ANTHONY DE MELLO

SVJESNOST

NAPOMENA PREVODITELJA
Prijevod knjige Awarenes koji imate pred sobom trebao je biti tiskan jo prole godine u sklopu niza biblioteke RADOST I NADA. Meutim, izdava je uvaio preporuku iz Rima da se ta knjiga ne tiska zbog injenica da je A. de Mello nije autorizirao, i pitanje da li bi se on sloio s time da se tekstovi u tom obliku uope objavljuju. Naime, ova je knjiga u SAD-u tiskana na temelju tonskih zapisa nagovora koje je A. de Mello davao na duhovnim vjebama. Radi pojanjenja problema o kojem se radi donosim izvadak iz napomene izdavaa za knjigu One minute nonsense (Minuta besmisla je u pripremi za tisak na hrvatskom), jednu od posljednjih knjiga koje su izdane nakon autorove smrti. U stvari, ova knjiga (Minuta besmisla) je napisana nakon Minute mudrosti i prije ablje molitve. Tony je izdavaima poslao rukopis s uputama da se to im prije tiska. Rukopis je imao oblik kakav ovdje moete vidjeti: prie nisu imale naslove i nije bilo sadraja. Cijeli tekst osim kratkog komentara prve prie koji je napisao rukom, bio je tipkan. Ba pred poetak rada na slogu, pisao je opet: Piem jo jednu knjigu koja e nositi naslov Molitva abe i ta knjiga mora biti tiskana prije Minute besmisla. Molim Vas da mi vratite rukopis. Tijekom prvih mjeseci 1987. Tony je puno radio na abljoj molitvi. elio je predati rukopis prije odlaska u New York koji je planirao za kraj svibnja. Sreo sam Tonyia u Bombayu 30. Svibnja i tada smo nekoliko sati razgovarali o izgledu knjige. Nakon zavrenog posla pitao sam Tonyia za rukopis Minute besmisla. Rekao mi je da je sve spremno i da e mi poslati rukopis im se vrati iz Amerike. Nakon toga planirao je raditi na knjizi meditacija. Otprilike u 6 sati te veeri zaelio sam Tonyiju laku no i otiao sam da ulovim vlak za Gujarat. Dva sata kasnije Tony je okrenuo u zrakoplovnu luku. Umro je u Sveuiliu Fordham te iste noi, prvog dana svog boravka u New Yorku, 1.lipnja 1987. Nije se nadao da bi se moga vratiti tako brzo. Njegovo tijelo stiglo je 13. Lipnja i pokopan je istog dana na groblju crkve Sv. Petra u Bandrai, gdje je bio i krten. Meu njegovim papirima naena su tri rukopisa: 1. Minuta besmilsa: Spremno za tisak, rekao je, ali prie nisu imale naslove i nije bilo sadraja. Je li moda namjeravao dodati ih? To nikada neemo saznati, ali vjerojatno nije jer mi je rekao da je spremno za tisak. 2. Rukopis s nagovorima za duhovne vjebe koje su bile potpuno spremne za tisak, ali nikome, pa ni meni, nikad nije spomenu tu knjigu. Objavili smo je s naslovom Dodir s Bogom: Nagovori za duhovne vjebe. 3. Nezavreni rukopis knjige meditacija koji je planirao zavriti nakon povratka iz Amerike. Objavili smo je onako kako ju je on ostavio pod naslovom Poziv na ljubav.

Dakle, Svjesnost (Awareness) ne spada u popis knjiga koje je de Mello planirao objaviti, i zato se sve to je reeno u ovoj knjizi treba itati sa svijeu da je to reeno unutar specifinih okolnosti i pred odreenim sluateljstvom. ANTHONY DE MELLO, S.J. bio je ravnatelj Sadhana Instituta za pastoralno savjetovanje u Poona-i, Indija. Kao lan bombajske isusovake provincije bio je nairoko poznat u englesko i panjolsko govoreim zemljama po svojim duhovnim vjebama, radionicama, seminarima o molitvi, terapeutskim teajevima - po radu s kojim se po cijelom svijetu bavio vie od osamnaest godina. Iako je 1987. iznenada umro, ostavlja nam bogato naslijee duhovnog uenja u svojim pisanim i snimljenim djelima. O. J. FRANCIS STROUD, S.J. je studentski kapelan na sveuilitu Fordham, New York, i ravnatelj Duhovnog centra A. de Mello. Osam godina je tijesno suraivao s Antonyem de Mellom.

PREDGOVOR
Jednom prilikom kada je Tony de Mello bio meu prijateljima zamolili su ga da u nekoliko rijei kae neto o naravi svoga rada. Ustao je, ispriao jednu priu koju je kasnije ponavljao u svojim predavanjima, a prepoznat ete je ako ste proitali njegovu knjigu "Pjev ptice". Na moje iznenaenje, rekao je da se u toj prii radi o meni.
Neki ovjek pronaao je orlovo jaje i stavio ga pod kvoku na svom seoskom imanju. Zajedno s piliima izlegao se i orli, i odrastao je s njima. Cijeli svoj ivot orao je radio isto to i pilii, mislei da je i on jedan od njih. Kljucao bi po zemlji traei gliste i kukce. Kvocao je i kukurikao, mahnuo bi koji put krilima i letio nekoliko metara po zraku. Godine su prolazile i orao je ostario. Jednog dana vidio je iznad sebe, na vedrom nebu, velianstvenu pticu. Ptica je gracioznom dostojanstvenou jedrila po snanim zranim strujama i jedva da je koji put zamahnula svojim zlatnim krilima. Orao je gledao u nebo zadivljen. "Tko je to?" upitao je. "To je orao, kralj ptica", ree koko koja je stajala do njega. "On pripada nebu, a mi pripadamo zemlji - mi smo kokoi." I tako je orao ivio i umro kao koko jer je mislio da je i on koko.

Iznenaen? U poetku sam se osjeao upravo uvrijeenim! Je li me to on javno usporedio s piletom na nekoj farmi? U neku ruku, da, ali i ne. Uvredljivo? Nikada. To nije bio Tonyjev nain postupanja. U stvari, htio nam je rei da sam u njegovim oima kao "zlatni orao", da nema pojma na koje bih se visine mogao popeti. Ta pria omoguila mi je da razumijem dimenzije tog ovjeka, njegovu iskrenu ljubav i potovanje prema ljudima s tim da je uvijek govorio istinu. Upravo to je bio cilj njegovog rada - probuditi ljude kako bi mogli shvatiti vlastitu veliinu. To je bio Tony de Mello u najboljem izdanju, propovijedajui poruku "svjesnosti", uviajui da smo svjetlo samima sebi i drugima, shvaajui da smo bolji nego to mislimo. Ova knjiga uhvatila je Tonya u letu, kako ini upravo to - nalazi se u ivom dijalogu i interakciji, dodirujui se svih tema koje oivljuju srca onih koji sluaju. Zadatak s kojim sam se suoio poslije njegove smrti bio je odrati duh njegovih rijei i zadrati njegovu spontanost kod prijemljive italake publike. Zahvaljujui divnoj potpori koju sam dobio od Georgea McCauleya, S.J., Joan Brady, Johna Culkina i drugih kojih je previe da bih sve mogao pojedinano spomenuti, uzbudljivi, zabavni i provokativni sati koje je Tony provodio u razgovoru s ljudima na divan su nain uhvaeni na stranicama koje slijede. Uivajte u knjizi. Neka ove rijei uu u vau duu i sluajte, kako bi Tony savjetovao, sa svojim srcem. Sluajte njegove prie, i ut ete svoje. Dopustite mi sada da vas ostavim nasamo s Tonyjem - duhovnim voom i prijateljem za cijeli va ivot. J. Francis Stroud, S.J. Duhovni centar de Mello Fordham University Bronx, New York

O buenju
Duhovnost znai buenje. Veina ljudi, iako toga nije svjesna, spava. Raaju se spavajui, ive spavajui, ene se i udavaju spavajui, spavajui odgajaju svoju djecu, i umiru spavajui, a da se nikada ne probude. Nikada ne upoznaju dra i ljepotu te stvari koju zovemo ljudskim bivstvovanjem. Znate, svi mistici - katolici, krani, nekrani, bez obzira na to koju teologiju zastupaju, bez obzira na to koje su vjeroispovijesti - svi se slau u jednoj stvari: da je sve u redu, sve je u redu. Iako je svuda nered, sve je u redu. Zaista udan paradoks. Ali, na alost, veina ljudi nikada ne shvati da je sve u redu zato jer spavaju. Mui ih nona mora. Prole godine uo sam na panjolskoj televiziji ovu priu o jednom gospodinu koji je kucao na sinovljeva vrata. "Jaime", kae, "probudi se!" Jaime odgovara: "Ne elim ustati, tata." Otac vie: "Ustani, mora ii u kolu!" Jaime kae: "Neu ii u kolu." "Zato ne?" upita otac. "Postoje tri razloga." ree Jaime. "Prvo, zato to je to tako dosadno; drugo, zato jer me djeca zadirkuju; i tree, zato jer mrzim kolu." A otac odgovara: "uj, ja u ti rei tri razloga zato mora ii u kolu. Prvo, zato to je to tvoja dunost; drugo, zato to ima etrdeset i pet godina; i tree, zato to si ravnatelj." Probudite se, probudite se! Odrasli ste. Preveliki ste da biste spavali. Probudite se! Prestanite se igrati sa svojim igrakama. Veina ljudi rei e vam da bi eljeli izai iz djejeg vrtia, ali nemojte im vjerovati. Nemojte im vjerovati! Sve to ele da uinite za njih je da im popravite njihove potrgane igrake. "Vratite mi moju suprugu. Vratite mi moj posao. Vratite mi moj novac. Vratite mi moj ugled, moj uspjeh." To je ono to ele - ele nazad svoje igrake. To je sve to ele. ak i najbolji psiholozi e vam to rei, da ljudi u stvari ne ele ozdraviti. Ono to ele je olakanje, ozdravljenje je tegobno. Buenje je, naime, neugodno. U krevetu vam je lijepo i udobno, buenje vas razdrai. To je razlog zato mudar guru nikada nee pokuati probuditi ljude. Nadam se da u ovdje mudro postupiti i da vas niim neu pokuati probuditi ako spavate. To zaista nema nikakve veze sa mnom, ak i ako u vam ponekad rei: "Probudite se!" Moj posao je da se bavim svojim stvarima, da pleem svoj ples. Ako ete od toga imati koristi, dobro, ako ne, teta! Arapi bi rekli: "Kia je posvuda jednaka, ali uzrokuje da u movari raste trnje, a u vrtu cvijee."

Hou li vam pomoi na ovim duhovnim vjebama?

Mislite li da bih ikome mogao pomoi? Ne! O ne, ne, ne, ne, ne! Ne oekujte da u ikome pomoi. Isto tako mislim da neu nikome nakoditi. Ako vam ovo nakodi, sami ste krivi, a ako vam pomogne, vi ste zasluni. Zaista ste uspjeli! Mislite li da vam ljudi pomau? Ne, ne pomau vam. Mislite da vas ljudi podupiru? Ne, ne podupiru vas. U jednoj terapeutskoj skupini koju sam vodio bila je prisutna jedna redovnica. Rekla mi je: "Imam osjeaj da me moja poglavarica ne podupire." Upitao sam je: "to elite time rei?" Odgovorila mi je: "Moja poglavarica, provincijalka, nikada se ne pojavljuje u novicijatu u kojem sam ja magistra. Nikada. Nikada ne kae niti jednu rije pohvale." Rekao sam joj: "Dobro, sada emo napraviti jedan mali igrokaz. Zamislite da poznajem vau provincijalku. U stvari, zamislite da tono znam sve to misli o vama, i kaem vam (igrajui ulogu provincijalke): Zna, Mery, nikada ne dolazim u novicijat zbog toga to je to jedino mjesto u provinciji koje je bez potekoa, gdje nema problema. Znam da si ti tamo poglavarica i da je zato sve u redu. Kako se sada osjeate?" Rekla je: "Odlino se osjeam." Onda sam joj rekao: "Dobro, hoete li sada, molim vas, izai iz prostorije na minutu ili dvije. To je dio vjebe." Nakon to je izala, rekao sam ostalim 5

lanovima skupine: "Jo uvijek sam njezina provincijalka, u redu? Ova Mery, koja je izala van, najgora je magistra novakinja koju sam ikad imala u cijeloj povijesti provincije. U stvari, nikada ne posjeujem novicijat zato to mi je teko gledati to radi. To je upravo uasno. Ali ako joj kaem istinu, to e samo pogorati stanje u novicijatu, novakinje e jo vie trpjeti. Za godinu ili dvije dobit emo novu magistru koju sada pripremamo. Ove lijepe stvari koje sam joj rekla pomoi e joj u meuvremenu. to mislite o tome?" Odgovorili su: "To je bila jedina stvar koju ste u tim okolnostima mogli uiniti." Zatim sam pozvao Mery natrag u skupinu i pitao je da li se jo uvijek osjea odlino. "O, da", ree ona. Jadna Mery! Mislila je da dobiva potporu, ali bila je u krivu. Problem je u tome to veinu onoga to mislimo i osjeamo stvaramo u svojoj glavi, ukljuujui i to da nam drugi pomau. Mislite li da pomaete ljudima zato to ste u njih zaljubljeni? No, moram vam priopiti jednu vijest. Nikada u nikoga niste zaljubljeni. Zaljubljeni ste samo u svoje predrasude i nadobudne ideje o toj osobi. Uzmite si minutu vremena da razmislite o ovome: nikada ni u koga niste zaljubljeni, zaljubljeni ste u svoje miljenje o toj osobi. Prestajete biti zaljubljeni kad se promijeni vae miljenje o osobi u koju ste zaljubljeni, zar ne? "Kako si me mogao iznevjeriti kada sam ti toliko vjerovao?", kaete nekom. Jeste li mu zaista vjerovali? Nikada nikome ne vjerujete. Ostavite se toga! To je samo jedan od naina na koji vam vae drutvo ispire mozak. Nikada nikome ne vjerujete. Vjerujete samo svom miljenju o toj osobi. Zato se onda alite? injenica je da u stvari ne volite priznati da vam je prosudba bila slaba. To vam ba ne laska, zar ne? Zato radije kaete: "Kako si me mogao iznevjeriti?" To je, dakle, to: ljudi u stvari ne ele odrasti, ne ele se mijenjati, ne ele biti sretni. Kao to mi je netko rekao tako mudre rijei: "Nemoj pokuavati usreiti ih, samo e upasti u potekoe. Nemoj se truditi da naui svinju pjevati; trati svoje vrijeme i razdrauje svinju." Kao neki poduzetnik koji je uao u jedan lokal i vidio ovjeka s bananom u uhu! Razmiljao je: "Ne znam da li da mu to kaem ili ne. Ne, to nije moja stvar." Ali ta misao mu nije dala mira i nakon to je popio aicu ili dvije, ree neznancu: "Oprostite, imate bananu u uhu." Neznanac upita: "to?" "Imate bananu u uhu", ponovi ovaj. I neznanac ponovno upita: "to ste rekli?" Ovaj se pone derati: "Imate bananu u uhu!" "Priajte glasnije", kae neznanac, "Imam bananu u uhu!" Uzaludno je dakle. "Odustani, odustani, odustani", ponavljam si. Reci svoje i idi dalje. Ako su od toga imali koristi, dobro, ako ne, teta!

O pravilnoj vrsti sebinosti

Prva to bih elio da shvatite, ako se zaista elite probuditi, je da se ne elite probuditi. Prvi korak k buenju je da budete dovoljno poteni da si priznate da vam se to ne svia. Ne elite biti sretni. elite mali test? Da vidimo. Trajat e tono jednu minutu. Moete sklopiti oi, ali ne morate, nije vano. Mislite na nekoga koga jako volite, nekoga tko vam je blizak, nekoga tko vam puno znai, i u mislima recite toj osobi: "Radije bih bio sretan, nego da imam tebe. Kada bi mogao birati, bez sumnje bih odabrao sreu." Koliko vas je mislilo da ste sebini kada ste to rekli? ini se mnogi. Vidite kako su nam isprali mozgove? Vidite kako su nam isprali mozgove da mislimo: "Kako mogu biti tako sebian?" Ali pogledajte tko je sebian. Zamislite da netko vama kae: "Kako si mogao biti tako sebian da odabere sreu umjesto mene?" Zar onda ne biste odgovorili: "Oprosti, ali kako ti moe biti tako sebian da od mene zahtijeva da odaberem tebe umjesto vlastite sree?!" Neka ena ispriala mi je jednom kako je, kada je jo bila dijete, njezin roak, isusovac, vodio duhovne vjebe u isusovakoj crkvi u Milwaukeeju. Svaki nagovor zapoinjao je rijeima: "Test ljubavi je rtva, a mjera ljubavi je nesebinost." Krasno! Pitao 6

sam je: "Da li biste eljeli moju ljubav po cijenu moje sree?" Odgovorila je: "Da." Nije li to udesno? Zar to ne bi bilo divno? Ona bi voljela mene po cijenu svoje sree, a ja bi volio nju po cijenu svoje sree, i tako bismo imali dvoje nesretnih ljudi, ali - ivjela ljubav!

eljeti sreu
Govorio sam o tome da ne elimo biti sretni, ili tonije: ne elimo biti bezuvjetno sretni. Spreman sam na to da budem sretan ako budem imao ovo i ono, i ono tree. Ali to je isto kao kad bismo svom prijatelju, ili Bogu, ili bilo kome rekli: "Ti si moja srea. Ako te ne dobijem, odbijam biti sretan." Kako je to vano shvatiti. Ne moemo zamisliti sreu bez tih uvjeta. Upravo tako. Ne moemo zamisliti sreu bez njih. Nauili su nas da svoju sreu polaemo na njih. To je dakle prvo to moramo uiniti ako se elimo probuditi, to je isto kao i da kaemo da elimo ljubav, da elimo slobodu, da elimo radost, mir i duhovnost. Pod tim vidom duhovnost je najsvrsishodnija stvar na cijelom svijetu. Izazivam vas da se, ako moete, sjetite to je to svrsishodnije od duhovnosti kako sam je opisao - ne poniznost, ne pobonost, ne vjera, ne obredi, nego duhovnost - buenje, buenje! Pogledajte kako su ljudi posvuda jadni, usamljeni, u strahu, zbunjeni, kako u svojim srcima trpe od unutarnjih i vanjskih sukoba. Zamislite da vam netko pokae nain kako da se svega toga otarasite. Zamislite da vam netko pokae nain na koji ete zaustaviti to uasno rasipanje energije, zdravlja i uvstava koja se javljaju zbog tih sukoba i zbrke. Da li biste to eljeli? Zamislite da nam netko pokae nain na koji bismo mogli zaista voljeti jedni druge, biti u miru, ivjeti u ljubavi. Moe li se sjetiti bilo ega svrsishodnijeg? Ali, umjesto toga, ljudi misle da su veliki poslovi svrsishodniji, da je politika svrsishodnija, da je znanost svrsishodnija. Od kakve je koristi poslati ovjeka na mjesec, ako ne moemo ivjeti na zemlji?

Govorimo li o psihologiji ili o duhovnosti?

Je li psihologija svrsishodnija od duhovnosti? Nita nije svrsishodnije od duhovnosti. to jadni psiholog moe uiniti? Moe jedino ublaiti pritisak. I ja sam psiholog, bavim se psihoterapijom, i u sebi doivljavam veliki konflikt kad se ponekad moram odluiti izmeu psihologije i duhovnosti. Ne znam da li me razumijete. Meni je trebalo puno godina da shvatim. Objasnit u vam. Dugo vremena to nisam shvaao dok iznenada nisam otkrio da ljudi moraju dovoljno trpjeti u nekoj vezi, dok se ne rijee iluzija glede svih veza. Moraju trpjeti u nekoj vezi prije nego to se probude i kau: "Dosta mi je toga! Morao bi postojati bolji nain ivota od ove ovisnosti o drugim ljudima." I to sam radio kao psihoterapeut? Ljudi su dolazili k meni s problemima koje su imali u svojim vezama, u komunikaciji, itd., i ponekad sam im pomogao. Ali ponekad, na alost, to nije bila pomo jer sam ih time ostavio spavati. Moda su morali jo malo patiti. Moda im presjesti da bi mogli rei: "Svega mi je dosta." Rijeit ete svoj problem tek kada budete siti svoje bolesti. Veina ljudi ide k svom psihijatru ili psihologu po olakanje. Ponavljam: olakanje, a ne ozdravljenje. Ovo je pria o malom Johnnyju koji je, kako kau, bio duevno zaostao. Ali, kao to ete to saznati iz ove prie, nije bio. Johnny je bio na satu likovnog odgoja u svojoj koli za djecu s posebnim potrebama. Uzeo je malo plastelina, otiao u kut uionice i poeo se igrati. Uiteljica je dola do njega i rekla mu: "Zdravo, Johnny." I Johnny odgovori: 7

"Zdravo." Uiteljica ga upita: "to to ima u ruci?" I Johnny odgovori: "Hrpicu kravljeg gnoja." Uiteljica upita: "A to radi s njim." On odgovori: "Radim uiteljicu." Uiteljica je mislila da se Johnnyjevo stanje pogoralo pa je pozvala ravnatelja koji je upravo prolazio kraj uionice, i rekla mu: "Mislim da se Johnnyevo stanje pogoralo." I tako je ravnatelj doao do Johnny i pozdravio ga: "Zdravo, sinko."I Johnny odgovori: "Zdravo." I ravnatelj upita: "to to ima u ruci?" I on odgovori: "Hrpicu kravljeg gnoja." "I to radi s njime?" I odgovori: "Radim Ravnatelja." Ravnatelj je mislio da je to sluaj za kolskog psihologa. "Poaljite po psihologa!" Psiholog je bio pametan ovjek. Doao je do Johnnya i rekao: "Zdravo." I Johnny ree: "Zdravo." I psiholog ree: "Znam to ima u ruci." "to?" " Hrpicu kravljeg gnoja." Johnny ree: "Tono." "I znam to radi njime." "to?" "Radi psihologa." "Krivo. Nema dovoljno gnoja!" I mislili su da je duevno zaostao. Jadni psiholozi, ine dobro djelo. Zaista. Ponekad je psihoterapija od velike pomoi jer kada se nalazite na rubu ludila, kada vam malo nedostaje da pobjesnite, nalazite se u stanju koje moe dovesti, ili do ludila, ili do misticizma. A mistik je suprotnost luaku. Je li vam poznat znak po kojem moete znati jeste li se probudili? To je pitanje koje si tada postavljate: "Jesam li ja lud ili su oni ludi?" To je ba tako jer mi jesmo ludi. Cijeli svijet je lud. Potvreni luaci! Jedini razlog zbog kojeg nismo zatvoreni u nekoj ustanovi je taj to nas je previe. Zaista smo ludi. ivimo s ludim zamislima o ljubavi, o vezama, o srei, o radosti, o svemu. Mislim da smo toliko ludi da smo doli do one toke u kojoj, kada se svi sloe oko neega, moete biti sigurni da je to krivo! Svaka nova ideja, svaka velika ideja, u svojim poecima je bila ideja manjine. ovjek koji se zove Isus Krist pripadao je manjini. Svi su govorili drugaije od njega. Buda je pripadao manjini. Svi su govorili drugaije od njega. Mislim da je Bertarand Russel rekao:"Svaka velika ideja zapoinje kao blasfemija." To je dobro i ispravno reeno. Danas se moe uti mnotvo blasfemija. "Izrekao je blasfemiju!" Ljudi su ludi, umobolni, i im ranije to uvidite, bolje e biti vae duevno i duhovno zdravlje. Nemojte im vjerovati. Nemojte vjerovati ni najboljem prijatelju. Odbacite iluzije o svojim najboljim prijateljima. Oni su jako mudri, kao to ste i vi mudri u svojim postupcima s drugima, iako toga vjerojatno niste svjesni. O da, tako ste lukavi, prepredeni, i mudri. Odlino glumite. Ne obasipljem vas pohvalama, zar ne? Ali ponavljam: ne elite se probuditi, odlino glumite, a niste toga ni svjesni. Mislili ste da ste puni ljubavi. Ha! Koga to volite? ak i kada se rtvujete, osjeate se dobro, zar ne? "rtvujem se! ivim prema svojim idealima." Ali neto i dobivate, zar ne? Uvijek dobivate neto od onoga to radite, sve dok se ne probudite. Evo, dakle, prvog koraka: shvatite da se ne elite probuditi. Prilino je teko probuditi se ako ste bili hipnotizirani da vjerujete da je komadi starog novinskog papira ek od milijun dolara. Kako je teko otrgnuti se od tog komadia starog novinskog papira.

Rjeenje nije ni u odricanju

Svaki put kada se neega odriete, sami sebe varate. to mislite o tome? Varate se. ega se odriete? Svaki put kada se neega odriete, zauvijek se veete na tu stvar. Jedan indijski guru rekao je: "Svaki put kada k meni doe prostitutka, ne govori ni o em drugom osim o Bogu. Kae da joj se zgadio njezin ivot i da eli Boga. Ali svaki put kada sveenik doe k meni, ne govori ni o em drugom osim o seksu." Tako je to, kada se odreknete neke stvari, postajete njezin vjeni zarobljenik. Kada se borite protiv neke stvari, ostajete za nju vjeno vezani. Dok god se protiv nje borite, dajete joj mo. Dajete joj toliko moi koliko sami ulaete u borbu protiv nje. 8

Tu je ukljuen i komunizam i sve drugo. Zato morate "primiti" svoje demone, jer dok se borite protiv njih, dajete im mo. Zar vam to jo nitko nije rekao? Kada se neega odreknete, veete se na to. Jedini nain da se toga rijeite je da to prozrete. Ne odriite se, prozrite to. Shvatite pravu vrijednost te stvari i neete se morati odricati, jednostavno e ispasti iz vaih ruku. Ali, naravno, ako to ne shvatite, ako ste hipnotizirani da mislite da neete biti sretni bez te, one, ili neke tree stvari, onda ste zarobljeni. Ono to trebamo uiniti za vas nije ono to takozvana duhovnost pokuava uiniti - naime, da se nauite rtvovati i odricati. Ono to trebamo uiniti je da vam pomognemo da shvatite, shvatite, shvatite. Kad biste shvatili, jednostavno biste izgubili elju za tom stvari. Ili: kad biste se probudili, jednostavno biste izgubili elju za tim.

Sluajte i zaboravite naueno

Neke ljude probudi kruta stvarnost ivota. Toliko trpe, da se probude. Ali ljudi se opet i opet sudaraju sa ivotom. ive kao mjeseari. Nikada se ne probude. Tragino je da im nikada ne padne na pamet da bi moglo biti drugaije. Nikada im ne padne napamet da moglo biti bolje. Ipak, ako vas ivot nije dovoljno pritisnuo, i ako ve niste dovoljno trpjeli, postoji drugi put: sluajte. Ne mislim da se morate sloiti s onim to govorim. To ne bi bilo sluanje. Vjerujte mi, zaista nije vano hoete li se sloiti s ovim to govorim, ili ne, jer slaganje i neslaganje je povezano s rijeima, pojmovima i teorijama, a nemaju nikakve vez s istinom. Istina se nikada ne moe do kraja izrei. Istina se uoava iznenada, kao rezultat odreenog stava. Zato se moete neslagati sa mnom a da jo uvijek uoite istinu. Ali, morate imati stav otvorenosti, morate eljeti otkriti neto novo. To je vano, a ne vae slaganje ili neslaganje sa mnom. Konano, veina onoga to vam dajem su, u stvari, teorije. Niti jedna teorija ne moe potpuno prikazati istinu i zato vam ne mogu govoriti o istini, nego o preprekama koje stoje na putu do istine. To vam mogu opisati, ali ne mogu vam opisati istinu. Nitko ne moe. Jedino to vam mogu dati je opis vaih zabluda tako da ih moete odbaciti. Sve to mogu uiniti za vas je da stavim u pitanje vaa miljenja i sustav razmiljanja koji vas ini nesretnima. Sve to mogu uiniti za vas je da vam pomognem da zaboravite naueno. Kada govorimo o duhovnosti, mislimo upravo na to: zaboraviti naueno, zaboraviti gotovo sve to su vas nauili. Volja da se zaboravi naueno, da se slua. Sluate li, kao veina ljudi, da dobijete potvrdu za ono to ve mislite? Promatrajte svoje reakcije dok govorim. esto ete se uplaiti, skandalizirati, razdraiti, iivcirati, osjeat ete se isfrustriranima. Ili ete rei: "Tako je!" Sluate li da ujete ono to e potvrditi ono to ve mislite? Ili sluate da otkrijete neto novo? To je vano, iako je teko ljudima koji spavaju. Isus je propovijedao Radosnu vijest, a ipak je bio odbaen, ali ne zato to je Radosna vijest bila dobra, nego zato to je bila nova. Mrzimo novosti. Mrzimo ih! I im prije se suoimo s tom istinom - tim bolje. Ne elimo nove stvari, osobito onda kada su uznemirujue, kada zahtijevaju promjenu. Naroito onda kada sa sobom donose spoznaju: "Bio sam u krivu." Sjeam se jednog susreta u panjolskoj s osamdeset sedmogodinjim isusovcem; bio je moj profesor i rektor u Indiji prije etrdeset godina. Prisustvovao je jednom od mojih teajeva. "Trebao sam vas uti prije ezdeset godina", rekao je, "Znate, ivio sam u zabludi cijeli svoj ivot." Boe, sluajte ovo! To je kao da vide jedno od svjetskih uda. To je, dame i gospodo, vjera! Otvorenost za istinu, bez obzira na posljedice, bez obzira na to kamo e vas to dovesti, ak i kada ne znate kamo bi vas to moglo dovesti. To je vjera. Ne uvjerenje, nego vjera. Vaa uvjerenja pruaju vam puno sigurnosti, ali vjera je nesigurnost. Ne znate. Spremni ste 9

slijediti, i otvoreni ste, irom ste otvoreni! Spremni ste sluati. Ali, biti otvoren ne znai biti lakovjeran, ne pretpostavlja gutanje svega to govornik kae. O, ne. Sve to kaem morate ispitati, ali ispitati sa stajalita otvorenosti, ne sa stajalita tvrdoglavosti. I ispitajte sve. Sjeti se onih prelijepih Budinih rijei: "Monasi i znanstvenici ne smiju prihvatiti moje rijei iz potovanja, nego ih moraju analizirati na nain na koji zlatar ispituje zlato - rezanjem, struganjem, taljenjem." Kada tako postupate, onda sluate. Uinili ste jo jedan vaan korak prema buenju. Prvi korak, kao to sam rekao, je spremnost da priznate da se ne elite probuditi, ne elite biti sretni. U vama postoje razne vrste otpora prema tome. Drugi korak je spremnost da shvatite, da sluate, da ispitate cijeli svoj sustav razmiljanja - ne samo va vjerski sustav razmiljanja, psiholoka uvjerenja i politika uvjerenja, nego sve. I spremnost da ih sve ponovno ocijenite u svjetlu Budine prispodobe. A ja u vam ovdje dati obilje prigoda da to uinite.

Maskenbal dobrih djela

Dobra djela su, u stvari, osobni interesi pod krinkom altruizma. Znam, mislite da je to teko prihvatiti, mislite da barem nekada elimo biti zaista dobri, i da se trudimo da volimo druge ili da budemo vjerni drugima. Dopustite mi da to pojednostavim do kraja, da budem potpuno otvoren i bezobziran, barem za poetak. Postoje dvije vrste sebinosti. Prva vrsta je ona kada neto inim za svoje zadovoljstvo, kada sam sebi ugaam. To je ono to nazivamo egocentrinou. Druga vrsta je kada za svoje zadovoljstvo ugaam drugima. To bi bila profinjenija sebinost. Prva vrsta je oita, ali druga je skrivena, teko uoiva, i zbog toga opasnija jer poinjemo misliti da smo zaista plemeniti. Ali, moda ipak nismo tako plemeniti. Bunite se dok to govorim? Odlino! Vi, gospoo, na primjer, kaete da ivite sami, nekoliko sati dnevno radite na upi, ali priznajete da to ipak radite iz sebinih razloga - imate potrebu osjeati se potrebnom - a isto tako znate da vaa potreba za tim osjeajem mora biti ostvarena na taj nain da osjeate da neto malo pridonosite boljitku ovoga svijeta. Meutim, zato jer vas trebaju, vi tvrdite da to nije jednosmjerna ulica. Skoro da ste prosvijetljeni! Trebali bismo uiti od vas. Upravo tako. Ona kae: "Neto dajem, neto dobivam." U pravu je. Kada nekome pomaem, neto dajem, neto dobivam. To je krasno. To je istina. To je stvarnost. To nisu dobra djela, to je prosvijetljeno koristoljublje. I vi, gospodine, tvrdite da je Isus u evanelju u biti propovijedao koristoljublje? Vjeni ivot postiemo svojim dobrim djelima. "Doite blagoslovljeni Oca mojega, kad sam bio gladan dali ste mi jesti, i tako dalje. Mislite da to savreno potvruje ovo to sam upravo rekao. Kada gledamo Isusa, kaete, vidimo da je sva dobra djela uinio iz krajnjeg koristoljublja - da bi njima pridobio due za vjeni ivot. I u tome vidite pokretnu silu i smisao ivota: ostvarenje vlastite koristi dobroinstvima. U redu. Iako malo varate jer ste u to umijeali religiju. To je doputeno i valjano, ali kako bi to bilo kad bismo se s evaneljem, Svetim pismom, i Isusom pozabavili pri kraju ovih duhovnih vjebi. Sada u rei jo samo ovo da jo malo zakompliciram stvar: "Bio sam gladan, i dali ste mi jesti. Bio sam edan i dali ste mi piti." I to e rei? "Kada? Kada smo to uinili? Nismo znali." Nisu toga bili svjesni! Ponekad mi se javlja uasna misao da bi Kralj mogao rei: "Bio sam gladan i dali ste mi jesti," a ljudi na desnoj strani kau: "Istina, Gospodine, znamo." "Nisam govorio vama", ree im Kralj, "to nije po scenariju; niste smjeli znati." Zanimljivo, zar ne? Ali vi znate. Poznato vam je unutarnje 10

zadovoljstvo koje se javlja kada inite dobra djela. A ha! Tako je! To je suprotno onome kada netko kae: "Po emu bi to to sam uinio bilo neto posebno? Neto sam uinio, neto sam dobio. Nisam imao osjeaj da inim neto dobro. Moja desna ruka nije imala pojma to moja lijeva ruka ini." Znate, dobro nije nikada bolje od onoga dobra koje uinite ne znajui da je to dobro. Nikada niste tako dobri kao onda kada ne znate da ste dobri. Ili kako je veliki sufi rekao: "Svetac je svetac dok toga ne postane svjestan." Samozatajnost! Samozatajnost! Neki od vas se protive tome. Kaete: "Zar nije to zadovoljstvo koje osjeam kada neto dajem vjeni ivot ovdje i sada?" Ne bih znao. Zadovoljstvo je za mene zadovoljstvo, i nita drugo. Barem za sada, dok se, malo kasnije, ne pozabavimo religijom. Meutim, elio bih da neto shvatite sada na poetku: religija nije, ponavljam nije nuno povezana s duhovnou. Molim vas, ostavimo religiju za sada po strani. Dobro, pitate to je s vojnikom koji se baca na granatu kako bi zatitio ostale? A to je s onim ovjekom koji se u ameriku bazu u Bejrutu dovezao u kamionu punom dinamita? to je s njim? "Vee ljubavi od ove nema nitko." Ali Amerikanci ne misle tako. On je to uinio namjerno, i to je bilo uasno, zar ne? Ali, vjerujte mi, taj ovjek nije mislio tako, on je mislio je da e ii u raj. Upravo to. Isto je mislio i va vojnik koji se bacio na granatu. Pokuavam vam opisati djelovanje u kojem "ja" nije prisutno, kada ste budni, i kada je ono to inite, uinjeno po vama. Va in tada postaje dogaaj. "Neka mi bude." To ne iskljuujem. Ali kada to uinite vi, pitam se da li tu ima sebinosti, ak i ako je to samo: "Bit e zapamen kao veliki junak." Ili: "Ne bih mogao ivjeti da to nisam uinio. Ne bih mogao ivjeti s milju da sam pobjegao." Ali pazite, ne iskljuujem ni druge ine. Ne kaem da ne postoje ini u kojem "ja" nije prisutan. Moda ih ima. Morat emo to istraiti. Majka koja spaava dijete, ali svoje dijete. Kako to da ne spaava susjedovo dijete? Zato jer je to dijete njezino. Vojnik umire za svoju domovinu. Zabrinjava me kad vidim da ljudi tako umiru. Mislim da su tim ljudima u mnogim sluajevima isprali mozgove. Muslimanski muenici, hinduistiki muenici, budistiki muenici, kranski muenici, svima su isprani mozgovi! Zabili su si u glavu da moraju umrijeti, da je smrt velika stvar. Idu ravno u smrt, a ne osjeaju nita. Ali ne svi, sluajte paljivo, nisam rekao svi, iako ne bih iskljuio ni tu mogunost. Mnogim komunistima su isprani mozgovi (to ete lako prihvatiti). Mozgovi su im isprani do te mjere da su spremni umrijeti. Ponekad razmiljam o tome da bi postupak po kojem dobivamo ljude kao to su sv. Franjo Ksaverski, mogao biti isti postupak za dobivanje terorista. ovjek moe obaviti duhovne vjebe od trideset dana i iz njih izai pun ljubavi prema Kristu, a da ne postigne nita glede upoznavanja samog sebe. Nita. Moe biti veliki gnjavator i misliti da je veliki svetac. Ne bih htio oklevetati Franju Ksaverskog, koji je vjerojatno bio veliki svetac, ali s njim je bilo teko ivjeti. Znate li da je bio lo superior, zaista lo!? Prouite malo povijest. Vidjet ete da se Ignacije uvijek morao umijeati da ispravi greke koje je taj dobri ovjek inio zbog nedostatka tolerancije. Morate biti prilino netolerantni da postignete ono to je on postigao. Naprijed, naprijed, ne obaziri se na rtve koje padaju usput. Neki kritiari Franje Ksaverskog tvrde upravo to. Otputao je ljude iz Drube, a oni su se obraali Ignaciju koji bi im rekao: "Doi u Rim i popriat emo o tome", i potajice ih je opet primao natrag. Koliko poznavanja samoga sebe je tu bilo prisutno? Tko smo mi da sudimo, ne znamo. Ne kaem da ista motivacija nije mogua. Kaem samo to da redovito sve to inimo, inimo iz koristoljublja. Sve. Kada neto uini iz ljubavi prema Kristu, je li to sebinost? Da. Sve to ini iz ljubavi prema drugome, ini iz koristoljublja. Morat u to malo pojasniti. Zamislite da ivite u Phoenixu, i da svaki dan hranite pet stotina djece. To u vam sigurno budi dobre osjeaje. Zar bi vam tako neto moglo pobuivati loe osjeaje? Ali 11

nekada se i to dogaa, zato jer ima ljudi koji ine stvari zato jer ne ele imati loih osjeaja. I to nazivaju dobrim djelom. ine to iz osjeaja krivnje, a to nije ljubav. Ali, Bogu hvala, inite neto za ljude i to vam priinjava zadovoljstvo. Divno! Vi ste jedna zdrava osoba jer se brinete za vlastitu korist. To je zdravo. Dopustite mi da vam jo jednom saeto ponovim to sam govorio o nesebinim dobroinstvima. Rekao sam da postoje dvije vrste sebinosti; moda sam trebao rei tri. Prva vrsta je kada inim neto, to jest kada si priutim zadovoljstvo da ugaam sebi; druga, kada si priutim zadovoljstvo da ugaam drugima. Nemojte se time hvaliti. Nemojte misliti da ste veliki ovjek. Prosjeni ste, samo to imate profinjen ukus. Va ukus je dobar, a ne kakvoa vae duhovnosti. Kad ste bili dijete, voljeli ste Coca-Colu; sada kada ste odrasli, za vruina, volite popiti pivo. Sada imate bolji ukus. Kada ste bili mlai voljeli ste okoladu; sada kada ste stariji, volite sluati simfonije, uivate u itanju pjesama. Imate bolji ukus, ali i dalje dobivate svoja zadovoljstva, samo to sada svoje zadovoljstvo nalazite u ugaanju drugima. A tu je i trea, najgora vrsta: kada neto inite kako biste izbjegli loe osjeaje. Ne osjeate zadovoljstvo kada to inite, u stvari, osjeate se loe, mrzite to. inite rtve ljubavi, ali gunate. Ha! Kako malo znate o sebi ako mislite da ne radite tako. Da sam svaki put kada sam uinio neto to je u meni pobudilo loe osjeaje, dobio dolar, do sada bih bio milijuna. Znate kako to ide. "Oe, da li biste me mogli primiti veeras?" "Da, doite!" U stvari, ne elim ga vidjeti, i ne volim ga sretati. Veeras elim gledati televiziju, ali kako u mu to rei? Nemam hrabrosti rei ne. Kaem: "Uite", a u sebi mislim: "Boe, kako u izai na kraj s ovim gnjavatorom." Ne ini mi zadovoljstvo kada ga primim, i ini mi zadovoljstvo kada mu kaem ne. Zato odabirem manje od ta dva zla i kaem: "U redu, uite." Bit u sretan kad se sve to zavri, kada budem mogao skinuti smijeak s lica, ali sada moram poeti s ovim sastankom: "Kako ste?" "Odlino!", kae on, i razvee priu o tome kako mu se svia ovaj teaj, a ja razmiljam u sebi: "O Boe, kad e ve jednom prei na stvar?" Napokon prijee na stvar, a ja ga, u prenesenom smislu, mlatnem po glavi, i kaem mu: "Pa svaka budala bi mogla rijeiti taj problem", i poaljem ga van. "Uh, rijeio sam ga se." I sljedee jutro, tijekom doruka (jer osjeam da sam bio pregrub) doem do njega i kaem mu: "Kako je?" A on odgovori: "Prilino dobro", i doda, "Znate, ono to ste mi sino rekli, zaista mi je pomoglo. Bi li mogao doi k vama poslije ruka?" O, Boe! Najgora vrsta dobroinstva je ona kada neto inite kako biste izbjegli loe osjeaje. Nemate hrabrosti rei da vas puste na miru. elite da ljudi misle da ste dobar sveenik! Kada kaete: "Ne elim nikoga povrijediti", ja kaem: "Pustite to! Ne vjerujem vam." Ne vjerujem nikome tko kae da nikoga ne eli povrijediti. Rado nanosimo bol drugima, a posebno nekima. Volimo to initi. I ako ih netko drugi povrijedi, radujemo se tome. Ali mi sami ne elimo nanositi bol drugima, jer emo i mi dobiti istom mjerom. To je to. Ako nekoga povrijedimo, mislit e loe o nama. Nee nas voljeti, govorit e protiv nas, a to nam se ne svia!

O emu razmiljate?
ivot je gozba, ali, na alost, mnogi ljudi umiru od gladi. O tome, zapravo govorim. Ima jedna zgodna pria o ljudima koji su bili na splavi, blizu brazilske obale, i umirali su od ei. Nisu imali pojma da je voda na kojoj su plutali slatka. Rijeka se s takvom silom ulijevala u ocean, da je slatka voda u njega probijala vie kilometara, tako da su imali slatke 12

vode tamo gdje su bili, ali nisu imali pojma o tome. Na isti nain smo i mi okrueni s radou, sreom i ljubavlju. Veina ljudi o tome nema pojma. Razlog: isprani su im mozgovi. Razlog: hipnotizirani su; spavaju. Zamisli maioniara koji na pozornici hipnotizira nekoga tako da ta osoba vidi ono ega tamo nema, i ne vidi ono to je tamo. U tome je stvar. Obratite si i vjerujete Radosnoj vijesti. Obratite se! Probudite se! Ne oplakujte svoje grijehe. Zato da oplakujete grijehe koje ste poinili spavajui? Hoete li plakati zbog neega to ste uinili pod hipnozom? Zato se elite poistovjetiti s takvom osobom? Probudite se! Probudite se! Obratite se! Prihvatite novi duh. Prihvatite novi nain gledanja na stvari! Jer "kraljevstvo je meu vama!" Rijetki su krani koji to shvaaju ozbiljno. Rekao sam vam da je prvo to trebate uiniti da se probudite, da se suoite s injenicom da vam se ne svia kada vas probude. Radije ete zadrati one stvari za koje, zato to ste hipnotizirani, mislite da su vam tako dragocjene, tako vane, tako vane za va ivot i opstanak. Drugo: shvaanje. Shvatite da moda imate pogrena miljenja, i da ta miljenja utjeu na va ivot i od njega stvaraju takvu zbrku i da zbog njih ostajete spavati. Miljenja o ljubavi, o slobodi, o srei, i tako dalje. I nije lako sluati nekoga tko stavlja u pitanje ta miljenja koja su vama postala tako dragocjena. Ima zanimljivih studija o ispiranju mozga. Pokazalo se da ispiranje mozga poinje kada prihvatite ili "introicirate" neko miljenje koje nije vae, koje je tue. Smijeno je da ete biti spremni umrijeti za to. Zar to nije udno? Prvi test za provjeru ispranosti mozga i introiciranja uvjerenja i miljenja je kada su ona napadnuta. Zabezeknut ete se i reagirat ete emocionalno. To je prilino dobar znak, nije nepogreiv, ali je prilino dobar znak da vam je mozak ispran. Spremni ste umrijeti za neko miljenje koje nikada nije bilo vae. Teroristi i takozvani sveci prihvate neko miljenje, cijelog ga progutaju, i onda su spremni umrijeti za njega. Nije lako sluati, posebno ako na neko miljenje reagirate emocionalno. ak i ako ne reagirate emocionalno, nije lako sluati, jer sluate u stanju programiranosti, uvjetovanosti, hipnotiziranosti. Sve to ujete vrlo esto tumaite u okviru svoje hipnotiziranosti, uvjetovanosti i programiranosti. Kao kad je jedna studentica koja je sluala predavanje iz poljoprivrede rekla: "Oprostite, profesore, znate da se u potpunosti slaem s vama da je najbolje gnojivo staro konjsko gnojivo. Da li biste nam mogli rei koliko bi konj morao biti star?" Moete li zakljuiti odakle je bila ta studentica? Svi mi imamo svoje stavove, zar ne? I sluamo s tim stavovima. "Henry, kako si se promijenio! Bio si tako visok, a sada si puno nii. Bio si tako dobro graen, a sada si tako mrav. Imao si tako svijetlu kosu, a sada ti je tako tamna. to se dogodilo s tobom, Henry?" Henry kae: "Nisam ja Henry, ja sam John." "O, i ime si promijenio?!" Kako moe takve ljude nauiti da sluaju? Najtea stvar na svijetu je uti, vidjeti. Ne elimo vidjeti. Mislite li da kapitalist eli vidjeti pozitivne strane komunistikog sustava? Mislite li da komunist eli vidjeti ono to je dobro i zdravo u kapitalistikom sustavu? Mislite li da bogata eli vidjeti siromane? Ne elimo gledati, jer ako bismo gledati, mogli bismo se promijeniti. Ne elimo gledati. Ako gledate, izgubite kontrolu nad ivotom kojeg tako nesigurno drite u rukama. I zato, da biste se mogli probuditi, ono to vam je najpotrebnije nije energija, ni snaga, ni mladost, ak ni velika inteligencija. Ono to vam je najpotrebnije je spremnost da nauite neto novo. Mogunost da se probudite razmjerna je koliini istine koju moete prihvatiti bez bjeanja od nje. Koliko toga ste spremni prihvatiti? Koliko toga to drite vrijednim ste spremni izgubiti, a da ne bjeite? Koliko ste spremni razmiljati o neemu to ne poznajete? Prava reakcija je strah. Ali ne bojimo se nepoznatog. Ne moete se bojati onoga to ne poznajete, nitko se ne boji nepoznatoga. Ono ega se zaista bojite je gubitak onoga to vam je poznato. To je ono ega se bojite. Primjerima sam pokazao da je sve ono to inimo obojano sebinou. To nije lako uti, ali razmislite sada malo o tome, uimo malo dublje u stvar. Ako se sve to inimo temelji na koristoljublju - svjesnom ili nesvjesnom - to onda mislite o svojim dobrim 13

djelima? to se dogaa s njima? Evo jedne male vjebe za vas: sjetite se svih dobrih djela koja ste uinili ili samo nekih od njih (dat u vam samo nekoliko trenutaka.) Shvatite sada da zaista izviru iz koristoljublja, bili vi toga svjesni ili ne. to se dogaa s vaim ponosom? to se dogaa s vaom umiljenou? to se dogaa s onim dobrim osjeajima koji su vas obuzimali, koji su vas pratili svaki put kada ste uinili neto za to ste mislili da je puno milosra? Sve je to splasnulo, zar ne? to se dogaa s vaim dignutim nosom dok gledate svojeg susjeda za kojeg ste mislili da je tako sebian? Sve se to mijenja, zar ne? "Ali, moj susjed nema tako istanan ukus kao ja", kaete. Vi ste opasnija osoba, zaista jeste. ini se da je Isus Krist imao manje potekoa s drugom vrstom ljudi, nego s vaom vrstom. Puno manje potekoa. Njegove potekoe su poele kad se sukobio s ljudima koji su bili uvjereni da su dobri. S drugom vrstom ljudi, s onima koji su bili otvoreno sebini i znali su to, s njima, ini se, nije imao veih potekoa. Shvaate li kako je to oslobaajue? Hej, probudite se! To je osobaajue! To je divno! Osjeate li se potitenima? Moda da. Nije li to divno kada shvatite da niste nita bolji od bilo koga drugoga na ovome svijetu? Zar to nije divno? Jeste li moda razoarani? Pogledajte to smo pojasnili! to se dogaa s vaom samodopadnou? Hitjeli biste si priutiti dobar osjeaj, da ste bolji od drugih, ali vidite kako smo raskrinkali jednu zabludu!

Jesmo li dobri, loi, ili imamo sree?

Mislim da sebinost dolazi iz nagona samoouvanja, koji je na prvi i najdublji nagon. Kako se moemo odluiti za nesebinost? To bi bilo gotovo isto kao i izabiranje smrti. Bilo kako bilo, kaem vam: prestanite se osjeati loe zbog svoje sebinosti, svi smo mi isti. Jedan je ovjek rekao neto jako lijepo o Isusu. Ta osoba ak nije bila ni kranin. Rekao je: "Najljepa Isusova odlika bila je da je bio tako blizak grenicima jer ih je bolje razumio nego oni sami sebe." Mi se razlikujemo od drugih - od kriminalaca, na primjer jedino po tome to radimo ili ne radimo, a ne po onome to u biti jesmo. Jedina razlika izmeu Isusa i drugih ljudi bila je u tome da je on bio budan, a ostali nisu bili. Pogledajte ljude koji dobiju novac na lutriji. Da li kau: "Tako sam ponosan jer sam dobio ovaj novac, ne za sebe, nego za svoj narod i svoje drutvo." Kae li itko neto slino kada dobije na lutriji? Ne. Zato jer su imali sree. Srea. Srea. Dakle, dobili su na lutriji, jack pot. Ima li u tome neega zbog ega bi trebao biti ponosan? Isto tako, ako postignete prosvjetljenje, postii ete to za svoju korist, i to zato jer ste imali sree. Hoete li se time hvaliti? ime biste se to hvalili? Shvaate li kako je krajnje glupo biti ponosan zbog svojih dobrih djela? Farizej nije bio zao ovjek, bio je glup. Bio je glup, a ne zao. Nije stao da razmisli. Jednom je netko rekao: "Ne usuujem se stati, jer ako stanem, neu znati kako ponovno krenuti."

Nae iluzije o drugima

Dakle, kad biste stali i razmislili, shvatili biste da, na kraju krajeva, nemamo na to biti posebno ponosni. Kako to utjee na va odnos s drugim ljudima? Na to se alite? Neki mladi poalio se da ga je njegova djevojka iznevjerila, da ga je varala. Na to se alite? Jeste li oekivali ita bolje? Oekujte najgore jer imate posla sa sebinim ljudima. Mladiu, ti si idiot - kovao si je u zvijezde, zar ne? Mislio si da je tvoja djevojka princeza, mislio si da su ljudi dobri. Nisu! Nisu dobri. Loi su kao i ti, loi, shvaate li? Spavaju kao i vi. I to 14

mislite, to e traiti? Trait e svoje interese, isto tako kao i vi. Nema razlike. Moete li zamisliti kako e to biti oslobaajue to vie nikada neete trpjeti razbijanje svojih iluzija, vie nikada neete biti razoarani? Nikada vie neete biti ostavljeni na cjedilu. Vie se nikada neete osjeati odbaenima. elite li se probuditi? elite li biti sretni? elite li biti slobodni? Evo to traite: odbacite svoja kriva uvjerenja. Prozrite ljude. Ako moete prozreti sebe, moi ete prozreti bilo koga. I tada ete voljeti druge. Inae ete potratiti sve svoje vrijeme, hrvajui se sa svojim pogrenim miljenjima o njima, i sa svojim iluzijama koje se neprestano razbijaju u sudaru sa stvarnou. Vjerojatno izgleda previe neugodno mnogima od vas da shvatite da su svi, osim onih rijetkih koji su se probudili, vrlo vjerojatno sebini i trae vlastitu korist, na profinjen ili manje profinjen nain. To vas dovodi do uvida da ne postoji nita to vas moe razoarati, nemate iluzija koje bi se mogle razbiti. Da ste bili u dodiru sa stvarnou, nikada se ne biste razoarali. Ali, radije bojite ljude svijetlim bojama, nego da ih prozirete, zato jer nerado prozirete sebe. Zato morate platiti cijenu. Prije nego to krenemo u daljnju raspravu, dopustite mi da vam ispriam jednu priu. Netko me je jednom pitao: "Kako izgleda prosvjetljenje? Kako izgleda buenje? To je kao kad se jedan beskunik u Londonu spremao ii spavati. Tog dana je jedva uspio nai koricu kruha za jelo. Doao je do nasipa na Temzi, gdje je obino spavao. Poelo je kiiti pa se ogrnuo svojim starim, poderanim kaputom. Ve je skoro zaspao kad se iznenada kraj njega zaustavi jedan Rolls-Royce. Iz auta je izala lijepa mlada dama i rekla mu: Jadnie, zar ste nakanili provesti no ovdje na nasipu?" I kloar ree: "Da." Ona ree:"Neu to dopustiti. Idete sa mnom u moju kuu, dobro ete veerati i provesti ugodnu no." Inzistirala je da ovjek ue u auto. I tako su se dovezli izvan Londona i doli do njezine vile koja je izgledala kao da je iz snova, okruena velikim imanjem. Unutra ih je uveo glavni sluga, kome je dama rekla da se pobrine za ovjeka: "James, smjesti ga u jednu od soba za poslugu, i lijepo postupaj s njime." I James se pobrinuo za sve. Mlada dama se ve bila skinula i htjela lei u krevet, kad se sjetila gosta. Nabacila je neto na sebe i odetala se niz hodnik do njegove sobe. Vidjela je kako iz sobe izlazi traak svjetlosti, pa je njeno pokucala na vrata, otvorila ih i nala ovjeka budnog. Upitala ga je: "Je li sve u redu, dobri ovjee. Je li veera bila u redu?" "Nikada u ivotu nisam tako dobro jeo, gospoo." "Je li ti dovoljno toplo?" "Da, krevet je ugodan i topao." I onda mlada dama ree: "Moda trebate neije drutvo. A, da se malo odmaknete?" I ona krene prema njemu, on se pomakne i padne ravno u Temzu. Ha! Ovo niste oekivali! Prosvjetljenje! Prosvjetljenje! Probudite se. Kada budete spremni zamijeniti svoje iluzije za stvarnost, kada budete spremni zamijeniti svoje snove za injenice, sve ete pronai. Tada ivot konano dobije smisao. ivot postaje lijep. Ispriat u vam priu o Ramirezu. Star je i ivi u dvorcu na vrhu breuljka. Gleda van kroz prozor (nalazi se u krevetu jer je nepokretan) i ugleda svog neprijatelja. Njegov neprijatelj je star i penje se na breuljak oslanjajui se na tap, sporo i teko. Trebalo mu je dva i pol sata da doe do vrha. Ramirez ne moe nita uiniti jer sve sluge imaju slobodan dan. Njegov neprijatelj otvara vrata, ulazi ravno u sobu i iz kaputa izvlai samokres. "Konano emo izravnati raune, Ramirez!" Ramirez daje sve od sebe da ga odgovori od toga: "Hajde, Borgia, ne moe to uiniti. Zna da vie nisam onaj isti Ramirez koji je s tobom loe postupao dok si jo bio mladi. Ni ti vie nisi onaj isti mladi. Pusti to!" "O, ne", kae neprijatelj, "Tvoje slatke rijei nee me sprijeiti u izvravanju ove moje boanske misije. elim se osvetiti i ti glede toga ne moe uiniti nita." A Ramirez kae: "Ipak ima neto!" "to?" upita neprijatelj. "Mogu se probuditi!", ree Ramirez. I uinio je to, probudio se! Kada vam netko kae: "Tu se nita ne moe uiniti"; recite: "Moe, mogu se probuditi!" i odjednom, ivot vie nije nona mora, kako je prije izgledao. Probudite se! Doe me ovjek neto pitati. to mislite, to me je pitao? Pitao me je: "Jeste li vi prosvijetljeni?" to mislite to sam mu odgovorio? Zar je to vano!? 15

elite li bolji odgovor? Moj odgovor bi bio: "Kako bih to ja mogao znati? Kako bih to ja mogao znati? Zar je to vano?" Znate to! Ako za neim previe udite, nalazite se u gadnom sosu. I znate jo neto? Kad bih bio prosvijetljen i kad bi me sluali zato to sam prosvijetljen, bili biste u gadnom sosu. elite da vam mozak ispire netko tko je prosvijetljen? Kako bih to ja mogao znati? Znate, bilo tko vam moe ispirati mozak. Kakve to veze ima ako je netko prosvijetljen, ili ne? Ali gledajte, elimo se osloniti na nekoga, zar ne? elimo se osloniti na nekoga za koga mislimo da je uspio. To nam daje nadu, zar ne? emu se nadate? Zar to nije samo jedan oblik elje? Nadate se neemu boljemu od onoga to sada imate, zar ne? Inae se ne biste niemu nadali. Meutim, zaboravljate da ve posjedujete to emu se nadate, samo to toga niste svjesni. Zato se ne usredotoite na sada, radije nego da se nadate boljim vremenima u budunosti? Zato ne biste razumjeli sadanjost, radije nego da je zaboravite, i nadate se budunosti? Nije li budunost samo jo jedna zamka?

Samoopaanje
Jedini nain na koji vam se moe pomoi je da se vaa miljenja stave u pitanje. Ako ste spremni sluati i prihvatiti izazov, moete neto uiniti, ali nitko vam ne moe pomoi. A to je najvanije od svega? Najvanije je samoopaanje. U tome vam nitko ne moe pomoi. Nitko vam ne moe ponuditi postupak. Nitko vam ne moe pokazati tehniku. Onoga trenutka kada pokupite neku tehniku, opet ete biti programirani. Ali samoopaanje - promatranje samog sebe - vrlo je vano. To nije isto to i uronjenost u samoga sebe. Uronjenost u samoga sebe je zaokupljenost samim sobom, kada brinete o sebi, kada ste zabrinuti za sebe. Ja govorim o samoopaanju. to je to? To je promatranje svega u sebi i oko sebe, u granicama mogunosti, kao da se to dogaa nekome drugome. to znai ova posljednja reenica? To znai da ne poosobljujete ono to vam se dogaa. To znai da sve promatrate kao da to nema nikakve veze s vama. Razlog zbog kojeg patite od potitenosti i tjeskobe je poistovjeivanje s njima. Kaete: "Potiten sam." Ali to je krivo. Vi niste potiteni. Ako elite biti toni, mogli biste rei: "Trenutano osjeam potitenost." Ali jedva da moete rei: "Potiten sam." Vi niste vaa potitenost. To je jedna udna varka naeg uma, jedna udna vrsta uobrazilje. Varate sami sebe mislei - iako toga niste svjesni - da vi jeste vaa potitenost, da vi jeste vaa tjeskoba, da vi jeste vaa radost ili ushienost koju osjeate. "Oduevljen sam!" Zasigurno niste. Moda je oduevljenje trenutano u vama, ali priekajte malo, promijenit e se to; nee to trajati, nikada ne traje; stalno se mijenja, uvijek se mijenja. Oblaci dolaze i odlaze, neki od njih su crni, a neki su bijeli, neki su veliki, a neki su mali. Ako elimo slijediti analogiju, vi biste trebali biti kao nebo koje promatra oblake. Vi ste pasivan, nepristran, distanciran promatra. To je sablanjivo, posebno za nekoga tko pripada zapadnjakoj kulturi. Ne mijeate se. Nemojte se mijeati. Nemojte nita "popravljati". Gledajte! Promatrajte! Potekoa je u tome to se ljudi uputaju u popravljanje stvari koje ak ni ne razumiju. Uvijek neto popravljamo, zar ne? Nikada nam ne padne napamet da stvari ne treba popravljati. Zaista ne treba. To je veliko prosvjetljenje. Stvari treba shvatiti. Kad biste ih shvatili, promijenile bi se.

Svjesnost bez procjenjivanja svega

16

elite li promijeniti svijet? Kako bi bilo da zaponete sa sobom? Kako bi bilo da vi budete preobraeni prije toga? Ali, kako se to moe postii? Opaanjem. Razumijevanjem. Bez vlastitog mijeanja ili suenja jer ono to sudite ne moete shvatiti. Onoga trenutka kada za nekoga kaete: "On je komunist", prestaje razumijevanje. Prilijepili ste etiketu na njega. "On je kapitalist." Toga trenutka razumijevanje prestaje. Zalijepili ste na njega etiketu, i ako etiketa za sobom povlai slaganja ili neslaganja, tim gore! Kako ete razumjeti ono s ime se ne slaete, ili ono s ime se slaete? Sve ovo izgleda kao neki novi svijet, zar ne? Nema suenja, nema komentara, nema stavova: samo opaate, prouavate, gledate, bez elje da mijenjate stanje stvari, jer ako elite promijeniti stanje stvari, da bude onako kako vi mislite da bi trebalo biti, onda vae razumijevanje prestaje. Dreser pasa pokuava razumjeti psa kako bi ga mogao nauiti da izvodi odreene trikove. Znanstvenik promatra ponaanje mrava sa svrhom da proui mrave, da to vie naui o njihovom ponaanju. Nema drugih ciljeva. Ne pokuava ih istrenirati da neto dobije od njih. Mravi ga zanimaju, eli to vie nauiti o njima. To je njegov stav. Onoga dana kada postignete takav stav, doivjet ete udo. Promijenit ete se - bez napora, na pravi nain. Promjena e se dogoditi, neete se morati truditi da je postignete. Dok se ivot svjesnosti nastanjuje u vaoj tami, sve to je zlo nestat e, a sve ono to je dobro bit e njegovano. Morat ete to sami iskusiti. Ali, za to je potreban discipliniran duh. A kada kaem discipliniran, ne govorim o naporu. Govorim o neem drugom. Jeste li ikad prouavali nekog sportaa. Cijeli njegov ili njezin ivot je sport, i kako disciplinirano mora ivjeti. I promatrajte rijeku kako tee prema u moru. Sama stvara svoje korito. Kada neto u vama ide u pravom smjeru, onda to samo stvara svoju stegu. Onaj trenutak, kada vas ubode alac svjesnosti, doivjet ete neto velianstveno. To je najradosnija stvar na svijetu, najvanija i najradosnija stvar na svijetu. Nita na ovome svijetu nije vanije od buenja. Nita! I to je isto tako stega na svoj nain. Nita vas ne moe tako odueviti kao buenje. Hoete li radije ivjeli u tami? Hoete li djelovati, a da niste svjesni to radite; govoriti a da niste svjesni svojih rijei? Hoete li radije sluati ljude, a da niste svjesni onoga to ujete, ili gledati stvari, a da niste svjesni to vidite? Veliki Sokrat rekao je: "Nije vrijedno ivjeti ako nisi svjestan da ivi." To je samo po sebi razumljivo. Mnogi ljudi nisu svjesni da ive. ive mehaniki, misle (redovito tue misli) mehaniki, osjeaju mehaniki, reagiraju mehaniki. elite li vidjeti kako ste zaista mehaniki? "O, imate lijepu koulju." Dobro se osjeate kad to ujete. Boe, zbog koulje?! Ponosni ste na sebe kad to ujete. Ljudi dolaze k meni u Indiju, u moj centar, i kau mi: "Kako lijepo mjesto, kako lijepo drvee", (za to ja uope nisam zasluan) "...kako ugodna klima." I ve se osjeam dobro, dok ne shvatim da se osjeam dobro, i kaem si: "Hej, moe li zamisliti neto gluplje od ovoga?" Nisam zasluan za to drvee, nisam ja odabrao ovu mjesto, nisam odabrao ovakvo vrijeme - jednostavno se dogodilo. Ali "ja" se ukljuio u sve to, i osjeam se dobro. "Moja" kultura, i "moj" narod stvaraju u meni dobre osjeaje. Gdje su granice ljudske gluposti? Zaista tako mislim. Reeno mi je da je moja velika indijska kultura stvorila mnoge mistike. Ali nisam ih ja stvorio. Ja za to nisam zasluan. Ili mi kau: "Ta tvoja zemlja i to siromatvo, to je odvratno", i sram me je. Ali nisam je ja stvorio. to se to dogaa? Jeste li ikad stali da razmislite? Netko vam kae: "Mislim da ste jako armantni", i osjeate se divno. Dobijete pozitivan poticaj (zato ljudi govore: ja sam O.K., ti si O.K.). Jednog dana napisat u knjigu i nasloviti je Ja sam budala, ti si budala. To je divna, najoslobaajua stvar na svijetu, kada otvoreno prizna da si budala. Kada mi ljudi kau: "U krivu si", ja kaem: "A to ste drugo oekivali od jedne budale?" Razoruani, svi moraju biti razoruani. U konanom osloboenju, ja sam budala, ti si budala. Obino to ide ovako: pritisnem gumb i veseo si pritisnem drugi gumb i tuan si, i to ti se svia. Koliko ljudi poznajete koji nisu pod utjecajem pohvale ili krivnje? Mislim da to nije ovjeno. ovjeno za vas znai da morate biti kao mali majmun kojem svatko 17

moe potezati rep, i da inite sve ono to biste trebali initi. Ali, je li to ovjeno? Ako mislite da sam armantan, to znai da ste sada dobro raspoloeni, i nita vie. To takoer znai da sam na vaem popisu za kupovinu. Svi mi okolo nosimo popis za kupovinu, i ini se da morate biti prema tom popisu: visok, tamne kose, zgodan, po mojem ukusu. "Svia mi se boja tvoga glasa". Kaete: "Zaljubljen(a) sam." Niste zaljubljeni, nego ste naivna budala. Svaki put kad ste zaljubljeni - nekam se da li da vam ovo kaem - postanete posebno tupi i tvrdoglavi. Sjednite malo, i promatrajte to vam se dogaa: bjeite od sebe, elite pobjei. Netko je jednom rekao: "Hvala Ti, Boe, za stvarnost, i za naine kako da pobjegnemo od nje." To se, dakle, dogaa. Tako smo mehaniki, tako upravljani. Piemo knjige o tome kako s nama upravljaju, i kako je to divno to s nam upravljaju, i kako je nuno da vam ljudi kau da ste O.K. Onda se dobro osjeate, zadovoljni ste sa sobom. Kako je divno biti u zatvoru! Ili, kako mi je netko juer rekao, u neijoj krletci. Svia li vam se biti u zatvoru? Da li vam se svia kada upravljaju s vama? Dopustite mi da vam neto kaem: ako si ikad dopustite da se dobro osjeate kad vam ljudi kau da ste O.K., pripremate se za to da se osjeate loe kada vam kau da niste u redu. Dokle god ivite prema oekivanjima drugih ljudi, morate paziti kako se odijevate, kako se eljate, jesu li vam cipele ulatene, ukratko - morate ivjeti prema svim njihovim prokletim oekivanjima. Mislite li da je to ljudski? To je ono to ete otkriti dok se budete promatrali! Bit ete uasnuti! injenica je da niste ni O.K., niti ne-O.K. Moda se uklapate u trenutano raspoloenje, trend ili modu, ali znai li to da ste postali O.K.? Ovisi li vaa "O.K.-nost" o tome? Ovisi li o tome to ljudi misle o vama? Po tim mjerilima Isus Krist je sigurno bio prilino "ne-O.K." Niste O.K., niti ste ne-O.K., vi ste vi. Nadam se da e to, barem za neke od vas, biti veliko otkrie. Ako troje ili etvoro od vas doe do tog otkria tijekom ovih dana koje emo provesti zajedno, to e biti odlino! Izvanredno! Odbacite sve ono "O.K" i "ne-O.K."; odbacite svako suenje i jednostavno promatrajte, gledajte. Doi ete do velikih otkria, ta e vas otkria promijeniti. Neete se uope morati truditi, vjerujte mi. To me je podsjetilo na onog ovjeka iz poslijeratnog Londona. Sjedio je u autobusu, a u svom krilu imao je paket zamotan u smei papir. Paket je bio velik i teak. Kondukter doe do njega i upita ga: "to je to u vaem krilu?" I ovjek odgovori: "To je neeksplodirana bomba. Iskopali smo je u vrtu, i nosim je na policijsku stanicu." Kondukter ree: "Bolje je da je ne drite u krilu. Stavite je ispod sjedala." Psihologija i duhovnost (kako ih ljudi obino shvaaju) premjetaju bombu iz vaeg krila i stavljaju je ispod vaeg sjedala. U stvari, ne rjeavaju vae probleme. Mijenjaju vae probleme za neke druge. Je li vam to ikad palo na pamet? Imali ste neki problem pa ste ga zamijenili za neki drugi. Uvijek e biti tako dok ne rijeimo problem koji se zove "vi". Dok to ne rijeimo, neemo nita napraviti.

Iluzija o nagradama
Veliki mistici i uitelji s istoka pitaju: "Tko si ti?" Mnogi misle da je najvanije pitanje na svijetu: Tko je Isus Krist? Krivo! Mnogi misle da je: "Postoji li Bog?" Krivo! Drugi opet: "Postoji li ivot poslije smrti?" Krivo! ini se da se nitko ne eli uhvatiti u kotac s ovom potekoom: postoji li ivot prije smrti? Meutim, prema mojem iskustvu, upravo oni koji ne znaju to bi uinili s ovim ivotom, gorljivo i zabrinuto razmiljaju o drugom ivotu. Jedan od pokazatelja da je ovjek budan je taj da ga uope nije briga to e se dogoditi u drugom ivotu. To vas ne zabrinjava; nije vas briga. Ne zanima vas i toka. 18

Znate li to je to ivot vjeni? Mislite da je to beskrajan ivot, ali teolozi e vam rei da je to glupost, jer bi to bilo unutar vremena. To je vrijeme koje traje bez prestanka. Vjeno znai bezvremensko - vrijeme ne postoji. Ljudski razum to ne moe shvatiti. Ljudski razum moe shvatiti to je vrijeme, i moe nijekati postojanje vremena. Ono to je bezvremensko prelazi granice naeg shvaanja. A ipak, mistici nam kau da je vjenost tu, sada. to mislite o toj radosnoj vijesti? Ljudi su tako uznemireni kad im kaem da zaborave svoju prolost. Tako su ponosni na svoju prolost. Ludi su! Jednostavno je odbacite! Kada ujete: "Pokaj se zbog svoje prolosti", shvatite da je to velika vjerska zapreka za buenje. Probudite se! To je kajanje, a ne: "Plaite zbog svojih grijeha." Probudite se! Shvatite, prestanite plakati. Shvatite! Probudite se!

Pronai samoga sebe

Veliki uitelji nas ue da je najvanije pitanje na svijetu: "Tko sam ja?" Ili tonije: "to je 'ja'?" to je to to zovem "ja"? to je to to zovem svojom osobnou? Hoete rei da razumijete sve drugo na ovom svijetu, a ne razumijete to? Hoete rei da se razumijete u astronomiju, i crne rupe, i kvarkove, svladali ste raunarsku znanost, a ne znate tko ste? ovjee, jo spavate. Vi ste znanstvenik koji spava. Hoete rei da znate tko je Isus Krist, a ne znate tko ste vi sami? Kako znate da ste razumjeli Isusa Krista? Tko je ta osoba koja to razumije? Prvo to saznajte. To je temelj svega, zar ne? Upravo zato to to nismo razumjeli, svi ti bezumni vjernici vode te bezumne vjerske ratove: muslimani protiv idova, protestanti protiv katolika, i ostale gluposti. Ne znaju tko su, jer da znaju, ne bi bilo ratova. Kao kad je ono jedna djevojica pitala jednog djeaia: "Jesi li ti prezbiterijanac?" A on odgovori: "Ne, mi pripadamo jednoj drugoj crkavici!"1 Meutim, ono to bih sada elio naglasiti je samoopaanje. Sluate me, ali ujete li i neke druge zvukove osim mog glasa dok me sluate? Ako ne ujete, to znai da u vam isprati mozak, ili bi pak na vas mogle djelovati sile iz vae nutrine kojih uope niste svjesni. ak i onda kada ste svjesni svojih reakcija na mene, jeste li istovremeno svjesni i toga odakle dolaze te reakcije? Moda me uope ne sluate, moda me slua va tata. Ne znate je li to mogue? Naravno da jest. Svaki put iznova u svojim terapeutskim skupinama sreem ljude koji tamo uope nisu prisutni. Njihov tata je tamo, njihova mama je tamo, ali oni nisu tamo, niti su ikad bili. "ivim, ali ne vie ja, nego moj tata ivi u meni." To je apsolutno, doslovno istinito. Mogao bih vas rastaviti na komadie i pitati vas: "Dakle, ova reenica, dolazi li od mame, tate, bake, djeda - od koga?" Tko ivi u vama? Prilino je uasavajue kada to saznate. Mislite da ste slobodni, ali vjerojatno nema ni jedne geste, misli, uvstva, stava, vjerovanja u vama koja ne dolazi od nekoga drugoga. Zar to nije grozno? A niste toga svjesni. Govorim o mehanikom ivotu koji je utisnut u vas. Jako vam je stalo do nekih stvari i mislite da ste vi ta(j) kome je stalo do njih, ali je li to zaista tako? Trebat e vam puno svjesnosti da biste mogli razumjeti da je moda ta stvar koju vi nazivate "ja" samo nakupina vaih prolih iskustava, vae uvjetovanosti i programiranosti. To je bolno. U stvari, kada se ponete buditi, osjeate zaista snanu bol. Bolno je gledati kako se vae iluzije rasplinjuju. Sve ono to ste mislili da ste izgradili pretvara se u prah, i to je bolno. Kajanje znai upravo to, buenje znai upravo to. Kako bi bilo da sada, upravo tu gdje sjedite, provedete koju minutu u posvjeivanju, ak i dok priam, onoga to osjeate u svom tijelu, o emu razmiljate, i kakvo je vae uvstveno stanje? Kako bi bilo da, ako imate otvorene oi, postanete svjesni ploe koja je pred vama i boje ovih zidova, i
1

U izvorniku: Are you a Presbyterian? And he says, No, we belong to another abomination.

19

materijala od kojih su napravljeni? Kako bi bilo da postanete svjesni mojeg lica i vaih reakcija na moje lice? U vama se uvijek dogaa reakcija, bili vi toga svjesni ili ne. A to vjerojatno nije vaa reakcija, nego ona na koju ste uvjetovani. I kako bi bilo da postanete svjesni nekih stvari koje sam upravo rekao, iako to nee biti svjesnost, nego samo sjeanje. Posvijestite si svoju prisutnost u ovoj prostoriji. Recite u sebi: "Nalazim se u ovoj prostoriji." To je kao da se nalazite izvan sebe promatrajui se izvana. Primijetite kako je to malo drugaiji osjeaj od onoga kada promatrate druge stvari u prostoriji. Kasnije emo se zapitati: "Tko je ta osoba koja promatra." Ja promatram sebe. to je to "ja"? to je "sebe"? Za sada je doputeno samo to da se promatrate, ali ako se ponete osuivati ili opravdavati, ne prekidajte ni osuivanje ili suenje ni opravdavanje, jednostavno nastavite, samo promatrajte. Osuujem se. Sudim si. Opravdavam se. Samo promatrajte i toka. Nemojte to ni sluajno pokuati promijeniti! Nemojte govoriti: "Reeno nam je da to ne smijemo raditi." Samo promatrajte to se dogaa. Kao to sam vam ve rekao, samoopaanje znai gledanje - opaanje svega to se dogaa u vama i oko vas kao da se to dogaa nekome drugome.

Svlaenje do "ja"
Predlaem da sada napravite jo jednu vjebu. Napiite ukratko na list papira svoj opis, na primjer: poslovni ovjek, sveenik, ljudsko bie, katolik, idov, bilo to. Kako vidim, neki piu stvari kao: uspjean, hodoasnik koji trai, sposoban, iv, nestrpljiv, sabran, prilagodljiv, pomirivatelj, zaljubljenik, pripadnik ljudske vrste, prekompliciran. Vjerujem da je to ishod samoopaanja. Kao da ste promatrali drugu osobu. Ali pazite, imate "ja" koji promatra "sebe". To je jedan zanimljiv fenomen kojemu se filozofi, mistici, znanstvenici i psiholozi nikada ne prestaju uditi: "ja" promatra "sebe". ini se da ivotinje to ne mogu. ini se da je za to potrebna odreena mjera inteligencije. Ono to u vam sada rei nije metafizika, niti filozofija, ve isto opaanje i zdrav razum. Veliki istonjaki mistici u biti govore o "ja", a ne o "sebi", o pripadajuem2. U stvari, neki od tih mistika govore da bi prvo trebali poeti sa stvarima, posvjeivanjem stvari, a onda prelazimo na posvjeivanje misli (to jest "sebe", pripadajueg), i na kraju postiemo svjesnost mislitelja. Stvari, misli, misltelj. Ono to stvarno traimo je mislilac. Moe li se mislitelj poznavati? Mogu li ja znati to je "ja"? Neki mistici odgovaraju: "Moe li no rezati samog sebe? Moe li zub gristi samog sebe? Moe li oko vidjeti samo sebe? Moe li 'ja' poznavati sebe." Ali mene sada zanima neto puno svrsishodnije, a to je da odredimo to "ja" nije. Ii emo polako, najsporije mogue, jer posljedice su unitavajue. Strane ili zastraujue, ovisno o stajalitu s kojeg gledate. Posluajte ovo: jesam li ja moje misli, misli koje mislim? Ne. Misli dolaze i odlaze, ja nisam moje misli. Jesam li ja moje tijelo? Kau da se milijuni stanica u naem tijelu promijeni ili obnovi svake minute, tako da nakon sedam godina u naem tijelu nema ni jedne jedine stanice koja je bila tamo prije sedam godina. Stanice dolaze i odlaze, pojavljuju se i nestaju, ali, ini se da je "ja" trajan. Onda, da li sam ja moje tijelo? Oito ne! "Ja" je razliito od tijela, i neto vie od njega. Moete rei da je tijelo dio "ja", ali taj dio se mijenja. Stalno se pokree, stalno se mijenja. Imamo jedno te isto ime za njega, ali se stalno mijenja. Isto kao to imamo isto ime za Slapove Nijagare, ali Nijagarine Slapove sainjava voda koja se stalno mijenja. Koristimo isto ime za stvarnost koja se stalno mijenja.

Pripadajue je ono to mi pripada, to je dio moje osobnosti, ali nije ja. op. p.

20

A moje ime? Je li "ja" moje ime? Oito ne, jer mogu promijeniti svoje ime a da ne promijenim "ja". A moja karijera, moja uvjerenja? Ako kaem da sam katolik ili idov - je li to bitan dio "ja"? Kada promijenim svoju vjeroispovijest, hoe li se promijeniti i "ja"? Hou li imati novo "ja", ili je to ono isto "ja" koje se promijenilo? Drugim rijeima, je li moje ime bitan dio mene, dio "ja"? Spomenuo sam onu djevojicu koja je upitala djeaia: "Jesi li ti prezbiterijanac?" Netko mi je ispriao vic o Paddyju, Ircu iz Belfasta. Paddy je hodao po ulici kad najednom osjeti pitoljsku cijev na potiljku, i zauje glas: "Jesi li ti protestant ili katolik?" Peddy je morao brzo razmisliti, a onda ree: "Ja sam idov." Glas mu odgovori: "Pa ja sam najsretniji Arapin u Belfastu!" Etikete su nam tako vane. Kaemo: "Ja sam republikanac." Ali, jeste li zaista? Ne moe rei da ako promijeni stranku ima novo "ja". Nije li to ono isto staro "ja" s novim politikim uvjerenjima? Sjeam se ovjeka koji je pitao svojeg prijatelja: "Kani li glasovati za Republikansku stranku?" Prijatelj mu odgovori: "Ne, namjeravam glasovati za Demokrate. Moj otac bio je demokrat, moj djed bio je demokrat, i moj pradjed bio je demokrat." Prvi ree: "To je neka luda logika. Mislim, ako ti je otac bio konjokradica, i ako ti je djed bio konjokradica, i ako ti je pradjed bio konjokradica, to e ti onda biti?" "Ha, pa onda bih bio republikanac", odgovori mu ovaj. Toliko puta u ivotu reagiramo na svoje i tue etikete. Poistovjeujemo etikete i "ja". "Katolik" i protestant" su vrlo este etikete. Jedan ovjek doao je k sveeniku i rekao: "Oe, elio bih da odsluite jednu misu za mog psa." Sveenik je bio ogoren. "Kako to mislite, da odsluim misu za psa?" "Taj pas je bio moj ljubimac", ree ovjek. "Volio sam tog psa i elio bih da prikaete misu za njega." Sveenik ree: "Kod nas se ne prikazuju mise za pse. Pokuajte kod onih dolje nie niz ulicu, oni su druge vjeroispovijesti. Pitajte njih ako bi mogli imati obred za vas. Dok je ovjek izlazio ree: "teta. Zaista sam volio tog psa. Namjeravao sam ponuditi milijun dolara za misu. A sveenik ree: "ekajte malo, pa niste mi rekli da je pas bio katolik." Kada se zarobite u etikete, koja je vrijednost tih etiketa, ako govorimo o "ja"? Moemo li rei da "ja" nije ni jedna od etiketa koje na njega lijepimo? Etikete spadaju u pripadajue. Ono to se stalno mijenja je pripadajue. Da li se "ja" ikad mijenja? Da li se promatra ikad mijenja? injenica je da se sve etikete (osim moda "ljudsko bie") koje upotrebljavate spadaju u pripadajue. "Ja" nije nijedna od tih stvari. I zato, kada izaete iz sebe i promatrate pripadajue, ne poistovjeujete se vie s njim. Patnja postoji u pripadajuem, i zato kada "ja" poistovjeujete s pripadajuem, poinje patnja. Recimo da se bojite, ili neto elite, ili ste tjeskobni zbog neega. Kada se "ja" ne poistovjeuje s novcem, ili imenom, ili nacionalnou, ili ljudima, ili prijateljima, ili bilo kojom odlikom, "Ja" nije nikada ugroen. Moe biti vrlo aktivan, ali nije ugroen. Sjetite se neega to vam je uzrokovalo, ili vam jo uvijek uzrokuje bol, ili tjeskobu, ili vas zabrinjava. Prvo: moete li prepoznati elju koja lei ispod te patnje. Ima neto to jako elite jer inae ne biste patili. Koja je to elja? Drugo: nije rije samo o elji, rije je o poistovjeivanju. Nekako ste se uvjerili u to da je blagostanje "ja", skoro i postojanje "ja", povezano s tom eljom. Sva patnja nastaje kada se ovjek poistovjeti s neim u njemu ili izvan njega.

Negativna uvstva prema drugima

Na jednom od mojih teajeva netko je iznio sljedee zapaanje: "elio bih s vama podijeliti neto divno to mi se dogodilo. Gledao sam jedan film u kinu, a nakon toga sam otiao na posao. Tada sam imao potekoe s tri osobe u svom ivotu. Zato sam si rekao: 'Dobro, izai u iz sebe kao to sam nauio gledajui film. Nekoliko sati razmiljao sam o 21

svojim osjeajima, i uvidio sam kako su moji osjeaji prema tim ljudima bili jako teki. Rekao sam: 'Zaista ih mrzim.' I zatim: 'Isuse, to ti moe uiniti glede svega toga?' Nekoliko trenutaka kasnije poeo sam plakati jer sam shvatio da je Isus umro za te iste ljude, i da si sami ne mogu pomoi to su takvi kakvi su. To poslijepodne morao sam ii u ured gdje sam razgovarao s tim ljudima. Rekao sam im kakve sam potekoe, imao i sloili su se sa mnom. Nisam se vie ljutio na njih i nisam ih vie mrzio." Svaki puta kada imate negativna uvstva prema nekome, ivite u svijetu opsjena. S vama neto ozbiljno nije u redu. Ne vidite stvarnost. Neto se u vama mora promijeniti, ali to ljudi obino rade kada imaju negativna uvstva? "On je kriv. Ona je kriva. Ona se mora promijeniti." Ne! Sa svijetom je sve u redu. Vi ste taj koji (ta koja) se mora promijeniti. Netko od vas mi je priao o zavodu u kojem radi. Tijekom svakog sastanka netko bi rekao da je hrana odvratna, a kuna nutricionistkinja bi tada planula. Poistovjeivala se s hranom. Mislila je: "Svatko tko napada hranu, napada mene, osjeam se ugroenom." Ali "ja" nikada nije ugroen, samo pripadajue je ugroeno. Ali, to ako ste svjedok neke oite nepravde, neega to je oito i objektivno krivo. Zar pravilna reakcija ne bi bila rei da se to ne bi smjelo dogaati? Ne biste li se trebali umijeati u ispravljanje neega to je krivo? to biste uinili da vidite da netko zlostavlja dijete? Nadam se da niste mislili da sam rekao da ne biste trebali nita uiniti. Rekao sam da biste bili puno djelotvorniji kad ne biste imali negativna uvstva, puno djelotvorniji. Jer kad vas obuzmu negativna uvstva, postajete slijepi - pripadajue stupa na scenu, i sve se zapetlja. Prije ste imali jednu potekou na leima, a sada imate dvije. Mnogi pogreno misle da, ako nemaju negativna uvstva kao to su ljutnja i zlovolja, da onda nita ne ine glede situacije u kojoj se nalaze. A, ne, ne! Ne morate imati negativna uvstva da biste mogli djelovati. Postat ete veoma osjetljivi za stvari i ljude oko sebe. Ono to ubija osjetljivost je ono to mnogi nazivaju uvjetovanost ega: kada se tako poistovjeujete s pripadajuim, da se nagomila previe pripadajueg da bi stvari mogao vidjeti objektivno, iz odstojanja. Kada zaponete djelovanje, vrlo je vana sposobnost gledanja stvari s odstojanjem, a negativna uvstva to spreavaju. Kako emo onda nazvati onu strast koja nam daje ili u nama potie energiju s kojom moemo neto uiniti glede objektivno zlih stvari? Bilo kako bilo, to je akcija, a ne reakcija. Neki se od vas pitaju postoji li neko sivo podruje u kojem se na neto naveemo, prije nego to se s time poistovjetimo. Recimo da vam umre prijatelj. ini se da je ljudski i normalno da osjeamo tugu zbog toga. Ali kakva je reakcija? Samosaaljevanje? Zbog ega biste bili tuni? Razmislite o tome. Ono to u sada rei zvuat e vam strano, ali kao to sam ve rekao, ja dolazim iz nekog drugog svijeta. Vaa reakcija je osobni gubitak, zar ne? ao vam je zbog vas samih, i zbog drugih ljudi kojima je va prijatelj donosio radost. Ali to znai da vam je ao drugih ljudi kojima je ao za sebe. Ako im nije ao zbog sebe, zbog ega im je onda ao? Nikada ne osjeamo tugu kada izgubimo neto emu smo dopustili da bude slobodno, to nikada nismo pokuali posjedovati. Tuga je znak da sam svoju sreu barem u nekoj mjeri uinio ovisnom o stvarima i ljudima. Tako smo navikli sluati sve to je suprotno ovome da to to govorim zvui neovjeno, zar ne?

O ovisnosti
...Ali upravo o tome su nam u prolosti govorili svi mistici. Ne kaem da pripadajue - uvjetovani "ja" - vie nee upadati u uobiajene obrasce jer smo tako bili uvjetovani. Ali iz toga proizlazi ovo pitanje: mogu li zamisliti ivot u kojem bih bio potpuno sam tako da ni o kome ne ovisim? 22

Svi mi ovisni smo jedni o drugima zbog mnogo ega, zar ne? Ovisimo o mesaru, pekaru, svjearu. Meuovisnost. To je u redu! Tako ureujemo svoje drutvo i raspodjeljujemo razliite slube raznolikim ljudima za dobrobit sviju, tako da bolje funkcioniramo i ivimo - tako se barem nadamo. Ali to to znai da o drugima ovisimo psiholoki i uvstveno? To znai da moja srea ovisi o drugim ljudima. Razmislite o tome, jer ako ne razmislite, sljedee to ete uiniti je, bili vi toga svjesni ili ne, to da ete zahtijevati od drugih ljudi da pridonose vaoj srei. A onda dolazi drugi korak - strah, strah od gubitka, strah od otuenja, strah od odbaenosti - uzajamna kontrola. Savrena ljubav nas oslobaa straha. Gdje je ljubav, nema zahtjeva, nema oekivanja, nema ovisnosti. Ne zahtijevam od tebe da me uini sretnim; moja srea ne lei u tebi. Ako e me ostaviti, neu se samosaaljevati; jako uivam u tvom drutvu, ali nisam prilijepljen na tebe. Uivam na principu neprilijepljenosti. Ono u emu zaista uivam nisi ti; to je neto vee i od tebe i od mene. To je neto to sam otkrio, neto kao simfonija, jedna vrsta orkestra koji svira odreenu melodiju kada si prisutan, ali kada ode, orkestar ne prestaje svirati. Kada sretnem nekoga drugoga, orkestar svira drugu melodiju, koja je isto tako lijepa. I kada sam sam, orkestar i dalje svira. Repertoar je vrlo velik, i glazba nikada ne prestaje. Buenje je upravo to. To je i razlog zato smo hipnotizirani, zato su nam isprani mozgovi, zato spavamo. Ovo pitanje izgleda strano, ali: moe li se rei da me volite, ako ste prilijepljeni na mene i ne putate me da idem svojim putem; ako me ne elite pustiti na miru? Moe li se rei da me volite ako sam vam psiholoki i uvstveno potreban za vau sreu? To je u suprotnosti s cjelokupnim uenjem svih svetih knjiga, svih religija, i svih mistika. Uvijek se iznova pitam: "Zato mi je trebalo toliko godina da to shvatim? Zato to nisam prije uoio?" Kada itate te radikalne stvari u Svetom pismu, poinjete se pitati je li taj ovjek lud. Ali nakon nekog vremena poinjete se pitati jesu li svi drugi ludi. "Ako tko doe k meni a vie voli svoga oca, majku, enu, djecu, brau i sestre, tko se god izmeu vas ne odree svega svoga imanja, ne moe biti moj uenik." (Lk 14, 26a, 33b) Morate sve pustiti, ali ne odriite se niega fiziki. To je lako. Shvatite da ete konano biti u dodiru sa stvarnou kada odbaciti iluzije. I vjerujte mi, nikada vie neete biti usamljeni, nikada. Usamljenost se ne lijei ljudskim drutvom. Usamljenost se lijei kontaktom sa stvarnou. Toliko vam toga imam rei o tome. Dodir sa stvarnou, odbacivanje iluzija, uspostavljanje kontakta sa stvarnim stanjem stvari. U stvari, to to vam elim rei ne moe se imenovati. Moemo saznati to je to jedino ako odbacimo ono to je nestvarno. Saznat ete to je usamljenost samo ako odbacite svoju prilijepljenost, ako se oslobodite svoje ovisnosti. Ali prvi korak do doga je da shvatite da je to neto poeljno. Ako to ne vidite kao neto poeljno, kako ete se onda tome pribliiti? Razmislite o svojoj usamljenosti. Moe li je ljudsko drutvo ikad prekinuti? Ljudi bi vas samo rastresali. U vama postoji praznina, zar ne? I kada se praznina pojavi na povrini, to radite? Bjeite od nje, palite televizor, radio, itate knjigu, traite ljudsko drutvo, traite zabavu, traite neto to e vas rastresti. Svi tako rade. To je velika industrija u dananjem svijetu, organizirana industrija za rastresanje i zabavu.

Kako se srea dogaa

Vratite se sebi. Promatrajte se. Zato sam ranije i rekao da je samoopaanje radosna i izvanredna stvar. Nakon nekog vremena neete se vie morati truditi, jer kada se iluzije poinju raspadati, poinjete se upoznavati sa stvarima koje se ne mogu opisati. To zovemo sreom. Sve se mijenja i svjesnost postaje vaa navika. 23

Ima jedna pria o ueniku koji je doao k uitelju i rekao mu: "Moete li mi dati neki mudri savjet? Moete li mi rei neto to e me voditi na mojem ivotnom putu?" Bio je to dan uiteljeve utnje, pa je uzeo list papira i napisao: "Svjesnost." Kada je to uenik vidio, ree: "To je prekratko. Moete li mi to malo pojasniti?" Uitelj je opet uzeo natrag listi i dopisao: "Svjesnost, svjesnost, svjesnost." Uenik ree: "Dobro, ali to to znai?" Uitelj je opet uzeo taj listi i dopisao: "Svjesnost, svjesnost, svjesnost - znai svjesnost." Upravo to je promatranje samog sebe. Nitko vam ne moe pokazati kako se to radi, jer bi vam dao neku tehniku, programirao bi vas. Ali, promatrajte se. Kada s nekim priate, jeste li toga svjesni ili se s time jednostavno poistovjeujete? Kada ste se na nekoga naljutili, jeste li bili svjesni da se ljutite ili ste se jednostavno poistovjetili sa svojom ljutnjom? Kasnije, kada ste imali vremena, jeste li prouavali svoje iskustvo i jeste li se trudili da ga shvatite ? Otkuda je ljutnja dola? to ju je uzrokovalo? Ne znam ni jedan drugi put do svjesnosti. Moete promijeniti samo ono to shvatite. Ono to ne shvatite i ega niste svjesni, to potiskujete, a sami se ne mijenjate. Ali kada to shvatite, promijenit e se. Ponekad me pitaju: "Je li taj rast u svjesnosti postupna stvar ili dolazi kao grom iz vedrog neba?" Neki sretnici to doive kao blijesak. Jednostavno postanu svjesni. Drugi opet rastu u tome, polako, malo po malo, sve vie i vie. Poinju zapaati stvari. Iluzije nestaju, fantazije se gube i dolaze u dodir sa stvarnou. Nema nekog opeg pravila. Jako je poznata ona pria o lavu koji je naiao na stado ovaca i na svoje iznenaenje ugledao lava meu ovcama. To je bio lav kojeg su ovce othranile kad je bio mali. Blejao je kao ovca i trao okolo kao ovca. Lav je krenu ravno prema njemu i kad je stao pred njega, lav-ovca poeo je sav drhtati. Lav mu ree: "to radi meu ovim ovcama?" I ovca-lav odgovori: "Ja sam ovca." I lav ree: "Ne, ne, nisi ti ovca. Poi za mnom." I tako je poveo ovcu-lava sa sobom do jezera i rekao mu: "Pogledaj." I kada je ovca-lav pogledao u svoj odraz u vodi snano je zaurlikao, i u tom trenutku bio je promijenjen, i nikad vie nije bio onaj isti. Ako imate sree, i ako su vam bogovi naklonjeni, ili ako ste blagoslovljeni Bojom milou (upotrijebite teoloki izraz koji hoete), mogli biste iznenada shvatiti tko je "ja", i vie nikad neete biti isti, nikada. Nita vas vie nee moi oalostiti, i nitko vas vie nee moi povrijediti. Nikoga i niega se vie neete bojati. Nije li to neto jedinstveno? ivjet ete kao kralj, kao kraljica. To je pravi kraljevski ivot, a ne ona glupost kad vam, na primjer, izae slika u novinama, ili kada imate puno novaca, to je obina trule. Nikoga se ne bojite zato to ste savreno zadovoljni time to ste "nitko". Uope vas nije briga za uspjeh ili neuspjeh. To vam nita ne znai. ast, sramota, ne znae vam nita! Takoer vam nita ne znai ako napravite budalu od sebe. Zar nije divno biti u takvom stanju! Neki ljudi stiu do tog cilja mukotrpno, korak po korak, primjenjujui svjesnost samih sebe mjesecima i tjednima. No, obeavam vam ovo: nisam jo sreo ni jednu osobu koja bi uloila vrijeme u svjesnost, a da nije primijetila razliku za najvie nekoliko tjedana. Kakvoa njihovog ivota se mijenja tako da vie ne moraju vjerovati jer tada vide, drugaiji su, drugaije reagiraju. U stvari, manje reagiraju, a vie djeluju. Vidite stvari koje nikada prije niste vidjeli. Imate puno vie energije, puno vie ivota. Ljudi misle da bez elja izgledaju kao panjevi, mrtvi. A u stvari, ne bi vie bili napeti. Otarasite se svojeg straha od neuspjeha, svoje napetosti kada uspijete, i bit ete ono to jeste, bit ete oputeni. Vie ne biste vozili s nogom na konici. Upravo bi se to dogodilo. Tranxu, veliki kineski mudrac izrekao je jednu misao koja mi se toliko svidjela da sam je nauio napamet: Kada strijelac gaa lukom bez razmiljanja o nekoj posebnoj nagradi, koristi sve svoje vjetine; kada gaa kako bi osvojio mjedenu kopu, ve je nervozan; kada gaa za zlatnu medalju, oslijepi, vidi dvije mete, i izvan sebe je. Njegova vjetina nije se promijenila, ali nagrada mu podjeljuje panju. Stalo mu je do nagrade! Vie razmilja o pobjedi, nego o gaanju i potreba za pobjedom liava ga snage." Nije li to slika 24

veine ljudi? Kada nemate za to ivjeti, posjedujete sve svoje vjetine, na raspolaganju vam je sva vaa energija, oputeni ste, ne brinete, nije vano da li pobjeujete ili gubite. Evo pravog, ljudskog ivota za vas. To je ivot. Do toga se dolazi samo svjesnou, i u svjesnosti ete shvatiti da slava i ast ne znae nita. To je samo drutvena konvencija i nita drugo. Zato se mistici i proroci s time uope nisu zamarali. Ni ast ni sramota nisu im nita znaile. ivjeli su u drugom svijetu, u svijetu probuenih. Ni uspjeh ni neuspjeh nisu im nita znaili. Imali su ovaj stav: "Ja sam budala, i ti si budala, i u emu je onda problem?" Netko je jednom rekao: "Tri najtee stvari za ovjeka nisu tjelesne sposobnost, ni intelektualna dostignua, nego, prvo: uzvraati ljubav za mrnju; drugo: prihvatiti odbaene; i tree: priznati da si u krivu." Ali to su istovremeno i najlake stvari ako se ne poistovjetite s pripadajuim. U tom sluaju moete rei stvari kao to su: "U krivu sam. Da me bolje poznajete vidjeli biste kako sam esto u krivu. to biste drugo mogli oekivati od jedne budale?" Meutim, ako se ne poistovjetim s tim svojim aspektom, ne moete me povrijediti. U poecima e stara uvjetovanost ponovno navaljivati, i bit ete potiteni i tjeskobni. Tugovat ete, plakati, i tako dalje. "Prije prosvjetljenja bio sam potiten; poslije prosvjetljenja i dalje sam potiten." Ali postoji razlika: vie se s time ne poistovjeujem. Znate li kako je to velika razlika? Iskoraite iz sebe i promatrate tu potitenost i ne poistovjeujete se s njome. Nita ne inite da ona proe; savreno ste spremni nastaviti sa svojim ivotom dok potitenost ne proe kroz vas i dok ne nestane. Ako ne znate to to znai, imate se emu radovati. A tjeskoba? Kada doe, niste zabrinuti. Kako udno! Potiteni ste. Ali niste zabrinuti. Zar to nije paradoksalno? Spremni ste prihvatiti taj oblak kada doe jer im se vie borite protiv njega, dajete mu vie snage. Spremni ste promatrati ga dok odlazi. Moete biti sretni u svojoj tjeskobi. Zar to nije ludo? Moete biti sretni u svojoj potitenosti. Meutim, ne smijete imati krivi pojam o srei. Mislili ste da je srea uzbuenje ili ushienje? To je ono to uzrokuje potitenost. Zar vam to nitko nije rekao? Ushieni ste, ali samo pripremate teren za sljedeu potitenost. Ushieni ste, ali uz put ste pokupili i tjeskobu koja je prati. Pitate se: "to uiniti da to potraje?" To nije srea, to je ovisnost. Pitam se koliko ne-ovisnika ita ovu knjigu. U prosjenoj skupini ljudi ima ih malo, jako malo. Nemojte gledati s visokog na alkoholiare i narkomane - moda ste isto toliko ovisni koliko i oni. Kad mi se prvi put pred oima pojavila prava slika ovoga novoga svijeta, bio sam uasnut. Shvatio sam to znai biti sam, kada nemate gdje nasloniti svoju glavu, kada sve ostavljate slobodnima, i kada ste sami slobodni, kada za nikoga niste nita posebno i kada volite sve ljude - jer to je ljubav: grije i dobre i loe, daje da kia pada i na svece i na grenike. Moe li rua rei: "Dat u svoj miris dobrim ljudima koji me pomiriu, ali suzdrat u ga od zlih"? Ili, moe li svjetiljka rei: "Dat u svoju svjetlost ljudima u ovoj sobi. Ali suzdrat u ga od zlih ljudi"? Ili, moe li drvo rei: "Dat u svoj hlad dobrim ljudima koji se odmaraju pod mojom kronjom, ali suzdrat u ga od zlih"? Ove prispodobe opisuju kakva je ljubav. Cijelo vrijeme bila je tu, bila nam je ispred nosa u Svetom pismu, iako se nikada nismo potrudili da je vidimo jer smo bili toliko uronjeni u ono to naa kultura naziva ljubavlju, sa svojim ljubavnim pjesmama i pjesmicama - to uope nije ljubav, ve njezina suprotnost. To je manipulacija, strah, i tjeskoba, a ne ljubav. Rekli su nam da je srea kada imate lijep ten i vikendicu. Srea nije u tim stvarima, ali mi na profinjene naine nau sreu inimo ovisnom o stvarima u nama i oko nas. Govorimo: "Odbijam biti sretan dok se ne rijeim neuroze." Imam radosnu vijest za vas: moete biti sretni ve sada, s neurozom. elite li uti jo radosniju vijest? Postoji samo jedan razlog zbog kojeg ne osjeate ono to mi u Indiji zovemo anand - srea, blaenstvo. Postoji samo jedan razlog zbog kojeg ne osjeate blaenstvo ovoga trenutka, a to je da mislite i usredotoujete se na ono to nemate. 25

Inae biste osjetili blaenstvo. Usredotoujete se na ono to nemate. Meutim, ve sada imate sve to vam je potrebno za blaenstvo. Isus je neobrazovanima, gladnima i siromanima propovijedao zdrav razum. Propovijedao im je Radosnu vijest, i vi je moete propovijedati, ali hoe li tko sluati? Nikoga to ne zanima. Ljudi radije spavaju.

Strah - korijen nasilja

Neki kau da na ovome svijetu postoje samo dvije stvari: Bog i strah; ljubav i strah su jedine dvije stvari. Postoji samo jedno zlo ne svijetu: strah. Postoji samo jedno dobro na svijetu: ljubav. Nekada je zovemo drugaije: srea, sloboda, mir, radost, Bog, kako bilo. Meutim, etiketa zaista nije vana. I ne postoji nijedno zlo na svijetu koje se ne moe povezati sa strahom. Niti jedno. Neznanje i strah, neznanje zbog straha, otuda dolazi zlo, otuda dolazi vae nasilje. Onaj tko je zaista nenasilan, tko je nesposoban za nasilje, taj je neustraiv. Jedino kada se bojite postajete ljuti. Sjetite se kada ste zadnji put bili ljuti. Hajde! Sjetite se kada ste zadnji put bili ljuti, i potraite strah koji je bio iza toga. to ste se bojali izgubiti? to ste se bojali da e vam se oduzeti? Otuda dolazi strah. Sjetite se neke ljutite osobe, moda nekoga koga se bojite. Moete li vidjeti kako je taj ovjek, odnosno ta ena uplaen(a)? Stvarno je uplaen(a), zaista. Zaista je uplaen(a) jer se inae ne bi ljutila. Na kraju krajeva postoje samo dvije stvari: ljubav i strah. U ovim duhovnim vjebama elio bih ostati na ovakvom nainu izlaganja, bez ustaljenog rasporeda, kreui se od teme do teme, i vraajui se na njih iznova jer to je nain na koji ete zaista moi shvatiti ono o emu govorim. Ako vam aruljica ne zasvijetli prvi put, mogla bi zasvijetliti drugi put, i ono to je nejasno za jednu osobu moe postati jasno za drugu. Imam razliite teme, ali sve govore o istoj stvari. Nazovite to svjesnou, ljubavlju, duhovnou, slobodom, ili buenjem, bilo kako. To je u biti jedna te ista stvar.

Svjesnost i dodir sa stvarnou

Promatrajte sve u sebi i oko sebe, i kada vam se neto dogaa, gledajte na to kao da se dogaa nekome drugome, bez komentara, bez suenja, bez stava, bez mijeanja, nemojte pokuavati promijeniti to, pokuajte samo razumjeti. Dok to inite, poet ete shvaati da se sve manje poistovjeujete s pripadajuim. Sveta Tereza Avilska kae da joj je pred kraj njezina ivota Bog dao jednu izvanrednu milost. Naravno da ona ne koristi ovaj izraz, ali ono to je htjela rei bilo je da se je prestala poistovjeivati s pripadajuim. Ako netko koga ne poznajem ima rak, mene to ne pogaa posebno. Da imam ljubavi i osjeaja, moda bih pomogao, ali to u meni nije pobudilo nikakva uvstva. Ako vi morate poloiti neki ispit, mene to ne pogaa posebno. Mogao bih rei neto prilino filozofski glede toga: "im vie brinete, tim gore. Zato si ne uzmete malo vremena za odmor umjesto da stalno uite?" Ali kad ja doem na red za ispit onda je to neto drugo, zar ne? Razlog je taj to sam se poistovjetio s pripadajuim - sa svojom obitelji, svojom zemljom, svojim vlasnitvom, svojim tijelom, sa svime to mi pripada. Kako bi to bilo kad bi mi Bog podari milost da ne zovem ove stvari svojima? Bio bih distanciran, bio bih osloboen poistovjeivanja. To je samoodricanje, nijekanje samog sebe, umiranje samom sebi.

26

Dobra vjera - antiteza nedostatku svjesnosti

Netko mi je jednom pristupio tijekom jednog teaja i upitao me: "to mislite o Fatimskoj Gospi?" to mislite o njoj? Kada mi postave slina pitanja, sjetim se prie iz vremena kad su kip Fatimske Gospe avionom prevozili na jedno hodoae da bi ga tamo astili. Dok su letjeli preko june Francuske, avion se poeo drmati i tresti, i izgledalo je kao da e se raspasti. I udesni kip je zavapio: "Gospo Lurdska, moli za nas!" i sve se smirilo. Zar to nije bilo divno - jedna "Gospa" pomogla je drugoj "Gospi"?! Slina se stvar dogodila kada je skupina od tisuu ljudi ila na hodoae u svetite Gvadalupske Gospe. Ljudi su protestirali sjedei pred kipom jer je mjesni biskup zatitinicom biskupije proglasio Gospu Lurdsku! Bili su uvjereni da je to Gvadalupsku Gospu povrijedilo pa im je protest bio naknada za nanesenu uvredu. Do takvih potekoa dovodi religija ako ne pazite. Kada priam s hindusima, kaem im: "Vai sveenici nee ovo rado uti," (pazite kako sam jutros oprezan) "ali, prema onome to kae Isus Krist, Bog bi bio puno sretniji da ste preobraeni, nego da ga astite. Vaa ljubav bila bi mu puno draa od vaeg aenja." A kada priam s muslimanima, kaem: "Va ajatolah i vae mule nee biti sretni kad ovo uju, ali Bogu bi bilo puno drae kad biste bili preobraeni u bia puna ljubavi, nego da slua vae: 'Gospodine, Gospodine!'" Neizmjerno je vanije da se probudite. To je duhovnost, to je sve. Ako imate to, imate Boga. Tada ete Ga astiti u "duhu i istini." Kada postanete ljubav, kada budete preobraeni u ljubavi. Opasnost do koje nas religija moe dovesti lijepo je opisao kardinal Martini, milanski nadbiskup. Radi se o jednom talijanskom paru koji se vjenao. Dogovorili su se sa upnikom da e prirediti malo primanje u upnom dvoritu kraj crkve. Meutim, poela je padati kia tako da nisu mogli imati primanje vani, pa su pitali upnika: "Da li bi bilo u redu ako bismo slavlje imali u crkvi?" upnik nije bio oduevljen idejom da se primanje odri u crkvi, ali rekli su mu: "Pojest emo malo kolaa, malo emo pjevati, popiti malo vina, a onda emo ii kui." I tako je upnik pristao. Ali to su bili Talijani koji vole ivot pa su popili malo vina, malo su pjevali, pa su opet popili malo vina, i malo su pjevali, i za pola sata u crkvi se stvorila velika veselica. I svima je bilo lijepo, odlino su se zabavljali i veselili. Ali upnik je bio sav na iglama, etajui se gore-dolje po sakristiji, usplahiren zbog buke koju su pravili u crkvi. Onda je doao kapelan i rekao mu: "Vidim da ste jako napeti." "Naravno da jesam. Sluajte samo kakvu buku prave u kui Bojoj, Gospode!" "Ali, oe, zaista nisu imali kamo otii." "Znam! Ali, da li ba moraju praviti takvu buku?" "Da oe, ali ne smijemo zaboraviti da je i sam Isus bio jednom prisutan na svadbi, zar ne?" "Znam da je Isus Krist bio na svadbenoj sveanosti, vi me na to ne morate podsjeati! Ali tamo nije bio Presveti Sakrament!!!" Znate, moe se dogoditi da nam Presveti Sakrament postane vaniji od Isusa, da nam pobonost postane vanija od ljubavi, da Crkva postane vanija od ivota, i tako dalje. To je opasno. Prema mom miljenju, Isus nas je pozivao upravo na to - da najvaniju stvar stavimo na prvo mjesto! ovjek je puno vaniji od subote. initi ono to vam kaem, to jest, da postanete onakvi kakvi biste trebali biti, puno je vanije od ponavljanja "Gospodine, Gospodine." Ali budite sigurni da va mula nee biti sretan kad to uje. Najee ne. O tome smo dakle govorili: duhovnost, buenje. I kao to sam vam ve rekao, ako se elite probuditi, vrlo je vano da uete u ono to ja nazivam "samoopaanje." Budite svjesni onoga to govorite, budite svjesni onoga to inite, budite svjesni onoga to mislite, budite svjesni kako reagirate. Budite svjesni od kuda polazite, koji su vai motivi. Nije vrijedno ivjeti, ako niste svjesni da ivite. 27

Ako niste svjesni da ivite, ivite automatski, a to nije ljudski ivot, to je programiran, uvjetovan ivot. To je isto kao da ste kamen ili klada. U zemlji iz koje ja dolazim, stotine tisua ljudi ivi u malim kolibama, u krajnjem siromatvu. Ti ljudi jedva preivljavaju, svaki dan rade teke fizike poslove, ujutro neto malo pojedu, rade do mraka, a onda poinju iz poetka. Sjedite i razmiljate: "Kakav je to ivot? Je li to sve to nam ivot moe pruiti?" I onda vas iznenada prodrma zakljuak da 99,999% ljudi ovdje ne ivi bolje. Moete ii u kino, voziti se okolo u autu, moete ii na krstarenje. Mislite da ivite bolje od njih? Isto ste tako mrtvi kao i oni, isto ste tako mehaniki kao i oni, strojevi ste kao i oni, samo to ste malo vei. alosno je to. alosno je vidjeti da ljudi tako ive. Ljudi idu kroz ivot s fiksnim idejama; nikada se ne mijenjaju. Jednostavno nisu svjesni to se dogaa. Mogli bi biti i drvene klade, ili kamenje, strojevi koji govore, hodaju i razmiljaju. To nije ljudski. Izgledaju kao lutke koje svakakve stvari razvlae okolo. Pritisnite gumb i dobit ete reakciju. Skoro da moe predvidjeti kako e ta osoba reagirati. Ako prouim neku osobu, mogu rei kako e reagirati. Ponekad, kada vodim terapeutske grupe, zapiem na listi papira da e taj i taj zapoeti sastanak, a taj i taj e na to odgovoriti. Mislite da je to loe? Pa nemojte onda sluati ljude koji vam govore: "Zaboravi na sebe, voli druge!" Nemojte ih sluati! Svi su u krivu. Najgora stvar koju moete uiniti je da zaboravite na sebe kada krenete drugima s takozvanim stavom pomaganja. To mi je postalo vrlo jasno dok sam prije mnogo godina u Chicagou studirao psihologiju. Imali smo jedan teaj savjetovanja za sveenike. Mogli su prisustvovati samo oni sveenici koji su se stvarno bavili savjetovanjem, s tim da su morali sa sobom donijeti snimke sa svojih sastanaka. Bilo nas je dvadesetak. Kada je red na mene, donio sam kasetu koju sam snimio tijekom sastanka s jednom mladom enom. Instruktor je pustio kasetu i svi smo je poeli sluati. Nakon deset minuta instruktor je, po svom obiaju, zaustavio kazetofon, i upitao: "Ima li kakvih komentara?" Netko me je upitao: "Zato si je to upitao?" Rekao sam: "Ne sjeam se da sam je ita upitao. U stvari, siguran sam da je nisam nita upitao." Rekao je: "Jesi." Bio sam potpuno siguran da nisam jer sam u to vrijeme svjesno upotrebljavao metodu Carla Rogersa, koja je usmjerena na osobu i ne ukljuuje davanje smjernica. Ne postavljate pitanja, ne prekidate, i ne dajete savjete. Prema tome, bio sam svjestan da ne smijem postavljati pitanja. Meutim, dolo je do rasprave izmeu nas, pa je instruktor rekao: "Zato ne bismo pustili kasetu jo jednom?" I tako smo je jo jednom pustili i bio sam zaprepaten kad se pojavilo jedno divovsko pitanje, veliko kao Empire State Building, golemo pitanje. Bilo mi je zanimljivo da sam to pitanje uo tri put: prvi put, valjda, kada sam ga postavio, drugi put kad sam tu kasetu presluavao u svojoj sobi (htio sam na teaj donijeti dobru snimku), i trei put u predavaonici. Ali nisam ga registrirao! Nisam bio svjestan! To se na mojim terapeutskim sastancima i na duhovnim vjebama esto dogaa. Snimimo razgovor, a kad ga sugovornik slua, kae: "Znate, u stvari nisam uo to ste rekli tijekom razgovora. uo sam to ste rekli tek kad sam presluavao snimku." Jo zanimljivije je da ja nisam uo to sam govorio tijekom razgovora. Grozno je otkriti da na terapiji govorim stvari kojih nisam svjestan. Vanost tih stvari postane mi jasna tek kasnije. Nazivate li to ljudskim? "Zaboravi na sebe i idi k drugima", kaete! Bilo kako bilo, nakon to smo presluali cijelu kasetu, tamo u Chicagu, instruktor je upitao: "Ima li kakvih komentara?" Jedan sveenik u svojim pedesetim, koji mi je bio simpatian, rekao mi je: "Tony, elio bih ti postaviti jedno osobno pitanje. Slae se?" Rekao sam: "Da, samo naprijed. Ako neu htjeti odgovoriti, neu." Upitao je: "Je li ta ena s kojom si razgovarao zgodna?" Znate, iskreno reeno, tada sam bio na tom stupnju razvoja (ili nerazvijenosti) da nisam primjeivao je li netko zgodan ili ne. To mi nije bilo vano. Ona je bila ovca u Kristovom stadu, a ja sam bio pastir. Pruao sam pomo. Zar to nije divno? Tako su nas 28

odgajali. Zato sam mu rekao: "Kakve to veze ima s ovim?" Rekao je: "Ne svia ti se, zar ne?" Uskliknuo sam: "to?!" Nikada mi nije palo na pamet da neke osobe volim ili ne volim. Kao i veina ljudi, i ja sam ponekad bio svjestan da mi se neki ljudi ne sviaju, ali uglavnom sam imao neutralan stav. Upitao sam: "Po emu to zakljuujete?" Rekao je: "Po snimljenom razgovoru." Ponovno smo presluali kasetu i rekao je: "Sluaj svoj glas. Primjeuje li kako je postao sladak. Bio si razdraen, zar ne?" Bio sam, i postajao sam toga svjestan tek tamo. I to sam joj neizravno govorio? Govorio sam joj: "Nemoj vie dolaziti." Ali nisam toga bio svjestan. Moj prijatelj, sveenik, rekao mi je: "To je ena, sigurno je to primijetila. Kada bi se trebao opet sastati s njom?" Rekao sam: "Sljedee srijede." Rekao je: "Ja mislim da nee doi." I nije dola. ekao sam jo tjedan dana, i nije dola, a onda sam je nazvao. Prekrio sam jedno od svojih pravila: nemoj glumiti osloboditelja. Nazvao sam je i rekao joj: "Sjeate se one kasete za koju ste mi dali doputenje da je snimim za na teaj? Snimka je bila od velike koristi jer su mi kolege ukazale na puno stvari" (Nisam joj rekao na to!) "koje bi nae sastanke uinile neto djelotvornijima." Rekla je: "U redu, doi u ponovno." Dola je. I dalje mi se nije sviala. To se nije promijenilo, ali nije niti vie stajalo na putu. Ono ega ste svjesni moete kontrolirati, ono ega niste svjesni kontrolira vas. Uvijek ste rob onoga ega niste svjesni. Kada postanete svjesni, oslobodit ete se toga. Tu je, ali vie ne utjee na vas. Niste vie pod kontrolom te stvari, niti ste joj rob. U tome je razlika. Svjesnost, svjesnost, svjesnost, svjesnost, svjesnost. Ono emu su nas poduavali na tom teaju bilo je da postanemo djelatni promatrai. Slikovito reeno, to je kao da vam neto govorim, a da u isto vrijeme i vas i sebe promatram sa strane. Dok vas sluam, neizmjerno je vanije da sluam samoga sebe, nego da sluam vas. Svakako, vano je da sluam vas, ali vanije je da sluam sebe, inae vas ne bih uo, ili bih iskrivljivao sve to ujem. Dolazio bih pred vas sa svojim uvjetovanostima. Reagirao bih na vas na sve mogue naine zbog svoje nesigurnosti, zbog svoje potrebe da manipuliram s vama, zbog svoje elje da uspijem, zbog razdraenosti i osjeaja kojih moda ne bih bio svjestan. I zato je osobito vano da sluam samog sebe, dok sluam vas. To su nas obuavali, da postignemo svjesnost. Ne morate uvijek zamiljati da lebdite negdje u zraku. Da biste mogli otprilike shvatiti o emu govorim, zamislite nekog dobrog vozaa dok vozi auto, a istovremeno je usredotoen na ono to govorite. U stvari, mogao bi se i svaati s vama, ali savreno je svjestan signalizacije na cesti. Onoga trenutka kada se dogodi neto nepredvidivo kada se zauje neki zvuk, ili um, ili lupanje, odmah e to uti. Rei e: "Jesi li siguran da si dobro zatvorio ta vrata otraga?" Kako je to uspio? Bio je svjestan, bio je budan. arite njegove panje bilo je na razgovoru, odnosno na svai, ali njegova svjesnost bila je ira. Bio je svjestan vie razlinih stvari. Ono to ja ovdje preporuam nije koncentracija. To nije vano. Mnoge meditativne tehnike naglaavaju koncentraciju, ali ja sam sumnjiav prema tome. Te tehnike ukljuuju nasilje i esto ukljuuju daljnje programiranje i uvjetovanje. Ono to bih ja preporuio je svjesnost, to uope nije isto to i koncentracija. Koncentracija je svjetiljka, reflektor. Otvoreni ste za sve to ulazi u podruje vae svijesti. Pri tom moete biti ometani, ali kada primjenjujete svjesnost, nikada niste ometeni. Kada se svjesnost ukljui, nikada nema nikakvog ometanja jer ste uvijek svjesni onoga to se dogaa. Recimo da gledam ono drvee i da sam zabrinut. Jesam li ometan? Bit u ometen jedino ako se pokuavam usredotoiti na drvee. Ali ako sam takoer svjestan svoje zabrinutosti, onda me to uope nee ometati. Samo budite svjesni onoga na to je usmjerena vaa panja. Ako se dogodi neto krivo ili nepredvidivo, bit ete odmah pripravni. Neto nije u redu! Bit ete pripravni istoga trenutka kada bilo koji negativan osjeaj ue u vau svijest. Slini ste vozau automobila. 29

Kazao sam vam da je sv. Tereza Avilska rekla da joj je Bog dao milost da se "odpoistovjeti" od sebe. ujete djecu kako govore na taj nain. Dvogodinji djeak kae: "Tommy je ujutro dorukovao." Ne kae "ja" iako je on Tommy. Kae Tommy u treem licu. Mistici se tako osjeaju. "Otpoistovijetili" su se od sebe i u miru su. To je ta milost o kojoj je sv. Tereza govorila. To je ono "ja" koje uitelji s Istoka naglaavaju i pozivaju ljude da ga otkriju, a takoer i uitelji na Zapadu! Majstora Echarta moete ubrojiti meu njih. Nukaju ljude da otkriju "ja".

Etikete
Nije vano znati tko je "ja" ili to je "ja". Nikada to neete uspjeti saznati. Za to nema rijei. Vano je odbaciti etikete. Kako japanski zen majstori kau: "Ne trai istinu, samo odbaci svoja miljenja." Odbacite svoje teorije; nemojte traiti istinu. Istina nije neto to se treba traiti. Shvatit ete ako prestanete biti svojeglavi. Neto se slino dogaa ovdje. Shvatit ete to ako odbacite svoje etikete. to podrazumijevam pod etiketama? Etikete su sve ono to upotrebljavate, osim moda ljudsko bie. Ja sam ljudsko bie. Priznajem da time nisam rekao jako puno, ali kada kaete: Ja sam uspjean, to je ludo. Uspjeh nije dio ja. Uspjeh je neto to dolazi i odlazi, danas moe biti tu, a sutra ga vie nema. To nije ja. Kad ste rekli: Uspio sam, bili ste u krivu, nestali ste u tami. Poistovjetili ste se s uspjehom. Isto je kada kaete: nisam uspio, pravnik, poduzetnik. Znate li to e se dogoditi s vama ako se poistovjeujete sa stvarima? Prilijepit ete se na njih, brinut ete se da te stvari sluajno ne propadnu, i tada poinjete patiti. Na to sam mislio kad sam vam ranije rekao: Ako patite, onda spavate. elite li uti koji je znak da spavate? Evo ga: patite. Patnja je znak da nemate dodir s istinom. Patnja vam omoguava da otvorite oi za istinu, da moete shvatiti da je u vama neto lano, isto kao to vam je i tjelesnu bol dana da biste mogli znati da ste bolesni ili ozlijeeni. Patnja ukazuje na to da je negdje u vama prisutna himba. Patnja se javlja kada ste u sukobu sa stvarnou; kada se vae hinjenje sukobljava s istinom, onda patite. Inae nema patnje.

Prepreke za sreu
Ono to u vam sada rei moe zvuati pompozno, ali istinito je. Ovo to sada slijedi mogli bi biti najvaniji trenuci vaeg ivota. Ako to shvatite, otkrit ete tajnu buenja. Bit ete zauvijek sretni. Nikada vie neete biti nesretni. Nita vas vie nee moi povrijediti. Zaista nita. To je kao kada crnu boju bacite u zrak; zrak ostaje nezaprljan. Ostat ete u miru. Ima ljudi koji su to postigli - ono to ja zovem biti ovjek. To nije onaj besmisao kad ste kao marioneta, kada vas bacaju amo-tamo doputajui da dogaaji i drugi ljudi diktiraju kako ete se osjeati. Vi se tako i osjeate i kaete da ste ranjivi. Ha! Ja kaem da ste marioneta. elite li, dakle, biti marioneta? Netko pritisne gumb i vi ste dolje svia li vam se to? Ali ako odbijete poistovjetiti se s bilo kojom od tih etiketa, veina vaih briga e nestati. Kasnije emo govoriti o strahu od bolesti i smrti, ali najee se bojite to e se dogoditi s vaom karijerom. Neki sitni poduzetnik, pedesetogodinjak, pijucka pivo u nekom baru i govori: Pogledajte moje nekadanje kolege iz razreda, svi su oni uspjeli. Idiot! to misli kada kae: Uspjeli su? Njihova imena pojavljuju se u novinama. Nazivate 30

li to uspjehom? Jedan je generalni direktor korporacije, drugi je postao predsjednik suda, netko drugi postao je ovo ili ono. Majmuni, svi skupa. Tko odreuje to znai biti uspjean? To glupo drutvo! Glavni zadatak drutva je da drutvo ostavlja bolesnim. im prije to shvatite, bolje za vas. Svi su oni bolesni. Poremeeni su i ludi. Postanete ravnatelj ludnice i ponosni ste na to iako to nita ne znai. Biti predsjednik neke korporacije nema nikakve veze s uspjehom u ivotu. Imati puno novaca nema nikakve veze s uspjehom u ivotu. Bit ete uspjeni ako se probudite! Tada se nikome neete morati ispriavati, nikome neete morati nita objanjavati, nee vas biti briga to drugi misle ili govore o vama. Nemate briga, sretni ste. To je ono to ja nazivam uspjehom. Imati dobar posao, ili biti slavan, ili na dobrom glasu nema apsolutno nikakve veze sa sreom ili uspjehom. Nikakve! To je potpuno nevano. Sve ono to zaista brine naeg poduzetnika je to e njegova djeca misliti o njemu, to e njegova ena misliti o njemu. Trebao je postati slavan. Nae drutvo i kultura nam time pune glavu dan i no. Ljudi koji su uspjeli! to su uspjeli?! Uspjeli su napraviti budale od sebe zato to su se iscrpili ne bi li stekli neto to je bezvrijedno. Prestraeni su i zbunjeni, marionete su kao i drugi. Gledajte ih kako se koopere po pozornici. Gledajte ih kako se uzrujavaju ako imaju mrlju na koulji. Nazivate li to uspjehom? Podvrgnuti su kontroli i toliko su izmanipulirani. To su nesretni i jadni ljudi. Ne uivaju u ivotu. Stalno su napeti i tjeskobni. Nazivate li to ovjenim? I znate li zato se to dogaa? Postoji samo jedan razlog: poistovjeuju se s nekom etiketom. Poistovjeuju ja sa svojim novcem, ili svojim poslom, ili svojim pozivom. U tome je njihova pogreka. Jeste li uli o onom odvjetniku koji je dobio raun od vodoinstalatera? Rekao je vodoinstalateru: Hej, zaraunali ste mi dvjesto dolara po satu. Ja toliko ne zaraujem kao odvjetnik. Vodoinstalater mu je rekao: Ni ja nisam toliko zaraivao kao odvjetnik! Mogli biste biti vodoinstalater, ili odvjetnik, ili poduzetnik, ili sveenik, ali to ne utjee na onaj bitni ja. To na vas ne utjee. Ako sutra promijenim svoj poziv, to je isto kao da sam promijenio odjeu. To ne utjee na mene. Jeste li vi vaa odjea? Jeste li vi vae ime? Jeste vi va poziv? Prestanite se poistovjeivati s time. Te stvari dolaze i odlaze. Kada to zaista shvatite, nikakva kritika nee utjecati na vas. Ni laskanje, ni pohvale nee utjecati na vas. Kada vam netko kae: Velik ste ovjek, to vam govori? Govori o pripadajuem, a ne o ja. Ja nije ni velik ni mali. Ja nije ni uspjean ni neuspjean, nije ni jedna od tih etiketa. Te stvari dolaze i odlaze. Ovise o kriterijima koje postavlja drutvo. Ovise o vaoj uvjetovanosti. Ovise o raspoloenju osobe koja upravo pria s vama. To nema nikakve veze s ja. Ja nije ni jedna od tih etiketa. Pripadajue je obino sebino, glupo, djetinjasto - jako velika budala. I zato, kada kaete: Ti si jedna budala. ne govorite mi nita novo jer mi je to ve godinama poznato. Zato se poistovjeujete s njime? Glupo! To nije ja, to je pripadajue. elite li biti sretni? Neprekidna srea je neuzrokovana. Prava srea je neuzrokovana. Vi me ne moete uiniti sretnim. Vi niste moja srea. Pitajte probuenu osobu: Zato ste sretni, i rei e vam: Zato ne? Srea je nae prirodno stanje. Srea je prirodno stanje male djece kojima Kraljevstvo pripada dok nisu zagaena i zatrovana glupou naeg drutva. Ne morate initi nita kako biste postigli sreu, jer se srea ne moe postii. Zna li itko zato? Zato jer je ve posjedujemo. Kako moete postii ono to ve posjedujete? Zato je onda ne osjeate? Zato to neto morate odbaciti. Morate odbaciti svoje iluzije. Ne morate dodati nita kako biste bili sretni, morate neto odbaciti. ivot je lak, ivot je radostan. Teke su samo vae iluzije, tenje, pohlepa, nastojanja. Znate li od kuda dolaze te stvari? Iz poistovjeivanja sa svakakvim etiketama!

31

etiri koraka do mudrosti

Prvo to trebate napraviti je da doete u dodir s negativnim osjeajima kojih ak niste ni svjesni. Mnogi ljudi imaju negativne osjeaje kojih nisu svjesni. Mnogi ljudi su potiteni, ali nisu toga svjesni. Tek kada osjete to je veselje, shvate koliko su bili potiteni. Ne moete lijeiti rak ako ga niste otkrili. Ne moete se rijeiti pamunog ika sa svoje farme ako ga niste otkrili. Prva stvar koja vam je potrebna je da postanete svjesni svojih negativnih osjeaja. Kojih negativnih osjeaja? Na primjer zlovolje. Osjeate zlovolju i smuenost. Osjeate mrnju prema samima sebi, ili krivnju. Osjeate da je ivot besciljan, da nema smisla; povrijeeni su vam osjeaji, osjeate se ivanima ili napetima. Doite prvo u dodir s tim osjeajima. Drugi korak (u ovom programu od etiri koraka) je da je taj osjeaj u vama, a ne u stvarnosti. To je tako oita stvar, ali mislite li da to ljudi znaju? Ne znaju, vjerujte mi. Imaju doktorate i rektori su raznih sveuilita, ali nisu to shvatili. U koli me nisu uili kako se ivi; uili su me sve drugo. Kao to je jedan ovjek rekao: Stekao sam prilino dobro obrazovanje. Trebalo mi je dosta godina da to prebolim. Znate, duhovnost je upravo to: zaboravljanje nauenog. Zaboravljanje svega onoga smea to su vas nauili. Negativni osjeaji su u vama, ne u stvarnosti, i zato prestanite pokuavati promijeniti stvarnost. To je ludo! Prestanite pokuavati promijeniti druge ljude. Troimo sve svoje vrijeme i energiju pokuavajui promijeniti vanjske okolnosti, pokuavajui promijeniti svojeg branog druga, svoje efove, svoje prijatelje, svoje neprijatelje, i sve druge. Nita ne moramo promijeniti. Negativni osjeaji su u vama. Nijedna osoba na svijetu nema mo uiniti vas nesretnim. Na zemlji ne postoji ni jedan dogaaj koji ima mo omesti vas ili povrijediti. Nema takvog dogaaja, uvjeta, situacije, ili osobe. Nitko vam to nije rekao, rekli su vam suprotno. Zato se i nalazite u takvoj zbrci u kakvoj ste sada. Zato spavate. Nikada vam to nisu rekli, ali to je samo po sebi jasno. Uzmimo, na primjer, da kia upropasti picnic. Tko ima negativne osjeaje? Kia? Ili vi? to uzrokuje negativne osjeaje? Kia ili vaa reakcija? Kada udarite koljenom o stol, stol je u redu. Bol je u vaem koljenu, a ne u stolu. Mistici nam stalno pokuavaju rei da je sve u redu. Stvarnost nije problematina. Problemi postoje samo u ljudskom umu. Mogli bismo dodati: u glupom, spavajuem ljudskom umu. Stvarnost nije problematina. Da sa ove planete maknete ljude ivot bi iao dalje, priroda bi i dalje postojala u svoj svojoj drai i nasilju. U emu bi bio problem? Nema problema. Vi stvarate probleme. Problem je u vama. Poistovjeujete se s pripadajuim, i u tome je problem. Osjeaj se nalazi u vama, a ne u stvarnosti. Trei korak: nikada se nemojte poistovjeivati s tim osjeajem. Taj osjeaj nema nikakve veze s ja. Nemojte odreivati svoju bit u okvirima tog osjeaja. Nemojte rei: Depresivan sam. Ako elite rei: Depresivno je, to je u redu. Ako elite rei da je depresija prisutna, to je u redu; ako elite rei da je zlovolja prisutna, i to je u redu. Ali nemojte govoriti: Zlovoljan sam. Odreujete se u okvirima tih osjeaja. To je vaa iluzija; to je vaa greka. Depresija je prisutna upravo sada, ali, neka bude, pustite je na miru. Proi e. Sve prolazi, sve. Vaa depresija i vaa ushienja nemaju nikakve veze sa sreom. To je samo njihanje klatna. Ako traite uzbuenja i ushienja spremajte se za depresiju. elite svoje omamljujue sredstvo? Spremajte se za mamurluk. Klatno se njie s jednoga kraja na drugi. To nema nikakve veze s ja; to nema nikakve veze sa sreom. To je pripadajue. Ako to zapamtite, ako si to kaete tisuu puta, ako isprobate ova tri koraka tisuu puta, uspjet ete. Moda to neete trebati ponoviti ni tri put. Ne znam; tu nema nekog pravila, ali uinite to tisuu puta i otkrit ete najveu stvar u svojem ivotu. K vragu i ti rudnici zlata na Aljasci. to biste uradili sa zlatom? Ako niste sretni ne moete ivjeti. Dobro, pronali 32

ste zlato. Kakve to veze ima? Postali ste kralj, ili princeza. Slobodni ste, vie vas nije briga da li ste prihvaene ili odbaeni, to vie nije vano. Psiholozi nam govore da je vrlo vano imati osjeaj pripadnosti. Gluposti! Zato biste eljeli pripadati bilo kome? To i onako nije vano. Jedan mi je prijatelj rekao da postoji jedno afriko pleme u kojem se smrtna kazna sastoji u izgonu iz plemena. Da vas protjeraju iz New Yorka, ili iz mjesta u kojem ve ivite, ne biste umrli. Kako to da Afriki domorodac umre? Zato jer ima osobine koje spadaju u obinu ljudsku glupost. Misli da nee moi ivjeti ako nikome ne pripada. Veina ljudi se razlikuju od njega, ili? Uvjeren je da nekome mora pripadati. Ali ne morate nikome pripadati, ni jednoj stvari ili skupini. Ne morate ak biti ni zaljubljeni. Tko vam je rekao da morate biti? Ono to vam je potrebno je da budete slobodni. Ono to vam je potrebno je da volite. To je to; to je vaa narav. Ali vi mi govorite da biste htjeli biti poeljni. elite da vam se pljee, elite biti privlani, da svi oni mali majmuni tre za vama. Tratite svoj ivot. Probudite se! Ne treba vam to. Moete biti blaeno sretni i bez toga. Vae drutvo nee biti sretno kad to uje jer e se poet plaiti vaih otvorenih oiju i shvaanja. Kako kontrolirati takvu osobu? Takva osoba vas ne treba; ne pogaa je vaa kritika: ba ga briga to mislite ili govorite o njoj. Presjekla je sve te veze, i vie nije marioneta. To je grozno. Moramo ga se, dakle, rijeiti. Govori istinu, postao je neustraiv, nije vie ovjek. ovjek! Gle! Napokon ovjek! Rijeio se svojega suanjstva, pobjegao je iz zatvora. Niti jedan dogaaj ne moe opravdati negativne osjeaje. Nema takve situacije na svijetu koja opravdava negativne osjeaje. To je ono to su svi mistici cijelim svojim srcem eznuli da nam priope, ali nitko ne slua. Negativan osjeaj je u vama. U Bhagavat-Giti, hinduistikoj svetoj knjizi, Krishna govori Arjuni: Baci se u oganj bitke i stavi svoje srce pred Gospodinove lotosove noge. Divna reenica. Nita ne morate uiniti da postignete sreu. Veliki Majstor Eckhart vrlo je lijepo rekao: Boga ne doseete time to dui neto dodajete, nego time to joj neto oduzimate. Ne trebate nita initi da biste bili slobodni, trebate neto odbaciti. Tada ete biti slobodni. Ovo me podsjetilo na priu o jednom zatvoreniku koji je iskopao tunel ispod zatvorskih zidova i uspio je pobjei. Izaao je iz tunel tono na sredini kolskog igralita, gdje su se igrala mala djeca. Naravno, kad je izaao, nije se vie mogao suzdrati i poeo je skakati viui: Slobodan sam, slobodan, slobodan. Jedna mala djevojica prezirno ga je odmjerila i rekla mu: Nije to nita, ja sam Mira.3 etvrti korak: kako promijeniti stvari? Kako promijeniti sebe? Ima puno stvari koje morate razumjeti, ili radije, samo jednu stvar koja se moe izrei na vie naina. Zamislite nekog ovjeka koji doe k svom lijeniku i kae mu to ga boli. Doktor kae: Dobro. Shvatio sam vae simptome. Znate li to u uiniti? Propisat u jedan lijek za vaeg susjeda. ovjek odgovara: Puno vam hvala, doktore, to e mi puno pomoi. Zar to nije apsurdno? Ali, svi mi to radimo. ovjek koji spava uvijek misli da e se osjeati bolje ako se netko drugi promijeni. Patite zato to spavate, ali ipak mislite: Kako bi ivot bio divan da se netko drugi promijeni - da se promijeni moj susjed, moja ena, moj ef. Uvijek elimo da se netko drugi promijeni da bismo se dobro osjeali. Ali, jeste li se ikad zapitali od kakve bi to koristi bilo za vas ak i kad bi se va(a) suprug(a) promijenio(la)? Bili biste isto tako ranjivi kao i prije, isto biste tako spavali kao i prije. Vi ste taj(ta) kome je potrebna promjena, vi ste taj(ta) koji(koja) mora uzeti lijek. Ali vi i dalje ustrajno mislite: Osjeam se dobro jer je svijet u redu. Krivo! Svijet je u redu jer se ja osjeam dobro. Svi mistici nam to govore.
U izvorniku je rije o irskom zatvoreniku, i igri rijei: na engleskom se Slobodan sam, kae: Im free, to zvui kao Im three. (Imam tri godine.) Djevojica je rekla: Thats nothing. Im four. (Nije to nita. Ja imam etiri godine.)
3

33

Svijet je u redu
Kada se probudite, kada shvatite, kada uvidite, sa svijetom postane sve u redu. Uvijek nas mui problem zla u svijetu. Ispriat u vam jednu dojmljivu priu: Neki djeak hodao je uz obalu rijeke i ugledao je krokodila zapletenog u mrei. Krokodil mu ree: Smiluj mi se i oslobodi me. Moda izgledam strano, ali, zna, to nije moja krivnja. Takav sam stvoren. Ali, kakav god bio moj izgled, ipak imam majinsko srce. Doao sam jutros ovamo u potrazi za hranom za svoje mlade i ulovio sam se u ovoj zamci. Djeak ree: Ah, kad bih ti doao pomoi ti bi me zgrabio i ubio. Krokodil odvrati: Zar misli da bi to uinio svojem dobroinitelju i osloboditelju? I tako je krokodil uvjerio djeaka da ga oslobodi iz mree, i dok ga je djeak oslobaao krokodil ga zgrabi. Ulovljen u krokodilove ralje djeak ree: Tako mi dakle vraa za moje dobroinstvo? Krokodil ree: Nije to nita osobno, sinko. Takav je svijet, takav je zakon ivota. Djeak se nije sloio pa mu krokodil ree: eli li moda nekoga pitati da provjeri? Djeak ugleda pticu koja je sjedila na oblinjem drvu pa je upita: Ptico, govori li krokodil istinu? Ptica ree: Krokodil je u pravu. Pogledaj mene - jednog sam se dana vraala kui s hranom za svoje mlade ptie. Zamisli moj uas kad sam ugledala zmiju kako puzi uz stablo ravno prema mojem gnijezdu. Bila sam potpuno bespomona. Zmija je prodirala moje mlade jednog po jednog. Vritala sam i vikala ali nita nije koristilo. Krokodil je u pravu, to je zakon ivota, takav je svijet. Vidi? ree krokodil. Ali djeak ree: Daj da pitam jo nekog. Krokodil odvrati: U redu. Hajde, pitaj. Jedan stari magarac prolazio je uz obalu rijeke. Magare, ree djeak, evo to krokodil kae. Je li u pravu? Magarac ree: Krokodil je potpuno u pravu. Pogledaj mene. Radio sam i robovao svojem gospodaru cijeli svoj ivot, a jedva da mi je davao dovoljno da preivim. Sada kada sam star i beskoristan, pustio me je s uzde, i sada lutam po dungli ekajui da me zaskoi kakva divlja zvijer i privede mi ivot kraju. Krokodil je u pravu, to je zakon ivota, takav je svijet. Vidi?, ree krokodil, Idemo! Djeak e opet: Daj mi jo jednu prigodu, zadnju prigodu. Dopusti mi da pitam jo jedan stvor. Sjeti se kako sam dobar bio prema tebi. I krokodil ree: Dobro. Tvoja zadnja prigoda. Djeak ugleda kunia koji je onuda prolazio pa ga upita: Kuniu, jel krokodil u pravu? Kuni sjedne i ree krokodilu: Zar si to zaista rekao? Krokodil ree: Jesam. ekaj malo, ree kuni, Morat emo to raspraviti. Dobro, kaza krokodil. Ali kuni ree: Kako emo raspravljati kad ima djeaka u ustima? Pusti ga. I on bi takoer trebao sudjelovati u raspravi. Krokodil ree: Stvarno si pametan. Pobjei e mi im ga pustim. Kuni odvrati: Mislio sam da si razumniji. Ako pokua pobjei, moe ga ubiti jednim udarcem svojega repa. U redu, ree krokodil i pusti djeaka. im ga je krokodil pustio, kuni povie: Bjei! i djeak pobjee i spasi se. Kuni tada ree djeaku: Sigurno voli krokodilovo meso, a i ljudi iz tvog sela sigurno bi voljeli dobar obrok. Nisi oslobodio krokodila do kraja. Vei dio njegovog tijela jo uvijek je zamotano u mrei. Idi u svoje selo i dovedi sve ljude, pa pripremite gozbu. I djeak uini tono tako. Ode u svoje selo i pozove sav narod. Doli su sa sjekirama, kolcima i kopljima, i ubie krokodila. Doao je i djeakov pas, i kad je vidio kunia, stao ga je ganjati, i zadavi ga. Djeak je stigao prekasno, i kad je vidio kako zec ugiba, ree: Krokodil je bio u pravu. Takav je svijet, takav je zakon ivota. Nema takvog objanjenja koje biste mogli dati da razjasnite sve zlo, svu patnju, muenja, razaranja, i glad u svijetu! Nikada to neete moi objasniti. Moete se igrati sa svojim religijskim i drugim formulama, ali nikada to neete moi objasniti. Jer ivot je tajna, to znai da ga va razum ne moe osmisliti. Zato se morate probuditi, i tada ete odjednom shvatiti da nije problem u stvarnosti nego u vama. 34

Mjesearenje
Sveto pismo nam stalno ukazuje na to, ali ne moete shvatiti niti jednu rije od onoga to nam poruuje dok se ne probudite. Ljudi koji spavaju itaju Sveto pismo i na temelju toga razapinju Mesiju. Morate se probuditi da biste mogli shvatiti Sveto pismo. Kada se probudite, vidjet ete da ima smisla. Isto je tako i sa stvarnou. Ali nikada to neete moi izrei. Radije biste neto uradili s tim u svezi? Ali i tu morate biti sigurni da se ne bacate na posao jednostavno zato to biste se eljeli osloboditi negativnih osjeaja. Mnogi se bacaju na posao samo zato da stvari uine jo gorima. Djeluju iz osjeaja krivnje, ljutnje, mrnje, jer vide nepravdu, ili tko zna to. Morate biti sigurni da jeste prije nego to se bacite na posao. Morate biti sigurni tko ste prije nego to ponete djelovati. Na alost, kada se ljudi koji spavaju bace na posao, jednostavno mijenjaju jednu vrstu okrutnosti za drugu; jednu vrstu nepravde za drugu. I tako to ide. Majstor Eckhart je rekao: Neete se spasiti (ili probuditi, zovite to kako elite) po svojim djelima, nego po svojem bivstovanju. Neete biti sueni prema svojim djelima, ve prema onome to ste. Od kakve vam je koristi ako nahranite gladnoga, napojite ednoga, i posjeiujete zatvorenike? Sjetite se one reenice sv. Pavla: Kad bi na hranu siromasima razdao sve svoje imanje, kad bih tijelo svoje predao da se saee, a ljubavi ne bih imao... (1 Kor 13,3). Presudno je ono to jeste, a ne ono to inite. Tada se moete baciti na posao. Moete, ali ne morate. Ne moete odluiti dok se ne probudite. Na alost, naglaava se mijenjanje svijeta, a ne buenje. Kada se probudite znat ete to treba initi i to ne treba initi. Znate, neki mistici su jako udni. Isus je na primjer, jednom rekao neto kao: Nisam poslan k ovim ljudima. Ograniavam se na ono to bih trebao raditi upravo sada. Kasnije, moda. Neki mistici prestanu govoriti, a neki, zaudo, ponu pjevati pjesme. Neki pak krenu u sluenje. Nikada ne moete znati. Imaju neki svoj zakon - tono znaju to treba uiniti. Ranije vam je reeno: Baci se u oganj bitke i stavi svoje srce pred Gospodinove lotosove noge. Zamislite da se ne osjeate dobro, i da ste loe raspoloeni, a vode vas kroz lijepi kraj. Krajolik je prekrasan, ali niste raspoloeni ni za kakvo razgledanje. Nekoliko dana kasnije prolazite kroz isto mjesto i kaete: Boe, kako sam mogao ovuda proi, a da nita ne primijetim. Sve postane lijepo kada se promijenite. Ili kada promatrate drvee ili planine kroz svoj mokri prozor po kojem iba oluja, sve izgleda sivo i bezoblino. eljeli biste izai van i promijeniti sve to drvee i planine. ekajte malo. Dajte da vidimo va prozor. Kada oluja i kia prestanu, i ponovno pogledate kroz svoj prozor, rei ete: Kako sve izgleda drugaije. Vidimo ljude i stvari ne onakvima kakvi su, nego onakvima kakvi smo mi. Zato, kada dva ovjeka gledaju istu stvar ili osobu, dobijete razliite reakcije. Vidimo ljude i stvari ne onakvima kakve su, nego onakvima kakvi smo mi. Sjeate li se one reenice iz Svetog pisma koja kae da e se onima koji vole Boga sve okrenuti na dobro? Kada se napokon probudite, neete vie pokuavati initi dobre stvari - pustit ete da se same dogaaju. Odjednom ete shvatiti da je sve ono to vam se dogaa dobro. Osvrnite se na neke od ljudi s kojima ivite, koje elite promijeniti. Mislite da su udljivi, bezobzirni, nepouzdani, nevjerni, i kakvi ve ne. Ali kad vi budete drugaiji i oni e biti drugaiji. Takoer ete na njih drugaije gledati. Netko tko vam je do sada izgledao zastraujue, izgledat e zastraen. Onaj tko vam se do sada inio bezobraznim, izgledat e prestraenim. Iznenada, nitko vie nee imati mo da vas povrijedi. Nitko vie nema mo vriti pritisak na vas. To izgleda slino ovome: vi ostavite knjigu na stolu, a ja je uzmem i kaem: Vrite pritisak na mene da uzmem ovu knjigu. Moram je uzeti, ili ne uzeti. Ljudi su tako zauzeti optuivanjem drugih, svih drugih, optuivanjem ivota, 35

optuivanjem drutva, optuivanjem susjeda. Nikako da promijenite svoj nain postupanja, nikako da prekinete tu nonu moru, nikako da se probudite. Ponovite ovaj program tisuu puta: a) prepoznajte negativne osjeaj u sebi; b) shvatite da su ti osjeaji u vama, a ne u svijetu; c) nemojte na njih gledati kao na neto to je sastavni dio ja - te stvari dolaze i odlaze; d) shvatite da, kada se vi promijenite, sve e se promijeniti.

Promjena kao pohlepa

Ostaje nam jo jedno vano pitanje: poduzimam li ita da se promijenim? Imam jedno veliko iznenaenje za vas, puno dobrih vijesti! Ne morate uiniti nita. to vie inite, postaje sve gore. Sve to morate uiniti je da shvatite. Razmislite o svojim uvstvima prema nekome s kim ivite ili radite, a koga ne volite, i tko u vama pobuuje negativne osjeaje. Hajde da vam pomognem da shvatite to se dogaa. Prva stvar koju morate shvatiti je da su negativni osjeaji u vama. Vi ste odgovorni za te negativne osjeaje, a ne netko drugi. Netko drugi bi na vaem mjestu bio potpuno miran i staloen u prisustvu te osobe; to na njega ne bi tako djelovalo. Na vas djeluje. Shvatite sada jo jednu stvar: postavljate zahtjev, oekujete neto od te osobe. Moete li si to posvjestiti? Recite onda toj osobi: Nemam nikakvog prava da ti postavljam bilo kakve zahtjeve. Rekavi to, odbacit ete i svoje zahtjeve. Nemam nikakvog prava da ti postavljam bilo kakve zahtjeve. Ah, ja u se zatiti od posljedica tvojih akcija, tvojeg raspoloenja, i ega sve ne, ali ti izvoli, budi to odabere biti. Nemam nikakvog prava da ti postavljam bilo kakve zahtjeve. Vidite li to vam se dogaa kada to uinite. Ako u vama postoji otpor da to kaete, Boe, koliko toga ete razotkriti o svojem pripadajuem. Neka se pokae diktator u vama, nek se vidi tiranin. Mislili ste da ste kao malo janje, zar ne? Ali ja sam tiranin, i vi ste tiranin. Mala varijacija na temu: Ja sam budala, i ti si budala. Ja sam diktator, i vi ste diktator. elio bih upravljati vaim ivotom, elio bih vam govoriti kakvi biste trebali biti, i kako biste se trebali ponaati. I bolje da se ponaate kako sam ja odluio, jer u se inae kazniti negativnim osjeajima. Sjetite se to sam vam rekao, svi smo mi luaci. Jedna mi je ena rekla da je njezin sin dobio nagradu u svojoj srednjoj koli. Nagrada je bila za odline rezultate u portu i uenju. Bila je sretna zbog njega, ali je bila u iskuenju da mu kae: Nemoj se visoko uzdizati zbog te nagrade jer bi mogao nisko pasti kada ne bude tako uspjean. Dvoumila se: kako da sprijei njegova budua razoarenja, a da mu sada ne pokvari veselje. Nadajmo se da e i on to nauiti dok mu majka raste u mudrosti. Nije vano to e mu ona rei. Vano je to e od nje jednoga dana biti. Tada e shvatiti, znat e to rei, i kada rei. Nagrada je bila rezultat natjecanja koje moe biti okrutno ako se temelji na mrnji prema sebi ili prema drugima. Ljudi se osjeaju dobro na raun loeg osjeaja drugih. Pobjeda je uvijek nad nekim. Zar to nije grozno? U ludnici je to normalno! Jedan je ameriki lijenik pisao o utjecaju natjecanja na svoj ivot. Pohaao je medicinski fakultet u vicarskoj gdje je bilo dosta Amerikanaca. Rekao je da su neki studenti doivjeli ok kad su shvatili da na tom fakultetu nema ocjenjivanja, nema nagrada, nema dekanove nagrade za najbolje studente, nema najboljeg, ili drugog najboljeg po odjeljenjima. Rekao je: Neki od nas to jednostavno nisu mogli prihvatiti. Postali smo skoro paranoidni. Mislili smo da je rije o nekoj varci. I zato su neki otili na druge fakultete. Oni koji su tamo opstali, iznenada su uoili jednu stvar koju nikada nisu vidjeli 36

na amerikim sveuilitima: dobri studenti su pomagali drugima, davali su im svoje biljeke. Njegov sin je na medicinskom fakultetu u SAD-u, i kae mu da studenti u laboratoriju esto pokvare sliku na mikroskopu tako da sljedeem studentu treba tri do etiri minute da ga ponovno namjesti. Natjecanje. Moraju uspjeti, moraju biti savreni. Napisao je i jednu zgodnu priu za koju kae da je istinita, ali mogla bi posluiti kao lijepa prispodoba. U jednom malom amerikom gradiu ljudi su se naveer okupljali da skupa sviraju. Imali su saksofonistu, bubnjara, violinistu, uglavnom starije ljude. Okupljali su se zbog drutva, zbog istog uitka u sviranju, iako nisu svirali posebno dobro. I tako su uivali, i odlino se provodili dok jednoga dana nisu odluili da dovedu novog dirigenta koji je bio vrlo ambiciozan i pun elana. Novi dirigent rekao im je: Hej, ljudi, morali bismo dati jedan koncert. Moramo pripremiti jedan koncert za grad. Dirigent se zatim postupno otarasio nekoliko ljudi koji nisu dobro svirali, zaposlio je nekoliko profesionalnih glazbenika, uigrao je orkestar, i imena su im se pojavila u novinama. Zar to nije bilo divno? Zatim su odluili otii svirati u vei grad, ali neki stariji ljudi, sa suzama u oima rekoe: Bilo nam je tako lijepo u starim vremenima kada smo loe svirali, ali smo uivali. I tako je okrutnost ula u njihove ivote, ali nitko to nije prepoznao kao okrutnost. Vidite kako su ljudi postali ludi! Neki od vas pitaju me to to znai: Budite ono to jeste, to je u redu, ali zatit u se i bit u ono to jesam. Drugim rijeima, neu dopustiti da manipulirate sa mnom. ivjet u svoj ivot, ii u svojim putem, slobodno u misliti to hou i slijediti svoja nagnua i svoj ukus. I rei u vam ne. Ako neu eljeti biti u vaem drutvu, to nee biti zbog bilo kakvih negativnih osjeaja koje bi vi pobudili u meni, zato to ih vie ne moete pobuditi. Nemate vie mo nada mnom. Moe biti da mi drutvo drugih ljudi jednostavno vie odgovara. I zato, kada mi kaete: Hoete li ii sa mnom u kino veeras? Rei u vam: ao mi je, idem s nekim drugim. Vie volim njegovo drutvo nego vae. I to je u redu rei ljudima ne, to je divno. Dio buenja sastoji se u tome da svoj ivot ivite onako kako vam odgovara. I shvatite: to nije sebino. Sebino je ako zahtijevate od drugih da ive onako kako to vi elite. Sebinost lei u zahtijevanju da netko drugi ivi tako da udovolji vaem ukusu, vaem ponosu, vaem dobitku, vaem zadovoljstvu. To je zaista sebino. I zato u se zatiti. Neu smatrati dunou kazati vam da. Ako se u vaem drutvu budem ugodno osjeao, uivat u u njemu bez lijepljenja. I vie vas neu izbjegavati zbog negativnih osjeaja koje pobuujete u meni. Nemate vie tu mo. Buenje bi trebalo biti iznenaenje. Kada neto ne oekujete da se dogodi, a dogodi se, iznenaeni ste. Kada je ena vidjela Webstera kako se ljubi sa sluavkom, rekla mu je da je jako iznenaena. Webster je pak bio zagovaratelj ispravne uporabe rijei (shvatljivo, poto je napisao rjenik), pa je odgovorio: Ne, draga, ja sam iznenaen. Ti si osupnuta! Neki ljudi postave sebi buenje kao cilj. vrsto su odluili da to postignu. Kau: Odbijam biti sretan dok se ne probudim. U tom sluaju, bolje je da ostanete kakvi jeste. Jednostavna svjesnost je srea u usporedbi s pokuavanjem da se stalno na sve reagira. Ljudi reagiraju tako brzo zato to nisu svjesni. Shvaate da postoje okolnosti u kojima ete neizbjeno reagirati, ak u potpunoj svijesti. Ali dok rastete u svjesnosti, sve manje reagirate, a sve vie djelujete. Zaista nije vano. Ima jedna pria o ueniku koji je rekao svom guruu da ide nekamo daleko u nadi da e postii prosvjetljenje. Svakih est mjeseci slao je svom guruu poruke kako bi ga izvjetavao o svom napretku. Prvi izvjetaj bio je: Sada razumijem to znai odrei se samog sebe. Guru je poderao poruku i bacio je u ko za smee. Nakon est mjeseci opet je dobio poruku koja je glasila: Sada sam postigao osjetljivost za sva bia. Poderao je i tu poruku. I onda je dola trea poruka koja je glasila: Sada shvaam tajnu jednoga i mnogih. I opet je ju poderao. I tako je to bilo godinama sve dok jednoga dana poruke nisu prestale stizati. Nakon nekog vremena guru je postao znatieljan. Neki putnik iao je u taj daleki kraj gdje je uenik ivio, pa mu je guru rekao: Pokuaj saznati to se dogodilo s tim 37

ovjekom. I konano je dobio poruku od njega. Pisalo je: Zar je to vano? kad je to guru proitao, ree: Uspio je! Uspio je! Shvatio je! Napokon je shvatio! Evo jo jedne prie. Jedan je vojnik na ratitu, kad god bi vidio komadi papira, bacio puku, pokupio papir i gledao u njega. Onda bi ga pustio da odleti iz njegove ruke na zemlju. Zatim bi otiao nekamo dalje i ponovio istu stvar. Njegovi suborci su to primijetili pa su rekli: Izlae se pogibelji. Potrebna mu je pomo. I tako su ga poslali u bolnicu, i dali mu najboljeg psihijatra, ali inilo se da nema nikakvih rezultata. Lutao je po bolnici i skupljao papirie. Lijeno bi ih pogledao i pustio da odlepraju na pod. Na kraju su rekli: Moramo ga otpustiti iz vojske. Pozvali su ga da mu predaju otpusno pismo. Lijeno ga je uzeo u ruke, pogledao i uzviknuo: To je to! To je to! Konano je naao ono to je traio. Dakle, postanite svjesni svojeg sadanjeg stanja kakvo god ono bilo. Nemojte vie biti diktator. Prestanite gurati sami sebe jer ete jednog dana shvatiti da se ono to ste htjeli postii guranjem ve postigli samom svjesnou.

Promijenjen ovjek
U svojoj potrazi za svjesnou nemojte postavljati zahtjeve. Trebali biste se ponaati kao kad potujete prometne znakove. Ako ne potujete prometne znakove, plaate kaznu. Ovdje, u SAD-u, vozi se desnom stranom ceste. U Engleskoj i Indiji vozi se lijevom stranom. Ako to ne potujete, platit ete kaznu. Tu nema mjesta za povrijeene osjeaje, zahtjeve, ili oekivanja, jednostavno se vladate prema prometnim propisima. Pitate se gdje je tu suosjeanje, gdje je tu osjeaj krivnje. Saznat ete kada se probudite. Ako upravo sada osjeate krivnju, kako u vam to onda objasniti? Kako ete onda shvatiti to je to suosjeanje. Znate, nekada ljudi pokuavaju nasljedovati Isusa, ali ako majmun svira saksofon ne znai da je postao glazbenik. Ne moete nasljedovati Isusa oponaajui njegovo vladanje. Morate postati Isus. Tada ete tono znati to treba initi u danoj okolnosti, uzevi u obzir va temperament i znaaj, te temperament i znaaj osobe s kojom imate posla. Nitko vam to nee morati objanjavati. Ali da biste to mogli, morate biti ono to je Isus bio. Oponaanje izvanjskog aspekta nee vas nikamo dovesti. Ako mislite da samilost podrazumijeva popustljivost, onda vam ni na koji nain neu moi opisati to je suosjeanje. Nema anse, jer suosjeajnost moe dovesti do krajnje nepopustljivosti. Suosjeanje moe biti vrlo grubo, moe vas prodrmati, moe zasukati svoje rukave i uzeti vas u svoje ruke. Suosjeanje ukljuuje mnoge stvari. Suosjeanje moe biti vrlo blago, ali ne moete to znati. Moete to saznati jedino ako postanete ljubav, ili drugim rijeima, ako odbacite svoje iluzije i navezanosti. Dok se sve manje poistovjeujete s ja, bit ete sve oputeniji glede svega i svakoga. Znate li zato? Zato jer se vie neete bojati da vas ljudi ne povrijede, ili da im se ne svidite. Ni na koga vie neete eljeti ostaviti poseban utisak. Moete li zamisliti to olakanje kada vie nikoga ne morate dojmiti? Ah, koje olakanje. Napokon ste sretni! Neete vie osjeati potrebu ili poriv da objanjavate stvari. to se to treba objanjavati? I neete vie osjeati potrebu ili poriv da se ispriavate. Vie bih od vas volio uti: Probudio(la) sam se, nego: ao mi je. Vie bih volio da mi kaete: Probudio(la) sam se od kad smo se zadnji put sreli. Ono to sam vam zadnji put uinio(la) nee se vie ponoviti, nego da ujem: Tako mi je ao to sam vam to uradio(la). Zato bi ljudi morali zahtijevati ispriku? Dobro razmislite o ovome. ak i kada bi netko bio namjerno zloest prema vama, nema mjesta za ispriku. Nitko nije bio zloest prema vama. Netko je bio zloest prema onome to je mislio ili mislila da ste vi, ali ne prema vama. Nitko vas nikada ne odbacuje. Odbacuju samo ono to misle da jeste. Ali to vai i za drugu stranu medalje. Takoer vas nitko nikada ne prihvaa. Dok se ne probude, ljudi jednostavno prihvaaju ili 38

odbacuju sliku koju imaju o vama. Ljudi stvaraju sliku o vama, i to je ono to prihvaaju ili odbacuju. Vidite li kako je potresno kada u ovo ulazite duboko? Malo je previe oslobaajue. Ali kako je lako voljeti ljude kada to shvatite. Kako je lako svakoga voljeti kada se ne poistovjeujete s onim to oni misle o vama, i vi o njima. Postane lako voljeti ih, voljeti svakoga. Promatram ono to mi je pripadajue, ali se s time ne poistovjeujem, zato to pripadajue takoer radi puno toga loega. Ali kada promatram pripadajue, stalno sam svjestan da samo reflektiram. U stvari, ne mislite ni na pripadajue, niti na ja. Vi ste kao voza automobila, nikada ne elite izgubiti svijest o automobilu. U redu je ako matate, ali nemojte izgubiti svijest o onome to vas okruuje. Morate uvijek biti budni. To je kao kad majka spava: ne uje zrakoplov koji prelijee preko njene kue, ali uje i najtii pla svoje bebe. Pozorna je i budna na taj nain. Ne moete nita rei o stanju probuenosti; moete govoriti samo o stanju spavanja. Ne moete nita rei o srei. Ono to se moe opisati je jad. Odbacite ono to vas ini nesretnima i shvatit ete. Ljubav se ne moe opisati, ali suprotno da. Odbacite suprotno, odbacite strah i shvatit ete. elimo saznati kakav je to probueni ovjek, ali saznat ete tek kada to postignete. Ukljuujem li u ovo, na primjer, da nita ne zahtijevamo od svoje djece? Rekao sam: Nemate pravo postavljati bilo kakve zahtjeve. Prije ili kasnije to dijete e vas napustiti iz poslunosti prema Gospodinovom nalogu, i neete vie uope imati nikakva prava na njega. U stvari, to dijete nije vae dijete, niti je ikad bilo vae. Ono pripada ivotu, a ne vama. Nitko vam ne pripada. Vi, meutim, mislite na odgoj djece. Ako elite dobiti ruak, budite tu izmeu dvanaest i pola jedan, ili neete dobiti ruak. I toka. Tako se to ovdje radi. Ne doete na vrijeme, ne dobijete ruak. Istina, slobodni ste, ali morate snositi posljedice. Kada kaem da ne smijete nita oekivati od drugih, ili da im ne postavljate zahtjeve, mislim na oekivanja i zahtjeve koji se odnose na vlastitu dobrobit. Oito je da predsjednik SAD-a mora zahtijevati neke stvari od ljudi. Oito je da prometnik mora zahtijevati neke stvari od ljudi. Ali ti zahtjevi odnose se na ponaanje ljudi, na prometne propise, dobru organizaciju, neometano upravljanje drutva. Ti zahtjevi ne postavljaju sa zato da bi se predsjednik i prometnik dobro osjeali.

Postizanje utnje
Svi me pitaju to e se dogoditi kada konano dostignu cilj. Je li to samo znatielja? Uvijek pitamo kako e se to uklopiti u sustav, hoe li to imati smisla u irem kontekstu, kako e to biti kada postignemo cilj. Krenite i saznat ete, to se ne moe opisati. Na Istoku se esto kae: Oni koji znaju, ne govore. Oni koji govore, ne znaju. To se ne moe opisati. Opisati se moe samo ono suprotno. Guru vam ne moe dati istinu. Istina se ne moe staviti u rijei, u formulu. To nije istina. Stvarnost se ne moe staviti u formulu. Guru jedino moe ukazati na vae pogreke. Kada se oslobodite svojih pogreka, znat ete to je istina, ali ak ni tada neete moi govoriti o njoj. Mnogi katoliki mistici imali su takav stav. Veliki Toma Akvinski je pred kraj svoga ivota prestao pisati i govoriti. Shvatio je. Mislio sam da je ta njegova uvena utnja trajala samo nekoliko mjeseci, meutim trajala je godinama. Shvatio je da je napravio budalu od sebe, to je i izriito rekao. To je kao da nikada niste probali zeleni mango, a pitate me kakav okus ima. Kakav okus ima? Rekao bih vam: Kiseo je, ali rekavi to, odveo sam vas na krivi put. Pokuajte to shvatiti. Veina ljudi nije naroito mudra, hvataju se za rijei, na rijei iz Svetog pisma, na primjer, i onda sve krivo protumae. Kiseo je, kaem vam, a vi pitate: Kiseo kao ocat ili kao limun? Ne, nije kiseo kao limun, kiseo je kao mango. Ali nikada nisam probao(la) mango, kaete. teta! Ali samo naprijed, napiite doktorski rad o tome. Ne biste ga morali pisati da ste probali mango. Zaista ne biste. Pisali biste radove o drugim temama, ali ne o 39

mangu. I onoga dana kada napokon probate zeleni mango, rei ete: Boe, napravio(la) sam budalu od sebe. Nisam trebao pisati taj rad. Upravo to je i Toma Akvinski uinio. Veliki njemaki filozof napisao je cijelu jednu knjigu o Akvinevoj utnji. Jednostavno je zautio. Prestao je govoriti. U predgovoru svoje knjige Summa Theoogica, koja je zbirka cijele njegove teologije, napisao je: O Bogu ne moemo rei to On jest, nego jedino ono to On nije. Dakle, ne moemo govoriti o tome kakav je On, ve jedino kakav nije." U svojem znamenitom komentaru Boethieve De Sancta Trinitate, napisao je da postoje tri put po kojima moemo doi do poznaje Boga: 1) po stvaranju, 2) po Bojem djelovanju kroz povijest, i 3) po najuzvienijem znanju o Bogu, spoznaji da je Bog tamquam ignotum (spoznati Boga kao nepoznatoga). Najuzvieniji oblik govora o Presvetom Trojstvu je spoznaja da ne znamo. Pazite, ovo ne govori istonjaki majstor ena. To je svetac kanoniziran od Rimokatolike Crkve, koji je stoljeima bio prvak meu teolozima. Spoznati Boga kao nepoznatog. Na jednom drugom mjestu sv. Toma ak kae da je Boga nemogue spoznati. Stvarnost, Bog, boanstvo, istina i ljubav su nespoznatljivi. To znai da se ne mogu shvatiti razumom. Time bismo rijeili problem tolikih pitanja koja ljudi postavljaju jer ivimo u stalnoj iluziji da znamo. Ne znamo. Ne moemo znati. emu onda Sveto pismo? Ono je jedan putokaz, pomo, a ne opis. Fanatizam iskrenog vjernika koji misli da zna moe uiniti puno vie zla od stotinu bitangi skupa. Uasno je vidjeti to iskreni vjernici mogu uiniti zbog toga to misle da znaju. Zar ne bi bilo divno da imamo svijet u kojem bi svi govorili: Ne znamo." Time bismo rijeili jedan veliki problem. Zar to ne bi bilo divno? Jedan slijepi ovjek pitao me je: to je to zeleno? Kako ete objasniti to je zelena boja nekome tko je roen slijep? Upotrijebite analogiju. Rekao sam mu: Zelena boja je kao lagana glazba." A-ha, kao lagana glazba", ree. Da, kaem, Neto kao lagana glazba. Drugi slijepi ovjek upitao me je isto: to je to zelena boja." Kaem mu da je to neto kao mekani saten, vrlo mekan i njean na dodir. I drugi dan ugledao sam tu dvojicu kako jedan drugome razbijaju boce na glavi. Jedan je vikao: Lagana je kao glazba", a drugi: Mekana je kao saten." I tako to ide. Nijedan od njih dvojice nije znao o amu govori, jer da su znali, zaepili bi. Fanatizam je takvo zlo. I vee, jer jednoga dana, na primjer, jedan od te dvojice progleda, pa sjedne u vrt i gleda oko sebe. I kaete mu: Sada znate to je to zelena boja." I on vam odgovori: Da. Ba sam je jutros malo sluao! injenica je da je Bog svuda oko vas, ali vi Ga ne vidite jer Ga znate. Zadnja prepreka na putu do Boga je va pojam Boga. Ne pronalazite Boga jer mislite da znate. To je ta uasna strana religije. O tome govore evanelja: religiozni ljudi su znali, i zato su odbacili Isusa. Najuzvienije znanje o Bogu je da ga spoznate kao nespoznatljivog. Previe se govori o Bogu. Svijetu je ve dosta prie. Premalo je svjesnosti, premalo ljubavi, premalo sree, ali nemojmo upotrebljavati ni te rijei. Premalo je odbacivanja iluzija, pogreaka, navezanosti i okrutnosti, premalo je svjesnosti. Od toga svijet pati, a ne od manjka religije. Religija bi se trebala baviti nedostatkom svjesnosti, trebala bi se baviti buenjem. Pogledajte kako su ljudi degenerirali. Doite u moju zemlju i vidite kako se ljudi ubijaju zbog vjere. Isto ete vidjeti po cijelom svijetu. Tko zna, ne govori. Tko govori, ne zna. Sva otkrivenja, ma kako boanstvena bila, nisu nita vie od prsta koji pokazuje na Mjesec. Na Istoku se kae: Kada mudrac pokae na Mjesec, budala vidi sam njegov prst." Jean Guiton, vrlo poboan i pravovjeran francuski pisac dodaje straan komentar: Prst esto upotrebljavamo da iskopamo oi." Svjesnost, svjesnost, svjesnost! U svjesnosti 40

je ozdravljenje, u svjesnosti je istina, u svjesnosti je spasenje, u svjesnosti je duhovnost, u svjesnosti je rast, u svjesnosti je ljubav, u svjesnosti je buenje. Svjesnost. Moram govoriti o rijeima i pojmovima zato to vam moram objasniti kako to da, kad drvo gledamo ne vidimo ga. Mislimo da ga vidimo, ali ne vidimo ga. Kada gledamo nekog ovjeka mi samo mislimo da ga vidimo, a u stvari ga ne vidimo. Ono to vidimo je neto to smo stvorili u svojim glavama. Stvorimo neku sliku i drimo je se, i na ljude stalno gledamo kroz te slike. I tako radimo gotovo sa svime. Ako to shvaate, shvatit ete dra i ljepotu svjesnosti svega to vas okruuje. Jer stvarnost je tu, Bog, to god to bilo, je tu. Sve je tu. Jadna mala ribica u oceanu kae: Oprostite, traim ocean. Biste li mi mogli rei gdje bi ga mogla nai? Patetino, zar ne? Kad biste samo otvorili svoje oi i vidjeli, tada biste shvatili.

Odricanje od borbe za presti

Vratimo se onoj divnoj reenici iz Evanelja koja govori o tome kako se moramo odrei samoga sebe da bismo se mogli nai. To se moe pronai u gotovo svakom vjerskom, duhovnom ili mistinom pisanom djelu. Kako se odrei samoga sebe? Jeste li se ikad pokuali odrei neega? Tono, im se vie trudite, sve je tee. Uspijete kada se ne trudite. Uspijete se odrei stvari kada niste svjesni. Dobro, ali kako se moe umrijeti samom sebi? Sada govorimo o smrti, a ne o samoubojstvu. Nije nam reeno da se moramo ubiti, nego da moramo umrijeti. Nanositi samome sebi bol, uzrokovati patnju bilo bi samounitavajue. Bilo bi to kontraproduktivno. Nikada niste tako puni sebe kao kada patite. Nikada niste tako usredotoeni na sebe kao kada ste potiteni. Nikada niste toliko spremni zaboraviti na sebe kao kada ste sretni. Srea vas oslobaa samoga sebe. Patnja, bol, bijeda i potitenost veu vas na sebe. Pogledajte kako ste svjesni svojeg zuba kada vas boli. Kada vas ne boli niste ni svjesni da imate zub, ili glavu, u istom sluaju, kada vas ne boli. Ali tako je drugaije kada mislite da e vam glava pui od boli. Dakle, sigurno je krivo, pogreno misliti da nas do umiranja sebi moe dovesti nanoenje bola samima sebi, odricanje, mrtvljenje, kako se to tradicionalno razumijevalo. Odrei se samoga sebe, umrijeti sebi, izgubiti samoga sebe, znai shvatiti svoju narav. Kada to uinite, pripadajue e nestati, izgubit e se. Recimo da mi jednoga dana netko ue u sobu i ja mu kaem: Samo naprijed. Moete mi rei tko ste vi? I ovjek mi odgovori: Ja sam Napoleon. A ja kaem: Ne onaj Napoleon On odgovori: Upravo taj, Bonaparte, francuski car. Vidi, vidi. kaem ja dok u sebi razmiljam: S ovim ovjekom bih trebao biti oprezan. Kaem mu: Sjednite, Vae velianstvo. Kau da ste jako dobar duhovnik. Ja imam jedan duhovni problem. Tjeskoban sam, teko mi je vjerovati u Boga. Moja vojska je u Rusiji, znate, i provodim besane noi pitajui se kako e se to zavriti. I kaem mu ja: Vae Velianstvo, ima neto to vam mogu prepisati za to. Preporuam vam da proitate esto poglavlje Evanelja po Mateju: Gledajte ljiljane na poljuniti siju niti anju. Tada se pitam tko je lui, taj ovjek ili ja? Ali ilo mi je s tim luakom. Svaki mudri guru u poetku uini s vama upravo to: sloit e se s vama, shvatit e ozbiljno vae probleme. Obrisat e koju suzu s vaeg lica. Ludi ste, ali jo uvijek niste toga svjesni. Uskoro e morati doi as kada e vam skinuti krunu s glave i rei vam: Pusti to, nisi ti Napoleon. U onim poznatim razgovorima svete Katarine Sienske, zapisano je da joj je Bog rekao: Ja sam onaj koji jesam. Ti si ona koja nisi. Jeste li ikad iskusili svoje koji/a nisi? Na istoku imamo jednu prispodobu za to: plesa i ples. Na Boga se gleda kao na plesaa, a stvorovi su Boji ples. Ali, to nije kao da je Bog veliki plesa a vi jedan mali 41

plesa. A ne. Vi uope niste plesa. Vi ste plesani! Jeste li to ikad iskusili? Dakle, kada se ovjek opameti i shvati da nije Napoleon, njegovo bivstvovanje ne prestaje. On i dalje bivstvuje, ali iznenada mu postaje jasno da je neto drugo nego to je mislio. Umrijeti samom sebi znai iznenada shvatiti da ste neto drugo nego to ste mislili. Mislili ste da se nalazite u sreditu, a sada se vidite da ste satelit. Mislili ste da ste plesa, a sada se doivljavate kao ples. To su samo analogije, prispodobe, i zato ih ne smijete shvatiti doslovno. Daju vam samo klju, smjernice. Nemojte zaboraviti da su to samo putokazi. Prema tome, nemojte se na njima previe zadravati. Nemojte ih shvatiti doslovno.

Trajna vrijednost
Prelazimo na novu temu: vrijednost vlastite osobe. Osobna vrijednost nije isto to i vlastita vrijednost. Na emu se temelji vlastita vrijednost? Temelji li se na uspjehu na poslu? Temelji li se na posjedovanju mnogo novca? Temelji li se na tome to ste privlani mnogim mukarcima (ako ste ensko), odnosno enama (ako ste muko)? Kako je sve to krhko i prolazno. Kada govorimo o vlastitoj vrijednosti, nije li to onda slika koju vidimo u glavama drugih ljudi? Meutim, moramo li ovisit o tome? Shvatit ete svoju osobnu vrijednost kada se prestanete poistovjeivati s tim prolaznim stvarima i odreivati se prema njima. Shvatiti ete svoju osobnu vrijednost kada se s tim prolaznim stvarima prestanete poistovjeivati i odreivati se prema njima. Nisam lijep zato to mi svi kau da sam lijep. U stvari, nisam ni lijep, ni ruan. To spada u stvari koje dolaze i odlaze. Moglo bi se dogoditi da se sutra preobrazim u vrlo runo bie, ali to e jo uvijek biti ja. I recimo da se onda podvrgnem plastinoj operaciji i opet postanem lijep. Postaje li ja zaista lijep? O tim stvarima trebali biste puno razmiljati. Ja vam ih brzo redom nabrajam, ali kada biste uzeli malo vremena da shvatite o emu sam govorio, da se malo zadrite na tome, nali biste bogat rudnik. Ja to znam jer sam naao veliko blago kada sam se prvi put spotaknuo o te stvari. Ugodna iskustva ine ivot radosnim. Bolna iskustva dovode nas do rasta. Ugodna iskustva ine ivot radosnim, ali po sebi ne dovode do rasta. Bolno iskustvo je to koje dovodi do rasta. Patnja ukazuje na podruje u vama gdje se jo niste rasli, gdje biste trebali rasti te biti preobraeni i promijenjeni. Da znate kako se treba okoristiti tom patnjom, o, kako biste rasli! Ograniimo se, za sada, na psiholoku patnju, na sva ona negativna uvstva koja imamo. Nemojte gubiti vrijeme na samo jedno od njih. Ve sam vam rekao to biste mogli uiniti s tim uvstvima. Promatrajte ona uvstva koja se bude u vam nakon iskustva neuspjeha! Pogledajte to govore o vama. Ovo govorim bez osuivanja (inae biste upali u zamku mrnje prema samom sebi). Promatrajte ta uvstva kao da pripadaju nekome drugom. Gledajte to razoaranje, tu potitenost koju doivljujete kada vas kritiziraju. to vam to govori o vama? Jeste li ve uli za onog ovjeka koji je rekao: Tko kae da zabrinutost ne pomae? Svaku put kad sam zbog neeg zabrinut, to se ne dogodi! Njemu je sigurno pomogla. Ili kako je to rekao jedan drugi: Neurotik je osoba koja je zabrinuta zbog neega to se nije dogodilo u prolosti. Ona nije kao mi normalni ljudi koji smo zabrinuti zbog stvari koje se nee dogoditi u budunosti. U tome je stvar. to vam ta zabrinutost, ta tjeskoba govori o vama? Negativni osjeaji, svaki negativni osjeaj koristan je za svjesnost, za razumijevanje. Daju vam mogunost da osjetite, da promatrate izvana. U poetku e potitenost i dalje biti prisutna, ali ete presjei veze s njom. Postupno ete shvaati to je to potitenost. Kada je potpuno shvatite, javljat e se sve rjee dok potpuno ne nestane. Moda, ali tada to i onako nee biti tako vano. Prije prosvjetljenja esto sam bio potiten. Poslije prosvjetljenja i 42

dalje sam potiten, ali postepeno, ili brzo, ili iznenada postii ete stanje budnosti. To je stanje u kojem odbacujete elje. Ali sjetite se to sam rekao, koja vrsta elja i nastojanja: Ukoliko ne dobijem ono to elim, odbijam biti sretan. Mislim na sluajeve u kojima srea ovisi o ispunjenju elja.

Lijepljenje na iluzije
Ako ste se na neto prilijepili, va ivot je uniten. Ako na neem visite, prestajete ivjeti. O tome govore mnoge stranice Evanelja. I do toga se dolazi shvaanjem. Shvaanje. Shvatite da je iluzija i to da je srea isto to i uzbuenje ili ushienje. To je jo jedna iluzija: da se do ushienja dolazi ostvarivanjem elja. elja raa tjeskobu, i prije ili kasnije, donosi za sobom mamurluk. Kada se budete dovoljno napatili, bit ete to spremni vidjeti. Hranite se ushienjima. To je kao da trkaeg konja hranite slasticama, kao da mu dajete kolae i vino. Tako se trkai konj ne hrani. To je kao da ovjeka hranite lijekovima. Lijekovima se neete nasititi. Potrebno vam je dobro, zdravo i hranjivo jelo i pie. Morate sve ovo sami shvatiti. Jo jedna iluzija je da to netko drugi moe uiniti umjesto vas, da to neki spasitelj, guru, ili uitelj moe uiniti umjesto vas. ak ni najvei guru na svijetu ne moe uiniti niti jedan korak umjesto vas. Sami ga morate uiniti. Sveti Augustin je to tako lijepo rekao: Sam Isus Krist nije mogao uiniti nita za mnoge od onih koji su ga sluali. Ili da ponovim onu zgodnu arapsku poslovicu: Kia je posvuda jednaka, ali uzrokuje da u movari raste trnje, a u vrtu cvijee. Vi to morate uiniti. Nitko drugi ne moe vam pomoi. Vi ste taj/ta koji/koja mora probaviti svoju hranu, vi ste taj/ta koji/koja mora shvatiti. Nitko drugi to ne moe shvatiti umjesto vas. Vi ste taj/ta koji/koja mora traiti. Nitko ne moe traiti umjesto vas. I ako je ono to traite istina, onda to vi morate uiniti. Ne moete se ni na koga oslanjati. Postoji jo jedna iluzija, iluzija da je vano biti potovan, voljen i cijenjen, da je vano nekome ili neemu pripadati. To je krivo. Odbacite ovu iluziju i nai ete sreu. U naoj je naravi potreba da budemo slobodni, da volimo, a ne da budemo voljeni. Ponekad se na svojim psihoterapijama susretnem s jednim estim problemom: Nitko me ne voli. Kako onda mogu biti sretan(sretana)? Objasnim mu(joj) to ovako: Hoete rei da u vaem ivotu nema trenutaka kada zaboravite da niste voljeni, da prestanete misliti da to i da ste sretni? Sigurno da ima i takvih trenutaka. Uzmimo, kao primjer, neku enu koja se udubila u film. Gleda komediju i valja se od smijeha, i u tim blaenim trenucima zaboravila je da je nitko ne voli, nitko je ne voli, nitko je ne voli. Sretna je! A onda izae iz kina i njezina prijateljica s kojom je gledala film ode sa svojim dekom ostavljajui tu enu samu. I pone ona razmiljati: Sve moje prijateljice imaju deke, a ja nemam nikoga. Tako sam nesretna. Nitko me ne voli! Mnogi siromani ljudi u Indiji poeli su nabavljati radio prijamnike, koji su za njih prilino veliki luksuz. ujete ljude kako govore: Svi imaju tranzistor, ali ja ga nemam. Tako sam nesretan. Dok svi nisu poeli nabavljati tranzistore, bili su savreno sretni i bez njih. Tako je to i s vama. Dok vam netko nije rekao da ne moete biti sretni ako niste voljeni, bili ste savreno sretni. Moete postati sretni a da niste voljeni, da ni za nikoga niste poeljni ili privlani. Sreu ete postii dodirom sa stvarnou. To je ono to donosi sreu: dodir sa stvarnou od trenutka do trenutka. Tu ete nai Boga; tu ete nai sreu. Ali veina ljudi nije spremna ovo uti. 43

Sljedea iluzija je da izvanjski dogaaji imaju mo povrijediti vas. Nemaju. Vi ste taj/ta koji/koja im dajete mo da vas povrijede. Sljedea iluzija: mislite da zaista jeste sve one etikete koje ljudi stavljaju na vas, ili ih vi sami stavljate na sebe. Niste, niste! I zato se ne morate na njih lijepiti. Onoga dana kad mi netko kae da sam genij i kad to uzmem ozbiljno bit u u velikoj nevolji. Moete li shvatiti zato? Zato jer u postati napet. Moram ivjeti na toj razini, moram to zadrati. Poslije svakog predavanja moram saznati: Da li vam se predavanje svidjelo? Mislite li jo uvijek da sam genij? Shvaate? I zato morate pokidati etikete. Pokidajte ih i bit ete slobodni! Nemojte se poistovjeivati s tim etiketama. To je neto to netko drugi misli. Tako vas je on(na) tada doivio(doivjela). Jeste li stvarno genij? Jeste li skrenuli? Jeste li mistik? Jeste li ludi? Zar je to vano? Naravno, ako ostanete svjesni, ako ivite od trenutka do trenutka. Kako je to divno opisano u ovim rijeima iz Evanelja: Pogledajte ptice nebeske: niti siju niti anju.. (Mt 6, 26-28). Tako govori pravi mistik, probuena osoba. Zato ste onda tjeskobni? Moete li sa svim tim tjeskobama dodati jedan jedini trenutak svom ivotu? Zato se optereivati sa sutranjicom? Postoji li ivot poslije smrti? Hou li poslije smrti i dalje ivjeti? Zato se optereivati sa sutranjicom? Uite u sadanjost! Netko je rekao: ivot je neto to nam se dogaa dok smo zaposleni pravljenjem drugih planova. To je patetino. ivjeti u sadanjem trenutku. To je jedna od stvari za koju ete primijetiti da vam se dogaa kada se probudite. ivjet ete u sadanjosti i moi ete okusiti svaki trenutak koji proivljavate. Jo jedan prilino dobar znak je kada ujete zvukove simfonije kako dolaze jedan za drugim bez elje da se zaustavite na bilo kojem od njih.

Grljenje uspomena?
Doli smo do nove teme, do drugog podruja. Ali to novo podruje usko je povezano s onim o emu sam ve govorio, pa bi moj prijedlog bio da posvijestimo sve one stvari koje smo dodali stvarnosti. Uinimo to korak po korak. Jedan isusovac priao mi je neki dan kako je prije dosta godina u New Yorku odrao jedno predavanje. U to vrijeme Portorikanci su bili na loem glasu zbog nekog incidenta. Svi su govorili svata protiv njih. I zato je u svom govoru rekao: Dopustite mi da vam proitam neto od onoga to su ljudi u New Yorku govorili protiv imigranata. To to im je proitao bilo je u stvari ono to su ljudi govorili o Ircima, Nijemcima, i o svim drugim valovima imigranata koji su se u New York doseljavali prijanjih godina! Jako je to dobro postavio kada je rekao: Ti ljudi ne donose delikvenciju sa sobom; postaju delikventni kada se ovdje suoe s odreenom situacijom. Moramo ih shvatiti. Ako elite popraviti stanje, nema smisla reagirati s predrasudama. Potrebno vam je razumijevanje, a ne osuivanje. Tako ete uspjeti promijeniti stvari u sebi. Ne osuivanjem, ne vrijeanjem samih sebe, ve razumijevanjem onoga to se dogaa. Ne tako da se nazivate prljavim starim grenikom. Ne, ne, ne, ne! Da biste mogli postii svjesnost, morate shvatiti, a ne moete shvatiti ako ste puni predrasuda. Na gotovo sve i svakoga gledamo s predrasudama. To je skoro dovoljno da obeshrabrite bilo koga. Kao kada poslije dugo vremena sretnete prijatelja s kojim ste izgubili vezu: Hej, Tom. Drago mi je da te vidim, kaem ja i vrsto ga zagrlim. Koga to grlim? Toma ili svoju uspomenu na njega? ivo bie ili le? Pretpostavljam da je jo uvijek onaj zgodan deko kakvim sam ga drao. Pretpostavljam da se jo uvijek uklapa u zamisao koju imam o njemu, i u moje uspomene i asocijacije. I tako sam ga zagrlio. Pet minuta kasnije uspostavim da se promijenio i da me vie ne zanima. Zagrlio sam pogrenu osobu. 44

Ako elite vidjeti kako je to istina, sluajte ovo: jedna asna sestra iz Indije odlazi na duhovne vjebe. Svi u njezinoj zajednici govore: Ah, ve znamo, to je dio njezine karizme. Uvijek ide na razne teajeve i duhovne vjebe. Nita je nee promijeniti. Ali dogodilo se, pa se sestra zaista promijenila na tom teaju, ili terapeutskoj grupi, to je ve bilo. Promijenila se je i svi opaaju razliku. Svi govore: Boe, zaista si dola do nekih spoznaja, zar ne? Zaista je dola i ljudi vide razliku u njezinom ponaanju, na njezinom tijelu, na licu. To je uvijek tako kada se dogodi unutarnja promjena. To se uvijek odrazi na licu, u oima, na tijelu. I onda se ta sestra vratila u svoju zajednicu, i poto zajednica ima predrasude o njoj, fiksnu ideju o njoj, nastavit e gledati na nju kroz te predrasude. Jedino oni ne vide nikakve promjene na njoj. Kau: E pa izgleda malo ivahnije, ali ekajte malo, opet e biti potitena. I nakon nekoliko tjedana ona je opet potitena, reagirala je na njihovu reakciju. I svi kau: Vidite, rekli smo vam, nije se promijenila. Ali tragedija je u tome to se ona zaista promijenila, samo to to oni nisu vidjeli. Opaanje ima razarajue posljedice na ljubav i meuljudske odnose. Kakav god bio odnos, sigurno pretpostavlja dvije stvari: jasnou opaanja (u onoj mjeri koliko nam je to mogue. Neki ljudi bi postavili pitanje o mogunosti jasnog opaanja, ali ja mislim da nitko nee staviti u pitanje da je poeljno da mu se pokuamo pribliiti) i ispravnost reakcije. Vea je vjerojatnost da ete ispravno reagirati ako vam je opaanje jasno. Kada je vae opaanje iskrivljeno, vjerojatno neete ispravno reagirati. Kako moete voljeti nekoga koga uope ne vidite? Moete li zaista vidjeti nekoga na koga ste navezani? Moete li zaista vidjeti nekoga koga se bojite i zbog toga ga ne volite? Uvijek mrzimo ono ega se bojimo. Strah Gospodnji poetak je mudrosti, ponekad mi kau ljudi. Ali ekajte malo. Nadam se da razumiju to govore jer uvijek mrzimo ono ega se bojimo. Ono to mrzimo uvijek elimo unititi, izbjei, elimo se toga otarasiti. Ne sviaju vam se ljudi kojih se bojite. Ukoliko se bojite odreene osobe, ne moete je voljeti. I tu osobu ne moete ni vidjeti jer vam vaa uvstva zaklanjaju pogled. Meutim, isti je sluaj kada vas netko privlai. Kada se pojavi prava ljubav, nitko vam se vie nee sviati, niti ak ne sviati u uobiajenom smislu rijei. Vidite ih jasno i reagirate ispravno. Ali na naoj ljudskoj razini ono to vam se svia ili ne svia, vae sklonosti, ono to vas privlai, itd. i dalje e vam nailaziti kao prepreke na putu. Zato morate biti svjesni svojih predrasuda, onoga to vam se svia, ne svia, ili vas privlai. Sve to je prisutno u vama, tako ste uvjetovani. Kako to da vam se sviaju stvari koje se meni ne sviaju? Zato to je vaa kultura razliita od moje. Va odgoj je razliit od mojeg. Kad bih vam ponudio neto to ja smatram ukusnim, vama bi to bilo tako odvratno da biste otili van. U nekim dijelovima Indije ljudi vole psee meso. Drugima bi pak dolo na povraanje kad biste im rekli da im je posluen odrezak od pseeg mesa. Zato? Razliite uvjetovanosti, razliiti programi. Hindusima bi dolo zlo kad bi uli da su pojeli govedinu, ali Amerikancima je ukusna. Pitate: Ali zato ne jedu govedinu? Iz istog razloga zbog kojeg vi ne biste pojeli svojeg psa ljubimca. Isti razlog. Krava je za indijskog seljaka isto ono to je vama pas. Ne eli je pojesti. Tome se protivi predrasuda ugraena u kulturu. Ta predrasuda uva ivotinju koja je toliko potrebna za obraivanje zemlje, itd. Zato se onda zaljubim u neku osobu? Kako to da se zaljubim u jedan tip osobe, a ne u drugi? Zato jer sam uvjetovan. U mojoj podsvijesti postoji jedna slika prema kojoj odreujem da mi se taj odreeni tip svia, da me privlai. I zato izgubim glavu kada sretnem takvu osobu. Ali jesam li je vidio? Ne! Vidjet u je poto se oenim s njom, tada dolazi do buenja! I tada moe poeti ljubav. Ali zaljubljenost nema uope nikakve veze s ljubavlju. To nije ljubav, to je udnja, gorua udnja. Svim svojim biem elite da vam to oboavano stvorenje kae da ste joj privlani. To vam daje velianstven osjeaj. U meuvremenu, svi govore: Kog to vraga vidi na njoj? Ali problem je u njegovoj uvjetovanosti: on ne vidi. Kau da je ljubav slijepa. Vjerujte mi, nita nema tako jasan 45

pogled kao istinska ljubav, nita. To je stvar s najjasnijim vidom na svijetu. Ovisnost je slijepa, navezanosti su slijepe. Prilijepljenost, udnja i elje su slijepe, ali ne istinska ljubav. Nemojte to nazivati ljubavlju. Ali, naravno, ta rije je izvrnuta u veini suvremenih jezika. Ljudi govore o voenju ljubavi i zaljubljivanju. Kao kad je jedan djeai pitao djevojicu: Jesi li se do sada koji put zaljubila? A ona odgovori: Ne, ali jednom sam se zasviala. 4 O emu onda ljudi govore kada se zaljube? Prvo to nam je potrebno je jasnoa opaanja. Jedan od razloga zato ljude ne opaamo jasno je oigledan: naa uvstva, uvjetovanosti, ono to nam se svia ili ne svia, zaklanjaju nam pogled. Moramo se suoiti s tom injenicom. Ali moramo se suoiti s neim jo vanijim: sa svojim idejama, zakljucima i pojmovima. Vjerovali ili ne, svaki pojam koji nam je trebao pomoi da stupimo u dodir sa stvarnou na kraju postane zapreka jer prije ili kasnije zaboravimo da rijei same po sebi nisu stvari. To su dvije razliitosti. Zato sam vam i rekao ranije da je zadnja prepreka na putu do Boga sama rije Bog i pojam o Bogu. To e vam stati na put ako ne budete paljivi. Rije bi trebala biti pomo, i moe nam pomoi, ali isto tako moe biti i prepreka.

Postati konkretan
Svaki put kada imam neki pojam mogao bih ga primijeniti na nekoliko pojedinaca. Ne govorimo o stvarnim, odreenim imenima kao to su Mary i John, koja nemaju pojmovno znaenje. Pojam se moe primijeniti na bilo koji broj pojedinaca, na bezbroj pojedinaca. Pojmovi su opi. Na primjer, rije list moe se primijeniti na svaki pojedini list na drvu. Ista se rije primjenjuje na svaki od tih pojedinanih listova. Pae, ista ta rije upotrebljava se za sve lie na svom drveu: mala, velika, njeno, suho, uto, zeleno, bananino lie. Ako vam, dakle, kaem da sam jutros vidio jedan list, neete imati pojma o onome to sam vidio. Da vidimo moete li to shvatiti. Imate zamisao o onome to nisam vidio. Nisam vidio ivotinju. Nisam vidio psa. Nisam vidio ljudsko bie. Nisam vidio cipelu. Imate dakle neku nejasnu zamisao o onome to sam vidio, ali nije odreena, nije tona. Pojam ljudsko bie ne odnosi se na primitivnog ovjeka, ni na civiliziranog ovjeka, ni na odraslog ovjeka, ni na djecu, ni na muko ili ensko, ni na odreenu dob, ne na ovu kulturu ili neku drugu, nego na pojam. Ljudsko bie koje sretnemo je stvarno; nikada ne vidite ope ljudsko bie kao to je va pojam opi. Dakle, va pojam ukazuje na neto, ali nikada nije potpuno toan; izmie mu jedinstvenost, konkretnost. Pojam je opi. Kada vam dam neki pojam, dao sam vam neto, ali to je ipak jako malo. Pojam je tako vrijedan, tako koristan za znanost. Na primjer, da kaem da ste svi vi ovdje prisutni iva bia, to bi sa stajalita znanosti bilo sasvim tono. Meutim, mi smo neto vie od toga. Da kaem da je Mary Jane ivo bie, to bi bilo tono, ali nije potpuno tono zato to sam ispustio neto bitno o njoj, i zato je to nepravedno prema njoj. Kada neku osobu nazovem enom, to moe biti tono, ali puno toga u toj osobi ne odgovara pojmu ena. Ona je uvijek jedna odreena, konkretna, jedinstvena ena koju jedino moete doivjeti, ali ne moete konceptualizirati, ograniiti na neki pojam. Ja sam moram vidjeti tu konkretnu osobu, moram je sam doivjeti, intuitivno je upoznati. Pojedinca moete intuitivno upoznati, ali ne moete ga konceptualizirati.

46

ovjek je neto to nadmauje razum. Mnogi od vas su vjerojatno ponosni to se mogu nazvati Amerikancima, isto kao to bi se i mnogi Indijci ponosili time to se nazivaju Indijcima. Ali to je to Amerikanac, i to je to Indijac? To su konvencije; to nije dio vae naravi. Sve to imate su etikete. U stvari ne razumijete ovjeka. Pojam uvijek propusti ili mu izmakne neto od krajnje vanosti, neto dragocjeno to se nalazi samo u stvarnosti koje je konkretna i jedinstvena. Veliki Krishnamurti jako je to lijepo rekao: Onoga dana kada dijete naui kako se zove neka ptica, dijete vie nikada nee vidjeti tu pticu. Kako istinito! Prvi put kada vae dijete vidi tu pernatu, ivu i skakutavu stvar, kaete mu: Vrabac. I sutra kada dijete opet vidi tu pernatu, ivu i skakutavu stvar slinu onoj prvoj, rei e: Ah, vrabac. Ve sam ih vidio. Vrapci su mi dosadni. Ako ni na to ne gledate kroz svoje pojmove, nikada vam nee biti dosadno. Svaka pojedina stvar je jedinstvena. Svaki vrabac je, unato slinostima, razliit od svih drugih vrabaca. Slinosti su od velike pomoi zato to moemo apstrahirati, moemo stvarati pojmove. To je od velike pomoi sa stajalita komunikacije, obrazovanja i znanosti, ali nas isto tako moe odvesti na krivi put, moe postati velika prepreka da vidimo tog konkretnog pojedinca. Ako je vae jedino iskustvo va pojam, onda nemate iskustvo stvarnosti jer stvarnost je konkretna. Pojam bi vam samo trebao pomoi, voditi vas do stvarnosti, ali kada tamo stignete, morate je upoznati intuitivno ili je iskusiti izravno. Druga znaajka pojma je da je statian, dok je stvarnost dinamina. Za Slapove Niagare uvijek koristimo isto ime, ali ta voda se stalno mijenja. Imate rije rijeka, ali voda tamo stalno tee. Imate jednu rije za svoje tijelo, ali stanice u vaem tijelu se stalno obnavljaju. Pretpostavimo, na primjer, da vani pue jaki vjetar, a ja bih elio da ljudi u mojoj domovini dobiju nekakav pojam o tome kako Amerika oluja ili hurikan izgledaju. I izaem van da ulovim malo tog vjetra u kutiju za cigarete, i odem kui i kaem: Gledajte ovo. Naravno, to vie nije oluja jer smo je uhvatili, zar ne? Ili kao kad bih vam htio doarati kako rijeka tee pa vam je donesem u kanti. Onoga trenutka kada stvari stavite u pojmove, prestaju tei, postaju statine, mrtve. Smrznuti val vie nije val. Val je u svojoj biti pokret, djelovanje. Kada ga smrznete, to vie nije val. Pojmovi su uvijek smrznuti. Stvarnost tee. Napokon, ako emo vjerovati misticima (i ne iziskuje puno napora da se ovo shvati, ili ak povjeruje, ali nitko to ne moe vidjeti odjednom) stvarnost je cjelina, ali rijei i pojmovi fragmentiraju stvarnost. Zato je tako teko prevoditi s jednog jezika na drugi, jer svaki jezik drobi stvarnost na svoj nain. Englesku rije home nemogue je prevesti na francuski ili panjolski. Casa nije isto to i home. Home ima neke asocijacije koje su specifine za engleski jezik. Svaki jezik ima rijei i izraze koje nije mogue prevesti jer drobimo stvarnost i dodajemo neto ili oduzimamo, i uporaba se mijenja. Stvarnost je cjelina, a mi je sijeemo da stvorimo pojmove, i upotrebljavamo rijei kako bi oznaili razliite dijelove. Da nikada u ivotu niste vidjeli ivotinju i da onda, na primjer, naete rep, samo rep, i da vam netko kae: To je rep, biste li imali ikakve ideje o tome to je to, da nemate ideje o tome to je ivotinja? Ideje u stvari krnje pogled, intuiciju, iskustvo i stvarnost kao cjelinu. To je ono to nam mistici stalno govore. Rijei vam ne mogu pruiti stvarnost. One samo oznauju, ukazuju na stvarnost. Treba ih upotrebljavati kao putokaze za stvarnost. Ali jednom kada tamo dospijete vai pojmovi e biti beskorisni. Jedan hinduistiki sveenik raspravljao je jednom s filozofom koji je tvrdio da je zadnja prepreka na putu do Boga rije Bog, pojam Boga. Sveenika je to okiralo, ali filozof je rekao: Magarac na kojeg se uspne i na kojem jae do kue, nije sredstvo s kojim ulazi u kuu. Pojmove koristite da biste tamo mogli stii, a onda sjaite i idete iznad toga, s onu stranu pojmova. Ne morate biti mistik da biste mogli shvatiti da je stvarnost neto to se ne moe zatvoriti u rijei i pojmove. Morate znati s one strane znanja da biste mogli znati to je to stvarnost. Podsjea li vas to na neto? Onima kojima je poznato djelo Oblak neznanja prepoznat e taj izraz. Pjesnici, slikari, mistici, i veliki filozofi, svi su oni vidjeli mig te istine. Recimo 47

da jednoga dana gledam drvo. Do tada sam, svaki put kada sam vidio drvo, rekao: Eto, to je drvo. Ali danas kada gledam to drvo, ne vidim drvo. Barem ne ono to sam navikao vidjeti. Vidim neto sa svjeinom djejeg pogleda. Nema rijei za to. Vidim neto jedinstveno, cijelo, neto to tee, neto to nije razbijeno. udim se. Da me pitate: to si vidio? to mislite, to bih vam odgovorio? Nemam rijei za to. Za stvarnost nema rijei jer im upotrijebim neku rije, vraamo se na pojmove. I ako ne moete izraziti ovu stvarnost koja je dostupna vaim ulima, kako ete onda izraziti neto to se ne moe vidjeti okom ni uti uhom? Kako netko moe nai rijei kojima bi se izrazila Boja stvarnost? Poinjete li shvaati to su Toma Akvinski, Augustin i svi ostali govorili, i to je Crkva stalno uila dok je govorila da je Bog misterij, nespoznatljiv za ljudski um? Jedno od posljednjih pisama velikog Karla Rahnera bilo je upueno jednom mladom njemakom ovisniku koji ga je molio za pomo. Mladi je rekao: Vi teolozi govorite o Bogu, ali to taj Bog znai u mojem ivotu? Kako me taj Bog moe osloboditi droge? Rahner mu je odgovorio: Moram ti potpuno iskreno priznati da je Bog za mene bio i ostao potpuna tajna. Ne razumijem to je Bog. Nitko ne razumije. Imamo neke neizravne spoznaje, nagaanja, zamuckujemo pokuavajui staviti tu tajnu u rijei. Ali za to ne postoje rijei niti reenice. Na jednom predavanju u Londonu rekao je teolozima: Teologova zadaa je sve objasniti vjerom u Boga i objasniti da je Bog neobjanjiv. Neobjanjiva tajna. Ne znate i ne moete rei. Moemo samo zamuckivati: E, pahm Rijei su putokazi, a ne opisi. Na alost, ljudi padaju u idolopoklonstvo jer misle da, kad se govori o Bogu, rije isto to i objekt (On). Kako moete biti tako ludi? Moete li biti lui od toga? ak i kada je rije o ljudima, ili o drveu, liu ili ivotinjama, rije nije isto to i ta stvar. A vi biste htjeli rei da, kada se govori o Bogu, rije jedna stvar. O emu to govorite? Jedan meunarodno poznati strunjak za Sveto pismo bio je prisutan na jednom od mojih teajeva u San Franciscu, i rekao mi je: Boe moj, nakon to sam vas sluao, shvatio sam da sam cijeli svoj ivot bio idolopoklonik. Moj idol nije bio napravljen od drva ili metala, bio je to razumski idol. To su opasniji idolopoklonici. Oni koriste vrlo istananu tvar - razum koji stvara njihovog Boga. elio bih vas dovesti do ovoga: svjesnost stvarnosti koja se nalazi oko vas. Svjesnost znai gledanje, promatranje onoga to se dogaa u vama i oko vas. Dogaa se je prilino toan izraz: drvee, trava, cvijee, ivotinje, stijena, cjelokupna stvarnost se giba. Treba je promatrati, gledati je. Kako je za ovjeka vano da promatra ne samo sebe, ve svu stvarnost. Jeste li vi zarobljeni svojim pojmovima? elite li se probiti van iz svojeg zatvora? Gledajte onda, promatrajte, provedite sate u promatranju. to treba gledati? Bilo to? Lica ljudi, oblike drvea, pticu u letu, hrpu kamenja, gledajte kako raste trava. Doite u dodir sa stvarima, gledajte ih. Ima nade da ete se tada osloboditi tih krutih shema koje smo svi razvili, iz kojih nam se nameu nae misli i rijei. Tada emo, nadajmo se, vidjeti. to emo vidjeti? Ono to smo odabrali nazivati realnou, sve ono to se nalazi s onu stranu rijei i pojmova. Ovo je duhovna vjeba, povezana je sa duhovnou, povezana je s oslobaanjem iz vaeg kaveza, iz robovanja pojmovima i rijeima. Kako je to tuno ako proivimo ivot a nikada ga ne vidimo djetinjim oima. To ne znai da bi pojmove trebalo potpuno odbaciti jer su nam dragocjeni. Iako poinjemo bez njih, pojmovi imaju vrlo pozitivnu funkciju. Zahvaljujui pojmovima razvijamo svoju inteligenciju. Nismo pozvani na to da postanemo djeca, nego kao djeca. Moramo pasti s razine nevinosti i biti izbaeni iz raja, moramo razviti svoje ja i pripadajue tim pojmovima. Ali onda se moramo vratiti u raj. Moramo ponovno biti otkupljeni. Moramo odbaciti starog ovjeka, staru narav, uvjetovani ja, i vratiti se na razinu djeteta, ali ne tako da budemo djeca. Kada krenemo u ivot, stvarnost gledamo s uenjem, ali to nije inteligentno uenje mistika, ve neuoblieno uenje djeteta. Kada razvijemo jezik i rijei, 48

uenje umire i nadomjeta se dosadom. Onda emo se, ako imamo sree, ponovno vratiti uenju.

Kada vam ponestane rijei

Dag Hammarksjld, nekadanji generalni sekretar Ujedinjenih naroda, tako je to lijepo rekao: Bog ne umire onoga dana kada mi prestanemo vjerovati u osobno boanstvo. Ali mi umiremo onoga dana kada nai ivoti prestanu biti osvjetljavani stalnim zraenjem uda koje se svaki dan obnavlja, izvora koji je s onu stranu svakog razuma." Ne moramo se svaati zbog rijei jer Bog je samo jedna rije, jedan pojam. Ljudi se nikada ne svaaju zbog stvarnosti. Svaamo se samo zbog miljenja, zbog pojmova, i zbog sudova. Odbacite svoje pojmove, odbacite svoja miljenja, odbacite svoje predrasude, odbacite svoje sudove, i shvatit ete to. Quia de Deo scire non possumus quid sit, sed non sit, non possumus considere de Deo, quomodo sit sed quomodo non sit. Tako je sv. Toma Akvinski napisao u uvodu za cijelo svoje djelo Summa Theologica: Budui da ne moemo znati to je Bog, nego samo ono to Bog nije, ne moemo govoriti o onome kakav jest, nego samo kakav nije. Ve sam spomenuo Tomin komentar Boethiusove De Sancta Trinitate, gdje kae da je najuzvienije znanje o Bogu spoznati Boga kao nespoznatljivoga, tamquam ignotum. I u svojoj Questio Disputata de Potentia Dei, Toma kae: Posljednje to ovjek moe saznati o Bogu je da spoznamo da Ga ne znamo. Ovaj gospodin smatra se prvakom meu teolozima. Bio je mistik i danas je kanonizirani svetac. Stojimo na prilino vrstim temeljima. U Indiji imamo uzreicu koja potjee iz sanskritskih spisa: neti, neti, to znai: ne to, ne to. Tomina metoda oznaena je kao via negativa - negativni put. C. S. Lewis pisao je dnevnik dok je njegova ena umirala - Promatranje tuge. Oenio je Amerikanku koju je jako volio. Rekao je svojim prijateljima: Bog mi je dao u mojim ezdesetim godinama ono to mi je uskratio u dvadesetim. Tek se bio oenio kad mu je supruga umrla u mukama od raka. Lewis je rekao da mu se sva njegova vjera sruila kao kula od karata. Eto, bio je poznati kranski apologet, ali kad je sam doivio tragediju, pitao se: Je li Bog Otac pun ljubavi, ili je Bog veliki muitelj? Ima dosta dokaza i za jedno i za drugo! Sjeam se kad je moja majka oboljela od raka, sestra mi je rekla: Tony, kako je Bog mogao dopustiti da se to dogodi majci. Rekao sam joj: Draga moja sestro, prole godine u Kini je zbog sue od gladi umrlo milijun ljudi, a onda nisi nita rekla. Nekada je najbolja stvar koja nam se moe dogoditi da se probudimo u stvarnosti, da nas pogodi neka nesrea jer tada se okreemo vjeri, kao to se to dogodilo i C. S. Lewisu. Rekao je da nikada nije sumnjao u to da se ljudski ivot nastavlja poslije smrti dok mu nije umrla ena, a onda vie nije bio siguran. Zato? Zato jer mu je bilo toliko vano da ostane na ivotu. Lewis je, kao to znate, majstor za usporedbe i analogiju. Kae: To je kao s konopcem. Netko vas pita: Hoe li ovaj mosti izdrati sedamdeset kilograma? Odgovorite: Da. Dobro, onda emo vaeg prijatelja pustiti da prijee preko njega. Onda kaete: ekajte malo, dajte da ga jo jednom provjerim. Sada vie niste tako sigurni. Takoer je napisao u svom dnevniku da nita ne moemo znati o Bogu i da su ak i naa pitanja o Bogu besmislena. Zato? To je kao da vas netko tko je roen slijep pita: Je li zelena boja vrua ili hladna. Neti, neti, ne to. Je li duga ili kratka? Ne to. Je li slatka ili kisela? Ne to, ne to. Slijepa osoba nema rijei, nema pojam za boje o kojima nema nikakve ideje, ni intuicije, ni iskustva. O tome moete priati samo analogijama. to god pitao, moete mu rei samo: Ne to. C. S. Lewis napiso je negdje da je to kao da netko pita koliko minuta ima u utoj boji. Svatko bi mogao uzeti to pitanje ozbiljno, mogao bi raspravljati o tome, svaati se zbog toga. Jedna

49

osoba misli da u utoj boji ima dvadeset i pet mrkvi. Druga pak kae: Ne, ima sedamnaest rajica. I odjednom se ponu svaati. Ne to, ne to. Zadnje to moemo saznati o Bogu je to da saznamo da ne znamo. Naa tragedija je u tome to previe znamo. Mislimo da znamo, to je naa tragedija, i zato nita ne otkrivamo. injenica je da je Toma Akvinski (koji je bio ne samo teolog, nego i veliki filozof) nekoliko puta ponovio: Sav napor ljudskog uma ne moe nam pomoi da shvatimo bit jedne muhe.

Kulturna uvjetovanost
Jo neto o rijeima. Ve sam vam rekao da su rijei ograniene. Moram jo neto dodati. Ima nekih rijei koje se ni na to ne odnose. Na primjer, ja sam Indijac. Pretpostavimo sada da sam ratni zarobljenik u Pakistanu i da mi kau: Danas emo te odvesti do granice i vidjet e svoju domovinu. I dovedu me do granice i gledam preko i razmiljam: O, domovino moja, lijepa moja domovino. Vidim sela, drvee i breuljke. To je moje, moja rodna gruda. Nakon nekog vremena jedan od straara kae: Oprosti, pogrijeili smo. Moramo ii jo petnaest kilometara dalje. Na to sam reagirao? Ni na to. Usredotoio sam se na rije Indija. Ali drvee nije Indija - drvee je drvee. Granica i mea u stvari nema. Postavio ih je ljudski razum - najee glupi i pohlepni politiari. Moja zemlja je nekada bila jedinstvena, a sada ih ima etiri. Ako ne budemo pazili, moda e ih biti i est. Tada emo imati est stjegova i est vojski. Zato me nikada neete vidjeti da pozdravljam stijeg. Svi nacionalni stjegovi su mi odvratni jer to su idoli. to pozdravljamo? Ja pozdravljam ljude, a ne stijeg okruen vojskom. Stjegovi se nalaze u ljudskim glavama. Bilo kako bilo, postoje tisue rijei koje nemaju nikakve veze sa stvarnou. Ali kako samo rasplamsavaju uvstva u nama! Zato poinjemo viati stvari koje ne postoje. Mi stvarno vidimo Indijske planine koje uope ne postoje, i mi stvarno vidimo Indijce koji takoer ne postoje. Postoji vaa amerika uvjetovanost. Postoji moja indijska uvjetovanost, ali to ba i nije dobro. U zemljama Treeg svijeta danas puno govorimo o inkulturaciji. to je to kultura? Ta rije mi se ne svia. Znai li to da ste spremni uiniti neto zato to ste tako uvjetovani. Znai li to da ste spremni osjeati neto zato to ste tako uvjetovani? Zar to nije mehaniki? Zamislite da neku ameriku bebu usvoji ruski par. To dijete nema pojma da je roeno u Americi. Govorit e ruski, ivjet e i umrijeti za majku Rusiju i mrzit e Amerikance. Dijete e biti igosano svojom kulturom i uronjeno u rusku literaturu. Na svijet e gledati oima svoje kulture. No, ako elite nositi svoju kulturu kao to nosite odjeu, to je u redu. Indijke nose sari, Amerikanke neto drugo, a Japanke nose kimono, ali nitko se ne poistovjeuje s odjeom. Meutim, vi svoju kulturu elite nositi usredotoenije, postanete ponosni na svoju kulturu. Ue vas da se ponosite na nju. Dopustite mi da to naglasim koliko je god mogue. Jedan moj prijatelj, isusovac, rekao mi je: Nikada kada vidim prosjaka ne mogu proi da mu ne dam milostinju. Nauio sam to od svoje majke. Njegova majka bi ponudila obrok svakom siromahu koji bi tuda proao. Rekao sam mu: Joe, to to ti radi nije nikakva vrlina nego prisila, dobra prisila sa siromahovog stajalita, ali svejedno prisila. Sjeam se jo jednog isusovca koji je na jednom susretu bombajske provincije rekao: Osamdeset mi je godina, a isusovac sam ezdeset i pet godina. Nikada nisam propustio svoj sat meditacije, nikada. Pa, tome bi se ovjek mogao diviti, ali to bi mogla biti i prisila. U tome nema velike zasluge ako se radi mehaniki. Ljepota nekog ina ne temelji se na tome to je to postala navika, ve na osjetljivosti, svijesti, jasnoi opaanja i ispravnosti reakcije. Jednom prosjaku mogu rei da, a drugom ne. Nikakva uvjetovanost i nikakva programiranost iz mojih prolih iskustava ili kulture ne mogu me ni na to prinuditi. Nitko me nije igosao, ili 50

ako jest, ja vie ne reagiram na tim osnovama. Ako ste imali neko loe iskustvo s Amerikancem, ili ako vas je ugrizao pas, ili ako ste imali loe iskustvo s nekom vrstom hrane, to iskustvo e utjecati na vas do kraja ivota. A to je loe! Morate se osloboditi toga. Nemojte za sobom vui iskustva iz prolosti. U stvari, nemojte vui za sobom ni dobra iskustva. Nauite to znai iskusiti neto u potpunosti, a onda to pustite i idite dalje od trenutka do trenutka, slobodni od utjecaja tog iskustva. Na taj biste nain putovali s tako malo prtljage da biste mogli proi kroz uicu igle. Saznali biste to je vjeni ivot, jer vjeni ivot je sad, u bezvremenskom sada. Samo tako moete ui u vjeni ivot. Ali koliko stvari nosimo sa sobom. Nikada nismo postavili za cilj da se oslobodimo prtljage, da budemo svoji. ao mi je to to moram rei, ali kamo god iao, sreem muslimane koji koriste svoju vjeru, bogotovlje i Kuran za odvraanje od tog zadatka. A isto je i s muslimanima i kranima. Moete li zamisliti ovjeka na kojega rijei ne utjeu? Moete mu rei bilo to, a on e ipak biti poten prema vama. Moete rei: Ja sam kardinal, nadbiskup taj i taj, a ipak e biti poten prema vama. Na njega etikete ne utjeu.

Filtrirana stvarnost
elio bih rei jo neto o naem opaanju stvarnosti. Dopustite mi da se posluim analogijom. Predsjednik Sjedinjenih Amerikih Drava mora dobiti informacije od graana. Papa u Rimu mora dobiti informacije od cijele Crkve. Postoje doslovno milijuni informacija koje bi im se mogle dati, ali teko da bi ih mogli sve primiti, a jo je manja vjerojatnost da bi ih mogli sve obraditi. I zato imaju ljude kojima su povjerili obradu informacija: pripremu izvadaka i saetaka, pregled i filtriranje, i na kraju, neto od toga doe do njih. To isto se dogaa i nama. Iz svake nae pore, svake stanice naeg tijela i od svih naih ula dobivamo informacije iz stvarnosti. Meutim, mi stvarnost uvijek filtriramo. Koji su to filtri? Naa uvjetovanost? Naa kultura? Naa programiranost? Nain na koji smo naueni gledati na stvari i doivljavati ih? ak i na jezik moe biti jedan filtar. Filtriranje je ponekad tako jako da ne vidite stvari koje vas okruuju. Pogledajte samo paranoidnu osobu koja se uvijek osjea ugroenom od neega to ne postoji i uvijek interpretira stvarnost u okvirima svoje uvjetovanosti i odreenih iskustava iz prolosti. Postoji jo jedan zloduh koji uzrokuje filtriranje. Zove se navezanost, elja, nastojanje, udnja. udnja je korijen alosti. udnja iskrivljava i unitava opaanje. Strahovi i elje nas progone. Samuel Jonson je rekao: Spoznaja da e za tjedan dana visjeti na vjealima udnovato usredotouje ovjekov um. Izbriete sve ostalo i usredotoite se samo na strah, elju ili udnju. Dok smo bili mladi, omamljivani smo na razliite naine. Odgajani smo tako da trebamo druge. Zbog ega? Zbog prihvaanja, odobravanja, pohvala i pljeskanja, zbog onoga to nazivaju uspjehom. To su rijei koje se ne poklapaju ni sa im u stvarnosti. To su konvencije, stvari koje su izmiljene, ali ne shvaamo da se ne poklapaju ni sa im u stvarnosti. to je uspjeh? To je ono za to jedna skupina ljudi odlui da je dobro. Druga skupina odluit e da je to isto loe. Ono to je dobro u Washingtonu, moglo bi biti smatrano loim u kartuzijskom samostanu. Uspjeh u politikim krugovima mogao bi biti smatran neuspjehom u nekim drugim krugovima. To su konvencije. Ali mi ih smatramo injenicama, zar ne? Kada smo bili mladi, bili smo programirani da budemo nesretni. Nauili su nas na to da mislimo da je za sreu potreban novac, uspjeh, lijep(a) ili zgodan(na) ivotni(a) partner(ica), dobar posao, prijateljstvo, duhovnost, Bog, popis je dug. Reeno nam je da, ukoliko ne dobijemo te stvari, neemo biti sretni. To je ono to ja nazivam navezanou. Navezanost je uvjerenje da bez neke stvari neete biti sretni. Kada vas jednom uvjere u to, kada vam to ue u podsvijest, kada se nakalemi na sr vaeg bia 51

doi e vam kraj. Kaete: Kako mogu biti sretan bez dobrog zdravlja? Ali sluajte, sreo sam ljude koji su umirali od raka i bili su sretni. Pitate: Kako su mogli biti sretni znajui da e umrijeti? Ali bili su. Kako mogu biti sretan ako nemam novaca? Netko ima milijun dolara u banci i osjea se nesigurnim, a netko drugi nema doslovno nita, ali ini se da se uope ne osjea nesigurnim. Bio je drugaije programiran i to je sve. Beskorisno je prvome savjetovati to da ini - potrebno mu je razumijevanje. Savjeti nisu od velike koristi. Trebate shvatiti da ste programirani, da imate kriva uvjerenja. Shvatite da je to krivo, shvatite da je to fantazija. to ljudi ine tijekom cijelog svog ivota? Zaokupljeni su borbom. Borba, borba, borba. Nazivaju to opstankom. Kada prosjeni Amerikanac kae da se trudi za ivot, ne radi se o ivotu. A, ne! Imaju puno vie nego to im je potrebno za ivot. Doite u moju zemlju i vidjet ete. Za ivot vam nisu potrebni svi ti automobili. Nije vam potreban televizor. Nije vam potrebna minka. Nije vam potrebna sva ta odjea da biste mogli ivjeti. Ali pokuaj u to uvjeriti prosjenog Amerikanca. Ispran mu je mozak; programiran je. Zato rade i bore se da dobiju taj eljeni objekt koji e ih usreiti. Sluajte tu patetinu priu o sebi, o meni, o svima: Dok ne dobijem tu stvar (novac, prijateljstvo, bilo to), neu biti sretan. Moram se boriti da je dobijem i kada je budem imao, moram se boriti da ju zadrim. Ostvario sam privremeno ushienje. O, kako sam ushien. Imam je! Meutim, koliko to dugo traje? Nekoliko trenutaka, najvie nekoliko dana. Koliko dugo ste ushieni kada kupite novi automobil? Sve dok vam neka druga navezanost ne bude ugroena! Istina o ushienju je da nam ga je nakon nekog vremena dosta. Rekli su mi da je molitva bitna, rekli su mi da je Bog bitan, rekli su mi da je prijateljstvo bitna stvar. I ne znajui to je u biti molitva, i to je u biti Bog, i ne znajui to je u biti prijateljstvo, uinili smo od njih vane stvari. Ali nakon nekog vremena sve nam to dosadi: dosadi nam i molitva, i Bog, i prijateljstvo. Zar to nije patetino? I nema izlaza. Iz toga jednostavno nema izlaza. To je jedini uzorak koji nam je dan po kojem bismo mogli biti sretni. Nije nam dan ni jedan drugi uzorak. Ni naa kultura, ni nae drutvo, i - ao mi je to to moram rei ni naa vjera, nisu nam dale niti jedan drugi uzorak. Imenovali su vas kardinalom. Kako je to velika ast! ast? Rekli ste: ast? Upotrijebili ste krivu rije. Sada e i drugi teiti za time. Upali ste u ono to se u Evanelju naziva svijetom, izgubit ete svoju duu. Svijet, mo, presti, pobjeivanje, uspjeh, ast, itd. - to su sve nepostojee stvari. Dobijete svijet, ali izgubite duu. Cijeli va ivot bio je prazan i bez due. Nema u njemu nita. Postoji samo jedan izlaz i to je da izbriete taj program. Kako se to moe postii? Morate postati svjesni svoje programiranosti. Ne moete se promijeniti svojim trudom ili voljom, ne moete se promijeniti uz pomo ideala, ne moete se promijeniti staranjem novih navika. Vae ponaanje moe se promijeniti, ali se neete promijeniti vi. Promijenit ete se samo uz pomo svjesnosti i razumijevanja. Kada kamen vidite kao kamen, i komadi papira kao komadi papira, kada prestanete misliti da je kamen dragocjeni dijamant, i kada prestanete misliti da je komadi papira ek na milijardu dolara. Kada to vidite, promijenit ete se. U vaem nastojanju da se promijenite nee vie biti nasilja. Inae je ono to vi nazivate promjenom samo premjetanje namjetaja. Vae ponaanje se promijeni, ali ne vi.

Nenavezanost
Jedini nain na koji se moete promijeniti je da promijenite svoje razumijevanje. Ali to znai shvatiti? Kako se to postie? Razmislite o tome kako robujemo razliitim navezanostima. Nastojimo preurediti svijet tako da moemo zadrati svoje navezanosti jer su u ovome svijetu stalno ugroene. Bojim se da bi me prijatelj(ica) mogao(la) prestati voljeti mogao(la) bih se okrenuti nekome drugome. Moram se stalno truditi da budem 52

privlaan za tu drugu osobu. Netko mi je isprao mozak tako da mislim da mi je njegova/njezina ljubav potrebna. Ali zaista mi nije potrebna. Ne treba mi niija ljubav; treba mi samo dodir sa stvarnou. Moram se probiti van iz tog svog zatvora, te programiranosti, te uvjetovanosti, tih krivih uvjerenja, tih fantazija. Moram se probiti do stvarnosti. Stvarnost je draesna - to je potpuna radost. Vjeni ivot je tu. Okrueni smo njime kao riba u oceanu, ali nemamo pojma o tome. Nae navezanosti nas previe ometaju. Ponekad su okolnosti u svijetu takve da se poklapaju s naim navezanostima. Tada kaemo: To! Odlino! Moja momad je pobijedila! Ali ekajte malo; promijenit e se to; sutra ete biti potiteni. Zato to stalno radimo? Evo jedne kratke vjebe koja e trajati nekoliko minuta: mislite o neemu ili nekome na to, ili na koga ste navezani. Drugim rijeima: na neto ili nekoga bez ega, ili bez koga mislite da neete biti sretni. To bi mogao biti va posao, vaa karijera, va poziv, va prijatelj, va novac, bilo to. I recite toj stvari ili osobi: Zaista mi nisi potreban(na) za moju sreu. Samo se zavaravam mislei da bez tebe neu biti sretan. Ali nisi mi potreban(na) za moju sreu; mogu biti sretan bez tebe. Ti nisi moja srea. Ti nisi moja radost. Ako ste navezani na neku osobu, on ili ona nee biti sretan, to jest sretna, kada to uje, ali samo naprijed. Moete to rei u privatnosti svoga srca. Bilo kako bilo, stupit ete u dodir s istinom; probit ete se van iz fantazije. Srea je stanje bez iluzija, odbacivanja iluzije. Moete probati jo jednu vjebu: sjetite se vremena kad ste bili potpuno slomljeni, kada ste mislili da vie nikada neete biti sretni (umro vam je suprug, ili supruga, napustio vas je najbolji prijatelj, izgubili ste novac). to se dogodilo? Vrijeme je prolazilo i ako ste pokupili neku novu navezanost, ili ako ste uspjeli pronai nekoga drugoga tko vas je privlaio, to se dogodilo sa starom navezanou? Niste je u stvari trebali da budete sretni, zar ne? Trebali ste iz toga neto nauiti, ali nikada nita ne nauimo. Programirani smo i uvjetovani. Kako je oslobaajue kada ni o kome emocionalno ne ovisimo. Kada biste opet neto slino mogli proivjeti, probili biste se van iz svog zatvora i ugledali biste komadi neba. Jednoga dana ete moda ak i poletjeti. Bojao sam se to rei, ali razgovarao sam s Bogom i rekao sam Mu da Ga ne trebam. Moja prva reakcija bila je: To je protivno svemu to sam nauio tijekom svog odgoja. Meutim, neki ljudi bi eljeli navezanost na Boga uiniti izuzetkom. Kau: Ako je Bog onakav kakav ja mislim da bi trebao biti, onda Mu se nee svidjeti kada se odreknem navezanosti na Njega! U redu, ako mislite da neete biti sretni ukoliko nemate Boga, onda taj Bog na kojeg mislite nema nikakve veze s pravim Bogom. Nalazite se u nestvarnom svijetu; mislite na svoje pojmove. Nekada se morate odrei Boga da biste mogli pronai Boga. Mnogi mistici nam to govore. Toliko smo zaslijepljeni od svega da ne otkrivamo jednostavnu injenicu da nam navezanosti tete, a ne da nam koriste u naim vezama. Sjeam se kako sam se bojao rei jednom svom bliskom prijatelju: Zaista te ne trebam. Mogu biti savreno sretan bez tebe. I rekavi ti to, shvaam da mogu potpuno uivati u tvom drutvu: nema vie tjeskobe, nema vie ljubomore, nema vie posesivnosti, nema vie lijepljenja. Veselje je biti s tobom kada uivam u tvom drutvu bez lijepljenja. Ti si slobodan, a i ja sam. Ali za mnoge od vas ovo je kao da govorite na stranom jeziku. Trebalo mi je mnogo mjeseci da ovo u potpunosti razumijem, a podsjeam vas - ja sam isusovac, a isusovake duhovne vjebe se bave upravo time. Meutim, meni je to promaklo zato to su me moja kultura i moje drutvo openito, nauilo da na ljude gledam u okvirima navezanosti. Ponekad me zabavlja kad vidim da ljudi kao to su psihoterapeuti i duhovnici, koji nam se ine objektivnima, kau za nekoga: On je straan deko. Zbilja mi se svia. Kasnije shvatim da mi se svia zato to mu se ja sviam. Gledam samoga sebe i vidim da se katkada dogaa ista stvar: ako ste navezani na odobravanje i pohvale, gledat ete na ljude u odnosu na to da li ugroavaju vau navezanost ili je podravaju. Ako ste politiar i elite biti izabrani, to mislite, kako ete gledati na 53

ljude, ime e vae zanimanje za ljude biti voeno? Brinut ete se za onoga tko e vam dati svoj glas. Ako vas zanima seks, to mislite, kako ete gledati na ene, odnosno mukarce? Ako ste navezani na mo, to e obojiti vau sliku o ljudima. Navezanost unitava ovjekovu sposobnost da voli. to je ljubav? Ljubav je osjeajnost, ljubav je svjesnost. Na primjer: sluam neku simfoniju, ali ako je zvuk bubnja sve to ujem, onda ne sluam simfoniju. to je srce koje ljubi? Srce koje ljubi je osjetljivost za cjelinu ivota, za sve ljude. Srce koje ljubi nee otvrdnuti ni za koju osobu ili stvar. Ali onoga trenutka kada postanete navezani na nain na koji to ja tumaim, postajete zatvoreni za mnoge stvari. Vidjet ete samo objekt svoje navezanosti, ut ete samo bubnjeve jer je srce postalo tvrdo. Jo vie - postalo je slijepo jer objekt svoje navezanosti vie ne vidi objektivno. Ljubav jami jasnou opaanja i objektivnost - nita nema takvu jasnou vida kao ljubav.

Neodoljiva ljubav
Srce koje ljubi ostaje mekano i osjeajno. Ali kada po svaku cijenu elite dobiti tu ili neku drugu stvar, postanete okrutni, tvrdi i bezosjeajni. Kako moete voljeti ljude ako ih trebate? Moete ih samo iskoritavati. Ako vas trebam da me uinite sretnim, moram vas iskoristiti, moram s vama manipulirati, moram pronai nain i sredstva s kojim u vas osvojiti. Ne mogu vas pustiti da budete slobodni. Mogu voljeti ljude samo ako sam ih ispraznio iz svog ivota. Kada umrem potrebi za ljudima nai u se usred pustinje. U poetku je strano teko, osjeate se usamljenima, ali ako to moete izdrati neko vrijeme, odjednom ete otkriti da uope niste osamljeni. To je samoa, samotnost, i pustinja poinje cvjetati. Tada ete napokon saznati to je ljubav, to je Bog, to je stvarnost. Ali u poetku odvikavanje od droge moe biti teko, osim ako niste vrlo pronicavi, ili ako ste dovoljno patili. Velika je stvar ako ste patili. Samo tako moete postii da vam se to zgadi. Moete upotrijebiti patnju da zaustavite patnju. Veina ljudi stalno pati. To objanjava konflikt kojeg ponekad imam izmeu uloge duhovnika i psihoterapeuta. Terapeut kae: Hajde da olakamo patnju. Duhovnik kae: Pusti je neka pati, zgadit e joj se takav odnos s ljudima i napokon e se odluiti probiti van iz tog zatvora uvstvene ovisnosti o drugima. Da li da joj ponudim sedativ ili da odstranim rak? Nije lako odluiti se. Netko lupi knjigom o stol jer mu se knjiga zgadila. Pustite ga, neka lupa knjigom po stolu, nemojte mu je vraati i govoriti da je sve u redu. Duhovnost je svjesnost, svjesnost, svjesnost, svjesnost, svjesnost, svjesnost. Kada se vaa majka naljutila na vas, nije vam rekla da s njom neto nije u redu; rekla vam je da s vama neto nije u redu, inae se ne bi naljutila. Ipak, otkrio sam neto vano: ako se ti naljuti, Majko, s tobom neto nije u redu. Zato je najbolje da se pobrinete za svoju ljutnju. Suoite se s njome i sredite je. To nije moja ljutnja. Ako sa mnom neto nije u redu, onda u se ja sam pobrinuti za to neovisno o vaoj ljutnji. Vaa ljutnja na mene nee utjecati. Zanimljivo je da, kada to uspijem uinim bez negativnih osjeaja prema drugima, mogu biti prilino objektivan i prema sebi. Samo onaj tko je postigao visoku razinu svjesnosti moe odbiti prihvatiti osjeaj krivnje i ljutnje, i moe rei: Razljutio si se. teta. Nemam vie nimalo volje da te spaavam, i ne elim se osjeati krivim. Neu se mrziti ni zbog ega to sam uinio. U tome se sastoji osjeaj krivnje. Ne elim u sebi stvarati negativne osjeaje i neu se bievati ni zbog ega to sam uinio, bilo to neto dobro ili neto loe. Spreman sam analizirati to, paziti na to, i rei: Pogrijeio sam. Uinio sam to u nedostatku svjesnosti. Nitko ne grijei u svjesnosti. Zato nam teolozi tako lijepo tumae da Isus nije mogao grijeiti. Prosvijetljen ovjek je slobodan. Isus je bio slobodan, i zato to je bio slobodan nije mogao grijeiti. Ali vi, budui da moete grijeiti, niste slobodni.

54

Jo neto o rijeima
Mark Twain je to jako lijepo postavio kad je rekao: Bilo je tako hladno da bismo se bili smrzli samo da je termometar bio koji centimetar dulji. Zbog rijei se zaista smrznemo. Nije vano koliko je vani hladno, vaan je termometar. Nije vana stvarnost, nego ono to sami sebi govorite o njoj. uo sam jednu zgodnu priu o finskom seljaku. Kada su odreivali rusko-finsku granicu seljak je morao odluiti hoe li biti u Finskoj ili u Rusiji. Nakon dueg razmiljanja rekao je da bi htio biti u Finskoj, ali nije htio uvrijediti ruske slubenike koji su doli k njemu pitati ga zato se odluio za Finsku. Seljak je odgovorio: Oduvijek sam elio ivjeti u Majci Rusiji, ali u mojim godinama ne bi mogao preivjeti jo jednu rusku zimu. Rusija i Finska su samo rijei, pojmovi, ali ne za nas, ne za nas luake. Skoro nikada ne pogledamo u stvarnost. Neki je guru pokuavao objasniti masi kako ljudi reagiraju na rijei, hrane se rijeima i ive od rijei, radije nego da ive u stvarnosti. Jedan ovjek je ustao protestirajui: Ne slaem se s time da rijei toliko utjeu na nas. Guru mu ree: Sjedni dolje, kurvin sine. ovjek, izvan sebe od bijesa, odvrati: Naziva se prosvijetljenom osobom, guruom, uiteljem, ali trebao bi se sramiti. Guru tada ree: Oprostite mi, gospodine, zanio sam se. Molim vas da mi oprostite. Pogrijeio sam. Zaista mi je ao. ovjek se napokon smirio. I tada guru ree: Trebalo je samo nekoliko rijei da se razbjesnite, i trebalo je samo nekoliko rijei da se smirite, zar ne? Rijei, rijei, rijei, rijei. Kako nas samo mogu zarobiti ako ih ne upotrebljavamo pravilno.

Skriveni spisi
Postoji razlika izmeu znanja i svjesnosti, izmeu informacija i svjesnosti. Malo prije sam vam rekao da ne moete uiniti nita zlo u svjesnosti. Ali ovjek moe uiniti neto zlo sa znanjem ili s informacijama, kada zna da je neto loe. Oe, oprosti im jer ne znaju to ine. Ja bih to preveo ovako: Nisu svjesni to ine. Sveti Pavao kae za sebe da je najvei grenik jer je progonio Kristovu Crkvu, ali dodaje da je to inio nesvjesno. Ili, da su bili svjesni da razapinju Gospodina slave, ne bi to nikada uinili. Ili: Doi e vrijeme kada e vas progoniti i mislit e da vre volju Boju. Nisu svjesni. Ulovljeni su u informacije i znanje. Toma Akvinski lijepo je to postavio kad je rekao: Svaki put kada netko sagrijei, ini to pod vidom nekog dobra. Osljepljuju se, vide neto kao dobro iako znaju da je zlo. Trae razumsko opravdanje da uine neto pod izlikom dobra. Jedna osoba opisala mi je dvije situacije u kojima joj je bilo teko sauvati svjesnost. Ta osoba radila je u tvrtki za uslune djelatnosti gdje puno ljudi eka na liniji, puno telefona zvoni; bila je sama i rastresali su je mnogi napeti i srditi ljudi. Bilo joj je jako teko sauvati spokoj i mir. Druga situacija bila je vonja u gustom prometu, kada ljudi trube i meusobno spominju rodbinu. Pitala me je da li bi nervoza nekako mogla nestati kako bi mogla sauvati mir. Jeste li uoili o kakvoj je navezanosti rije? Mir. Bila je navezana na mir i tiinu. Govorila je: Ne mogu biti sretna ako ne sauvam mir. Je li vam ikad palo na pamet da biste mogli biti sretni i dok ste napeti? Prije prosvjetljenja ponekad sam bio potiten; poslije prosvjetljenja opet sam ponekad potiten. Oputanje i osjeajnost ne smiju vam biti cilj. Jeste li ikad uli da neki ljudi postanu napeti kada se pokuavaju opustiti? Ako ste napeti, jednostavno promatrajte svoju napetost. Nikada neete shvatiti sami sebe ako se pokuavate promijeniti. im se vie trudite promijeniti, gore za vas. Pozvani ste na to da budete svjesni. Osjetite taj telefon koji zvoni, osjetite te napete ivce, osjetite upravlja u 55

svojim rukama dok vozite. Drugim rijeima, doite u stvarnost i pustite da se napetost i mir pobrinu sami za sebe. U stvari, morat ete im dopustiti da se pobrinu za sebe jer ete biti prezauzeti uspostavljanjem dodira sa stvarnou. Korak po korak, pustite da se dogodi ono to se dogaa. Prava promjena dogodit e se kada vam bude dano; nee biti uzrokovana vaim egom, ve stvarnou. Svjesnost e dopustiti stvarnosti da vas promijeni. U svjesnosti se mijenjate, ali morate je iskusiti. Sada vjerujete na moju rije. Moda i planirate postati svjesni. Va ego vas pokuava gurnuti u svjesnost na svoj prepredeni nain. Pazite! Suoit ete se s otporom, bit e potekoa. Kada netko tjeskobno pokuava biti stalno svjestan, moete opaziti tu blagu tjeskobu. ele biti budni kako bi provjerili jesu li zaista budni ili ne. To je dio asketizma, a ne svjesnosti. To zvui udno za kulturu u kojoj smo nauili postizati ciljeve, stizati nekamo, meutim, ne morate nikamo ii jer ste ve tamo. Japanci imaju zgodnu uzreicu za to: Onoga dana kada prestanete putovati, stii ete. Va stav trebao bi biti: elim biti svjestan, elim biti u dodiru sa svime to se dogaa i dopustiti da se dogodi ono to se dogaa. Ako sam budan, u redu, i ako spavam, u redu. Onoga trenutka kada od toga pokuate uiniti cilj i kada to pokuate ostvariti, trait ete proslavu svog ega, svoju vlastitu promidbu. elite imati dobar osjeaj da ste uspjeli. Kada zaista uspijete, neete toga biti svjesni. Vaa ljevica nee znati to desnica ini. Gospodine, kada smo to uinili? Nismo toga bili svjesni. Dobro djelo nije nikada tako draesno kao onda kada izgubimo svijest o tome da inimo neko dobro djelo. Mislite da sam vam pomogao? Uivao sam u tome. Samo sam plesao svoj ples. To vam je pomoglo i to je divno. estitam vam. Ja u tome nemam nikakve zasluge. Kada to postignete, kada postanete svjesni, sve manje i manje ete se brinuti za etikete kao to su budan ili spava. Jedna od mojih potekoa u ovome je da elim potaknuti vau znatielju, ali ne vau duhovnu pohlepu. Probudimo se, bit e divno. Nakon nekog vremena nee vie biti vano - svjesni ste jer ste ivi. ivot bez svjesnosti nije vrijedan ivljenja. I pustit ete da se bol pobrine sam za sebe.

Preputanje
Moe se dogoditi da im se vie trudite promijeniti, tim gore po vas. Znai li to da je odreena razina pasivnosti u redu? Da: to se nekoj stvari vie odupirete, dajete joj veu mo. To je, prema mom miljenju, smisao Isusovih rijei: Kada vas netko udari po lijevom obrazu, okrenite desni. Uvijek dajete mo demonima protiv kojih se borite. To zvui jako istonjaki, ali ako neprijatelja pustite na miru, pobijedit ete ga. Kako savladati zlo? Ne borbom, nego shvaanjem. Nestat e kada ga shvatite. Kako ete se uhvatiti u kotac s tamom? Ne sa akama. Ne moete metlom istjerati tamu iz sobe, morate upaliti svjetlo. to se vie borite protiv tame, tama postaje stvarnija, a vi iscrpljeniji. Ali kada upalite svjetlo svjesnosti, tama nestaje. Recimo da je ovaj komadi papira ek od milijardu dolara. Ah, u Evanelju pie da ga se moram odrei ako elim postii ivot vjeni. Zar ete jednu duhovnu pohlepu - zamijeniti drugom pohlepom? Prije je va ego bio svjetovan, a sada je duhovan, ali svejedno imate ego - profinjeniji ego s kojim je tee izai na kraj. Ono ega se odreknete, na to se veete. Ali ako umjesto odricanja pogledam tu tvar i kaem joj: Hej, to nije ek od milijardu dolara, to je komadi papira, onda se nemam protiv ega boriti, nemam se ega odricati.

Zbirka nagaznih mina

56

U mojoj zemlji puno mukaraca misli da su ene stoka. Udala se za mene, kau, Sada je posjedujem. Jesu li oni za to odgovorni? Pripremite se za ok: nisu. Isto kao to mnogi Amerikanci nisu krivi zbog svog stava prema Rusima. Njihove naoale, to jest njihovo opaanje obojeno je odreenom bojom, i zato su takvi: to je boja kroz koju gledaju na svijet. to bi se trebalo dogoditi da postanu stvarni, da postanu svjesni da na svijet gledaju kroz obojene naoale? Nema im spasa dok ne shvate svoje osnovne predrasude. S vama je svreno im na svijet ponete gledati sa stajalita neke ideologije. Nijedna stvarnost se ne poklapa s ideologijom. ivot se nalazi s onu stranu ideologija. Zato ljudi stalno trae smisao ivota. Ali ivot nema smisla; ne moe imati smisla jer smisao je jedna formula; smisao je neto to se uklapa u na razum. ivot ima smisla samo ako ga doivljujete kao tajnu; smisao je neto to ima znaenja za razum. Svaki put kada traite smisao u stvarnosti sudarite se s neim to uniti smisao koji ste pronali. Smisao se pronalazi samo s onu stranu smisla. ivot ima smisla samo ako ga doivljujete kao tajnu, i nema smisla za pojmovni razum. Ne mislim da aenje nije vano, ali mislim da je sumnja neizmjerno vanija od aenja. Ljudi posvuda trae objekte koje e astiti, ali ne susreem ljude koji bi bili dovoljno budni u svojim stavovima i uvjerenjima. Koja bi to bila srea da teroristi manje aste svoju ideologiju, a da vie dvoje. Meutim, mi to ne volimo primjenjivati na sebe - mi mislimo da smo u redu, a da su teroristi u krivu. Ali onaj tko je za vas terorist, za nekog drugog je muenik. Usamljenost je kada vam nedostaju ljudi, a samotnost je kada se zabavljate. Sjetite se one Shawove ale kada je bio na jednom od onih groznih coctail partya, na kojim ne moete uti nita pametno. Netko ga je pitao da li se zabavlja. Odgovorio je: To je jedini nain da se zabavim.5 Ne moete uivati u drutvu drugih ljudi ako im robujete. Zajednicu ne sainjava skupina robova, ljudi koji zahtijevaju od drugih da ih uine sretnima. Zajednicu sainjavaju carevi i princeze. Vi ste jedan car, a ne prosjak; vi ste princeza a ne prosjakinja. U pravoj zajednici ne postoji prosjaka krabljica. U njoj nema lijepljenja, nema tjeskobe, nema straha, nema mamurluka, nema posesivnosti, nema zahtijeva. Zajednicu sainjavaju slobodni ljudi, a ne robovi. To je tako jednostavna istina, ali potpuno je izbaena iz kulture, ukljuujui i religiju. Religiozna kultura moe biti vrlo manipulativna ako ne pazite. Neki ljudi shvaaju svjesnost kao vrhunac, jednu razinu, s onu stranu doivljavanja svakog trenutka kakav jest. Iz svjesnosti stvaraju cilj. Meutim, s pravom svjesnou nemate kamo ii, nemate to postii. Kako moemo postii tu svjesnost? Svjesnou. Kada ljudi kau da zaista ele doivjeti svaki trenutak, u stvari govore o svjesnosti, iskljuujui eljeti. Ne moete eljeti doivjeti svjesnost; ili jeste ili niste. Jedan moj prijatelj otiao je nedavno u Irsku. Rekao mi je da, iako je graanin Sjedinjenih Drava, moe dobiti irsku putovnicu, i on ju je zatraio jer se bojao putovati u inozemstvo s amerikom putovnicom. U sluaju da uu teroristi i kau: Da vidimo vau putovnicu, eli imati mogunost rei: Ja sam Irac. Ali ljudi u zrakoplovu koji sjednu do njega ne ele vidjeti etikete, ele iskusiti i doivjeti tu osobu kakva ona zaista jest. Koliko ljudi provede ivot hranei se jelovnicima, a ne hranom? Jelovnik je samo pokazatelj za neto to se nudi. elite pojesti odrezak, a ne rijei.

Smrt pripadajueg

Radi se o igri rijei: Someone asked him if he was enjoying himself. He answered: Its the only thing I am enjoying here.

57

Moe li ovjek biti u potpunosti ovjek ako ne doivi tragediju? Jedina tragedija na svijetu je neprosvjeenost; to je izvor svega zloga. Jedina tragedija ovoga svijeta je nedostatak budnosti i svjesnosti. To je uzrok straha, a iz straha se raa svako zlo, ali smrt nije nikakva tragedija. Umiranje je divno; uasno je samo za one koji nikada nisu shvatili ivot. Smrti se bojite samo ako se bojite ivota. Samo mrtvaci se boje smrti. ivi ljudi se, meutim, ne boje smrti. Jedan va ameriki pisac jako je to lijepo postavio. Rekao je da je buenje smrt vaeg vjerovanja u postojanje nepravde i tragedije. Ono to je kraj svijeta za gusjenicu, za uitelja je leptir. Smrt je uskrsnue. Ne govorimo o uskrsnuu koje e se tek dogoditi, nego o uskrsnuu koje se dogaa upravo sada. Kad biste umrli prolosti, kada biste umrli svakom njezinom trenutku, bili biste potpuno ivi jer potpuno iva osoba je ona koja je puna smrti. Stalno umiremo stvarima. Uvijek sa sebe skidamo naslage kako bismo mogli biti potpuno ivi i uskrsli svakoga trenutka. Mistici, sveci, i drugi, jako se trude ne bi li probudili ljude. Ako se ne probude uvijek e imati te manje bolesti kao to su glad, ratovi i nasilje. Najvee zlo su ljudi koji spavaju, neprosvijetljeni ljudi. Jedan isusovac napisao je poruku o. Arrupeu, generalu svog reda. Zanimalo ga je to o. Arrupe misli o relativnoj vrijednosti komunizma, socijalizma i kapitalizma. O. Arrupe zgodno mu je odgovorio: Sustav je otprilike toliko dobar ili lo koliko i ljudi koji se njime slue. Ljudi sa zlatnim srcima postigli bi to da i kapitalizam, i socijalizam, i komunizam funkcioniraju divno. Nemojte traiti od svijeta da se promijeni, promijenite prvo sebe. Tada ete dobiti dovoljno dobar pogled na svijet da budete sposobni promijeniti to god smatrali nunim da se promijeni. Uklonite prvo brvno iz svojeg oka. Ako to ne uinite, izgubit ete pravo da mijenjate bilo koga i bilo to. Dok niste svjesni samog sebe nemate pravo dirati bilo koga, niti se uputati u mijenjanje bilo ega u svijetu. Kada pokuavate promijeniti ljude ili stvari postoji opasnost da to inite zbog vlastite koristi, ponosa, dogmatskih uvjerenja i miljenja, ili samo zato da ispraznite svoje negativne osjeaje. Imam negativne osjeaje i zato se morate promijeniti tako da se ja osjeam dobro. Prvo se pobrinite za svoje negativne osjeaje tako da, kada krenete mijenjati druge, neete biti potaknuti mrnjom ili negativnim osjeajima nego ljubavlju. Moe izgledati udno, ali ovjek moe biti strog prema drugima i istovremeno pun ljubavi. Kirurg moe biti strog prema pacijentu i istovremeno pun ljubavi. Ljubav moe biti jako stroga.

Uvid i shvaanje
U emu se sastoji promjena samoga sebe? Vie puta sam ve to opisao s toliko puno rijei, ali sada u to ralaniti u male dijelove. Prvo: uvid. Ne napor, ne stvaranje navika, ne ideali. Ideali nam priinjaju puno tete. Cijelo vrijeme ste usredotoeni na ono to biste trebali biti umjesto da se usredotoite na ono to jest. I tako nameete ono to bi trebalo biti onome to je sada stvarnost, a da nikada ne shvatite to je trenutana stvarnost. Dat u vam jedan primjer uvida iz svog osobnog iskustva u savjetovanju. Doe mi jedan sveenik i kae mi da je lijen. elio bi biti radin, aktivniji, ali lijen je. Pitam ga to za njega znai biti lijen. U starim vremenima bio bih mu rekao: Da vidimo. Zato ne biste napravili popis stvari koje biste svaki dan eljeli napraviti, a onda svaku veer provjerite to ste napravili. To e vam pruiti dobar osjeaj. Tako ete stvoriti naviku. Ili sam mu mogao rei: Tko vam je uzor - va svetac zatitnik?, i da je rekao sv. Franjo Ksaverski, rekao bi mu: 58

Vidite koliko je Franjo radio. Morate razmatrati o tome i to e vas pokrenuti. To je jedan od moguih odgovora, ali, na alost, povran. Ako ga natjerate da koristi snagu volje ili napor, to nee dugo potrajati. Moe se promijeniti njegovo ponaanje, ali on se nee promijeniti. Zato sada kreem u drugom smjeru. Kaem mu: to znai biti lijen? Postoji milijun vrsta lijenosti. Da ujemo koja je vaa vrsta. Opiite mi to mislite pod lijenou. Kae: Pa nikada nita ne uspijem napraviti. ini mi se kao da nita ne radim. Pitam ga: Mislite, od trenutka kada se ujutro probudite? Da, kae on. Ujutro se probudim, i ne postoji nita zbog ega bi se isplatilo ustati. Znai da ste depresivni, kaem ja. Moe se to i tako nazvati, kae on, Nekako sam povuen. Jeste li uvijek bili takvi?, pitam ga ja. Pa, ne uvijek. Kada sam bio mlai, bio sam aktivniji. Dok sam bio na bogosloviji bio sam pun ivota. Kada je onda ovo poelo? Ah, prije otprilike tri-etiri godine. Pitam ga to se tada dogodilo. Stao je razmiljati. Kaem mu: Ako morate tako dugo razmiljati onda se prije etiri godine sigurno nita posebno nije dogodilo. to se dogodilo godinu dana ranije? Kae: Te godine sam bio zareen. Da li se te godine ita dogodilo? pitam ga. Jedna manja stvar. Pao sam na zavrnom ispitu iz teologije. To je bilo malo razoarenje, ali prebrodio sam ga. Biskup je planirao poslati me u Rim, kako bi jednoga dana mogao predavati na bogosloviji. Ta zamisao mi se prilino svidjela, ali poto sam pao na ispitu, promijenio je svoje miljenje i poslao me je na upu. U stvari, bilo je do djelomino nepravedno jer I tada se uzrujao; u njemu je ostalo srdbe s kojom jo nije izaao na kraj. Morao bi poraditi na tom razoarenju. Beskorisno je propovijedati mu. Savjeti mu nee koristiti. Moramo mu pomoi da se suoi sa svojom srdbom i razoarenjem, da dobije uvid u sve to. Kada bude sposoban s time izai na kraj, vratit e se ivotu. Da sam mu odrao nagovor, i rekao mu kako njegova oenjena braa i udate sestre moraju naporno raditi, to bi u njemu samo potaklo osjeaj krivnje. Nije posjedovao uvid u samoga sebe koji bi ga ozdravio. To je, dakle, prva stvar. Ima jo jedan vaan zadatak - shvaanje. Jeste li zaista mislili da e vas to uiniti sretnima? Samo ste pretpostavljali da e vas to uiniti sretnima. Zato ste eljeli predavati na bogosloviji? Zato jer ste eljeli biti sretni. Mislili ste da ete kao profesor, s odreenim poloajem i prestiem biti sretni. Da li bi vas to uinilo sretnim? Tu je potrebno shvaanje. Od velike je pomoi ako razlikujete ja i pripadajue da shvatite to je na stvari. Dat u vam jedan takav primjer. Doao mi je jedan mladi isusovac, sveenik. Drag ovjek, poseban, nadaren, armantan, ljubazan - imao je sve. Ali imao je i neku udnu vrstu muiavosti - bio je uasan prema zaposlenima. Bilo je poznato da ih je ak i napadao. Malo je nedostajalo da se ne uplete i policija. Njegov problem se javljao uvijek kada je bio zaduen za imanje, kolu, bilo to. Kada je bio na onome to mi isusovci nazivamo treom probacijom, na velikim duhovnim vjebama, svaki dan je razmatrao o Isusovoj strpljivosti i ljubavi za one koji su bili na rubu drutva, itd. Ali znao sam da to nee nita pomoi. Ipak, vratio se kui i tri-etiri mjeseca njegovo ponaanje bilo je bolje. (Netko je rekao da veinu duhovnih vjebi zapoinjemo u ime Oca, i Sina, i Duha Svetoga, i zavravamo ih kako je bio u poetku, tako i sada, i vazda, i u vijeke, vijekova. Amen.) Nakon toga vratio se je stari problem, i zato je doao k meni. U to vrijeme bio sam jako zaposlen. Nisam ga mogao primiti iako je doao iz drugog grada u Indiji. Rekao sam mu: Idem na svoju veernju etnju. Moe ii sa mnom jer te ne mogu primiti u drugo vrijeme. I tako smo zajedno krenuli u etnju. Poznavao sam ga otprije, i dok smo etali imao sam neki udan osjeaj. Kada imam takav udan osjeaj, obino provjerim osobu o kojoj je rije. Rekao sam mu: Imam neki udan osjeaj da neto skriva od mene. Je li to tono? Na to se naljutio. Rekao je: Kako to misli da neto skrivam? Zar misli da bih iao na tako dugi put, i da bih te molio da me primi kako bih neto skrivao? Rekao sam: Imam udan osjeaj i to je sve. Htio sam samo provjeriti to ti misli. Nastavili smo etati. Nedaleko od kue gdje ivim ima jedno jezero. Tono se sjeam tog prizora. Rekao je: Moemo li negdje sjesti? Rekao sam: O.K. Sjeli smo na nizak zid koji okruuje jezero. Rekao je: U pravu si. 59

Neto skrivam od tebe. I tada je zaplakao. Rekao je: Rei u ti neto to jo nikada nikome nisam rekao otkad sam postao isusovac. Otac mi je umro dok sam jo bio jako mali, a majka je postala sluavka. Njezin posao bio je ienje umivaonika, zahoda i kupaonica. Ponekad je radila esnaest sati dnevno kako bi nas mogla prehraniti. Toliko se toga sramim da sam to skrivao od sviju i iracionalno sam se osveivao njoj i svim slugama i sluavkama. Osjeaji su se prenosili. Nitko nije mogao shvatiti zato je to taj armantan ovjek radio, ali onoga trenutka kada je to shvatio, nikada vie nije bilo problema, nikada. Bio je u redu.

Bez prisiljavanja
Razmatranje i oponaanje Isusovog izvanjskog ponaanja nee vam pomoi. Nije stvar u oponaanju Krista; stvar je u tome da postanete ono to je Isus bio. Stvar je u tome da postanete Krist, da postanemo svjesni, da shvatite to se dogaa u vama. Sve druge metode koje koristimo da se promijenimo mogle bi se usporediti s guranjem automobila. Pretpostavimo da morate otputovati u neki udaljeni grad. Na putu vam se pokvari auto. Nezgodno, automobil se pokvario. Zasuete rukave i ponete ga gurati. I gurate, gurate, gurate, gurate dok ne stignete u taj udaljeni grad. Kaete: E, pa, uspio sam. I onda nastavite gurati auto do drugog grada! Kaete: Stigli smo, zar ne? Ali nazivate li vi to ivotom? Znate li to vam je potrebno? Potreban vam je strunjak, trebate mehaniara koji e otvoriti haubu i promijeniti svjeicu. Okrenete klju i auto krene. Trebate strunjaka, trebate shvaanje, uvid, svjesnost, ne trebate gurati. Ne treba vam napor. Zato su ljudi tako umorni i klonuli. Vi i ja naueni smo biti nezadovoljni sa samima sobom. Psiholoki gledano, od tuda dolazi zlo. Uvijek smo nezadovoljni, uvijek smo neispunjeni, uvijek guramo. Hajde, uloite jo napora, jo, i jo napora, ali uvijek e u vama ostati isti sukob. Postoji jako malo razumijevanja.

Postati stvaran
Jedan od najsretnijih dana u svom ivotu doivio sam u Indiji. Bio je to zaista veliki dan. Sjeo sam u ispovjedaonicu. U naoj upi imali smo jednog svetog isusovca, panjolca, kojeg sam poznavao i prije nego to sam otiao u novicijat. Dan prije svog odlaska u novicijat odluio sam oistiti srce jer sam mislio da je najbolje da, kada doem u novicijat budem ist i svje i ne moram nita rei magistru. Taj stari sveenik uvijek je imao velik broj ljudi u redu ispred svoje ispovjedaonice. Imao je ljubiasti rupi s kojim je prekrivao oi, neto bi promrmljao, dao vam pokoru i otpustio vas. Sreli smo se samo nekoliko puta, ali zvao me je Antonie. I tako sam stajao u redu, i kada sam doao na red pokuao sam promijeniti svoj glas dok sam se ispovijedao. Strpljivo me je sluao, dao mi je pokoru, odrjeenje, i onda je rekao: Antonie, kada e krenuti u novicijat? Dobro, otiao sam u tu upu dan nakon svog reenja. I stari sveenik rekao mi je: Hoe li ispovijedati? Odgovorio sam: U redu. Rekao je: Idi u moju ispovjedaonicu. Mislio sam: ovjee, ja sam svetac. Sjedit u u njegovoj ispovjedaonici. Ispovijedao sam tri sata. Bila je Cvjetnica i bila je uobiajena uskrsna guva. Iz ispovjedaonice sam izaao potiten, ne zbog onoga to sam uo, jer sam bio pripremljen na to, i nije me nita okiralo jer sam znao to se dogaa u mom vlastitom srcu. Znate li zato sam bio potiten? Shvatio sam da sam im davao male, pobone fraze kao npr.: Molite se za zagovor Majci Bojoj ona vas voli, i: Sjetite se da je Bog na vaoj strani. Jesu li te pobone fraze bile pravi lijek za rak? A ono ime se ja bavim jest rak - nedostatak svjesnosti i dodira sa stvarnou. 60

Zato sam se toga dana sveano zakleo: Uit u, uit u tako da, kada se sve zavri, nee govoriti o meni: Oe, ono to ste mi rekli bilo je apsolutno istinito, ali potpuno beskorisno. Svjesnost, uvid. Kada postanete strunjak (a uskoro ete postati strunjak), neete morati ii na teaj psihologije. Kada ponete promatrati samoga sebe, gledati samoga sebe, prepoznavati negativne osjeaje, nai ete svoje vlastito rjeenje. I primijetit ete promjenu. Ali onda ete se morati obraunati s velikom bitangom, a ta bitanga je samoosuivanje, mrnja prema samom sebi, nezadovoljstvo sa samim sobom.

Nekoliko prispodoba
Recimo jo neto o tome kako za promjenu nije potreban napor. Sjetio sam se lijepe prispodobe za to: jedrilica. Kada jedrilica ima snaan vjetar u jedrima, plovi tako da jedriliar mora samo kormilariti. Ne mora se truditi, ne mora gurati jedrilicu. To je prispodoba promjene koja je rezultat svjesnosti i shvaanja. Prelistavao sam neke svoje biljeke i naao sam neka pitanja koja dobro pristaju u ovo o emu govorim. Sluajte ovo: Nita nije tako okrutno kao priroda. Nikamo u cijelom svemiru ne moete pobjei pred njom. Ali ipak, nije priroda ta koja ini nepravdu, nego ovjekovo srce. Pronalazite li tu ikakvog smisla? Nije priroda ta koja ini nepravdu, nego ovjekovo srce. Ima jedna pria o Ircu koji je pao sa skele i poteno se natukao. Pitali su ga: Jesi li se ozlijedio pri padu? Paddy je odgovorio: Ne, ozlijedio sam se kada sam pao, a ne pri padu. Kada reete vodu, voda ostaje neozlijeena. Kada reete neto kruto, onda se to lomi. Vi u sebi imate krute stavove, imate u sebi krute iluzije, a to se sudara s prirodom, to vas povreuje, otuda dolazi bol. Evo jedne zgodne prie. Potjee od jednog istonjakog mudraca, ali ne mogu se sjetiti kojega. Kao to je to sluaj i s Biblijom, ni ovdje autor nije vaan. Vano je ono to je reeno. Ako oko nije prekriveno, vidimo. Ako uho nije zaepljeno, ujemo. Ako nos nije zaepljen, osjeamo miris. Ako usta nisu zaepljena, osjeamo okus. Ako um nije zatvoren, rezultat je mudrost. Mudrost se javlja kada odbacite prepreke koje ste postavili sa svojim pojmovima i uvjetovanostima. Mudrost nije neto to moete postii, mudrost nije iskustvo, mudrost nije mijenjanje jueranjih iluzija za dananje probleme. Prije dosta godina, dok sam studirao psihologiju u Chicagu, netko mi je rekao: esto se dogodi da u ivotu jednog sveenika pedeset godina iskustva bude jedna godina iskustva ponovljena pedeset puta. Uvijek se oslanjate na ista rjeenja: ovako se postupa s alkoholiarima; ovako se postupa sa sveenicima; ovako se postupa s asnim sestrama; ovako se postupa s rastavljenima. Ali to nije mudrost. Mudrost je osjetljivost za ovu situaciju, za ovu osobu, sloboda od utjecaja ostavtine iz prolosti, sloboda od taloga iskustava iz prolosti. Ovo je neto potpuno drugaije od naina na koji je veina ljudi navikla razmiljati. Dodao bih jo jednu reenicu k ovim koje sam proitao: Ako srce nije zatvoreno, rezultat je ljubav. Ovih nekoliko dana jako puno sam govorio o ljubavi, iako sam rekao da se o ljubavi zaista nita ne moe rei. Moemo govoriti jedino o onome to nije ljubav. Moemo govoriti samo o ovisnostima, ali o ljubavi se ne moe rei nita eksplicitno.

O ljubavi nita
Kako bih ja opisao ljubav? Proitao bih vam jedno od razmatranja koja piem za svoju novu knjigu. itat u ga polako, a razmatrat ete dok itam jer sam sastavio skraenu 61

verziju tako da moemo zavriti za tri-etiri minute. Razmatranje bi inae trajalo pola sata. To je komentar jedne reenice iz evanelja. Pala mi je na pamet i jedna Platonova reenicu: Ne moete uiniti roba iz slobodnog ovjeka jer slobodan ovjek je slobodan ak i u zatvoru. Ta reenica slina je ovoj reenici iz Evanelja: Ako vas netko prisili da idete s njime jednu milju, idite dvije. Moda mislite da ste uinili roba od mene ako mi stavite teret na lea, ali niste. Ako netko pokua promijeniti izvanjsku stvarnost tako da izae iz zatvora kako bi bio slobodan, onda je zaista zarobljenik. Sloboda ne lei u izvanjskim okolnostima - sloboda se nalazi u srcu. Kada steknete mudrost, tko vas moe zasunjiti? Posluajte onu reenicu koju sam imao na umu: Otpustio je ljude, a onda se zaputio u goru da moli nasamo. Bilo je kasno, a on je bio sasvim sam. To je ljubav. Je li vam ikad palo na pamet da moete voljeti jedino ako ste sami? to znai voljeti? To znai vidjeti ovjeka, okolnost, stvar onakvom kakva ona zaista jest, a ne onako kakvom je vi zamiljate, i da na nju reagirate onako kako to on(ona) zasluuje. Teko da se moe rei da volite neto to ak ni ne vidite. A to nas spreava da vidimo? Naa uvjetovanost. Nai pojmovi, nae kategorije, predrasude, projekcije, etikete koje smo pokupili iz svojih kultura i iz prolih iskustava. Gledanje moe biti najnapornija stvar koju ovjek moe poduzeti jer se zahtijeva discipliniran i budan duh. Meutim, veini ljudi je puno drae pasti u mentalnu lijenost, nego da se potrude da svakog ovjeka, svaku stvar vide u svjeini svakog novog trenutka.

Gubljenje kontrole
Ako elite shvatiti to je to kontrola, zamislite si malo dijete koje je okusilo drogu. im droga pone ulaziti u tijelo tog djeteta, stvara se ovisnost. Njegovo cijelo bie vapit e za drogom. Biti bez droge postane takva nesnosna muka da mu se ini da je bolje umrijeti nego ivjeti bez nje. Razmislite o ovome: tijelo postane ovisno o drogi. Upravo to je vae drutvo uinilo vama kad ste bili roeni. Nije vam bilo doputeno uivati u pravoj, krepkoj hrani - naime, radu, igri, zabavi, smijehu, drutvu ljudi, sjetilnim i umnim uicima. Dali su vam da okusite drogu koja se zove odobravanje, ugled i panja. Citirat u jednog velikog ovjeka, A. S. Neilla, koji je autor knjige Djeca Summerhilla. Neill kae da se bolesno dijete moe prepoznati po tome to stalno visi oko svojih roditelja; zanima se za ljude. Zdravo dijete ne zanimju ljudi, njega zanimaju stvari. Kada je dijete sigurno da ga majka voli, zaboravlja na nju, ide istraivati svijet, znatieljno je. Nae abu i stavi je u usta, i slino. Kada dijete visi oko majke to je lo znak; nesigurno je. Moda je njegova majka pokuavala izvui ljubav iz njega, a nije mu dala svu slobodu i sigurnost koju eli. Njegova majka mu je na mnoge istanane naine uvijek prijetila da e ga napustiti. Dakle, okusili smo razliite vrste droge: odobravanje, panju, uspjeh, dosezanja vrhunca, presti, mo, elju da nam se ime pojavi u novinama, elju da postanemo efovi. Okusili smo stvari kao to su elja da postanemo kapetan momadi, voa glazbenog sastava, itd. Nakon to smo okusili te droge, postali smo ovisni i poeli smo se uasavati mogunosti da ih izgubimo. Sjetite se kako ste osjeali da gubite kontrolu, strah od mogueg neuspjeha ili pogreaka, strah da e vas drugi moda kritizirati. I tako ste postali kukaviki ovisni o drugima, izgubili ste svoju slobodu. Sada drugi imaju mo da vas uine sretnima ili nesretnima. eznete za svojom drogom, i koliko god mrzili patnju koju ona sa sobom donosi, potpuno ste bespomoni. Ne proe ni jedan trenutak da, svjesno ili nesvjesno, ne brinete o tome kako e drugi reagirati, dok pleete kako oni sviraju. Evo jedne zgodne definicije probuenog ovjeka: onaj koji vie ne plee kako drutvo svira; ovjek koji plee prema glazbi koja dolazi iz njega samoga. Kada ste neprimijeeni ili neprihvaeni, doivljujete neizdrivu usamljenost i zato puzite natrag meu ljude i molite 62

da vam daju drogu utjehe koja se zove potpora, ohrabrivanje i poticanje. Takav ivot s ljudima nosi sa sobom neprekidnu napetost. Sartre je rekao: Pakao, to su drugi. Kako istinito. Dok se nalazite u tom stanju ovisnosti, uvijek morate dati sve od sebe, nikada ne smijete zanemariti kosu, morate ivjeti prema oekivanjima drugih. Biti s drugima znai ivjeti u napetosti. Biti bez njih donosi agoniju usamljenosti, zato to vam nedostaju. Izgubili ste sposobnost da ih vidite onakvima kakvi zaista jesu i da na njih ispravno reagirate, zato to na njih gledate pogledom koji je zamagljen potrebom za drogom. Vidite ih samo ako vam pomau da se domognete droge, ili ako predstavljaju opasnost da vam je oduzmu. Svjesno ili nesvjesno, na ljude uvijek gledate takvim oima. Hou li dobiti ono to elim od njih ili neu dobiti ono to oekujem od njih? I ako mi ne mogu pomoi, niti ugroavaju moju drogu, onda me ne zanimaju. Strano je to, ali pitam se ima li ovdje ikoga na koga se to ne bi moglo primijeniti.

Posluati ivot
Dakle, potrebni su vam svjesnost i dobra prehrana. Potrebna vam je dobra, zdrava prehrana. Nauite uivati u pravoj hrani ivota. Dobra hrana, dobro vino, dobra voda. Okusite ih. Oslobodite svoj um i ukljuite svoja osjetila. To je dobra, zdrava prehrana. Sjetilni i umski uici. Dobro tivo, ako volite proitati dobru knjigu. Ili zaista dobra rasprava, ili razmiljanje. To je prekrasno. Naalost, ljudi su poludjeli i postaju sve tei i tei ovisnici jer ne znaju kako uivati u draesnim stvarima ivota. Zato trae sve jae i jae umjetne podraaje. Godine 1970. predsjednik Carter pozvao je Amerikance na umjeren ivot. Mislio sam: ne bi ih smio pozivati na umjerenost. Trebao bi im, u stvari, rei da uivaju u stvarima. Veina ih je izgubila sposobnost uivanja. Zaista mislim da je veina ljudi u bogatim zemljama izgubila tu sposobnost. Moraju imati sve vie i vie skupih aparata; nisu sposobni uivati u jednostavnim stvarima ivota. Zalaze u sva ona mjesta gdje svira divna glazba, gdje moete dobiti nosae zvuka s popustom, svi su izloeni na policama, ali nikada nisam vidio da ih sluaju - nikada, nikada, nikada. Sami su krivi - nemaju vremena uivati u ivotu. Prezaposleni su: naprijed, naprijed, naprijed. Ljudi u sebi imaju unutarnji sukob kojeg ivotinje nemaju. Uvijek se osuujemo i pobuujemo u sebi osjeaj krivnje. Znate o emu priam. Nekada sam o sebi mogao rei ono to mi je jedan prijatelj, isusovac, rekao prije nekoliko godina: makni taj tanjur sa slatkiima ispred mene, jer pred slatkiima i okoladom vie nisam slobodan. To je takoer bio sluaj i sa mnom: izgubio sam svoju slobodu pred mnogim stvarima, ali nikada vie! Zadovoljan sam s malim stvarima i u njim silno uivam. Kada u neem silno uivate, potrebno vam je jako malo. To je kao kad ljudi planiraju godinji odmor: planiraju ga mjesecima, a kada stignu na odredite, ve brinu o rezervacijama za let kui. I cijelo vrijeme fotografiraju, a poslije e vam pokazati album slika s mjestima koje, osim na tim slikama, nikada nisu vidjeli. To je prispodoba suvremenog ivota. Ne mogu vas previe upozoravati na ovaj nain asketizma. Usporite malo; osjetite okus i miris, posluajte, i dopustite da vam osjetila oive. Ako elite kraljevski put u misticizam, sjednite i sluajte sve zvukove oko vas. Nemojte se usredotoiti ni na jedan odreeni zvuk; pokuajte ih sve uti. O, vidjet ete uda koja e vam se dogaati kada oslobodite svoja osjetila. To je neizmjerno vano za tijek promjene.

Zavretak analize
63

elio bih vam dati predodbu o razlici izmeu analize i svjesnosti, to jest, informacije s jedne strane i uvida s druge strane. Informacija nije uvid, analiza nije svjesnost, znanje nije svjesnost. Zamislite da uem ovamo sa zmijom omotanom oko ruke, i kaem vam: Vidite ovu zmiju koja se omotala oko moje ruke? Upravo prije nego to sam doao ovamo provjerio sam u enciklopediji i ustanovio sam da je ova zmija poznata kao Russellova ljutica. Kad bi me ujela, umro bih za pola minute. Hoete li mi, molim vas, predloiti nain i sredstva kojima bih se otarasio ovog stvorenja koje se omotalo oko moje ruke? Tko govori tako? Imam informacije, ali nemam svjesnost. Ili recimo da se unitavam alkoholom. Hoete li mi, molim vas, predloiti kako da se oslobodim te ovisnosti? ovjek koji tako govori ne posjeduje svjesnost. Zna da se unitava, ali nije toga svjestan. Da postane svjestan, ovisnost bi nestala istog asa. Da sam svjestan kakva je to zmija, otresao bih je s ruke; bila bi otresena mojom svjesnou. O tome govorim, o toj vrsti promjene. Ne mijenjate vi sami sebe, nije pripadajue to koje mijenja pripadajue. Promjena se dogaa po vama, u vama. Teko da to mogu bolje objasniti. Vidite kako se promjena dogaa u vama, po vama. Promjena se dogodi u vaoj svjesnosti. Dogodi se. Ne inite to vi. Ako to vi inite, onda je to lo znak - nee trajati. I ako potraje, neka se Bog smiluje ljudima s kojima ivite jer ete biti jako kruti. S ljudima koji su se obratili na temelju mrnje prema samima sebi i nezadovoljstva sa samima sobom nemogue je ivjeti. Netko je rekao: Ako eli biti muenik (muenica), oeni se za sveticu (udaj se za sveca). Meutim, u svjesnosti ostajete mekani, tankoutni, paljivi, otvoreni, fleksibilni, i ne morate se prisiljavati - promjena se jednostavno dogodi. Sjeam se jednog sveenika kojeg sam upoznao u Chicagu dok sam tamo studirao. Govorio nam je: Znate, imao sam sve informacije koje sam trebao. Znao sam da me alkohol ubija, i vjerujte mi, alkoholiara nita ne moe promijeniti - ak ni ljubav prema eni i djeci. Voli ih, ali to ga ne moe promijeniti. Ja sam otkrio jednu stvar koja me je promijenila. Jednog dana leao sam u jarku. Kiilo je. Otvorio sam oi i vidio sam da me to ubija. Vidio sam to i poslije toga nikada vie mi se nije javila elja da okusim alkohol. U stvari, od tada sam ak i popio koji put, ali nikada toliko da mi nakodi. Mogao sam to uiniti i ipak to nisam mogao uiniti. To je ono o emu govorim: svjesnost. Ne informacije, nego svjesnost. Jedan moj prijatelj koji je previe puio rekao mi je: Zna, ima puno viceva o puenju. Govore nam da duhan ubija, ali gledaj stare Egipane - mrtvi su, a nitko od njih nije puio. Jednoga dana poele su tegobe s pluima i otiao je u Bombay na institut za istraivanje raka. Lijenik mu je rekao: Patre, imate dvije sjene na pluima to znai da moda imate rak. Morat ete ponovno doi za mjesec dana. Poslije toga vie nikada nije taknuo cigarete. Prije je znao da bi ga to moglo ubiti, sada je svjestan da ga to moe ubiti. U tome je razlika. Osniva mog reda, sveti Ignacije, ima dobar izraz za to. On to naziva kuanje i osjeanje istine - ne znanje, nego kuanje i osjeanje, razvijanje osjeaja za nju. Kada razvijete osjeaj za to - promijenit ete se. Ali neete se promijeniti ako se znanje nalazi samo u vaoj glavi.

Smrt pred nama

esto kaem ljudima da moraju prvo umrijeti ako ele zaista ivjeti. Putovnica za ivot nalazi se u tome da zamislite da leite u grobu. Zamislite da leite u lijesu u kojem god poloaju hoete. U Indiji se tijela na odar stavljaju sa prekrienim nogama. Ponekad ih tako nose i do groblja. Ponekad pak poloe tijelo u leeem poloaju. Zamislite, dakle, da ste mrtvi. Pogledajte sada na svoje probleme s tog stajalita. Sve izgleda drugaije, zar ne? 64

Jako zgodno razmatranje. Obavite ga svaki dan ako imate vremena. Nevjerojatno je, ali oivjet ete. Ima jedno razmatranje o tome u mojoj knjizi Izvori. Vidite svoje tijelo kako se raspada, pa kosti, pa prainu. Svaki put kada govorim o tome ljudi kau: To je odvratno! Ali to je tu tako odvratno? Boe moj, to je stvarnost. Meutim, mnogi od vas ne ele vidjeti stvarnost. Ne elite razmiljati o smrti. Ljudi ne ive - veina vas ne ivi samo odravate tijelo na ivotu. To nije ivot. Niste ivi dok god vam ne postane potpuno nevano jeste li ivi ili mrtvi. U tom trenutku poinjete ivjeti. Kada budete spremni izgubiti svoj ivot, nai ete ga. Ali ako uvate svoj ivot, mrtvi ste. Ako sjedite u potkrovlju i govorite samom sebi: Sii dolje, a onda: Ne, ne, itao sam o tome to se dogaa s ljudima koji silaze niz stube. Pokliznu se i slome vrat. To je previe opasno. Ili: ne mogu vas nagovoriti da prijeete ulicu jer govorite: Znate li koliko je ljudi pregaeno dok su prelazili preko ulice? Ako vas ne mogu nagovoriti da prijeete ulicu, kako u vas onda nagovoriti da prijeete s jednog kontinenta na drugi? I ako vas ne mogu nagovoriti da provirite van iz svojih uskih miljenja, uvjerenja i pogleda na drugi svijet, onda ste mrtvi, potpuno ste mrtvi - ivot je prohujao kraj vas. Sjedite puni straha u svojoj malo eliji, i izgubit ete Boga, vjeru, prijatelje, puno toga. ivot je za kockare, zaista jest. O tome je Isus govorio. Jeste li spremni riskirati? Znate li kada ete biti spremni riskirati? Kada otkrijete da to to ljudi nazivaju ivotom u stvari nije ivot. Ljudi pogreno misle da se ivot sastoji u odravanju tijela ivim. I zato zavolite misao o smrti; zavolite ga. Vraajte se toj misli uvijek iznova. Razmiljajte o draesti tog lea, tog kostura, tih kostiju koje se pretvaraju u prainu. Kakvo olakanje ete doivjeti kad to uspijete, kakvo olakanje. Neki od vas vjerojatno ne znaju o emu sada priam - previe ste uplaeni da biste o tome razmiljali. Ali kako je veliko olakanje kad na ivot pogledate s tog stajalita. Ili posjetite groblje. To je izuzetno proiavajue i lijepo iskustvo. Pogledate neko ime i kaete: Isuse, ivio je prije toliko godina, prije dva stoljea. Sigurno je imao iste probleme kakve ja imam sada i sigurno je probdio mnoge noi. Kako je to ludo - ivimo tako kratko. Jedan talijanski pjesnik rekao je: ivimo u jednom blijesku svjetlosti. Doe veer i zauvijek je no. Samo jedan blijesak, a mi ga unitimo. Unitimo ga sa svojim strahovima, svojim brigama, svojim optereenjima. Dok obavljate to razmatranje, moete ga privesti kraju i dobiti samo neku informaciju, ali mogli biste postii svjesnost. I u tom trenutku svjesnosti postat ete novi. Barem dok traje. I spoznat ete koja je razlika izmeu informacije i svjesnosti. Jedan moj prijatelj, astronom, priao mi je o temeljnim stvarima u astronomiji. Do tada nisam znao da, kada vidite sunce, vidite ga tamo gdje je bilo prije osam i pol minuta, a ne tamo gdje je sada zato to zraci sunca treba osam i pol minuta da doe do zemlje. I zato ga ne vidite tamo gdje se nalazi - sada je ve negdje drugdje. Rekao je da, ako zamislimo galaksiju, cijeli svemir, ova naa Zemlja bila bi izgubljena negdje pri kraju Mlijene staze nije ak ni u sreditu. Svaka od zvijezda je sunce i neke su tako velike da bi svojom veliinom mogle obuhvatiti i nae sunce i Zemlju i razmak izmeu njih. Obino se procjenjuje da ima oko sto milijuna galaksija! Svemir kakvog ga mi poznajemo iri se brzinom od tri milijuna kilometra u sekundi. Bio sam zadivljen dok sam to sluao i kada smo izali iz restorana u kojem smo jeli, pogledao sam u nebo i imao sam drugaiji osjeaj, drugaiji pogled na ivot. To je svjesnost. Dakle, sve ovo moete uzeti kao hladne injenice (i to su onda samo informacije) ili iznenada dobijete drugaiji pogled na ivot - na to to smo, to je svemir, to je ljudski ivot. Kada govorim o svjesnosti mislim na taj osjeaj koji ete postii.

Zemlja ljubavi
65

Kada bismo zaista odbacili iluzije zbog onog to one u biti jesu, onoga to nam mogu dati ili onoga ega nas mogu liiti, bili bismo na oprezu. Ako nismo na oprezu, posljedice mogu biti uasne i neizbjene. Gubimo svoju sposobnost da volimo. Ako elite voljeti, morate ponovno nauiti kako vidjeti. I ako elite vidjeti, morate nauiti kako da se oslobodite droge. I to je to. Oslobodite se svoje ovisnosti. Strgnite sa sebe krake drutva koji su se obavili oko vas i uguili vae bivstvovanje. Morate ih se osloboditi. Izvana e sve biti kao i prije, ali iako ete nastaviti ivjeti u svijetu, vie neete biti od svijeta. U svom srcu bit ete slobodni, iako potpuno sami. Vaa ovisnost o drogi e nestati. Ne morate ii u pustinju; ostanite meu ljudima i maksimalno uivajte u njihovom drutvu. Meutim, drugi vie nee imati mo uiniti vas sretnima ili nesretnima. To je samotnost. U toj samoi vaa e ovisnost nestati i rodit e se sposobnost da volite. Na druge vie ne gledate kao na sredstva za zadovoljenje svojih ovisnosti. Samo onaj tko je to pokuao zna kako je to uasno teko. To je kao da od sebe zahtijevate da umrete. To je kao da od jadnog ovisnika zahtijevate da se odrekne jedine sree koju poznaje. Kako se to moe zamijeniti za okus kruha, voa, istog jutarnjeg zraka, za slatki okus vode iz planinskog potoka? Dok se bori s simptomima odvikavanja i prazninom koju osjea sada kada droge vie nema, nita ne moe ispuniti tu prazninu osim droge. Moete li zamisliti ivot u kojem biste odbili uivati ili prihvatiti makar i jednu jedinu rije odobravanja, ili da bilo kome naslonite glavu na rame traei podrku? Zamislite ivot u kojem ni o kome ne biste uvstveno ovisili, tako da vie nitko nema mo da vas uini sretnima ili nesretnima. Odbijate potrebu za bilo kojom odreenom osobom, ili da vi sami budete neto posebno za bilo koga, ili da bilo koga nazivate svojim. Ptice nebeske imaju svoja gnijezda i lisice svoje jame, ali vi neete imati gdje nasloniti svoju glavu na putu kroz ivot. Ako ikad postignete takvo stanje, konano ete saznati to znai imati pogled koji je jasan i nezamagljen strahom i udnjom. Tada ete vagati svaku rije. Konano vidjeti pogledom koji je jasan i nezamagljen strahom i udnjom. Saznat ete to znai voljeti. Ali da biste mogli stii u zemlju ljubavi morate proi kroz muke umiranja, jer voljeti ljude znai umrijeti potrebi za ljudima i biti potpuno sam. Kako uope stii tamo? Neprekidnom svjesnou, neizmjernom strpljivou i suosjeanjem koje biste imali za ovisnika o drogi, te razvijanjem ukusa za dobre stvari u ivotu kojim ete se suprotstaviti udnji za drogom. Kojim dobrim stvarima? Ljubav prema radu kojim se bavite zbog rada samoga, ljubav prema smijehu i bliskosti s ljudima na koje se ne lijepite i o kojima ne ovisite uvstveno ve uivate u njihovom drutvu. Takoer e pomoi ako se ponete baviti aktivnostima kojim se bavite cijelim svojim biem, aktivnostima kojima se toliko volite baviti da, dok ste njima zaokupljeni, uspjeh, priznanje i odobravanje vam jednostavno nita ne znae. Pomoi e takoer ako se vratite prirodi. Otpustite ljude, otiite u planine i u tiini opite s drveem, cvijeem, ivotinjama, pticama, morem, oblacima, nebom i zvijezdama. Rekao sam vam kako je vana duhovna vjeba promatranje stvari, biti svjestan stvari oko sebe. Rijei i pojmovi e, nadajmo se, nestati, i stupit ete u dodir s prirodom. To je lijek za usamljenost. Usamljenost obino pokuavamo izlijeiti uvstvenom ovisnou o ljudima, druenjem i bukom. To nije nikakav lijek. Vratite se stvarima, vratite se prirodi, idite u planine. Tada ete vidjeti da vas je srce dovelo u goleme pustinje samoe - nitko nee biti uz vas, apsolutno nitko. U poetku e vam to izgledati neizdrivo, ali to je samo zato to ste niste navikli na samou. Ako uspijete neko vrijeme ostati tamo, pustinja e odjednom procvjetati u ljubav. Vae e se srce raspjevati i bit e uvijek proljee. Oslobodit ete se droge i bit ete slobodni. Tada ete shvatiti to je sloboda, to je ljubav, to je srea, to je stvarnost, to je istina i to je Bog. Vidjet ete, doi ete do spoznaja koje se nalaze s onu stranu pojmova i uvjetovanosti, ovisnosti i navezanosti. ini li vam se ovo smislenim? Dopustite mi da ovo zavrimo s jednom zgodnom priom. Jedan ovjek izumio je nain za dobivanje vatre. Uzeo je svoje alatke i otiao k plemenu na dalekom sjeveru gdje je bilo jako hladno. Uio je tamonje ljude kako mogu zapaliti vatru. Ljude je to jako 66

zanimalo. Pokazao im je kako sve mogu koristiti vatru: za kuhanje, grijanje, itd. Bili su mu jako zahvalni to ih je nauio kako mogu zapaliti vatru, meutim, prije nego to su stigli izraziti svoju zahvalnost, ovjek je nestao. Nisu ga zanimala njihova priznanja i zahvalnost - zanimala ga je samo njihova dobrobit. Otiao je u drugo pleme, gdje je opet poeo ljudima pokazivati svoj izum. I tamo je to ljude jako zanimalo. Njihovi sveenici mislili su da je zanimanje ak i preveliko jer su primijetili da je ovjek poeo privlaiti mase, a oni sami poeli su gubiti na popularnosti, i zato su odluili da ga ubiju. Otrovali su ga, razapeli predstavite si to kako hoete. Bojali su se, meutim, da e se sada ljudi okrenuti protiv njih. Ali bili su jako mudri, ak prepredeni. Znate li to su uinili? Dali su napraviti ovjekov portret i stavili su ga na glavni oltar u hramu. Alatke za paljenje vatre stavljene su ispred portreta, a ljudi su pouavali kako se trebaju klanjati portretu i alatkama, to su stoljeima revno inili. tovanje i aenje se nastavilo, ali vatre vie nisu imali. Gdje je vatra? Gdje je ljubav? Gdje je droga koju je drutvo usadilo u vas? Gdje je sloboda? Upravo time se bavi duhovnost. Na alost, mi to najee gubimo iz vida, zar ne? Upravo o tome je Isus govorio. Ali previe naglaavamo: Gospodine, Gospodine, zar ne? Gdje je vatra? I ako aenje ne vodi do vatre, ako bogotovlje ne vodi do ljubavi, ako liturgija ne vodi do jasnijeg opaanja stvarnosti, ako Bog ne vodi u ivot, od kakve nam je koristi religija osim to uzrokuje jo vee podjele, jo vie fanatizma, jo vie antagonizma? Svijet ne boluje od nedostatka religije kako je obino shvaamo, nego boluje od nedostatka ljubavi, nedostatka svjesnosti. A ljubav se stvara svjesnou i nikako drugaije, nikako drugaije. Shvatite kakve zapreke sebi postavljate na putu do ljubavi, slobode, i sree i zapreke e nestati. Ukljuite svjetlost svjesnosti i tama e nestati. Srea nije neto to se moe postii; ljubav nije neto to moete proizvesti; ljubav je neto to vas ima. Vi nemate vjetar, zvijezde i kiu. Ne posjedujete te stvari; predajete im se. A predat ete im se kada postanete svjesni iluzija, svojih ovisnosti, svojih udnji i svojih strahova. Kao to sam vam ranije rekao, prvo: psiholoki uvid je od velike pomoi, ali ne analiza - analiza je paraliza. Uvid nije nuno isto to i analiza. Jedan va ameriki terapeut jako je to dobro postavio: Ono to je vano je Aha iskustvo. Sama analiza ne pomae - daje nam jedino informacije. Ali kad biste mogli postii Aha iskustvo, to bi bio uvid. To je promjena. Drugo: vano je razumijevanje vaih ovisnosti. Treba vam vremena. Jao, koliko bi se vremena koje se posveuje bogotovlju, pjevanju hvalospjeva i pjesama, moglo plodonosno iskoristiti za shvaanje samoga sebe. Zajednica se ne stvara zajednikim liturgijskim slavljima. Duboko u svom srcu znate, i ja znam, da se takva slavlja pripremaju samo zato da se prikriju razlike. Zajednica se stvara razumijevanjem balvana koje stavljamo na put zajednitva, razumijevanjem sukoba koji se javljaju zbog naih strahova udnji. Tako se dolazi do zajednitva. Moramo uvijek paziti da bogotovlje ne postane samo jo jedna prepreka za vaan posao ivljenja. A ivjeti ne znai raditi za vladu, ili postati veliki poduzetnik, ili initi velika djela milosra. To nije ivot. ivjeti znai odbaciti sve prepreke i ivjeti u svjeini sadanjeg trenutka. Ptice nebeske niti siju niti anju - to je ivot. Poeo sam rekavi vam da ljudi spavaju, da su mrtvi. Mrtvaci upravljaju vladama, mrtvaci vode velike poslove, mrtvaci se bave obrazovanjem; postanite ivi! Bogotovlje vam mora u tome pomoi, inae je beskorisno. I sve vie i vie - i vi i ja to znamo - posvuda gubimo mlade. Mrze nas; ne zanima ih nametanje jo vie strahova i krivnje. Ne zanimaju ih propovijedi i nagovori, ali ele nauiti to je ljubav; kako mogu biti sretan; kako mogu ivjeti; kako mogu doivjeti sve one udesne stvari o kojima mistici govore? To je dakle druga stvar: razumijevanje. Tree: nemojte se poistovjeivati ni s im. Kada sam danas dolazio ovamo netko me je pitao: Osjeate li se ikad jadno? ovjee, naravno da se ponekad osjeam jadno. Imam svoje napadaje. Ali ne traju, zaista ne traju. to uinim? Prvi korak: ne poistovjeujem se s tim osjeajem. Osjeam se jadno. Umjesto da zbog toga postanem napet, umjesto da se ivciram zbog toga, shvaam da se osjeam potitenim, ili razoaranim, ili kako ve bilo. Drugi korak: priznajem da se taj osjeaj nalazi u meni, a ne 67

u nekoj drugoj osobi, npr. osobi koja mi nije pisala, ili u izvanjskom svijetu; u meni je. Jer dokle god mislim da se nalazi izvan mene, uzimam za pravo da se drim tog osjeaja. Ne mogu rei da bi se svatko na mom mjestu tako osjeao; u stvari, tako bi se osjeale samo budale i ljudi koji spavaju. Trei korak: ne poistovjeujem se s tim osjeajem. Ja nije taj osjeaj. Ja nisam usamljen, ja nisam potiten, ja nisam razoaran. Razoaranje je tu, gledate ga. Bili biste iznenaeni da vidite kako brzo isparuje. Sve ega ste svjesni stalno se mijenja; oblaci stalno putuju. Dok to inite, takoer ete dobiti razne uvide u to zato su oblaci uope doli. Imam ovdje nekoliko citata, nekoliko reenica koje bih ja zapisao zlatnim slovima. Uzeo sam ih iz A. S. Neillove knjige Summerhill. Morao bih vam rei neto i o pozadini ovoga. Vjerojatno znate da se Neill etrdeset godina bavio obrazovanjem. Osnovao je jednu vrstu neovisne kole za otpadnike. Primao je djeake i djevojice i jednostavno ih putao slobodnima. Ako su htjeli nauiti itati i pisati, dobro. Ako nisu htjeli nauiti itati i pisati, opet dobro. Mogli su uiniti to god su eljeli sa svojim ivotom, ali nisu smjeli ograniavati slobodu drugih. Dokle god se ne mijea u slobodu drugoga - slobodan si. Neill je rekao da mu najgora djeca dolaze iz samostanskih kola. Naravno, tako je to bilo nekad davno. Kae da je toj djeci trebalo oko est mjeseci da prebole svu srdbu i odbojnost koju su bili potiskivali. Bunili bi se est mjeseci, borili bi se protiv sustava. Najgora je bila djevojica koja je esto uzimala bicikl i odlazila u grad, izbjegavajui nastavu, izbjegavajui kolu, izbjegavajui sve. Ali im su preboljeli odbojnost, svi su htjeli uiti, ak bi se i bunili: Zato danas nemamo nastave? Treba dodati da su djeca pratila samo one predmete koji su ih zanimali. Nakon nekog vremena bi se preobrazili. U poecima su se roditelji bojali poslati djecu u takvu kolu. Govorili bi: Kako ete ih obrazovati ako ih ne disciplinirate? Morate ih pouavati, voditi. Koja je bila tajna Neilllovog uspjeha? Dobivao je najgoru djecu, onu od kojih su svi drugi digli ruke, a za est mjeseci bila bi preobraena. Sluajte to je rekao - izvanredne rijei, svete rijei: Svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da formiramo dijete pretvaraju Boga u vraga. Djeca koja dolaze u moju kolu su mali vragovi, mrze svijet, destruktivna su, bezobrazna, lau, kradu, zlovoljna su. Za est mjeseci postanu sretna, zdrava djeca koja ne rade nita loe. To su prekrasne rijei koje dolaze od ovjeka iju kolu redovito posjeuje inspekcija Britanskog ministarstva obrazovanja i svi ravnatelji i ravnateljice i drugi koji tamo ele doi. Divne rijei. To je njegova karizma. Takve stvari ne moete isplanirati, za to morate biti posebna osoba. Na nekim od svojih predavanja za ravnatelje i ravnateljice govorio je: Doite u Summerhill i vidjet ete da su sve voke pune plodova, nitko ih ne trga s voki. Nema elje za napadanjem autoriteta. Dobro se hrane i nema zlovolje i srdbe. Doite u Summerhill i nigdje neete vidjeti hendikepirano dijete s nadimkom (znate kako djeca mogu biti okrutna prema nekome tko muca). Nikada neete vidjeti da se itko ruga djetetu koje muca, nikada. U toj djeci nema nasilja zato to nitko ne primjenjuje nasilje nad njima. Sluajte te rijei otkrivenja, te svete rijei. Takvi ljudi postoje. Bez obzira na to to vam znanstvenici, sveenici i teolozi govore, postojali su, i sada ima ljudi koji se ne svaaju, nisu ljubomorni, ne izazivaju sukobe, ratove, neprijateljstva, nita! Takvi ljudi postoje u mojoj zemlji, ili, tonije reeno, postojali su do nedavno. Poznavao sam isusovce koji su ivjeli i radili s ljudima koji, kako su me uvjeravali, nisu bili sposobni krasti ili lagati. Jedna asna sestra rekla mi je da je ila raditi s plemenima na sjeveroistoku Indije gdje ljudi nita nisu zakljuavali. Nikada nita nije ukradeno i nikada nisu lagali - sve dok se indijska vlada i misionari nisu tamo pojavili. Svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da formiramo dijete pretvorit e Boga u vraga. Gledao sam jedan zgodan film kojeg je reirao Federico Fellini, 8 1/2. U jednom prizoru neki asni brat odlazi na picnic ili izlet s grupom djeaka izmeu osam i deset godina. Bili su na plai malo ispred brata koji je bio na zaelju okruen s njih trojicom ili 68

etvoricom. Naili su na jednu stariju enu koja je bila uliarka i djeaci su je pozdravili: Zdravo, i ona uzvrati: Zdravo." Upitae je: Tko si ti? Ona odgovori: Ja sam prostitutka." Nisu znali to je to, ali pravili su se da znaju. Jedan od djeaka koji je, ini se, znao malo vie od drugih, ree: Prostitutka je ena koja radi odreene stvari ako joj plati. Ostali ga upitae: Hoe li to uraditi ako joj platimo? Zato ne? odgovori ovaj. I tako su skupili novac i dali joj ga. Hoe li sada uiniti te odreene stvari poto smo ti platili? Ona odgovori: Svakako, deki. to biste htjeli da uradim? Jedino to im je palo na pamet bilo je da joj kau da se skine. Skinula se, i gledali su je. Nikada prije nisu vidjeli golu enu. Nisu znali to bi drugo sada uinili, pa su rekli: Bi li htjela plesati? Rekla je: Svakako. I tako su se svi skupili u krug pjevajui i pljeskajui. Uliarka je njihala bokovima, a oni su se odlino zabavljali. U meuvremenu je doao brat i sve vidio. Dotrao je i poeo vikati na enu. Prinudio ju je da se obue, a narator ree: U tom trenutku pokvario je djecu. Do tada su bila nevina, lijepa. To nije rijedak problem. Poznajem jednog prilino konzervativnog misionara, isusovca koji radi u Indiji. Doao je na jedan moj teaj. Govorio sam o ovoj temi dva dana, a on je patio. Doao je k meni druge veeri i rekao mi: Tony, ne mogu ti opisati koliko patim dok te sluam. Upitao sam ga: Zato, Stan? Rekao je: Oivljava jedno pitanje u meni kojeg sam potiskivao dvadeset i pet godina. Strano pitanje. Opet i opet sam se pitao: nisam li pokvario svoj narod uinivi ih kranima. Taj isusovac nije bio jedan od vaih liberalnih, bio je ortodoksan, posveen, poboan, konzervativan ovjek. Ali osjetio je da je pokvario sretne, prostodune, jednostavne ljude pune ljubavi time to ih je uinio kranima. Ameriki misionari koji su doli na otoke u Junom moru sa svojim suprugama bili su uasnuti kada su vidjeli da domorotkinje dolaze u crkvu obnaenih grudi. Njihove supruge zahtijevale su da se obuku pristojnije. I zato su im misionari dali majice. Slijedee nedjelje ene su dole u crkvu u majicama, ali imale su izrezane dvije velike rupe radi udobnosti i prozraivanja. Bile su u pravu; misionari su bili u krivu. Vratimo se sada Neillu. On kae: Ja nisam nikakav genij, ja sam samo jedan ovjek koji odbija voditi djeje korake. Meutim, to je onda s istonim grijehom? Neill kae da svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da ga formiramo pretvorit e ga u vraga. On puta djecu da sama odrede svoje vrijednosti, a vrijednosti su uvijek dobre i drutvene. Moete li u to povjerovati? Kada se dijete osjea voljenim (to znai da dijete osjea da ste na njegovoj strani), onda je u redu. Dijete vie ne doivljuje nasilje. Nema straha, nema nasilja. Dijete poinje postupati s drugima onako kako se s njime postupalo. To je zaista sveta knjiga. Proitajte je. Meni je do temelja promijenila ivot i nain na koji postupam s ljudima. Poeo sam viati uda. Poeo sam prepoznavati nezadovoljstvo sa samim sobom koje je posijano u meni, natjecanje, usporeivanje, miljenje to nije dovoljno dobro, itd. Moete prigovoriti da ne bih postao ono to jesam da me nisu gurali. Je li mi zaista bilo potrebno sve to guranje? I tko uope eli biti ono to sam ja? elim biti sretan, elim biti svet, elim biti pun ljubavi, elim imati mir, elim biti slobodan, elim biti ovjean. Znate li zbog ega se dogaaju ratovi? Dogaaju se zato to svoje unutarnje sukobe projiciramo van. Pokaite mi ovjeka u kojem nema unutarnjih sukoba i ja u vam pokazati ovjeka u kojem nema nasilja. U njemu e biti djelotvorne, ak i grube akcije, ali ne iz mrnje. Kada djeluje, djeluje kao kirurg, djeluje kao uitelj pun ljubavi koji radi s duevno zaostalom djecom. Njih ne moete kriviti, ali morate ih razumjeti i krenuti u akciju. S druge strane, kada se bacite u akciju iz mrnje i nesvjesnog nasilja, inite greku. Pokuavate vatrom ugasiti vatru. Pokuavate se boriti protiv poplave dodajui vodu. Ponavljam ono to je Neill rekao: Svako dijete ima Boga u sebi. Nai pokuaji da formiramo dijete pretvorit e Boga u vraga. Djeca koja dolaze u moju kolu su mali vragovi, mrze svijet, destruktivna su, bezobrazna, lau, kradu, zlovoljna su. Za est mjeseci postanu sretna, zdrava djeca koja ni rade nita loe. Nisam ja nikakav genije, ja sam samo jedan ovjek koji odbija voditi 69

djeje korake. Putam ih da sama odrede svoje vrijednosti, a vrijednosti su uvijek dobre i drutvene. Religija koja ini ljude boljima, ini ih gorima, ali religija poznata kao sloboda ini sve ljude dobrima jer unitava unutarnji sukob [ja sam dodao rije unutarnji ] koji od ljudi stvara vragove. Neill takoer kae: Prva stvar koju uinim kada dijete doe u Summerhill je da mu unitim savjest. Pretpostavljam da znate o emu govori, jer ja znam o emu govori. Ne treba vam savjest ako ve imate savjest; ne treba vam savjest ako imate osjetljivost. Niste nasilni, niste plaljivi. Vjerojatno mislite da je to jedan neostvariv ideal, ali proitajte Neillovu knjigu. Sretao sam ljude koji su se tu i tamo, iznenada spotakli o tu istinu: korijen zla nalazi se u vama. Kada to ponete shvaati, prestat ete si nametati zahtjeve, prestat ete si nametati oekivanja, prestat ete gurati sami sebe i razumjet ete. Hranite se zdravom hranom, dobrom zdravom hranom. Ne govorim o stvarnoj hrani, govorim o zalasku sunca, o prirodi, o dobrom filmu, o dobroj knjizi, o poslu u kojem uivate, o dobrom drutvu. Tako ete, nadam se, osloboditi se ovisnosti o onim drugim osjeajima. Kakvi vam se osjeaji javljaju kad ste u dodiru s prirodom ili kada ste uronjeni u posao koji volite? Ili kada razgovarate s nekim u ijem drutvu zaista uivate u otvorenosti i bliskosti bez navezivanja. Kakvi vam se osjeaji javljaju? Usporedite te osjeaje s osjeajima koji se javljaju u vama kada pobijedite u nekoj raspravi, ili kada pobijedite u nekoj utrci, ili kada postanete popularni, ili kada vam svi pljeu. Potonje osjeaje nazivam svjetovnim osjeajima, a one prve nazivam duhovnima. Mnogi ljudi osvajaju svijet i gube svoju duu. Mnogi ljudi ive prazne ivote, ivote bez due, zato to se hrane popularnou, odobravanjem, hvalama, s ja sam O.K., ti si O.K., s gledaj me, sluaj me, podupiri me, cijeni me, time to su efovi, time to imaju mo, pobjeivanjem na utrci. Hranite li se i vi time? Ako se time hranite, onda ste mrtvi. Izgubili ste svoju duu. Hranite se drugaijom, hranjivom tvari. Tada ete vidjeti preobrazbu. Dao sam vam cjelokupan program za ivot, zar ne?

70