaviajne zajednice, posla i obitelji nego izjava ovjeka visoka obrazovanja i obdarena bogatim iskustvom. Iz njegovih vlastitih izvjetaja moemo uzeti neposredne podatke: Knjiga poinje 593. ili 592. godine prije nae ere. Nekih pet godina prije toga, 597., Ezekiela je s mnogim drugim idovima kralj Nabukodonozor deportirao u Babilon. ivio je u mjestu Tel Abibu na rijeci Kebaru (koja je zapravo bila kanal), u Kaldeji. Ezekiel je bio sveenik. Da je bio oenjen, saznajemo po spominjanju smrti njegove ene, etiri i pol godine nakon poetka njegovih proroanstava. Otac mu se zvao Buzi. Daljnja obavjetenja, za nau stvar vrlo vana, moemo izvesti posrednim putem iz ope politike situacije njegova vremena i iz nekih odlomaka iz njegovih spisa. injenica da je Ezekiel uope bio meu deportiranima ukazuje, na primjer, na stanoviti drutveni poloaj njegove obitelji, jer je deportacija 597. pr.n.e. pogodila najutjecajniji dio stanovnitva. Nadalje: Tel Abib se nalazio u blizini, i to juno od grada Babilona. Zato se s vrlo velikom vjerojatnou moe pretpostaviti da je Ezekiel vidio veliku kulu ili da je u najmanju ruku uo tone opise te graevine. Takoer je, najvjerojatnije, uo za opise glasovitih i golemih gradskih vrata i iroke raskone ulice koja je do njih vodila. Ezekiel je poznavao stanovnike te zemlje i bez sumnje je prilino esto vidio i vojnike u njihovim oklopima, s oruanom opremom i bojnim kolima s konjskom vuom. Moe se pretpostaviti da je imao tridesetak godina kada je zapoeo svoje opise. Zato je, u vrijeme posljednjeg proroanstva spomenutoga u knjizi, bio u dobi od oko pedeset godina. Odrastao je, dakle, u Jeruzalemu, a uslijed deportacije dobro je upoznao dvije kulturne sredine. Iz spisa se, osim toga, moe razabrati da je dobro poznavao kulturne i trgovake prilike na itavom Bliskom istoku, ukljuujui i Egipat. U njegovima izvjetajima nita nije primitivno ni glupo.

Zbir njegovih kazivanja pokazuje nam ovjeka sa znatnim iskustvom, koji je kao lan bolje situirane idovske porodice stekao dobar odgoj i obrazovanje. Nije poznato kada je Ezekiel umro i gdje je pokopan. Navodno, ali nepotvreno, njegov se grob nalazi u Al Kifli, mjestu koje se prema karti Biblijski krajevi danas (Lit. 9) nalazi na manje od etrdeset kilometara juno od Babilona.

3. poglavlje
to je vidio Ezekiel?
Kada proniknemo kroz svu tu slikovitost, kad razbistrimo ono to izgleda mrano i sredimo ono to izgleda zbrkano to zapravo vidimo uz pomo Ezekiela i zajedno s njim? U kasnije opise njegovih doivljaja itaoca uvodimo preko odgovarajueg biblijskog teksta, da bi se osjetio dojam njegova naina prikazivanja. U daljnjoj analizi (5. poglavlje) morat u se ponovo posluiti tim stihovima, ali mislim da se njihovim povezanim prenoenjem na ovom mjestu dobiva zaokruenija slika cjeline. (Biblijski tekstovi prema Lit. 5.) 1 Glava 1. 1. Godine tridesete, etvrtoga mjeseca, petoga dana, desi se da bijah u zajednici izgnanika na rijeci Kebaru, i otvorie se nebesa i ja ugledah boanska vienja. 2. Petoga dana istoga mjeseca godine pete otkako odvedoe u izgnanstvo kralja Jojakima 2 3. Rije Gospodinova doe Ezekielu, sinu Buzijevu, sveeniku u Zemlji Kaldejskoj, na rijeci Kebaru. Zgrabi me ruka Gospodinova. 3 4. Pogledah, kad ono sa sjevera udario silan vihor, veliki oblak, buktei oganj obavijen sjajem. Usred njega, usred ognja, neto nalik na sjajnu kovinu. 5. Usred toga neto kao etiri bia, oblijem slina ovjeku. 6. Svako od njih sa etiri obraza, u svakoga etiri krila.

Kako se vidi iz priloenog popisa upotrijebljene literature, pisac polazi od nekih njemakih prijevoda Biblije, koji se mjestimino razlikuju od naeg prijevoda u izdanju Stvarnost-, 1968. Mi emo citirati tekst kojim se sluio pisac i na temelju kojih je pravio svoje analize, a upozoravat emo na bitnije razlike u naem prijevodu. (Prim. prev.) Ovdje i dalje u naem prijevodu uglavnom se upotrebljava ime Jahve. U naem prijevodu: Spusti se na me ruka Jahvina.

2 3

10

7. Noge im ravne, a stopala zaobljena sijevahu poput polirane kovine 4 . 8. Ispod krila imahu na sve etiri strane ruke ovjeje. I svako od njih etvoro imae svoj obraz i svoja krila. 9. Krila im bijahu gore povezana jedno s drugim 5 . Idui ne okretahu se: svako se naprijed kretae. 10. I lica im gledahu ovako: jedno ovjeje lice, jedno lavlje lice u smjeru desno, lice bika lijevo i lice orlovsko u sva etiri 6 . 11. Krila im bijahu gore razapeta 7 . Svako imae dva krila to se spajahu i dva krila kojima tijelo pokrivahu. 13. A posred tih bia vidjelo se kao neko uareno ugljevlje, kao gorue zublje koje se meu njima amo-tamo kretahu; iz ognja sijevae i munje bljeskahu. 14. Bia trahu i opet se vraahu poput munje. 15. Dok ja promatrah, gle: na zemlji uza svako od etiri bia po jedan toak. 16. Tokovi bijahu napravljeni kao blijetee kamenje tarsisa 8 , sva etiri istoga oblika; oblikom i izradom bijahu kao da je jedan toak u drugome. 17. U kretanju mogli su ii u sva etiri smjera, a nisu se morali okretati. 18. Naplatnice imahu i kad pogledah, gle, sve etiri naplatnice bijahu u krug pune oiju 9 . 19. Kad bi bia krenula, krenuli bi s njima i tokovi, kad bi se bia sa tla podigla, i tokovi se podizahu.

4 5 6

U naem prijevodu:... a stopala kao u teleta, sijevahu poput glatke mjedi. U naem prijevodu: Krila im se spajahu.

U naem prijevodu: I u sva etiri bijae lice ovjeje, u sva etiri zdesna lice lavlje; u sva etiri slijeva lice volujsko; i lice orlovsko u sva etiri.
7 8 9

U naem prijevodu: Krila im bijahu gore raskriljena... U naem prijevodu: Tokovi bijahu slini krizolita... U naem prijevodu: Naplatnice im bijahu visoke, a kad bolje promotrih, gle, na sve strane pune oiju.

11

20. Kuda ih je duh gonio, onuda se kretahu, a zajedno se s njima i tokovi podizali, jer duh bia bijae u tokovima. 21. Pa kad bi bia krenula, i tokovi bi krenuli, a kad bi se ona zaustavila, ustavljali se i tokovi; kad se ona sa tla dizahu, i tokovi se s njima podizahu, jer duh bia bijae u tokovima. 22. Nad glavama bia bijae neto kao svod nebeski, nalik na sjajan prozirac, na gore rairen nad njihovim glavama 10 . 23. A pod vrstim svodom bijahu im krila razapeta jedno kraj drugog i svakome po dva krila pokrivahu tijelo 11 . 24. uh lepet njihovih krila kao huk mnogih voda, kao gromki glas Svesilnog, kao silan vihor, kao graju u taboru. Kad bi se bia zaustavila, spustila bi mlitavo krila 12 ." 25. Iznad vrstog svoda nad njihovim glavama ulo se buanje. Kad bi se bia zaustavila, pustila bi da im krila mlitavo padnu 13 . 26. Iznad vrstog svoda 14 nad njihovim glavama bijae neto kao kamen safir, poput prijestolja; na tom prijestolju, gore na njemu, kao neki ovjek. 27. I vidjeh blijetanje sjajne kovine oko kuita poput ognja, i ni vie ni manje od onog sto je izgledalo kao njegovi bokovi vidjeh predmet slian ognju i blijesak je zraio oko njega 15 . 28. Taj blijesak na sve strane bjee poput duge to se za kinih dana javlja u oblaku. To bijae izgled onoga to je sliilo na velianstvo Gospodinovo. Vidjeh, padoh niice i uh zov jednoga koji govorae 16 .

10

U naem prijevodu:... prozirac uzdignut nad...

11 U naem prijevodu: A pod svodom raskriljena krila jedno prema drugome, svakome po dva krila pokrivahu tijelo. 12 13 14 15

U naem prijevodu:... spustila bi krila. U naem prijevodu: Sa svoda nad njihovim glavama ula se grmljavina. U naem prijevodu: Ispod svoda...

U naem prijevodu: I vidjeh kao sjajnu kovinu, iznutra i uokolo kao oganj; od njegovih bokova navie i njegovih bokova nanie neto poput ognja i blijeska na sve strane. U naem prijevodu: ...na oblaku. To bijae neto kao slava Jahvina. Vidjeh, padoh niice i uh glas koji mi govorae.
16

12

to opisuje Ezekiel?
Izvjetaj poinje bez uvoda. Isto tako silovito kao to je i sam bio suoen s dogaajima puta da se zbivanja prvog susreta srue i na itaoce. Urlik upravo upaljenog raketnog motora razdire tiinu i navodi Ezekiela da pogleda prema gore. Iz sredine jednog bijelog oblaka izbijaju plamenovi motora. Odande dolaze blijetee svjetlo i snana tutnjava: kao da e se nebo rasprsnuti. Kroz oblake se razabiru etiri duguljasta tijela nad kojima se kree neto neodredivo i na ijem se rubu mogu vidjeti ravne noge s okruglim stopalima. U jednom asu Ezekielu se ini da su te naprave nalik na ljude. Onda su se, meutim, oblaci isparili, a buktei plamen raketnog motora naglo je nestao: nema vie sumnje, one tvorevine imaju krila to se miu. Ispod tih krila, du tijelo, ruke vise prema dolje. Nad njima su oblija i sjene to podsjeaju na lica. Slinost s ljudskim prilikama nije izblijedjela potpuno, ali gotovo. No makar to Ezekiel vidio, to su svakako iva bia koja se tu, nedaleko od njega, pribliavaju Zemlji. Moramo stalno imati u vidu da Ezekiel ono to vidi ne tumai jer to ne moe protumaiti ve se trudi da to bolje opie optiki i akustiki dojam, i to sredstvima kojima raspolae, suoen s tim fenomenom. Kada s toga stajalita promatramo slike 1 i 2, potrebno je sasvim malo mate da se u tome opisu prepozna svemirski brod u posljednjoj fazi leta iz Zemljine putanje. Slika 3 je primjer kako se to prikazuje po tradicionalnom tumaenju. Svemirski je brod poeo let prema Zemlji odvajanjem od matinog broda, vjerojatno na visini od nekih 400 kilometara. Let kroz atmosferu prikoen je uslijed otpora zraka, da bi na neznatnoj visini, kratkotrajnim ukljuivanjem raketnih motora, brzina bila toliko smanjena da se zavrni dio sputanja mogao obaviti s pomou helikoptera. Upravo tu posljednju fazu leta, koja poinje kratkotrajnim radom raketnih motora, Ezekiel vidi i opisuje.

13

Sl. 1. Svemirski brod iz udaljenosti od oko 60 metara

Nakon toga promatra svemirski brod kako lebdi na nekoliko metara iznad zemlje, traei mjesto pogodno za prizemljenje. Pri tome rakete za upravljanje sijevaju kako Ezekiel vidi u nepravilnim intervalima, zato misli da vidi munje to paraju prostorom izmeu bia. Pogled skree sa udesnih bia u prostor izmeu njih i vidi hladnjak reaktora, uaren kao gorui ugljen. Svemirski brod spustio se na Zemlju. Kotai koji su za vrijeme leta bili smjeteni u donjem dijelu helikoptera, sada su sputeni. Ravne noge vie ne dodiruju tlo svojim stopalima. Kotai!

14

Sl.2. Helikopterska jedinica iz udaljenosti od nekih 8 metara

Ezekiel prvi put otkriva na stranoj pojavi neto to ve poznaje, neto na to moe primijeniti iskustvo. To je dovoljan razlog da ih dugo promatra i da ih i tada i poslije opie naglaenom opirnou. I dvadeset godina poslije toga kotai mu slue da bi potvrdio identitet svemirskog broda. Kad tonije pogleda, ponovo ga obuzima uenje. Kakvi kotai! Boja im je zelenoplava i na svakome pojedinano zapaa neshvatljiva gibanja, okretaje kakve nije vidio kod poznatih vrsta kotaa. Na svakom se toku toliko toga kree da mu se ini kao da se u svakome nalazi vie od jednog toka. Ne moe shvatiti kakva su to gibanja na tlu. Kotai koje on poznaje kotrljaju se u jednome pravcu. Kad se taj pravac eli promijeniti, itav se toak mora zaokrenuti u novom smjeru. Tu, meutim, vidi da se kotai mogu sa svog mjesta pokrenuti u bilo kojem smjeru, a da se prethodno ne zaokrenu! Ezekiel to ne prihvaa odmah, ve provjerava svoja zapaanja i motri da li se moda i bia okreu, pa pri tome zaokreu i kotae. Ali se ni ona tako ne kreu. 15

Ezekiel poznaje samo kotae koji se vrte uslijed toga to netko vue ili gura kola kojima pripadaju. Svakodnevno iskustvo navodi ga na pretpostavku da kotai idu zajedno s biima. Nita ne moe znati o kotau na pogon i zato ne moe shvatiti da su kod tih neobinih kotaa odnosi obrnuti, to jest da se bia kreu s pomou tokova. Ta on ne poznaje ni kotae s naroito profiliranim naplatnicama da bi se pojaao otpor protiv klizanja po tlu. Ti okrugli nastavci, koji moraju biti na naplatnicama 17 radi kretanja u dva pravca, izgledaju mu kao oi. Konano se kotai umiruju i omoguuju Ezekielu druga promatranja. Tek tada on podie pogled iznad krila tih bia i zamjeuje golemi svod koji ih iroko natkriljuje i prostire se nad njima u velikom luku. Zamjeuje da se krila sada vie ne okreu, ve se u parovima zabacuju prema gore i prema dolje, sve dok ne prionu uz bia. Do tog trenutka uo je vrlo jaku buku koju je pripisivao krilima. Sada, poto se krila vie ne miu, zapaa kako se buka smanjila. Istodobno otkriva da buku uope nisu izazvala krila, ve da ona potjee iz pozadine povrine svoda. Moda sluti neku vezu, ali ne moe biti siguran, jer nita, naravno, ne zna o mainskim agregatima velikog uinka, o sredinjim pogonima i o tome da buka koju stvaraju opada kada se iz pune snage prekopaju u prazan hod. Ezekiel i dalje gleda prema gore, iznad ruba svoda, te vidi neku nestvarnu, gotovo nematerijalnu mjeavinu svjetlosti i boje, a u sredini prepoznaje ovjeka koji sjedi na prijestolju. (On ovdje upotrebljava rije Adam, dakle zaista misli na ovjeka.) Svjetlo i boja prozirne komandne kapsule optiki mnogo jae djeluju nego njihov jednostavan geometrijski oblik, zato je i razumljivo da se u svom opisu posluio njima. ovjek kojega vidi jeste zapovjednik svemirskog broda i njegovo je sjedite oigledno slino prijestolju. Ezekiel je impresioniran silinom onoga to vidi i baca se, u znak pokornosti, na tlo. uje zapovjednikov glas. Glava 2. 9. I pogledah, a to ruka k meni ispruena i u njoj, gle, svitak knjige.

17

Kod nas je poznatiji njemaki naziv felga. (Prim. prev.)

16

10. I razvi se knjiga preda mnom... Glava 3. 12. Uto me duh podie i ja za sobom uh silnu tutnjavu snanog potresa kada se svjetlosni sjaj Gospodinov podie sa svojega mjesta 18 . 13. Bijae to kao lupanje krila ivotinjskih bia, to udarahu jedno o drugo, i valjanje tokova sto se s njima kretahu i huka snanog potresa, kada se svjetlosni sjaj Gospodinov podie sa svoga mjesta 19 . 14. Tada me duh prihvati i ponese i ja odlebdjeh u uzbuenju svog duevnog bia, dok je Gospodinova ruka premono na me djelovala 20 . 15. Tako stigoh u Tel Abib k zajednici izgnanika koja ivljae na rijeci Kebaru, onamo gdje stanovahu, te ostadoh meu njima sedam dana kao omamljen 21 . 22. Ondje me opet savlada ruka Gospodinova i on mi ree: Ustani i sii u ravnicu da ondje s tobom govorim 22 ! 23. Ustadoh tada i izaoh u ravnicu, i gle, tamo se prikae svijetlei sjaj Gospodinov, kao divota koju vidjeh na rijeci Kebaru, te padoh niice 23 . 24. Tu me prome ivotni duh i osovi me na noge i onaj mi govorae i razgovarae sa mnom 24 Glava 8. 1. Godine este, petog mjeseca, petoga dana, dok sjedjah u svojoj kui, a preda mnom starjeine judejske, spusti se na me ruka Gospodinova i zapovjednikova 25 .

18 19

U naem prijevodu: ... uh silnu tutnjavu. Slava se Jahve podigla sa...

U naem prijevodu: uh lepet krila onih bia udarahu jedno o drugo i snanu kripu tokova to se s njima kretahu, i zaglunu jeku jakoga glasa. U naem prijevodu: .. .i ponese, i ja iah ogoren i gnjevna srca, a ruka me Jahvina pritisla. U naem prijevodu: ... ostadoh meu njima kao omamljen. U naem prijevodu: Ondje me opet zahvati ruka Jahvina, i on mi ree: Ustani i sii u dolinu ... U naem prijevodu: ... i sioh u dolinu i gle, Slava Jahvina stajae ondje, slina Slavi koju vidjeh... U naem prijevodu: Jahvin duh ue u me...

20 21 22 23 24

17

2. Pogledah, i gle: tu kao neki ovjek. Od njegovih kao nekih bokova nanie oganj, a od njegovih kao bokova navie blijeskanje, neto poput sjaja, poput sjajne kovine 26 . 3. Isprui neto nalik na ruku i uhvati me za kosu na glavi. Uto me duh podie izmeu zemlje i neba i odvede me u boanski djelujuim vienjima u Jeruzalem, na ulaz unutranjih vrata to su okrenuta prema sjeveru, gdje stoji kumir ljubomore, koji izaziva Gospodinovu ljubomoru 27 . 4. I gle, ondje bijae svijetlei sjaj Boga Izraelova, nalik na ono lice to bijah zapazio u ravnici 28 . Upravo citirani dijelovi biblijskog teksta treba da poslue kao daljnja, opa ilustracija Ezekielova stila. lako je Ezekiel, razumljivo, najdublje uzbuen za vrijeme tog susreta, on dugo uspijeva luiti razum i osjeaje te objektivno promatrati i registrirati. Onda ga, meutim, konano svladava ok i on se ne sjea leta koji traje samo kratko vrijeme i kojim se prvi susret zavrava. Vraa se u svoju zajednicu i treba mu punih tjedan dana da se oporavi. Panja koju prilikom prvog susreta posveuje vanjtini svemirskog broda, vie se ne ponavlja u takvu obimu. Jedino se pri opisu treeg susreta jo jednom opirno bavi. Drugi je susret u tehnikom pogledu beznaajan, dok se u treem susretu opisuje situacija puna napetosti koju je, ini se, izazvao svemirski brod. Ve i samo poprite radnje zasluuje panju, jer se opis hrama u kojem se ta radnja odigrava ne poklapa s izgledom Salomonova hrama, kamo je biblijski tekst premjestio dogaaj. Zapovjednik je doao po Ezekiela, poveo ga na let i sputa svoj svemirski brod u unutranjem dvoritu hrama. Odmah nakon slijetanja poziva zemaljsku posadu. Od jednih vrata dolazi sedam mukaraca i oni stanu pred zapovjednika. Primaju naloge i opet se udaljavaju. Zapovjednik stoji s Ezekielom u dvoritu hrama, kadli se jedan od ljudi vrati i vojniki javlja: Uinih kako si mi zapovjedio! Taj se ovjek razlikuje od drugih samo po odjei, koja kao da je lanena, ali se uskoro utvruje da je to u stvari zatitno

25 26 27

U naem prijevodu: Godine este, estog mjeseca... ruka Jahvina. U naem prijevodu: ... neto poput usijane kovine.

U naem prijevodu: ... izmeu zemlje i neba i ponese me ka boanskom vienju... gdje stoji kumir, ljubomora koja izaziva ljubomoru.
28

U naem prijevodu: I gle, ondje bijae Slava Boga Izraelov, kao to je vidjeh u dolini.

18

odijelo. Svi imaju sprave koje su Ezekielu nepoznate. Nijedan se likom i pokretima toliko ne razlikuje od ljudi kakve Ezekiel poznaje da bi to bilo vrijedno spomena. Radnja se zatim koncentrira na svemirski brod na kojem se obavljaju neki potrebni radovi. Moda je ba to bio uzrok slijetanja. Zapovjednik, koji stoji kod ulaza u zgradu hrama, nareuje ovjeku da prie svemirskom brodu i da stane sasvim blizu jednog helikoptera. Tek ova neznatna udaljenost ovjeka od uarenog hladnjaka reaktora objanjava da je bilo potrebno zatitno odijelo! Jedna mehanika ruka uzima iz unutranjosti trupa svemirskog broda uareni graevni element i predaje ga ovjeku u zatitnom odijelu, koji se odmah zatim udaljava. ini se da se radilo o kritinom dogaaju, jer se zapovjednik, bar to se njega tie, paljivo pripremio. Daljinskim ati sijevanja raketa za upravljanje kad se kapsula, koja se digla s mjeseca, pribliava komadnoj kapsuli.

Sl. 3. Primjer tradicionalnog shvaanja

19

Sl.7a i 7b. Ovdje vidimo lijep primjer kako se tehniki visoko razvijene konstrukcije pribliavaju prirodnim oblicima s istim zadacima.

Sl. 8. Mehanika ruka i rakete za upravljanje

Iznad samog rotora, s vanjske strane, privrene su dvije do etiri mehanike ruke na daljinsko upravljanje. U stanju mirovanja one vise prema dolje. Svaka ruka ima podlakticu i nadlakticu, lakat, runi zglob i aku. Podlaktica i nadlaktica mogu biti izraene po ureaju teleskopa, kako bi se njihov domaaj mogao poveati, i tada poprimaju izgled mehanizma prikazanog na slici 8. U blizini ramena i runog zgloba vrlo su vjerojatno montirane televizijske oi s pomou kojih se mogu promatrati poloaj i kretnje ruke. 20

Mehanika ruka daljinski se pokree i kontrolira iz komandne kapsule. Takve i sline ruke danas ve pripadaju vrsto utemeljenom tehnikom razvoju. Slike 7a i 7b prikazuju tip takve ruke. Izvedbe u zaista velikim dimenzijama ispituju se u vezi s amerikim programom SpaceShuttlea 29 . Svaki nogar stajnog trapa sastoji se od jednog jednostavnog amortizera koji se pod optereenjem uvlai po ureaju teleskopa, te od jednog okruglog ploastog stopala. Svrha je ploastog oblika izrade u tome da se pri dodiru tla smanji pritisak teine broda, to jest da se ona raspodijeli na dovoljno veliku povrinu i time sprijei upadanje u zemlju. Donja strana stopala normalno je ispupena da bi mogla malo kliziti, na primjer kod prizemljenja pri bonom vjetru (vidi slike u boji II i III). Moda je zanimljivo spomenuti da me upravo detaljan opis tih stopala ponukao na intenzivnije traganje. Ezekiel kae u 1.7 30 : Noge im ravne, a stopala zaobljena, sijevahu poput polirane kovine. Budui da sam se prije nekoliko godina i sam bavio konstrukcijom i problemima optereivanja takvih stopala, odmah sam shvatio Ezekielove rijei. Kotai omoguavaju kotrljanje u svim smjerovima a da se ne moraju zaokretati. Toj zamrenoj pretpostavci moe se udovoljiti zapanjujue jednostavno.

29 30

Program Svemiroplan (Prim. prev.)

U njemakom originalu knjige naslovi su navedeni na jeziku dotinog izdanja, dakle na njemakom ili engleskom jeziku. Ovaj spisak koritene literature nalazi se i u dodatku na kraju knjige, pa emo tamo naslove navesti u originalu. (Prim. prev.)

21

Sl. 9. Princip kotaa s raznovrsnim mogunostima gibanja

Zamislimo zranice automobilskog kotaa. (Na slici 9 gibanja su shematski skicirana.) Kota se obino okree u smjeru strelice 1. Meutim, ako kotur uvremo oko sredinjice kako je prikazano strelicom pod 2 tada e se ona kretati poprijeko na uobiajeni smjer, du strelice 3. Uz odgovarajuu kombinaciju obaju smjerova vrtnje moemo postii da se kotur kree u smjeru koji zaelimo. Time je zadatak u principu rijeen. Ako to naelo primijenimo na jednu funkcionalnu konstrukciju, najjednostavnije je rjeenje prikazano na slici 10. Vidimo da je kotur podijeljen na odreeni broj segmenata burasta oblika koji su bicama spojeni s glavinom toka. Nastaju dva smjera vrtenje, prvi uslijed okretanja toka oko svoje glavine, a drugi uslijed okretanja segmenata oko njihove vlastite osovine odnosno sredinjice kotura. Ezekiel je opisu kotaa obratio osobitu panju. Biblijski tekstovi vrlo su esto krivo tumaeni. Zato se u tehnikom dodatku knjige nalazi detaljna analiza toka. Ovdje treba jo samo ispitati znaenje esto spominjanih oiju. Na slici 10 burasti segmenti prikazani su kao da imaju glatku povrinu, pa bi trenje izmeu toka i tla bilo vrlo malo. Da bi se trenje ili tonije reeno: otpor klizanju povealo, povrinu treba na odgovarajui nain profilirati. Valja postii otpor klizanju u 22

dva smjera: u smjeru ravnine toka i okomito na nju. Profili kakve nalazimo kod kotaa traktora ili kod traktora gusjeniara ne bi bili upotrebljivi jer pogonsku silu prenose samo u ravnini toka. To se najjednostavnije i ujedno najefikasnije rjeava kratkim batrijkastim nastavcima, koji su, slino kao kod poznatih jeastih valjaka za cestovnu gradnju, rasporeeni po povrini segmenata. Uostalom, ve i na naziv je pokazuje kako i mi za jedno obiljeje moderne tehnike uzimamo slikoviti izraz! Ti batrijkasti nastavci moraju imati pomalo konini oblik, kao kod poluuvuenih puevih oiju. Da bi se omoguilo lake prodiranje u tlo, nastavci mogu biti uplji. U tom sluaju oni na slobodnim krajevima imaju tamne otvore. Ako se gleda izdaleka, potpuno je opravdana usporedba tih tamnih otvora s oima. Moram jo spomenuti kako je ocijenjen moj prijedlog da se rezultati mojih istraivanja toka i njegove konstrukcije patentiraju. Prijedlog za patentiranje upravo se nalazi kod Patentnog ureda Sjedinjenih Drava.

Sl. 10. Mogui nain izvedbe kotaa

U vezi s garniturom helikopterskih jedinica treba razmotriti jo neto. Da bi se postiglo aerodinamino kono djelovanje donjeg dijela glavnog trupa, potrebno je da se taj dio nalazi u slobodnoj zranoj struji. Blizina helikoptera neutralizirala bi to djelovanje. Osim 23

toga, helikopteri bi pri tome bili izloeni aerodinaminim silama i temperaturama, a njih mogu podnijeti samo ako se u njihovoj konstrukciji savladaju vrlo ozbiljne potekoe. Pri konom letu helikopteri nisu, dakle, upotrebljivi u svom radnom poloaju i za to vrijeme treba ih ukloniti. No ak i taj oko nemogui zahtjev moe se, zaudo, lako ispuniti. Kao to smo vidjeli, toke gdje su privreni helikopteri nalaze se blizu najveem promjeru glavnog trupa. Helikoptere je razmjerno lako zaokrenuti prema gore, i tada oni zauzimaju poloaj prikazan na slici 11. Tako, dakle, izgleda svemirski brod kad ulazi u Zemljinu atmosferu. (Da bi situacija bila razumljivija, na slici 11 nisam prikazao helikoptere u sredinjoj ravnim.) U takvu se poloaju, s gledita strujanja, helikopteri nalaze iza glavnog trupa, ije aerodinamino kono djelovanje dolazi do punog izraaja. Konstrukcijsko oblikovanje zglobova i ureaja za to zaokretanje nepravi u naelu nikakvih potekoa. Zanimljivo je kako zaokretanje helikoptera prema gore utjee na rakete za upravljanje. Kada se helikopteri dolje, dakle u svom radnom poloaju, ovjek bi bio sklon da rakete za upravljanje montira na vanjskoj strani glavnog trupa. Tako bi se, kad su helikopteri zaokrenuti, one nalazile prilino blizu komandnoj kapsuli. Kad rakete rade u zrakopraznom prostoru, plinski mlaz iri se gotovo okomito na osovinu sapnice, uslijed ega se komandna kapsula moe nai u opasnosti. Ve i to bio bi dovoljan razlog da se rakete za upravljanje premjeste na suprotnu stranu. No treba imati u vidu jo jednu vanu stvar: u primijenjenoj izvedbi mogue je tako rasporediti rakete za upravljanje da u oba poloaja budu jednako udaljene od toke teita itavog svemirskog broda. Zbog toga zapovjednik ima osjeaj da se pri stavljanju u pogon malih raketnih motora, kormilo, optereeno istim silama, i dalje ponaa jednako, to je za njega velika olakica. Nije teko provesti ni reverziju elektrinih signala, to u tom asu postaje potrebno. Rakete za upravljanje mogu, naravno, biti u pogonu i dok se helikopteri zaokreu.

24

Sl. 11. Svemirski brod prilikom ulaska u atmosferu

Odabrani raspored raketa za upravljanje doputa, dakle, da se isti ureaj za upravljanje i dalje primjenjuje za vrijeme svih faza leta. Oita je jednostavnost i ekonominost konstrukcijskog rjeenja.

Komanda kapsula
Kapsula je smjetena u sredini gornje strane glavnog trupa, dakle na najvioj toki svemirskog broda (slika 4). Sastoji se od cilindrinog dijela s promjerom od oko dva metra koji zavrava zaobljen nalik na dno posude. Vanjska ljuska napravljena je od nekog prozirnog staklastog sintetikog materijala. U zaobljenom vrhu nalazi se otvor koji se moe zatvoriti i kroz koji se moe izai iz kapsule. Slian otvor na njenom dnu slui za vezu s unutranjou svemirskog broda. Kapsula se moe odvojiti od svoje potporne konstrukcije i tada se moe vlastitom silom odlijepiti od svemirskog broda i ponovo mu se vratiti. Taj se postupak moe izvesti i kontrolirati neposredno ili daljinskim upravljanjem. Za pogon pri takvim letovima slue rakete na 25

hladni plin. Kako to moe zvuati fantastino, valja konstatirati da takve mogunosti nemaju nikakvih elemenata koji ne bi ve danas postojali, bar u manjim mjerilima. Ba zato da bi mogla samostalno letjeti kapsula ima samo prijeko potreban minimum opreme. Glavni dio opreme smjeten je ispod nje u svemirskom brodu. Dok je vezana za svemirski brod, dakle dok ne leti sama, svi ureaji kapsule automatski su vezani za brod. Prema tome, u unutranjosti kapsule nalaze se samo dva ili tri sjedita za posadu, poluge za upravljanje, instrumenti te odailjai i prijemnici. Opskrba atmosferom normalno se obavlja iz glavnog postrojenja, samo za sluaj nude postoje mali ureaji za disanje. Ugraeni predmeti, osim sjedita, zauzimaju neznatan prostor. Stoga je vidljivost izvrsna, pa se i izvana vrio dobro moe vidjeti unutranjost kapsule.

Zapovjednik
Ezekiel vie puta opisuje zapovjednika, i to uvijek kao ovjeka, bez ikakvih znakova raspoznavanja. Unato Njegovoj sposobnosti za vrlo podrobno promatranje i opisivanje, ini se da mu nita spomena vrijedna nije palo u oi. Moe se, dakle pretpostavljati da je zapovjednik izgledao kao ljudski ovjek i da se ni rastom nije razlikovao od prosjena ovjeka onoga vremena. Ezekielovu panju ipak zaokuplja zapovjednikova odjea koja ima vanjski sloj slian zlatu ili mjedi. Iz dananje prakse znamo da to slui radi izolacije od visokih temperatura. Zapovjednik je opremljen spravom kojom moe letjeti. Ta izvanredna mogunost vana je u vie faza njegova putovanja: Poto je svemirski brod sletio, zapovjednik se moe tom spravom spustiti kroz gornji otvor na tlo. On e i upotrijebiti zato da bi, kreui se nekim predjelom, preskoio zapreke i izbjegao opasnosti. Osim toga, pomou nje moe se u svakom trenutku vratiti u kapsulu. Za vrijeme mirnog leta izvan atmosfere ta je sprava potrebna radi kontrolnih obilazaka ili uklanjanja manjih kvarova na vanjskoj strani svemirskog broda. Dok pristaje uz matini brod, kapsulu vjerojatno prikaa zrani tunel kroz koji zapovjednik moe stii do matinog broda. Njegova mala pogonska sprava, koja je na Zemlji vrio korisna, postaje prijeko potrebna kada normalno pristajanje poremete bilo kakve smetnje. U sluaju nude zapovjednik e napustiti kapsulu kroz gornji otvor i preletjeti do matinog broda. U svim operacijama u zrakopraznom prostoru mora, naravno, nositi svemirsko odijelo, ali to ne remeti funkcije te pogonske sprave. Opisane 26

mogunosti malog letala nisu ni pretjerane ni nestvarne. Ve prije vie od deset godina razraena su i iskuana letala te vrste za zemaljsku primjenu. Slika 12 pokazuje let takvom spravom i uvjerljivo potvruje koliko je primjenjiva u praksi. Znamo i za mnogo slabije sprave koje su, pokusa radi, primijenjene pri dosadanjim svemirskim letovima. Naravno, dananje sprave predstavljaju samo prve poetke i bez svake je sumnje da se moe napraviti vrijedna mala letala koja e kudikamo nadmaiti kvalitete i praktinu primjenjivost dosadanjih. Osim toga, zapovjednik je, bez sumnje, kada god naputa kapsulu, opskrbljen i malim aparatom za odravanje radio-veze. Jednim dodatnim ureajem on moe daljinski upravljanjem odvojiti kapsulu od svog svemirskog broda uputiti je u bilo kojem pravcu.

27

4. poglavlje
Polazna toka: putanja oko zemlje
Nain izgradnje svemirskog broda i prorauni sa sigurnou pokazuju da je svemirski brod namijenjen za trajektnu vezu izmeu nekog matinog broda i Zemljine povrine. Matini brod nalazi se u putanji oko Zemlje polazna je i zavrna toka njegovih letova. Neemo s uputati ni u kakva razmiljanja o matinom brodu i njegovu porijeklu. Kako je ve reeno, to proizlazi iz potreba da se najprije rijei jedan parcijalni problem da se dakle, opisani svemirski brod preispita to je mogui temeljitije i da se dokae onim to emo saznati. Tek kad taj zadatak bude obavljen, moemo se okrenuti i drugim problemima. Makar odakle doao taj matini brod, koji nismo poblie opisali, on pri dolasku u blizinu Zemlje svakako mora smanjiti brzinu da bi uao u Zemljinu putanju i u njoj mogao ostati. On mora rtvovati toliko brzine koliko e ta putanja biti blie Zemlji. I ubrzanje bi jednog dana moralo biti isto toliko vee da bi mogao poletjeti prema kui. Za svaku promjenu brzine ubrzavanje ili usporavanje potrebna je potisna sila raketnog motora. To znai utroak pogonske materije. Prema tome, ako su razlike blizine manje, utroit e se i manje pogonske materije. Poeljno je, dakle, da visina putanje bude to je mogue vea. Tono obratno vai za mali svemirski brod. Budui da obavlja trajektni promet prema Zemlji, ako je putanja matinog broda via, ona za svoj let treba i veu koliinu pogonske materije. to dui put treba da prevali, svemirski brod mora biti vei. Kad su svi uvjeti poznati, lako je proraunati optimalnu visinu putanje matinog broda. Teoretski, ta optimalna visina moe imati neku vrijednost IZNAD 150 ili 200 kilometara. Meutim, teoretske mogunosti podlijeu znatnim ogranienjima jer se mora voditi rauna o Van Allenovu pojasu zraenja. Nemamo nikakvih pokazatelja za mjerenje optimalne visine, ali se moe s razlogom pretpostaviti da se putanja broda nalazila na 350 do 400 kilometara iznad povrine Zemlje. Matini brod obilazi zemlju brzinom od blizu 34.000 kilometara na sat. Mala letjelica, koja se od njega odvaja da bi stigla na Zemlju, poinje se sputati istom brzinom. Na kraju leta brzina na toki slijetanja mora biti jednaka nitici. Radi se, dakle, o procesu koenja golemih razmjera. Potrebna kona sila nastaje preteno uslijed otpora.

28

U vezi s procesom koenja treba voditi rauna o dvjema pojedinostima: o toplini koja nastaje trenjem zraka i o jaini usporavanja uslijed kone sile. Toplina je uglavnom ograniena kvalitetom raspoloivog materijala za toplinski tit. Jaina usporavanja neposredno djeluje na putnike u kapsuli i zato mora ostati u granicama koju ovi mogu podnijeti, a da im ne nanese tete. Uzmemo li u obzir ta dva ogranienja, moemo utvrditi putanju. Unato velikom otporu zraka, svemirski brod na kraju svog sputanja jo uvijek pada prema Zemlji brzinom od preko 200 kilometara na sat. Raketni motor pali se samo zato da bi se usporila ta preostala brzina i s pomou njega nakon kratkog vremena mogla svesti na niticu. Svemirski brod mogao bi se, naravno, uz primjenu svojih raketnih motora izravno spustiti na Zemlju i poslije opet isto tako poletjeti. Pa ipak, zbog njegovih zadataka koje emo poslije razmotriti, on mora biti u stanju da prije prizemljenja ugasi raketni motor. U tome je razlog zato postoje helikopteri koji u prvi as iznenauju. Ako se raketni motor mora ugasiti prije zavretka sputanja, prizemljenje se moe obaviti samo aerodinaminim putem, i to upravo helikopterima. Kao to smo vidjeli, dok je brzina pada velika, helikopteri moraju biti, iz aerodinaminih razloga zaokrenuti prema gore. Moglo bi se pomisliti da e oni iz tog poloaja biti vraeni u radni poloaj relativno rano, to jest odmah nakon to brzina sputanja padne ispod brzine zvuka. Rotori bi zatim radili kao vjetrenjae. Laganim podeavanjem kuta elevacije rotorskih krakova brzina sputanja mogla bi se poslije reducirati. Oito je, meutim, da je prevelikim brzinama ve i samo zaokretanje helikoptera riskantno iz razloga stabilnosti. Osim toga, krakovi bi, velikog ubrzavanja, bili izloeni opasnom naprezanju. Dinamikim koenjem brzina e i inae biti znatno reducirana. Zato je logino da se helikopteri to je mogue ostave u svom zaokrenutom poloaju i da se raketni motori upale to kasnije. Uslijed djelovanja raketnog potiska brzina sputanja bit e potpuno ili bar djelomino neutralizirana, pa e se helikopteri moi zaokrenuti u trenutku lebenja ili pri maloj brzini. Na taj se nain izbjegava svaki rizik. Za stavljanje rotora u pogon moe se iskoristiti odreeni ostatak brzine ili se moe, priguivanjem raketnog motora, ostvariti brzina sputanja eljene jaine. Kad i dostignu puni broj okretaja, raketni se motor uje.

29

Tom je operacijom zapravo svemirski let zavren. Za me naredne, posljednje faze letjelica radi kao helikopter. Kako je poeljno imati stanovitu rezervu za sluaj komplikacija, moe se pretpostaviti da let helikoptera obino poinje na oko 1000 metara iznad tla. Najee e biti potrebno da zapovjednik, prije nego to spusti svemirski brod, potrai toke prizemlja najpodesnije za nogare stajnog trapa. Zato e brod zadravati na neznatnoj visini iznad tla i upravljati njime vodoravno i raznim smjerovima. To kretanje moe se obavljati s pomou helikoptera ili raketa za upravljanje. Pretpostavimo da e zapovjednik, umjesto sporijih i nepreciznih helikoptera, radije upotrijebiti rakete za upravljanje koje brzo djeluju. Dok trai pogodno mjesto, svemirski brod se kree vrlo polagano, jer se istodobno stalno razgledava okolina. Pri tome otrov zraka u usporedbi s masom svemirskog broda, vrlo malen: brod se praktiki kree ka tijelo bez trenja. Konano, zapovjednik sputa svemirski brod na nekom prikladnom mjestu. Let prema Zemlji je zavren. Ako se iz bilo kojeg razloga lokacija svemirskog broda mora izmijeniti, to se moe uiniti s pomou tokova. U tu svrhu oni se izbacuju iz donjeg dijela helikoptera i polau na tlo. Nogari stajnog trapa konstruirani su tako da se lako mogu podii s tla kako bi se omoguilo okretanje kotaa. Brod se na kotaima polako kree po tlu i moe se preciznije dovesti na odreeno mjesto nego s pomou helikoptera ili raketa za upravljanje. Poto su svi ti manevri zavreni, reaktor se iskljuuje. No njegova temperatura opada tako polagano da hladnjak mora jo neko vrijeme ostati u pogonu. Iz opisa konstrukcije vidjeli smo da je to jedan od dvaju razloga za preklapanje rotorskih krakova. Zemaljski letovi Za letove od jedne toke na Zemlji do druge upotrebljavaju se helikopteri. Poto je reaktor dostigao svoju punu radnu snagu, rotorski se krakovi radi polijetanja prebacuju iz preklopljenog u radni poloaj, sve dok rotor ne dobije potreban broj okretaja. Let natrag Start za let natrag u putanju i do matinog broda moe se izvesti neposredno, to jest s pomou raketnih motora, ili se moe zapoeti helikopterima. Ispitujui misiju svemirskog broda, razmotrit emo okolnosti koje odreuju taj izbor.

30

Kod raketnog starta uspon tee kontinuirano. Helikopteri su pasivni, a krakovi im ostaju preklopljeni. Radi posljednje korekcije kursa i pristajanja uz matini brod bit e stavljene u pogon rakete za upravljanje. Za takav nain leta natrag helikopteri su suvini. Drugim rijeima, mogli bi se i izostaviti. Ta konstatacija doputa zanimljiv zakljuak: u sluaju nude zaista bi se mogli ostaviti! Sluajevi nude mogu nastati uslijed nekog kvara ili oteenja jednog ili vie rotorskih krakova. Hitan sluaj nude nastaje i uslijed gubitka kisika, uslijed oteenja izolacije ili zbog zatajivanja ureaja za kondenzaciju. Odvezivanje i odbacivanje helikoptera s njihovih toaka ovjeenja moe biti predvienog samom konstrukcijom. Ako helikopteri budu ostavljeni. znaajno je smanjena teina, to je poeljno u sluaju nude. Gubitak raketa za upravljanje je neugodan, ali se to moe djelomino nadomjestiti odgovarajuim upravljanjem raketnim motorom, a i pomonom akcijom s matinog broda. Start helikoptera poinje na nain koji nam je i danas poznat. Prijelaz s takvog uzlijetanja na raketni let uslijedit e, kao i kod slijetanja, na dovoljnoj udaljenosti od tla na visini od oko 1000 metara. Faza prijelaza s jednog naina uzlijetanja na drugi pomalo je kritina, jer raketnom motoru treba nekoliko sekundi da postigne punu potisnu silu. Stoga je, za kratko vrijeme, potrebno snagu reaktora raspodijeliti na oba pogona. U tom vremenu moe se, meutim, nosiva sila helikoptera smanjiti na niticu, tako da se uz preciznu koordinaciju moe odrati bar stanje lebenja. Da bi se izbjegli nepotreban otpor i optereenje krakova, oni e se odmah nakon toga preklopiti. Ostatak leta tee kao normalni raketni let.

Pregled
Osnovne karakteristike svemirskog broda pokazuju nam da je letjelica vrlo svrsishodno izgraena. U karakteristinom obliku glavnog trupa uoavamo aerodinamine i teinske prednosti. Vidimo koliko je prikladan za montiranje helikoptera. Sami helikopteri iznenauju svojim preklopivim krakovima, mogunou promjene poloaja i duhovitim smjetajem raketa za upravljanje. Duboki dojam ostavlja i dvojaka primjenjivost reaktora, prikladan raspored prstenastih sapnica i hladnjaka, te, konano, razliite mogunosti sputanja odnosno starta, kao i vrio vana sposobnost za neograniene zemaljske letove. Sve se te osobine nadovezuju jedna na drugu i jedna u drugu bez propusta i pogreaka. To su neosporno znakovi vrlo smiljenog i znalakog planiranja i projektiranja. 31

Sl. 12. Let spravom za jednog ovjeka

32

5. poglavlje
Biblijski tekst i tehnika svemirske navigacije
Steena znanja o konstrukciji i nainu rada svemirskog broda omoguavaju danas da se biblijski tekst vidi i tumai u novom svjetlu. Pojedinosti i rezultati takve analize daju ovom poglavlju karakteristiku sasvim novog biblijskog komentara. Prema provedenim istraivanjima, taj se komentar odnosi samo na one dijelove Biblije koji su zanimljivi u odnosu na svemirski brod, njegove zapovjednike, zemaljske posade i dogaaje s tim u vezi. U svom sam se radu koristio slijedeim Biblijama i Biblijskim komentarima 31 : Lit. 1. Biblija ili cijelo Sveto pismo Starog i Novog zavjeta, po prijevodu D. Martina Luthera. Stuttgart, Privileg. Wurtt. Biblijski zavod. Bez datuma, vjerojatno poetak 19. stoljea. Lit. 2. Biblija. To je cijelo Sveto pismo. Na njemakom preko dr. Martina Luthera. Leiptig. Verlag Mayer und Wiegand. 1842. Copyright 1946, Stari zavjet, Copyright 1952. Lit. 4. Jedan katoliki komentar Svetog pisma, Toronto, New York, Edinburgh, Thomas Nelson & Sons, 1953, Imprimatur 1951. Lit. 5. Sveto pismo Starog i Novog zavjeta. Po tekstovima prevedeno i dato od prof. dra Vinzenz.a Hampa, prof. dra Meinarda Stenz.ela, prof. dra Josefa Kurzingera, Aschaffenburg, Imprimatur 1957, Copyright 1957. Paul Pattloch. Lit. 6. Ezekiel. Hebrejski tekst i engleski prijevod s uvodom i komentarom rabina dr. mag. Fischa, esto izdanje 1970, London, The Soncino Press. Lit. 7. Nova amerika biblija, prevedena s originalnih jezika uz kritiku upotrebu svih starih izvora, od lanova Katolikog biblijskog drutva Amerike. New York, P. J. Kenedy & Sons, Imprimatur 1970.

Autor u svojoj knjizi pisanoj na njemakom jeziku, kada god citira koji od engleskih prijevoda Biblije, ostavlja ne samo kratke ve i due i doze citate na engleskom originalu, bez njemakog prijevoda. Late je itava ova knjiga prijevod, mi emo i te engleske tekstove prevesti na na jezik, kao to su prevedeni i njemaki biblijski tekstovi kojima se autor sluio. (Prim. prev.)
31

33

Biblijski tekst upotrijebljen u ovom poglavlju uzet je iz Lit. 5. Spomena vrijedne razlike koje proizlaze iz usporedbe s drugim prijevodima razmotrit e se usporedno s odgovarajuim dijelovima Biblije. Svi biblijski prijevodi i komentari upotrijebljeni za ovu studiju mogu se dobiti u knjiarama. Iz gornjeg spiska vidljivo je da sam odabrao prijevode koji ne samo to obuhvaaju razdoblje od 150 godina nego dolaze i iz geografski i teoloki vrlo razliitih pravaca. U poetku sam mislio posluiti se suradnjom jednog strunjaka za stare jezike. Tu sam ideju vrlo brzo napustio, i to iz dva razloga: 1. Tekstualne razlike koje su jezinog porijekla strunjaci ionako raznoliko tumae. Uvlaenje jo jednog jezika strunjaka proirilo bi stoga broj gledalita, a ne bi povealo izglede za konanu opredijeljenost. 2. Nema bitnih, primamih razlika. Sve verzije opisuju i s pravom se moe rei naravno iste dogaaje i fizike pojavne oblike. Takva se odluka u toku rada vie puta pokazala ispravnom. Razlike u tekstu veinom su se mogle svesti na izbor rijei prevodilaca i tako objasniti i odbaciti. S druge strane, neka se mjesta meusobno toliko iz osnova razlikuju da se to moe objasniti samo razliitim tekstovima prabiblija. elio bih izriito naglasiti da nijedan od tih sluajeva nema tehnikog smisla. Treba dodati i slijedee: ako su u raznim vremenima, prostorima i vjerskim pravcima svi prijevodi opisivali jednake konstrukcije, funkcije i dogaaje, nema valjanog opravdanja da se konzultira jo i vjerski strunjak. Pri tumaenju treba obratiti panju na dvije stvari: Jedno je Ezekielov stav promatraa, a drugo njegova unutranja reakcija prema onome to vidi. Ta se reakcija drastino mijenja i za nju je karakteristino da prelazi iz stanja oka izazvanog prvim susretom u objektivan hladni stav. Kao promatra on pokazuje konstantnu i zauujuu objektivnost i tonost koje nisu sasvim potisnute ni djelovanjem oka na kraju prvog susreta. S tim je u skladu i to to je opis dogaaja dopunjen kompletnim tehnikim opisom svemirskog broda samo u prvom susretu. S obzirom na nain kako Ezekiel opisuje ono to vidi, moramo imati pred oima da je, prilikom prvog susreta, bio suoen s doivljajem koji je bio izvan i mimo svega to je do tada vidio. Moemo rei da se naao u poloaju inteligentnog, ali potpuno izoliranog ovjeka. Stoga ne samo to je bio kadar shvatiti to vidi ve su mu nedostajale i rijei da 34

vieno definira. Pri kasnijim susretima stanje se mijenja utoliko to bar svemirski brod i zapovjednik za njega vie nisu novi. Jedna injenica ostaje kod Ezekiela neizmijenjena: ni on ni njegovi suvremenici ili preci nisu imali znanja ili iskustva koja bi mogli primijeniti ili uzeti za usporedbu. Jedini mogui put da vieno opie svojim suvremenicima i potomcima bio je, stoga, da pribjegne slinosti s predmetima i slikama koji su njemu i njegovim suvremenicima poznati. Zaista smo neto slino nedavno i sami doivjeli: ono to se danas zove UFO 32 nazvali smo, radi zornijeg prikazivanja, leteim tanjurima. Na kraju treba rei jo nekoliko rijei i o kompoziciji ovoga poglavlja. Iz razumljivih razloga zadrana je podjela biblijskog teksta na glave i stihove, pa i njihov redoslijed. Osim toga, ja sam ih jo posebno grupirao prema Ezekielovim susretima sa svemirskim brodom. Ta dodatna podjela prema susretima ini sliku plastinijom, a unutranju povezanost jasnijom.

Prvi susret Glava 1.

1. Godine tridesete, etvrtoga mjeseca, petoga dana, desi se da bijah u zajednici izgnanika na rijeci Kebaru. Otvorie se nebesa i ja ugledah boanska vienja. 2. Petoga dana istoga mjeseca godine pete otkako odvedoe u izgnanstvo kralja Jojakima 3. Rije Gospodinova doe Ezekielu, sinu Boijevu, sveeniku u zemlji Kaldejskoj, na rijeci Kebaru. Zgrabi me ruka Gospodinova. Stihovi 1 i 2: Ve u uvodnim stihovima pokazuje svoju sklonost tonim definicijama navodei precizno datum prvog susreta. To je peti dan etvrtog mjeseca u petoj godini nakon izgona idova u Kaldeju dakle 593. ili 592. godine prije nae ere. Dodatni podatak godine tridesete smatra se naznakom prorokove ivotne dobi, iako miljenja komentatora o tome nisu jedinstvena. Ezekielovu panju skrenulo je na svemirski brod paljenje raketnih motora. Kao to smo vidjeli, kad se raketni motor stavi u pogon, brzina sputanja svemirskog broda toliko se smanjuje da preostali dio puta, do prizemljenja,

32

UFO eng. kratica za Unidentified Flying Objects neidentificirani letei objekti. (Prim. prev.)

35

mogu preuzeti helikopteri. Izbijanje svjetleeg raketnog mlaza moralo je u Ezekielu zaista izazvati dojam da se otvorie nebesa. Stih 3: Kako e kasnije jo biti objanjeno, rijei zgrabi me ruka Gospodinova redovito nas uvode slino muzikom lajtmotivu u susret sa svemirskim brodom i njegovim zapovjednikom. 4. Pogledah, kad ono sa sjevera udario silan vihor, veliki oblak, buktei oganj obavijen sjajem; usred njega, usred ognja, neto nalik na sjajnu kovinu. 5. Usred toga neto kao etiri bia, oblijem slina ovjeku. 6. Svako od njih sa etiri obraza, u svakoga etiri krila. 7. Noge im ravne, a stopala zaobljena, sijevahu poput polirane kovine. Stih 4: Raketni motor moe se staviti u pogon ni ako su ostvareni potrebni radni uvjeti, to jest ako je itav ureaj vodova, crpki i slino ohlaen na nisku temperaturu tekueg kisika. To se postie tako da se tekui kisik iz rezervoara protisne kroz taj ureaj. Kisik izlazi u atmosferu kao vrlo hladan plin. Voda koja se (u obliku vlage) nalazi u zraku, zamrzava se u ledene kristale i vidi se kao oblak to esto moemo promatrati kod mlaznih aviona na velikim visinama. Trajanje tog procesa hlaenja ovisi o veliini postrojenja, ali iznosi najmanje nekoliko sekundi, tako da moe nastati prilian oblak. Glavni trup svemirskog broda, koji tako rei upada u taj oblak, svojim ga oblikom istiskuje radijalno prema van. Stoga izgleda kao da letjelica stvarno dolazi iz oblaka. Uslijed velike brzine padanja taj je oblak, kad je motor stavljen u pogon, vidljiv na velikom prostoru. Onaj koji je na televiziji ili na filmu vidio start rakete Saturn ili koji je prisustvovao takvom velianstvenom startu i vidio ga vlastitim oima, moe razumjeti koliko je vjerno Ezekiel opisao optiko djelovanje raketnog mlaza. Nitko nee moi zaboraviti buktei oganj obavijen sjajem ni blijetee svjetlo kao sjajnu kovinu. Slika u boji br. 1 samo nepotpuno prikazuje taj silan prizor, jer se na slici, naravno, ne osjea dinamika gibanja. Ezekiel je stavljanje u pogon raketnog motora dakle slijetanje nakon naputanja putanje oko Zemlje opisao samo u ovom 4. stih (i u stihu 1: ... otvorie se nebesa). Pri svim kasnijim susretima on je letjelicu vidio da leti samo kao helikopter.

36

Stih 5: Iz dva razloga Ezekiel vidi etiri bia usred toga, dakle oito usred ognja. Moe se zamisliti, za razliku od Saturna koji leti od raketnog mlaza prema gore (slika u boji I), svemirski brod to ga Ezekiel promatra leti od raketnog mlaza prema dolje, dakle upada u odnosu na putanju broda pridonosi da su etri bia usred toga- Naime, kako se vidi iz daljnjeg toka susreta, svemirski brod aterira na maloj udaljenosti od njega. Dok raketa i motor radi, Ezekiel vidi da svemirsko vozilo ide gotovo ravno na njega, to znai da ga vidi odozdo. Taj poloaj jo pojaava dojam da se vozilo pribliava u ognjenom vihoru. U tom i slijedeim stihovima Ezekiel opisuje ono to je vidio, a ne pojedine faze leta. U trenutku kada se motor gasi (to nije navedeno) svemirski je brod jo nekih tisuu metara daleko od njega. Na toj je udaljenosti i ve neto prije Ezekiel kadar razabrati bia. Za helikopterske trupove i krakove to se okreu on u poetku, u svojoj nepreciznosti, odabire najprikladniji izraz bia. Ezekiel ta bia vidi u ognju to jest dok motor jo radi. Time potvruje da se helikopteri zaokreu u radnom poloaju, prije nego to se raketni motor iskljui. to se svemirski brod vie pribliava, on moe razabrati nove pojedinosti na tim biima i namee mu se usporedba da su oblijem slina ovjeku. Ali to je samo prijelazni dojam. Sada i do kraja susreta on opisuje helikoptere prikladnim smjelim izrazom bia. Stih 6: Sada je ve svemirski brod na neznatnoj visini i lebdi neposredno iznad tla. Promatra je svakako dovoljno blizu da razabere etiri kraka rotora koji rade polagano i da uoi konstrukcijske pojedinosti koje u njegovim oima izgledaju kao lica. Stih 7: Opis nogara stajnog trapa s ravnim amortizerima i okruglim ploastim stopalima ne moe se krivo shvatiti (slike 1, 2, i 4 te slike u boji II i III). 9. Krila im bijahu gore povezana jedno s drugim. Idui ne okretahu se: svako se naprijed kretae. 10. I lica im ugledahu ovako: jedno ovjeje lice, jedno lavlje lice u smjeru desno, lice bika lijevo i lice orlovsko u sva etiri. Stih 8: Prvi dio odnosi se na mehanike ruke koje vise i privrene su s vanjske strane valjkastog trupa. Drugi dio nastavlja se u slijedeem stihu: govori se o tome da idu. Dogaaj to je ovdje opisan po smislu spada k stihu 15 i tamo se dalje razmatra. Stih 10: to je navelo Ezekiela da vidi lica? Kako znamo iz tehnikog opisa svemirskog broda, pogonski i kontrolni ureaji, koji su iznad samog rotora. obavijeni su oplatom. Ona 37

ima nepravilni oblik i vjerojatno je isprekidana konstrukcijskim elementima i otvorima. Takav splet oblika moe poprimiti stanovitu slinost s licima ili se najbolje moe opisati takvom usporedbom. Da bih potkrijepio tu konstataciju, podsjeam na lice i bia koje je svaki od nas ve vidio u drveu, stijenama i obrisima brda. Poznajem nekoliko planina u Evropi i Americi iji se nazivi, ve prema njihovu izgledu, kreu u irokom rasponu od Uspavanog Napoleonca do isto tako Uspavanog indijanskog poglavice. Osim toga ima i konkretnih primjera iz oblasti najmodernije tehnike. Slika 13a prikazuje kapsulu gemini neposredno nakon prizemljenja. Ne vjerujem da se itko moe otei dojmu da gleda u neko vrlo ozbiljno lice. Vjerujem da bi svaki tehniki sasvim neupuen ovjek izgled iste kapsule prikazan na slici 13b usporedio s nekim neobinim licem ili glavom. A kome ne bi izgledala neobino pojava Lunohoda 1 (slika 14) s njegovim oima, otvorenim raljama i prijetei podignutima rukama? I mi, koji imamo tehnika znanja, moemo u tim tehnikim tvorevinama vidjeti lica, glave i spodobe. Tehniki neupuenom Ezekielu morale su se jo vie nametati takve usporedbe. ak ako je i znao ili slutio to vidi za prenoenje svojih dojmova stajale su mu na raspolaganju samo slikovite usporedbe. Ima, uostalom, jo jedno objanjenje. Ono je dodue manje vjerojatno, ali se ipak moe zamisliti. Ezekiel kasnije nekoliko puta vidi zapovjednika svemirskog broda i lanove ekspedicije, koji mu svi izgledaju kao ljudi. Ako pretpostavimo da je tu fiziku slinost ovjeku pratila i psihika slinost zar je tako nezamislivo da su i oni tada radili isto to i nai piloti rado ine: na vrh ili na strane avionskog trupa crtali su lica, ptice i slinog. Tako rei, iz istog uitka! Ta to su, konano, bili inteligentna bia. Zar su ba morala imati manje smisla za humor od nas? Makar to navelo Ezekiela da vidi lice ili da ono to vidi opie kao lica, njegov izvjetaj sadri vaan podatak, i to konstataciju da su sva ta lica na sva etiri helikoptera okrenuta na iste strane: lice lavlje zdesna, lice bika slijeva itd. Ako ostanemo pri pretpostavci da se radi o konstrukcijskim oblicima to su slina licima, namee se neminovan zakljuak da su etiri rotora bila sinhronizirana, jer su u stanju mirovanja imala isti poloaj. 11. Lica i krila im bijahu gore razapeta. Svako imae dva krila to se spajahu i dva krila kojima tijelo pokrivahu. 38

12. I svako iae samo naprijed. A iahu onamo kamo ih je duh gonio. I ne okretahu se idui. 13. A posred tih bia vidjelo se kao neko uareno ugljevlje, kao gorue zublje koje se meu njima amo--tamo kretahu; iz ognja sijevae i munje bljeskahu. 14. Bia trahu i opet se vraahu poput munje. Stih 11: Prvi dio: Lica i krila im bijahu gore razapeta glasi u Lit. 1 i 2: I obrazi i krila im bijahu gore rastavljena. Nije u mojoj kompetenciji da objanjavam zato u Lit. 3, Lit. 4 i Lit. 6 nema tog dijela stiha, ve samo: Takva im bijahu lica. 33 ovaj dio sadri jedno zanimljivo zapaanje. Prije nego to ga poblie razmotrimo, bit e korisno proitati ostatak stiha koji oigledno opisuje rotorske krakove preklopljene prema gore i prema dolje. Vratimo se prvom dijelu odlomka. Konstatirat emo da rijei razapeta (u tekstu kojim se ja koristim) i rastavljena (u Lit. 1 i 2) kao da nisu srodne. Ako teite izvjetaja stavimo na rastavljena, to nas upuuje na poloaj mirovanja obaju gornjih krakova: njihov raspored daje slutiti neko cijepanje, odnosno dugi okomiti prorez. Ako ovako shvatimo znaenje rijei, razapet stvara slinu predodbu, u smislu odvojeno napete ili u rastavljenom poloaju, to svakako isto tako ukazuje na neko cijepanje. Stvarno se na ureaju za upravljanje ili njegovoj oplati koji se nalaze iznad rotorske ravnine mora nalaziti neka vrst pukotine. Tonije: moraju biti dva proreza, po jedan za svaki od dvaju gornjih rotorskih krakova, odnosno za njihove prikljuke na korjenovima krakova. Da bi se krakovi iz svog vodoravnog radnog poloaja mogli zaokrenuti u gotovo okomiti stav mirovanja, treba ostaviti slobodni prostor! Na taj, naoko sporedan detalj ve smo upozorili u tehnikom opisu. Konstatacija je vana ne samo radi ispravnog tumaenja konstrukcije ve osobito zato da bi se potvrdio prorokov izvanredni dar zapaanja. Stih 12: Dobiva puno znaenje kao i stih 9 tek u vezi sa stihom 15, i zato e o njemu tamo biti rijei.

Autor u svojoj knjizi pisanoj na njemakom jeziku, kada god citira koji od engleskih prijevoda Biblije, ostavlja ne samo kratke ve i due citate na engleskom originalu, bez njemakog prijevoda. Kako je itava ova knjiga prijevod, mi emo i te engleske tekstove prevesti na na jezik, kao to su prevedeni i njemaki biblijski tekstovi kojima se autor sluio. (Prim. prev.)
33

39

Stih 13: Ezekiel promatra prostor izmeu helikoptera. Vidi uareni hladnjak reaktora i bljeskanje raketa za upravljanje. Kod visokih temperatura hladnjaka usporedba s uarenim ugljevljem pravilna je i umjesna. Rakete za upravljanje rade u kratkim impulsima i naoko pravilnom slijedu. Ishodite i smjer bljeskova stalno se mijenjaju. Kod nepripremljenog promatraa te brze promjene moraju stvoriti dojam munja koje se meu tim biima amo--tamo kretahu. Gledajui iz Ezekielova smjera, dva se helikoptera nalaze iza glavnog trupa svemirskog broda. Kratki plameni impulsi raketa za upravljanje, zbog njihove optike blizine uarenom hladnjaku reaktora, moraju izazvati dojam kao da iz ognja sijevaju munje. Vrui plinovi imaju mnogo svjetliji sjaj od uarena hladnjaka. Odraz tog sjaja na povrini stvara sijevanje koje Ezekiel tako tono opisuje. Stih 14: Dok lebdi nad zemljom, zapovjednik, tragajui za pogodnim mjestom za slijetanje, pomie svemirski brod o raznim smjerovima. Sigurno je da se velika masa svemirskog broda nije mogla kretati zaista munjevito. Takvo prikazivanje moglo bi se donekle objasniti varkom osjetila, ali to nas zaista ne moe zadovoljiti. U 7. poglavlju bit e rijei o jo jednoj mogunosti. 15. Dok ja promatrah, gle: na zemlji uza svako od etiri bia po jedan toak. 16. Tokovi bijahu napravljeni kao blijetei tarsis 34 , sva etiri istoga oblika; oblikom i napravom bijahu kao da je jedan toak u drugome. 17. U kretanju mogli su ii u sva etiri smjera, a nisu se morali okretati. 18. Naplatnice imahu i kad pogledah, gle, sve etiri naplatnice bijahu u krug pune oiju. 19. Kad bi bia krenula, krenuli bi s njima i tokovi, kad bi se bia sa tla podigla, i tokovi se podizahu. 20. Kuda ih je duh gonio, onuda se kretahu, a zajedno se s njima i tokovi dizali, jer duh bia bijae u tokovima.

U nama raspoloivoj strunoj literaturi nismo mogli pronai taj mineral, pa smo ga ostavili pod imenom kako ga nazivlje autor (Prim. prev.)
34

40

21. Pa kad bi bia krenula, i tokovi bi krenuli, a kad bi se ona zaustavila, zaustavljali se i tokovi; kad se ona sa tla dizahu, i tokovi se s njima podizahu, jer duh bia bijae u tokovima. Stih 15: Svemirski se brod spustio na tlo. Nogari stajnog trapa ispunili su svoj zadatak i zapovjednik moe sada izbaciti tokove potrebne za naredne operacije. Da su se tokovi zaista mogli izbacivati i uvlaiti, proizlazi iz slijedeeg razmiljanja: vrsto montirani tokovi nalazili bi se za vrijeme dosadanjeg manevriranja neto ispod i sa strane valjkastih trupova helikoptera. Tako smjeteni bili bi zbog oblika i veliine uoljiviji i mnogo jasnije vidljivi nego nogari za prizemljenje i mehanike ruke. Ezekiel bi ih, bez sumnje, opisao bar istodobno kad i te dijelove. Nadalje, ako izuzmemo neke loe rasporeene stihove, Ezekiel opisuje sve viene dijelove po redu koji odgovara toku procesa prizemljenja. Taj se proces ne spominje, ali se iz teksta moe odmah razaznati. Ezekiel poinje s vatrom i oblacima konog leta. Zatim opisuje helikoptere za vrijeme aerodinamikog leta te hladnjak reaktora i rakete za upravljanje dok lebde. Zatim promatra funkciju tokova i opisuje njihovo okretanje na tlu. Tokovi se u tekstu pojavljuju upravo tamo gdje s funkcionalnog gledita postaju potrebni. Takav redoslijed misli nova je potvrda da se kotai mogu uvlaiti, a ujedno je jo jedan dokaz tonosti opisa. Stihovi od 16 do 21: Kao prvi dojam, boja tokova opisana je usporedbom s jednim mineralom. Pri tome Ezekiel vrlo jasno lui boju i materijal, jer izriito kae kao blijetei tarsis 35 . Bilo mu je, dakle, jasno da tokovi u stvari nisu napravljeni od tarsisa, ali se usporedba nametnula zbog njihove boje. Boja svih tih minerala nalazi se unutar iste skale: od zelenkastog do plavkastog. Unato razliitim nazivima moe se shvatiti da je boja tokova svjetla zelenomodra i modrozelena. Povrina je bila vrlo glatka jer je opisana kao blijetea. Vrlo je vjerojatno da se radi o izgledu nalia ili filmskog sloja sloja koji slui kao zatita od korozije. Takvi sintetiki filmovi danas se vrlo mnogo upotrebljavaju za povremenu zatitu od korozije,

35

Tu tvar koja slui za usporedbu i sravnjivanje razliiti prevodioci navode na slijedee naine: Lit 1 i 2: tirkiz Lit. 3 i 7: krizolit Lit. 4: topaz Lit. 5: tarsis Lit 6: beril (daje se naslutiti topaz)

41

naneseni na svijetlu elinu ili aluminijsku podlogu, neki od njih stvaraju sasvim isti dojam kakav je opisao Ezekiel. Iz tehnikog opisa znamo zato se, dok se cijeli toak okree, svaki kotur uvre oko svoje sredinjice. U dodatku bit e opisana jo jedna konstrukcija toka kod koje se, osim toga, okreu i pogonske ploe za samouvrtanje kotura. Oi na koturima ine tu vrtnju jo vidljivijom i naglaavaju meusobnu neovisnost tih gibanja. To istovremeno viestruko rotaciono gibanje zbunjuje tehniki neobavijetenog ovjeka i nije mu razumljivo. Stvara se paradoksalni dojam: da u jednom toku ima vie tokova. I opet Ezekiel nalazi nevjerojatno toan izraz kada govori o jednom toku u drugome. Engleski prijevod sa wheel within a wheel 36 prua jo jasniju sliku. Sva etiri toka istodobno mijenjaju vrtnju i smjer. To mora stvarati dojam kao da se pokoravaju jednoj zapovijesti. Stoga je sasvim prirodno kada Ezekiel, tako rei; zamjenjuje uzrok posljedicom. On vjeruje da se bia prvenstveno okreu, a tokovi sa strane tre s njima. Takav nain odgovara tokovima koje on poznaje. Meutim, sam toak moe pokrenuti gibanje, to je u njegovo vrijeme i za jo daljnje dvije tisue godina, bilo nepoznato. Ezekielov duh je, dakle, mnogo blii istini nego to to sam moe naslutiti. Biblijski tekst posveuje tokovima vrlo velik prostor. To se vidi iz oiglednih ponavljanja, a osim toga, treba imati u vidu da su tokovi, unato njihovu udnom gibanju, ipak bili jedini konstrukcijski elementi na zapanjujuoj pojavi koje je Ezekiel znao bar u njihovu osnovnom obliku i ije je uobiajene funkcije poznavao. Lit. 3: etiri toka imahu naplatnice i imahu bice; i njihove naplatnice bijahu pune oiju okolo naokolo. 37 Lit. 4: o tome nita ne govori. Lit. 5: I naplatnice imahu i kad pogledah, gle, sve etiri naplatnice bijahu u krug pune oiju. Lit. 6: A njihovi kolutovi bijahu visoki i bijahu strahoviti, i na sva etiri njihova kolutova bijahu okolo naokolo puni oiju.

36 37

toak unutar toka. (Prim. prev.)

Kao to je ve reeno, autor ovdje i sljedee citate iz Lit. 3, 4, 6 i 7 ostavlja u engleskom originalu. (Prim. prev.)

42

Lit. 7: I sva etiri imahu naplatnice i vidio sam da njihove naplatnice bijahu okolo naokolo pune oiju. Ta usporedba pokazuje dvije grupe od kojih jedna govori kako su i naplatnice visoke i strane, a druga ne sadri taj podatak. Bez sumnje, do razlika dolazi uslijed upotrebe razliitih najstarijih tekstova Biblije. Jedino prijevod pod Lit. 3 spominje bice. Oito je ipak da te varijante ne utjeu na osnovne podatke o toku. 22. Nad glavama bia bijae neto kao svod nebeski, nalik na sjajan prozirac, na gore rairen nad njihovim glavama. 23. A pod vrstim svodom bijahu im krila, raspeta jedno kraj drugog i svakome po dva krila pokrivahu tijelo. Stih 22: Tu se opisuje sredinji glavni trup svemirskog broda. Bilo bi teko okarakterizirati geometrijski oblik i poloaj helikoptera u odnosu na glavni trup: Nad glavama bia... neto kao nebeski svod ... na gore rairen nad njihovim glavama. Da je izvrsno dat ukupni dojam i kazan oblik glavnog trupa, vidi se iz usporedbe biblijskog teksta sa slikama 1, 2 i 4.

Sl. 13a Kapsula Gemini pogled sprijeda

U raznim prijevodima podaci o bojama utoliko se razlikuju to se govori o kristalu (Lit. 1, 2, 3 i 7), o prozircu (Lit. 5) i o strahovitom ledu (Lit. 6), ali svi opisi prenose optiki 43

dojam vrlo glatke, vrlo svijetle, sjajne povrine, to je svojstveno nekim legiranim metalima. Stih 23: Biblijski tekst je nepotpun. Prvi dio odlomka daje jo jedan opis poloaja helikoptera u odnosu na glavni . Slikovito je opisan poloaj rotora pod onim to se nadvisilo i to je zorno nazvano svodom. Izraz svod bit e razumljiviji kad se razmisli da Ezekiel nije vidio svemirski brod u tehnikoj projekciji (kao na slici 4), ve iz svoga stajalita, to jest iskrivljenoga perspektivom (kao otprilike na slici 1). Ako se, osim toga, njegova veliina usporedi s visinom golemoga vibrirajueg sredinjeg trupa, nastaje razumljivo zato je svemirski brod na njega mogao djelovati kao svod. Nastavak stiha svakako je od kojega se samo posljednji dio sauvao. On prijanji opis rotorskih krakova u stanju mirovanja. 24. uh lepet njihovih krila, kao huk mnogih voda, kao gromki glas Svesilnog, kao silan vihor, kao graju u usboru. Kad bi se bia zaustavila, spustila bi mlitavo krila. 25. Iznad vrstog svoda nad njihovim glavama uh se buanje. Kad bi se bia zaustavila, pustila bi da im krila mlitavo padnu. Sat 24: Ovaj stih (i stih 25) zapravo ne spadaju ovamo, jer opisuju rotore koji su jo u pokretu i pojave s tim u vezi, dok je u stihu 23 ve opisan poloaj mirovanja. ti podaci, prema tome, pripadaju opisu lebdeeg leta i slijetanja, pa bi morali, po svome smislu, biti ubaeni izmeu stihova 14 i 15. Gledajui s tehnikog stajalita, stih 24 daje opis pomalo itee buke rotorskih krakova u pogonu: ... kao huk velikih voda.... Gromki glas Svevinjega i graja i taboru postaju shvatljivi kad se promisli da je potrebna pogonska snaga za helikoptere iznosila 70.000 KS ili vie: to svakako stvara veliku buku. Ezekiel iznosi vrlo vano zapaanje da velika buka graja u taboru poinje onda kada se pokrenu krakovi, jer se u tom trenutku pogon iz praznog hoda jakim ubrzanjem dovodi do pune snage, to stvara odgovarajue poveavanje buke. Preklapanje krakova zabiljeeno je, dodue, samo kod onoga para koji je preklopljen prema dolje, ali je znaajno to Ezekiel izriito kae: Kad bi se bia zaustavila, pustila bi da im krila mlitavo padnu. Njegovo je zapaanje pravilno: to se zbiva tek kada svemirski brod stoji na tlu i kada je rotacija krakova prestala. 25: Ovaj je stih novi dokaz gotovo nevjerojatnog dara za promatranje. Prorok zapaa da se iznad vrstog svoda ulo buanje. Gledajui s mjesta gdje je on stajao, najvei dio unutranjosti svemirskog broda nalazi se iznad vibrirajue vanjske strane glavnog trupa 44

 on dakle uje um praznog hoda tamo smjetenog sredinjeg pogona helikoptera. Ta zapanjujua konstatacija jo je jasnije prikazana u Lit. 6, ali je najjasnija u Lit. 1 i 2 gdje stoji: I kad su mirovali i spustili krila, grmjelo je u nebu iznad njih. Ta verzija daje povoda za udovinu pretpostavku da Ezekiel ve sada razabire neku vezu ili je bar intuitivno nasluuje. Je li ta pretpostavka tona, ostaje, naravno, pitanje bez odgovora. 26. Iznad vrstog svoda nad njihovim glavama bijae neto kao kamen safir, poput prijestolja: na tom kao prijestolju, gore na njemu, kao neki ovjek. Stih 26: Iznad gornjeg ruba svoda Ezekiel, gledajui prema gore, vidi komandnu kapsulu. Prvi predmet koji zapaa jeste zapovjednikovo sjedite i najprije opisuje njegovu boju. Kao i ranije, on se pri tome opet poziva na jedan mineral. I opet rijeju kao pravi razliku izmeu privida i materijala. Isto je tako zanimljiva i sadrajna slijedea slikovita usporedba s prijestoljem. Ona govori da je Ezekiel vrlo vjerojatno ve vidio prijestolje, budui da je pripadao viem idovskom staleu. Osim toga, ako zamislimo karakteristike jednog prijestolja visoki stranji naslon, nasloni za ruke, moda i tapecirani nije teko ustanoviti slikovitu istovjetnost sa sjedalima za putnike, a posebno za pilote u dananjim putnikim avionima. Rijeju prijestolje zapovjednikovo je sjedite nedvosmisleno odreeno. U vezi s dananjim sjeditima u avionima ne treba zaboraviti da se ona esto, ak i bojom, slau s Ezekielovim opisom. Tu ne moemo ispitivati u kojoj je to mjeri sluaj, u kojoj mjeri pri odabiranju boja sudjeluju i psiholoki faktori. - Ako se radi o ovome posljednjem, onda bi to bio i znatni doprinos raspravi o ovjekolikosti tih posjetilaca. Drugi dio stiha dovodi nas do apsolutnog vrhunca Ezekielovih sposobnosti: on vidi lik zapovjednika koji sjedi NA PRESTOLU i konstatira da izgleda kao neki ovjek. Da bismo mogli odmjeriti stvarnu veliinu intelektualne sposobnost potrebne za takav izvjetaj, moramo jo jednom predoiti stanje u kojem se Ezekiel nalazio. Bez ikakvog prethodnog upozorenja sruio se na njega dogaaj, s predmetom i zbivanjima za koje u cjelokupnom dometu njegova uma i osjeaja nema ni usporedbe, ni oslonca, ni loginog objanjenja. On je vjernik i sveenik, pa je imao sve razloge bar za vrijeme ove faze prvog susreta da zapovjednika smatra bogom. Dojmovi koji su se navalili na njega najdublje ga uzbuuju. Usred zbrke njegovih ula on je blizu oku duh mu nije potisnut osjeajima. Sauvao je svoju neshvatljivu sposobnost da u mozgu potpuno objektivno registrira ono to mu oko zaista zapaa. tovie, on poslije toga moe tako i opisati ono to je vidio. Za taj je pothvat sposoban samo intelekt golema formata! 45

Treba spomenuti jo jednu oteavajuu okolnost: rabin dr. Fisch u jednom svom komentaru izriito upozorava (Lit. 6, str. 41) da je Ezekiel ovdje za opis zapovjednikova lika upotrijebio rije Adam. Time je sam Ezekiel iskljuio mogunost svakog drugog tumaenja. 27. I vidjeh blijetanje sjajne kovine oko kuita poput ognja, i navie i nanie od onoga to je izgledalo kao njegovi bokovi, vidjeh predmet slian ognju i blijesak je zraio oko njega. 28. Taj blijesak na sve strane bjee poput duge to se za kinih dana javlja u oblaku. To bijae izgled onoga to je sliilo na velianstvo Gospodinovo. Vidjeh, padoh niice i uh zov jednoga koji govorae. Stih 27: U ovom stihu (i u poetku stiha 28) Ezekiel kojemu, naravno, nedostaje strunog znanja tono razlikuje dva predmeta po njihovu svjetlosnom djelovanju. Jedan je okarakterizirao kao oganj i sjajnu kovinu a drugi kao sjaj i dugu. Razliitost tih dvaju optikih efekata aktivnog i prodornog djelovanja ognja, te statine prozirnosti duge upuuje na dva razliita izvora, dva razliita predmeta koji tako djeluju. Kad se to uoi, lake je razrijeiti ovaj inae isprepleteni i teko razluivi biblijski tekst. I tekst (svojim spominjanjem kukova) i tehnika neminovnost pomau da se u blijetanju i ognju prepozna zapovjednikovo odijelo iji vanjski sloj djeluje kao pozlaen. ivahno svjetlosno djelovanje i plameni refleksi izolirajueg sloja Mjeseeva modula Apollo (slika u boji V) pokazuju koliko je vjeran Ezekielov opis. Zlatu slian izgled te izolacije nastaje od neke naroite, vrlo tanke sintetike folije ija je unutranja strana obloena isto tako tankim aluminijskim slojem. Vanjska folija je najgornji od vie jednakih slojeva koji zajedno djeluju kao zatita protiv neeljeno visokih temperatura. Materijali i zatitni slojevi takve vrste danas se, dakle, ve upotrebljavaju. Nema niega to bi uvjerljivo govorilo protiv pretpostavke da je zapovjednikovo odijelo, to ga je Ezekiel promatrao, po svom vanjskom sloju bilo vrlo slino sloju koji smo ovdje prikazali. Optiki sasvim drugaije djeluje kapsula koja po svome materijalu podsjea na staklo. Zbunjuju efekti njene svjetlosti i boja. Ona prima izravno sunanu svjetlost, ali i odsjaj zraka to ih reflektira svodasta gornja strana svemirskog broda. Dijelovi njene povrine odraavaju nebesko plavetnilo, a kroz druge dijelove kapsule Ezekiel moe vidjeti samo nebo. Tome treba dodati ognjene reflekse zapovjednikova odijela i safirne boje sjedala. Mogue je da pojave interferencije slojevitog materijala kapsule izazivaju i druge efekte 46

boja. Ako Ezekiel raznolikost svjetlosti i boja opisuje kao blijesak je zraio oko njega onda je da ak vrlo dobar opis. I usporedba s dugom postaje razumljiva. Ne treba zanemariti ni to da je itavo to svjetlo bilo oko njega, a nije iz njega proizlazilo. Ponovno se jedno zapaanje slae sa stvarnim stanjem: kapsula okruuje zapovjednika te je oko njega. Inae na kapsuli nema nieg upadljivoga to bi moglo navesti Ezekiela na daljnje zakljuke. Njen zaobljeni gornji dio mogao mu je dati povod da se u svojoj usporedbi poslui dugom. Osobito je teko opisati stvar ije su bitne karakteristike svjetlo i boja. Da bi bolje shvatili veliinu Ezekielovih napora, molim itaoce da pokuaju opisati letjelicu prikazanu na slici u boji IV, a da se time ne slue geometrijskim (krug, stoac, valjak) ili tehnikim izrazima naeg vremena. Tim posljednjim zapaanjima Ezekiel je stigao na kraj svojih promatranja i opisa viene pojave. On jo jednom, da tako kaemo, baca pogled na sliku kao cjelinu dajui sumarnu konstataciju: To bijae vanjski izgled onoga to je sliilo na velianstvo Gospodinovo. Savladan, pada niice, ali njegov neumoran um ostaje budan: iako bi imao sve razloge da vieno oznai kao velianstvo Gospodinovo i takav bi izraz bio potpuno razumljiv, on i u ovom trenutku iznosi dvije ograde. Golemu i stvarnu pojavu svemirskog broda ne moe uskladiti s boanskom prikazom za koju se ne bi moglo oekivati da e biti tako potpuno materijalna. On ne zna to u stvari vidi, ali to god to bilo, ono je snano, mono i zapanjujue izgleda da se moe usporediti s velianstvom Gospodinovim. A tono to i kae: ... to je sliilo na velianstvo Gospodinovo. Nema nikakve sumnje: on ne identificira, on samo usporeuje. Druga se ograda odnosi na glas koji uje. I opet bi se moglo oekivati i njemu pripisati da je moda mislio da razabire Gospodinov glas. Ezekiel, meutim, ostaje na distanci i vrlo trijezno konstatira to je uo: ... zov jednoga koji govorae. On izbjegava svaku tenju za glorifikacijom i senzacijom, pa jednostavno kae: ... jednoga koji...... Glava 2. 9. I pogledah, a to ruka k meni ispruena i u njoj, gle, svitak knjige. 10. I razvi se knjiga preda mnom...

47

Iz glave 2 ovdje su znaajni samo stih 9 i prve rijei a 10. Ezekiel pred sobom vidi aku mehanike ruke. kako se svitak knjige ne moe otvoriti i rairiti jednom rukom nalazimo na poetku stiha 10. potvrdu o postojanju jo jedne mehanike ruke. To je u potpunom skladu sa stihom 8 iz glave 1: Ispod krila imahu na sve etiri strane ruke ovjeje. Glava 3. 12. U to me duh podie i ja sobom uh silnu tutnjavu snanog potresa, kad se Svjetlosni sjaj Gospodinov podie sa svojega mjesta. 13. Bijae to kao lupanje krila ivotinjskih bia, to udarahu jedno o drugo, i valjanje tokova to se s njima kretahu, i huka snanog potresa. Stih 12: Ezekiel prvi put putuje svemirskim brodom. U zapovjednikovu kapsulu podignut je na nain koji se ne moe poblie ustanoviti i sada se nalazi na najvioj toci svemirskog broda. Kako se brod strmo kree prema gore, on uje tutnjavu doslovno iza sebe. S letjelicom ima preko sjedala tijesni tjelesni kontakt i zato osjea njegove potrese koje u nedostatku slinih doivljaja smatra potresom. Jo dok sve to zapaa, svemirski brod svjetlosni sjaj Gospodinov podie se s tla. Stih 13: S svoga mjesta ne moe vidjeti rotore, ali ponovo prepoznaje njihovu buku, jer je oznaava kao lupanje krila ivotinjskih bia. U opoj buci, dakako, ne moe razabrati valjanje tokova. Osim toga, helikopteri obino startaju bez rulanja, no u tako velikoj i glomaznoj napravi nastaju mnogi sporedni umovi koji su Ezekielu mogli dati povod za tu usporedbu. 14. Tada me duh prihvati i ponese i ja odlebdjeh u uzbuenju svog duevnog bia, dok je ruka Gospodinova premono na me djelovala. 15. Tako stigoh u Tel Abib, k zajednici izagnanika koja ivljae na rijeci Kebaru onamo gdje stanovahu te ostadoh meu njima sedam dana kao omamljen. Stih 14: Ezekiel je sada svjestan injenice da leti. Svladava ga puno djelovanje oka to ga je izazvao taj doivljaj. Ruka Gospodinova, to je premono na njega djelovala, mogla bi jednostavno biti pritisak na ramenu od remenja kojim je vezan za sjedalo. Ovdje se ponovo pojavljuje izraz to smo ga ve sreli u stihovima 1 i 3, a koji je uvijek primijenjen onda kada se objavljuje susret sa zapovjednikom. Da li se time daje naslutiti neki

48

hipotetiki ili drugi utjecaj na Ezekielove misli ili osjeaje, pitanje je koje prelazi zadatak ovog istraivanja. Stih 15: Ezekielovo stanje pri dolasku u Tel Abib oznaava se u prijevodima razliitim izrazima. Oni se kreu od vrlo tuan do distraunght (engl. zbunjen, lud), no svakako daju na znanje da se radi o tekom duevnom potresu. Trebalo je sedam dana dok se Ezekiel od toga oporavio.

Drugi susret Glava 3.

22. Ondje me opet savlada ruka Gospodinova i on mi ree: Ustani i sii u ravnicu da ondje s tobom govorim. 23. Ustadoh tada i izaoh u ravnicu, i gle, i tamo se prikae svjetlei sjaj Gospodinov kao divota koju vidjeh na rijeci Kebaru, te padoh niice. 24. Tu me prome ivotni duh i osovi me na noge i onaj mi govorae i razgovarae sa mnom... Stih 22: Vrijeme ovog susreta ne moe se tono odrediti. Iz datuma treeg susreta proizlazi da je od prvog do treeg prolo prolo neto vie od godinu dana. Time je drugi susret bar donekle vremenski odreen. U dogaaj se uvodi opet ve poznati nain spominjanjem ruke gospodinove (to je i pisalo). Stih 23: Ezekiel se odazivlje na poziv da ode u ravnicu. tamo vidi pojavu za koju izriito kae da je kao divota vide na rijeci Kebaru. Kao i tada, on i sada pada prema tome, on je ponovo vidio prizemljeni svemirski brod i prepoznao ga, ali se nijednom rijeju ne bavi njegovim opisivanjem. Stih 2. Kao i pri prvom susretu, osjea se uspravljen. No tehniki sadraj ovog susreta prekida se naglo glavom 7, bez ikakva nagovjetaja o tome kako je zavren. Zanimljivo je konstatirati da Ezekiel i ovoga puta spominje zapovjednika bez ikakva strahopotovanja: ... i onaj mi govorae...

Trei susret Glava 8.

1. Godine este, petog mjeseca, petoga dana, dok sjeah u svojoj kui, a preda mnom starjeine judejske, spusti se na me ruka Gospodinova i zapovjednikova.

49

2. Pogledah i gle: tu kao neki ovjek. Od njegovih kao nekih bokova nanie oganj, a od njegovih kao bokova navie blijeskanje, neto poput sjaja, poput svjetlucave sjajne kovine. 3. Isprui neto nalik na ruku i uhvati me za kosu na glavi. Uto me duh podie izmeu zemlje i neba i odvede me u boanski djelujuim vienjima u Jeruzalem, na ulaz unutranjih vrata to su okrenuta prema sjeveru gdje stoji kumir ljubomore, koji izazva Gospodinovu ljubomoru. 4. I gle, ondje bijae svijetlei sjaj Boga Izraelova, nalik na ono lice to bijah zapazio u ravnici. Stih 1: Prolo je neto vie od godine dana otkako je Ezekiel prvi put susreo svemirski brod i njegova zapovjednika. Neodredivo vremensko razdoblje od nekoliko mjeseci dijeli ga od drugog susreta. I opet se dogaaji najavljuju karakteristinim nainom izraavanja: ... spusti se na me ruka Gospodinova i zapovjednikova. Stihovi 2 i 3: Ti su stihovi oito ostaci jednog prvobitno dueg prikaza. Oni, dodue, na vrlo slian nain opisuju zapovjednika kao i u 1. 27, te spominju i mehaniku ruku s neto nalik na ruku, ali je prikaz ipak fragmentaran jer nedostaju dijelovi teksta prije i poslije stiha 2 i u stihu 3. Bez poznavanja prijanjeg opisa i tehnike rekonstrukcije ovaj je okrnjeni odlomak Biblije nerazumljiv, ak bi nekoga mogao i zavesti. Ezekiel leti izmeu zemlje i neba u Jeruzalem i ne uzbuuje se ni zbog samog susreta, ni zbog leta. U tom je pogledu kontrast prema prvom susretu upravo nevjerojatan i pokazuje da je Ezekielov izvanredan um dobro ocijenio i shvatio stvarno stanje stvari. U blizini sjevernih vrata hrama ponovo ga sputaju na tlo. Stih 4: Iz prethodnih krnjih stihova mogao bi se moda izvesti zakljuak da je Ezekiel letio samo u kapsuli, a ne u svemirskom brodu. Meutim, poto se ponovo naao na zemlji, on potvruje prisutnost cijelog svemirskog broda: ... nalik na ono to bijah zapazio u ravnici. Treba primijetiti kako potvruje da se radi o istom svemirskom brodu, ali za zapovjednika ne kae da je isti. Glava 9.

50

1. Tada glasno zavie na moje ui i ree: Nevolje dolaze nad grad. Svaka ima svoju spravu za unitavanje u ruci. 38 Stih 1: Nakon upravo opisanog uvoda radnja poprima vrlo dramatine oblike. Zapovjednik, koji se s Ezekielom jo zadrava u kapsuli, oito se slui zvunikom koji na prorokove ui djeluje kao da glasno vie. Prva reenica: Nevolje dolaze nad grad... prevoena je na razliite naine: Lit. 1 i 2: Neka doe poast Lit. 3: Priite vi krvnici Lit 4: nema komentara o tome Lit. 5: Nevolje dolaze Lit. 6: Naredite onima to su nadleni za grad Lit. 7: Doite vi, pokore grada U tom se pregledu vidi da u osnovnom znaenju reenice postoje dvije mogunosti tumaenja: da se radi o konstataciji (dolaze...) ili da se radi o zapovijesti (doite). Osim toga, postoji razlika i u nazivu onih kojima se govori. Nije jasno misli li se na krvnike (u engl. tekstu executioners) ili na gradske inovnike (that have charge koji su nadleni). Razrjeenje ovoga vora poinje s Lit. 6. Tamo saznajemo na str. 41 da hebrejski tekst doputa sva ta etiri tumaenja. Nadalje, iz daljnjeg razvoja dogaaja vidimo da je dubiozna reenica stvarno zapovijed. ini se da slubenom poloaju pozvanih najbolje odgovara izraz u Lit. 6, koji ih nazivlje onima koji su nadleni za grad. Obim i znaenje te nadlenosti jo uvijek ostaju neodreeni, ali doputaju pretpostavku da je grad pozvanima bio dodijeljen radi nekog nepoznatog zadatka. Poloaj i zadaci tih ljudi nisu bitni za tehnika ispitivanja. U 8. poglavlju jo emo se na to vratiti u vezi s jednom drugom temom.

U naem prijevodu Biblije, u izdanju Stvarnosti, ovaj stih glasi: Tada zagrmje na moje ui i ree: Kazne grad svojim zatomim orujem u ruci.
38

51

U drugom dijelu zapovijedi trai se da svaki ponese svoju spravu za unitavanje. Zanimljivo je i ovo mjesto tonije ispitati. Izrazi 39 upotrijebljeni u materijalu kojim sam se sluio sreeni su u slijedeoj maloj tabeli: 1 smrtonosno oruje, opasno oruje 2 ubilako oruje, opasno oruje 3 razorno oruje, ubilako oruje 5 sprava za unitavanje, sprava za razaranje 6 razorno oruje, oruje za razaranje 7 reenica nedostaje, razorno oruje Karakteristika te usporedbe jeste oita nejasnoa izraza koji je upotrijebljen u originalu. Taj se dojam pojaava i time to ista sprava u dva uzastopna stiha ima razliite nazive. Ezekiel je sasvim sigurno poznavao oruje koje se upotrebljavalo u njegovo vrijeme. ak i da nije sasvim razumio izraz to ga je zapovjednik upotrijebio u svojoj zapovijedi, morao je, kada su se pozvani pojavili, prepoznati oruje ... ako je to bilo oruje njegova vremena i okoline! To to je upotrijebio neodreeni izraz jasno pokazuje da su mu predmeti koje je vidio bili nepoznati. To e se vidjeti iz dogaaja koji slijede. 2. I gle, dooe estorica ljudi iz smjera gornjih vrata, to su okrenuta prema sjeveru, svaki sa svojom spravom za unitavanje u ruci, a u sredini 40 bijae i jedan odjeven u lan, s pisaim priborom za pojasom. Dooe i stadoe uz, tuani oltar. Ljudi su se mogli pojaviti smjesta samo ako su se nalazili ispred vrata i ako su poziv oekivali. Ta okolnost navodi na zakljuak da su se zapovjednik i zemaljska posada prethodno morali dogovoriti. Moemo, dakle, pretpostaviti da su bili u radio-vezi. Takve su nam mogunosti ve vie godina sasvim normalne, i nije neobino to se pojavljuju u ovom kontekstu.

39 40

U naem prijevodu: razorno oruje. U naem prijevodu: ... a meu njima ...

52

Mnogo je neobinije i uzbudljivije to to Ezekiel unato svom izvanrednom daru zapaanja na tim ljudima ne zamjeuje nita neobino osim sprave za unitavanje. Ni na ovjeku u sredini ne zapaa nita osim da je odjeven u lan. Ako se tome doda da se i zapovjednik svaki put jednostavno nazivlje ovjekom, proizlazi da su svi koji su bili u vezi sa svemirskim brodom zaista izgledali kao ljudi. Tim ozbiljnim zakljukom jo emo se podrobno pozabaviti u 8. poglavlju. ovjek odjeven u lan takoer zasluuje da ga tonije promotrimo zbog njegove kasnije funkcije. Ako opis uzmemo doslovce, takva odjea znai visoki stale (Lit. 6, str. 47). To se potvruje i time to on hoda u sredini skupine koja se pribliava. I zaista, u toku dogaaja taj ovjek zauzima poseban poloaj. Iz njegove djelatnosti postaje jasno da je njegova odjea zatitna, i to u najmanju ruku protiv vruine. Zato je vanjski sloj mogao biti od azbesta, ime bi laneni izgled bio shvatljiv. Za razliku od drugih ljudi, on ne nosi neku teko opisivu spravu, ve za pojasom ima pisai pribor. Umjesto pisai pribor, u prijevodima nalazimo i inkhorn (tintamica), ali su osnovna znaenja tih izraza identina. Ne znam jesu li visoki inovnici zaista sa sobom nosili pisai pribor. Situacija upuuje na to da je ovjek u zatitnom odijelu nosio neku spravu svoga vremena, dakle, vremena uznapredovalih svemirskih putovanja. Stoga nam je bliska pomisao da u tom pisaem priboru radije vidimo neku spravu za komuniciranje ili instrument za mjerenje radijacije. Nije u granicama moje strune nadlenosti da odluujem o takvim mogunostima, ali bih izrazio nadu da e se to pitanje razjasniti suradnjom povjesniara umjetnosti i inenjera koji se bave komunikacijama i mjerenjem radijacije. Cijela, pomalo tajanstvena skupina prilazi tuanom oltaru i staje pokraj njega. 3. Svijetlei sjaj boga Izraelova vinu se s kerubina nad kojima je prijestolovao 41 u smjeru praga hrama. I pozva ovjeka odjevena u lan koji imae za pojasom pisai pribor. 4. Gospod mu ree: Proi gradom Jeruzalemom i znakom tau obiljei ela svih koji tuguju i plau zbog gnusoba sto se u njemu ine. 42

41 42

Svijetlei sjaj Gospodinov vinu se s kerubina u smjeru praga hrama... U naem prijevodu: Slava Boga Izraelova vinu se s nad kojima lebdijae ...

53

5. A drugima ree na moje ui: Poite za njim gradom i zadajte udarce! 43 Oi vae neka se ne saale i nemajte smilovanja. 11. I gle, ovjek odjeven u lan koji imae za pojasom pisai pribor, javi vijesti: Uinih kako si mi zapovjedio! Stih 2: ini se da poetak ovog stiha govori isto to i odgovarajui dio 3. stiha u 10. glavi. Pri povrnom promatranju moglo bi se pomisliti da je to mjesto nepotrebno, da je to krivo ubaeno ponavljanje. Ezeldel govori, meutim, u 9.3. o svjetleem sjaju Boga Izraelova, a u 10.4. o svjetleem sjaju Gospodinovu. Ako imamo u vidu Ezekielov golemi dar zapaanja, ta razlika ima svoje znaenje i ukazuje na to da on razlikuje dva letea objekta. U 9.3. on sigurno misli na let zapovjednikov za to emo jo nai neposredan dokaz kod razmatranja 10. glave a 10.4. odnosi se na let prazne kapsule. Kako je prikazano u 4. poglavlju, oba su leta danas ve mogua. Zapovjednik je, dakle, odletio do hrama i dozivlje najprije ovjeka u lanu koji nosi pisai pribor. Stih 4: To je jedino mjesto meu svim dijelovima Ezekielove knjige, ispitivanim s tehnikog stajalita, na kojem se zapovjednik neposredno identificira s Bogom (Gospodin). O tom iznimnom sluaju govorit emo u 7. poglavlju. Za sada je vano samo to da je zapovjednik izdao zapovijed ovjeku u lanu. Na sadraj te zapovijedi navratit emo se u vezi sa 10.7. Stih 5: 1 drugim se ljudima dodjeljuju zadaci. Zatim dolazi dui odlomak koji ne spada u predmet naeg ispitivanja. Stih 11: Ovdje ponovo nailazimo na okvirnu radnju, na ono to se dogaa oko zapovjednika i njegovih pomonika, i to na vrlo neobian i uzbudljiv nain. ovjek u zatitnom odijelu vraa se i kae: Uinih kako si mi zapovjedio! S tih nekoliko rijei ocrtana nam je dobro poznata situacija: raportiranje potinjenoga pretpostavljenome. Poslovnost i kratkoa podsjeaju na vojnu saetost i disciplinu. Taj nam je moment upravo

43

U naem prijevodu: ... i ubijajte!...

54

uzbudljiv i neobian, jer na takvu situaciju nailazimo u okolnostima koje su u svakom pogledu od nas veoma udaljene. Glava 10. 1. Pogledah i gle: nad vrstim svodom nad glavama kerubina bijae neto kao kamen safir i odozgo se moglo vidjeti neto to bijae jednako prijestolju. 44 2. I prozbori ovjeku odjevenom u lan: Ui u prostor izmeu tokova, ispod kerubina, napuni obje ruke eravicom iz prostora izmeu kerubina i prospi je nad gradom! l on na moje oi ue unutra. 45 3. A kerubini stajahu s desne strane doma kada ovjek ue. I oblak ispuni unutranje predvorje. 4. I svijetlei sjaj Gospodinov vinu se prema pragu hrama, i dom se ispuni oblakom i predvorje se napuni sjajem velianstva Gospodinova. 6. A kad on zapovjedi ovjeku odjevenom u lan: Uzmi ognja iz prostora izmeu tokova iz prostora meu kerubinima, on ue i stade kraj toka. 46 7. Jedan kerubin isprui ruku iz prostora meu kerubinima prema ognju to bijae meu kerubinima, uze ga i stavi u ruke ovjeku odjevenom u lan. On ga primi i izae. 47 18. Uto svijetlei sjaj Gospodinov napusti prag hrama i stade nad kerubinima. 19. Tada kerubini pokrenue svoje mahaljke i podigoe se pred mojim oima sa zemlje u visinu. A kad oni; krenue, i tokovi za njima krenue. I zaustavie se kod prilaza istonim vratima hrama i velianstvo boga Izraelova prijestolovae iznad njih. 48

44 45

U naem prijevodu: ... na svodu pojavi se neto kao kamen, kao nekakvo prijestolje.

U naem prijevodu: ... Ui meu tokove pod kerubinima, li pune pregrti eravice izmeu kerubina i prospi U naem prijevodu: ... Uzmi ognja izmeu tokova to su pod kerubinima, ovjek ue i stade kraj tokova. U naem prijevodu: ... prui ruku prema ognju kerubinima, uze ga...

46

47 48

U naem prijevodu: Tada kerubini rairie krila i podigoe se sa zemlje pred mojim oima. A kad oni krenue, i tokovi za njima krenue. I zaustavie se nad istonim vratima Doma Jahvina, a Slava Boga Izraelova bijae nad njima.

55

Stih 1: Ezekiel baca pogled prema svemirskom brodu i daje vaan podatak. Kratko opisuje poloaj zapovjednikove kapsule na gornjoj strani svemirskog broda, ali taj opis zavrava s prijestoljem! Na prijestolju nema ovjeka! A i ne moe ga biti jer je zapovjednik, kako je ustanovljeno kod razmatranja 9.3., odletio do hrama, tamo davao zapovijesti i tamo primio raport ovjeka u zatitnom odijelu. Ima se dojam kao da Ezekiel, poto je vidio zapovjednika kako leti prema hramu, eli utvrditi je li to zaista bio njegov zapovjednik. On zato baca pogled na svemirski brod i njegova se pretpostavka potvruje: Prijestolje zapovjednikovo sjedite zaista je prazno! I opet se moramo neizmjerno diviti tonosti njegovih zapaanja, kao i elji da provjeri zapaanje u koje nije siguran. Taj stih, na mjestu gdje se nalazi, ubaen je bez smislene veze i prekida opis radnje, dok bi se kao dio 9.3. organski uklapao. Uope, kompozicija 10. glave stvara stanovite potekoe. Ovdje se, dodue, nastavlja radnja razraena u 9. glavi, to se paljivim itanjem moe ustanoviti, ali je esto isprekidana neorganski uklopljenim opisima svemirskog broda. Ima se dojam da su tu neupueni pravili zahvate, revizije. Na to pitanje jo emo se poslije vratiti. Stoga je svakako korisno najprije izdvojiti bitni dio glave, to jest samu radnju, a tek potom povezano ispitati privremeno isputene umetke. Bitni dio sadraja nalazi se u stihovima 2, 3, 4, 6, 7, 18 i 19 koje emo sada razmotriti.

56

57

58

Sl. 14. Lunohod I

Stih 2: Zapovjednik nareuje ovjeku u zatitnom odijelu da ode do svemirskog broda, da iz njegova sredinjeg trupa (prostora izmeu kerubina) izvadi uarenu tvar i da je prospe nad gradom. Sada postaje razumljivo zato je ovjeku bilo potrebno zatitno odijelo: morao se pribliiti velikoj uarenoj plohi reaktorskog hladnjaka, koji, naravno, isijava veliku vruinu. ovjek zato ne smije prii preblizu glavnom trupu, ve mu je izriito nareeno da ostane ispod kerubina. Kako u tom trenutku rotori miruju, s tim ispod ne podrazumijeva se da treba da ostane negdje u podruju velike povrine kruga to ga tvore rotorski krakovi, ve mu je dosta tono odreeno gdje mora stati u odnosu na trup helikoptera. Doslovno tumaenje rijei ispod bilo bi mogue samo ako bi donji kraj helikopterskog trupa zaista bio dovoljno visoko iznad zemlje. S obzirom na veliki promjer kotaa, takva bi visina dakako bila mogua. U svakom sluaju, naredba glasi da se mora postaviti u neposrednoj blizini helikoptera. I poslije itamo u stihu 6 da se ovjek postavio kraj toka, to potvruje takva razmiljanja. ovjek tamo mora uzeti iz ruke neto uareno i prosuti to nad gradom! Taj vrlo nejasni posljednji dio naredbe ispitat emo neto kasnije.

59

 Uostalom, cijeli taj stih ovdje je preuranjeno umetnut. Prema razvoju dogaaja, on bi spadao k stihu 6. Stih 3: Tu nam je opisan poloaj svemirskog broda u u trenutku kada se ovjek zapuuje prema njemu. Opis je s mjesta na kojem je Ezekiel stajao. Da bismo iz njega dobili podatak o strani svijeta prema kojoj se svemirski brod nalazio u odnosu na hram, moramo pokuati ustanoviti gdje je Ezekiel stajao. U 8.3. kae da je stajao u predvorju blizu sjevernih vrata. Iz 9.2. moglo bi se zakljuiti da se odanle malo udaljio, jer vidi kako ljudi dolaze iz smjera... vrata... Ako je, dakle, u 10.3. vidio svemirski brod desno od doma, to jest desno od hrama, znai da se brod vrlo vjerojatno nalazio neto sjevernije od hrama. Oblak se spominje tako prirodno kao da je ve prije spomenut i opisan. Sve se ini da je ta reenica ovdje prerano ubaena, jer se njen sadraj ponavlja u stihu 4. Stih 4: Kao to je ve ustanovljeno u vezi sa 9.3., sada kapsula leti zapovjednik njome daljinski upravlja od svemirskog broda do praga hrama. Vano je ustanoviti da se i zapovjednik tamo nalazi (vidi 9.3.). S tim u vezi bio bi dakle oblak sasvim razumljiv. Svakako bi to bio oblak praine nastao uslijed velike snage plinskog mlaza to struji iz pogona kapsule. Dodatni dio reenice i predvorje se napuni sjajem velianstva Gospodinova moe biti opis svjetlosnog efekta uslijed refleksa staklaste povrine kapsule. Iskljueno je da su upotrijebljeni motori s vruim plinovima to bi se moda moglo pomisliti zbog nastalog svjetlosnog efekta jer se kapsula spustila kraj zapovjednika. Vrui ispusni plinovi raketnog motora sigurno bi teko ozlijedili zapovjednika. Stih 6: Sadrajno bi ovdje bio najbolji trenutak za izdavanje posljednje zapovijedi, i zato stih 2, kao to je ve spomenuto, zapravo spada ovamo. Sve figure u igri zauzele su svoja mjesta: zapovjednik i njegova kapsula nalaze se na prednjoj strani hrama (to je njegova istona strana), svemirski brod je na njegovoj sjevernoj strani, a Ezekiel vjerojatno ne mnogo udaljen od sjevernih vrata. ovjek u zatitnom odijelu zauzima poloaj kraj toka. Stih 7: Sada mehanika ruka u radnji moe, naravno, sudjelovati i vie nego jedna ruka prua svoju aku prema glavnom trupu svemirskog broda, odatle neto uzima i prua ovjeku kod toka, a ovaj to to mu je predato prima s obje ruke i s time odlazi.

60

Na gorue pitanje o tome to se tu stvarno dogodilo moe se ipak iznijeti nekoliko pretpostavki. S tehnikog gledita jedino je sigurno da je uklonjen neki vrui predmet. Nije jasno je li ta vrelina bila isto termika ili je sadravala i radioaktivno zraenje. U itavu stvar moemo unijeti vie svjetla ako se vratimo na zapovjednikove prve dvije zapovijedi. Ispitajmo osnovni sadraj tih zapovijedi ovjeku u zatitnom odijelu i njegovim pratiocima, pa emo vidjeti da se u jednom sluaju radi o traenju i odreivanju, a u drugom o uklanjanju neeg nepoeljnog, nekih prepreka. Ta se osnovna misao moe primijeniti kako u religioznom tako i u tehnikom smislu. Ako se, nasuprot Bibliji, to ini u tehnikom smislu, proizlazi slijedee: upravo smo vidjeli da je zbog potrebe ili po planu trebalo udaljiti jedan konstrukcijski dio ili jedan element reaktora. U oba sluaja, dakle, i ako se radilo o sluaju nude ili o izvoenju planirane operacije, predmet koji je trebalo ukloniti bio je vru. Zato je bilo ispravno prethodno pronai mjesto kamo se taj komad moe brzo i sigurno ukloniti. Oba postupka pronalaenje i odreivanje tog mjesta kao i njegovo ureivanje, na primjer, uklanjanjem zemlje, kamenja ili grmlja sadrana su u osnovnom smislu zapovijedi. ak i injenica da su estorica ljudi otila mogla bi se objasniti njihovom zauzetou pripremom i osiguranjem tog mjesta. S tim u vezi moe se konano upozoriti i na to da se zapovjednik i zemaljska posada nisu pozdravili i da su zapovijedi uslijedile veoma brzo jedna za drugom. Obje okolnosti govore o stanovitoj naglosti i urbi. Stihovi 18 i 19: Poto se ovjek u zatitnom odijelu udaljio, bez ikakva gubitka vremena poinje povratak kapsule. Ona leti natrag prema glavnom trupu. Iz daljnjeg se teksta vidi da je zapovjednik u kapsuli. Odmah po svom povratku on stavlja u pogon helikopter, jer, kako je Ezekiel zapazio, oni su stavili svoje mahaljke u pokret. Ipak, helikopter je jo na asak skoknuo do istonih vrata. Gusti redoslijed dogaaja upozorava da su oni na osobit nain meusobno povezani: Najprije zapovjednik udaljava iz svemirskog broda gosta koji je s njim letio, Ezekiela. Zatim sam (odlazi do ulaza u hram, znai vano mu je da bude na stanovitoj udaljenosti od svemirskog broda. Dok ovjek u zatitnom odijelu, poto je izvrio prvi zadatak, prilazi svemirskom brodu, odanle se uklanja, i sama kapsula i ona leti do zapovjednika koji se, ini se, i uskoro ukrcava u nju. U svakom sluaju on s njom leti natrag prema svemirskom brodu im se ovjek u zatitnom odijelu udaljio. Ne treba gubiti iz vida da se u jednom oito kritinom momentu, osim neophodnog pomagaa, nitko ne nalazi u neposrednoj blizini svemirskog broda. Osim toga znamo da je zapovjednik bio na istonoj strani hrama, dok je svemirski brod stajao podalje od hrama, malo prema sjeveru. ovjek se ne 61

moe oteti dojmu da je zapovjednik u toku tih priprema, uz veliku opreznost, stao tako da je dio hrama bio izmeu njega i kritinih zbivanja na svemirskom brodu. Taj je dojam pojaan i time to se uz njega nalazi kapsula koja bi u sluaju nude omoguila zapovjedniku da se brzo udalji. Time je zavreno razmatranje onih stihova 10. glave koji opisuju taj dogaaj. Ostali stihovi odnose se na helikoptere ili potvruju identitet viene letjelica. I opis tokova opet je opiran. Osim jedne jedine iznimke, svi su opisi sadrajno jednaki opisima pri prvom susretu, tako da ih nema smisla ponavljati. Start je, meutim, opisan jasnije nego prije: .... kad bi kerubini podigli svoje mahaljke da bi se sa zemlje podigli u visinu, tada se ni tokovi ne bi od njih odmicali. 49 Ovdje se opisuje kako su rotorski krakovi radi polaska dovedeni u svoj vodoravni radni poloaj, s izriitim obrazloenjem da bi se kerubini sa zemlje podigli u visinu. Svojim darom zapaanja, kojem se uvijek ponovo valja diviti, Ezekiel taj postupak i sadrajnu vezu opisuje sporednom reenicom, koja se u stvari tie opisa kotaa. Spomenuta jedina iznimka u opisu nalazi se u stihu 12; u prijevodima kojima sam se sluio on glasi na slijedee naine: Lit. 1: Cijelo tijelo, lea, ruke i krila, te tokovi bijahu puni oiju posvud naokolo, i sva etvorica imahu tokove. Lit. 2: (Kraj stiha 11:... i tada su krenuli i nisu se smjeli okretati)... sa cijelim svojim tijelom, leima, rukama i krilima. I tokovi bijahu puni oiju, posvud naokolo, na sva etiri toka. Lit. 3: I njihove naplatnice i njihovi paoci i tokovi bijahu puni oiju posvuda naokolo tokovi to ih sva etvorica imahu. Lit. 4: Nema komentara. Lit. 5: Cijelo njihovo tijelo, njihova lea, njihove ruke, njihova krila i tokovi posvuda naokolo bijahu ispunjeni oima.

U naem prijevodu: Kad bi i tokovima uz njih. Kad bi kerubini krilima da se od podignu, tokovi se ne bi od njih odmicali.
49

62

Lit. 6: Cijelo njihovo tijelo, njihova lea njihove ruke i njihova krila i tokovi bijahu puni oiju posvuda naokolo, pa ak i tokovi to ih sva etvorica imahu. Lit. 7: Naplatnice etiriju tokova bijahu posvuda naokolo pune oiju. 50 U tehnikom opisu bilo je objanjeno da se pod oima podrazumijeva takvo profiliranje kotaa koje stvara klizni otpor, tekst iz Lit. 7 odgovara takvom shvaanju. Svi se drugi od njega udaljuju. Lit. 6 dolazi, u komentaru na strani 53, do zakljuka: ...oni se ne odnose na kerubine, ve na razne dijelove tokova, to jest toak u cjelini bio je pun oiju. Smisao ovog komentara odgovara smislu prijevoda iz Lit. 2 i 3. Izgleda da je tu potekoa manje u prijevodu, a vie u tekstu prabiblije. Prema tome, osim prijevoda u Lit. 7, stih 12 iz 10. glave ne slae se sa 18. stihom iz 1. glave jer tamo potpuno jasno stoji: ...sve etiri naplatnice bijahu u krug pune oiju. Za mene ima neku osobitu ar to mogu upozoriti da se radi o jedinom sluaju u kojem se dva opisa ne podudaraju. Drugdje, gdje god ima ponavljanja ili su opisane injenice koje imaju tehnika obiljeja, postoji potpuno slaganje. To uvjerljivo dokazuje kako je Ezekielov izvjetaj zaokruen i dosljedan. I u tom iznimnom sluaju ne radi se o kontradikciji ve o nepodudarnosti. Radi objanjenja moemo se pomoi s dva kriterija; jedan je literarne, a drugi tehnike vrste. S knjievnog gledita, nasuprot vrlo jasnoj kompoziciji krila i sva etiri toka njihova sve im bijae posvud naokolo puno oiju. 1. glave stoji nepregledno sastavljena 10. glava. Nesigurnost koja se nazire iz rasporeda stihova u 10. glavi ini je u dvojbenim sluajevima manje vjerodostojnom od 1. glave. Osim toga, ak i ovdje, u 10. glavi, bar jedan od prijevoda praktiki jednako zvui kao stih u 1. glavi. Promatrajui knjievno, 1.18. ... sve etiri naplatnice bijahu u krug pune oiju... ima veu teinu. S tehnikog stajalita, to je bez sumnje pravilno. Ostala tumaenja ve i zato ne dolaze u obzir jer nijedan od prijanjih opisa glavnog trupa, kapsule i helikoptera uope ne daje naslutiti oi. Naprotiv! Glavni trup je prikazan kao slian kristalu, a kapsula je puna sjaja i refleksa. Oba opisa iskljuuju da je glatkoa povrine naruena bilo kakvim konstrukcijskim dodacima. Prikaz u stihu 12. i cijelo njihovo tijelo, lea, ruke i krila, te tokovi bijahu puni oiju posvud naokolo... moemo dakle ocijeniti kao netoan.

50

U naem prijevodu: Cijelo tijelo u kerubina lea, ruke.

63

13. A tokovi su dobili pred mojim uima ime Galgal (Kovitlac). 51 Oigledno se u tokovima neto okree bre nego to bi odgovaralo brzini njihova kretanja. Prema konstrukciji kotaa (slika 10 i Dodatak) izraz kovitlac vjerno oznaava uvrtanje segmenata. Panje je vrijedan nagovjetaj jednog razgovora (...dobili su pred mojim uima...). Moda bi zapravo taj stih trebao da bude nastavak 10.6. u kojem je sadrana druga zapovjednikova zapovijed: ...uzmi ognja iz prostora izmeu tokova... Taj fragmentarni nagovjetaj jednog razgovora moe, naravno, pripadati i nekom izgubljenom dijelu Svetog pisma.

51

U naem prijevodu: Ti tokovi, koliko sam uo zovu se kovitlac.

64

6. poglavlje
Dopune i zakljuci U prethodnom poglavlju detaljno smo usporedili biblijski tekst s tehnikom podlogom i prikazali koliko se oni slau. U ovom i u slijedeem poglavlju saet emo karakteristine osobine i obiljeja to su razbacani po raznim dijelovima izvjetaja. Takav nain razmatranja pridonosi dubljem razumijevanju, a time djelomino i pribavljanju dokaza toga navodi na nove i iznenaujue zakljuke koji, iako nisu tehnike naravi, zbog svoje ovisnosti o tehnici ine takoer sastavni dio ovog istraivanja. Lajmotivi U Eaddelovoj knjizi upotrebljavaju se tri fraze kao lajtmotivi za nagovjetavanje nekih situacija i dogaaja. tih fraza toliko je tipino i vezano uz odreene faze dogaaja sluajno. Na prvu takvu frazu nailazimo na poetku svakog susreta vidljivo je stavljena na svaki poetak, pa se moe nazvati da ostanemo pri muzikoj usporedi predudarom. Ona glasi: 1. Susret 1.3. Zgrabi me ruka Gospodinova 2. Susret 3.22. Savlada me ruka Gospodinova 3. Susret 8.1. Spusti se na me ruka Gospodinova i zapovjednikova 4. Susret 40.1. ...pritisne me ruka Gospodinova To je pravilo prekreno samo u jednom jedinom sluaju, i to u poetku leta kui, kod prvog susreta, kada Ezekiel doivljava ok, pa u 3.14. kae: i ja odlebdjeh u uzbuenju svog duevnog bia dok je ruka Gospodinova premono na me djelovala. Sadraj ovog stiha mogao bi biti klju za objanjenje ruke Gospodinove, jer se, kao to je ve prije spomenuto, moe smatrati nagovjetajem nekog hipnotikog utjecaja. Ispitivanje stvarnog znaenja te fraze ne spada u zadatak ove knjige. Unato tome potrebno ju je spomenuti, jer se pojavljuje iskljuivo kod susreta sa svemirskim brodovima. Nasuprot tome, sva se privienja uvode ovim rijeima: Rije Gospodinova bi 65

mi upuena... ili neto drugaije formuliranim izrazima. Na tu oiglednu razliku upuuje i Lit. 6 na str. 41. Ona je tako jako izraena da se nesumnjivo radi o namjeri. Na tu emo se okolnost ponovo vratiti u 7. poglavlju. Druga fraza glasi: Tada me duh podie uvis ili Zgrabi me duh ili je neznatno varirana u drugom obliku. U svakom sluaju, ovim se izrazom daje naslutiti stvarno podizanje. Ezekiel, odmah nakon tog ina, odlijee i odlazi na kratki skok. Dok u pogledu samog zbivanja ne postoji sumnja, i dalje smo jednako nesigurni u pogledu rijei duh. U tom smislu znaajna su dva odstupanja od standardne verzije. Jedno je izraeno upadljivom razlikom izmeu 43.5. s jedne strane i 44.1. te 44.4. s druge strane. Standardna verzija 43.5.: Duh me podie uvis i ponese me ... Odstupanja 44.1.: Potom me (on) ponese... 44.4.: Onda me (on) ponese... Kako se pod njim u posljednje dvije verzije misli na pratioca, ovjek je sklon da duha iz 43.5. a uostalom i iz 11.1. identificira s onim ovjekom (pratiocem). Rjeenje potpuno odgovara stvarnim mogunostima i pretpostavkama koje su ve razmotrene. U Lit. 6 na str. 301 zastupa se analogno miljenje, pri emu se ono on povezuje s prateim anelom: Subjekt glagola je aneo koji je sluio kao vodi. Drugo odstupanje stvara pri ovoj analizi stanovite potekoe. Ono se pojavljuje samo u prijevodima Lit. 1 i 2, gdje je umjesto duh svaki put stavljena rije vjetar. Ako prihvatimo da je u najstarijem tekstu moda bio upotrijebljen izraz s vie znaenja, tada se rije vjetar moe dvojako tumaiti. Ona moe na vrlo neposredan nain nagovijestiti strujanje zraka od malih pogonskih sapnica, ili otvara sasvim novu mogunost koju izvodimo iz 8. 3. u kojem Ezekiel javlja: 83.: Isprui neto nalik na ruku i uhvati me za kosu na glavi. U to me duh podie... Razmotrimo tok te scene onako kako je opisana. Mehanika prua svoju aku prema Ezekielu, dri je iznad njegove glave i Ezekiel ima osjeaj da e ga zgrabiti i tada ga podigne neki duh (vjetar).

66

Prije svega, potrebno je imati u vidu da Ezekiel neosporno razlikuje dva ina: doticanje kose i kretanje prema gore. On nedvosmisleno tvrdi da ga je podigao duh, a ne da je dignut povuen za kosu. Mogunost zamjenjivanja rijei duh sa vjetar otvara izglede vrijedne panje. Elektrostatski naboj izaziva dizanje kose na glavi. Isto tako znamo da snano polje elektrostatske nabijenosti stvara strujanje zraka, dakle stvarno vjetar! Ezekiela svakako ne podie sam vjetar. To bi prije moglo biti posljedica djelovanja polja silnica, a time i nagovjetaj da se radi o nekom nainu dizanja i pokretanja o kojem danas jo vrlo malo znamo. Je li ruka zaista dodirnula Ezekielovu kosu ili je on samo tako osjetio njeno micanje, uslijed naboja, to ima drugostepeno znaenje. U svakom sluaju, ovdje se ponovo suoavamo sa zbivanjem koje bi bilo poeljno struno ispitati. Moemo zakljuiti da se ovom drugom frazom jasno podrazumijeva dizanje uvis i da je za to potrebna pogonska sprava moda druge vrste nego to se do sada pretpostavljalo. Trei lajtmotiv uvijek oznaava Ezekielov let k svemirskom brodu. Formuliran je ovako: 8.3.: ...odvede me u boanski djelujuim vienjima... 11.24.: ...ponese me u boanskom vienju.. 40.2.: ...u Bogom ispunjenim vienjima odnese me... Radi objanjenja zato je let izjednaen s nekim boanski djelujuim vienjima treba samo podrobnije promotriti doivljaj letenja. Za veinu ljudi naega vremena letenje, a osobito prvi letovi, izvanredan je doivljaj, iako im je sama mogunost letenja, naravno, poznata. Nema sumnje da je Ezekiel, poto je savladao ok prvog susreta, zacijelo bio oduevljen pogledom to ga Zemlja prua odozgo. Da bismo zavrili ovaj tok misli, treba samo uzeti u obzir da se i tada (kao esto i danas) pretpostavljalo kako bog stanuje na nebu, dakle gore. Ezekiel je, dakle, za vrijeme svojih letova Zemlju vidio onako kako bi je morao vidjeti bog, on ju je vidio u vienju bojem, u boanskom vienju. Da li je on sam taj izraz iskovao odnosno prenio, ili je moda neki potonji prepisiva njegove knjige odabrao taj izraz kao jednog njemu nerazumljivog opisa nema velikog znaenja. Jasno odstupanje od ovog naina izraavanja nalazimo kod Ezekielova prvog leta: 67

3.14.: ...i ja odlebdjeh u uzbuenju svog duevnog bia... Sjetimo se da je bio u stanju oka od snanog dojma nakon prvog susreta. On je, dodue, letio ja odlebdeh... ali od uzbuenja nita ne moe uivati na svom prvom letu. On ne gleda dolje na Zemlju i zato u tom letu ne doivljava boanski djelujua vienja. Hram Prilikom treeg susreta Do onog susreta dolazi po prilici godinu dana nakon prvog dakle oko 591. prije n. e. Na poetku opisa saznajemo u 8.3. da je Ezekiel odletio do hrama u Jeruzalemu. U toku dogaaja etiri se puta spominju predvorja hrama ili njihova vrata, i to u slijedeim stihovima s opisima situacije. 8.3.: vrata unutranjeg predvorja 10.5.: vanjsko predvorje 10.19.: istona vrata hrama 11.1.: istona vrata hrama Veina prevodilaca i komentatora, kojima sam se ovdje sluio, slae se u gornjim opisima. U pogledu 10.19. i 11.1., u kojima ni u jednom prijevodu nema bliih opisa situacije, komentator u Lit. 6 dokazuje da se u 10.19. misli na unutranje predvorje, a u 11.1. na vanjsko (Lit. 6, str. 55 i 56). Iz povijesti hrama znamo da je razoren 586. prije n.e., dakle pet godina nakon dogaaja koji ovdje razmatramo. Prema navodima Biblije, Ezekiel se, dakle, morao spustiti u Salomonovu hramu. Vrlo je zanimljivo da je Salomonov hram, kako to pokazuje pogled na plan (Lit. 4, str.), imao samo jedan zid i nikakva predvorja! To se uostalom izriito konstatira i u Lit. 4, str. 619, slovo k: Salomonov hram nije imao vanjskih dvorita i bio je od njegova dvora odvojen jednim jedinim zidom unutranjeg dvorita. To iznenaujue tumaenje naglaeno je i jednom razlikom u opisu predjela. U 9.2. itamo da su ljudi doli iz smjera gornjih vrata. Navedeni plan pokazuje da se zgrada hrama nalazila na uzvisini. Sjeverna vrata Salomonova hrama leala su, dakle, malo dolje. Tu svakako treba jo navesti Lit. 6, str. 47, koji daje slijedei komentar: To moe odgovarati vratima koja je sagradio kralj Jotam. Ona su se nalazila na sjeveroistoku i dobila su takvo ime zato to su bila povie ostalog dijela dvorita hrama. Time stranu svijeta vrata tom pogledu komentator je oito nesiguran, jer pie: To moe biti... tako da na kraju 68

smjetaj tih vrata ipak ostaje nepoznat. U taj kompleks pitanja konano spada i panje vrijedan dio teksta u 11.23., u kojem se kae da je prizemljenje izvedeno na gori istono od grada. Netko tko je tako dobro poznavao Jeruzalem kao Ezekiel ne samo to je morao znati ime te gore Maslinska gora ve bi to vrlo dobro poznato ime prirodno i primijenio ako je stvarno mislio na tu goru, osobito zato to je govorio ljudima koji su predjel isto tako dobro poznavali. Ezekiel nikada ne proputa da spomene svoju zajednicu izgnanika na rijeci Kebaru. Kao privremeni zakljuak istiemo, dakle, da se opis hrama ne odnosi na Salomonov hram u Jeruzalemu, i da je jedna gora identificirana svojim poloajem, a ne imenom. Prvi korak za razjanjenje te udne situacije poduzimamo s povjerenjem u Ezekielov mnogostruko dokazani dar zapaanja i otroumnost, to jest prihvaamo njegov opis kao odgovarajui i pravilan. Iz toga se neminovno namee da konani zakljuak tono odgovara onome to on kae. On je, dodue, bio u nekom hramu i vidio neku goru ili hram nije bio u Jeruzalemu, a gora stoga nije bila Maslinska gora. Kao drugi korak, sluimo se miljenjem iznesenim i obrazloenim u slijedeem poglavlju: da Ezekielovu knjigu, u obliku koji je predajom stigao do nas nije on napisao. U vrijeme kada je zapisana Salomonov je hram ve desetljeima bio poruen. Povratak idova iz babilonskog zarobljenitva poeo je 538. prije n.e.,dakle 59 godina nakon njihove deportacije. Sasvim je MALO vjerojatno da je u to vrijeme jo ivio netko tko je sam vidio i dovoljno poznavao Salomonov hram. Onaj koji je razradio Ezekielovu knjigu mogao je, stoga, u dobroj vjeri i najboljoj namjeri hram ovog susreta dovesti u opi religioznu vezu i smjestiti ga u Jeruzalem. To su prvi od vjerojatno mnogih koraka koje jo treba prevaliti, jer nije naen odgovor na pitanje: gdje se Ezekiel, u stvari, nalazio? Prilikom etvrtog susreta Ako se ne objanjavajui zato ne obaziremo i ono to u dva uvodna stiha upuuje na Jeruzalem i Izrael onda jedini blijedi podatak o poloaju hrama nalazimo opisu u 40.2.: na veoma visoku goru... Hram je, i podatke o dimenzijama, opisan gotovo nevjerojatnim detaljima iz kojih se vidi da je to velika graevina. Pri itanju ovog biblijskog odlomka stjee se dojam da bi na teme tih podataka, s pomou tako detaljnih opisa, bilo od hrama. No kada se to i stvarno pokua taj dojam za vrlo brzo nestaje. Ima mjesta o kojima se razilaze i miljenja samih biblijskih komentatora. Rasprave vode o tome 69

nije li zgrada hrama privienje, jer hram nikada nije izgraen, a kod ponovne izgradnje hrama u Jeruzalemu nije se ni pokualo graditi po planu to ga dao Ezekiel (Lit. 4, str. 617, slovo a; Lit. 5, str. 1056). Kompleks hrama prostire se na povrini kvadrata stranama neto duima od 260 metara. Ve sama veliina graevine smanjuje vjerojatnost da je smjetena na nekom visokom brdu. Daljnji argument u tom smislu glavi. Rijeka poinje kao potoi koji iz ispod junog dijela istonog zida hrama i tee prema istoku. Taj vodeni tok postaje dalje prema istoku rijekom s plodonosnim obalama. Opis iznenada prestaje sa stihom 12. Od stiha 13 do kraja slijedee glave (a time i knjige), prikazuje se neko privienje. Lako je uoljivo da se prvih 12 stihova razlikuje od ostalih. To je izraeno i naglim mijenjanjem teme i promjenom stila, koji iz pripovjedakog naglo prelazi u zapovjedni. Osim toga, stih 13 poinje novim uvodom: Tada ree vladar i gospodar... Zato opis rijeke treba pribrojiti opisu hrama, pa podaci o njegovu poloaju postaju nemoguim. Kao trei argument protiv gore treba navesti Ezekielov prvi dojam nakon prizemljenja, to ga izraava ovim rijeima: 40.2.: Na njoj (na toj gori) nasuprot meni bijae neto kao izgraen grad. Vrio je malo vjerojatno da bi izvanredan promatra Ezekiel sliku grada mogao zamijeniti sa zgradom hrama, i obratno. To utoliko vie to je hram prostran i velikih dimenzija, pa se ni italac ne moe zabuniti. Ezekiel opisuje hram, a ne grad. Njegov izvjetaj o tom zavrava naglo, bez uoljiva razloga. Taj je zato ujedno i zavretak njegove knjige. Tekst koji je do nas neosporno je, dakle, samo fragment let natrag se ne spominje. Jednako valja objasniti i to to se grad ne spominje i ne opisuje. Uostalom da grad uope i nije spomenut, moralo bi se pomiljati na njegovo postojanje. Jer hram ove vrste moe biti samo ako je u blizini neka velika naseobina. Takvo miljenje daje dovoljno razloga za pretpostavku da je predjel oko hrama izgraen i da on nije smjeten na nekom brdu. Vidimo, dakle, veliku zgradu hrama, grad koji spada k njemu i vodeni tok koji se prema istoku pretvara u rijeku. Gora time nestaje i postaje prostrana ravnica. Da je Ezekiel letio prema nekoj vrlo visokoj gori, morao bi je vidjeti. Ako iskljuimo tu markantnu toku a to smo upravo uinili on gubi mogunost da pogledom ustanovi veliku visinu. Moe 70

zamijetiti visinu samo ako osjea vie ili manje izraenu potrebu za zrakom ili ako su mu, zbog razrijeenog zraka, kretnje usporene. Gdje je, u stvari, Ezekiel bio?

71

7. poglavlje
Biblijski tekst, autor, izvjetaj
Do sada smo u mnogim pojedinostima prikazali vezu izmeu Ezekielove knjige i tehnikih mogunosti na kojima se ona zasniva. Na je slijedei korak da pomou steenih saznanja razmotrimo izvjetaj kao cjelinu, kao dio Svetog pisma. U toku ispitivanja naili smo u vie navrata na karakteristike biblijskog teksta koje se proteu kroz itav razmatrani dio izvjetaja i koje se mogu svrstati u tri skupine: mjestimini nered, nepotpunost i nemotivirane promjene tema. Posljednja je skupina, kako pretpostavljamo, posljedica dviju prethodnih. U okvirima ove knjige ne mislimo traiti objanjenja za to, ve nas prvenstveno zanimaju posljedice pitanja koja se iz navedenih karakteristika nameu. Moemo se stoga zadovoljiti ukazivanjem na njihovo postojanje, a i to samo navodei primjere. Vidjet emo da se te nesreenosti esto mogu jasno razabrati samo kad otkrijemo to se stvarno zbilo. U tom su pogledu najupadljivija i najkarakteristinija vrlo zbrkana mjesta u knjizi od kojih se neka moraju zapaziti ve kod povrnog itanja. Opetovano se pojavljuju reenice, stihovi i ponavljanja koja nemaju nikakve veze ni s prethodnim ni s kasnijim tekstom. Takve umetke susreemo ve u 1. glavi. Pogledajmo, na primjer, ovo mjesto: 1.8.: Ispod krila imahu na sve etiri strane ruke ovjeje. i svako od njih etvero imae svoj obraz i svoja krila. 1.9.: Krila im bijahu gore povezana jedno s drugim. Idui ne okretahu se, svako se naprijed kretae. 1.10.: I lica im izgledahu ovako: jedno ovjeje lice, jedno lavlje lice, u smjeru desno, lice bika lijevo i lice orlovsko u sva etiri. Neosporno je da se drugi dio 8. stiha cijeli 9. stih nalaze na krivom mjestu i prekidaju kontinuitet opisa. I sam 9. stih je podijeljen. Pogledajmo njegov drugi dio: svako se naprijed kretae. Ista tvrdnja ponavlja se odmah u 1.12. i u 1.17.

72

2.72.: I svako iae samo naprijed. A iahu onamo kamo ih je duh gonio i ne okretahu se idui. 1.17.: U kretanju mogli su ii u sva etiri smjera, a nisu se morali okretati. A pojavljuje se to isto i u stihovima 1.19. i 1.21. Na najveu zbrkanost biblijskog teksta nailazimo u 10. glavi. Tu nisu samo izmijeani stvarna radnja i opis dijelova ve i sam tehniki opis djeluje nepovezano, skokovito i sadri ponavljanja. Visoki stupanj nejedinstvenosti kompozicije biblijskog teksta najbolje se moe vidjeti u slijedeem grafikom prikazu u kojem su usporeeni brojevi stihova i njihovi sadraji. Tabela nam pokazuje slijedee: Ve u prvom stihu vidimo da se prekida veza s radnjom koja je razvijena u prethodnoj glavi i da se ona ne nastavlja. Kako je ve pokazano u 4. poglavlju, taj stih u stvari spada u 9. glavu. Prava radnja 10. glave poinje 2. stihom. Ona se prekida ve 5. stihom, kratko nastavlja u 6. i 7. stihu, da bi onda na due vrijeme bila potpuno potisnuta tehnikim detaljima od 8. do 17. stiha. Samo neto prije kraja poglavlja radnja se ponovo prihvaa (18. i 19. stih). Dvadeseti stih moe se, moda, takoer pribrojiti radnji kao izriita potvrda neega to spada ovamo. A 21. i 22. stih u stvari su zavrne reenice koje takoer sadre potvrdu, ali uope ne spadaju na to mjesto.

Tehniki opisi koji prekidaju radnju gotovo se doslovce slau s opisima iz 1. glave. Jedina su iznimka 12. i 14. stih. Prvi se odnosi na razmjetaj oiju po itavoj letjelici i ve je prije razmotren. Ispitali smo takoer to prikazuju lica iz 14. stiha. Treba samo dodati da 73

Ezekiel ovdje vidi okrenuto prema sebi drugo lice nego u 1. glavi. Tome se ne treba suditi, jer je Ezekiel mogao stajati u drugom poloaju prema svemirskom brodu. U primjere o nepotpunosti teksta mogli bi se ubrojiti i opisi zapovjednikove kapsule u 1.26. i 1.28.; ali, kako je ve objanjeno u 4. poglavlju, nju je zaista teko opisati. Kod drugog susreta jasno se moe vidjeti da se radi o fragmentu, jer on poinje u 3.22., ali nikada nije zavren. I sam poetak nije potpun, jer nedostaje, za razliku od svih drugih susreta, naznaka datuma. Daljnji primjer nalazimo u poetku treeg susreta. U 8.2. i 8.3. nanizani su krnji odlomci ije se znaenje i smislena veza mogu razaznati samo na temelju opisa datog kod prvog susreta. Mogua pretpostavka da Ezekiel ovdje moda vidi neto drugo nego kod prijanjih i kasnijeg susreta, otklanja se u 43.3., gdje se izriito potvruje da je svemirski brod iz etvrtog susreta jednak onima iz prvog i treeg: 43.3.: Vienje koje mi dadoe da vidim bijae kao vienje koje vidjeh kada se pribliio da uniti grad. I vozilo koje vidjeh sliilo je na sliku koju bijah vidio na rijeci Kebaru. Padoh niice. U ovom stihu ono da uniti grad znai trei susret, a ono koju bijah vidio na rijeci Kebaru prvi. Pozivanje na prvi susret nalazimo i u uvodu (3.23.) u drugi susret. Sva ta upozorenja potvruju jednakost vienih svemirskih brodova, pa 8.2. i 8.3., o kojima je rije, moemo utoliko opravdanije nazvati fragmentima. U povodu etvrtog susreta ve smo razmotrili obje skupine karakteristika koje pokazuju kako je opis tog susreta nepotpun. On zavrava naglo i bez podataka o Ezekielovu povratku, kakvi su dati kod prvog i treeg susreta. Nema ni daljnjih zapaanja o gradu to ga Ezekiel vidi na poetku. Za naglu promjenu teme dobar je primjer i nagli poetak drugog susreta. On je razumljiv samo kad se uvai ve spomenuti nedostatak datuma. Vrlo drastinu promjenu teme u opisu etvrtog susreta ve smo razmotrili u prethodnom poglavlju, ali iz drugih razloga. Radi se o naglom prijelazu s pripovijedanja na zapovijed u 47.12. i 13.1. opet je mogue da je takav skok misli nastao uslijed toga to nedostaje dio teksta. Na kraju valja, u vezi s tim, bar ukratko razmotriti jedan poseban sluaj koji jo nije spomenut. Radi se o mjestu poetka i zavretka prvog susreta. itamo: 2.1.: ...desilo se da bijah u zajednici izgnanika na rijeci Kebaru. 74

udno je to Ezekiel na kraju ovog susreta leti upravo u tu zajednicu. 3.15.: Tada stigoh u Tel Abib k zajednici izgnanika koja biljae na rijeci Kebaru. Ako podatke uzimamo doslovce, ovaj je let zapoeo i zavrio u neposrednoj blizini istog mjesta. Drugim rijeima: zapovjednik je poveo Ezekiela na kruni let. U 8. poglavlju vidjet emo da to i nije tako apsurdno kako moe izgledati u prvi mah. Druga mogunost u tumaenju jeste pretpostavka da je pisac ovog izvjetaja bio vrlo nemaran, a ba to nam se ini potpuno nevjerojatnim. K tome treba napomenuti da ni Lit. 4 ni Lit. 6 ne komentiraju taj sluaj. U zakljuku moemo rei da se problemi s biblijskim tekstom, koje smo ovdje razmatrali, pojavljuju samo sporadino. Oni time mogu mjestimino i prolazno neto oteati razumijevanje, ali njihov utjecaj ni izdaleka nije takvog obima da bi ozbiljnije mogao omesti stvarno tumaenje. Njihovo pravo znaenje ostaje zato samo u okvirima slijedeih razmiljanja u pogledu autora. Sva ta zaista upadljiva nesreenost u biblijskom tekstu jo se jae istie kada pomislimo da navodno dolazi od ovjeka koji raspolae izvanrednom otrinom duha i darom zapaanja. to se due ova proturjenost razmatra, to se ini nevjerojatnijim da je te neobine doivljaje netko mogao tako tono registrirati i opisati a da nije bio kadar taj toan opis iznijeti u povezanom obliku. Raspon izmeu ta dva pola toliko je velik da izaziva osjeaj kako promatra i autor nisu ista osoba, a za to bismo eljeli nai objanjenje. Prije nego to takvu dvojnost uope uzmemo u obzir i eventualno prihvatimo, moramo se upitati: da li ipak moemo ne smatrati Ezekiela piscem izvjetaja koji je dopro do nas. Kako je ve spomenuto, on je u vrijeme etvrtog i posljednjeg susreta imao oko 50 godina i mogao je zato svoje doivljaje opisati u estom desetljeu svoga ivota. Nesreenost bi, prema tome moda bila posljedica smanjenja njegovih duevnih sposobnosti uslijed starosti. To ipak ne moemo prihvatiti. Pogledajmo samo kako su toni njegovi opisi i kako nema nikakvih proturjenosti ni u njima ni u tehnikoj rekonstrukciji. Tu nema ni najmanjeg traga nekog duevnog poremeaja i bilo bi nelogino da se tako neto pretpostavi kod jednostavnijeg dijela posla, to jest kod zapisivanja. Zato moemo sa sigurnou iskljuiti mogunost da je Ezekiel direktni autor knjige to je do nas doprla. Na pitanje: kako zapravo stvari stoje moe se jednostavno odgovoriti ako jo jednom Ezekiela shvatimo doslovce. On, naime, kae: Govorio sam zajednici izgnanika... On je, dakle, o svojim doivljajima i privienjima usmeno izvijestio. Jedan ili moda i vie 75

njegovih slualaca mogli su zapisati te izvjetaje u vie ili manje opirnom obliku. Moda je i sam Ezekiel pravio zabiljeke, a zatim je poslije njegove smrti, moda i tek poslije zatoenitva, netko raspoloivi materijal prikupio u knjigu. Tom nepoznatom autoru duni smo veliku zahvalnost. Da nije bilo njegova bez sumnje tekog rada, nita ne bismo znali o Ezekielovim susretima koji nam mnogo toga objanjavaju. Shvatljivo je ako je taj nepoznati autor osjeao neku unutranju sklonost samo prema vizionarskom dijelu izvjetaja. Podaci o susretima s neobinim i monim leteim predmetima nisu za njega mogli imati realno znaenje i u svojoj nerazumljivosti mogli su se upotrijebiti i uklopiti samo kao sastavni dio nekog privienja. Vrijedno je napomenuti da je ovo objedinjavanje svedeno na najmanju mjeru. Autor je tehnike dijelove, uglavnom kao zatvorene cjeline, povezao s privienjima. Tako su nam ostali sauvani ne samo izvanredni tehniki opisi ve i Ezekielove reakcije na ono to je vidio. Promislimo samo koliko bi nepoznatom autori bilo jednostavno a to mu se u stvari i nametalo izmijeniti mjesta koja su mu bila nerazumljiva, na primjer tamo gdje se za zapovjednika kae: ovjek (Adam) i on. Treba mu se diviti to je bio toliko poten i objektivan, pa predaju nije nametnuo peat svog osobnog miljenja. On se u najboljem smislu rijei podinio svome zadatku i tako nam prenio zaista izvanredno djelo. Zbog takve vjernosti originalu moemo i shvatiti zato su fragmenti povremeno neuredno sreeni. Nepoznati ih je autor moda zatekao odvojene ili je imao vie podataka o istom dijelu svemirskog broda. Budui da, jasno, nije poznavao stvarnu konstrukciju, nije mogao ni vidjeti povezanu cjelinu, pa nije imao ni motiva ni mogunosti da sve sistematizira onako kako bi nam danas ona izgledala pravilno. Lake emo moi objasniti i povremene manjkavosti i iznenadne promjene teme. Mogue je, naravno, da pismeni ili usmeni podaci kojima je nepoznati autor raspolagao zaista nisu bili potpuni. Oni najvjerojatnije dolaze iz razliitih izvora, a smrt ili druge nedae ostavili su praznine u raspoloivu materijalu. I opet nepoznati autor potvruje svoj nain rada. Nita nije ni dodao ni dotjerao, ve ostavlja da nam izvjetaj govori u obliku u kojem ga je on sam preuzeo. Na ono nekoliko mjesta gdje odstupa od tog stava, u dosadanjim je ispitivanjima samo ukratko upozoravano. U nastavku emo vidjeti da se za veinu tih sluajeva mogu iznijeti oigledni razlozi. Prvi put nalazimo takvo mjesto u 1.14. koji izvjetava o munjevitom kretanju svemirskog broda, as amo, as tamo. Svi su izgledi da je prethodno spominjanje ognja i munje nepoznatom autoru dalo povoda da pretpostavi kako je i kretanje bilo munjevito.

76

Prilikom razmatranja 9.4. ukazali smo na to da je jedino ovdje zapovjednik nazvan gospodinom. Prethodno je ve nedvosmisleno identificiran kao ovjek (Adam). Naziv koji je ovdje primijenjen mora se stoga smatrati iskljuivo zabunom. Treba razmotriti i naoko jednostavnu vezu izmeu privienja i tehnikih zbivanja za vrijeme treeg susreta (8. glava, 9. i 11. stih). Na to je djelomino ukazano ve u 5. poglavlju, ali tamo nije razmotrena jedna vrlo znaajna okolnost, jer ne spada u stvarni tok dogaaja. U 9.11. ovjek u lanenoj odjei javlja da je izvrio naredbu. Naredba je glasila: ubiti sve one koji su inili okrutna djela. Ezekiel i sam potvruje pun boli u 9.8.: samo san ja preostao. U 11.1. i 11.2. ipak itamo iznenaeni: 11.1.: ...na ulazu vrata dvadeset i pet ljudi, meu kojima vidjeh i Jaazaniju, sina Azurova, i Pelatjii sina Benajina, dostojanstvenike 52 narodne. 11.2.: I ree mi: Sine ovjeji, evo ljudi koji smiljaju opaine i koji ovom gradu daju zle savjete. Nasuprot svemu to je prije reeno, vidimo dakle ovdje grupu ljudi koji su povrh svega jo ubrojeni u opake. Ne samo to su na ivotu ve se i dalje ne troe uzalud rijei na njihovu prisutnost. Oita proturjenost izmeu ove scene i prethodne prisiljava nas da pretpostavimo kako su obje epizode stavljene umjesto drugih, nepoznatom autoru nerazumljivih zapovjednikovih izjava. Uzbudljiv trei susret daje dovoljno povoda takvim pretpostavkama. Na kraju treba navesti jo dva sluaja: upotrebu rijei u boanskom vienju i poloaj hrama, o emu smo ve govorili u 6. poglavlju. Nemamo to dodati, dovoljno je to samo spomenuti. Za razmiljanja o nepoznatom autoru Ezekielove knjige do sada smo upotrijebili iskljuivo argumente koji su proizali iz tehnikog ispitivanja biblijskog teksta. Ipak valja sasluati i komentatore koji tom problemu pristupaju s vjerske ili jezine strane. U narednom kratkom prikazu citirat emo znaajnije tvrdnje dvojice komentatora kojima smo se do sada sluili. Literatura 4. sadri slijedee primjedbe:

52

U naem prijevodu: ... knezove...

77

Str. 604, slovo c: Poblia analiza otkriva... ruku redaktora. Tekst je ponekad vrlo nesreen... Ima i mnogo ponavljanja. Str. 604, slovo d: ... (Bertholet) pretpostavlja da je prorok ostavio samo istrgnute listove i skice proroanstava koje su njegovi duhovni nasljednici unijeli u sadanju knjigu. Nakon usporednog razmatranja starih biblijskih tekstova konani zakljuak glasi: Str. 604, slovo e: Danas nam izgleda vjerojatnije i prirodnije da nam je cijelu knjigu prenio jedan jedini ovjek. Time se iskljuuje da je Ezekiel neposredni autor knjige koja je dola do nas. Stav izraen u Lit. 6. u poetku djeluje iznenaujue: Str. 14: Nikada nije bilo sumnje u jedinstvo knjige... neki strunjaci... iznijeli su teoriju da je ovom djelu dosta toga dodano Nejasnoe pronaene u tekstu kako bi se podrala ta teorija nemaju osnove i umjetno su iskonstruirane. Metodina kompozicija knjige od poetka do kraja dokazuje da se radi o djelu jednog ovjeka. Konzervativni znanstvenik Kirkpatrick potvruje tradicionalno gledanje: Ezekielova knjiga nosi karakteristike pomnog planiranja i rasporeda i dolazi do nas najvjerojatnije izravno od samog proroka. On itavo vrijeme govori u prvom licu. Meutim, u neposrednom nastavku komentara saznajemo: Dok je Ezekiel autor knjige kao cjeline, konanu kopiju koja je ukljuena u kanon on nije napisao... nju su slubeno pregledali i izdali ljudi iz Velike sinagoge. I ovdje vidimo da je zastupljeno miljenje da u najmanju ruku ne posjedujemo Ezekielov original, ve pred sobom imamo preradu. Poto smo ispitali tehniki sadraj podataka iz Ezekielove knjige i iz toga izveli i neke konane zakljuke, dolo je vrijeme da u svjetlu onoga to smo saznali razmotrimo njenu osnovnu sadrajnu povezanost. Dokazali smo da je Ezekiel stvarno sreo svemirske brodove, da ih je nevjerojatnom tonou opisao te da je izvijestio i o dogaajima koji su s njima u vezi. U toku ovog istraivanja preutno smo do sada polazili od pretpostavke da su netehniki dijelovi Ezekielova izvjetaja privienja. 78

U biblijskom prikazu svemirski se brod svaki put pojavljuje u poetku, a dva puta i na zavretku epizoda. Za vrijeme takvih epizoda Ezekiel prima naredbe od nekoga koga on naziva ovjekom ili ga spominje sa on, ili mu taj opisuje dogaaje. Ponekad govori i Ezekiel, pa se razveu i razgovori, iako uvijek vrlo kratki. Jasno je da su ti govoreni dijelovi s vjerskog stanovita bitni. Oni ine duhovno jezgro. ak i kada bi se, u duhu vjerskih komentatora, svemirski brodovi shvatili kao boanska prijestolna kola, trebalo bi ih smatrati samo kao dodatak, kao sredstvo za prenoenje poruke, ali ne kao njen bitni dio. S vjerskog stajalita poruka je svakako vanija od nekog vozila. Do sada smo se u ovoj knjizi, budui da nas zanima tehnika bavili iskljuivo vozilom i dokazali da je ono zaista bilo svemirski brod. Iz toga saznanja raa se proturjenost jer su privienja i fiziko postojanje svemirskih brodova nespojivi. Ta se suprotnost moe rijeiti na dva vrlo razliita naina. Do prvog rjeenja dolazimo ako najprije obje stvari i svemirski brod i privienje priznamo kao stvarnu injenicu. Mi dakle kaemo: Ezekiel je vidio i svemirske brodove i dogaaje s njima u vezi, a imao je i prava privienja. Put k rjeenju nalazi se u pretpostavci da su te pojave vremenski odvojene. To znai da su se privienja zbila u drugo vrijeme, dakle ne onda kada i susreti sa svemirskim brodovima. Pri tome nije vano jesu li izmeu privienja i susreta protekli tjedni ili godine. Iz samog biblijskog teksta proizlazi da je izmeu treeg i etvrtog susreta proteklo 19 godina i da privienja potjeu iz tog vremena. Dakle, o kombinaciji privienja i fizikih susreta ve smo govorili. Takva je mjeavina najvjerojatnije nastala zbog nerazumijevanja stvarnog stanja stvari. To je i jedina veza izmeu svemirskog broda i privienja! Poto smo upravo otkrili odakle potjee, tu smo vezu raskinuli i zato je, oito, vremenska razdvojenost rjeenje u koje treba vjerovati. Drugo je rjeenje iz osnova razliito. I opet emo, kao i ve vie puta, uzeti Ezekiela doslovce. Ako se opredjeljujemo za to, moramo smatrati da susreti sa svemirskim brodovima i uz njih dati prikazi i opisi potjeu iz istog vremena, znai da spadaju u okvir istog dogaaja. Kako smo dokazali da su svemirski brodovi i zapovjednici opipljiva stvarnost, govoreni dijelovi postaju izreke zapovjednika i vie se ne mogu smatrati privienjima. Prije izvedeni zakljuak u pogledu autorova izvjetaja koji je do nas dopro ostaje time, naravno, netaknut.

79

Takvo mogue rjeenje jeste rezultat upravo opisanog loginog izvoda i unato svojoj neobinosti ima dublje korijene u postojeoj literaturi nego to bi se moglo oekivati. Prije svega nalazimo da je Ezekielova knjiga sredite polemika koje se vode stoljeima. Osnovni ton svih tih problema, ini mi se, najbolje je izraen u Lit. 6, str. XIII: Da nije bilo njega, Ezekielova knjiga bila bi povuena, jer njegove rijei kao da su u suprotnosti s naukom tore. ovjek kojem se pripisuje spaavanje knjige jeste rabin Kananiah. On je ivio u 1. stoljeu nae ere i iscrpno je i dugo prouavao izvjetaj. Zacijelo je to trajalo vrlo dugo, jer je za to vrijeme potroio 300 buradi ulja za rasvjetu i jelo. ini se, njegov pismeni komentar, u kojem je rijeio sve proturjenosti (Lit. 6, str. XIV), nije se sauvao, ali on ima neprocjenjivu zaslugu da je za sve nas spasio Ezekielovu knjigu. Unato tome Lit. 6, str. XIV, na kraju konstatira: Pa ipak, izmeu knjige i Mojsijeva zakonika otkrivene su mnoge razlike, unato rabinovim naporima da ih uskladi, i one su zakoile sve pokuaje da se izglade. U vizionarskom dijelu saznajemo dakle za zapovijedi koje su nepremostivo daleko od osnovnih principa Mojsijevih zakona. U Lit. 6 nalazimo jo izrazitije primjedbe koje zadiru u specifinije probleme: Str. ix: Meu hebrejskim prorocima Ezekiel je jedinstven, kako po prirodi svojih privienja tako i po nainu izvjetavanja. On je jedini od proroka kojemu se obraalo sa sine ovjeji, i taj se izraz stotinjak puta pojavljuje u knjizi. Str. x: Ezekielov stil i nain izraavanja takoer je drugaiji nego kod drugih proroka. Na istoj stranici itamo dalje: Tvrdnja mnogih kritiara da Ezekiel nije znao razlikovati obredne od moralnih elemenata vjere, jer je visoku drutvenu etiku povezivao s obrednim pravilima... Ezekiela su, tovie, optuivali da mu je stalo samo da vanjskih manifestacija religije. I jo neto: Str. xi Tekst zavrnih glava, koji se odnosi na hram budunosti; stvara gotovo nepremostive potekoe. 80

Vrsta i broj tamo propisanih rtava razlikuje onih spomenutih u Petoknjiju. Ima mnogo novotarija, prema prihvaenim propisima, ovlate uvesti. Iz Lit. 4 saznajemo slino: Str. 603, par. 478d: On se ne obazire na vane zakonske institucije starijeg datuma i prihvaa on koji njegovu cilju... Uporno trai iskreni s Jahvom, novo srce i duh. Str. 603, par. 479a: Zato je njegovo mesijanstvo izriito nacionalno i materijalno i zato moe oekivati doslovno ispunjenje mnogih nje proroanstava... Str. 604, par. 479d: Torrey, 1930. smatra knjigu lanim zapisom iz. 230. prije n.e., koju je pravi autor tamo pripisao Manaseovu vremenu je neki zapisiva pretvorio u djelo iz vremena izgnanstva. Produimo tokom naih misli i posegnimo opet sa samim izvjetajem. Posebna karakteristika treeg si jeste onih sedam ljudi koje zapovjednik nakon prizivanja doziva k sebi. estorica njih odjeveni su prema obiajima i nazvani su zajednikim pojmom nad.za grad i zato se s pravom moe pretpostaviti da ve due vrijeme zadravali u tom kraju. Iz te se oko moe zakljuiti da su poznavali barem obiaje, nain ophoenja vjerske propise. To potvruje i razmatranje sljedeem poglavlju o misiji posjetilaca i velikoj vjerojatnosti vrlo dobro bili upoznati s kulturnim i politikim stanjem jednog veeg geografskog podruja. Usporeujui religije koje su tu zatekli, morali su bez sumnje shvatiti znaenje i vrijednosti idovske vjere. Naravno, to ne znai da su je i stvarno shvatili i prodrli u njenu bit. Naredbe koje se izdaju na temelju takvog teoretskog stajalita moraju prirodno sadravati i pogreke. Neki posebni aspekti i uvjeti ili nisu poznati ili su krivo procijenjeni. Sve to nije nimalo udno. Bilo bi mnogo udnije da komentatori nisu nali razloga da napiu gore citirane odlomke. Tu, naime, spominju doslovce sve pogreke koje bi netko u poloaju ovih posjetilaca mogao poiniti: prenaglaavanje vanjskih obiljeja nacionalne i materijalne strane, netoni podaci o rtvama, zanemarivanje postojeih zakona, nepoznavanje pa odatle i prekoraivanje okvira u sklopu kojih se mogu zahtijevati promjene. Za kraj razmatranja ovog drugog rjeenja evo jo jedna fraza na koju nailazimo za vrijeme prvog susreta kad se poinju izdavati zadaci. Tu zapovjednik kae:

81

3.5.: Ne aljem te k narodu nepoznata jezika i nerazumljiva govora, ve te aljem domu Izraelovu. 3.6.: Ne aljem te k mnogim narodima nepoznata jezika i nerazumljiva govora koje ti ne bi mogao razumjeti... Ovo se mjesto istie po svojoj sasvim slinoj noti koja se oituje na dva naina. Zapovjednik se oigledno trudi da umiri Ezekiela. On mu govori tako rei kao mukarac mukarcu i uvjerljivo mu objanjava da ne mora ii narodu ili narodima nepoznata jezika i nerazumljiva govora, koje ti ne bi mogao razumjeti. Osim toga, stjee se dojam kao da govori netko tko ovu potekou zna iz vlastita iskustva, netko tko zna to znai uiti strane rijei, gramatiku i pravilan izgovor. Nije li sve to zapovjedniku u ivom sjeanju jer je i sam morao uiti hebrejski? U slijedeem poglavlju govorit emo o razlozima koji su mogli navesti zapovjednika da govori s Ezekielom. Za sada svakako vidimo da to drugo rjeenje, koje se namee kao logian zakljuak iz dokaza o stvarnom susretu sa svemirskim brodovima, sadri vane pojedinosti. Da li se takav zakljuak doista moe uvaiti, to prelazi i moje nadlenosti i zadau ovog istraivanja.

82

8. poglavlje
Razumljivo je i opravdano pitanje kakva je svrha i kakav zadatak ovih posjeta. Pokuajmo nai odgovor sluei se kao putokazima onim podacima do kojih smo do sada doli, ne bismo li na taj nain malo osvijetlili pozadinu susreta koji su ovdje obuhvaeni pod zajednikim nazivom misija. U samoj je prirodi stvari da pri takvu nastojanju moramo napustiti tlo dokazivoga. elimo samo vidjeti kakve se mogunosti otkrivaju iz onog to smo do sada saznali, pa iz toga razabrati iroki front du kojega je potrebno praviti korekture, poricati i potvrivati. Budui da smo mi ovjeanstvo danas ve razmjerno blizu slinoj situaciji, postoji stanovita opasnost da na na odgovor utjeu nai vlastiti pogledi. S druge strane, upravo stanovito poznavanje takvih problema omoguuje i njihovo bolje razumijevanje. Da bih iskljuio sve ono sto moe na te mogunosti utjecati, najprije u prikazati kakve smo putokaze dobili dosadanjim ispitivanjima. Zatim emo razmotriti pitanja koja se iz toga mogu izvesti ili se nameu na temelju naih dananjih znanja. Posljednje dvije skupine moemo nazvati posrednim putokazima. Skupno razmatranje svih tih putokaza omoguit e nam da doemo do stanovitih zakljuaka. Najvidljiviji od etiriju neposrednih putokaza je dvosmisleno miroljubivi nain uspostavljanja kontakta sa ljudima. Ne moe se otkriti ni najmanji znak neprijateljstva ili bezobzirnosti. Naprotiv, na poetku prvih susreta, dakle na poetku uspostavljanja kontakata, kako se zapovjednik osobito trudi oko Ezekiela. l tom susretu miroljubiva namjera naglaena je time svrha obilaska informativna i pouna. To doslovce od Ezekielova pratioca (40.4.): sine gledaj svojim oima i sluaj svojim uima! Popamti u ti pokazati, jer si doveden ovamo da ti bude doti to da vidi. Objavi narodu Izraelovu sve to ovdje vid nema ni prisile ni nasilja, ve se osjea uvjerljivo upozoravanje zadatka. Zapovijed o ubijanju i njeno izvrenje za vrijeme susreta ve su prethodno razmotreni. Nema nikakve sumnje da ta epizoda, u svom sadanjem obliku odudara od stvarnih dogaaja i zato se ne smije uzeti i pri ocjenjivanju stava posjetilaca. Drugi direktni putokaz moe se najbolje okarakterizati rijeju oprez. Taj je oprez viestruko izraen u naelnoj opciji svemirskog broda. Vidimo ga, na i u upotrebi i rasporedu helikoptera. Oni ne samo to samo neograniene zemaljske letove ve se upotrebljava i za prizemljenje nakon dolaska iz putanje. zapovjednik odabrati bilo koju 83

toku za slijetanje, dakle i koja je veoma udaljena od direktnog odredita za matinog broda do Zemlje. Osim toga, upotrebom helikoptera potpuno se iskljuuje opasnost od poara koja postoji kad se brod prizemljuje motorima na travnatom i umovitom terenu se i opet vraamo na spomenute miroljubive namjere. slijetanje raketnim motorima koje bi naravno bilo mogue u takvim bi podrujima otetilo vegetaciju, a sada nanijelo tetu i stadima. I ljudi bi mogli biti ranjeni ili ubijeni. Svemirski brod, koji eli poletjeti sa Zemlje natrag u putanju, moe raunati s vjerojatnom prisutnou i, to jest gledalaca; stavljanjem u pogon raketnih motora ovi bi bili najvie ugroeni. Samo nekoliko takvih dogaaja bi dovoljno da se poetni strah ljudi pretvori u neprijateljstvo reakcija zacijelo je vrlo nepoeljna miroljubivog pothvata koji u svom programu obuhvaa kontakt s ljudima, i zato je treba izbjegavati. Upotreba helikoptera neosporno je odlino rjeenje. Kad govorimo o oprezu, moramo navesti jo dvije tehnike mjere. Jedna su kotai koji su do sada najbolje izloeni spomenutim preciznim navjetavanjem svemirskog broda radi prenoenja informacija. Druga je mjera mogunost odbacivanja helikoptera. U sluaju nude ako postignuto radikalno smanjenje teine svemirskog broda presudno znaenje. Mnogo nam kazuje i prisutnost zemaljske posade kod treeg. Ona nam nagovjetava akciju koja prelazi obinih susreta s Ezekielom. On time gubi svoj sredinji poloaj u misiji (iako ga za nas ne gubi) i mi smijemo nasluivati veliki planski pothvat. Konano nam i ljudi i njihov odnos prema zapovjedniku, i prisutnost vodia za vrijeme etvrtog susreta, jasno je o organiziranosti pothvata. O tome govori i upravo obrazloena pretpostavka da se radi o nekom veem hvatu. Nadalje, vidimo da se zapovjednik prema zemaljskoj posadi odnosi zapovjedniki i osjea se razlika u djelovanju izmeu zapovjednika i vodia. Prema tome, prepoznaje razlike u hijerarhiji, a to je karakteristino za i organizaciju. Ugaoni kamen svih posrednih dokaza jeste ve spomenuta ekonominost nekog pothvata. Iz vlastitog iskustva, to jest ve iz naih prvih svemirskih putovanja znamo da potreban novac znai goleme trokove i sa velike zemlje zemlje. Ako ne elimo prijei u oblast naune fantastike, moramo pretpostaviti da i razvijenija i razvijena drutva moraju financijski planirati svoje i pothvate. Misija je rezultat zamisli koja trai izdatke, pa se moe svesti na jednostavno pitanje: elimo tamo ii i to emo tamo raditi? Unato to 84

je drutvo osposobljeno za takve pothvate, a u je i obavezno da ih poduzme, to pitanje treba postaviti i na njega odgovoriti. Ne mislim u politikom tehniko-ekonomskom smislu, jer odgovor odreuje zadatke, konstrukciju broda i financijsko planiranje. Prije nego to se s tih uopenih razmiljanja vratimo na glavnu temu temu, treba navesti jo jedno svojstvo koji za sva putovanja, radilo se o putu na izlet ili u svemir datim trokovima putovanja i boravka izdaci na cilju nemaju nikakvog ili sasvim malog utjecaja na trokove. Primjer: da li e astronaut na Mjesecu pet ili pedeset kilometara, to samo za nevidljivo mali mijenja ukupne trokove krunog putovanja MjesecZemlja. Nasuprot znatnom proirenju i produbljenu stoji sasvim neznatno povienje trokova. Naglasak je pri tome na rijei znanje. Da ostanemo navedenom primjeru: bilo bi besmisleno trokove raunati po kilogramu donesenog kamenja. To kamenje ima za vrijednost samo po znanju i istinama koje nam prenosi. Tome je vano znanje, a ne izmjerljiva koliina kamenja. Ako je proirenje aktivnosti na cilju uope moj njeno ostvarenje postaje potreba ve i s ekonomskog stanita, bez obzira na intelektualnu i duhovnu obavezu, koja i onako postoji. Prenesimo sada takvo razmiljanje na Ezekielove susrete i odmah emo naii na neminovni zakljuak da on sam nikako nije mogao biti jedini cilj naih posjetilaca. Iz daljnjeg razmatranja vidjet emo da nije spadao ni u vanije ciljeve. Sam Ezekiel vrio uvjerljivo podrava ovo gledite na kraju treeg susreta: kad opisuje polijetanje onog svemirskog broda s kojim je bio doao. Brod je otiao bez njega i sasvim je oigledno da je imao ispuniti i druge zadatke. Ezekiela dovode kui svemirskim brodom koji je bio dozvan samo zbog kritinih manipulacija u vezi s prvim brodom. Prema tome, zapovjednik tog drugog svemirskog broda radio je negdje drugdje i podruje njegovih zadataka bilo je stoga potpuno nezavisno od Ezekiela. Osim tih raznih podataka i putokaza itamo da zapovjednik govori s Ezekielom, vodi ga na letove i pokazuje mu graevine. Kako moemo povezati sva ta pojedinana zapaanja i kakva slika iz toga proizlazi? Poinjemo s dokazanim miroljubivim raspoloenjem posjetilaca; tu injenicu povezujemo s jednako dobro objanjenim uoavanjem akcije koja premauje kratke kontakte s Ezekielom i tako nije vezana iskljuivo za njega. Drugim rijeima, vidimo miroljubivi pothvat koji se vremenski i geografski prostire na zasad nepoznatom podruju. Kako nita ne znamo o nekom direktnom uplivu te akcije na tok povijesti ovjeanstva, o emu e jo poneto biti reeno, prirodno se namee pretpostavka da imamo posla s nekom 85

izviakom misijom. Na osnovu svega to moemo razabrati iz Ezekielova izvjetaja sigurno je samo to da su ti posjetioci ve dobro poznavali zemlju i njene stanovnike. Bilo bi uzaludno iz njegovih informacija pokuati zakljuiti koliko su ve dugo bili ovdje. Na osnovu svega to se moe se pretpostaviti da do susreta nije na poetku ni na kraju, ve, da tako kaemo, u toku pothvata. Uklanjanje uskih vremenskih i geografskih ogranienja dovodi do pretpostavke da se radilo o planiranom pothvatu s vrlo vjerojatno ponavljanim posjetima. Zato su dogaaji koje opisuje Ezekiel epizode. Naravno da je iz ovdje raspoloivog nemogue zakljuiti kakvi su bili zadaci i ciljevi. Moemo, meutim, dobiti stanoviti uvid u to nae sadanje situacije i znanja. Moe se, B pretpostaviti da je osnovni motiv bio openiti nau Zemlju kao planetu, tovie kao planetu zaboravak. U takvom su sluaju izvianja o geografiji ivota na prvom mjestu. Kako se, meutim ve kod prvog posjeta ustanovilo da je Zemlja nastanjena samo se po sebi odmah nametnulo jo jedno: proiriti uvlaenjem ljudi u program. Ne moe se u izmeu onog poetnog susreta i susreta o koji bila rije proteklo malo ili mnogo godina. Za sva ta istraivanja vrlo je karakteristian poloaj kraja u kojem je Ezekiel ivio. On razmjerno uskom mostu izmeu Euroazije i Afrike. To mjesto, omeeno Sredozemnim i crvenim morem te Perzijskim zaljevom, vrio lako pada u oi opisati i nai. Zato je idealno prikladno kako iz svemirskog prostranstva tako i kao pola neposredna izvianja Zemlje. Karakteristino odavle lako moe zranim putem doi do evr. Afrike, bez prelijetanja veih vodenih moda i nije bilo odluujue pri izboru baze, ali je ipak dovoljno ugodna dodatna olakica za blie istraivanje Zemlje i njenih stanovnika. Zrana linija do kineske obale jednako je duga kao i do June Afrike. Taj kraj lei dakle prilino tono u sredini izmeu meusobno najudaljenijih toaka podruja koje treba ispitati. Put do najudaljenijih granica Europe jo je manja. Mnogo to ide u prilog tome da je prevlaka izmeu Sredozemnog mora i Perzijskog zaljeva imala prednosti. Uostalom, na itavoj naoj zemaljskoj kugli ima jo samo jedno jedino mjesto s istim izvanrednim karakteristikama: to je srednjoameriki kopneni most izmeu Sjeverne i June Amerike. Spomenuto ope izvianje nae Zemlje i njezino kartografsko snimanje nema mnogo veze s pitanjem koje ovdje razmatramo. Ali da bismo pokazali kako je to povezano s ostalim zadacima misije, treba bar ukratko promotriti mogunosti leta. Najjednostavniji nain za globalna promatranja jeste oblijetanje Zemlje u polarnoj putanji, dakle u putanji koja vodi 86

preko sjevernog i junog pola. Zamislimo ovu putanju kao kruni prsten koji na stanovitoj udaljenosti od Zemljine povrine presijeca zamiljenu osovinu preko oba pola ili prolazi vrlo blizu nje. Kako se Zemlja ispod tog prstena okree, mogu se iz svemirskog broda promatrati sva podruja Zemlje i prema raspoloivim sredstvima premjeriti i dokumentirati. To osim toga znai da je doslovce na svakoj toki Zemlje, bez obzira na njenu geografsku duini i irinu, mogue izvriti prizemljenje. U polarnoj putanji kree se letee tijelo na jednoj strani Zemlje od juga na sjever, a na drugoj, u nastavku svog krunog puta, od sjevera na jug. Put svemirskog broda koji leti od matinog broda prema Zemlji odvija se u istim smjerovima i s tim u vezi podsjetit emo na Ezekielovo kazivanje na poetku prvog susreta: 1.4.: Pogledah, kad ono sa sjevera udario silan vihor, veliki oblak i buktei oganj obavijen sjajem.. Dakle, polama je putanja osobito povoljna za ope mjerenje i promatranje Zemlje, a osim toga, kao to je reeno; omoguava i sputanje na svakoj toki zemaljske kugle. Ona, meutim, nije prikladna za letove od Zemlje prema matinom brodu. To se najbolje moe pokazati na primjeru starta s ekvatora ili neznatne geografske irine. Svaka toka na zemaljskom ekvatoru kree se brzinom od oko 1670 kilometara na sat oko Zemljine osi. Ta brzina, pri poveanju geografske irine postaje u poetku samo malo sporija i jo je uvijek bitan dio brzine potrebne svemirskom brodu da ue u putanju. Meutim, kada putanja ide preko polova, ta poetna brzina ne djeluje i mora se nadomjestiti duim radom motora, a to znai i vei utroak pogonske materije. Za misije, iji je osnovni zadatak sputanje na Zemlju, bilo bi dakle najpovoljnije da matini brod leti u putanji iji je nagib prema ekvatoru prilagoen geografskoj irini mjesta polaska na Zemlji. I tada su, naravno, mogua promatranja podruja to lee sjevernije i junije, i to posebnim letovima s ljudskom posadom ili bez nje. Nije dakle problem kako tehniki izvesti i uskladiti sve te mogunosti s raznim zadacima svemirskog broda. Koja je od tih mogunosti primijenjena, ne moe se, dakako, utvrditi. Isto tako ostaje nepoznato u kojem su obimu vrena izvianja geografskih i ivotnih uvjeta te prouavanja ljudi. To jednako vai u vremenskom pogledu kao i za novana ulaganja. Nemamo putokaza ni za procjenu kolika su sredstva uloena za ostvarenje Ezekielovih susreta. Nasuprot tome, raspolaemo vlastitim podacima o njihovoj donjoj granici, dakle o nama poznatim minimalnim trokovima. 87

U vremenskom pogledu znamo da se radi o razdoblju od dvadeset godina; toliko je, naime, prolo izmeu prvog i posljednjeg Ezekielovog susreta. Minimalni materijalni trokovi odnose se na dva svemirska broda naravno, ako pretpostavimo da je Ezekiel kod sva etiri susreta vidio uvijek isti svemirski brod i da je samo kod etvrtog bio prisutan jo jedan. Ako ova pretpostavka nije tona, vidio je najvie pet svemirskih brodova. U svakom sluaju, svi su svemirski brodovi bili istog tipa. Od sprava spominju se etiri razliite vrste: one to ih je nosilo est ljudi, pisai pribor u treem susretu, kao i duga mjerna cijev i laneno ue ovjeka u etvrtom susretu. Od opreme treba navesti metalno bljetava odijela zapovjednika i vodia (etvrti susret) kao i zatitno odijelo ovjeka u treem susretu. Potrebno osoblje sainjavaju zapovjednik svemirskog broda o kojemu uostalom i ne znamo radi li se uvijek o istome zatim estolana zemaljska posada i ovjek u zatitnom odijelu, pa nepoznati, koji je Ezekiela na kraju treeg susreta povezao sa svemirskim brodom to je prije odletio (to je vjerojatno zapovjednik drugog svemirskog broda) i konano vodi kroz hram u etvrtom susretu. Ako pretpostavimo da je zapovjednik u sva etiri susreta bio isti, dobili smo brojku od deset razliitih ljudi. itava je investicija kroz susrete dobro razjanjena i razumljiva. Ona je velika, ali nije nerazmjerna. Pri ovome nabrajanju najvie padaju u oi razni ljudi koji nastupaju kao zemaljska posada ili kao zapovjednik, i njih emo poblie pogledati. Sedmorica ljudi koji ine zemaljsku posadu trebali su, u skladu sa svojim nazivom, da izvre lokalni zadatak; bili su, dakle, stacionirani na tom mjestu. Bit njihova zadatka postaje jasan kada se na te ljude gleda kao na sastavni dio jedne organizacijske cjeline. Budui da pretpostavljamo da je ta organizacija imala preteno izviake namjere, mjesna grupa poprima karakter promatrake postaje iji je zadatak prikupljati i prenositi podatke. Stoje im na raspolaganju podaci s raznih podruja od vremena do religije, ali bi bilo uzaludno razmiljati o tome to su u stvari traili. Jo e biti rijei o tome da su moda imali i druge neke zadatke. Grupe takvih promatraa mogle bi se oekivati na raznim mjestima, ako se ne misli polaziti od udne sluajnosti da je Ezekiel vidio ba onu jedinu koja je postojala. Zadatak zapovjednika jasno se razlikuje od zadataka zemaljske posade. Ona je na odreenom mjestu imala zadatak koji smo nazvali izvianjem i premjeravanjem. Zapovjednik je bio pokretljiv, to jest nije bio vezan za odreeno mjesto. Kako znamo iz 88

treeg susreta, on je bio vieg drutvenog poloaja nego zemaljska posada. U svom kontaktu s Ezekielom on nikada nije onaj koji podatke trai, nego je nedvosmisleno onaj koji neto daje, saopava. U tome je bitna razlika izmeu njega i zemaljske posade. Na toj osnovnoj razlici zadataka vjerojatno poiva i razlika u odijevanju. Kao to smo vidjeli, zapovjednik nosi odijelo koje ga titi od pretjerane vruine. Zemaljska posada je odjevena kao ljudi. Za zapovjednika je dakle klima onoga kraja prevrua, dok je za sedmoricu ljudi podnoljiva. Kako mi, naravno, pretpostavljamo da zapovjednik i posada dolaze iz istog klimatskog podruja, ini se da taj zakljuak nosi u sebi neku suprotnost. Tu suprotnost poet emo pobijati kod zapovjednika. On titi sebe od vruine, a to je znak, kako se ini, da dolazi iz klimatskog podruja s bitno niim temperaturama nego to vladaju u kraju o kojemu je ovdje rije. Posada je, kao to je navedeno, istog porijekla. Pretpostavimo, dakle, primjera radi, da svi potjeu iz istog klimatskog podruja, koje odgovara podneblju sjeverne Skandinavije, Aljaske ili Sibira, i prenesimo usporedbu koja iz toga slijedi na nae vlastite fizike mogunosti. ovjek koji bi bio premjeten iz tih krajeva u pustinju mogao bi se nakon dueg zadravanja prilagoditi novoj okolini. Njegovo e se tijelo adaptirati zahvaljujui ishrani, nainu ivota, a moda i lijekovima. Meutim, ako je organizam kratko izloen novoj okolini, on nema vremena da se prilagodi, i to za njega znai veliko optereenje, naroito uz intenzivnu aktivnost. Laki i udobni skafander u takvu je sluaju velika olakica i pomo. Nastavimo takav slijed misli. Zapovjednik je, za razliku od zemaljske posade, samo kratko vrijeme na Zemlji i iz toga moemo razabrati dio organizacijskog plana: posade su stacionirane na raznim mjestima sa zadatkom da prikupljaju podatke i da ih dostavljaju matinom brodu. Odozgo dolaze izaslanici viega ranga (koje zbog njihove veze sa svemirskim brodovima zovemo zapovjednicima, i to na kratko vrijeme i radi ispunjavanja specijalnih zadataka. Kako nam pokazuju Ezekielovi doivljaji, jedan od tih zadataka bio je i direktni kontakt sa ovjekom. U takvim sluajevima ovjek barem po onome to smo do sada mogli saznati nije bio izvor informacije, ve ih je primao. Ta je okolnost vidljiva u poetku etvrtog susreta kad Ezekiela upozoravaju na pozornost. Ve i to mjesto u tekstu doputa zakljuak da je Ezekiel saznao vie nego to bi se u prvi mah moglo pretpostaviti. Osim toga u 7. poglavlju smo govorili o tumaenju po kojem bi se netehniki dijelovi Ezekielove knjige mogli smatrati zapovjednikom saopenjem. Ako je to stvarno tono tada raspolaemo

89

opirnim materijalom o tome na koji su nain davani Ezekielu. No i bez toga ima dovoljno takvog toka dogaaja. Sve u svemu, moemo ustanoviti da se zadaci dijele na tri grupe: istraivanje planete, promatranje i istraivanje ovjeka i duhovno djelovanje na ljude. Ako tako razmiljamo, postoji mogunost da su zadaci zemaljskih posada bili iri. To emo formulirati kao pitanje nisu li oni koji su bili stacionirani na raznim mjestima osim toga mogli djelovati i prouavanjem utjecajem? Nema sumnje da su za to imali prilike Zadatke i organizaciju pothvata ispitali smo bilo mogue. Preostaje konano jo pitanje: upravo Ezekiela vie puta posjetili. Oito postoje dva mogua odgovora: plan i sluaj posjet postaje razumljiv ako se sjetimo da postoje zemaljske posade. idovska zajednica izgnanika u Tel Abibu morala je promatraima iz vie razloga biti interesantna. U toj je zajednici Ezekiel, ve i samim je bio sveenik, imao za njih posebno znaenje je morao biti zapaen i vaan po svojoj visokoj inteligenciji. Zato nije nikakvo udo ako su svojim pretpostavljanima predloili njega za posebne pothvate. Ako s druge strane hoemo govoriti o sluajnom susretu, onda nikako ne mislimo samo na jedno jedino zapovjednikovo slijetanje koje ga je dovelo ba do Vrio je vjerojatno da je bilo mnogo takvih slijetanja, svemirski su putnici bili suoeni s problemom obian ovjek ako smijem upotrebljavati taj izraz pobjegao (usporedite knjigu proroka Daniela, 10.7) jednom svom slijetanju zapovjednik je sada rijetku iznimku: Jedan sin ovjeji 53 nije pobjegao! On se u znak pokornosti bacio na zemlju i bio je vidljivo uzbuen ali je ostao! Djelovao je inteligentno, dao odgovarajue odgovore i zapovjedniku nije trebalo mnogo iskustva da u nekoliko trenutaka uvidi vanost ovog susreta. Oba rjeenja plan ili sluaj vode do iste toke: zapovjednik nalazi u Ezekielu sina ovjejeg koji e se moi izuzetno dobro upotrijebiti. On zna da e ga poslije morati povesti na letove. Zna takoer bilo iz dubokog razumijevanja i suosjeanja ili iz prethodnih iskustava ili izvjetaja da ti ljudi mogu vrio otro reagirati na njima

U vezi s tim rijeima treba prije svega ukazati na Lit. 6, str. 9, gdje se izriito spominje da nemaju nikakve veze s nekim mesijanskim znaenjem. Lit. 4, str. 605, slovo h, taj izraz izjednaava se rijeju ovjek. I za zapovjednika je potpuno prirodno da tako oslovi bie koje se samo ubraja u tu vrstu. U nedostatku bolje usporedbe moe se ukazati samo na to da i mi sami esto upotrebljavamo imena vrsta, na primjer kada govorimo o ivotinjama. (Prim. autora)
53

90

potpuno tui doivljaj letenja. ini se zato da je najbolje tog sina ovjejeg, koji toliko obeava, odmah staviti na kunju i povesti ga na mali kruni let. Gore postavljeno pitanje Zato ba Ezekiel, ovjek? moe se postaviti i u obliku: Zato ba Ezekiel, idov? Odgovor izvodimo iz oba najprije navedena zadatka pothvata. Iz njih moemo zakljuiti da su ti posjetioci poznavali kulture i vjere velikog dijela Zemlje. Oni su svakako uvidjeli veliki potencijal idovskog vjerovanja i njegovu superiornost nad drugim religijama toga vremena. Isto su tako bili obavijeteni i o vjerskim i politikim potekoama tadanjih idova. Stoga bi se moglo zamisliti da su htjeli pruiti utjehu i uliti povjerenje idovima, osobito onima, dakako, koji su ivjeli u izgnanstvu. U toj toki, uostalom, ono to je ovdje prikazano i izloeno poklapa se s iracionalnim izlaganjem. Sa stajalita razvijenog drutva bilo bi razumljivo da se jake ugroenosti, karakteristine za poloaj i vrijeme. 54 Da bi se ponaanje posjetilaca moglo vidjeti u pravom svjetlu, moramo se prisjetiti da je misija bi da joj je zadatak bio da istrauje i da nikako radi pripreme invazije. To je novija povijest u meuvremenu uvjerljivo dokazala. Ti su posjetioci prema tome, znali da je njihov boravak na zemlji ogranien. Iz te se okolnosti moe uoiti koliko se njihov etiki i politiki nivo razlikuje od naeg dananjeg. Da bismo bili jasniji, izmijenimo uloge i dajmo i zemaljskoj posadi na mentalitet 20. stoljea mi smogli toliko povjerenja u inteligenciju drugih i toliko vjere u snagu ideja da bismo kod njih samopouzdanje u svoj narod i vjeru? Da li bismo prednost prirodnom razvoju, a ne bismo, tom snagom, pruali jedino kratkotrajnu podrku. U tom smo pogledu od njih vie udaljeni ne liko desetljea koliko nas sigurno od njih tehniko znanstvenih dostignuima. Mnoga pitanja ostaju bez odgovora. Hoemo li moi ustanoviti kada su ti posjeti Zemlji poeli, moemo li bar neke prijanje i kasnije posjete zaista dokazati. Kada su zavreni? Jesu li zavreni?

U toj aktivnosti zapovjednika vidjeli smo jedan od njegovih zadataka (str. 156). U buduim radovima bit e zanimljivo promotriti na znakove daljnjih zadataka i utvrditi mogu li se i iz drugih izvjetaja stvoriti zakljuci o duhovnom djelovanju. (Prim. autora)
54

91

Sl. 15. Donji dio glavnog trupa u aerodinamikom tunelu. Snimke strujnica, Langley, Istraivaki centar NASA-e

92

9. poglavlje
Stas i mehanizam
Zapovjednika ili zapovjednike, zemaljsku posadu iz treeg susreta i svoga vodia za vrijeme etvrtog susreta Ezekiel opisuje uvijek samo u kratko: ovjek ili ljudi, ili lik, slian ovjeku. Ni jedan jedini put on ne kae neto vie. Taj promatra, koji ima tako superiornu sposobnost shvaanja, ne nalazi na njima nita o emu bi bilo vrijedno izvijestiti, osim injenice da su prisutni. Isto tako postupa i s odjeom. Ne spominje je kad na njoj nema nieg osobitog, ali o njoj govori svaki put kada je drukija od obine i oekivane. Zaudo, upravo to nepostojanje opisa daje nam vrlo tonu sliku o tim ljudima. Govori nam da su posjetioci zaista izgledali kao obini ljudi i da je njihova pojava bila u okviru onoga to se u Ezekielovo vrijeme moglo uklapati u mogue raspone visine, teine i boje koe. Iz Ezekielovih se letova u svemirskom brodu moe izvesti jo jedan dodatni pokazatelj. Ako se on mogao smjestiti u sjedalo komandne kapsule, ta bia nikako nisu mogla biti manja ili tanja od njega. Nakon svega to smo mogli saznati moramo dakle zakljuiti da su posjetioci, po svome izgledu, imali ope karakteristike ljudskog lika i da su se od prosjene visine tadanjih ljudi mogli razlikovati najvie za dvadeset centimetara na vie ili na nie, te da su i inae njihove proporcije (na primjer, obujam tijela) po prilici odgovarali prosjenim veliinama onoga vremena. Iz biokemije znamo da su mogui i takvi ivoti koji se znatno razlikuju od onih koje poznajemo. Proirenje tih saznanja na visoko razvijena bia navodi na pomisao da bi ona mogla izgledati sasvim drugaije od nas. Upravo zato to smo svoju panju opravdano usredotoili na mogunost da ima i drugaijih bia, smetnuli smo s uma i takvu mogunost da izgledaju i kao ljudi. Zato mi se ini umjesnim da se na toj mogunosti zadrimo, s time da stas tih bia razmatram kao mehaniki ureaj (odnosno, to ovdje znai jedno i isto, sa stajalita konstruktora) te da ga opiem u osnovnim crtama. Za to ima oigledno mnogo opravdanja: ne samo da cjelokupni ureaj inteligentnog bia mora biti sposoban za kemijsko-bioloko-duhovno odranje i razvoj ve i njegovo ustrojstvo mora omoguavati isto tako vane mehanike funkcije. Neizbjeivi osnovni preduvjet za njih jeste: mogunost mijenjanja mjesta i rukovanje oruem radi uzimanja hrane, borbe i stvaranja.

93

Kolikogod bio visok razvojni stupanj jednog oblika drutva, njemu je potreban cjelokupni industrijski spektar od rudarskih radova i teke industrija do najdelikatnijih proizvodnih procesa kakve jo ne poznajemo. ak i kada sve to nekom drutvu, iz nepoznatih razloga, vie ne bi trebalo, ono bez svega toga ne bi moglo opstati na stupnju razvoja koji odgovara naem dananjem. 55 Pojedinci tog drutva moraju dorasti takvim uvjetima. A to opet znai: moraju ispunjavati funkcije koje su jednake ljudskima. Da bismo ispitali utjecaj mehanikih neminovnosti na stas, moramo ga promatrati i postupati s njim kao s mehanikim ureajem. Taj ureaj mora ispunjavat slijedee etiri funkcije: - promatranje, procjenjivanje, nareivanje (saeto u centrali) - promjena mjesta - djelovanje - pretvaranje energije. Taj ureaj mora ispunjavati slijedee etiri funkcije: - promatranje, procjenjivanje, nareivanje (saeto u centrali) - promjena mjesta - djelovanje - pretvaranje energije. Prva i posljednja od navedenih funkcija dodue nije mehanike prirode. Ali u konstrukcijske zadae svakako spada i to: kako u sistemu cjeline najpogodnije smjestiti konstrukcijske elemente potrebne za sve te funkcije. Ima mnotvo razloga da se iz tog promatranja iskljue bia koja lete ili plivaju; zato preostaje da se ispita bie koje se kree po vrstoj podlozi i okrueno je nekom mjeavinom plinova. Smjernice za naelnu izradu nae naprave to jest ovjeka mogu se iznijeti na slijedei nain: njegova centrala mora biti, iz razumljivih razloga, smjetena to je mogue vie iznad tla. Ureaji potrebni za pretvaranje energije moraju se, prema tome, prirodno nalaziti izmeu te centrale i organa za kretanje koji su u dodiru s tlom. Razmjetaj organa za rad (orua) ne moe se tako jednostavno odrediti, ali se to moe izvesti na temelju potrebe da mehanizam bude mnogostrano upotrebljiv i da organi za rad budu to je mogue udaljeniji od organa za kretanje. Prijelaz s ovog naelnog rasporeda do samog oblika utvrdit emo s pomou nekoliko mehanikih pojmova. Osim sile, bitni su mehaniki pojam i moment, to je umnoak sile i kraka. Momentu zahvaljujemo vaan element mehanike polugu. Ovim

55

Kako govorimo o razvoju, automatski iskljuujemo spontano stvaranje nekog gotovog, visoko razvijenog drutva. (Prim. autora)

94

osnovnim pojmovima moramo priznati univerzalno znaenje, isto onako kao i kosoj ravnini, trenju i kotau. Gibanja u tom ureaju nastaju kao posljedica momenata. Budui da toak, iz konstrukcijskih razloga, ne spada u graevne elemente prirode, preostaje jedina mogunost da se gibanje postigne primjenom poluge, a ona po svojoj prirodi dovodi do konstrukcija slinih nozi, ruci ili aci. Moe se razmiljati o optimalnom broju nogu, ruku i prstiju kao i o optimalnom broju zglobova na svim tim udovima. Osim toga, znamo minimalne zahtjeve: dvije noge, dvije ruke i ake s tri prsta. Postoje uvjerljivi razlozi koji nas navode na zakljuak da se kod nogu i ruku najbolje i najnepovoljnije rjeenje poklapaju, pa to objanjava zato ti dijelovi tijela postoje u parovima. To, meutim, ne vrijedi za ake. Za njih se jedino moe rei da po svojoj prilici moraju imati najmanje etiri, ali jedva vie od est prstiju (na primjer, dva palca, po jedan na svakom kraju niza prstiju). Moe se svakako pretpostaviti da svaka aka ima i vie od tri prsta. Kao to vidimo, ovo istraivanje koje je, kao to rekosmo, ovdje skicirano samo u najbitnijim crtama vodi konstrukciji koja ima sve osnovne karakteristike ljudskog lika. Pri tome smo shvatili da naprava stas-mehaniki sistem naroito upotrebljava jedan od osnovnih elemenata mehanike: polugu. Mehanika logika izrade i univerzalna vrijednost poluge i zakona poluge ine da je ova naprava sposobna funkcionirati neovisno o svom poloaju u svemiru i pokazuje nam da ustrojstvo ovjejeg stasa ima opu vrijednost, a nije jednokratna ili pak uvjetovana mjestom ili sluajem. Da bih potkrijepio tu konstataciju, elim navesti jedan sasvim tehniki primjer. On se tie mehanikih ruku i aka koje se ve godinama usavravaju za razne svrhe od posluivanja vruih reaktora do podvodnih radova. to su takvi ureaji finije izraeni to se i konstrukcija mehanikih ruku i aka vie pribliava konstrukciji nae ake i ruke (usporedi slike 7a i 7b). Takav je ishod karakteristian, jer nije nastao s predumiljajem. On je rezultat rada ekipa koje su, neovisno jedna o drugoj, objektivno tragale za najprikladnijim principima i oblicima izvedbe. 56

56 U demonstriranju jednog primjera molim itaoce za suradnju. Sjednite na plou stola i stavite, molim vas, podlakticu na plou stola i stavite podlakticu na plou da vam aka lei blizu prsi. Podignite sada aku i podlakticu, i pokuajte dohvatiti neki predmet koji je poloen blizu vae ake. Promatrajte pri tom sasvim optiki, dakle ne mislei na ono to osjeate u ruci i aci. Kako se ruka, aka i prsti pokreu na potpuno isti nain kao industrijska hvataljka. Priroda i tehnika neosporno su u bliskom srodstvu. (Prim. autora)

95

Toliko o vanjskom obliku. Pravi uvid u osnovne karakteristike unutranjeg ustrojstva mehanikog ureaja imat emo ako budemo razvijali nae misli na slijedei nain: Kad govorimo o visoko razvijenom, izvanzemaljskom drutvu, prvenstveno poinjemo razmiljati o tehnici s pomou koje je ono kadro da s nama stupi u vezu. Takvo drutvo mora posjedovati i umjetnost kao prirodni oblik izraavanja . Razmotrit emo ukratko zavisnost umjetnosti od mehanizama, da bismo mogli nastaviti nae ispitivanje. Ta zavisnost, naravno, nije sutinska, ve potpuno mehanika. Odmah u to rasvijetliti primjerom koji se i nas tie: gudaki kvartet, perzijska minijatura i kineska obrada jada nefrita bili bi nezamislivi kad bismo imali ape kao aba, pas ili ovjekoliki majmun. ak je i za pisanje pjesme ili partiture potrebna ruka. Iz ovih nekoliko primjera mogu se izvesti dva vana preduvjeta za svaku umjetniku djelatnost: fino ustrojstvo i osjetljivost udova. Da bi se i neko visoko razvijeno drutvo moglo baviti umjetnou potrebne su mu, naravno, iste osobine. Osobito je vana osjetljivost udova, jer ona znai da koa tih bia ne moe biti ronata ili ljuturasta, ve mora biti od materijala koji uglavnom ima osobine ljudske koe. Dograujui na to, moemo s prilinom sigurnou pretpostaviti da je kostur ona unutranja nosea konstrukcija. Izvedimo, dakle, zakljuak da se najvjerojatnije moe pretpostaviti kako je, osobito zbog univerzalnog vaenja zakona poluga, opi izgled ljudskog stasa isto tako univerzalan. Iz te neminovne pretpostavke o finom ustrojstvu i osjetljivosti udova doli smo do vjerojatnosti da postoje kostur i koa. Tako se s velikom sigurnou moe rei da su ti posjetioci izgledali kao ljudi.

96

10. poglavlje
Proirenje baze
Tehniko izvoenje dokaza u ovoj knjizi slijedi algebarsku logiku koja kae: ako je a=b i b=c, onda je a=c. U naem su sluaju: a) prikaz u originalnom tekstu b) ope identificiranje podataka iz biblijskog teksta - poznatim tehnikim oblicima c) analiza i rekonstrukcija koji dokazuju da je u ovom konkretnom sluaju u glavnim crtama prikazana ne samo mogua ve i svrsishodna tehnika naprava. Vano je shvatiti da u jednadbi b=c veliina b predstavlja tehniki koncept na koji nas je, dodue, ponukao originalni biblijski tekst (a=b), ali koji se u cjelini sastoji od elemenata naeg vremena. Ta je jednadba, dakle, isto tehnika i svemirski brod izraen sa c jeste samostalna tehnika naprava. U naem sluaju izvoenje dokaza potvruje se osim toga i opisom zbivanja kojih se tok oigledno slae s ovom rekonstrukcijom. Ako se taj zaokrueni dokaz i dalje eli negirati usporenim tvrdnjama da se radi o privienjima, snovima, halucinacijama ili pjesnikim izmiljotinama, mora se pretpostaviti itav niz sluajnosti da bi se objasnile sve ovdje dokazane podudarnosti. Da je takav stav neodriv vidi se im se takvo priznavanje sluajnosti suprotstavi analitikom i konstrukcijskom dokazivanju. Sve to smo do sada postigli zahvaljujemo natprosjenim Ezekielovim sposobnostima. S njegovom se pomoi mogla stvoriti baza koju e trebati proiriti daljnjim radom. Pitanje je sada: ima li i drugih izvjetaja, u bilo kakvu obliku, koji nam govore o takvim dogaajima? Ako pomislimo na veliinu svemirskih brodova, na buku koju proizvode te na druge popratne okolnosti, normalno je pretpostaviti da su ih i drugi ljudi promatrali. Za daljnja istraivanja i obradu raspolaemo vrlo obimnim materijalom u obliku starih spisa, predaja 97

i arheolokih nalaza. Zaista nije vjerojatno da je Ezekielova knjiga jedini izvjetaj s tako obimnim nalazima. Vjerojatno postoje i drugi izvjetaji sline kvalitete kazivanja, ak ako u ovom trenutku jo i ne znamo za njih. Moramo takoer oekivati da emo veliku veinu izvjetaja nai zastrtu koprenom i u fragmentarnom obliku. Ovamo spadaju, osim pismenih i usmenih predaja, osobito arheoloki nalazi, budui da kiparski i slikarski prikazi neminovno predstavljaju neku scenu ili simbol. Ti bi nalazi, po svome znaenju, otprilike bili ono to su glinene krhotine za arheologe. Pojedini komad daje vrlo oskudne podatke. Potrebna su usporedna i povezana istraivanja da bi se razotkrio mozaik znanja. Treba misliti i na to da su Ezekielove intelektualne sposobnosti zaista jedinstven sluaj. Osim toga, potpuni nedostatak odgovarajuih tehnikih znanja morao je u stara vremena jo vie uvjetovati da ljudi ono to vide ugue u onome to vjeruju. Nepoznato i silovito postojalo je za njih ono to im je psihiki blisko: boanstvo ili demon. Prema tome, koprena iza koje emo nai skrivenu istinu bit e razliita od naroda do naroda, od vremena do vremena. Takav tok misli omoguava da se shvati potreba jo jednog proirenja temelja: pojaane suradnje. Ve sam naglasio i spomenuo koliko je vano sudjelovanje kvalificiranih inenjera. Za njihov je rad, kako za poetak tako i za njegov tok, prirodno pretpostaviti da su na suradnju spremni znanstvenici svih onih podruja iz kojih imamo izvorni materijal. Svi ti radovi poinju u smislu pitanja koje sam naveo u uvodu ove knjige. Ne mogu ocijeniti jesmo li ve danas obavezni da postavljamo pitanja. Sigurno je, svakako, da imamo i prava i sposobnosti za to. Stoga se ne moe staviti u sumnju ili poricati pravo da se pitanja formuliraju i odgovori potrae. Ni onaj koji postavlja pitanja, ni oni koji daju svoj prilog odgovoru, ne bi trebali da budu zaokupljeni ili potaknuti brigom da e dovesti u opasnost svoj glas ili ugled steen napornim radom. Napretku ne vodi poricanje ve istraivanje, ne uskogrudnost ve snoljivost, ne izdvajanje ve suradnja. Nije nam zadatak da ustanovimo nemogunosti, ve da pronaemo mogunosti.

98

Dodatak
A. Tehniki opis
Opi opis svemirskog broda dat u 4. poglavlju dopunit emo ovdje isto tehnikim podacima. Bit e dobro da ih u kratkom uvodu rasvijetlimo. Zadaci koje smo pred sebe postavili i karakteristike obavljenoga posla odgovaraju otprilike detaljnom pretprojektu u ivotu jednog inenjera praktiara. Priroda takva posla trai da se izrade osnovne linije i ustanovi njihova praktina izvodljivost, bez rjeavanja detalja. Dovoljno je da svaku nepoznanicu koja se pojavi slijedimo samo do toke na kojoj se sigurno zna da je zadovoljavajue rjeenje mogue. Konkretni detalji rjeenja nisu vani za cjelinu. O potekoama pojedinog sluaja ovisi do koje emo mjere ui u njegovu bit. Moemo doi samo do kratke konstatacije, ali, djelomino, i do dubljeg istraivanja. Naravno, iskuenje je suvie mnogostruko za vrijeme posla o kojemu je rije bilo je osobito veliko a da se ne bi ulo dublje u detalje. Ima jedna izvrsna izreka koja se pripisuje velikom matematiaru Gaussu. Sjeam se da je bila odtampana na prvoj stranici logaritamskih tablica kojima sam se sluio u srednjoj koli. Glasila je: Nedostatke u matematikom znanju najbolje pokazuje pretjerana tonost u raunanju. U toku mnogih godina, koje su otada protekle, taj me moto uvijek podsjeao da za tonost i izradu detalja postoje razumne granice. Te su granice razliite, ovisno o zadatku, ali kad se one prekorae, rezultat je uvijek bezvrijedan. Glavni trup Kako je ve prije spomenuto, oblik njegova donjeg dijela prvi je put objavljen i razmotren u Lit. 8. Narednih godina u Langleyu, Istraivakom centru NASA-e, izvrena su mjerenja u aerodinamikom tunelu. Neki od izvjetaja, koji su o tome objavljeni, nalaze se u Lit. 10 do 14. Slika 15 pokazuje snimku strujnica iz Lit. 11. Za definiranje donjeg dijela trupa vana je brojka koja pokazuje odnos njegove duine prema promjeru baze. Pri tome se kao duina uzima udaljenost od vrha do baze (mjesta najveeg promjera). Mjerenja obavljena u Langleyu obuhvatila su veliki raspon tog odnosa. Za oblik prikazan u slikama 1 i 4 odabrana je veliina 1,0. Tako dobiveni temelji za cjelokupni projekt svemirskog broda bili su dovoljni za nau sadanju svrhu.

99

Profil donjeg dijela trupa direktno je preuzet iz Lit. 2, str. 17. Ovaj bi se profil morao izmijeniti ako bi to bilo poeljno zbog helikopterskih rotora. Konstrukcija cijelog glavnog trupa razmjerno je jednostavna. Ona se sastoji od ukruenih ljuski kakve su danas uobiajene u izgradnji aviona i raketa. ak i toplinski tit na vanjskoj strani donjeg dijela nije u biti nita novo, jer se takve konstrukcije danas prave za NASA-in program Shuttle. Iznimka meu ovim konstrukcijskim elementima, koji spadaju u lake elemente, jeste masivan prsten u podruju najveeg promjera. On treba da preuzme vlane sile koje se na njega prenose s vanjske opne donjeg dijela i zato je izloen pritisku. Taj prsten osim toga i ima veliku ulogu u preuzimanju pritisaka koji nastaju na ovjesima helikoptera. On je angairan i u nosivom ureaju unutranje konstrukcije glavnog trupa. Takvo objedinjavanje vie zadataka omoguava teinski povoljnu konstrukciju i istie prednosti oblika donjeg dijela trupa. Rezervoar za pogonsku materiju Poloaj tog rezervoara u glavnom trupu prikazan je na slici 16. Njegove bone stijene, prema mogunostima izvedbe, idu ili paralelno s vanjskom stranom ili su izgraene u segmentima iji su nagibi prilagoeni optimalnoj liniji. Izmeu rezervoara i vanjske stijene mora biti predvien prostor za potpornje, izolaciju, cjevovode i kabele. Poloaj donjeg dna rezervoara, zbog svog malog promjera, samo malo utjee na ukupni volumen rezervoara pogonske materije, a time i na poloaj njegova gornjeg dna. Taj je na slici 16 oznaen ravnom crtom. Iz toga nipoto ne treba zakljuivati da mu je zavretak zaista ravan, jer bi bio nedopustivo teak. Eliptini profil, koji je danas kod rezervoara gotovo iskljuivo uobiajen, ovdje bi zbog velikog promjera takoer bio neupotrebljiv, i opet zbog teine. Ve su godinama poznati konstrukcijski principi na temelju kojih se dobivaju dna rezervoara male dubine (Lit. 1517). Takve konstrukcije samo se neznatno diu iznad ucrtanog pravca. Ako se iskoristi mogunost da se potporna konstrukcija takvih rezervoarskih dna povee s potpornjima gornje strane svemirskog broda, stvaraju se uvjeti za daljnje utede teine. Veliki slobodni prostor iznad rezervoara predvien je za smjetaj raznih pomonih ureaja. Na mjestu najveeg promjera rezervoara bio je, kako se pretpostavlja, slobodni meuprostor prema vanjskoj strani, potreban za smjetaj raznih vodova kao i ovjesnih konstrukcija i zaokretnih naprava helikoptera. Osim toga, takav meuprostor osigurava 100

da svi ti elementi budu pristupani za odravanje i sl. Da bi se prorauni pojednostavnili, promjer rezervoara Db i udaljenost d stavljeni su u konstantni odnos prema najveem promjeru glavnog trupa. Vidi sliku 16. Time je omogueno da se volumen rezervoara izrazi kao funkcija tog promjera: V = 0,0963 D3 (m i m3) Prstenasta sapnica Mogunost da se prstenasta sapnica razdijeli u segmente doputa ideju o udaljavanju od dosad opisane konstrukcije. Umjesto jedinstvene sapnice prstenasta presjeka u blizini vrha donjeg dijela mogue je vie segmenata rasporediti tamo gdje se donji dio iri. U takvom bi se poloaju, prilikom uzlijetanja, djelovanjem na aerodinamika strujanja oko tog proirenja smanjio aerodinamiki otpor gornjem dijelu svemirskog broda. U letjelici, kako je prikazana na slici 4, takvo rjeenje ne bi bilo ekonomino, jer bi zbog velike udaljenosti od reaktora bili potrebni dugi vodovi. Kod manjih svemirskih brodova usporedite sliku 24 taj nedostatak otpada i zato bi takav raspored bio sasvim mogu. Helikopteri Na strani 190 vidimo da o promjeru rotora direktno ovisi pogonska snaga i teina na koju ona utjee. Polazei od datog oblikovanja na slici 4 moglo bi se dakle ispitati je li poveanjem promjera rotora mogue smanjiti teinu cijelog leteeg tijela. To se moe postii promjenom oblika glavnog trupa (manja visina, vei promjer) ili pak, kod jednakog glavnog trupa, konstrukcijom traverza koje nose helikoptere. Naravno, kod svih takvih varijanti treba voditi rauna i o vanim aerodmamikim uvjetima potrebnim za rotorske krakove. U svakom sluaju, konkavni oblik donjeg dijela glavnog trupa, zbog toga to se moe prirodno uskladiti s potrebama helikoptera, prua bogate mogunosti variranja meusobnog rasporeda glavnih elemenata. Upravo ta geometrijska uskladivost omoguuje takav projekt.

101

Sl. 16. Presjek kroz glavni trup i rezervoar za pogonsku materiju

Jo kratka primjedba o stupu koji spaja helikopter i glavni trup. On se uglavnom sastoji iz jedne cilindrine ili neto konine ljuskaste konstrukcije. Njen je promjer dovoljno velik da se posada u unutranjosti moe penjati i sputati. Gornji kraj stupa ulazi kroz slobodni prostor u proirenje glavnog trupa (slika 16). Helikopterski trup moe se napraviti tako da izmeu tla i komandne kapsule postoji prolaz. Kotai Kroz protekla dva i pol tisuljea oblik toka bio je jedini graevni elemenat cijelog svemirskog broda koji su ljudi znali i poznavali. Zato je to bio i jedini element koji je za itavo to dugo razdoblje bio tehniki protumaen, dakle, kao toak. Svi dosadanji tumai uinili su pri tome pogreku to su se drali opisa izgleda kotaa; taj je opis dat jednim jedinim kratkim izrazom kao da je jedan toak u drugome. Kako nitko nita nije znao o stvarnosti svemirskog broda, nije obraena panja na njegove funkcije, iako je u vie navrata i jasno opisana. A upravo se iz funkcije moe zakljuiti njegova stvarna konstrukcija i na njoj se konano najbolje moe provjeriti je U neko tumaenje pravilno.

102

Ezekiel u 1.17. jasno kae: U kretanju mogli su ii u sva etiri smjera, a nisu se morali okretati. I ponavlja u 10.11.: U kretanju mogahu ii u sva etiri smjera, sve bez zaokretanja... S tim u vezi zanimljivo je jo jedno mjesto u tekstu: A tokovi su dobili pred mojim uima ime Galgal (Kovitlac). Svi ti opisi funkcija govore da su se kotai iz jedne date toke mogli kretati u svim smjerovima . Nema nikakve sumnje da su se ta kretanja mogla izvesti tako da se poloaj kotaa u odnosu na svemirski brod nije morao mijenjati. Prije nego to preemo na opis njegove funkcije, poeljno je da malo poblie promotrimo uobiajeno tumaenje unakrsnih kotaa. Ideja o takvom paru tokova jeste tako rei spontana reakcija koja je u rijei i slici nala svoj izraz. Da ponovimo: trai se takav kota koji e se iz jedne toke moi kretati u svim smjerovima.

Sl. 17. Karakteristian poloaj unakrsnih kotaa.

103

Ponimo na slici 17 s poetnim poloajem koji je prikazan u skicama a i b. Toak se moe oito okretati u smjeru (1) i (2). Kretanje u smjeru koji lei izmeu ta dva (3) u osnovi je mogue ako se taj smjer nalazi tono izmeu (1) i (2), dakle pod kutom od 45 stupnjeva. U tome sluaju, meutim, kota se kree vrio jajoliko jer ide po eliptikom valjku. Za to mu je potrebno znatno vie energije, vonja je vrlo neugodna, a osim toga ne moe se u svakom poloaju zaustaviti. Vratimo se na asak na poetni poloaj, kako je prikazano u skicama a i b, te pustimo da toak napravi etvrt okretaja u smjeru (1). On se sada nalazi u poloaju prikazanom u skicama c i d. Odatle se toak moe koturati samo u smjeru (1). Pri kretanju u poprenom smjeru on bi doao u poloaj nacrtan u skici pod e i svako daljnje kretanje bilo bi blokirano. Da bi se uobiajeno tumaenje ipak jo spasilo, pretpostavimo da bi toak mogao promijeniti SVOJ smjer nakon svakih pola okretaja. Nakon pola okretaja on je u poloaju jednakom poetnom i kretanje bi se moglo nastaviti u smjeru drugog toka. To znai promjenu kursa u pravom kutu. U tom novom smjeru vrijedi isto to i prije, to znai da su daljnje promjene kursa opet doputene nakon pola ili vie okretaja i svaki put opet samo za tono 90 stupnjeva. Takav bi se kurs, dakle, sastojao od ravnih etapa i sve promjene kursa uvijek bi bile pod pravim kutom. Zamislimo jo i to da kota ima promjer od oko dva metra. U tome sluaju mogunost promjene kursa pojavljuje se uvijek tek nakon tri metra. Takav nain kretanja, pun ogranienja, naravno da je potpuno neprihvatljivi i ideju s unakrsnim kotaima treba u daljnjem razmatranju sasvim iskljuiti. Okrenimo se sada stvarnim mogunostima. Opi princip koji omoguuje funkcionalnu izvedbu ve je rasvijetljen u 4. poglavlju. Tamo je takoer spomenuta primjena tog principa na jedno konstrukcijsko rjeenje (slika 10). Radi boljeg razumijevanja ovdje emo opisati i naelno rjeenje uleitenja i pogona burastih segmenata. Teina letjelice prenosi se sa bica na segmente preko potpornih kotaca koji su smjeteni na krajevima bica (slika 18). Povrina tih potpornih kotaa mora, s obzirom na relativno gibanje, biti kuglasto izraena, kako bi se cijeli toak mogao koturati; oni moraju biti pokretani okomito na njegovu glavnu ravninu, i to pojedinano ili u paru. Takav pogon, za koji stoji vie poznatih mogunosti, nije ucrtan na slici 18. Prijenos zaokretnog momenta s potpornog kotaa na segment vri se preko najmanje dva utora u koje ulaze kratki nastavci privreni na segmentima.

104

Sl. 18. Princip uleitenja segmenta kotaa

Burasti segmenti mogu biti izraeni kruto ili elastino. Za konstrukciju i izbor materijala ima jo slobodnog prostora. Tipina karakteristika upravo opisanog konstrukcijskog rjeenja jesu usjekline koje kod svake bice prekidaju plohu kotrljanja. Svakako treba voditi rauna o tome da se kotai upotrebljavaju iskljuivo za polagano gibanje, pa se, dakle, takvi prekidi vrio vjerojatno mogu osjetiti manje od neravnina tla. Unato tome shvatljivo je pitanje je li mogue kliznu plohu izvesti cjelovito. Odgovarajue rjeenje prikazano je na slici 19. Njena najvanija karakteristika jeste uleitenje kotura R na dvije ploe S. Vanjske rubne povrine ovih ploa imaju koso postavljene utore u kojima oi kotura mogu kliziti. Ako obje ploe sinhrono pokree pogon privren na osovini, toak se kree u normalnom pravcu. Svaka razlika u brzini okretanja prouzrokuje okretanje kotura u smjeru strelice (2) na slici 9, a time i upravljivo pomicanje kotaa popreno na njegovu glavnu ravninu. Potekoa tog rjeenja jeste u izboru materijala za kotur i u njegovoj unutranjoj konstrukciji. Problem nastaje uslijed razlike izmeu unutranjeg i vanjskog opsega kotura kroz koji, prilikom njegova uvrtanja, prolazi zamiljena sredinjica. Treba jo upozoriti da su ovdje konstrukcije opisane samo u principu, bez ikakvih konstrukcijskih dotjerivanja. Osim toga, sasvim je mogue da se takve konstrukcije mogu i drugaije zamisliti. Sada ipak vjerujem da ova dva primjera u pozitivnom smislu odgovorio na pitanje je li izradba kotaa stvarno mogua. Treba jo napomenuti da je u 105

oba rjeenja istodobno vidljivo viestruko gibanje kotaa. Promatra vidi, osim uobiajenog okretanja, i rotacija segmenata kotura u jednom sluaju, a u drugom, osim okretanja kotura, vidi jo i kruno gibanje ploica. zato se ini da nije velika pogreka ako se za takav ureaj u kratkom opisu odabere izraz jedan toak u drugome i dade mu ime Kovitlac (Galgal).

Sl. 19. Princip konstrukcije kotaa s kontinuiranom naplatnicom

B. Prorauni
1. Mjerni sistem Danas je najrasprostranjeniji takozvani tehniki mjerni sistem s jedinicama: metar za duinu, sekunda za vrijeme i kilogram za teinu. Meunarodni sistem (Systeme International d'Unites, skraeno S.I.) koji, kao to je fiziki ispravno, umjesto jedinice teine stavlja jedinicu mjere, openito je priznat, ali jo nije zaista proveden. Da itanje ove knjige ne bismo oteali izrazima koje razumije samo mali dio italaca, primjenjivao sam gore spomenuti tehniki sistem. 2. Raunski postupak U sreditu analitikih ispitivanja stoji formula koja utvruje preduvjete za jednostepeni let sa Zemljine povrine u eljenu putanju. U toj formuli znae: 106

Wo startna teina, kg (ukupna teina na poetku leta) Wo teina na kraju leta, kg e prirodni broj = 2,718 g Zemljino ubrzavanje = 9,81 m/sek2 v brzina na kraju leta (u krunoj putanji) m/sek Isp specifini impuls, sek. Kod nekog novog tipa trae se prve dvije veliine. Sve ostale brojke ili su poznate ili se mogu prilino tono procijeniti. Da bi se eliminirala jedna od dviju nepoznanica, uobiajeno je da se one veu uvoenjem vrijednosti: U ovom izrazu (WoWc) oznaava se teina pogonske materije potroene za vrijeme leta, a m znai, dakle, udio teine pogonske materije u ukupnoj startnoj teini. Kako ispravna referentna veliina nije teina ve masa, m se naziva udjelom mase. Za rakete uobiajene konstrukcije ili neto malo drugaije poznato je iz iskustva koliki se raspon udjela mase moe oekivati ili se on moe relativno jednostavno ekstrapolirati. Prema tome, uvrtavanje udjela mase jeste vrlo pogodan put za rjeavanje osnovne jednadbe. Naravno, ako stvarno doe do izvedbe projekta, tada e se veliine tono pratiti i u datom momentu izvrit e se potrebne korekture. U naem sluaju nikako nije bilo mogue udio mase procijeniti ni priblino zadovoljavajuom tonou. Ali se oito mogla procijeniti teina pojedinih sistema, ako su kao parametri uvedene njihove karakteristine vrijednosti. Kako nam je ve unaprijed bila namjera da u ispitivanju uzmemo veliki raspon moguih veliina specifinog impulsa, to je parametarski princip primijenjen i na tu veliinu, pa i na startnu teinu u odgovarajuem rasponu. Najjednostavniji nain da se sve te varijacije mogu shvatiti jeste taj da se raunski postupak podijeli u dva dijela, od kojih svaki primjenjuje startnu teinu Wo kao usporedbenu veliinu. U prvom dijelu odnosi teine utvruju se na temelju uvjeta leta, kako su izraeni u gornjoj formuli. U drugom dijelu utvrdit e se konstrukcijske teine u svojoj zavisnosti od Wo. Kako je u oba dijela rauna sadran i puni raspon specifinog impulsa, mogu se djelomini rezultati superponirati. Ta superpozicija izvest e se grafiki. Tako dobivena sjecita odgovarajuih krivulja ispunjavaju, kao to je poznato, potrebne uvjete dvaju parcijalnih prorauna i zato su to pojedinane vrijednosti traenog rezultata. Povezivanje tih sjecita u nove krivulje daje grafiki prikaz konanog rezultata. Taj je postupak dovoljno toan, jer je toniji i od najrealnijih pretpostavki. O tim emo pretpostavkama govoriti u slijedeim odlomcima. 107

a) uvjeti leta Startna teina Wo Ova se teina ustanovljuje u rasponu izmeu 10.000 i 100.000 kilograma. Specifini impuls Lp Kao to je ve spomenuto, taj broj pokazuje koliko se po kilogramu pogonske materije potroene u sekundi proizvodi kilograma potiska. Osim te direktne ovisnosti o vrsti pogonske materije postoje jo i utjecaji koji proizlaze iz konstrukcije motora i njegove okoline, tj. da li radi u atmosferi ili u zrakopraznom prostoru. Poznato je iz teoretskih ispitivanja da ta vrijednost moe znatno prekoraiti danas postignuti maksimum od 800 do 900 sekundi. Iz tog razloga valja u proraunima uzimati raspon od 1000 do 10.000 sekundi. Brzina v Sastavljena je od vie parcijalnih veliina od kojih najbitniju odreuje visina leta. Ta djelomina veliina proizlazi iz jednostavne potrebe da centrifugalna sila krunog gibanja bude jednaka teini letjelice, ako to tijelo treba da ostane u putanji. Daljnji elementi brzine proizlaze iz slijedeih razmiljanja: letee tijelo mora, da bi stiglo u krunu putanju, proletjeti kroz Zemljin zrani omota, to znai da mora savladati otpor zraka. Ono osim toga mora djelovati i u smjeru suprotnom privlanoj sili Zemlje, a konano mora biti prebaeno i iz uzletne krivulje u krunu putanju. Svi ti utjecaji trae utroak energije koji se moe izraziti poveavanjem brzine i u tom obliku biti preuzet u osnovnu formulu. U naem sluaju dobivena ukupna brzina za eljenu visinu leta od 400 km (vidi str. 59) iznosi okruglo 9300 metara u sekundi. Prvi parcijalni rezultat dobivamo iz uvrtavanja tih vrijednosti u osnovnu formulu. on je prikazan na slici 23 krivuljama Wo koje se penju desno prema gore. b) Konstrukcijske teine

Opi pregled
Ukupna teina sainjena je od slijedeih pojedinanih vrijednosti: Konstrukcija Wi sredinji glavni trup W8 pogonski ureaj W3 tit protiv zraenja pogon helikoptera W5 rotor / Ws stajni trap W7 komandna kapsula Pogonska materija W8 koenje i upravljanje Wo let natrag u putanju Prizemljenje Wio teina pri prizemljenju 108

Kod date letjelice teina konstrukcije je konstantna. Teina pogonske materije mijenja se ovisno o potronji te materije za vrijeme pogona. Kako je ukupna teina zbroj ovih dviju glavnih teinskih skupina presudna za dimenzioniranje, pa odatle i za teinu konstrukcije, treba utvrditi njenu veliinu u raznim fazama pogona. Promjene teine za vrijeme pogona Utvrdili smo da je startna teina za let natrag u putanju, Wo, polazna i referentna toka za svako utvrivanje teine. Iz gornjeg pregleda teina dobiva se matematiki izraz W0=e wn w9 Mi ovdje svjesno zanemarujemo neznatni utroak pogonske materije potrebne da se svemirski brod, poto stigne u krunu putanju, dovede do matinog broda. Tako zatim dobivamo jednostavni matematiki izraz Wc = e wn Teina pogonske materije potrebne za let natrag moe se dobiti uvrtenjem onih veliina koje su odreene uvjetima leta (odlomak a): W9 + W0 Wc Ta vrijednost daje, kako je reeno, koliinu pogonske materije za povratni let. Ona, meutim, nije dostatna da se izmjeri rezervoar pogonske materije. Treba uzeti u obzir pogonsku materiju potrebnu za koenje pri sputanju. Na brodu se nalazi jo i pogonska materija raketa za upravljanje. Te dvije koliine relativno su male i zato emo ih zbrojiti i procijeniti na oko 10 posto od W9. Rezervoar pogonske materije bit e, dakle, dimenzioniran na veliinu: W8 + W9 = 1,1 . W9 Uslijed ovog pojednostavljenja rezervoar za pogonsku materiju neznatno je predimenzioniran. A kako se po njemu odreuju dimenzije sredinjeg glavnog trupa, to i njegove dimenzije postaju neto vee. Prema tome, odgovarajue teine neto su vie nego to bi bile da je raun precizniji. Toliko u pogledu teine Wo za let natrag. Teina u trenutku prizemljenja nakon dolaska iz putanje i teina koju treba da nose helikopteri pri zemaljskim letovima ukupno su vee za 109

teinu pogonske materije raketa za upravljanje, od koje gotovo nita nije potroeno. Ta se koliina i ne moe ustanoviti, ali je bez sumnje neznatna. Zato je, pri jednakoj nesigurnosti procjene, jednostavnije i proraune teine odnosnih konstrukcijskih elemenata uneti poviene faktore nego teinu pokuati diferencirati. Openito upisujemo da je teina kod prizemljenja kao i teina kod zemaljskih letova jednaka teini pri polasku na let natrag, pa dobivamo: W10 = W0 Utjecaj tehnologije Tehnologija se stalno mijenja. To mijenjanje odgovara naem prodoru u zakone prirode i naoj sposobnosti da ih korisno primijenimo. Zato proirivanje i produbljavanje tehnologije za nas znai pravi napredak i vezano je za stanovito vrijeme. U vrio irokom spektru utjecajnih veliina, koje omoguuju neku tehniku konstrukciju ili uinak, osobito je vano kakvim materijalom raspolaemo i kakva su mu svojstva. Oni donekle odluuju o tome je li neka ideja u odreeno vrijeme uope izvodljiva i primjenjiva. Osim toga ovisno i o sposobnostima inenjera u konstruiranju i izvedbi, odreuju i teinu nekog konstrukcijskog elementa. Stoga konstrukcijske teine na neki nain zavise od vremena, pa one, usporedo s napretkom, postaju uglavnom manje. Takvu tendenciju moemo s pravom uzeti u obzir i pri procjeni teina koje smo ovdje proveli. Teina se procjenjuje u dvije etape. Najprije odreujemo teine pri dananjem stanju tehnike, a zatim dolazi ekstrapoliranje u budue mogunosti. Tu drugu etapu podijelili smo u dvije skupine: u prvoj pretpostavljamo razmjerno mali napredak, a kod druge raunamo sa znatnim mogunostima poboljanja. To dvojako ekstrapoliranje, koje emo dalje nazivati tehnologija 1 i tehnologija 2 (kraeno T1 i T2), primjenjujemo zato da bismo dobili pregled vremenskih razmaka koji nas dijele od mogunosti izvedbe. Kod prve etape koristio sam se, koliko je bilo mogue, postojeim podacima, ali je bilo neizbjeno ponegdje se posluiti i procjenama. Ekstrapoliranja, naravno, nikada nisu objektivna. Kao u drugim oblastima, ovdje nema sigurnih i neosporivih mogunosti da se predvidi budui tok razvoja. Ipak su navedene brojke i dometi odreeni s velikim oprezom i vjerujem da su uglavnom odrivi. Pojedinane teine

110

Wi sredinji glavni trup. Ova brojka pokazuje teinu glavnog trupa, velikog rezervoara za pogonsku materiju i nosee konstrukcije helikoptera. Kako je opisano u prethodnom poglavlju, ovdje se preteno radi o ukruenim ljuskastim konstrukcijama s tankim stijenama. Glavna je iznimka tlani prsten koji se nalazi u podruju najveeg promjera konstrukcije i koji lokalno nagomilava prilinu teinu. Za daljnje proraune potrebno je izraziti teinu ove skupine zavisno samo od jedne karakteristine veliine, pa je prirodno u tu svrhu odabrati podruje najveeg promjera sredinjeg trupa. Zato emo za priblino odreivanje teine uzeti krunu plou stanovite debljine. Ta se debljina pri datom razvojnom stupnju tehnike, neovisno o promjeru, uvijek uzima kao konstanta. Uz takvu pretpostavku zanemarujemo neznatne varijacije koje nastaju uslijed stanovite ovisnosti debljine stijena o stvarnom promjeru. Debljina ploe nastaje zbrajanjem svih prosjenih debljina raznih konstrukcija to lee jedna iznad druge i predstavlja na taj nain neku vrst nadomjeska debljine stijene koja obuhvaa i utjecaj teina svih pripadajuih ukruenja. Ako to primijenimo na dananje kvalitete aluminija, taj nadomjestak debljine stijene procjenjuje se na 15 mm. Priblini proraun pokazuje da bi veliki tlani prsten mogao imati otprilike 20 do 30 posto ukupne teine, pa se debljina ploe povisuje na 20 mm. Razvijene tehnologije (vidi gore) utjecat e na smanjenje te debljine, pri istoj specifinoj teini. Golemi napredak i daljnje mogunosti koje se posljednjih godina oituju u istraivanju materijala doputaju pretpostavku o vrlo drastinim redukcijama. Budui da savijanje materijala rjee ovisi o vrstoi nego o modulu elasticiteta, ono u konstrukciji, o kakvoj je ovdje rije, vrlo malo dolazi do izraaja, jer su njeni dijelovi preteno izloeni vlanoj sili. Zato pretpostavljamo da debljina ploe pri T1 iznosi 12 mm, a pri T2 9 mm. Tako za teine dobivamo ove brojke: T1: W1 = 26,4 . D2 (kg) T2: W1 = 26,4 . D2 Pri tome treba promjer D unijeti u metrima.

111

Sl. 20. Teine pogonskog mehanizma

Sl. 21. Teine tita protiv zraenja

Formula nam pokazuje da potrebna snaga postaje toliko manja koliko je moe uzeti vei promjer rotora. Teine se proraunavaju za veliki raspon rotorskih promjera, ali je potrebni utvrditi najveu vrijednost to je rotori pod datim okolnostima mogu imati. Na slici 22 prikazani su geometrijski odnosi i najvei mogui rotorski promjeri to iz njih proizlaze. Uz izbor proporcija odabranih za ovaj crte treba primijetiti da smo odabrali sraz-mjerno veliku rubnu udaljenost helikoptera (D = 1,1 d). Ta konstatacija daje manju vrijednost za maksimalni uzlijetanju. elimo zadrati donju vrijednost dananjih mogunosti, da bismo pokrili druge ne sasvim predvidljive utjecaje, pa dobijamo za T1 kao i za T2. 112

Sl. 22. Geometrijski uvjeti za poredak helikoptera

W5 = 0.08 . WO W6 stajni trap. Teina pogonskih ureaja za vonju aviona iznosi po prilici od 6 do 8 posto teine kod prizemljenja. U usporedbi s pogonskim ureajima za vonju dananjih divovskih aviona, nogari koji su ovdje primijenjeni vrlo su jednostavni i lagane konstrukcije, i zato je njihov udio u teini bitno manji. U tu teinu moramo, meutim, uraunati i teinu kotaa. Oni ne rade za vrijeme prizemljenja, ve tek poslije toga, kod polaganog rulanja. Zato se i kod njih mogu oekivati razmjerno male teine. Pretpostavlja se da je zbroj teina obaju elemenata sa sigurnou pokriven danas vaeom donjom graninom vrijednou. Kako su, osim toga, i stopalo nogara i kota u glavnim dimenzijama ovisni o sastavu i izdrljivosti tla, koja je neovisna o tehnolokom napretku, stavljamo za T1 I T2 W6 0,06 . WO

113

W7 komandna kapsula. Kao to smo vidjeli, kapsula je malena i praktiki ne ovisi o dimenzijama svemirskog broda. Njena se teina procjenjuje na 1500 kg. Kako ova vrijednost ini mali udio u cjelokupnoj teini svemirskog broda, smatrat e se konstantnom kod svemirskih brodova svih veliina i kod oba stupnja tehnolokog razvoja. 3. Rezultati Prorauni koje treba obaviti nisu teki, ali ipak na neki nain oduzimaju vremena. Rezultati su prikazani na slici 23. krivulje za W0 koje se penju desno prema gore pokazuju rezultat prvog dijela prorauna (vidi str. 179). Krivulje oznaene sa T1 i T2 prikazuju konani rezultat tamo opisanih superpozicija. Jo treba spomenuti da je radi odreivanja parcijalnih teina W2 i Ws sa slika 20 i 21 uvrtena potisna sila od 1,2 puta veliine Wo. Gledajui sasvim openito, taj dijagram pokazuje mogue promjene teina uz porast specifinog impulsa. Veliko znaenje u usavravanju pogonskih ureaja visoke vrijednosti teko bi se moglo prikazati uvjerljivije. Na ovoj slici vidimo i vrlo strmi uspon teine u podruju malih vrijednosti Lp. On nam nedvosmisleno pokazuje da ni krajnje visoki stupanj tehnolokog razvoja, izraen krivuljom T2, nije dovoljan da bi takva letjelica mogla letjeti s pomou pogonskih ureaja kakvima danas raspolaemo. Na tu smo okolnost ve prije upozorili (str. 182). Dijagram sadri, osim toga, kratke dijelove krivulja s navedenim promjerima rotora ija sjecita s objema glavnim krivuljama pokazuju geometrijski mogui maksimalni promjer svakoga od njih. Iz slike 28 znamo da promjer rotora moe iznositi oko 62 posto promjera glavnog trupa i takoer saznajemo da trup u rasponu koji je ovdje ispitan moe varirati okruglo izmeu 20 i 5 metara. S obzirom na mnotvo pretpostavki moramo konstatirati koliko je ovaj rezultat osjetljiv na eventualne pogreke u procjeni teina. Utjecaj poveavanja teine trebat e u naem sluaju ispitati drugaije nego u dananjoj praksi. Kako se danas kreemo blizu gornjih granica raspoloivih Isp vrijednosti, poveavanja teine dovode uvijek do barem na neki nain izraenog smanjivanja snage letjelice. Nasuprot tome, u ovom je ispitivanju vrijednost Isp praktiki neograniena. Prema tome, kod poveavanja teine konstrukcije moe se teina pri polijetanju neutralizirati odgovarajuim smanjivanjem teine pogonske materije. Smanjena koliina pogonske materije bit e pak nadoknaena pogonskim ureajem vieg specifinog impulsa.

114

Sl. 23. Rezultat prorauna

Iscrtkana linija na slici 23 prikazuje kod jednog dijela krivulje T1 rezultat desetpostotnog poveanja teine. Takav porast teine moe, dodue, biti u jednakom omjeru podijeljen na sve elemente, a moe se koncentrirati i na nekoliko skupina ili samo na jednu. Vrlo jasno razabiremo da ni bitnije korekture teine ne bi mogle uzrokovati bitnije promjene rezultata. Da bismo odgovorili na pitanje gdje u tom dijagramu treba potraiti svemirske brodove koje je vidio Ezekiel, sada je jo potrebno razmotriti opi omjer krivulje T1 i T2 prema vrijednostima Isp. Kao to smo vidjeli, T1 odgovara umjerenom tehnolokom razvoju koji prelazi nae dananje stanje, a T2 vrlo znaajnom razvoju. U odnosu na specifini impuls, njegove vie vrijednosti oigledno pripadaju veem razvojnom stupnju pogonskih ureaja. Meutim, meu svim granama jednog tehnolokog razvoja postoje vrlo uske veze. Mogue je ipak da obim razvoja nije jednak u svim granama, ali pomak se moe brojati najvie u godinama, a ne u desetljeima. Iz velikog broja primjera odaberimo, radi objanjenja, samo jedan: suvremeni visoki stupanj razvoja medicine bio bi potpuno 115

nemogu uz razvojni stupanj elektronike i nauke o materijalima negdje 1940. godine. Analognih sluajeva ima u svim podrujima. Ako to primijenimo na na dijagram na slici 23, to openito znai povezivanje niskih vrijednosti Isp sa T1 i visokih vrijednosti Isp sa T2. Prikazano grafiki, stvarni hod razvoja u stvari poinje kod T1 i niskih vrijednosti Isp i sve se vie, uz napredniji stupanj razvoja, pribliava krivulji T2. Ako ponemo s niskim Isp, nai emo se, uz takvo razmiljanje, u podruju relativno velikih dimenzija. Nalazimo velike helikoptere i glavne trupove te karakteristike prikazane na slikama 1 i 2. Da bismo ispitali drugi kraj raspona, pretpostavljamo Lp od oko 7000 sekundi. ak i ako pretpostavimo da tehnoloki razvoj jo nije dostigao krivulju T2, nalazimo da se teina pri polijetanju smanjila na 15.000 kg ili nie. Osim toga reduciran promjer rotora nametnuo bi stvaranje nerealnih helikoptera iji pogonski agregati ine razmjerno visoki dio ukupne teine. Ako tu konstataciju poveemo sa injenicom da glavni pogonski ureaj ne samo to je vrlo malen ve radi i na drugom principu nego onaj to smo ga do sada pretpostavili, dolazimo do iznenaujueg zakljuka: da helikopteri vie nisu potrebni. Teina helikoptera koji su postali neekonomini te njihovih pogonskih ureaja moe se nadomjestiti odgovarajuim koliinama pogonske materije za zemaljske letove. Takvi bi letovi, vremenski bili ogranieni, ali e ta okolnost biti prihvatljiva ako se odabere pogonska materija koja se na Zemlji razmjerno lako moe nadomjestiti. Prenoenje teine helikoptera i njihovih pogonskih ureaja na teinu pogonske materije i volumen zahtijeva poveanje glavnog rezervoara. Kao to prikazuje slika 16, to poveanje volumena ekonominije je ako se povea promjer, nego ako se produi vrh. Izostavljanje helikoptera potie, tovie, da se, radi prizemljenja, vrh neto skrati. Dakle, kod letjelica ove vrste postoji tendencija k smanjenju relativne visine konstrukcije. Izvjetaj iz Langleya (Lit. 10 i 14) pokazuje takvu mogunost. Uostalom, potpuno je lako zamisliti da sada, kad je teinska prednost konkavnog donjeg dijela postala mala, nije vie opravdano poveavati ulaganje energije i zato se taj dio gradi u obliku stoca. Letjelica vrlo visoko razvijene tehnologije, koja udovoljava istim zahtjevima, razlikovat e se dakle izgledom u vie bitnih stvari od letjelice slabije tehnologije:

bit e mnogo manja bit e plosnatija nee imati helikoptere.

116

Usporedba ovih krajnjih sluajeva prikazana je na slici 24. Ako te osnovne znaajke usporedimo s Ezekielovim opisom, ne moe biti sumnje da je vidio letjelicu neke nie tehnologije, to jest one tehnologije koja je samo malo razvijenija od nae. Prema tome, dolazimo do zakljuka da nam treba jo samo nekoliko desetljea da tu tehnologiju dostignemo. Moemo, dakle, Ezekielove svemirske brodove smjestiti u gornjem lijevom dijelu krivulje T1 na slici 23. Nedostaje, dodue, mogunost da se njeno mjesto tono odredi, ali to nije bitno u naem traenju opeg rasporeda dimenzija.

Sl. 24. Ovisnost veliine svemirskog broda o razvoju pogonskog ureaja

Zato tu toku moemo odrediti po vlastitim mjerilima i smjestiti je na sjecite T1 sa Wo = 100.000 kg. Iz toga se dobiju ostali osnovni podaci svemirskih brodova:

117

Specifini impuls L = 2080 sek Teina konstrukcije Wo = 63.300 kg Pogonska materija za povratni let W9 = 36.700 kg Promjer glavnog trupa D = 18 m Rotorski promjer Dr = 11 m Pogonska snaga rotora (ukupna) N = 70.000 PS Svemirski brod prikazan na slikama 1 i 4 odgovara gornjim dimenzijama.

118

Spisak koritenog izvornog materijala

Literatura
Biblije i biblijski komentari Die Bibel oder die ganze Heilige Schrift des Alten und Neuen Testamentes nach der Cbersetzung von D. Martin Luther. Stuttgart, Privileg. Wiirtt. Bibelanstalt. Nedatirano, vjerojatno poetak 19. stoljea. Biblia. Das ist die ganze Heilige Schrift. Deutsch durch Dr. Martinu Lutheru. Leipzig, Mayer und Wiegand. 1842. The Bible, Revised Standard Version. New York. American Bible Society. New Testament, copyright 1946; Old Testament, copyright 1952. A Catholic Commentary on Holy Scripture. Toronto, New York, Edinburgh, Tomas Nelson & Sons, 1953. Imprimatur 1951. Die Heilige Schrift des Alten und Neuen Testamentes. Nach den Urtexten iibersetzt und herausgegeben von Prof. Dr. Winzenz Hamp, Prof. Dr. Meinard Stenzel, Prof. Dr. Josef Kurzinger. As-chaffenbrug, Paul Pattlocb, Imprimatur 1957, copyright 1957. Ezekiel. Hebrew text & English translation with an introduction and commentary by Rabbi dr. Fisch, M. A., Sixth Impression 1970; London, The Soncino Press. The New American Bible, translated from the original languages vrith critical use of all the ancient sources by members of the Catholic Biblical Association of America. New York, P.J. Kenedy & Sons, Imprimatur 1970. Drugi izvori Anderson, Roger A.: Structures Teehnology 1964. Astro-nautics and Aeronautics, prosinac 1946. Lands of the Bible today. Zemljopisna karta National Geo-graphic Society, Washington D. C., prosinac 1967. M. S. Anderson, et al.: A tension shell structure for application to entry vehicles. NASA TN D 2675, oujak 1965. J. C. Robinson, A. W. Jordan: Exploratory experimental aerodynamic investigation of tension shell shapes at Mach 7. NASA TN D 2994, rujan 1965.

119

C. D. Harris: Transsonic aerodynamic investigation of tension shell and blunted 1000 conical shapes for unmanned entry vehicles. NASA TN D 3700, studeni 1966.

J. W. Sawyer, W. D. Deveikis: Effeets of configuration and modification on aerodynamic charachteristis of tension shell shapes at March 3,0. NASA TJ D 4080, kolovoz 1967.

F. W. Gibson: Aerodynamic investigation of some high-dragj entry shapes at Mach 15,4. NASA TN D 4134, rujan 1967. J. P. Blumrich: A rising tide of structural problems. Astronautics and Aeronautics, lipanj 1965. J. P. Blumrich: Studies in advanced space vehicle containers Advances launch vehicles and propulsion systems conference, Huntsville, Ala., lipanj 1966. I. Bernstein i J. F. Blumrich: Concepts for more efficient bulkhead designs for launch and space vehicles. AIAA/ASME, 9111 Structures, structural dynamics, and materials conference. Palm Springs, California, travanj 1968.

W. Just: Einfiihrung in die Aerodynamik und Flugmechanik des Hubrschraubers. Stuttgart, Verlag Plugtechnik, 1957. Aviation Week, March 13, 1972.

120

Izdanja u biblioteci POPULARNA NAUKA

Erich von Daniken MOJ SVIJET U SLIKAMA Preveo: Tomislav Odlei Vanjska oprema: Svetozar Domi Nakon svjetskog uspjeha svojim djelima Sjeanja na budunost, Povratak zvijezdama<c i Sjetva u svemiru, Erich von Daniken daje sintezu svoje spektakulame teze o posjetu bia iz svemira Zemlji, a ujedno mnogo dokumentamije ilustrira svoje nove argumente u polemici izmeu njega i brojnih naunih kritiara u svijetu. Format: 16,5 X 22 cm; uvez: tvrdi, sa plastificiranim viebojnim ovitkom.

Erich von Daniken SJEANJA NA BUDUCNOST III izdanje Preveo: Tomislav Odlei Vanjska oprema: Svetozar Domi Autor tvrdi da korijene nae civilizacije ne treba traiti samo pod Zemljinom korom nego i negdje daleko, na nekoj jo neznanoj planeti u Svemiru. Opsjednut strastvenom eljom da to dokae, autor je petnaest godina tragao za dokazima da su na Zemlji boravila nepoznata bia iz Svemira, i na kraju je postavio niz fascinantnih hipoteza koje nikoga ne mogu ostaviti ravnodunim. Format: 13 X 20; 224 stranice; broirani uvez, plastificiran

121

Erich von Daniken POVRATAK ZVIJEZDAMA III izdanje Preveo: Tomislav Odlei Vanjska oprema: Svetozar Domi

Johanes von Buttlar BRE OD SVJETLOSTI Preveo: Tomislav Odlei Vanjska oprema: Svetozar Domi Autor objanjava kako su nastala nebeska tijela, kako se klasificiraju, kakva su im svojstva, opisuju se jedna po jedna sve planete naeg Sunevog sustava. Pri tome se neprestano ima u vidu pitanje da li bi negdje mogao postojati ivot. Razmatra se mogunost kako da se stupi u dodir s nepoznatim razumnim biima. Treba naglasiti da se autor pri svim tim razmatranjima dri nauke, bez ekshibicija i sumnjivih pretpostavki, iako ima niz izvanrednih podataka o najnovijim istraivanjima sa podruja astronomije, astronautike, teorije relativnosti, parapsihologije itd. Format: 13 X 20 cm; broirani uvez, plastificiran

U pripremi
Kenneth K. Goldstein SVIJET BUDUNOSTI Jean Duche VELIKI TRGOVAKI PUTOVI Albert Hinkelbein ENERGIJA I SNAGA

122