SAETAK Povjerenstvo za decentralizaciju Vlade Republike Hrvatske u zavrnoj je fazi odabira i imenovanja stru njaka u stru ne skupine.

Pri imenovanju stru njaka u stru ne skupine vodi se ra una da svoje predstavnike u iste predloe i lanovi Povjerenstva predstavnici Saveza Udruga gradova i Udruga op ina. Povjerenstvo za decentralizaciju ima zada u definirati prioritete i poslove pogodne za daljnju decentralizaciju, te iste predloiti na verifikaciju do rujna 2006. godine. U svrhu podrke lanovima Povjerenstva za decentralizaciju i lanovima stru nih skupina predstavnicima Saveza, prepoznata je potreba izrade analize postoje ih funkcionalnih zada a koja e im pomo i da stru no predstave interese lokalne samouprave i pomognu konkretnim savjetima koje poslove i koje ovlasti decentralizirati. Kako bi se navedene zada e Povjerenstva i imenovanih stru njaka to uspjenije provele, potrebno je definirati i raspraviti, te posti i visok stupanj suglasnosti o sljede em: (1) Koje dodatne funkcionalne zada e lokalne jedinice mogu preuzeti i pri tome osigurati njihovo u inkovito obavljanje, naravno diferencirano i ovisno o njihovoj veli ini, financijskom potencijalu i ljudskim resursima. Pri tome je od iznimnog zna aja prijenos ovlasti u smislu odlu ivanja, te osiguranje dostatnih financijskih sredstava Koji su specifi ni prioriteti u prijenosu poslova i ovlasti na lokalnu samoupravu u ovoj fazi decentralizacije, te koji su konkretni prijedlozi za reformu postoje eg sustava financiranja lokalne samouprave.

(2)

Stoga je Savez u suradnji s Projektom reforme lokalne samouprave kojeg financira USAID pripremio nacrt Analize funkcionalnih zada a lokalne samouprave i preporuka za daljnju decentralizaciju koju je poslao 29. prosinca, 2005. na razmatranje i prihva anje predstavnicima lokalnih jedinica lanica Saveza, te predstavnicima Saveza u Povjerenstvu za decentralizaciju i stru nim skupinama Povjerenstva. Analiza zapo inje detaljnim pregledom postoje ih funkcionalnih zada a i ovlasti unutar dravne uprave na dravnoj i upanijskoj razini, podru ne i lokalne samouprave u svim podru jima u kojima lokalne jedinice imaju odgovornosti, te onim podru jima koja se smatraju potencijalnim i pogodnim za prijenos ovlasti na lokalnu samoupravu. Re eno je u skladu s me unarodnom praksom (pogledaj matricu u Dodatku 5). Matrice se temelje na pozitivnom, vae em zakonodavstvu i verificirane su s prakti arima predstavnicima lokalnih jedinica s dugogodinjim iskustvom u praksi. Matrice su bile temeljni dokument u raspravama tijekom okruglih stolova vode ih predstavnika lokalne samouprave koji su organizirani po skupinama ovisno o veli ini jedinica lokalne samouprave (32 grada uklju ena u prvu fazu decentralizacije = veliki gradovi; ostali srednje veliki gradovi > 8.000 stanovnika; mali gradovi < 8.000 stanovnika; velike op ine>5.000 stanovnika; srednje velike op ine 2.000 5.000 stanovnika; i male op ine< 2.000 stanovnika). Na okruglim stolovima sudjelovalo je 150 sudionika iz 121 jedinice lokalne samouprave. Aktivno su doprinijeli raspravi o definiranju funkcionalnih zada a koje su u mogu nosti prihvatiti i odre ivanju prioriteta za prijenos spcifi nih ovlasti. Kao to je i bilo za o ekivati, prioritetne preporuke ovise o veli ini svake pojedine skupine. Prioritetne preporuke postignute konsenzusom u svakoj skupini su:

prijenos svih ovlasti osnovnokolskog obrazovanja na sve gradove, te dijela ovasti i odgovornosti osniva a kola na velike op ine, prijenos ovlasti funkcija centara za socijalnu skrb velikim i srednje velikim gradovima, podizanje razine uskla enosti i koordinacije izme u lokalne samouprave i davatelja usluga na podru ju zdravstva i socijalne skrbi, prijenos vlasnitva i besplatnih koncesija za dravna poljoprivredna zemljita svim jedinicama lokalne samouprave i ukidanje suglasnosti drave za prodaju i/ili zakup dravne poljoprivredne zemlje, prijenos ovlasti za izgradnju, odravanje i upravljanje lokalne (upanijske) ceste (osim auto cesta i brzih cesta) velikim i srednje velikim gradovima, prijenos ovlasti nad poslovima izdavanja radnih dozvola i evidencije ugostiteljskih objekata na lokalnu samoupravu, uvo enje ravnomjernije raspodjele zajedni kog poreza na dobit i njegovo zadravanje na podru jima gdje je dobit i ostvarena, i uvo enje stvarnog Fonda poravnanja

Navedene prioritetne preporuke dokumentirane su i razra ene u dijelu o raspravi o odre ivanju prioritetnih preporuka za svako pojedino podru je. U Dodatku 1 nalazi se saetak svih preporuka po podru jima lokalne samouprave. Uz to, u Dodatku 5 nalaze se vrlo detaljno razra ene funkcionalne nadlenosti i razine ovlasti za svako pojedino podru je. Sredinom sije nja 2006., Savez i Projekt reforme lokalne samouprave organizirali su sastanak sa stru njacima i predstavnicima Saveza, lanovima Saveza u Povjerenstvu za decentralizaciju, kako bi predstavili i raspravili nacrt analize, te definirali plan za daljnje koritenje i razaslanje iste. Nakon detaljnog razmatanja Analize, sudionici sastanka zaklju ili su da smjernice i preporuke prepoznate u Analizi (uz neznatne izmjene) e koristiti lanovima Stru ne skupine u Povjerenstvu za decentralizaciju kao temelj za javni poticaj lokalnoj samoupravi i podrku procesu decentralizacije. Sudionici su tako er zaklju ili da bi finalnu Analizu, nakon njenog usvajanja, trebalo distribuirati svim jedinicama lokalne samouprave, lanovima Sabrskog odbora za lokalnu (podru nu) i regionalnu samoupravu, Sredinjem dravnom uredu za uravu, svim lanovima Povjerenstva za decentralizaciju i Stru nim skupinama. O ekujemo da e stru ne skupine u koje su uklju eni predstavnici ministarstava, upanija i lokalne samouprave, biti suglasne s definiranim prioritetima za decentralizaciju na razinu lokalne samouprave, koje je uostalom predloila i sastavila sama lokalna samouprava, te da e provesti daljnju detaljniju analizu odabranih funkcionalnih zada a i ovlasti. Kad se ustanove prioriteti USAID-ov Projekt reforme lokalne samouprave, te Projekt administrativne decentralizacije i Projekt fiskalne decentralizacije financiran iz sredstava CARDS-a od strane EU osigurat e stru nim skupinama svu tehni ku pomo u provedbi detaljnih analiza. UVOD: Nakon po etne faze decentralizacije zapo ete 2001.1 godine, Vlada Republike Hrvatske zapo ela je s novom fazom u sloenom procesu decentralizacije. U prosincu 2004. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Okvirni program decentralizacije za
S perspektive lokalnih samouprava, u prvoj fazi decentralizacije uklju ena su 32 grada (najve i gradovi, gradovi s najve im udjelom prihoda po broju stanovnika), gdje se prijenos ovlasti odnosio samo na prijenos ovlasti osnivanja, odravanja i drugih ograni enih trokova osnovnih kola , kao i ovlasti vatrogastva u 116 jedinica lokalne samouprave. Druge ograni ene ovlasti u osnovnokolstvu, socijalnoj skrbi i zdravstvu, preneene su na upanijske urede.
1

razdoblje od 2004. do 2007. godine i osnovala Povjerenstvo za decentralizaciju. Povjerenstvom predsjeda dravni tajnik Sredinjeg dravnog ureda za upravu, a lanovi su dravni tajnici, pomo nici ministara, te predstavnici upanija i lokalne samouprave. U studenom i prosincu 2005. Povjerenstvo za decentralizaciju imenovalo je stru ne skupine za podru ja obrazovanja, socijalne skrbi, zdravstva, poljoprivrede i okolia, te fiskalnu decentralizaciju. Navedene stru ne skupine ine predstavnici ministarstava, dakle dravne uprave, ali i predstavnici upanija (Hrvatske zajednice upanija) i lokalnih jedinica (Saveza Udruge gradova i Udruge op ina). Zada a stru nih skupina je prou iti mogu nosti za daljnji prijenos ovlasti i preporu iti funkcije koje je mogu e i uputno decentralizirati, kao i smjernice za reformu postoje eg sustava financiranja regionalne i lokalne samouprave kojima e se osigurati odgovaraju a financijska sredstva za obavljanje decentraliziranih poslova. Povjerenstvo za decentralizaciju razmotrit e preporuke stru nih skupina. Ukoliko Povjerenstvo preporuke usvoji, proslijedit e ih Vladi Republike Hrvatske na daljnje razmatranje i eventualno, usvajanje. Savez Udruge gradova i Udruge op ina Republike Hrvatske predloio je predstavnike op ina i gradova u Povjerenstvu za decentralizaciju i stru nim skupinama. Kako bi podrao svoje predstavnike i omogu io im argumentirano djelovanje u okviru Povjerenstva, odnosno stru nih radnih skupina, Savez je preuzeo inicijativu provedbe ove analize, u emu ima podrku Projekta reforme lokalne samouprave kojeg financira USAID, uz aktivno sudjelovanje predstavnika lokalnih vlasti. Cilj je ove analize prikazati predstavnicima Saveza u Povjerenstvu za decentralizaciju i njegovim stru nim skupinama preciznu shemu postoje ih funkcija lokalne samouprave i dati detaljne prakti ne preporuke o onim dodatnim funkcijama koje bi lokalna samouprava mogla u inkovito provesti, a ije je usvajanje od presudne vanosti. Koriste i ovu analizu, stru njaci Saveza daju preporuke o pojedinim podru jima na razmatranje i usvajanje stru nim skupinama. U tome e im pomo i konzultanti USAIDovog Projekta reforme lokalne samouprave, te Projekta administrativne decentralizacije i Projekta fiskalne decentralizacije financiranih od strane CARDS / EU.

METODOLOGIJA: Polazna je osnova detaljna analiza postoje ih funkcija i ovlasti lokalne samouprave prikazana u matricama u Dodatku 5. Analiza je provedena za sve sektore koji, barem djelomi no, ine samoupravni djelokrug lokalnih jedinica. Ingerencije u podru jima kao to su obrazovanje, socijalna skrb, zdravstvo, ceste, prijevoz, komunalne usluge, lokalna samouprava ima u Hrvatskoj, kao i svugdje u svijetu. Analiza postoje eg zakonodavstva za svako od ovih podru ja, provedena je dovoljno detaljno. Analizirani su prvenstveno brojni posebni zakoni, ali i odgovaraju i podzakonski akti, te je za svaku pojedinu funkciju i/ili ovlast ustanovljena nadlena razina vlasti na kojoj se funkcija i/ili ovlast obavlja. Razgrani enje je u injeno u odnosu na tijela dravne uprave, bez diferenciranja na sredinju i upanijsku dravnu upravu, te u odnosu na upanije i posebno op ine i gradove, dakle lokalnu samoupravu u uem smislu.

Istraiva ki tim je zatim posjetio nekoliko jedinica lokalne samouprave kako bi potvrdio da utvr eni obrasci uistinu predstavljaju stvarne funkcije i ovlasti koje provodi lokalna samouprava. U Hrvatskoj je na snazi itav niz posebnih zakona koji precizno i jasno definiraju postoje u podjelu funkcija. Me utim, iz perspektive lokalne samouprave: 1) postoje a podjela funkcija nije u skladu s na elom supsidijarnosti, 2) neke od osnovnih funkcionalnih zada a propisanih u zakonima ne provode se na odgovaraju i na in i 3) postoje odre ene nepodudarnosti i nekonzistentnosti, te visok stupanj neuskla enosti postoje eg zakonodavstva. Na elo supsidijarnosti razmatrano Europskom poveljom o lokalnoj samoupravi i podrano Vladinim Okvirnim programom za decentralizaciju za razdoblje od 2004. do 2007. godine, izri e: Funkcije i ovlasti se trebaju prenijeti na razinu koja je najblia gra anima, a koja ih moe u inkovito provesti. Funkcije se trebaju prenijeti na najniu razinu uprave koja ima mogu nosti za njihovu provedbu tako da se prilikom raspodjele sredstava izme u uslunih sektora imaju na umu lokalni prioriteti (poboljanje raspodjelne u inkovitosti). Na taj na in e se lokalna sredstva bolje koristiti za pruanje usluga, a lokalno stanovnitvo e dobiti bolji pregled nad dobivanjem usluga (pove anjem u inkovitosti). Takvo sudjelovanje lokalnog stanovnita u vlasti tako er poti e ukupnu legitimnost vlasti. U odre ivanju funkcija koje treba prenijeti na razinu lokalne samouprave, naglasak bi trebao biti na onome to je lokalna vlast administrativno u mogu nosti prihvatiti i u inkovito provesti, a NE na onome to moe platiti iz financijskih sredstava kojima trenutno raspolae. Kvalitetan proces decentralizacije bi prvo trebao podijeliti funkcije na temelju na ela supsidijarnosti i osposobljenosti svake od razina vlasti, a zatim oblikovati adekvatan financijski sustav kojim e se osigurati odgovaraju a financijska i ostala sredstva za ostvarenje dodijeljenih funkcija. Savez i Projekt reforme lokalne samouprave organizirali su niz od 6 okruglih stolova za brojne jedinice lokalne samouprave razli itih veli ina kako bi dobili neposredne informacije od samih jedinica o tome kolike mogu nosti i potencijale imaju za preuzimanjem dodatnih funkcija, koji su njihovi prioriteti, te koje je dodatne ovlasti uputno urnije prenijeti. Rezultati okruglih stolova nametnuli su zaklju ak da gradovi i op ine razli ite veli ine neminovno imaju razli ite potencijale i mogu nosti za prihva anje decentraliziranih funkcija te razli ite poslove ocjenjuju prioritetnima. Okrugli stolovi su organizirani za sljede e skupine: 32 grada koja su sudjelovala u prvoj fazi decentralizacije 2001. godine, odnosno gradovi s vie od 10.000 stanovnika, upanijska sredita i gradovi s visokim prihodom po glavi stanovnika (ve i gradovi), Ostali gradovi s vie od 8.000 stanovnika (srednje veliki gradovi), Gradovi s manje od 8.000 stanovnika (mali gradovi), Op ine s vie od 5.000 stanovnika (velike op ine), Op ine koje imaju od 2.000 5.000 stanovnika (srednje velike op ine), Op ine s manje od 2.000 stanovnika (male op ine).

Svakim okruglim stolom predsjedao je gradona elnik, odnosno op inski na elnik grada, odnosno op ine iz odgovaraju e ciljane skupine lokalnih jedinica, a sudionici su bili dunosnici i relevantni stru njaci jedinica lokalne samouprave, stru njaci Saveza i predstavnici Saveza u Povjerenstvu za decentralizaciju i stru nim skupinama. Raspravu na okruglim stolovima moderiralo je osoblje Projekta reforme lokalne samouprave. Me utim bitno je ista i da su sve preporuke sadrane u ovom izvje u pristigle od stru nih i ovlatenih predstavnika lokalne samouprave koji su sudjelovali u raspravi. Upravo su predstavnici lokalnih jedinica najbolje i najpotpunije upoznati s mogu nostima lokalnih vlasti i prioritetima za prijenos ovlasti, ali i problemima koje u praksi izaziva primjena pojedinih zakonskih rjeenja. Moderatori Projekta reforme lokalne samouprave, stru njaci Saveza, predstavnici UNDP-a, te drugi stru njaci pomagali su kako bi preporuke bile uobli ene prakti no i u skladu s me unarodnom praksom. Za vrijeme okruglih stolova detaljno se raspravljalo o matricama izra enima za svako podru je. Preporuke koje su tijekom rasprave davali predstavnici lokalne samouprave,razdijeljene su u dvije grupacije. Prva se odnosi na preporuke za decentralizaciju odre enih funkcija, dunosti, ovlasti, odgovornosti, a druga grupacija bazira se na preporuke za fiskalnu decentralizaciju. Nakon rasprave o svim podru jima i rasprave o financiranju lokalne samouprave, sudionici okruglih stolova imali su priliku glasovati za svoje prioritete (5 glasova za preporuke za decentralizaciju funkcija, a 3 glasa za preporuke za fiskalnu decentralizaciju). Skupine su na kraju raspravljale o kona nim preporukama i prioritetima kako bi se uvjerile u njihovu opravdanost i dosljednost, te kako bi se potvrdio visok stupanj postignutog konsenzusa cijele grupe. Treba ponovo naglasiti da e tako utvr ene preporuke biti upu ene na razmatranje stru nim skupinama koje e provesti detaljnu funkcionalnu analizu.

PREPOZNATI PRIORITETI I PREPORUKE TIJEKOM RASPRAVA PO SEKTORIMA Nastavno slijedi prezentacija definiranih prioritetnih preporuka za daljnju decentralizaciju. Preporuke su konkretan rezultat okruglih stolova organiziranih s lokalnim jedinicama raznih veli ina uz aktivno sudjelovanje sektoralnih lanova stru nih skupina Povjerenstva za decentralizaciju predstavnika Saveza. Diagram podrke s detaljnim preporukama za razli it lokalne jedinice po pojedinim resorima, nalazi se u Dodatku 1.

Predkolski odgoj: Drava je duna ustanoviti minimalni pedagoki standard i osnovni program za predkolski odgoj, te dati odobrenje za po etak rada predkolske ustanove, no nije duna osigurati financijska sredstva za predkolski odgoj i obrazovanje. Njega u potpunosti financiraju roditelji i lokalna samouprava, to nuno dovodi do loijeg standarda i nemogu nosti obrazovanja u siromanijim jedinicama lokalne samouprave, nego to je to slu aj u jedinicama boljeg financijskog potencijala.

Sve jedinice lokalne samouprave ve imaju odgovaraju e ovlasti i upravljanja predkolskim odgojem. Skupina malih gradova i svih op ina preporu uju da drava usvoji minimalne potrebne trokove po djetetu u skladu s pedagokim standardom za predkolski odgoj i obrazovanje a zatim uspostavi Fond poravnanja za predkolsko obrazovanje kako bi se osiguralo da sva djeca u Hrvatskoj imaju jednak standard u predkolskom odgoju i obrazovanju prema minimalnim standardima. Srednje op ine tako er predlau da Vlada Republike Hrvatske provede integrirani program kojim bi podrala predkolsko i osnovnokolsko obrazovanje i osigurala da sva djeca imaju jednak pristup minimalnim standardima tog stupnja obrazovanja, neovisno o financijskim sredstvima i potencijalu lokalnog gospodarstva i lokalne samouprave (pogledaj diskusiju pod Fond poravnanja u odjeljku o financiranju lokalne samouprave).

Osnovnokolsko obrazovanje: U prvoj fazi decentralizacije 2001. godine na 32 odabrana grada i na upanije prenijeto je odlu ivanje o sljede em: osniva ka prava za osnovne kole (uklju uju i vlasnitvo nad kolskim zgradama i ovlasti za odabir 2 od 7 lanova kolskog odbora), odgovornost za financiranje trokova koritenja, odravanje prostorija i opreme, nabava kolske opreme, nastavnih sredstava i pomagala te male kapitalne investicije. Kako bi mogli financirati ostale obaveze, gradovi i upanije imaju dodatnih 2,9% poreza na osobni dohodak iz Fonda poravnanja (to nije primjeren naziv) kojima bi se trebala nadomjestiti razlika izme u stvarnih pove anih trokova funkcija i pove anih prihoda od ve eg udjela poreza na dohodak. Premda ne postoji detaljna stru na analiza o tome kako 32 grada obavljaju prvotno decentralizirane poslove, 18 gradova sudjelovalo je na prvom okruglom stolu i izvijestili su da nisu imali problema s implementacijom decentraliziranih funkcionalnih zada a, ali je nekima nedostajalo odgovaraju ih i nuno potrebnih financijskih sredstava, primjerice Grad Osijek. Ve i gradovi, koji su bez iznimke bili sjedita nekadanjih op ina, vrili su sve obaveze financiranja osnovnih kola i prije novog ustrojstva uvedenog 1992. godine, pa stoga imaju bogato i vrijedno prethodno iskustvo. Izvijestili su kako trenutni sustav rasporeda trokova grada za osnovne kole i ostalih trokova koje osigurava regionalna dravna uprava, pla e i prijevoz za osoblje kole, vodi loijoj kontroli kolskih sredstava kao i raspodjeli sredstava uop e, te udvostru avanja administrativnog osoblja. Svi gradovi vjeruju da imaju dostatan potencijal i sposobnost u potpunosti preuzeti ovlasti za planiranje, financiranje i upravljanje osnovnim kolama, pod pretpostavkom da se osiguraju odgovaraju a financijska sredstva, te smatraju kako je od velike vanosti izvriti prijenos ovlasti na njih. Velike op ine vjeruju da imaju dostatan potencijal i sposobnost preuzeti odgovornost za osnivanje i odravanje osnovnih kola koje su prije provodila 32 grada. Smatraju kako na njih treba prenijeti te ovlasti, a ako ih uspjeno izvre, u budu nosti im treba dati jo dodatnih odgovornosti za osnovnokolosko obrazovanje. Male i srednje velike op ine ne tee preuzimanju dodatnih odgovornosti, ali se uvelike bave pitanjem odgovaraju eg financiranja lokalnih predkolskih i osnovnokolskih ustanova kako bi njihova djeca imala jednake obrazovne mogu nosti kao i ve e i bolje financirane jedinice lokalne samouprave. Male i srednje op ine imaju izrazito ograni ene financije za posvetiti se programima i aktivnostima koje su ve e od minimalnog dravnog standarda, a koje bogatije jedinice lokalne samouprave mogu lake financirati.

Bez obzira da li e se jedinicama lokalne samouprave prenijeti prava osniva a osnovnih kola, kojim bi im se automatski dalo pravo imenovanja 2 lana kolskog odbora, sve jedinice lokalne samouprave predlau da im se definira i propie pravo lanstva u kolskim odborima u svim osnovnim kolama jer ele biti vie uklju ene vie u aktivnosti i rad osnovnih kola, te stoga jer ve ionako sudjeluju u sufinanciranju rada pojedinih aktivnosti kola. Srednjokolsko obrazovanje: Niti jedna jedinica lokalne samoprave ne smatra uputnim i primjerenim traiti obaveze na podru ju srednjokolskog obrazovanja dok u potpunosti ne obavlja funkcije osnovnog kolstva. Neke jedinice ja eg financijskog potencijala mogu u budu nosti traiti osniva ka prava po principu slu aj-po-slu aj.

Socijalna skrb: Centri socijalne skrbi kojima upravlja drava nude usluge koje bi se po svojoj prirodi i prema svim me unarodnim standardima, smatrale lokalnima, a to su, primjerice, utvr ivanje prava na socijalnu skrb, primjena odre enih instituta obiteljskog prava, prikupljanje informacija o obiteljskim okolnostima i davanje miljenja i preporuka u slu ajevima iz sudbene nadlenosti, upravljanje prihvatilitima, aktivnosti zatite drutvenih, obiteljskih i privatnih problema, braka i obiteljskog savjetovalita. Centri socijalne skrbi nalaze se u jedinicama lokalne samouprave, ali ih drava osniva, financira i zapoljava djelatnike. Lokalna samouprava ima ovlasti osigurati dom za stanovnike s potrebama to zna i da moraju izvriti snimku stanja i provesti detaljno terensko ispitivanje koje bi imalo za cilj otkriti i procijeniti potencijalne prihvatnike. Gradovi vjeruju da bi prijenos velikog dijela funkcija centara socijalne skrbi na lokalnu samoupravu rezultirao poboljanom u inkovito u, jer bi nestala postoje a preklapanja u aktivnostima, posebno u podru jima ispitivanja i screeninga. Poboljalo bi se i pronalaenje korisnika socijalne skrbi, jer bi te poslove obavljalo lokalno osoblje koje bolje poznaje zajednicu i njezine prilike. Ve ina op ina preporu aju da drava nastavi voditi centre socijalne skrbi jer njima nedostaju administrativna i financijska sposobnost da te poslove preuzmu i uspjeno ih obavljaju. Osim toga, smatraju da dravno upravljanje centrima vodi do boljeg regionalnog poravnanja i standardizacije usluga korisnicima centara, no to bi bio slu aj kada bi se upravljanje centrima decentraliziralo. Sve op ine su ipak preporu ile poboljanje suradnje izme u centara i lokalne samouprave. Pogotovo zagovaraju bolju razmjenu podataka i koordinaciju aktivnosti s lokalnom samoupravom, kao jednu od obaveznih dunosti centara za socijalnu skrb, s ciljem da bi lokalno osoblje moglo u inkovitije raditi. Jednako tako, predlau i formaliziranje i potanko propisivanje uloge lokalnih socijalnih vije a, s predstavnicima centara za socijalnu skrb, lokalne samouprave i nevladinih organizacija za socijalnu skrb, koji bi mogli odobriti, odnosno ne odobriti socijalni status prijavljene osobe unutar podru ja lokalne samouprave. Me utim, Zakon o financiranju lokalne i regionalne samouprave, u smislu prijenosa osniva kih prava za osnovnokolsko obrazovanje, lokalne samouprave (ili grupe lokalnih samouprava) koje zadovoljavaju minimalne standarde (JLS > 8000 stanovnika), tako er bi trebalo omogu iti apliciranje za preuzimanje aktivnosti Centara za socijalnu skrb.

Zdravstvo: Sve jedinice lokalne samouprave prepoznaju ograni ene mogu nosti koje imaju u preuzimanju obaveza na podru ju zdravstva, budu i se radi o sektoru s iznimno specijaliziranim zada ama i specifi nim sustavom financiranja. Me utim, manje jedinice lokalne samouprave vide nejednakosti u postoje em sustavu pruanja osnovne i temeljne zdravstvene skrbi u domovima zdravlja i hitnoj pomo i, te smatraju kako je ona previe koncentrirana u podru jima gradova. Mada nisu u mogu nosti preuzeti ve e odgovornosti, ve ina lokalnih samouprava preporu a pravilniju prostornu raspodjelu ustanova zdravstvene skrbi i hitne pomo i ime bi se ostvarilo potivanje minimalnog standardnog pristupa na prostoru cijele upanije kao jedinstvene cjeline. Naglaavaju vanost medicinskih stru njaka koji e povremeno putovati u domove zdravlja, te pokretnih laboratorija i ljekarni kako bi se ujedna ila razina pristupa uslugama stanovnicima manjih jedinica lokalne samouprave. Tako er preporu uju uspostavu nekog oblika formalne komunikacijske mree izmeu lokalne samouprave i postoje eg sustava institucija zdravstva. Male op ine zagovaraju ideju da se formalizira obveza ustanova zdravstvene skrbi za provedbom prethodnih konzultacija s lokalnim jedinicama kada se radi o pripremi i usvajanju godinjih planova i prora una. Me utim, Zakon o financiranju lokalne i regionalne samouprave, u smislu prijenosa osniva kih prava za osnovnokolsko obrazovanje, lokalne samouprave (ili grupe lokalnih samouprava) koje zadovoljavaju minimalne standarde (JLS > 8000 stanovnika), tako er bi trebalo omogu iti apliciranje za preuzimanje aktivnosti Centara za zdravstvenu zatitu i pruanja Hitne pomo i. Nijedna jedinica lokalne samouprave ne vidi potencijal za osnivanje op ih bolnica, zbog nedostatka tehni ke opremljenosti i nedostatka elje da se izloi mogu im financijskim davanjima, ali su veliki i srednje veliki gradovi zainteresirani za osnivanje specijalisti kih bolnica u kojima postoji ve a mogu nost snoenja trokova lije enja i oporavka od strane samih korisnika. Postoje i zakoni ve omogu uju lokalnoj samoupravi osnivanje specijalisti kih bolnica, ali je isho enje dozvola i dokumentacije dugotrajan proces. Jedinice preporu uju pojednostavljenje postupka i zagovaraju propisivanje roka u kome bi nadleno tijelo dravne uprave bilo duno rijeiti zahtjev. Kako je Crveni kri vrlo aktivan u cijeloj Hrvatskoj na polju javnog zdravstvenog obrazovanja (HIV/AIDS, prehrana majki i djece), lokalna samouprava uglavnom nema potrebu za izravnijim uklju ivanjem, mada je u svijetu uloga lokalne samouprave na ovom podru ju vrlo esta. Ceste: Drava, dravne institucije i javna poduze a, Hrvatske ceste d.o.o., Hrvatske auto-ceste d.d. i upanijske uprave odravaju i upravljaju svim dravnim, upanijskim i lokalnim cestama (razvrstane ceste). Lokalna samouprava je odgovorna samo za nerazvrstane ceste. Veliki i srednje veliki gradovi ukazuju na problem neuskla enosti izme u sustava razvrstanih i nerazvrstanih cesta u njihovim gradovima to dovodi do ozbiljnih problema u prostornom planiranju, upravljanju prometom i uzrokuje nejednako odravanje, budu i navedeno nije u njihovoj nadlenosti, ali ih gra ani smatraju odgovornima. Stoga veliki i srednje veliki gradovi koii imaju odgovaraju u sposobnost preporu uju da se razvrstane

ceste, osim autoputa i dravnih brzih cesti, unutar njihovog podru ja prenesu u njihovo vlasnitvo i upravljanje. Odgovaraju e financiranje priskrbilo bi se iz udjela pla anja registracije motornih vozila i poreza na gorivo. Ovo je pitanje od velike vanosti. Mali gradovi, te sve op ine zabrinuti su oko neodgovaraju ih financijskih sredstava koja su im dostupna za razvoj i odravanje nerazvrstanih cesti, koja sad prvenstveno dolaze od pla anja komunalnih doprinosa i naknada te sufinanciranja naknada od stanovnika. Predlau da se i njima dodijeli udio od registracije vozila i poreza na gorivo, pogotovo za izgradnju i odravanje nerazvrstanih cesta u manje naseljenjim podru jima gdje komunalni doprinosi i komunalne naknade nisu dovoljne.

Transport: Lokalna samouprava ima odgovaraju e ovlasti provoditi i/ili upravljati nabavu lokalnih transportnih usluga unutar njihovih upravnih podru ja. Me utim, est problem za sve jedinice lokalne samouprave jest taj da su tijela dravne uprave nadlena i odgovorna za izdavanje dozvola za transport tereta i putnika i da se te dozvole esto izdaju u podru jima neodgovaraju ima za lokalne uvjete. Primjerice, izdavanje dozvola za usluge stajanja autobusa i tereta u stambenim naseljima. Veliki i srednje veliki gradovi preporu uju prijenos ovlasti izdavanja dozvola za stajanje autobusa i tereta na lokalnu samoupravu. Op ine preporu uju da lokalna samouprava treba imati zna ajniju i formalnu ulogu ve i prije odlu ivanja o zahtjevu od strane dravne uprave. Prostorno planiranje i izgradnja: Najnovija revizija Zakona o lokalnoj i podru noj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine, broj 129/05) omogu ava prijenos ovlasti za izdavanje lokacijskih dozvola, gra evinskih dozvola i ostalih dokumenata vezanih uz izgradnju, na gradove s vie od 35.000 stanovnika i gradove - upanijska sjedita. Kako bi se taj prijenos ovlasti i proveo, potrebno je revidirati nekoliko zakona, podzakonskih akata, pravilnika, te osigurati dodatna financijska sredstva lokalnoj samoupravi na koju e poslovi biti prenijeti. Potrebno je pozorno razmotriti i propisati nadlenosti. Re eno je mogu e u initi posebnim zakonima ije se usvajanje planira tijekom sljede e godine. U prilogu 5, u matrici o urbanom planiranju i izgradnji nalaze se 3 stranice zadataka koje e se decentralizirati. Za svaki od zadataka bit e potrebno specificirati koja e ga razina vlasti obavljati u budu nosti. Vrlo je vjerojatno e konkretne podloge izraditi s stru na skupina za pitanja iz domene graditeljstva, uz sudjelovanje stru njaka i predstavnika Saveza. Planira se organizirati i sastanak koji bi okupio stru njake iz gradova koji e preuzeti obavljanje poslova vezanih uz izdavanje gra evinskih i lokacijskih dozvola kako bi se to jasnije postavile pregovara ke pozicije za odre ivanje koje funkcije e se stvarno, posebnim zakonima i prenijeti na lokalnu samoupravu. Srednje veliki gradovi s odjelima za urbanisti ko planiranje koji su pripremili i usvojili urbanisti ki plan tako er smatraju da imaju odgovaraju e sposobnosti za izdavanje lokacijskih i gra evinskih dozvola i preporu aju da im se osigura mogu nost da prihvate te poslove. Mali gradovi i sve op ine priznaju da bi bili neu inkoviti u preuzimanju odgovornosti za lokacijske i gra evinske dozvole, ali preporu uju da se zakonom striktno propie

maksimalni rok unutar kojeg nadleno tijelo dravne uprave mora izdati ili odbiti izdavanje lokacijske, odnosno gra evinske dozvole.

Gospodarski razvoj: Lokalna samouprava ve ima iroke ovlasti u razvoju i upravljanju industrijskim i poslovnim podru jima i poslovnim inkubatorima, uklju uju i i koritenje imovine lokalne samouprave za gospodarski razvoj, te u naplati lokalnih poreza, trokova, te poticanja rasta novih poslova. Me utim, jedinice lokalne samouprave svih veli ina, osim malih op ina, preporu ile su prijenos ovlasti za izdavanje dozvola za rad industrijskim objektima s tijela dravne uprave na lokalnu razinu. Ona e osigurati da se takvi ugostiteljski i sli ni objekti (hoteli, kafi i, disko-klubovi, zabavni centri, i drugo) uklope u urbanisti ke planove i lokalne odluke o komunalnom redu u pogledu naruavanja tiine i radnog vremena. Uz to, na razinu lokalne samouprave treba se prenijeti poslove evidencije poljoprivrednika i ugostitelja, kao i evidencije lokalnih obrta. Kao to je razvidno i iz rasprave o drugim sektorima, primjerice o sektoru poljoprivrede, mali gradovi i sve op ine sloili su se da je sporo rjeavanje imovinsko pravnih pitanja i vlasni kih prava nad poljoprivrednim zemljitima, te brojni procesi raspodjele dravnih poljoprivrenih povrina glavni problem i prepreka u daljnjem razvoju gospodarstva. Poljoprivreda: Mali gradovi i sve op ine preporu uju prioritetan prijenos dodatnih ovlasti za raspodjelu poljoprivrednih povrina u dravnom vlasnitvu nakon to Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva odobri plan raspolaganja dravnih poljoprivrednih povrina. U idealnom slu aju, dravna zemlja prije i e u vlasnitvo lokalne samouprave koja e neovisno upravljati njezinim koritenjem bez traenja daljnjih odobrenja od strane dravne uprave ukoliko postupa prema usvojenim planovima i minimalnim cijenama. dravno odvjetnitvo trebalo bi prihvatiti proces raspodjele poljoprivrednog zemljita koji su usvojile jedinice lokalne samouprave prije ponuda, a ne nakon to su ponude i odabir zavrene. Ako se drava ne sloi s takvim prijenosom vlasnitva na lokalnu samoupravu, tada se na lokalnu samoupravu trebaju prenijeti ovlasti odobravanja koncesija na dravnu poljoprivrednu zemlju, a treba ukinuti trenutni zahtjev za suglasnosti nakon ponude koji dravno odvjetnitvo izdaje za svaku prodaju i najam dravne poljoprivredne zemlje unutar plana.

Mali gradovi i op ine tako er strogo preporu uju da drava i upanija koje dijele dohotke od raspodjela dravnom poljopoprivrednom zemljom, tako er dijele i sufinanciranje trokova rjeavanja vlasni kih pitanja, katastar, pravna sluba i sl. Kako sada stvari stoje, jedinice lokalne samouprave s ograni enim financijskim sredstvima pristupaju rjeavanju ovih trokova te se suo avaju s dugim odgodama u razvoju i primjeni njihovih Planova za raspodjelu dravne poljoprivredne zemlje, to dovodi do ozbiljnih zastoja u gospodarskom osposobljavanju tih povrina. Dravne matice: Samo veliki gradovi predlau prijenos ovlasti vo enja dravnih matica, dakle ovlasti da prate i biljee promjene injenica u osobnim stanjima gra ana, ro enje, smrt, bra no stanje s dravne razine na lokalnu samoupravu. Sve ostale skupine lokalnih jedinica pozivaju postoje e urede dravne uprave da u ine podatke kvalitenim, te dostupnim i lokalnim jedinicama i lokalnom stanovnitvu. Vode, otpadne vode, upravljanje otpadom, groblja i ostale komunalne usluge: Lokalna samouprava trenutno ima potpune ovlasti u ovom podru ju. Me utim, lokalne jedinice manje financijske snage esto nemaju odgovaraju a financijska sredstva kako bi dostigle postavljene standarde za osnovne usluge koje e u EU biti jo otrije. Pogotovo je vano organizirati brigu o vodama, sistemima za zbrinjavanje otpadnih voda, te skupljanju i postupanju s krupnim otpadom, koji u najve em broju slu ajeva, predstavljaju najve e investicije. Preteiti dio lokalnih jedinica ima vrlo ograni ena i nedostatna sredstva za obavljanje komunalnih djelatnosti. U skladu s odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, ukoliko jedinica lokalne samouprave nije organizirala trajno i kvalitetno obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti i te odravanje pojedinih objekata i ure aja komunalne infrastrukture, tu e obvezu preuzeti upanija na ijem se podru ju jedinica nalazi, naravno na njezin troak. Primjena i opravdanost navedene odredbe vrlo su upitni. Naime, ako jedinice ne mogu pruati navedene usluge iz razloga ograni enih financijskih sredstava, tada nisu ni u mogu nosti financirati obavljanje od strane upanije. Navedene situacije zahtijevaju razvijanje novog financijskog mehanizma koji je prikazan u dijelu o financiranju. Financiranje lokalne samouprave: Svi gradovi i velike op ine smatraju da je prioritet provo enje ravnomjernijeg sustava preraspodjele zajedni kog poreza na dobit. Osnova za pravi niju raspodjelu toga poreza bila bi njegovo dijeljenje i usmjeravanje u ovisnosti o tome gdje je dobit ostvarena, a ne prema sjeditu i registraciji tvrtke. Ukoliko je iznimno sloeno uspostaviti u inkovit sustav utvr ivanja okolnosti gdje je dobit uistinu ostvarena, sredinja bi vlast trebala imati podatke i predodbu o udjelu lokalne samouprave u porezu na dobit i stoga pove ati udio lokalne samoprave u porezu na dohodak. Mali gradovi i sve op ine preporu uju provo enje druga ije definiranog Fonda poravnanja. Preporu uju koristiti metodologiju znanstvenog izra unavanja trokova za razli ite usluge koje lokalna samouprava treba pruati gra anima, te kombinaciju s realnim lokalnim imbenicima, primjerice, broj stanovnika, povrina lokalne jedinice, duljina cesta, broj predkolske djece, i sli no. Na taj je na in mogu e izra unati i uvaiti financijske zahtjeve i posebnosti svake pojedine jedinice lokalne samouprave. Personalizirani faktor koji bi odre ivao sposobnost jedinice da

ostvaruje prihode (porez na dohodak, komunalne naknade i ostalo), stupanj porezne u inkovitosti jedinice da prikupi potencijalne prihode, te razlika izme u financijskih potreba i financijske sposobnosti (financijski propust) bili bi temelj za Fond poravnanja. Iznijeto u osnovi predstavlja sustav koji Ministarstvo financija trenutno prou ava u suradnji s EU Projektom fiskalne decentralizacije. Sve skupine predloile su uvo enje novog i jasnijeg sustava preraspodjele poreza na dohodak, pogotovo one jedinice koje imaju osiguran pristup podacima o porezu na dohodak. Lokalne jedinice danas nemaju pristup auriranim i cjelovitim informacijama o tome koje su osobe na njihovom podru ju obveznici pla anja poreza na dohodak, to im onemogu ava provjeru pripadaju eg im iznosa. Stoga, JLS trebale bi imati nesmetan pristup bazi podataka o obveznicima pla anja poreza na dohodak. Sve skupine predloile su da im dodijeli udio iz poreza na motorna vozila i poreza na gorivo kako bi im se pomoglo u financiranju nerazvrstanih cesta, koje trenutno ine znatan dio cestovne mree i u mnogim su upravnim podru jima loe razvijene i odravane. Mali gradovi i sve op ine preporu uju uspostavu kriterija po kojem e Hrvatske ume nadomjestiti lokalnoj samoupravi udio sredstava za potrebe odravanja i ote enje cesta uzrokovano kamionima natovarenih tekim teretom. Ve ina skupina zahtijeva da Vlada Republike Hrvatske razmotri podjelu zarade od ostalih institucija, javnih poduze a (Hrvatske vodoprivreda, Hrvatske auto-ceste, Hrvatske ceste) koja imaju znatan udio na trokove u lokalnim prora unima. Mali gradovi preporu uju da Vlada usvoji sistem 'prvi ulaz-prvi izlaz' (First-In-FirstOut) prilikom razmatranja zahtjeva lokalnih jedinica prema Ministarstvu financija za posudbu sredstava, te prilikom razmatranja prijedloga za projekte koje Vlada financira iz fondova za lokalnu samoupravu. Primjerice 300 milijuna eura Op inskog infrastrukturnog fonda sufinaciranog od strane Europske banke za obnovu i razvoj, a kojim bi upravljalo Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka. Takav sustav bi uvelike pove ao transparentnost tih procesa.

Ostale vane primjedbe:

Uz gore navedene prioritetne preporuke lokalne samouprave, na Okruglim stolovima raspravljalo se i o sljede im vanim pitanjima: Odgovornosti i ovlasti za popis bira a bi se trebale prenijeti na lokalnu samoupravu Kad se funkcije prenose sa dravne/regionalne uprave ili upanije na lokalnu samoupravu, lokalna samouprava, u na elu, ne bi trebala prihvatiti dravne ili upanijske slubenike koji trenutno izvravaju te funkcije. Svrha toga je omogu iti lokalnoj samoupravi postizanje u inkovitosti i zadravanje neovisnosti u odabiru slubenika koji se temelji na lokalnim kriterijima i vrednovanjima. U postoje oj zakonskoj regulativi, jedinice lokalne samouprave mogu aplicirati dravi ili upaniji kako bi preuzele odre ene odgovornosti ako im to odobre za to zadueni dravni i/ili upanijski uredi (npr. jedinice lokalne samouprave ili grupe jedinica lokalne samouprave s brojem stanovnika >8 000 mogu se prijaviti za preuzimanje odgovormosti osnivanja i odravanja osnovnih kola). Me utim, proces takvih prijava nije jasan. Ne postoji ured na dravnoj niti upanijskoj razini koji ima jasnu ovlast zaprimanja raznih prijava i nema ustanovljanog maksimalnog vremenskog roka za donoenje odluke o prijavama. Trebalo bi zakonski odrediti potrebne procese i administrativne mehanizme. 32 grada iz prve faze decentralizacije (koji su odabrani jednim dijelom zbog visokih poreznih prihoda), dobila su od drave dodatni udio za porez na osobni dohodak kako bi financirali prenesene funkcije, te plus to, u slu aju ograni enih funkcija u osnovnokolstvu i (neadekvatnog imena) Fond poravnanja. Ako se u Hrvatskoj provede transparentan Fond poravnanja koji se izra unava po formuli (kao to je preporu eno gore), donirana sredstva Fonda poravnanja e biti apsolutna suma izra unata za svaku posebnu jedinicu lokalne samouprave, a NE definirana kao dodatni postotak poreza na osobni dohodak. Povjerenstvo za decentralizaciju trebalo bi to prije imenovati lanove Stru nih skupina za sektore Gospodarskog razvoja, Ceste i Transporta kako bi razmotrili prioritetne preporuke za prijenos ovlasti u procesu daljne decentralizacije navedenih sektora.

ZAKLJU CI: Rezultat izra ene analize jest mnogo vanih preporuka koje su ponudili predstavnici 121 lokalne jedinice koliko ih je sudjelovalo na okruglim stolovima, te prioriteti za decentralizaciju. Preporuke se odnose na poslove, ovlasti i odgovornosti za koje lokalne

jedinice smatraju da imaju dostatnu i utemeljenu sposobnost preuzimanja. Re eno, naravno, pod uvjetom da sredinja vlast razradi i osigura odgovaraju i sustav financiranja. Ova Analiza razmotrena je i odobrena za daljnju distribuciju na sastanku lanova stru ne skupine, imenovanim od strane Saveza u Povjerenstvu za decentralizaciju, lanovima Saveza i lanovima Povjerenstva za decentralizaciju. lanovi stru ne skupine imenovani od strane Saveza e prezentirati ove preporuke u sektorskim stu nim skupinama i nastojati dobiti od ostalih lanova Stru nih skupina odobrenje za izradu podrobniju analizu funkcionalnih nadlenosti u najprioritenijim sektorima. Za o ekivati je da e lanovi stru ne skupine dogovoriti barem nekoliko tema za podrobniju analizu koja e se fokusirati na; daljnji prijenos svih ovlasti osnovnokolskog obrazovanja na sve gradove i dijela ovlasti i odgvornosti osniva a na velike op ine, prijenos ovlasti centara za socijalnu skrb velikim i srednje velikim gradovima, podizanje razine uskla enosti i koordinacije izme u lokalne samouprave i davatelja usluga na podru ju zdravstva i socijalne skrbi, prijenos vlasnitva i besplatnih koncesija za dravna poljoprivredna zemljita svim jedinicama lokalne samouprave i ukidanje suglasnosti drave za prodaju i/ili zakup dravne poljoprivredne zemlje, prijenos ovlasti za izgradnju, odravanje i upravljanje lokalne (upanijske) ceste (osim auto cesta i brzih cesta) velikim i srednje velikim gradovima, prijenos ovlasti nad poslovima izdavanja radnih dozvola i evidencije ugostiteljskih objekata na lokalnu samoupravu, uvo enje ravnomjernije raspodjele zajedni kog poreza na dobit i njegovo zadravanje na podru jima gdje je dobit i ostvarena, i uvo enje stvarnog Fonda poravnanja

Projekt reforme lokalne samouprave, Projekt administrativne decentralizacije i Projekt fiskalne decentralizacije financiran iz sredstava CARDS-a od strane EU osigurat e stru nim skupinama svu tehni ku pomo u provedbi detaljnih analiza, onda kad budu definirane. Savez, uz podrku Projekta reforme lokalne samouprave, e distribuirati primjerke ove Analize svim jedinicama lokalne samouprave, lanovima Sabrskog odbora za lokalnu (podru nu) i regionalnu samoupravu, Sredinjem dravnom uredu za uravu, svim lanovima Povjerenstva za decentralizaciju i Stru nim skupinama.

DODACI: 1. 2. 3. 4. 5. Saetak preporuka po sektorima i grupama gradova/op ina Osnovni koraci u procesu decentralizacije lanovi Saveza u Povjerenstvu za decentralizaciju i stru nim skupinama lanovi lokalne samouprave (gradova i op ina) koji su sudjelovali na Okruglim stolovima Analiza postoje ih funkcija lokalne samouprave i detaljne preporuke po sektorima

DODATAK 2 - Temeljni koraci u procesu decentralizacije

DODATAK 3 lanovi Saveza u Povjerenstvu za decentralizaciju: Ivo Emi , na elnik Op ine tefanje, Predsjednik Udruge op ina Ana Lovrin, lan Poglavarstva Grada Zadra Ksenija Lini , pro elnica Ureda Grada Rijeke lan Povjerenstva za decentralizaciju: Nives Kopajtich-krlec, savjetnik, Savez lanovi Saveza u stru Financije u LS: Obrazovanje: Zdravstvo: Socijalna skrb: Poljoprivreda: Okoli: Dozvole: nim skupinama (na dan 19. prosinca 2005.): Ksenija Lini , pro elnica Ureda Grada Rijeke Ivo Gavrani , Op ina Blato Ankica Perhat, pro elnica, Grad Rijeka Mario Peut, pro elnik, Grad Zadar eljko Cirba, na elnik op ine Lovas treba biti odre en/a treba biti odre en/a

DODATAK 4 Lokalna samouprava

LISTA SUDIONIKA OKRUGLOG STOLA Ime i prezime / poloaj

OKRUGLI STOL ZA 32 GRADA U PRVOJ FAZ DECENTRALIZACIJE RIJEKA RIJEKA RIJEKA LABIN PAZIN PAZIN ZAPREI SLAVONSKI BROD KUTINA SISAK SISAK KARLOVAC VARADIN VARADIN BJELOVAR OPATIJA OPATIJA ZADAR ZADAR VELIKA GORICA OSIJEK AKOVEC VINKOVCI MAKARSKA PULA PULA G. Vojko Obersnel, gradona elnik G a Ksenija Lini , lanica stru ne skupine G a Ankica Perhat, lanica stru ne skupine G a Eni Modruan G. Josip Rafaeli , zamjenik gradona elnika G. Boris Demark, Pro elnik, Upravni odjel za samoupravu, upravu i drutvene djelatnosti G a Marija Poto ki, ef odsjeka za razvoj poduzetnitva i gospodarstva i pomo nica pro elnika G. Zvonimir Markoti , zamjenik gradona elnika G a eljka Mastilica, tajnica Grada G a Ivanka Boras, zamjenica gradona elnika G a Vinjica Gori, Upravni odjel za financije G. Damir Jeli , zamjenik gradona elnika G. Robert Podolnjak, tajnik Grada G. Tomislav Bogovi G a Verica Burulic, tajnica Grada G. Lucijan Kos, zamjenik gradona elnika G a Jagoda Mozeti G. Mario Peut, pro elnik Upravnog odjela za socijalnu skrb i zdravstvo G. Rajko Jurin, pro elnik Upravnog odjela za gradsku samoupravu i op e poslove G. Ozren Robi , lan Poglavarstva G. Stjepan Sokol, lan Poglavarstva G a Karmen Franin, stru na suradnica za gospodarstvo G. eljko Ili , zamjenik gradona elnika G. Sinia Srzi , gradona elnik G a Vesna Petrovi , zamjenica gradona elnika G a Slavica Jelovac G a Irena Bakal, izvrni direktor, Savez G a Nives Kopajtich-krlec, savjetnik, Savez G a Sanja Vukoti , USAID G. Teodor Anti , UNDP

OKRUGLI STOL ZA OSTALE GRADOVE > 8,000 SLATINA G a Ksenija Plantak, gradona elnica

KATELA KATELA KATELA AKOVO NAICE NAICE UPANJA UPANJA OMI KNIN KNIN TROGIR BELI E BELI E TRILJ DONJI MIHOLJAC BENKOVAC MALI LOINJ KRIEVCI SVETI IVAN ZELINA NOVA GRADIKA GARENICA GLINA ZABOK UR EVAC UR EVAC PAKRAC PAKRAC LUDBREG SENJ SENJ DUGA RESA DUGA RESA NOVSKA

G. Ivan Udovi i , gradona elnik G a Anka Dubrav i , tajnica Grada G a Sanja Viculin, pro elnica Upravnog odjela za financije G. Miroslav Klepo, zamjenik gradona elnika G. Ivan Tri , pro elnik Upravnog odjela za financije G. ivko tefan i , pro elnik za gradsku upravu i samoupravu G. Davor Mili evi , gradona elnik G. Vladimir Maroevi , gradona elnik G. eki Stani , zamjenik gradona elnika G. Tomislav Vrdoljak, zamjenik gradona elnika G a Cecilija Tolo, tajnica Grada G a Lada ago, stru na suradnica za me unarodne odnose G. Zvonko Bori , gradona elnik G a Jadranka Krpan G. Ivan unjar, pro elnik Upravnog odjela za drutvene djelatnosti G. eljko Macani , zamjenik gradona elnika G. Mirko Ersti , zamjenik gradona elnika G a Mirta Lozan i , lanica Gradskog vije a G. Branko Hrg, gradona elnik G. Vlado igrovi , gradona elnik G a Jasna osi , stru na suradnica za gospodarstvo G. Mirko Klari , pro elnik Upravnog odjela za upravu G. Marko Sremi , gradona elnik G. Ivan Hanek, gradona elnik G. Mladen Rotan, gradona elnik G. Mio Roboti G. Davor Huka, gradona elnik G. Krunoslav Keleren, tajnik Grada G. Krunoslav Kosir, gradona elnik G a Maja Mati i , pro elnica Ureda Grada G. Nikica Dizdar, pro elnik G a Mira Fuduri -Kureli , pro elnca Upravnog odjela za financije G. Josip Gojak G a Sonja Marohni -Horvat, , pro elnica Upravnog odjela za drutvene djelatnosti i upravljanje imovinom G a Nives Kopajtich - krlec, savjetnik, Savez G a Sanja Vukoti , USAID

OKRUGLI STOL ZA GRADOVE < 8,000 LIPIK LIPIK BAKAR KLANJEC MURSKO SREDI E G. Stjepan Horvat, Gradona elnik G. Anton Haramija G. Martin Pavleti , pro elnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti. G. Gordan oban, pro elnik G. Branko Vrtari , zamjenik gradona elnika

NOVIGRAD OBROVAC PRELOG PRELOG SLUNJ

G. Anteo Milos, gradona elnik G. Marko Klanac, zamjenik gradona elnika G. Mladen Mezga, zamjenik gradona elnika G a Miljenka Radovi -Grgek, tajnica Grada Pro elnik Ureda Grada

OKRUGLI STOL ZA OP INE > 5,000 STARO PETROVO SELO BEDEKOV INA BILJE BRCKOVLJANI DVOR DVOR UR ENOVAC GAR IN GUNJA KRI KUTJEVO NEDELI E ORIOVAC PODSTRANA REETARI REETARI ROVI E SVETI KRI ZA ERETJE TRNOVEC BARTOLOVE KI VELIKO TRGOVI E VOJNI VRBANJA

G. eljko Ko ijaevi , na elnik G. Rajko Vidi ek, na elnik G. Sre ko Tatarevi , zamjenik na elnika G. eljko Funtek, na elnik G. Nikola Arbutina, zamjenik gradona elnika G a Milica Ljubi i -Kep ija, pro elnica Upravnog odjela za drutvene djelatnoti G. Zvonko Hodak, pro elnik G. Miroslav tefanac G. Vladimir Crnov, na elnik G. uro Paher, na elnik G. Tomislav Posedi, pro elnik G. Mladen Horvat, predsjednik Op inskog vije a G. Antun Paveti , na elnik G. Mario Tomasovi , na elnik G. Zlatko Aga, predsjednik Op inskog vije a G. Ivica Klepi , lan Op inskog vije a G. Slavko Pri an, na elnik G. Ivan Kranj i , na elnik G. Stjepan Hren, na elnik G. Stjepan Pavlia, potpredsjednik Op inskog vije a G. Neboja Andri , na elnik G. Ivan Vidakovi , tajnik Op inskog vije a G a Irena Bakal, izvrni direktor, Savez G. Teodor Anti , UNDP G. Tom Rogers, USAID G a Sanja Vukoti , USAID

OKRUGLI STOL ZA OP INE 2,000 - 5,000 TEFANJE BABINA GREDA BELICA G. Ivo Emi , na elnik G. Mato Stojanovi , na elnik G. Nedad Vejzagi , pro elnik

BRINJE DONJI MARTIJANEC DRAGANI AGLIN ULOVAC GORNJI BOGI EVCI GRADEC HRVATSKA DUBICA HRVATSKA DUBICA JASENOVAC JASENOVAC KAPELA KAPELA MARIJANCI MURTER NOVA RA A OKU ANI PAMAN PISAROVINA RADOBOJ SIRA STUPNIK VELIKA PISANICA VELIKI GR EVAC VELIKO TROJSTVO

G. Ivan Lokmer G. Franjo Golubi , na elnik G. Stjepan Bahori , Odjel za gospodarstvo G. Ivo urina G. Milan Grahovac, na elnik G. Pavo Klari , na elnik G. Damir Luka i , na elnik G. Matija Mikuli , na elnik G a Slavica Dragi evi , tajnica G a Marija Ma kovi , na elnica G a Vinja Kuki G. Zlatko Francoti , na elnik G. eljko Halusek, pro elnik G. Darko Dorki , na elnik G. Ivo Marui , na elnik G. eljko Sabolovi , na elnik G. Aca Vidakovi , lan Op inskog vije a G a Maja Grgov, na elnik G. Tomo Kova i , na elnik G. An elko Topolovec, na elnik G. Branimir Miler, na elnik G. Ivan Trgovec, na elnik G. Fredi Pali, na elnik G. Dragutin Tro an, pro elnik G. Ivan Kova i , na elnik

OKRUGLI STOL ZA OP INE < 2,OOO DRAGALI BISKUPIJA BLATO BOL DONJI LAPAC GRONJAN JASENICE JASENICE KALI KIJEVO KUKLJICA G. Zvonimir Karlik, na elnik G. Damjan Beri , na elnik G. Ivo Gavrani , na elnik G. Tihomir Marinkovi , na elnik G. Simo Mr a, na elnik G. Rino Duni, na elnik G. Martin Bari evi , na elnik G. eljko imi evi , zamjenik na elnika G. Luka Vitlov, lan Op inskog vije a G. Ivan Stjepan Bajan, na elnik G. Vanja Mari i , na elnik

KUMROVEC LASINJA LOKVE MRKOPALJ MRKOPALJ PI AN RAKOVEC STARA GRADIKA SU URAJ KABRNJE KABRNJE TKON TOMPOJEVCI UDBINA VRHOVINE VRHOVINE VRHOVINE ZRINSKI TOPOLOVAC

Mrs. eljka Topfer, pro elnica G. Mirko Juinski, predsjednik Op inskog vije a G. Tomislav Mrle, pro elnik G. Ivan Butkovi , na elnik G a Snjeana Grguri -Toplak, pro elnica G. Bernard Benazi , potpredsjednik Op inskog vije a G. Branko Her ek, na elnik G. Velimir Paui , na elnik G. Ivan Vitali, na elnik G. Nediljko Bubnjar, na elnik G. ime Brki G. Danijel Kati in, na elnik G. Zdravko Galovi , na elnik G. Stanko Mom ilovi , na elnik G. Josip Butkovi , na elnik G. Milan teti G. Nikola Kmezi G. Josip Kova evi , na elnik