UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU

ELDIN ZELJKOVI

IGRA KAO SOCIOLOKI I ANTROPOLOKI FENOMEN

ZAVRNI DIPLOMSKI RAD

SARAJEVO, JULI 2011.

SADRAJ

1 2 3

UVOD ......................................................................................................................... 3 DEFINICIJA IGRE I NJENA RAZLIITA SHVATANJA ...................................... 5 KLASIFIKACIJA IGARA ....................................................................................... 13 3.1 Kategorije igara .................................................................................................. 13 3.2 Agon .................................................................................................................... 14 3.3 Alea ..................................................................................................................... 15 3.4 Mimicry............................................................................................................... 16 3.5 Ilinx ..................................................................................................................... 16 4 POJAM IGRE U JEZIKU ......................................................................................... 17 4.1 Oznake za igru u grkom jeziku ......................................................................... 17 4.2 Oznake za igru u romanskim jezicima ................................................................ 18 4.3 Oznake za igru u germanskim jezicima .............................................................. 18 5 PRAVILA IGRE ....................................................................................................... 19 6 POVIJEST IGARA ................................................................................................... 21 6.1 Igre i tjelesne aktivnosti u prvobitnoj zajednici .................................................. 21 6.2 Robovlasniki sistem- igre i tjelesne vjebe ...................................................... 22 6.3 Igre u staroj Grkoj ............................................................................................. 22 6.4 Igre u starom Rimu ............................................................................................. 24 6.5 Igre u Indiji ......................................................................................................... 24 6.6 Igre u feudalnom drutvu .................................................................................... 25 6.7 Igre u doba humanizma i renesanse .................................................................... 25 7 IGRA IVOTINJA ................................................................................................... 26 8 IGRA-TEMELJ KULTURE ..................................................................................... 27 8.1 Kroskulturalne varijacije igara ............................................................................ 29 9 POECI ODVAJANJA SPORTA OD IGRE ........................................................... 31 9.1 Pojmovno odreenje sporta................................................................................. 31 9.2 Povijest i razvoj ping-pong igre .......................................................................... 33 9.3 Povijest i razvoj koarke ..................................................................................... 33 9.4 Povijest i razvoj nogometa .................................................................................. 36 10 PUBLIKA-SASTAVNI DIO IGARA .................................................................. 37 10.1 Negativna strana publike................................................................................... 38 11 ELEKTRONSKE IGRE........................................................................................ 40 11.1 Video igre.......................................................................................................... 40 11.2 Otuenje ovjeka u svijetu video igara ............................................................. 43 12 ZAKLJUAK ....................................................................................................... 45 13 LITERATURA ..................................................................................................... 46

UVOD

U ovom svom radu na temu Igra kao socijalni i antropoloki fenomen nastojau dokazati ta sam fenomen igre predstavlja, koja je njena uloga u ivotu pojedinca te kako se ona manifestuje u iroj drutvenoj zajednici. U samom definiranju postoje izvjesna neslaganja autora, odnosno da li igra posjeduje odreenu svrhu i smisao ili ne, ipak su svi sloni u tome da je ona prisutna kao izdvojeni svijet sa svojim pravilima koja ju reguliu, prisutna je ovdje i sada a nije zarad nekog budueg blaenstva. Nakon pojanjena samog pojma igre, njene svrhe i uloge prei emo na uvenu Kajoinu klasifikaciju igara na etiri kategorije: Agon, Alea, Mimicry i Ilinx koja nam uveliko omoguava da na bolji nain razumijemo svijet igara. Da bi u potpunosti shvatili pojam igre navodimo njegova razliita poimanja shodno jeziku kojim se koristimo. U razliitim drutvima igra se takoer razliito poima, sam pojam igre nije stvorilo nikakvo znanstveno istraivanje ve jezici kojima se narodi slue. Pravila igre zauzimaju posebno mjesto u ovome radu jer su ona neodvojivi dio igre, pomou nje se ona odvaja od neozbiljnog. U svijetu igre postoji jedan savren red kojeg garantuju striktno odreena pravila kojima se podvrgavaju svi njeni uesnici, kako aktivni tako i pasivni. Jedna od osnovnih razlika svakodnevnog ivota i igre je ta to se igra razlikuje mjestom odravanja i vremenskom odreenou. Povijest igara nam govori o tome kroz koje faze je igra prola u razliitim drutveno-ekonomskim sistemima, da bismo na taj nain doli do igri kao temelju kulture, odnosno raspravili o tome ta je starije igra ili kultura. Da li se razvila igra iz kulture ili kultura iz igre? U sljedeem poglavlju govorimo o institucionalnom obliku igre koji je uzrokovan zanimanjem sve veem broja ljudi za nju. Preko sporta, odnosno njegove dobro organizirane institucije, igre sada mogu postati dostupne iroj populaciji ljudi. On je u potpunosti izraz potrebe drutva za igranjem, to podrazumijeva njegovu ovisnost o drutvu ali i obrnuto; drutvo je ovisno o igrama, odnosno sportu. Kao posljedica razvoja informacione tehnologije zapoinje doba video igara koje predstavljaju svojevrstan fenomen o kojem govorimo kao imaginarnom svijetu unutar samog svijeta igre. Video igre su drutveni fenomen ak i onda kada igra igra sam jer on

na taj nain komunicira sa kreatorom igre i kulturalnim pretpostavkama koje su ugraene u samu igru. Interesantna pitanja koja antropolozi istrauju su kako video igre mogu da kreiraju kulturne prostore sa vlastitim kulturnim pretpostavkama, te kako su video igre povezane sa kulturnom logikom koja je izvan video igara. Ovim radom prije svega sebi uzimam za cilj da budem meu rijetkima sa ovih prostora koji se sa sociolokog aspekta bavio ovim fenomenom, fenomenom igre, njenom ulogom i postojanjem u drutvu, obzirom da se na ovu temu kod nas govorilo i pisalo jako malo. Cilj mi je da na jedno mjesto saberem sva shvatanja igre, oko koje postoje uistinu razliita miljenja pa i ak neslaganja oko samog pojma i njene funkcije u ivotu pojedinaca i drutava.

DEFINICIJA IGRE I NJENA RAZLIITA SHVATANJA

Da bismo govorili o samoj igri i o onome ta ona zapravo predstavlja, treba prije svega definisati samu igru, pojasniti detaljno njenu svrhu i ulogu, kako u ivotu svakog pojedinca, tako i u drutvu. Imamo mnotvo njenih definicija, no, zadovoljit emo se tokom rada miljenjima klasiara na ovom polju kao to su Eugen Fink, Roe Kajoa, Johan Huizinga. Huizinga ovako definie igru: Ukratko, u pogledu forme, igra se moe definisati kao slobodna akcija koju prihvatamo kao fiktivnu i izdvojenu od svakodnevnog ivota, sposobnu, meutim, da potpuno obuzme igraa; aktivnost bez ikakvog materijalnog interesa i koristi; koja se odvija u namjerno ogranienom vremenu i prostoru, po redu predvienom datim pravilima, podstiui u ivotu odnose izmeu grupa koje se namjerno okruuju misterijom ili preruavanjem naglaavaju svoju izuzetnost u odnosu na ostali svijet. 1 Sloboda je ono to krasi igru. Bez nje ona gubi smisao, jer igra na zapovijed vie nije igra. Ako bi nas neko upitao Ukoliko je osnovna karakteristika igre sloboda, ta nam je onda initi sa igrama iz rimskog doba? Da li borbe gladijatora2 svrstavamo u igru? Odgovorit emo da borba gladijatora nije igra za same igrae, ona za njih predstavlja puku borbu za ivot, dok je igra samo za posmatrae-svjetinu i zapovjedae, gladijatori su samo rekviziti igraa koji su negdje drugo (tribinama) to nije dovoljno da je okarakteriemo igrom iz vie razloga. Jedan je kao to smo rekli, nedostatak slobode,
1

Kajoa, Roger, Igre i ljudi, Nolit, Beograd, 1979, str. 32. Gladijatori (latinski: gladiatrs) su bili borci u starom Rimu koji su se borili u areni protiv ivotinja i jedni protiv drugih. Termin gladijator potie od rijei gladijus (lat: gladius), kratkog rimskog maa za bodenje i sjeenje. Gladijatorske borbe su u Rimu uvedene u prvoj polovini 3. vijeka pne. u sklopu pogrebnih sveanosti, kao obred rtvovanja ljudskih ivota sjenkama pokojnika. U prvoj zabiljeenoj borbi 264. pne. borila su se samo tri para. Krajem 2. veka gladijatorske borbe su postale veoma popularne predstave koje su rimski carevi poklanjali svom narodu. Prvobitno su se izvodile u Forumu, a kasnije u amfiteatrima irom Rimskog carstva. Najpoznatiji amfiteatar je svakako rimski Koloseum. Gladijatori su mogli da budu robovi ili ratni zarobljenici koji su bili obavezni da se bore, kriminalci koji su htjeli da pobjegnu od smrtne kazne, ili slobodni ljudi koji su htjeli na taj nain da zarade i da se izvuku iz siromatva. Mukarci nisu bili jedini koji su se borili u areni. Borile su se i ene, koje su se obino preruavale u legendarne Amazonke. Poetkom 3. vijeka, car Septimije Sever je zabranio borbu ena. Gladijatorske borbe su ukinute sa jaanjem hrianstva, na temelju zakona cara Konstantina Velikog iz 325. godine, ali su se i dalje sporadino odravale do oko 450. godine. Posljednje gladijatorske borbe u samom gradu Rimu odrane su 1. januara 404. godine
2

dok su takoe prepreke i ostali faktori koji proizilaze iz nedostatka slobode, kao to su gubitak uivanja u datom momentu, povezanost sa realnim svijetom itd. Roer Kajoa igru smatra aktivnou koja je: 1. Slobodna: na koju se igra ne moe primoravati a da time igra ubrzo ne izgubi svoju prirodu privlane i vesele razonode; 2. Izdvojena: ograniena preciznim vremenskim i prostornim, unaprijed utvrenim, granicama; 3. Neizvjesna: iji se tok i ishod ne mogu unaprijed predvidjeti, poto se inicijativi igraa obavezno daje izvjesna sloboda iz potrebe za izmiljanjem; 4. Neproduktivna: poto ne stvara ni dobra, ni bogatstva, niti bilo kakvu vrstu novih elemenata, izuzev prenoenje vlasnitva unutar kruga igraa, i iji je ishod situacija identina onoj na poetku partije; 5. Propisana: podvrgnuta odredbama koje ukidaju obine zakone i za trenutak uvode novu, jedino vaeu zakonitost; 6. Fiktivna: praena specifinom svjeu o nekoj vrsti drugorazredne realnosti ili o potpunoj nerealnosti u odnosu na tekui ivot.3 U Filozofijskom rjeniku Vladimira Filipovia moemo nai da je Igra slobodna djelatnost duha i tijela bez koristi, cilja i svrhe, za razliku od inidbe i tvorbe ili rada kao svrsishodnih djelatnosti; rastereenje od svih svrha i razbibriga. Imajui u vidu upravo odsutnost svake svrhe, esto se taj pojam prenosi i na ponaanje ivotinja pa i neivu prirodu (npr. igra valova). Stoga, im se igra zapodijeva radi bilo kakve odreene svrhe, npr.sportsko natjecanje samo radi postizanja rekorda ili prihoda, ona gubi bitni znaaj igre i poprima strukturu svrsishodne djelatnosti, spada na rad ili tehniku, od kojih se upravo treba razlikovati. No, to zacijelo ne znai da je igra isto to i puka igrarija, samovolja ili iluzija. Kao igra ona ima vlastita pravila koja je odreuju u njezinu odvijanju i time omeuju od svake ne-igre. Igra, nadalje, nije ni isti privid, ona ima vlastitu zbiljnost koja zahtijeva i igraku ozbiljnost te potivanje pravila igre, te premda se odvija u realnom prostoru ona svojim nainom bitka see i u imaginarni prostor mate. Dok smiljeni niz svrsishodnih radnih postupaka radi zadovoljena neke potrebe mora biti ponovljen radi zadovoljenja nove
3

Kajoa, R. op. cit. str.38.

potrebe itd. u beskraj, pa se sredstvo i svrha samo trenutno poklapaju da bi se opet razdvojili poput svake loe beskonanosti, igra je kao takva ve s onu stranu odnosa sredstva i svrhe u sebi samodostatna i utoliko istinski beskonana kao pomirenje nunosti i slobode. Iz te perspektive ona otvara pravu zbiljnost i vlastitost ovjejeg opstanka s onu stranu rada. Odatle se ini da je igra najprisutnija u blagdanu, slavi i sveanosti gdje poprima simboliko znaenje, ili u takvim djelatnostima i podrujima koji su tome najblii, kao to je primjerice umjetnost. To je Schillera navelo da jedinstvo tvarnog i oblikovanog nagona ovjeka razumije kao nagon igre (Spieltrieb) koji tei ljepoti kao najviem oitovanju ideje ovjenosti u njezinu totalitetu.4 Eugen Fink, pak, smatra da je igra jedan od osnovnih fenomena ljudskog postojanja uz fenomene kao to su: rad, vladavina i ljubav, te smatra da je ovjek bie koje se igra (homo ludens) isto kao i ovjek koji stvara (homo faber) ili ovjek koji djeluje5 (homo politicus). Za Finka je igra, jednostavno, sastavni dio ovjekove egzistencije, neodvojiv segment samoga ovjeka, znak njegova postojanja. Igra zapravo: nema ciljeve kojima slui, ona svoje ciljeve i svoj smisao ima u samoj sebi. Igra nije zarad nekog budueg blaenstva, ona je u sebi ve srea, ona je otrgnuta iz inae opteg futurizma, ona je usreujua sadanjost, nenamjerno ispunjenje. To nipoto ne iskljuuje da ona ima u samoj sebi zamane momente napetosti, tako, npr., u svim takmiarskim igrama, ali igra sebe ne transcendira, ona ostaje u samoj sebi sa svojim 'uzbuenjima, sa celokupnom skalom svojih napetosti, sa nacrtom radnje igre.6 Igra nema nikakvu svrhu, ona ne slui niemu. Ona je beskorisna i ne koristi niemu ona se ne odnosi unaprijed na konani cilj, na bilo koji konani cilj ljudskog ivota koji se zagovara ili u koga se vjeruje. Pravi igra se igra samo da bi se igrao. Igra stoji za sebe i u sebi, ona je izuzetak vie nego u jednom smislu.7 No, mi emo se primarno u ovom radu zadrati na sociolokom i antropolokom aspketu shvatanja igre, ali da bismo mogli otkloniti sve nejasnoe kada se govori o igri, kako o
4 5

Filipovi, Vladimir, Filozofijski rijenik, Nakladni zavod matice Hrvatske, Zagreb 1989., str.138. Homo politicus sam u ovom kontekstu slobodno preveo kao ovjek koji djeluje bez namjere da se dublje bavim tim pojmom jer Igra nije usko sa njim povezana. 6 Fink, Eugen, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit, Beograd, 1984. str. 296. 7 Fink E., op. cit., str.297.

samom pojmu Igre tako i njenom djelokrugu i svrhi, pokuat emo je pojasniti sa svih moguih aspekata kako bismo i na taj nain ukazali na njen znaaj i ulogu. Igra postaje smislena ako se svaki put odigrava kao nova mogunost. Upravo zbog toga je jedan segment njene definicije, da je to slobodna aktivnost. Njena ljepota je u neizvjesnosti, esto i u nepredvidivosti gdje su sve mogunosti otvorene a nerjetko se ovjek vie unese u igru nego u zbilju, moda zbog toga to je ona dobrovoljna aktivnost u koju se pristupa i odstupa onda kada elimo i koliko to elimo. Fascinantna je injenica da igra kao igra postoji u realnom, pojavnom svijetu unutar kojega gradi imaginarni svijet koristei se realnim rekvizitima pomou kojeg oblikuje taj stvoreni svijet kojeg je stvorila8. U momentu igre ovjek ivi dva paralelna svijeta, ivi u dvije stvarnosti (pojavnoj i imaginarnoj). No, da bismo razumjeli igru moramo razumjeti svijet, kako onaj stvarni, pojavni tako i onaj imaginarni, nestvarni kojeg igra stvara. U svijetu igre postoji jedan savren red kojeg garantuju striktno odreena pravila kojima se podvrgavaju svi njeni uesnici, kako aktivni tako i pasivni.9 Igra zahtijeva bezuvjetan red i svako ko naruava taj red ili od njega odstupa kvari igru, oduzima njen znaaj i ini je bezvrijednom.10Ona je vremenski ograniena, poinje i zavrava u tano odreenom trenutku, jer se njeno trajanje obino unaprijed definie, isto kao i prostor na kojem se odvija. Samovolji u igri nema mjesta, jer ona negira njenu osnovu te njena pravila. Ono to je interesantno kada elimo definisati igru je to to nam se na prvi pogled ini da se bavimo neim to nam je apsolutno jasno i poznato a to ne uspjevamo tano da odredimo ta predstavlja. Stoga je nuno prije svega odrediti aspket sa kojeg e se posmatrati igra da ne bi dolo do odreenih nejasnoa. Igra se moe posmatrati sa raznih aspekata kao to su filozofski, koji pitanje o igri usmjerava tumaenju bivstva ljudske igre, zatim antropoloki, socioloki, religijski, ekonomski, politiki itd. No, mi emo se primarno u ovom radu zadrati na sociolokom i antropolokom aspketu shvatanja igre, ali da bismo mogli otkloniti sve nejasnoe kada se govori o igri,

Uzelac, Milan, Igra kao filozofski problem, Predavanje odrano na Sportskoj akademiji u Beogradu aprila 2003., preuzeto sa: http://www.uzelac.eu/Predavanja2009/UzelacMPojamIgre0403.pdf 9 Pod pasivnim uesnicima ovdje smatram publiku o kojoj e vie i detaljnije biti govora u nastavku rada. 10 O pravilima igre e biti neto vie govora u nastavku. Red je jedno od osnovinih pravila svake igre, pa zbog toga zasluuje neto veu panju.

kako o samom pojmu Igre tako i njenom djelokrugu i svrhi, pokuat emo je pojasniti sa svih moguih aspekata kako bismo i na taj nain ukazali na njen znaaj i ulogu. Prije toga veoma je bitno, radi razumjevanja samoga pojma igre, ukazati na razliita shvatanja iste. Potpuno s pravom Kajoa kritizira Huizingino shvatanje igre u kojem nema mjesta za igre kao to su igre na sreu (karte, utrke konja i pasa, kocka, klaenje itd.), jer se njima stjeu materijalna dobra i igraju se uglavnom s ciljem stjecanja materijalne koristi, te se tu ne radi ni o kakvoj proizvodnji dobara ve klasinom prenosu svojine sa igraa na igraa, prije ega su oni svojevoljno pristali na pravila igre ili ispunili uslove koji su se od njih zahtijevali, kako Kajoa kae igra postoji samo tamo gdje igrai ele da igraju.11 Kada govorimo o razliitim shvatanjima igre, treba navesti neslaganja i u vezi sa samim subjektom igre. Za Eugena Finka igra je svojstvena samo ovjeku niti jednom drugom biu ona to nije igra je iskljuiva mogunost ljudskog postojanja. Samo se ovjek moe igrati.12 Fink smatra da je igri sklon samo onaj ko se na sveobuhvatan nain odnosi prema univerzumu, ono to je bivstvujue pri emu se stalno zadrava u prostoru izmeu stvarnosti i mogunosti, tj. samo ovjek moe egzistirati u igri. Finkov stav o igri voen je Hegelovom milju da poznato jo nije i spoznato. Suprotan stav zastupa Huizinga koji pored toga to smatra da je igra starija od kulture, takoe tvrdi da civilizacija nije nita bitno doprinijela igri ivotinje se igraju isto tako kao i ljudi. I sva glavna obiljeja igre ostvaruju se ve u igri ivotinja. Valja samo promatrati mlade pse za vrijeme igre, pa da se sva ta obiljeja prepoznaju u njihovu vedrom hrvanju. to je najvanije: u svemu tome oni oito nalaze vrlo mnogo zadovoljstva i razonode. Postoje mnogi vii i razvijeniji stupnjevi: prave utakmice i lijepe predstave pred gledaocima. Ovdje je vrlo vano napomenuti jo neto: ve u svojim najjednostavnijim oblicima i ve u ivotinjskom carstvu igra je vie nego isto fiziologijska pojava ili fiziologijski uvjetovana psihika reakcija. Igra kao takva nadilazi granice isto biologijskog, pa ak i isto fizikog djelovanja. Ona je smislena funkcija. U igri suigra neto to nadilazi neposredan poriv za potvrivanjem ivota i to u ivotno djelovanje unosi smisao. Svaka igra neto znai. Nazovemo li to djelatnim principom koji

11 12

Kajoa R., op.cit., str.34. Fink E., op. cit., str.292.

igri podaruju njenu bit, duh, rekli smo previe, a nazovemo li to instinktom, nismo rekli nita.13 Huizinga smatra da uvoenjem pojma instinkt skrivamo se iza jedne nepoznanice, jer se po njemu ivotinja i dijete igraju jer im to priinjava zadovoljstvo, i upravo u tome lei njihova sloboda. Kao to vidimo sloboda je jedno od osnovnih obiljeja igre. Stoga bi trebalo pojasniti ta ona zapravo predstavlja. Vladimir Filipovi je definie na sljedei nain: Sloboda (gr. Eleutheria, lat. Libertas) ovjeka je sloen fenomen i viestruki problem koji se javlja na nekoliko razina, pokazuje raznovrsne aspkete i ima dugu i bogatu povijest jednako kao zgoda svijeta i kao tema filozofije i njezinih glavnih disciplina- ontologije, etike, filozofije prava i politike. Ponajprije treba razlikovati razine fenomena slobode. U fundamentalnom smislu sloboda ini bit ovjeka. Kao bie u svijetu on se razlikuje od svih ostalih bia time to nije naprosto upregnutu svoju prirodnu okolinu i potpuno determiniran njenom nunou, nego je u isti mah stavljen i u ono Otvoreno samoga svijeta. Time je ujedno stavljen pred neminovan zadatak da sam oblikuje svoj opstanak i brine za nj, dade mu smisao i tako ostvaruje svoje razliite povijesne mogunosti. Budui da na taj nain konstituira bit ovjeka, ta je sloboda toliko fundamentalna, da bi odricanje od nje znailo gubitak bitka ovjeka, njegove iskonske ovjenosti. Stoga mu i nije preputeno da se njome slui ili ne slui, nego je izvorno preuzimanje slobode ve temeljna odluka o smislu cijela opstanka koji time ujedno odluuje o svojoj vlastitoj biti i preuzima odgovornost za sebe, kako je to uvjerljivo pokazla i novija analitika egzistencije. Spremnost za tu odgovornost odraava odlunost za sam opstanak, a glas te fundamentalne slobode ne moe se preuti i zove se savjest. Kako se ta sloboda uspostavlja samim nainom bitka ovjeka i ini njegovu bit kao osobe, neki je nazivaju i osobnom slobodom. S obzirom da se ta sloboda kao odlunost ravna samo prema vlastitoj savjesti, ona se moe razumjeti i kao samoodreenje ili autodeterminacija, ukoliko se svaki in odvija ne samo od sebe nego i spram sama sebe. Premda se ovjek ne moe odrei ove temeljne slobode odluke kao odlunosti, on se spram nje moe ogluiti. Ukoliko je on svjesno i izriito preuzima a time i odgovornost, ova sloboda za slobodu moe se nazvati i pozitivnom slobodom koja se oituje kao sloboda volje ili sloboda za... Sloboda je pak negativna ili samovolja zato to je ovjeku preputeno da ini ovo ili ono, ili da to propusti i to je sloboda od On
13

Huiznga, Johan, Homo ludens, Naprijed, Zagreb 1992., str. 9.

10

moe birati to e uiniti izmeu najmanje dvije mogunosti, i ta alternativna mogunost oituje se kao njegova sloboda izbora. Najzad, njegova potencijalna sloboda od vezanosti za prirodu postepeno se aktualizira u radu i oslobaanju od te zavisnosti u faktikoj slobodi spram prirodnih stvari i prisile. Kao to je ovjek u stanovitom smislu samostalan spram prirodnih stvari i nude, tako su i prirodne stvari samostalne u odnosu na njegovu nakanu. Spram njih ovjek moe postupiti ovako i onako, pri emu se njihov tok moe ali ne mora poklapati s vlastitom nakanom, i ta faktika mogunost pokazuje se kao sloboda postupanja, injenja ili djelovanja.14 to se tie Gadamerovog shvatanja igre, on tvrdi da za igraa igra nije ozbiljna, pa se zbog toga on i igra. Igra ima posebnu vezu sa onim to je ozbiljno. Igramo se radi rekreacije i, to je vanije, igra u sebi sadri svoju vlastitu ozbiljnost. Veze koje karakteriu aktivnu egzistenciju u igri ne nestaju u potpunosti ali su donekle obustavljene. Igra zna da je igra samo igra koja se nalazi unutar svijeta koji je omeen ozbiljnim svrhama. Igra ispunjava svoju svrhu samo ukoliko se igra izgubi u njoj. Ozbiljnost u igri nije samo ta koja nas odvaja od svijeta igre nego je neophodna kako bi igra bila potpuna. Igra zna ta je igra i da je to to radi samo igra, ali ne zna tano ono to zna. Igra ima svoju sutinu nezavisnu od svjesnosti onoga koji se igra. Igra postoji ak i onda kada nema subjekata koji se igraju. Igrai nisu subjekti igre ve igra kroz njih postie svoju prezentaciju. Ustvari, igra jeste samoprezentacija. Ta samoprezentacija zavisi od spremnosti igraa da usvoji ciljeve igre. Troei sebe za ciljeve igre igra u stvari prezentira sebe. Sve prezentacije su potencijalne reprezentacije neega. Ovo se moe primjetiti kod umjetnosti kao igre. Iako su igre reprezentacije i uveliko podrazumijevaju prezentaciju igraa u njima, igra nije prezentovana svakome-nije namjenjena publici. ak ni one igre koje se izvode pred gledaocima, kao to je sport, nisu namjenjene njima. tavie, igre su u opasnosti da izgubi zbog toga svoje prave karakteristike igre pretvarajui se u show. Publika samo treba da nadopunjuje ono to igra jeste. Za igraa ovo znai da on ne samo da ispunjava svoju ulogu ve on igra ulogureprezentuje sebe publici. Nain na koji on uestvuje u igri nije odreen time da je on u potpunosti apsorbovan u njoj ve da igraju svoju ulogu u skladu sa igrom kao cjelinom, a publika je ta koja treba biti apsorbovana. Potpuni zaokret nastaje kada gledalac postaje
14

Filipovi V. Op. cit. str.304.

11

igra. On, a ne igra, je taj za kojeg i u kojem se igra odvija. Ovo ne znai da igra ne moe iskusiti svoju ulogu, nego gledalac ima metodoloko prisustvo. Igra nema svoj cilj ijim bi se ispunjenjem dolo do njenog kraja, ve se obnavlja u konstantnom ponavljanju. Igra ne zahtijeva podlogu. Igra je ta koja se igra i nevano je da li je igra prisutan ili ne. Igra nije neto to osoba ini. Subjekt igre nije individua ve sama igra. Igra nije samo bez cilja i svrhe, ve i bez napora. Ona se deava, sama po sebi. Lahkoa igre ne znai stvarno odstustvo napora ve odsustvo velikih napregnua, to se subjektivno doivljava kao relaksacija. Struktura igre upija igraa u sebe i oslobaa ga tereta poduzimanja inicijative i napora. Ovo je vidljivo zbog spontane tenje ka ponavljanju igre. Nije ispravno rei da se ivotinje takoer igraju, niti da se voda i svjetlost takoer igraju. Ispravno je rei da se ovjek takoer igra. Njegova igra je takoer prirodan proces. Igra je podjednako kao i priroda bez svrhe, cilja i napora i konstantno se obnavlja, pa se stoga moe pojaviti kao model umjetnosti. Sve umjetnike igre su samo imitacije vjene igre svijeta. Da bi igra postojala neophodno je da postoji drugi igra, ili ako ga nema da postoji neto to e odgovarati na igraeve pokrete. Igra nosi slobodu za igraa jer moe da odabere da li da uestvuje ili ne i rizik za igraa jer se moe igrati samo sa ozbiljnim mogunostima. Atraktivnost i fascinantnost igre proizlazi iz injenice da igra upravlja igraima. Ono to igraa uvlai u igru i dri ga unutra je igra sama. Igre se meusobno razlikuju po njihovom duhu. Ovo nije u vezi sa raspoloenjem igraa. Razlike u mentalnim stavovima su efekat a ne uzrok razlika meu igrama. Razlike dolaze od razliite konstitucije pokreta koji sainjavaju igru. Specifina priroda igre lei u pravilima koja je odreuju. Karakteristika ljudske igre je da se igra neto. Ovo znai da je struktura igre takva da postoji kakvoa koju igra bira. Prvo, na nain da odvaja svoje igrako ponaanje od drugog ponaanja svojom eljom za igrom. On takoer pravi izbor izmeu vie igara.

12

Ljudska igra zahtijeva igrako polje. Igra se ne odvija na otvorenom, neogranienom prostoru, ve na posebno omeenom prostoru za igranje. Uspostavljanje prostora igranja znai uspostavljanje zatvorenog svijeta igre. Igra svojom transformacijom u umjetnost dostie svoju idealnost. Igra je takva transformacija da igra gubi svoj identitet. Igrai vie ne postoje, samo ono to oni igraju. Transformacija u strukturu nije prosto prelazak u drugi svijet. Igra se deava u drugom, zatvorenom svijetu koji ima vlastite mjere, ne mjeri se niim to je izvan tog svijeta.

KLASIFIKACIJA IGARA

Zbog velikog broja igara i njihove raznolikosti veoma je teko klasificirati igre. Postoje mnoga miljenja u vezi sa tim, no, svakako da kada govorimo na ovu temu neizostavna je Kajoina klasifikacija igara detaljno pojanjena u djelu Igre i ljudi. Kako bismo u nastavku rada mogli lake analizirati sve vrste igara, ili barem veinu njih koje su danas aktualne u naem (modernom) drutvu, potrebno je prije toga na to kvalitetniji nain razvrstati igre, shodno njihovim svojstvima.

3.1

Kategorije igara

Poslije razmatranja raznih mogunosti, predlaem podjelu u etiri glavne kategorije, zavisno od toga da li u posmatranim igrama preovlauje takmienje, odnosno sluaj, pretvaranje ili zanos. Ja ih respektivno zovem Agon, Alea, Mimicry i Ilinx. Sve etiri zaista pripadaju domenu igara; igra se fudbal, klikeri ili ah (Agon), igra se rulet ili na lutriji (Alea) igramo se gusara, Nerona ili Hamleta (Mimicry), igramo se da bi brzim okretanjem ukrug ili padom izazvali u sopstvenom organizmu stanje zbunjenosti i strepnje (llinx). Pa ipak, ovo oznaavanje ne obuhvata u potpunosti svijet igara. Ono ga dijeli u kvadrante, na osnovu samostalnih principa. Ove oznake ograniavaju sektore u koje su okupljene istovrsne igre. Ali unutar tih sektora, razne igre rasporeuju se u isti red prema jednoj uporednoj progresiji. Tako da one mogu istovremeno da se rasporede i izmeu dva suprotna pola. Na jednom polu vlada, skoro neprikosnoveno, zajedniki princip razonode, nestaluka, slobodne improvizacije i bezbrinog izliva, ime se manifestuje izvijesna nekontrolisana fantazija koju moemo oznaiti imenom paidia. Na

13

suprotnom polu ta nestana i spontana bujnost skoro se potpuno povlai, u svakom sluaju disciplinuje, jednom komplementarnom, u poneem ali ne u svemu, suprotnom tendencijom od njene anarhine i udljive prirode: to je rastua potreba da se takva priroda podvrgne proizvoljnim konvencijama, imperativima, i to namjerno nezgodnim, i da se stalno i sve vie ometa postavljanjem sve teih prepreka, kako bi joj se put do eljenog cilja uinio to napornijim. Taj put, opet, ostaje savreno nekoristan, iako zahtijeva sve vee napore, sve vie strpljenja, domiljatosti i vjetine. Tu drugu komponentu nazivamo ludus.15

3.2

Agon

Ono to je najbitnija karakteristika agona jeste takmienje. Agon (grki agon-igra, borba) je megdan, takmienje u vitekim igrama kod starih Grka. Akteri ili agonisti uestvovali su na Olimpijskim igrama. Agon je podrazumijevao i nadmetanje u drugim oblastima, kao to su poezija, ples, slikarstvo, vajarstvo, filozofija, politika i dr. U njemu snage odmjeravaju dva ovjeka, dvije ekipe ili neogranien broj ljudi. Igre koje spadaju u ovu kategoriju kao cilj imaju odreivanje najboljeg u konkretnoj igri, i zahtijevaju neprestane napore, treninge, disciplinu i postojanost. Prilikom igara ove vrste dolazi do rivalstva te do izraaja dolaze kako tjelesne tako i intelektualne osobine kao to su snaga, vjetina, pronicljivost, izdrljivost, pamenje. Rivalstvo nestaje ukoliko svi nemaju podjednake anse za pobjedu. Iako je jednakost ansi nekada i nemogue omoguiti svim uesnicima kao to su situacije sa igrama kada se sam prvi potez okarakterie kao prednost, recimo u igri aha (gdje se prvim potezom stjee odreena prednost). Nekada pozicija posljednjeg donosi prednost, kao to je sluaj recimo sa skijakim spustovima ili poloaj na samom terenu, bilo vanjskom, gdje nekada vremenski uslovi (vjetar, kia, jako sunce, snijeg) znaju biti od presudnog znaaja ili dvoranskim igrama, jer je u nekim igrama bitna postavka na terenu (sprintevi u atletici, gdje trka u sredini ostvaruje blagu prednost zbog vidnog polja). Takmiari se nadmeu u jednakim uslovima ( u onolikoj mjeri koliko je to mogue ), vae ista pravila za sve uesnike te se igre odvijaju na ograenim terenima koji
15

Kajoa R., op.cit., str. 40.

14

ispunjavaju uvjete za agonalnu vrstu igara. I na kraju, agon za cilj ima samo jedno a to je uspjeh.

3.3

Alea

Alea je pojam kojim se definie sve ono to je suprotno agonu. Alea na latinskom znai igra kockama.16 Kajoa ovaj pojam i upotrebljava jedino sa ciljem da njime oznai sve vrste igara koje se baziraju na faktoru sree, gdje sudbina biva jedini inilac pobjede, jer u igrama na sreu se kae da je igra bio bolje sree a ne da je bio vjetiji kao to je to sluaj u agonalnim igrama. Alea oznaava i otkriva naklonost sudbine. Tu je igra potpuno pasivan i njegove odlike i sposobnosti, prednosti njegove vjetine, snaga miia i inteligencija, ne dolaze ni do kakvog izraaja. On rizikuje ulog. ()Suprotno od agona, alea negira rad, strpljenje, okretnost, kvalifikaciju; ona eliminie profesionalnu vrijednost, tanost, trening. Ona je apsolutno: ili ili. Takva pravda srenom igrau donosi beskonano vie od onoga to bi mu mogao pruiti ivot pun rada, discipline i znoja. Ona se pojavljuje kao drsko i nadmono ruganje sposobnosti.17 Agon poiva na odgovornosti, ulaganju u sebe i svoje sposobnosti, dok je alea iskljuivanje odgovornosti, preputanje srei i sudbini. Tano je da neke igre kombiniraju u izvjesnim granicama agon i aleu, kao to je sluaj sa igrama karata. Ono to je srodno, zajedniko agonu i alei je tenja za stvaranjem istih uslova za sve igrae. Dakle, obje vrste igara krasi jednakopravnost svih igraa, u agonu je to tenja za dokazivanjem i demonstracijom vlastitih sposobnosti, dok je na drugoj strani jednakost sviju da im se srea osmjehne. Jednakost igraa u imaginarnom svijetu igre je moda upravo taj faktor koji privlai sve one razoarane svakodnevnom zbrkom, neredom, te upravo u igrama koriste jednu vrstu utjehe kako bi na taj nain kompenzirali svu nepravdu koja im se nanosi u realnom ivotu. Naime agon i alea imaju jo neto zajedniko: uvjerenost pojedinca da je bolji od drugih. Neki to pokuavaju dokazati borbom (tj. natjecanjem, rivalstvom), a neki igrama na sreu.

16 17

Kajoa R., op.cit., str. 45 Ibid

15

3.4

Mimicry

Svaka igra podrazumijeva prihvatanje neke iluzije (iako ta rije ne znai nita drugo do ulazak u igru: in lusio) u najmanju ruku, jednog zatvorenog svijeta, konvencionalnog i u izvjesnim vidovima izmiljenog. Igra moe da se sastoji ne samo u razvijanju neke aktivnosti ili pokoravanju sudbini u nekoj fiktivnoj sredini nego i u tome da lino postanemo neka izmiljena linost i da se shodno tome i ponaamo. Tako se sada nalazimo pred raznolikom serijom manifestacija ija je zajednika crta ta to se zasnivaju na injenici da subjekt izigrava da vjeruje, igra da bi povjerovao ili da bi drugi povjerovali da on nije on nego neto drugo. On zaboravlja, preruava, privremeno odbacuje svoju linost da bi oponaao nekog drugog. Da bih oznaio te manifestacije, izabrao sam, termin mimicry, koji na engleskom oznaava upravo mimikriju insekata, da bih podvukao osnovnu i elementarnu, skoro organsku prirodu nagona koji ih podstie.18 Kajoa smatra da su ljudi kao i insekti skloni stalnim promjenama, kako promjenama linosti, tako i promjenama u stalnom izgledu. Oponaanje i preruavanje su osnovna odlika ove vrste igara. Dijete se pretvara u izvjesnim situacijama da je odrasli ovjek, ali ponaanje iz mimicry se u velikoj mjeri preljeva iz djetinjstva u ivot odraslih. Naravno da Kajoa u ovu grupu igara svrstava pozorite i dramske predstave. Osnovne odlike ovih igara su mata, interpretacija, aktivnost. Jedino pravilo mimicry-a jeste da se oduevi, opini ili zabavi gledaoc. Gledaoc prije toga mora prihvatiti na odreenu vrijeme prikazanu izvjetaenost kako bi igra uspio u svojoj nakani, jer igra naprosto mora da se pokloni iluziji, preda joj se u potpunosti za vrijeme u kojem ona traje, prihvati je kao zbilju, kako bi ona pod tim uslovima ostvarila eljeni efekat.

3.5

Ilinx

U ovu kategoriju igara uvrtene su one koje poivaju na izazivanju vrtoglavice i sastoje se u pokuaju da se za trenutak poljulja stabilnost percepcije i jasnom razumu nametne neka vrsta sladostrasne pometnje. U svim sluajevima.radi se o dospjevanju u neku vrstu gra, zanosa ili vrtoglavice koji na preac briu stvarnost.(...) da bih oznaio takve raznovrsne zanose koji su u isto vreme i neto kao nered, as organski, as fiziki,
18

Kajoa R., op.cit., str. 47.

16

predlaem izraz ilinx, grki izraz za vodeni vrtlog, iz koga, u stvari, proistie u istom jeziku i termin za vrtoglavicu (ilingos).19

POJAM IGRE U JEZIKU

Pojam igre naizgled se ini sasvim jasan ali da bi obuhvatili njegovo puno znaenje u sljedeim redovima emo govoriti o tome kako se igra oznaava na nekim svjetskim jezicima. U razliitim drutvima igra se takoer razliito poima, sam pojam igre nije stvorilo nikakvo znanstevno istraivanje ve jezici kojima se narodi slue. Naravno da se ne insistira, niti oekuje, da se doe do zajednikog znaenja igre (na globalnom nivou) jer se njoj ne pridaje ista koliina panje u svim drutvima, nego jednostavno da imamo uvid u etimologiju samog pojma kao i znaenje rijei na pojedinim jezicima. Oznake za igru u grkom jeziku

4.1

U grkom jeziku za djeiju igru koristi se izraz sa sufiksom inda, koji zapravo oznaava samo igranje. Tako se kod Grka (sfairinda) loptom, (elkystinda)-natezanjem ueta, (streptinda) - igrom bacanja, (vasilinda)- igrom kralja. I savrena samostalnost tog sufiksa gotovo je ve simbol za neizvodljivost pojma igre. Za razliku od tog potpuno osebujnog naina za oznaavanje djeje igre, podruje igre uope imenuje se u grkome s nita manje nego tri rijei. Tu je napokon i (paidia) najea rije za igru. Etimologija joj je sasvim lahko uoljiva: ona znai: ono to pripada djetetu, ali se u isto vrijeme akcentom razlikuje od = djetinjarija. Meutim, upotrebom se uope ne ograniava na podruje djeje igre. Svojim izvedenicama (paizein) = igrati, i = igraka, moe ona oznaavati svakojake oblike igre, sve do najviih i najsvetijih, kao to smo gotovo ve i vidjeli.20 Zanimljiva je injenica da se kod Grka borbene igre i natjecanja ne uvrtava etimoloki u domen igre kao to je to sluaj sa ostatkom Evrope. Agon se drugaije shvata u helenskoj kulturi i u svakodnevnici pojedinih Grka, jer u agonu nema, za njihovo
19 20

Ibid, str. 51. Huiznga, J., op. cit , str.32

17

shvatanje, mjesta za igrariju i neozbiljnost ve podrazumijeva stil ili nain ivljenja. Tako da s pravom moemo zakljuiti da je Grcima itov ivot bio sastavljen od igre!

4.2

Oznake za igru u romanskim jezicima

Nakon to smo vidjeli na koji nain se u grkom jeziku izraava pojam igra, te zakljuili da je poimanje tog drutvenog fenomena raznoliko, suprotno grkom, latinski jezik izraava pojam igru sa jednom rjeju itavo podruje igre: to je rije ludus- ludere, a lusus joj predstavlja izvedenicu. Ludus, ludere obuhvata sljedee: djeju igru, igre na sreu, razonodu, natjecanje, liturgijska i uope scenska prikazivanja. Moe takoer znaiti i plesati. Zaniljivo je da, kako navodi Johan Huizinga u svome Homo ludensu ludus, ludere kao latinska rije, a ope poznato je da latinski jezik predstavlja preteu dananjim romanskim jezicima, premda je sve do 19. stoljea latinski bio slubeni jezik u nekim evropskim zemljama s vremenom je potpuno nestao iz javnog govorenja, to znai da nema izvorne govornike, nema kao opi pojam za igru i igrarije nikakvog traga niti je na bilo koji drugi nain preivio u toj grupi jezika. Oito je da su ga rijei iocus, iocari potisnule i izbacile u poptunosti sa svojim znaenjima ala i razonoda, iako ta znaenja ne obuhvataju ono to igra zapravo jeste.

4.3

Oznake za igru u germanskim jezicima

Germanska skupina jezika nema neke specifine rijei za igru i igranje. To nam prije svega govori da u germanskom periodu igra nije zastupala neku vaniju ulogu, barem igru nisu shvatali kao opi pojam. U svojim vrlo opirnim lancima Igra i Igranje u Njemakom rjeniku (X, I 1905) M. Heyne i drugi iznijeli su na svjetlo bujno raslinje, koje je u govorima njemake jezike skupine izniklo na korijenu igra. Kad govorimo semantikim vezama rijei igra, upada nam u oi ovo: u njemakom dodue moemo ein Spiel treiben (baviti se igrom), u holandskome een spelletje doen, ali zapravo jedino odgovara glagol igrati. Igramo neku igru. Drugim rijeima: ako elimo izraziti taj in, moramo ponoviti pojam izraen imenicom, kako bismo oznaili

18

glagol. Po svoj prilici to znai da je taj in tako osobit i samosvojan da se uope ne uklapa u obino djelovanje. Igrati nije initi u uobiajenom smislu.21 U grupi germanskih jezika moemo nai tri pojma iji korijeni ukazuju na igru: lac, plega i rije spelian. Lac potjee jo od gotskog (laikan) to bi znailo skakati, izraz kojeg su skandinavci prihvatili za oznaavanje igre. I u novijim skandinavskim jezicima rijei lega, leke se koriste za oznaavanje igrae aktivnosti, igrati se.Primjer upotrebe lega-igrati se u Danskom jeziku: Leg godt! - Lego kockice (prijevod: leg igrati, godt - dobro to znai Dobro se igrati!)22 Staroengleskom plegan oblikom potpuno odgovara starosaksonsko plegan, starovisokonjemako pflegan i starofrizijsko plega. Sve te rijei, iz kojih neposredno potjeu njemako pflegen (njegovati) i holandsko plegen, po svom su znaenju na podruju apstraktnoga. Kao njihovo najstarije znaenje uzima se: jamiti za neto, izloiti se za neto ili za nekoga opasnosti ili pogibelji23

PRAVILA IGRE

Pravila postanu neodvojivi dio igre onog momenta kada se ona uozbilji na taj nain to dobije institucionalni okvir. Institucionalizacijom igre pravila postaju dio njene prirode. U zaetku svake igre postojala je sloboda, igre su nastajale kao potrebe za oputanjem, razonodom, dolazi do izraaja kreativnost te se mati davalo puno toga za pravo. Sloboda je toliko bitna da je ona osnovni pokreta igre, kao to smo ve ranije detaljnije pojasnili. Takva prvobitna mo improvizacije i veselosti, koju ja nazivam paidia, udruuje se sa eljom za neobaveznom tekoom, za koju predlaem naziv ludus,

21 22

Huizinga J., op.cit., str. 39. LEGO je veliki danski producent djeijih igraaka, ije se sjedite nalazi u danskom gradiu Billund. Ime "Lego" je kombinacija danskih rijei Leg i Godt, to znai "lijepo se igraj". U poetku je LEGO pravio samo drvene igrake, ali zadnjih 40 godina koriste samo plastine kockice. Lego je vrsta igraaka koja se sastoji od malih plastinih dijelova koji se mogu meusobno spajati, i na taj nain napraviti skoro sve to se moe zamisliti. Dijelovi se jednostavno spajaju i razdvajaju (ne koriste se ljepilo, makaze i slino) to doprinosi brzini sklapanja. Dijelovi su izraeni od trajnih materijala, tako da igranje moe da traje godinama. Kod Lego kockica, mata je najbitnija, jer nije potrebna tehnika vjetina sve to zamislite moete izgraditi ako imate dovoljno dijelova. Rije "LEGO" na latinskom moe znaiti "skupljam", "spajam" i "itam", to posebno prva dva znaenja imaju veliku relevantnost. Prve Lego kocke su napravljene 1949. godine. 23 Huizinga J., op.cit., str. 41.

19

da bi se dolo do raznih igara kojima se bez pretjerivanja moe pripisati atribut civilizatorske.24 Paidia predstavlja princip razonode, improvizacije, nestaluka, bezbrinosti itd. ime se manifestira nekontrolisana fantazija. Kajoa paidiom oznaava niz radnji kao to su sve vrste spontanih aktivnosti u domenu igara ukljuujui i igraki instinkt, ona uestvuje u svakom izlivu radosti igraa koji se ispoljava neposrednom i razuzdanom kretnjom, slobodnom i improvizovanom zabavom, smjehurije, kokanje... sve su to radnje kojima Kajoa dodjeluje zajedniki imenitelj- paidia, ludusom naziva svu onu napetost i talentovanost igraa koja ga vodi ka savladavanju neke prepreke a agon je sve ono to vodi ka savladavanju protivnika. Pri tome je oigledno da su granice ludusa mnogo vee nego to je to sluaj sa paidiom. to se tie paidije i ludusa treba napomenuti i to da oni nisu kategorije igara ve nain na koji se one igraju. No, da nastavimo dalje sa pravilima igre nakon to smo objasnili ta je zapravo paidia i ludus. Neto ranije smo govorili o tome kako u svijetu igre postoji jedan savren red kojeg garantuju striktno odreena pravila kojima se podvrgavaju svi njeni uesnici, kako aktivni tako i pasivni. Jedna od osnovnih razlika svakodnevnog ivota i igre je ta to se igra razlikuje mjestom odravanja i vremenskom odreenou. Ta vremenska ogranienost igraima daje motiv da ponavljanjem igre imaju novu ansu za dokazivanjem, novu ansu za ostvarenje boljeg rezultata to, svjedoci smo, u svakodnevnom ivotu ne mora da znai, barem to nije ivotno pravilo. U igri je ovjek u stanju da svoju cjelokupnu prolost odvoji od sebe i da ponovo pone od poetka, od nulte take. Tako da za igru moemo kazati, da pored toga to prua (barem tome tei u svojoj osnovi) jednakopravnost za sve svoje uesnike, takoer nudi i novu ansu za dokazivanje. to se tie prostorne ogranienosti ona je jo upadljivija od vremenske ogranienosti, jer, kako Huizinga dobro zapaa Svaka se igra odvija unutar svog prostora odigravanja, svoga igralita, koje je ograeno materijalnim ili misaonim, hotimino ili kao samo po sebi. Kao to izmeu igre i posvetnoga ina po obliku nema razlike, tj. kao to se in posveenja odvija u istim oblicima kao i igra, tako se ni svetite formalno ne razlikuje od igralita. Arena, igrai stol, zaarani krug, hram, filmsko platno, sudite, sve su to po obliku i namjeni igralita, tj., oni su posveeno tlo, odijeljeno,

24

Kajoa R., op.cit., str. 55.

20

ograeno, podruje svetkovanja za koje vrijede posebna pravila. To su privremeni svjetovi unutar obinog svijeta, a slue izvoenju neke zaokruene radnje.25 Unutar svakog igralita postoji neki poseban i bezuslovan red kojem se unaprijed podvrgavaju svi uesnici, i aktivni i pasivni, u suprotnom igra nema smisla. Napetost uesnika igre nuno implicira potrebu za stvaranjem reda tj. odreivanjem pravila kako bi se sprijeile eventualne nepravilnosti uzrokovane ogromnom eljom igraa za pobjedom ili ostvarivanjem za njih eljenog rezultata. Svaka igra ima svoja pravila za koja je neophodno da budu prihvaena i van svake sumnje uesnika jer ona predstavljaju temelj na kojem igra poiva. Onog momenta kada se pravila igre prestanu prihvatati ili kada se ponu naruavati, svijet igre se rui, te se samim tim inom vraamo svakodnevnom ivotu, odnosno izlazimo iz igre. Sami igrai razlikuju prekritelje igre i varalice, te prilikom uoavanja krenja pravila prije oprataju varalici negoli prekritelju. Zbog ega je to tako? Odgovor je jednostavan. Varalica je taj koji kri pravila igre ali on ipak priznaje njena pravila, priznaje da igra ima svoj zaseban svijet, no, elja za pobjedom ga je nadvladala pa pokuava varkom da doe do onoga to ne moe postii vlastitim sposobnostima ili ako je alea u pitanju, tu je tenja za onim za to nema dovoljno sree da ostvari. Slui se raznim vrstama obmanjivanja drugih igraa tako to eli da zloupotrijebi neka pravila igre koja je prethodno prihvatio kao vodilju. Dok je sa prekriteljem igre problem drugaije prirode. Prekritelj je onaj igra koji negira i rui svijet igre, kritizira njenu svrsishodnost, pokuava ukazati na njenu relativnost to je za istinske i predane igrae neoprostivo. On se najee karakterizira kao kukavica tj. onaj koji nema dovoljno hrabrosti da se upusti u svijet igre i preda joj se u potpunosti te se on zbog takvog ponaanja diskvalificira, iskljuuje iz igre.

6
6.1

POVIJEST IGARA
Igre i tjelesne aktivnosti u prvobitnoj zajednici

Prvobitna zajednica predstavlja najstariji drutveno-ekonomski sistem te su kroz njega proli svi narodi svijeta. Zbog nepostojanja pismenih tragova zakljuke o prvobitnoj zajednici donosimo na osnovu materijalnih ostataka toga vremena, te na
25

Huizinga J., op.cit. str. 16.

21

osnovu toga moemo da pretpostavimo nain njihovog ivota, kulturu i to je za nas najvanije, fiziku aktivnost tog vremena i prve naznake igre. U prvobitnoj zajednici nije bilo organizovane tjelesne aktivnosti i organizovane igre, struktuirane po zasebnim vlastitim pravilima kao to to postoji danas, nego je ovjek upranjavao prirodne oblike kretanja, tranja, skakanja, puzanja, penjanja itd. to je bio povod za kasniji razvoj igre kao specifinog oblika ljudske aktivnosti. Robovlasniki sistem- igre i tjelesne vjebe

6.2

Stari vijek poinje od pojave prve klasne (robovlasnie drave) i traje sve do propasti najvee od njih, Rimskog carstva- 476 godine nove ere. O tjelesnom vaspitanju i igri u robovlasnikom drutvenom sistemu moemo govoriti na primjeru nekoliko starih civilizacija. Igre u staroj Grkoj

6.3

Ta drevna kultura dala nam je olimpijske igre. Svake etvrte godine, za to specijalno odreene glasonoe, proglaavali su u itavoj Heladi sveti mir. Tada je moralo sve prestati i prestajali su svi dravni poslovi i vojni pohodi. Svi su hrlili u Olimpiju da slave atlete, ali i pjesnike, slikare, vajare, filozofe, koji su se takoe takmiili, i tu, u nesvakidanjoj sredini nalazili nadahnua za svoja djela.26 Po prvi put u povijesti ovjeanstva igra dobija drutveni znaaj i postaje jedan od temeljnih oslonaca drutvenog ivota, tj. u ovom sluaju polisa. Na igrama je mogao sudjelovati svaki slobodan Grk koji nije poinio neko neasno djelo. Stranci, koje su Heleni nazivali varvarima, ene i robovi nisu imali to pravo. Olimpijske igre su zapoinjale religioznom sveanou. Svi uesnici morali su izjaviti da niim nisu okaljali ast slobodnog grka, i da svoj duh dre u istoti od svake mrnje i gnjeva. Programi su bili razliiti i vremenom su se mijenjali. Na prvim igrama je bio samo jedan stadij takmienja (192 metra), a kasnije se uvodi takmienje na dva pa i vie stadija. Poslije tranja uvodi se petoboj koji je sadravao tranje na jedan stadij, skok u dalj, bacanje diska, bacanje koplja i hrvanje, trke na koijama i pankration (kombinacija boksa i hrvanja).
26

Smaji, Meho, Pregled historije sporta, Fakultet za fiziku kulturu u Sarajevu, 1995. str. 8.

22

Interesantno je da je na olimpijskim igrama svaki takmiar morao uestvovati u svim takmiarskim disciplinama, pa su i sportisti, zbog toga bili veoma svestrano, harmonino i skladno razvijeni. Platon u zakonima govori o pohvalnosti igranja, pogotovo onih igara koja imaju striktna pravila jer se na taj nain omladina odgaja da budu uzorni graani jer ako su igre bez pravila i ne budu usvojena nee biti mogue da takva omladina postanu uzorni graani, pokorni zakonu, obzirom da je to jedan od uslova Platonove Drave blagostanja. injenica je da su poznati grki filozofi poput Platona i Aristotela davali veu prednost filozofiji, odnosno filozofskom miljenju nego igri. No, ipak je nisu negirali niti umanjivali njen znaaj u drutvu niti su je smatrali beskorisnom radnjom. Platon kae Ako su djeca lijepo zapoela igrom i ako se, pomou muzikog vaspitanja, naue zakonitosti, onda e ih ona (suprotno onim drugima) pratiti svuda, jaae ih i ponovo e podizati u dravi ono to se sruilo.27 U antikoj Grkoj igra je uveliko povezivana sa dokolicom, karakteristikom omladine da slobodno vrijeme provodi igrajui se, skakuui tj. da iskau one sposobnosti koje nisu svojstvene odraslima. Nasuprot ovom, prije svega Platonovom shvatanju, Aristotel je nastojao povezati igru i rad, te je nastojao da ukae na suprotnosti izmeu dokolice i rada gdje je dokolica za sve slobodne graane temelj plemenitih odgojnih djelatnosti. Igra je potrebna i zbog rada jer ima ulogu odmaranja od napora u radu, te je oblik relaksacije i pripreme za daljnje radne aktivnosti. Aristotel e neke nekorisne aktivnosti smatrati znaajnim za ukupnu ljudsku egzistenciju. On e precizirati znaenja rada, dokolice i igre i njihovih meusobnih odnosa: Ako je, meutim, i jedno i drugo potrebno, ali ako prije treba izabrati dokolicu nego rad i ako je dokolica cilj rada, ostaje da se ispita ime ovjek treba da se bavi u dokolici. Svakako ne igrom, jer bi, u tom sluaju, igra morala da bude cilj naeg ivota, a to je nemogue. Igru prije treba primenjivati kao prekid rada, jer ovjeku koji radi potreban je odmor, a igra i postoji radi odmora. Pri radu, meutim, ovjek se mui i napree, pa stoga pri uvoenju igara treba paziti da se primjene u pogodnom trenutku, jer one treba da slue kao lijek. Prilikom takvih pokreta dua se oputa i uivanje joj prua odmor28

27 28

Platon, Drava, Beogradski izdavako-grafiki zavod, Beograd, 2002. str. 109. Aristotel, Politika, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1988. str. 257.

23

6.4

Igre u starom Rimu

Rimska civilizacija je jedna od najslavniji u svjetskoj povijesti. Njen utjecaj je bio najsnaniji iako je u sebi nosila malo onoga to je istinski bilo originalno. Rimska imperija je trajala mnogo vijekova i protezala se od kotske do Sahare i od Atlantskog okeana do Kaspijskog jezera, obuhvatala je plemenska drutva Britanije, gradske drave Grke i analiku monarhiju Egipta. U vrijeme Klaudija rimski kalendar sadravao je 159 dana. Da bi se nadvladala dosada prouzrokovana velikim fondom slobodnog vremena u Rimu su organizirane razliite vrste zabavnih aktivnosti, veinom u organizaciji i na raun drave (cirkusi, pozorine predstave, gladijatorske igre. Gladijatorske igre su specifine pojave, jedinstvene u povijesti po svojoj surovosti i dehumanizaciji. Te igre su zapravo etruanskog porijekla. U poetku su to bile pogrebne igre koje su se odravale u ast pokojnicima. Rimljani su ovim igrama pripisivali najveu odgojnu vrijednost, jer su smatrali da e pomou njih na najbolji nain odrati duh i ukloniti svaki ljudski osjeaj prema neprijatelju. Surovoj prirodi Rimljana odgovarale su surove igre. Treba napomenuti, da smo na prethodnim stranicama ve pojasnili da su uesnici tj. gladijatori bili samo sredstva igre i da su esto uestvovali u igrama mimo svoje volje. Time je naruen osnovni princip igre- slobodna voljna aktivnost, jer su te borbe u sutini imale dehumanistiki karakter iako su za tadanje stanovnitvo predstavljale nain zabave i igre.

6.5

Igre u Indiji

U dolini rijeke Ind, prije otprilike 4500 godina, poela je indijska civilizacija, arheoloki nalazi dviju starih civilizacija ( Maeho Daro i Harapa ) svjedoe kako je tjelesno vjebanje bilo na velikoj cijeni i izvrsno organizirano. Tu su pronaeni jedni od najstarijih do sada poznatih plivakih bazena. Osnovne religiozne sisteme u Indiji ine brahmanizam, budizam i daizam. Najvia (sveenika) kasta brahmana njegovala je prije svega atraktivne igre i plesove. U krugovima te kaste njegovane su i pojedine vjebe sa ciljem jaanja zdravlja.29
29

Smaji, M. op. cit. str. 14.

24

6.6

Igre u feudalnom drutvu

Smatra se da epoha feudalizma datira od propasti zapadne rimske imperije (V vijek) pa do buroaskih revolucija. Kada govorimo o feudalizmu uvijek treba spomenuti dvojni karakter vlasti: svjetovna vlast i duhovna vlast. Svetenstvo je smatralo da ima iskljuivo pravo da poduava, prosvjeuje i da vlada. Crkva poklanja naroitu panju obuavanju i vaspitanju omladine, na koju pokuava da ima veliki utjecaj. Kranstvo odbacuje grko-rimsko obrazovanje u cjelini a naroito igru i tjelesno vaspitanje. Tijelo je smatrano posudom grijeha, koje kao takvo se ne smije njegovati. Meutim, praiskonski nagon ovjeka za igrom i tjelesnom aktivnou, nije mogao biti samo tako sputan. Znai, iako je igra i sve aktivnosti koje su imale elemente igre, u odnosu na antiku Grku, bivale sputane, ipak su pronale nain da budu ukljuene u razne oblike drutvenog ivota. Tome je najvie doprinijelo plemstvo koje se bavilo lovom, koje im je sluilo sa jedne strane kao zabava i igra, a sa druge strane za odravanje tjelesne kondicije i borbenih sposobnosti. Osim toga plemii su prireivali salonske igre i organizovali razne viteke turnire, tako da vidimo da je igra nalazila naine da u ovom, kao i drugim drutveno-ekonomskim sistemima bude sastavni dio drutvene zbilje.

6.7

Igre u doba humanizma i renesanse

Pred kraj srednjeg vijeka, ( 14. i 15. stoljeu ) pojavljuje se poveani interes za prouavanje antikog naslijea. Ueni ljudi tog doba umjesto prouavanja teologije (nauke o bogu), ele da upoznaju misao, umjetnost i nain ivota Rimljana i Grka. Ovaj pokret je dobio naziv humanizam od latinske rijei humanus- ljudski, ovjeanski. Renesansa se shvata na dva naina: u irem smislu kao obiljeje nove kulture kao i druge manifestacije novog duha, poevi od promjenjenog dranja ljudi u svakodnevnom ivotu, pa do novog umjetnikog izraza; u uem smislu to je novi stil umjetnosti. Proavanjem starog klasinog vaspitanja nailazi se i na tjelesno vaspitanje. itav niz humanista obrauje problem tjelesnog vaspitanja i igre usmjeravajui svoju panju u nerazdvajanje tijela i due pridavajui im podjednaku vanost. Dominira njihovo

25

okretanje zdravlja i morala, tjelesno vaspitanje i igru gledaju kao ventil sigurnosti i odlian nain za troenje suvine mladalake energije.

IGRA IVOTINJA

Igra ivotinja zapoinje veoma rano u njihovom ivotu. ivotinje se meusobno razlikuju u svojoj igri kao to se razlikuju po drugim navikama. Njihova igra u djetinjstvu se odraava na njihovo ponaanje kao odraslih ivotinja. Takoer postoji razlika u individualnom razvoju ivotinja tokom igra. Tako se, na primjer, letenje smatra sposobnou koja je usvojena od ptica bez uenja. Kompleksnost igre ivotinja je u direktnoj vezi sa inteligentnou cjelokupne vrste ali i individualne ivotinje. Tako je igra pasa mnogo kompleksnija nego igra riba. Razliite jedinke pokazuju velike razlike u igri. Ovo je povezano sa stvarima sa kojima se igraju, vremenom koje provode u igri, brzinom kojom oponaaju majku i inicijativom koju poduzimaju. Takoer postoje razlike meu pojedinim vrstama ivotinja. Igra maaka ima znaajne razlike u odnosu na igru pasa. Psi su vie imitatori, dok s druge strane, make imaju malo utjecaja na ponaanje drugih maaka. To je zbog toga to su psi drutvene ivotinja, a make nisu. Ukoliko ivotinja treba bilo kakve fizike vjebe za siguran rast i razvoj, one su osigurane kroz igru. Nemaju nekih ozbiljnih vjebi koje moraju obaviti kako bi se miii razvili. One se kreu zato to to vole i na taj nain dobijaju trening koji ima je potreban. Igre ivotinja su povezane sa navikama i karakteristikama vrste. Instinkti koji su potrebni za kasniji ivot se izraavaju i razvijaju kroz igru. U sluaju podomaenih ivotinja, one izraavaju instinkte koje bi koristile da su u divljini, svom prirodnom okruenju. Igre ivotinja zasigurno obuhvataju niz koordiniranih aktivnosti u zavisnosti od stepena razvoja ivotinje. Polazi se od najjednostavnijih prema kompleksnima, od racionalno elementarnih do naprednih, od onih koje su za psihiki i fiziki ivot fundamentalne do onih koje su dodatne i ne neophodne. Meu ivotinjama koje igraju drutvene igre, one se javljaju nakon individualnih igara. Upravljanje sobom dolazi prije kooperacije.

26

Tradicija i primjer koji ivotinja ima su takoer vaan dio igre ivotinja, posebno kod inteligentnijih ivotinja. I make i psi vole da love, ali je nain njihovog lova uvjetovan podukom od strane roditelja. Ptice nee praviti gnijezdo prije nego to vide primjer njegove gradnje. Veliki dio karakteristinog ponaanja odraslih ivotinja koji je uvjetovan tradicijom je odraz igre u djetinjstvu. Kada se paljivo razmotre psihike, fizike i drutvene posljedice igre uviamo da je itav ivot jedinke i vrste uvjetovan igrom. Kao to smo ve ranije govorili, veina autora smatra da je ovjeku i ivotinji svojstvena igra kao misaona djelatnost, djelatnost koja se ini radi zadovoljstva i razonode. Huizinga je takoer jedan od zastupnika te teorije koji tvrdi da se ve kod igre ivotinja mogu pronai sva glavna obiljeja igre. To moemo nai, recimo, kod mladih pasa, koji se ve od malena ue igri, gdje ne povrijeuju jedan drugog ve se hrvaju i moemo lahko zakljuiti da u tome uivaju. Vano je napomenuti i to da igre ivotinja i u najjednostavnijim oblicima pokazuju da igra za njih nije zadovoljavanje samo isto biologijskog djelovanja ili fizikog djelovanja, ve nadilazi te granice i pokazuje se kao smislena aktivnost unosei u svoj ivot smisao i tako ostvaruje samopotvrivanje, odnosno postojanje svoga bia. Teko je razgraniiti ljudsku igru od one vrste ponaanja kod ivotinja koje se karakterie kao igra. Isto kao i kod ljudi, odnosno djece, ponaanje mladunadi ivotinja se povezuje sa igrom jer su uoljive ivotne radosti, razdraganost, borbe itd. Sve je to identino kako kod mladunadi ivotinja tako i kod djece ljudi. Ovom prilikom ne elimo ukazivati na slinosti ivotinja i ljudi ve samo konstatovati da je igra ljudi i ivotinja umnogome slina kako u formalnom tako i simbolikom smislu.

IGRA-TEMELJ KULTURE

Igra ivotinja je bitan aspekt kada govorimo, odnosno postavljamo pitanje ta je starije kultura ili igra? Da li se razvila igra iz kulture ili kultura iz igre? Igra je starija od kulture; jer, koliko god pojam kulture bio nedovoljno omeen, on u svakom sluaju pretpostavlja ljudsko drutvo, a ivotinje nisu ekale ljude da ih tek

27

ovi naue igranju. Moe se sasvim sigurno rei da civilizacija opem pojmu igre nije pridodala ni jednu bitnu znaajku. ivotinje se igraju isto tako kao i ljudi.30 Uvidjeli smo ta je to igra, jasno naveli definicije eminentnih autora, no da bi govorili o kulturnom momentu igre ili izvoenje kulture iz igre, prije toga moramo znati ta je to sama kultura. Mnogo je definicija iste, ali smatram da je najpree navesti miljenja antropologa koji su se njom najvie bavili. Claude Lvi-Strauss za kulturu kae: Kultura nije ni prirodna ni umjetna. Ona ne izrasta ni iz genetike ni iz racionalne misli, jer je ona sainjena od pravila ponaanja, koja nisu izmiljena i iju funkciju ljudi to ih potuju obino ne razumiju. Neka od tih pravila su ostaci tradicija steenih u raznim tipovima drutvene strukture kroz koju je prola svaka ljudska grupacija. Druga pravila su svjesno prihvaena ili izmijenjena radi odreenih ciljeva. Ipak, nema sumnje da je, izmeu instinkta naslijeenog od naeg genotipa i pravila koja je stvorio razum, najvei broj nesvjesnih pravila i dalje vaniji i efikasniji; jer i sam razum je proizvod a ne uzrok kulturne evolucije. 31 Moemo rei da je kultura na zajedniki tj. drutveni stav prema pojavama koje nas okruuju, pomou nje vrednujemo, odnosno donosimo odluke ta jeste a ta nije, kako neto uraditi i na koji nain. Kulturu ini sve ono to je prihvaeno i dopustivo u jednom drutvu iako to ne znai da je isto vrednovano u nekom drugom drutvu. Ona oznaava prihvatanje itavog niza tradicionalnih oblika ponaanja, kojima se ue sve naredne generacije. Ureuje nae norme ponaanja, te se moemo nazvati kulturnim samo ukoliko se pokorimo tim normama koje su esto nastale iz obiaja ili tradicije odreenog naroda, obuhvata takoer i moral, pravo, znanje, vjerovanja, te sve ostale vrste ponaanja koje smo stekli kao lanovi zajednice. Ono to je takoer bitno napomenuti vezano za kulturu jeste to da je ona svojstvena samo ovjeku i njegovo je bitno odreenje. Kao potvrdu ovih tvrdnji moemo se posluiti navodima Antonjine Klosovski koja kae: Prilikom pregleda definicija i optih koncepcija kulture utvreno je da u savremenoj antropologiji kulture, koja predstavlja, prije svega, njenu "stariju" verziju, dominira shvatanje da se kultura odnosi na ljudsku djelatnost i ponaanje. Na primjer, Linton jednu od svojih mnogobrojnih

30 31

Huiznga, J. op.cit. str. 9. Just, Peter i Monaghan, John, Socijalna i kulturna antropologija, ahinpai, 2003.god., str. 41.

28

definicija saima u tvrdnji: "Kultura je konfiguracija nauenih ponaanja i rezultata tih ponaanja, iji su sastavni elementi zajedniki lanovima date drutvene zajednice i prenose se unutar nje."32 Kultura je, kako smo zakljuili steena, ne raamo se sa kulturom, ve bivamo oblikovani od starijih generacija, dok je potreba za igrom u nama kao genetska datost, pa stoga moemo zakljuiti da je igra starija od kulture, te da se, kako to Huizinga kae kultura u poetku i oblikom i raspoloenjem javlja kao igra. Igra je od samog poetka primjetna, prisutna, neophodna, konkretna dok je za kulturu potrebno usaglaavanje za svaki sluaj posebno. Razvoj kulture je glavni faktor potiskivanja igre, iako igraki nagon ostaje, samo biva potisnut u pozadinu, dok kultura sada predstavlja neto sveto, njen djelokrug je mnogo vei, ulazi u podruja dravnog ivota te igru stavlja u drugi plan.

8.1

Kroskulturalne varijacije igara

Koja je veza izmeu kulture i igre? Kako bi se odgovorilo na ovo pitanje vano je spoznati kako je kultura utjecala na igru te kako je, s druge strane, igra utjecala na kulturu. Nauka jo uvijek nije kreirala generalnu teoriju koja se bavi takvim antropolokim problemima kao to su historijski razvoj igre, njena svjetska distribucija i znaaj u razliitim drutvima. Trojica autora, John M. Roberts, Malcolm J. Arth i Robert R. Bush su 1959. godine objavili lanak pod naslovom Igre u kulturi koji je bio prvi pokuaj da se poveu kulturne forme sa formama igara. U tom lanku oni su ponudili sljedeu klasifikaciju igara: Igre koje se baziraju na fizikim sposobnostima Igre koje se baziraju na strategiji Igre koje se baziraju na srei

Igre fizikih sposobnosti moraju kao to i naziv govori ukljuivati fizike sposobnosti, dok mogu a ne moraju sadravati strategiju i sreu. Primjeri su maratonske trke, hokej i sl. S druge strane, igre strategija obavezno podrazumijevaju strategiju, dok fizika sposobnost ne smije biti prisutna. Srea moe i ne mora biti ukljuena. Primjeri su
32

Klosovska, Antonjina, Sociologija kulture, Asocijacija nezavisnih intelektualaca KRUG 99, Sarajevo, 2003.god. str 15.

29

poker, ah itd. U treem sluaju, igre sree su definisane tako da podrazumijevaju sreu, tj. ansu, dok strategija i fizike sposobnosti moraju biti odsutne. Primjeri su igre kockicama i druge igre na sreu. Istraivanje ova tri autora je pokazalo da su sva tri tipa igre iroko ali nejednako rasporeena. Nijedan tip nije univerzalan. Obraeni su podaci iz istraivanja koje je ukljuivalo oko 100 plemena koja su bila rasporeena irom svijeta i bila su visoko kulturno diferencirana. Meu 50 plemena koja se smatraju dobro istraenim 19 ih je imalo prisutne igre strategije, 19 igre sree a 44 igre fizike sposobnosti. 5 plemena uopte nije imalo prisutne igre. Igre se pojavljuju tako iroko da je lahko zakljuiti da zadovoljavaju generalne ljudske potrebe. One su integrisane u plemenske kulture na vie naina. Naprimjer, u nekim drutvima igre su povezane sa religijom; drugdje, one su povezane sa lovom ili ratom.33 Veina igara predstavlja kombinaciju brojnih kulturnih aktivnosti. Mnoge igre fizike sposobnosti stimuliraju borbu ili lov, kao to je sluaj sa boksom i sl. Igre strategije stimuliraju lov i rat, a takva je situacija u igrama na tabli, ahu itd. Igre su povezane sa drugim aspektima kulture. Igre strategije predstavljaju model socijalne interakcije pa zato trebaju biti povezane sa kompleksnou socijalnog sistema. Igre sree koje su ustvari model interakcije sa natprirodnim trebaju biti povezane sa drugim oblicima natprirodnog. Igre fizike sposobnosti mogu biti povezane da aspektima prirodnog okruenja. Nije povezano prisustvo ili odsustvo igre strategije sa brojem igara fizike sposobnosti, ali je utvrena veza igara sree i broja igara fizike sposobnosti. Takoer je utvrena veza izmeu geografske lokacije i broja igara fizike sposobnosti Rezultati ovog istraivanja su iskoriteni za analizu djeije socijalizacije u razliitim drutvima koja se razliito igraju. Iznijeto je nekoliko tvrdnji. Prisustvo igara strategije je pozitivno povezano sa niskom popustljivou u odgoju, velikom strogou i visokom nagradom za poslunost. Igre sree nisu povezane ni sa im prethodno pomenutim, nego su u vezi sa visokom frekventnou odgovornog ponaanja i postignua. Igre fizike

33

John M. Roberts, Malcolm J. Arth i Robert R. Bush, Games in Culture, dostupno na http://matrix.msu.edu/hst/hst324/media/gamesinculture.pdf (pristupljeno: 10.06.2011.)

30

sposobnosti su pozitivno povezane sa niskom popustljivou i konfliktom izmeu suosjeajnog i samopouzdanog ponaanja. Igre strategija su povezane sa uenjem drutvenih uloga, igre sree sa odgovornou a igre fizikih sposobnosti sa samopouzdanjem.

9
9.1

POECI ODVAJANJA SPORTA OD IGRE

Pojmovno odreenje sporta

Pojam sporta pokriva raznovrsne aktivnosti te ga je iz tog razloga teko precizno definisati. Bez operativne definicije pod sportom se moe podrazumijevati sve. Teorijske definicije ne mogu uvijek u potpunosti zadovoljiti. De Coubertineova definicija sporta kao dobrovoljnog i uobiajenog kulta intenzivnog miinog napora oslonjenog na elju za progresom (sve do rizika) iskljuuje neke sportove. Magnanova definicija sporta kao djelatnosti dokolice s dominirajuim tjelesnim naporom koja istovremeno pripada igri i radu te se prakticira natjecanjem pod specifinim pravilima i institucijama, a koja je pogodna za preobraaj u profesionalnu djelatnost, iroka je i nediskriminatorna jer se i mnoge druge aktivnosti dokolice takoer zasnivaju na tjelesnom naporu, a ne mogu se uvrstiti u sport (ples, hobby i sl.), dok je Cailloisova definicija sporta kao igre preuska jer ne obuhvata neke njegove drutvene dimenzije. Sport je aktivnost u slobodnom vremenu ija je dominanta fiziko jaanje kroz igru i rad istovremeno, a odvija se kroz natjecanje obuhvaeno pravilima i specifinim institucijama s mogunou preobrazbe u profesionalnu aktivnost. (Kurt Weiss). Marjanovi smatra kako sport openito ne postoji, ve postoje samo razliite vrste sporta, a budui da je svaki sloen, ima i posebnu drutvenu strukturu koja se razlikuje od strukture drugih sportova (Marjanovi, 1984.) ugi zato odreuje sport i kao igru i kao strukturiranu aktivnost koja je posljedica ovjekovog kulturolokog odreenja (ugi, 1996.). I druga iva bia se, naime, igraju, ali je ljudska igra odreena i kulturom.34 Na osnovu iznoenja nekoliko razliitih definicija sporta moemo zakljuiti da sport takoe predstavlja, kao i igra, slobodnu aktivnost koja se obavlja po striktno odreenim pravilima, vremenski i prostorno odreen, pa se moe slobodno kazati da je
34

Dr.sc. Bjelajac, Slobodan, Sport i drutvo, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i kineziologije Sveuilita u Splitu, Split, 2006. str. 50.

31

sport institucionalna forma igre, njena savrenija verzija. Moemo rei i to da je sport postojao oduvijek ali ne u institucionalnoj formi. Jedna od prvih velikih podjela rada, nastala u robovlasnikom drutvu, bila je podjela na umni i tjelesni rad; ona je sport svrstala u tjelesnu aktivnost, pa je zbog velianja duhovne i podcjenjivanja tjelesne aktivnosti sport dugo vremena bio podcijenjen. Tek nastankom graanstva sport dobiva i neke nove dimenzije, politizira se, komercijalizira i profesionalizira, postaje spektakl, manipulacija i nain odvlaenja pozornosti ljudi od njihovih svakodnevnih problema.35 Jasna je injenica da je sport drutvena ali i kulturna pojava, pa prilikom upoznavanja nekog drutva treba upoznati i istraiti sport, kao i obrnuto, da bi upoznali sport potrebno je upoznati prethodno drutvo i kulturu. Preko sporta, odnosno njegove dobro organizirane institucije, igre sada mogu postati dostupne iroj populaciji ljudi. Sportske institucije nam omoguavaju takmienja sa igraima drugih naroda, nacija, rasa, koji su sa drugih kontinenata, te sa te strane uoavamo mnotvo prednosti kao to je zbliavanje ljudi, upoznavanje razliitih kultura, tradicija, obiaja. Dakle, o sportu moemo govoriti i kao faktoru koji u mnogome podstie razvoj socijalizacije drutva jer svojom masovnou daje ogroman doprinos. O prednostima ali i nedostacima sporta bie vie govora u nastavku. Socioloki gledano sport predstavlja drutvenu funkciju sa svojim tano odreenim ciljevima. On je u potpunosti izraz potrebe drutva za igranjem, to podrazumijeva njegovu ovisnost o drutvu ali i obrnuto; drutvo je ovisno o igrama, odnosno sportu. Sport danas moemo svrstati i u radne aktivnosti, jer iz te elje za napredovanjem na viem nivou, ve se javlja potreba za profesionalnijim bavljenjem to iziskuje mnogo vremena i truda. No, prepoznavi mnogostruke vrline i koristi sporta poveala su se novana ulaganja u njegove institucije, tako da su danas nerijetko mnogi sportovi finansirani iz dravnog budeta kako bi kroz sportska takmienja drava dobila na promociji jer su iz godine u godinu sportska takmienja praenija od bilo kojih drugih manifestacija. Iako se ve od poetka 18. stoljea u Engleskoj poinje igrati kriket, koji e kasnije postati nacionalni sport, tek u 19. stoljeu Engleska daje podstrek modernom
35

Ibid

32

sportu. itav niz igara, koje do tog trenutka nisu imale jasna pravila i nisu se odvijale pod patronatom ili kontrolom bilo kojih institucija ili organizacija, poinju da se transformiu u sport. Navest emo nekoliko primjera kako su pojedine igre, koje su izmiljene na sasvim spontan nain i ija je prvobitna svrha bila zabava i razonoda odreenog broja ljudi, postepeno evoluirale u sport.

9.2

Povijest i razvoj ping-pong igre

Uzmimo za primjer ping-pong (sam naziv igre nastao je po imitaciji zvuka koji loptica proizvodi pri udaru od sto i gume reketa) koji je nastao u viktorijanskoj Engleskoj. Naime, pripadnici Engleske aristokratije su svoje dokono vrijeme, u salonima, provodili igrajui jednu vrstu tenisa, kojeg su prilagodili svojim salonskim prostorima. Tako da, obini kuhinjski stolovi dobijaju novu svrhu- postaju stolovi za igranje. Kreativni igrai kao rekete koriste tanjire, epovi vinskih boca (pluto) takoer postaju reketi a naslagane knjige zamjenjuju mreicu. Ta zabavna aktivnost, pristupana samo malom broju ljudi, tokom vremena prerasta u sport, sa svim svojim pravilima, te se prvo svjetsko prvenstvo odigrava ve 1924. godine u Londonu. U Engleskoj se po prvi put u povijesti sporta formiraju dva saveza, godine 1863. nogometni savez i godine 1871. ragbi savez. Englezi takoer stvaraju prve profesionalne nogometne ekipe ali u isto vrijeme osnivaju i posebne amaterske klubove. Takoer, atletiku, potpuno nepoznatu u srednjem vijeku, ponovo otkrivaju Englezi, koji su bili inspirisani antikim takmienjima staroga doba. Oni su tim sportovima, za koje se slobodno moe rei da su baza svim ostalim sportovima, dali pravila koja su i danas opeprihvaena irom svijeta.Primjeri razvijanja drugih sportova iz igara takoer su interesantni pa emo se ukratko osvrnuti na samo neke od njih. Povijest i razvoj koarke

9.3

Koarka je jedan od sportova koji je nastao krajem 19. stoljea, tanije u decembru 1891. Njen izumitelj je doktor James Naismith, kanadski doktor, na tadanjem Univerzitetu McGill (danas Univerzitet Springfield). Osmislio je sasvim novu dvoransku igru s namjerom zadravanja kondicije svojih uenika i igraa ragbija tokom dugih zima. U poetku, igra je sadravala veoma jednostavna pravila, no vremenom se javila potreba

33

za uvoenjem nekih inovacija. Isprva je igra bila neka vrsta ragbija prilagoena zatvorenim terenima te su koevi bili postavljani na pod, dok su igrai (kojih je bio veliki broj) imali pravo igrati i rukama i nogama. Igralo se ragbi loptom koja je bila, naravno, jajolikog obilka to je oteavalo njenu kontrolu. Stvarale su se guve ispod koeva te se ubrzo javila potreba za smanjenjem broja igraa kao i potreba za promjenom oblika lopte. Jajolika lopta zamijenjena je okruglom, noenje lopte je zabranjeno, a umjesto noenja uvedeno je njeno "voenje" jednom rukom. Prve lopte izraene iskljuivo za koarku bile su smee, to je bila uobiajena boja sve do pedesetih godina 20. stoljea kada je Paul Tony Hinkle, u potrazi za loptom koja bi bila uoljivija, u opticaj uveo narandastu loptu, koja je i danas standardna. U toj fazi obogaena je tehnika rukovanja loptom, pa je igra postala osjetno ivlja, ali jo uvijek nedovoljno privlana; bilo je teko postii pogodak zbog toga to su dimenzije koa bile veoma male i to su ga igrai mogli s lakoom zakloniti. Stoga, ko je ubrzo podignut u vis te se uvrivao za balkon sale te se olakalo ubacivanje lopte u ko. Podizanjem koa u vis, igra poinje da dobija i simpatizere ire publike jer je sada mogla posmatrati postizanje pogodaka. Obzirom da je publika pratila igru sa balkona za koga je ko bio privren, javila se potreba za postavljanjem table, jer se esto deavalo da gledaoci rukama ubacuju loptu u obru. Postavljanjem ploe igrai su dobili novu mogunost, a to je pogaanje od istu, to je uveliko pomoglo da se igra popularizira i uini u mnogome interesantnija i da se usavri sama tehnika igranja. Poto je Nasmith u prosincu 1891. godine sa svojim studentima demonstrirao novu igru u Springfieldu, ona je dobila ime basketball. Otada se basketball naglo irio u SAD-u. Naredne godine odrane su prve koarkake utakmice izmeu ekipa raznih koleda, a od 1897. odravaju se natjecanja za prvenstvo SAD u organizaciji Amaterske atletske unije (AAU Amateur Athletic Union). Od poetka 1892. koarku igraju i enske ekipe, i to u prvo vrijeme samo na koledima; Meutim, ve na prijelazu stoljea koarka je za amerike ene postala najpopularnija sportska igra. Iz SAD-a se irila u ostale zemlje svijeta: Brazil (1890.), Kinu (1892.), Filipine (1898.), Japan, Perziju i Australiju (oko 1900.) itd. U Europi su irenju koarke mnogo pridonijele vojne jedinice SAD potkraj zavretka Prvog svjetskog rata i neposredno poslije njegova zavretka. Iz Springfielda je koarku u Francusku donio M.B. Rideut (1893.). Na enskom koledu u Londonu igrala se 1895, a prvi seminar za ensku koarku odran je u Njemakoj 1897.

34

Zaslugom nastavnika tjelesnog odgoja Jaroslava Karaseka, u ekoj se iste godine igra koarka u realnoj gimnaziji u Visoke Myte.36 Vidimo na koji se nain desio razvoj koarkake igre za samo nekoliko decenija. Isprva, koarka je bila popularna uglavnom na amerikom tlu, no nakon Drugog svjetskog rata, sve vie biva popularna i u Evropi, te je danas sa pravom moemo okarakterisati kao jednom od najpopularnijih igara. Takoer, jasno vidimo na koji nain se koarka razvijala iz jedne, naizgled, nezanimljive igre koja je zamiljena sa sasvim drugim ciljevima (odravanje kondicije igraa ragbija), do igre koja danas ima simpatizere na svim kontinentima i za koju se moe rei da je jedna od najpopularnijih u povijesti ljudskog roda. Vidjeli smo i to da igra vremenom iz praktinih razloga trai promjenu pravila, odnosno njihovom usavravanju, kao i usavravanje rekvizita, prostora-terena za igru to umnogome doprinosi njenoj popularizaciji. Ve smo konstatovali da je sport, grubo reeno, institucionalni oblik igre. Vidjeli smo na koji nain se razvijala koarka. Zbog njene velike rasprostranjenosti, popularnosti, javila se potreba za osnivanjem jedne krovne organizacije koja bi bila nadlena za upravljanjem i organiziranjem koarkakim sportom. Meunarodna koarkaka federacija poznatija kao FIBA (to dolazi od francuskog naziva Fdration Internationale de Basketball) objedinjuje vie od 220 lanica-koarkakih saveza, meu kojima je lanica od 1992. godine i Bosna i Hercegovina. FIBA je osnovana u enevi 1922. godine. Za vrijeme Olimpijskih igara u Berlinu 1936. FIBA je imenovala Jamesa Naismitha (1861-1939), oca koarke, za poasnog predsjednika. FIBA organizira Svjetska prvenstva redovno od 1950. godine za mukarce, te od 1953. za ene. Ova prvenstva se odravaju svake etiri godine u parnim neprestupnim godinama, dakle izmjenjuju se s Olimpijskim igrama.37

36

Hajdarovi, Miljenko, Koarka- povijesni razvoj, preuzeto sa: http://povijest.net/sadrzaj/teme/sport/48kosarka.html (Pristupljeno: 09.06.2011.) 37 Vie informacija o krovnoj koarkakoj instituciji moete nai na njenoj slubenoj web stranici: www.fiba.com

35

9.4

Povijest i razvoj nogometa

Kada budemo upitani o povijesti nogometa, odnosno, kada i gdje je nastala ta igra, na odgovor je najee vezan za Englesku i kraj 19. stoljea ili tanije 1863. godinu. No, postoje pisani tragovi da su se igre ove vrste (igre sa loptom) upranjavale i u drevnim civilizacijama. Historiari biljee da su plemena sa podruja Centralne Amerike i Amazona igrale igre loptom jo 1500 godina prije nove ere. Neki smatraju da su se najranije forme nogometa pojavile u Antikom Rimu i Grkom. Kinezi takoer tvrde da imaju najduu povijest nogometa. Biljei se da se u vrijeme Neolita igralo runo pravljenim kamenim loptama. Kasnije, za vrijeme Han Dinastije ( 206. p.n.e.- 220 god. n.e. ) igralo se po pravilima slinim nogometnim. Doseljenici Sjeverne Amerike su poetkom 17. stoljea zatekli domoroce kako igraju pasuckquakkohowog to bi se moglo prevesti kao okupljeni oko nogometa. I Britanci su jo prije hiljadu godina imali neke forme nogometa koje su bile popularne meu svim keltskim narodima, posebno meu Ircima. Dakle, vidimo da je igranje loptom mnogo starije nego to se misli i da je porijeklo pojedinih igara povezano sa ritualima odreenog naroda ili ima veze sa zanimanjima ljudi na odreenom prostoru. No, da se vratimo na nogomet. Vidjeli smo dakle da je njegovo porijeklo povezano sa vie naroda i nastajalo na vie kontinenata i bilo popularno u vie civilizacija kroz povijest. Mada se u nekim periodima nogomet osporavao, bivao zabranjivan u nekim zemljama zbog irenja animoziteta i raspirivanja mrnje meu razliitim klasama. Takav sluaj zabiljeen je u Kini za vrijeme Dinastije Ming, gdje se u periodu od 1389. godine pa sve do 1625. godine nogomet bivao zabranjen pa su se oni koji bi se uprkos zabrani odluivali za igru kanjavali na taj nain to bi im se stopala odsijecala. U Engleskoj je nogomet bio zabranjivan zakonom od strane njihovih kraljeva u 13. i 14. stoljeu zbog prevelike grubosti i povreda pa je tako tek 1857. godine u Shefildu u Engleskoj osnovan prvi nogometni klub dok se 1863. godina moe smatrati godinom roenja modernog fudbala, kakvog ga danas znamo, koji je nastao kao posljedica entuzijazma uenika koji su u slobodno vrijeme igrali nogomet te formirali kolska takmienja. Ubrzo se u Engleskoj osniva i Londonski nogometni savez i objavljena prva slubena pravila igre kako bi se sprijeile grubosti te se samoj igri dalo vie panje jer je ona uveliko imala sve vie simpatizera i onih koji su je eljeli igrati.

36

Ova asocijacija (Londonski nogometni savez) 1885. god. po prvi put priznaje profesionalne igrae, a 1871. godine organizuje se prvo kup takmienje (FA), a ve sljedee godine odrana je prva meunarodna nogometna utakmica izmeu Engleske i kotske. Od 1930. godine FIFA38 organizuje svjetsko nogometno prvenstvo nacionalnih reprezentacija i prvo se odrava u Urugvaju koje je osvojio domain.Vremenom su nastajala i druga nogometna takmienja kao to su Evropsko prvenstvo, Afriko, Ameriko, a neto kasnije i Azijsko prvenstvo. U evropi je osnovana UEFA39 1937. godine. Prvo evropsko prvenstvo odrano je 1942. godine u Francuskoj. Tokom svoje povijesti nogometna pravila su polako usavravana shodno potrebama same igre. Npr. uvoenje pravila izmjene igraa bilo je uvedeno 1977. godine na prvenstvu u Meksiku, uvoenje pasivnog ofsajda, etvrtog sudije i mnoga druga pravila koja su bila olakanje posla sudijama i igraima. Slijedee svijetsko prvenstvo odrava se u Njemakoj. Uestvovale su 32 zemlje sa 6 kontinenata i svima isti je cilj- osvajanje prvog mjesta koje se nagrauje podizanjem pehara.

10 PUBLIKA-SASTAVNI DIO IGARA

Publiku kao sastavni dio igara moemo podijeliti na posrednu i neposrednu. Neposrednu publiku smatramo onom publikom koja prisustvuje samom dogaaju a posredna publika je ona koja prati sportska dogaanja putem medija (Tv prijemnici, internet). Posredna publika je nastala tek u modernom dobu izumom medija za prijenos audio i video signala. Posredna publika nema nekog vanijeg utjecaja na samo odvijanje igre kao to to ima publika na terenu. Neposredna publika u odnosu na posrednu je brojano izrazito manja ali esto moe biti od presudnog znaaja, ona stvarno sudjeluje u

38

FIFA ili Fdration Internationale de Football Association je svjetska nogometna organizacija sa sjeditem u Cirihu (Zrich) vicarska. Osnovana je 21. maja 1904 u Parizu. 39 Union of European Football Associations (UEFA; Unija evropskih nogometnih asocijacija) je rukovodei organ nogometnog sporta u Evropi. Ona predstavlja dravne nogometne saveze Evrope, odrava evropska takmienja klubova i dravnih reprezentacija, kontrolie novane nagrade, pravila i medijska prava tih takmienja. UEFA je jedna od est nogometnih udruenja lanica FIFA-e. Od 32 mjesta na svjetskom prvenstvu 2006. godine, 14 je dodijeljeno savezima UEFA-e.

37

dogaaju davanjem podrke dok posredna publika moe biti i milionska ali da nema skoro pa nikakvog utjecaja na sam tok dogaaja na igraim terenima. Shodno posveenosti igri moemo razlikovati ravnodune gledaoce i oni koji kao gledaoci pripadaju zajednici igara. Ravnoduni gledaoc moe opaati ponaanje drugih tokom igre, podravati ih u toj nakani i razumjevati ali sve sa distance ravnodunosti i pri tom ne participira ni na koji nain. Ponaa se dakle pasivno i ravnoduno ali ne osporava niti negira drugima pravo da u tome sudjeluju na bilo koji nain. To su esto gledaoci koji posmatraju igru djece po parkovima, partije aha, sportiste na borilitima i sportskim terenima. Dok sa druge strane imamo imamo gledaoce koji nastoje da pripadaju zajednici igre. Zajednica igre obuhvata one koji se igraju a isto tako i one koji su pogoeni njihovom igrom. Oni koji se igraju su u svijetu igre, a gledaoci su pred svijetom igre.40 Ovu vrstu gledaoca moemo pronai u pozoritima, gdje gledaoci ne opaaju igru tek usput nego su uvueni u zajednicu igre i imaju posebnu ulogu a da pri tome nisu obmanuti usljed maskiranja glavnih aktera igre. Oni znaju da su na pozornici stvarni glumci, a ne neki imaginarni, jasno im je da su im uloge dodjeljene a da su oni tu prije svega da uivaju u svom tom sjaju koji im se prikazuje.

10.1

Negativna strana publike

U poetku organizirane igre su imale podrku samo na lokalnom nivou, igrai su bili mjetani i podrku su dobijali samo od svojih sugraana, vremenom su se, nakon razvoja igre i prerastanja u sport te granice pomjerile i dobijale naklonost ire publike. Igrai i navijai su ranije bili istog kulturnog i ekonomskog porijekla. Dobar igra je potjecao iz radnike klase i samo je djelomice nadrastao tu sredinu. Poetkom 60ih godina igra poinje voditi ivot koji se razlikuje od ivota njegovih navijaa iz radnike klase, te ima mogunost poveati svoje finansijske zahtjeve. Nogomet tako postaje sredstvo osobnog uspjeha. Nogometa sve vie gleda sebe kao zabavljaa koji za svoje gledatelje mora izvesti show, a ne se boriti za ast svoje etvrti.41 Postoje faktori koji dosta utjeu na omasovljenje neposredne publike. To su najee nezaposlenost, ili obilje i lagodan ivot sa druge strane. Tako da za jedne

40 41

Fink E., op. cit., str.320. Bjelajac, S., op. cit. str. 83.

38

praenje igara predstavlja svojevrstan hobi, popunjavanje slobodnog vremena dok za druge esto to bude odlina prilika za ispoljavanje nezadovoljstva vladajuom politikom, socijalnim prilikama i ostalim anomalijama u drutvu. To je sve bilo dovoljno da se publikom ponu ozbiljnije baviti i sociolozi jer isprva se publika na igralitima nije uzimala za neto to je vrijedno analitikog promatranja ili se o njoj govorilo samo povremeno. Pojavom huliganstva, 60-ih godina prolog stoljea prvenstveno na nogometnim a ubrzo i na ostalim sportskim terenima, posvetila se vea panja publici, prvenstveno organiziranoj. Organizirane skupine huligana javljaju se prvo u Velikoj britaniji, dok su u manjoj mjeri bile prisutne u Holandiji, Italiji ali i drugim evropskim zemljama pa i ire. Nasilne i organizirane huliganske grupe podrazumijevaju esto i upotrebu alkohola, droga te su im bliske sve vrste drutveno neprihvatljivih oblika ponaanja. esto se igralita koriste kao mjesta ispoljavanja raznih vrsta devijantnih ponaanja to je dovoljan razlog za vee mjere opreza kada je u pitanju organiziranje igara i raznih sportskih manifestacija. Kada se govori o organiziranim skupinama (huliganima) nije jasno dovoljno da li se tu radi o subkulturi kao to je bio sluaj ranije sa subkulturama koje su se izraavale kroz muziku poput punka i roka mada ima sve karakteristike koje su potrebne da ispune uslove jedne subkulture ako to su: zajedniki stavovi, nepropisanost uloga i naina ponaanja, karakteristian naziv, samoorganiziranje, uzrast. Postoje sljedee etiri socioloke teorije o ovoj pojavi: 1) supkulturalna teorija ritualizirane agresije, 2) klasna teorija navijaa i njihovih skupina, 3) sociohistorijska teorija, 4) teorija o svijetu sporta kao svijetu za sebe.42 Teorije su nastale, uglavnom, na osnovu analiza nogometne publike i dolo se do zakljuka da se nogometno navijanje treba tretirati iskljuivo kao omladinski fenomen koji je usko povezan sa poloajem mlade generacije. to se tie aktivnosti organiziranih skupina publike ona se ogleda u smislu stvaranja to bolje i atraktivnije atmosfere na stadionima, pjevanju pjesama, dekoraciji
42

Slobodan B., op.cit. str. 88.

39

tribina, ukratko moemo rei da je to jedan svojevrstan svjetovni ritual. Stadioni su odlina prilika za naglaavanje razliitih navijakih identiteta a esto i mjesto za iskazivanje politikih, vjerskih, rasnih i drugih stavova.

11 ELEKTRONSKE IGRE
Elektronske igre su igre koje u svom funkcionisanju podrazumijevaju prisustvo elektronike pomou koje se kreira interaktivni sistem sa kojim korisnik komunicira. Prve prave elektronske igre kao potroaki proizvod su kreirane sedamesetih godina kada je osmiljena igraka konzola na kojoj se igrao pong. Svakako da je odmah zabiljeen uspjeh. U osamdesetima su se razvile elektronske igre za osobne raunare, a kasnije su se pojavile verzije elektronskih igara kao to su Nintendo, PlayStation i xBox. Danas elektronske igre imaju status umjetnike forme. Nisu vie namjenjene samo djeci, ve mnogo iroj populaciji, pogotovo zbog razvoja interneta i povezivanja ljudi iz itavog svijeta. Postoji vie vrsta elektronskih igara: Video igre Fliperi Slot maine Audio igre, itd.

Od nabrojanih, svakako su najznaajnije video igre koje se danas esto izjednaavaju sa elektronskim igrama. Zbog toga u u daljem radu da se posvetim fenomenu video igara.

11.1

Video igre

Video igra je elektronska igra koja podrazumijeva komunikaciju sa korisnikim interfejsom kako bi se kreirao vizuelni feedback na video ureaju. Najee se igraju putem raunara. Video igre pripadaju novoj multimedijalnoj kulturi koja se bazira na

40

digitalnoj tehnologiji. Postale su popularne u posljednjih 20 godina. Elementi koji se trebaju nai u jednoj video igri su: konflikt, pravila, igraka sposobnost i ishod. Video igre su drutveni fenomen ak i onda kada igra igra sam jer on na taj nain komunicira sa kreatorom igre i kulturalnim pretpostavkama koje su ugraene u samu igru. Interesantna pitanja koja antropolozi istrauju su kako video igre mogu da kreiraju kulturne prostore sa vlastitim kulturnim pretpostavkama, te kako su video igre povezane sa kulturnom logikom koja je izvan video igara. Jedan od odgovora koji se namee na ova pitanja jeste taj da veliki svjetski proizvoai video igara poput EA (Electronic arts), Zynga, DeNA itd. kreiraju igre koje zadovoljavaju potrebe svojih potroaa nudei im na taj nain jednu vrstu alternative realnoga svijeta. Ovi giganti prate modne trendove, svjetska deavanja, razvoj automobilske industrije, te shodno tim deavanjima kreiraju video igre koje svojim konzumentima na taj nain omoguavaju ulazak u svijet koji im u svakodnevnom ivotu nije dostupan. Tako da sada, obian ovjek u imaginarnom svijetu video igara moe posjedovati luksuzni automobil, nositi markiranu odjeu biti svjetska zvijezda u sportu a da pri tome ne mora ak ni napustiti svoju sobu. U tom smislu moemo govoriti o video igrama kao zatvorenom imaginarnom svijetu koji slui ovjeku da ispuni svoje snove, te moemo zakljuiti da video igre imaju istu ulogu i ista pravila kao to imaju klasine igre u realnom svijetu. Video igre takoer imaju svoja pravila kao to ih imaju i obine igre. Zajedniko im je to to stvaraju svijet za sebe u koji se slobodno pristupa ali se iz njega slobodno moe i izai, imaju zajednika pravila koja vae za sve uesnike, svrha im je takoer ista jer i jedne i druge vrste igara slue za odvajanje od svakodnevnog ivota. Razvojem kompjuterske industrije, te raznim inovacijama na tom podruju, video igre u novije doba i internet igre, nude sve ono to moe zadovoljiti potrebe kako djece tako i odraslih. Igrai su sada u situaciji da imaju mogunost zadovoljavanja potrebe za igrom tako to se takmie sa kompjuterski kreiranim protivnikom ili pak sa realnim protivnikom koji je sa druge strane ekrana, to poveava takoer dra igraa za igrom udruivajui se u timove sa ljudima koje i ne vidi (on line games). Danas imamo jako mnogo znanstvenih istraivanja koji govore o tetnosti video igara. Prvenstveno imaju jak utjecaj na zdravlje, drutvenost i nasilnost. tetan utjecaj na tjelesno zdravlje nije posljedica samih igara ve elektronske tehnike na kojima se igra. O

41

loem utjecaju samih raunara na tjelesno zdravlje postoje brojna istraivanja koja pokazuju da raunari tetno djeluju na dva dijela ljudskog tijela: oi i kraljenica. Video igre uveliko utjeu na psihu ovjeka tako to se posredstvom njih vri izolacija pojedinaca kako od porodice tako i od ire drutvene zajednice. ivot u virtuelnom svijetu dovodi do toga da se kod djece smanjuje emocionalna inteligencija, smanjuje pouzdanje i kreativnost, negativni utjecaji agresivnih sadraja- pogreni stavovi o nasilju, gubitak suosjeanja prema rtvi. ovjek se uistinu danas usavrio u tehnolokom smislu, olakao sebi ivot ali se u realnosti odvojio od ovjeka. Razvoj informacijske tehnologije ija je prvobitna uloga da spaja ljude, omogui im laku i bru komunikaciju, ona ih uveliko razdvaja, a jedan od razloga su zasigurno video igre koje ljudima a najvie djeci i omladini nudi alternativni pristup ivotu te se na taj nain skrivaju od realnosti. Smanjena je socijalna interakcija van kruga igraa, esto se i nema potrebu za stvarnim igrama jer su ih video igre skoro pa u potpunosti zamijenile. Igralita su esto prazna dok su internet centri preplavljeni. Naravno, treba napomenuti da u video igrama ima i nekih pozitivnih elemenata kao to je: motivacija da se naui neto novo, djeluju terapijski jer pomau deci da prebole neke zdavstvene tegobe i stresove, uenje jezika i sl. Brojne su podjele video igara, a sve se mogu sumirati u sljedeu: 1. akcija i avantura 2. vonja i utrkivanje 3. pucanje 4. puzle 5. igranje uloga 6. strategija i simulacija 7. sportske igre Nekoliko je motiva koji podstiu ljude na igranje video igara: 1. izazov 2. kontrola 3. sloboda Navedeni motivi naglaavaju vanost aktivnosti igraa. Video igra mora da obezbijedi interesantu priu ili izazovno okruenje. Vanu ulogu za igraa ima

42

izazov. Treba primjetiti da igrai ele igrati za nagradu. Takoer, esencijalno je da izazovi ne budu takvi da treba trivijalan napor da bi se rijeili, ve trebaju biti adekvatni- da ih nije ni nemogue ni prelagano rijeiti. Video igre imaju svoje prednosti i nedostatke. Njihov znaaj se ogleda u sljedeem: 1. poboljavaju nivo sposobnosti i imaginacije kod igraa 2. unapreuju brzinu reakcije 3. omoguavaju stjecanje nekih kompleksnih vjetina 4. omoguavaju multidisciplinarno uenje 5. pomau u rjeavanju odreenih problema, kao to su neke fobije, itd. Da bi ovi pozitivni efekti mogli biti prisutni nuno je da ne bude ovisnosti o igranju. Koristi se javljaju pri optimalnom nivou igranja. Potrebno je napomenuti i negativne konotacije video igara, kao to su: 1. ovisnost 2. nasilje 3. manjak socijalizacije, i sl. Video igre predstavljaju jednu od glavnih formi zabave u svijetu. Na tritu se biljei rast prodaja. Glavna trita su SAD, Kanada, Japan i Velika Britanija. Konstantno se nastavljaju razvijati nove strategije i tehnike putem kojih bi se igre uinile zanimljivijima. Otuenje ovjeka u svijetu video igara

11.2

Pokuat u sada napraviti poreenje Marksovog shvatanja alijenacije sa video igrama koje su trenutno aktuelne, te svakog dana uzimaju sve vei mah u svijetu. Na osnovu Marskovih ekonomsko-filozofskih spisa iz 1844. godine moemo zakljuiti da se alijenacija (otuenje) pojavljuje u tri oblika: filozofskom, sociolokom i psiholokom. Kao psiholoki pojam ona oznaava stanje nezadovoljstva i drutvene

iskljuenosti, odnosno samo instrumentalno shvaanje rada kao djelatnosti u kojoj se trpi a ne stvara. Takvo psiholoko stanje, smatra Marx, posljedica je drutvenih odnosa. U okvirima kapitalizma proces rada ne dozvoljava radnicima da se pojave kao gospodari rada i svojhih sposobnosti. Oni se pojavljuju u ulogama ogranienim radnim procesom, ne mogu artikulirati i izraziti svoje interese. Takvo drutveno stanje rezultat je ekonomske strukture: naina proizvodnje. Marx identificira i razliite oblike u kojima se

43

pojavlju socijalne posljedice otuenja. etri su takva tipa. (a) Radnik se otuuje od proizvoda svog rada, jer on nema utjecaja na sudbinu svog proizvoda. (b) Radnik se otuuje i od djelatnosti rada, akta stvaranja. Rad je prisila i odvija se uz ekonomsku prinudu. Rad nije kreativna aktivnost. (c) Radnik se otuuje i od svoje ljudske prirode, jer gubi ljudske kvalitete ivota koji ispunjava njegove izvorne potrebe; (d) radnik se otuuje i od drugih, budui da je trini odnos prodaje radne snage samo dio ukupne dominacije trinog principa u svim odnosima.43 Vidimo da se jo u ranom kapitalizmu, kao posljednica takvih drutvenih odnosa radnik otuio od proizvoda svoga rada jer nema utjecaja na sudbinu svoga proizovda, rad prihvata kao prisilu- neto to mu je nametnuto i ne shvata ga kao kreativnu aktivnost i na kraju radnik se otuuje, kako od drugih tako i od svoje ljudske prirode zbog toga to gubi ljudske kvalitete ivota koje su ga neko ispunjavale. Nije li ovaj odnos spram rada i ivota u ranom kapitalizmu kakvog je jo Marks zatekao u 19. stoljeu slian onome to moemo danas vidjeti kada su u pitanju video igre? Na prvi pogled moda nam se ini nepovezanim, neutemeljenim ili neozbiljnim. No, ako pogledamo malo dublje, u svrhu i ulogu kompjuterske industrije, moemo vidjeti dosta slinosti izmeu alijenacije u odnosima ovjek- rad, odnosno (video)igra- ivot.

43

Preuzeto sa: www.pravo.hr/_download/repository/Karl_Marx2009.ppt

44

12 ZAKLJUAK
Na kraju ovog rada moemo zakljuiti da je igra bitna odrednica u ivotu svakog ovjeka. Bez obzira na mnoga neslaganja, kako po pitanju samog definisanja tako i subjekta igre, njene drutevene implikacije itd. Ipak su u jednom sloni svi autori. ovjek ima potrebu da se igra. Igra je dio njega i on je dio igre. Kao to svaki pojedinac ima potrebu da radi ili javno djeluje, tako ima potrebu i da se igra. Ona je sastavni dio, kako ivota individue tako i drutva. Igra je svojevrstan vid ovjekovog samopotvrivanja. Autori su saglasni u tome da je ona izdvojena aktivnost, krasi je sloboda i sveta pravila koja su njen regulator te se odnose na sve uesnike, kako pasivne (publika) tako i aktivne (igrae). Sastavni je dio realnog svijeta unutar koga gradi svoj imaginarni svijet u kojem postavlja svoja pravila koja je reguliu. Svaka igra ima svoja pravila za koja je neophodno da budu prihvaena i van svake sumnje uesnika jer ona predstavljaju temelj na kojem igra poiva. Onog momenta kada se pravila igre prestanu prihvatati ili kada se ponu naruavati, svijet igre se rui, te se samim tim inom vraamo svakodnevnom ivotu, odnosno izlazimo iz igre. Igra nije svojstvena samo ovjeku, ona je bitna odrednica i karakteristika i ivotinjskog svijeta. Ve kod igre ivotinja mogu se pronai sva glavna obiljeja igre. Igra kod ivotinja se takoer pokazuje kao aktivnost sa ciljem. Taj cilj nije samo biolokog karaktera ve predstavlja i smislenu aktivnost s ciljem samopotvrivanja, ba kao to je i kod ovjeka. Igra ivotinja nam je olakala dokazivanje teze da je igra starija od kulture jer kulturu uimo kroz ivot a nagon za igrom je u nama kao genetska datost. Igre se pojavljuju tako iroko u drutvenim zajednicama da se moe zakljuiti i to da ona vie doprinosi civilizaciji nego ona njoj, jer igra je ta koja odreuje kulturu i zadovoljuje ovjekove potrebe.

45

13 LITERATURA
Knjige: 1. Aristotel, Politika, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1988. 2. Bjelajac, Slobodan, Sport i drutvo, Fakultet prirodoslovno-matematikih znanosti i kineziologije Sveuilita u Splitu, Split, 2006. 3. Filipovi, Vladimir, Filozofijski rijenik, Nakladni zavod matice Hrvatske, Zagreb 1989. 4. Fink, Eugen, Osnovni fenomeni ljudskog postojanja, Nolit, Beograd, 1984. 5. Gadamer, Hans Georg, Truth and method, Continuum Publishing Group, London, 2004. 6. Gulick, Luther Halsey, A philosophy of play, Charles Scribner's sons, Boston, 1920 7. Huiznga, Johan, Homo ludens, Naprijed, Zagreb 1992. 8. Just, Peter i Monaghan, John, Socijalna i kulturna antropologija, ahinpai, 2003. 9. Kajoa, Roger, Igre i ljudi, Nolit, Beograd, 1979. 10. Klosovska, Antonjina, Sociologija kulture, Asocijacija nezavisnih intelektualaca KRUG 99, Sarajevo, 2003.god. 11. Platon, Drava, Beogradski izdavako-grafiki zavod, Beograd, 2002. 12. Smaji, Meho, Pregled historije sporta, Fakultet za fiziku kulturu u Sarajevu, 1995.

Internet: 1. Hajdarovi, Miljenko, Koarka- povijesni razvoj, preuzeto sa: http://povijest.net/sadrzaj/teme/sport/48-kosarka.html (Pristupljeno: 09.06.2011.) 2. John M. Roberts, Malcolm J. Arth i Robert R. Bush, Games in Culture, dostupno na http://matrix.msu.edu/hst/hst324/media/gamesinculture.pdf (pristupljeno: 10.06.2011.) 3. Uzelac, Milan, Igra kao filozofski problem, Predavanje odrano na Sportskoj akademiji u Beogradu aprila 2003., preuzeto sa: http://www.uzelac.eu/Predavanja2009/UzelacMPojamIgre0403.pdf 4. www.fiba.com 5. www.pravo.hr/_download/repository/Karl_Marx2009.ppt

46