Escolar Documentos
Profissional Documentos
Cultura Documentos
POLIGONI
POLURAVAN
Prava deli svaku ravan kojoj pripada na dva disjunktna dela-skupa taaka. Svake dve take istog skupa se nalaze sa iste strane prave, a svake dve take iz razliitih skupova se nalaze sa raznih strana prave. Unija svakog od tih skupova i prave je poluravan.
UGAO
Unija dve poluprave sa zajedninom poetnom takom S je ugaona linija. Ugaona linija deli ravan kojoj ravan, te poluprave pripadaju, na dva disjunktna dela, pri emu ona sama ne pripada ni jednom od njih. Unija jedne od tih oblasti i ugaone linije je ugao . Jedna ugaona linija odreuje dva ugla. Taka S je teme ugla, a poluprave su kraci ugla.
MNOGOUGAO - POLIGON Skup dui u istoj ravni takvih da je krajnja taka svake dui istovremeno krajnja taka jo samo jedne dui obrazuju zatvorenu izlomljenu liniju koja se naziva mnogougaona (ili poligonalna) linija. Deo ravni koji ograniava mnogougaona linija je unutrasnjost te linije. Unija mnogougaone linije i njene unutranjosti je mnogougao (ili poligon).
MNOGOUGLOVI - POLIGONI
Izlomljena zatvorena poligonalna linija se moe posmatrati kao zatvorena linija koja se moe nacrtati jednim potezom bez dizanja olovke sa papira. U tom sluaju, proizvoljno teme poligona se moe uzeti za poetnu taku a poligonalna linija predstavlja niz dui, taku, dui takvih da je zavrna taka prethodne dui istovremeno poetna taka naredne, pri emu je zavrna taka poslednje dui tog niza istovremeno poetna taka p p prve dui.
MNOGOUGLOVI - POLIGONI
Dui, od kojih se sastoji mnogougaona (poligonalna) linija, su stranice mnogougla (poligona). Stranice sa zajednikom krajnjom takom su susedne stranice stranice. Ostale stranice su nesusedne .
MNOGOUGLOVI - POLIGONI Uglovi koje obrazuju susedne stranice mnogougla su uglovi mnogougla, a temena tih uglova su temena mnogougla. Dva temena koja pripadaju istoj stranici mnogougla su susedna temena. Temena koja ne p p j pripadaju istoj stranici su j j nesusedna temena. Svaka du koja spaja dva nesusedna temena mnogougla je dijagonala mnogougla. j g g g
MNOGOUGLOVI - POLIGONI
Mnogougao dobija naziv prema broju stranica odnosno prema broju temena. Mnogougao sa n strana je n-tougao.
trougao
etvorougao
dvanaestougao
sedmougao
KONVEKSNI MNOGOUGLOVI-POLIGONI
Mnogougao je konveksan ukoliko svaka du koja spaja njegove dve proizvoljne take pripada tom mnogouglu. U suprotnom sluaju mnogougao je konkavan.
KONVEKSNI MNOGOUGLOVI-POLIGONI
Svaka dva susedna temena odredjuju pravu kojoj pripada stranica mnogougla odredjena tim temenima kao krajnjim takama. Konveksan mnogougao se nalazi sa jedne strane svake takve prave odnosno ceo lei u jednoj poluravni odredjenoj t k d l i j d j l i d dj j takvom pravom.
KONVEKSNI MNOGOUGLOVI-POLIGONI
Konveksan mnogougao se moe predstaviti kao presek konano mnogo poluravni odredjenih l i d dj ih pravama koje sadre njegove stranice.
Poligon je prost ako nesusedne stranice nemaju zajednikih taaka. U suprotnom sluaju je sloen (see sam sebe).
prost
prost
prost
sloen
POLIGONI
Sloeni Sl i poligoni li i
Nekonveksni poligoni
REGULARNI POLIGONI Poligon ije su sve stranice i svi uglovi medjusobno jednaki je regularan poligon.
KONVEKSNI REGULARNI POLIGONI - PRAVILNI POLIGONI Prost regularan poligon je konveksan. Uobiajen naziv za takav konveksan poligon, u naem jeziku, je pravilan poligon ili pravilan mnogougao.
(n 2) 1800 =
PRAVILNI POLIGONI
90 0
1080
120 0
1350
Zvezdasti regularni poligoni su nekonveksni regularni poligoni ija se temena poklapaju sa temenima konveksnih regularnih poligona a stranice su im njihove medjusobno jednake dijagonale.
p q
gde je p jednak broju temena odnosno broju stranica poligona
p=n
a q uzajamno prost sa p (najvei zajedniki delilac p i q je 1) i
p q< 2
gde se q moe tumaiti kao preskok u procesu generisanja g poligona. zvezdastih regularnih p g
Prof. dr Ljiljana Petruevski
p q
p p q
p q< 2
i vrednosti Vrednost
p <q p 2
p q= 2
REGULARNI POLIGONI
q =1
petougao
REGULARNI POLIGONI
p=7
q=2
q=2
q=3
p=7
q =1
Prof. dr Ljiljana Petruevski
p=7
q=3
Dva razliita heptagrama
q =1
{6 }
{3 }
{4 }
{5 }
{7 }
{8 }
{9 }
{10 }
{5/2}
{8/3}
{9/2}
{9/4}
p=6
q =1
q=2
Komentar: p deljivo sa q.
je zvezdasta figura. Zvezdasta figura je unija podudarnih pravilnih poligona sa temenima koja se poklapaju sa temenima nekog pravilnog mnogougla mnogougla.
Prof. dr Ljiljana Petruevski
{6 / 2 } {6 / 2 }
p q< 2
Heksagramska forma
ZVEZDASTE FIGURE
p q< 2
p=8 q =1
Regularan prost konveksan poligon
p=8 q=2
Zvezdasta figura
p=8 q=3
Regularan zvezdasti poligon
p=9
q=2
q =1 q=4
p=9
q=3
Zvezdasta figura
PENTAGRAM
PENTAGRAM
ZVEZDASTE FIGURE
p=9
q=3
POLIGONI
POLIGONI
Regularni poligoni
Neregularni poligoni
Prosti poligoni
Sloeni poligoni
Konveksni poligoni
Nekonveksni poligoni
STELACIJA POLIGONA
Stelacija poligona je proces generisanja novog poligona koji se sastoji u p j produavanju ivica do p j preseka svake sa ostalima odnosno do formiranja novog poligona ili kombinacije poligona. Dobijena nova figura je stelacija originala.
STELACIJA POLIGONA
{5/2}
STELACIJA POLIGONA
6 2
{7/3}
STELACIJA POLIGONA
8 3
8 2
STELACIJA POLIGONA
9 2
9 3
Prof. dr Ljiljana Petruevski
9 4
STELACIJA POLIGONA
CONVEX HULL 2D
Konveksni omota (konvex hull) skupa taaka S je najmanji konveksan skup koji sadri taj skup taaka S k t k S.
CONVEX HULL 2D
x1
x2
x3
x4
CONVEX HULL 2D
x1 , x 2 , x3 , x 4 S
x1
x2
{1 x1 + 2 x2 , 1 , 2 0 , 1 + 2 = 1}
{ 3 x3 + 4 x4 , 3 , 4 0 , 3 + 4 = 1}
x3
x4
{ 1 (1 x1 + 2 x2 ) + 1 ( 3 x3 + 4 x4 ), 1 , 2 0 , 1 + 2 = 1}
{1 x1 + 2 x2 + 3 x3 + 4 x4 , 1 , 2 0 ,1 + 2 = 1}
Prof. dr Ljiljana Petruevski
CONVEX HULL 2D
x1
x3
x2
{1 x1 + 2 x2 + 3 x3 + 4 x4 , 1 , 2 0 ,1 + 2 = 1}
Prof. dr Ljiljana Petruevski
x4
CONVEX HULL 2D
Skup konveksnih poligona M i predstavlja razlaganje ravni ili nekog njenog dela M R 2 ako je
Mi M j
Mi = M
Konveksni poligoni M i nazivaju se elijama, a zajedno ine celularni kompleks ili kompleks elija.
TRIANGULACIJA
Ukoliko su svi poligoni trouglovi, kompleks se naziva triangularnim, a samo razlaganje se naziva triangulacijom.
VORONOI DIJAGRAM
S = {x1 , x 2 ,..., x n }
Voronoi diagram, zavistan od konanog skupa taaka S je S, razlaganje ravni na voronoi elije:
xi
vo( x i ) = x R 2 d ( x , x i ) d x , x j , x j x i
Prof. dr Ljiljana Petruevski
VORONOI DIJAGRAM
vo( x i ) = x R 2 d ( x , x i ) d x , x j , x j x i
xi S
S = {x1 , x 2 ,..., x n }
xi
xi
VORONOI DIJAGRAM
S = {x1 , x 2 ,..., x n }
Voronoi diagram, zavistan od konanog skupa taaka S, je razlaganje ravni R 2 l j i na voronoi elije:
6 3 2
vo( x i ) = x R 2 d ( x , x i ) d x , x j , x j x i
Prof. dr Ljiljana Petruevski
S = {x1 , x 2 ,..., x n }
5 Delauney kompleks (ili triangulacija), zavisna od S, je razlaganje konveksnog omotaa (convex hull) tog skupa taaka na Delauney elije (trouglove) ija su temena take skupa S koje i d j d i i pripadaju susednim voronoi elijama ije se ivice sustiu u istoj taki. 6
3 2 1 4
VORONOI DIAGRAM
VORONOI DIAGRAM