DIDAKTIKA Skripta

Zajedniki predmet Didaktika
VLADIMIR POLJAK DIDAKTIKA
I. O PREDMETU I ZADACIMA DIDAKTIKE (radila Barbara Kuevi)

Predmet svake znanosti odreuje osnovno podruje prouavanja. Predmet didaktike se kroz povijest mijenjao, a zasigurno e se taj proces i nastaviti. Rije didaktika grkog je podrijetla i izvorno znai pouavanje (didasko-pouavam). Taj naziv u pedagoku terminologiju nose Ratke i Komensky u 17. stoljeu, premda se pouavanje kao pedagoka kategorija javlja s pojavom ovjeka. Proizvodno-radno iskustvo roditelji su prenosili na mlai narataj, ali kada se to iskustvo drutva znatno razvilo, roditelji ga vie nisu u svom domu mogli izravnim pouavanjem prenositi na mlade. Poeo je osnutak posebnih ustanova u kojima bi mlada generacija pod vodstvom odraslih na organiziran nain bre stjecala radna iskustva prolih narataja. Tako su se osnivale kole, pojavilo se zvanje pouavatelja, odnosno uitelja, a tu nalazimo i zaetke nastave kao organiziranog procesa pouavanja u kojoj uitelji pouavaju i uenici ue. Tada je u prvom planu bio sadraj pouavanja (to), a ne metodika rada (kako). Sve masovnije kolovanje nametnulo je pitanje vjetine pouavanja i uenja. Taj zahtjev pojaava se s pojavom graanske klase i graanskog drutva. Zato Ratke 1613. predlae da se kao bitna odrednica uspjene nastave ugradi vjetina pouavanja. Izraz didaskein (pouavam) kasnije preuzima Komensky u svom djelu Velika didaktika (1632. na ekom, 1657. na latinskom). Zato se 17. stoljee smatra stoljeem didaktike. Komensky ju definira kao ''opu vjetinu o tome kako valja pouavati svakoga u svemu'', to je prvo sadrajno odreenje pojma. Pod pojmom didaktike on je obuhvatio i odgoj i obrazovanje, to je veoma iroko odreenje, a zadralo se sve do 19. stoljea. Podrobnijim prouavanjem sistema u nastavi zakljuilo se da treba razlikovati odgoj i obrazovanje jer oni po svom sadraju, zadacima i nainu pouavanja nisu posve identini. Tako se ustanovilo i da se didaktika ne moe poistovjetiti s pedagogijom, kao to je to uinio Komensky, nego je domena pedagogije kao znanosti znatno opirnija i u sebi sadri didaktiku kao posebnu znanstvenu granu. Zato se krajem 19. i poetkom 20. stoljea ograniava predmet didaktike na podruje obrazovanja, ali se pritom uzima u obzir samo organizirano pouavanje u nastavi jer drugog organiziranog masovnog sistema obrazovanja izvan nastave tada jo nema. Pedagogija se podijelila na:
Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com
Zajedniki predmet Didaktika teoriju odgoja teoriju obrazovanja ili didaktiku Meutim, u prvim desetljeima 20. stoljea zapoinje znatno proirivanje sistematskog obrazovanja i izvan okvira redovne nastave. Takvo obrazovanje ne zavrava s redovnim kolovanjem, nego se provodi izvan i nastavlja nakon njega. Obrazovanje postaje permanentan proces u ivotu ovjeka. Posebne oblike obrazovanja (seminari, teajevi) organiziraju kolski centri, radnika i narodna sveuilita, pa i kole. Treba uzeti u obzir i razliite oblike samoobrazovanja. Nakon Komenskog, koji je didaktiku u stanovitom smislu tumaio kao kolsku pedagogiju, s jedne se strane predmet didaktike suava samo na podruje obrazovanja, a s druge se strane proiruje na obrazovanje u cjelini, bez obzira na mjesto, vrijeme, sadraj i organizaciju obrazovanja. Meutim, preorijentacijom didaktike sa kolske pedagogije na obrazovanje u totalitetu poinje i prvo razmimoilaenje u preciznijem odreivanju njezina predmeta prouavanja. Ratkeov i Komenskyjev izraz didaktika prihvaen je i do dananjeg dana zadran samo na slavenskom i germanskom podruju. U romanskim i anglosaksonskim zemljama za odgoj i obrazovanje upotrebljava se zajedniki izraz izveden iz latinske rijei educatio, to stvara tekoe pri prevoenju tog izraza (je li to odgoj, obrazovanje ili jedno i drugo). U anglosaksonskim je zemljama stvorena specifina pedagoka terminologija (kurikulum, strategija, instrukcija). Razlika je samo u izrazima, a pod utjecajem anglosaksonske pedagoke teorije postavlja se pitanje je li izraz didaktika danas uope primjeren. Europski didaktiari i dalje zadravaju taj izraz, a diferencijaciju didaktike provode s obzirom na dob predkolska didaktika, osnovnokolska didaktika, srednjokolska didaktika, andragoka didaktika; s obzirom na integraciju didaktike s ostalim znanostima filozofska didaktika, psiholoka didaktika, kibernetika didaktika, komunikativna didaktika, medijalna didaktika, algoritamska didaktika, teledidaktika, ergodidaktika
Mi emo didaktikom obuhvatiti obrazovanje u cjelini pa stoga didaktiku definiramo kao granu pedagogije koja prouava ope zakonitosti obrazovanja. Ona utvruje stalne uzrono-posljedine veze i odnose u procesu stjecanja obrazovanja. Nastava i dalje ostaje odgojno-obrazovni proces, uz napomenu da odgojne probleme prouava teorija odgoja. Tumaenje da je didaktika teorija nastave ne moe se prihvatiti iz dva razloga: 1. nastava je odgojno-obrazovni proces, a ne samo jedno od toga dvoga
Zajedniki predmet Didaktika 2. proces obrazovanja ne svodi se samo na sistematsko obrazovanje u koli, odnosno nastavi, a obrazovanje izvan kole takoer je predmet didaktike Obrazovanje i odgoj su u dijalektikom odnosu, to znai u meusobnom korelativnom i komplementarnom odnosu. U dijalektikom odnosu ne postoji odnos nadreenosti i podreenosti, ve meusobno proimanje. to je proimanje odgoja i obrazovanja intenzivnije, pedagoki uinak e biti kvalitetniji. Ipak treba naglasiti da se u redovnoj nastavi za vrijeme redovnog kolovanja provodi najorganiziranije, najsistematskije i najintenzivnije obrazovanje. Stoga emo i didaktike probleme u daljnjim poglavljima didaktike probleme razmatrati s pozicija najorganiziranijeg procesa obrazovanja u okviru redovne nastave. Ali: Osnovno podruje didaktike jest prouavanje i otkrivanje zakonitosti obrazovanja linosti, bez obzira na to gdje se to obrazovanje vri, jer su zakonitosti obrazovanja ovjeka jedinstvene. Didaktika je, s obzirom na specifinost predmeta koji prouava, samostalna nauka, ali je u neposrednoj vezi s mnogim ostalim naukama (psihologija, filozofija, logika, spoznajna teorija, sociologija, antropologija, kibernetika, matematika, tehnike znanosti). Ona se koristi rezultatima tih nauka kako bi olakala prouavanje svog predmeta.
II. POJAM OBRAZOVANJA (radila Barbara Kuevi)

Obrazovanje kao jedna od osnovnih pedagokih kategorija i funkcija obuhvaa u sebi znanje i sposobnosti, a ne samo jedno od toga dvoga. Obrazovanost je kvaliteta linosti koja je odreena znanjem i sposobnostima.
Znanje je sistem ili logiki pregled injenica i generalizacija o objektivnoj stvarnosti koje je ovjek usvojio i trajno zadrao u svojoj svijesti. injenice su konkretnosti, odnosno pojedinosti o objektivnoj stvarnosti koje ovjek upoznaje perceptivnim putem (npr. osjeti miris plina, uje grom). injenice se mogu upoznati i itanjem i sluanjem izlaganja. Osim poznavanja injenica znanje obuhvaa i poznavanje generalizacija ili apstrakcija, a to su pojmovi, pravila, principi, metode, zakoni, definicije, zakljuci, dokazi, kategorije, aksiomi,
Zajedniki predmet Didaktika postulati, izvodi, norme, postavke, hipoteze, anticipacije, teorije, misli, ideje, sistemi, simboli, algoritmi, formule, jednadbe, vrijednosti Apstrakcije je potrebno shvatiti posredstvom miljenja. Znanje moe biti razliite kvalitete, to ovisi o stupnju usvojenosti injenica i generalizacija. Zato s obzirom na kvalitetu razlikujemo vie stupnjeva znanja: 1. znanje prisjeanja najnia razina; uenik se samo sjea da je neto uio o objektivnoj stvarnosti, ali nita vie o tome ne zna 2. znanje prepoznavanja uenici mogu tono prepoznati neke sadraje, identificirati njihovu pripadnost, znaju na to se odnose, ali ih ne mogu objasniti (npr. prepoznaju vrstu rijei, ali nita ne znaju o toj vrsti) 3. znanje reprodukcije uenici poznaju sadraje do te mjere da ih mogu reproducirati, katkada vrlo tono; ak i objasniti onako kako su to nauili, ali jo ne mogu ta znanja primjenjivati u svom svakodnevnom radu (npr. naueno pravopisno pravilo koje se u pisanju ne primjenjuje) 4. znanje operativnosti ili operativno (aktivno, aplikativno, primjenjivo, funkcionalno) znanje visoka kvaliteta; uenik sigurno vlada obraenim nastavnim sadrajima, moe ih objasniti, ali i primjenjivati u svakodnevnom radu u koli i izvan nje, a posebno na svom radnom mjestu nakon zavrene kole 5. kreativno ili stvaralako znanje najvii stupanj u kvaliteti znanja; ovjek na temelju steenog znanja napreduje dalje u stvaranju novih dobara, materijalnih i duhovnih. Taj je stupanj znanja ljudski ideal.
stjecanje znanja zove se u didaktici jo i materijalna strana obrazovanja.
Sposobnost je kvaliteta linosti koja je tako formirana da uspjeno obavlja neku djelatnost (rad, aktivnost, funkciju). sposobnost je kvaliteta linosti (pripada ovjeku, a ne drugim ivim biima i mrtvoj materiji) ljudska se sposobnost pokazuje u njegovoj djelatnosti sposobnost se odnosi na uspjenu ljudsku djelatnost S obzirom na razliita podruja ljudske aktivnosti razlikujemo i razliita podruja ljudske sposobnosti: 1. senzorne ili perceptivne sposobnosti sposobnosti osjetilnog doivljavanja (vid, sluh, okus, njuh, dodir, bol, poloaj, toplina, hladnoa, napor)
Zajedniki predmet Didaktika 2. manualne ili praktine sposobnosti temelje se na praktinom radu u smislu aktivnog odnosa ovjeka prema konkretnoj materiji radi oblikovanja ili
transformiranja te materije 3. sposobnosti izraavanja odnose se na govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje, matematiko izraavanje, pjevanje, sviranje i izraavanje pokretima tijela (gesta, mimika) 4. intelektualne ili mentalne sposobnosti najvii su domet ljudskog duha i formiraju se na bazi ljudskog intelektualnog rada, napose misaonog. Ujedno su baza za razvijanje ostalih sposobnosti jer sve to ovjek radi treba prolaziti kroz njegov mozak.
Sposobnosti se mogu prouavati i s obzirom na organ koji obavlja aktivnost: vanjski miini organi (npr. ruka, noga) ljudski mozak kao unutranji organ fizike sposobnosti i vjetine, pa i navike
mentalne (intelektualne, psihike) sposobnosti
Uspjena ljudska djelatnost u sebi sjedinjuje vie sposobnosti. Sposobnosti nisu dane roenjem, nego se razvijaju. Dodue, razvoj sposobnosti ovisi o dispozicijama, odnosno o naslijeenoj anatomsko-fiziolokoj strukturi ovjeka (unutarnji faktor) i o vanjskoj sredini u kojoj ovjek ivi i radi (vanjski faktor), ali je i sama aktivnost ovjeka vaan faktor u razvijanju sposobnosti. Stoga je zadatak nastave da posredstvom brojnih i raznovrsnih aktivnosti u mladoj generaciji potpomae i unapreuje razvoj sposobnosti. Razvijanje sposobnosti zove se u didaktici funkcionalna strana obrazovanja, odnosno funkcionalni zadatak nastave, jer se odnosi na funkciju ovjeka kao linosti u drutvenom ivotu i radu. Ljudsko obrazovanje uvijek se pokazuje u jedinstvu znanja i sposobnosti. Znanje je baza za razvijanje sposobnosti kao stanovite nadgradnje: ako nema baze, nee se moi razviti ni njena nadgradnja. S obzirom na sadraj znanja i sposobnosti koje su s tim povezane za odreeno podruje postoje razliite vrste obrazovanja: ope obrazovanje, usmjereno obrazovanje, specijalistiko obrazovanje, klasino obrazovanje, humanistiko obrazovanje, tehniko obrazovanje, prirodnoznanstveno obrazovanje, politiko obrazovanje
III. OBRAZOVANJE I NASTAVA (radila Barbara Kuevi)
Zajedniki predmet Didaktika Faktori nastave Najorganiziranje plansko obrazovanje izvodi se u nastavi, i to zbog toga to su u nastavi obuhvaena tri glavna imbenika: 1. nastavnik kvalificirani strunjak koji pouavanjem uenika organizira efikasan proces obrazovanja, pa i nastave u cjelini 2. uenik sistematskim pouavanjem nastavnika i samostalnim uenjem stjee obrazovanje 3. nastavni sadraji /obrazovni sadraji/ odreuju program obrazovanja koji je potrebno ostvariti didaktiki trokut (izdvoji li se jedan od tih faktora, to vie nije nastava) Zadaci nastave Nastavni proces je cjelokupno kretanje usmjereno na ostvarivanje odreenih zadataka. Rezultat svakog procesa je neko novo stanje. Nastavni zadaci kao rezultati nastavnog procesa koji se ele postii su sljedei:
materijalni zadatak nastave odnosi se na stjecanje znanja o objektivnoj stvarnosti koja se prouava u nastavi pojedinih predmeta. Naziv tog zadatka dolazi od tog to se smatralo da uenici usvajaju odreenu materiju, odnosno grau. Ostvarenjem ovog zadatka uenici trebaju usvojiti brojne injenice i generalizacije koje proizlaze iz propisanih nastavnih sadraja. Do kraja 19. stoljea ovo se tumailo kao jedini zadatak nastave (to vie znanja, to bolja priprema za ivot didaktiki materijalizam, koji je doveo do irenja nastavnih
sadraja, uenikog memoriranja, lekcionizma (zadavanje lekcije u koli, njeno memoriranje kod kue i provjeravanje u koli); sve je ovo dovelo do formalizma u znanju, koje je ostalo na stupnju reprodukcije; takvi su uenici bili nesposobni za ivot jer nisu postigli operativno znanje). Danas s pravom istiemo znaenje materijalnog zadatka, ali on je jedan od zadataka u sklopu svih ostalih, a ne jedini zadatak.
funkcionalni zadatak nastave - /formalni zadatak-stari naziv/ odnosi se na razvijanje brojnih i raznovrsnih ljudskih sposobnosti - senzornih, praktinih, izraajnih, intelektualnih. Tim zadatkom treba postii razvijanje psihofizikih funkcija u mladom narataju. Ovaj zadatak istiu predstavnici tzv. nove kole koja se javlja na prijelazu iz 19. u 20. stoljee. Oni pojam obrazovanja svode na razvijanje radnih sposobnosti, fizike i intelektualne (to bolje razvijene psihofizike funkcije, to bolja priprema za ivot). Oni su zapostavljali materijalnu stranu obrazovanja, pa otuda naziv didaktiki funkcionalizam
Zajedniki predmet Didaktika (formalizam). Ni ova premisa nije ispravna, jer da bi netko mogao razviti svoje
sposobnosti, kao temelj mora imati znanje. Budui da suvremeno obrazovanje tumaimo kao jedinstvo znanja i sposobnosti, u istom jedinstvu treba naglaavati znaenje materijalnih i funkcionalnih zadataka nastave. - formulacije materijalnih zadataka: upoznati, pokazati, uoiti, razumjeti, nauiti - formulacije funkcionalnih zadataka: razviti, osposobiti, usavriti, jaati, uvjebati, izgraivati, operirati
Danas se naglaava materijalni zadatak nastave, a zapostavlja funkcionalni.
odgojni zadatak nastave nastava je i proces usvajanja odgojnih vrijednosti moralnih, estetskih, fizikih i radnih. To je dakle odgojno-obrazovni proces. Ovaj zadatak ulazi u domenu teorije odgoja.
Ova tri zadatka potrebno je ostvarivati u smislu dijalektikog jedinstva. Danas postoje i drugaije iskazivanje zadataka nastave, npr. informativni i formativni, ili kognitivni, afektivni i psihomotoriki.
Vrste nastave i njihova bitna obiljeja U iskazivanju cjelovitog pregleda razliitih vrsta nastave polazi se od razliitih kriterija, npr. s obzirom na: 1. stupanj kolovanja osnovnokolska, srednjokolska, visokokolska nastava 2. stupanj obaveznosti / dobrovoljnosti obavezna, izborna, fakultativna nastava 3. programsku namjenu i sistem izvoenja redovna, dopunska, dodatna, produna, izvanredna nastava 4. dimenzije nastavnog programa standardna, skraena, proirena nastava 5. vremensku koncepciju obrade programa kontinuirana, teajna, seminarska nastava 6. tradicionalni / suvremeni sistem rada tradicionalna, konzervativna, petrificirana, suvremena, moderna nastava 7. nastavnu opremu kompjutorska, RTV-, satelitska, kibernetika, tehnoloka nastava 8. sistem rada nastavnika razredna, predmetna, timska nastava 9. brojane formacije uenika zajednika, frontalna, grupna, individualna, nastava, nastava u parovima
Zajedniki predmet Didaktika 10. dominaciju nastavnih metoda verbalna, demonstracijska, praktina, instrukcijska nastava 11. karakter nastavnog rada teorijska, praktina, proizvodna nastava 12. mjesto izvoenja kolska, terenska nastava, nastava u udruenom, radu 13. nain komuniciranja nastavnika i uenika direktna, indirektna nastava, nastava na daljinu/dopisna nastava 14. didaktiki sistem rada heuristika, razvojna, programirana, egzemplarna, problemska, mentorska, predavaka, katehetika, majeutika nastava 15. unutranju individualizaciju rada individualizirana, primjerena, elastina nastava 16. razne spoznajne i psiholoke inioce zaviajna, doivljajna, prigodna, dinamina nastava
Ovo su podjele prema formalno-logikom kriteriju. Frontalna nastava moe biti i heuristika, i obavezna, redovita integriranje i proimanje vie obiljeja.
Redovna nastava najea i najdominantnija nastava koja se odnosi na redovno kolovanje u pojedinom stupnju kolovanja i zato je podjednako obavezna za sve polaznike te kole. Izvodi se po propisanom programu rada s tono odreenim vremenom nastavnog rada za pojedini razred, emu se podreuju svi uenici, pa se zove jo i obavezna nastava.
Dopunska nastava organizira se uz redovnu nastavu, i to samo za onu skupinu uenika koja u redovnoj nastavi tee svladava dijelove propisanog programa pa im je potrebna jo dopunska (instruktivna) pomo nastavnika radi normalnog napredovanja u redovnoj nastavi. Odluku o uvoenju donosi nastavniko vijee, a izvodi se izvan redovne nastave u koli.
Produna nastava posebna varijanta dopunske nastave, a organizira se na kraju kolske godine, tj. nakon zavretka redovnog kolskog rada. Organizira ju nastavniko vijee za onu skupinu uenika koja na kraju redovne nastave nije postigla pozitivan uspjeh iz nekih predmeta. U pravilu ju izvode isti nastavnici koji su uenike pouavali tijekom kolske godine jer oni najbolje poznaju uenikove slabosti. Nakon toga razredno vijee utvruje konani uspjeh uenika. Produna nastava organizira se u osnovnoj koli, i to zbog toga to je osnovno kolovanje obavezno.
Zajedniki predmet Didaktika Dodatna nastava poseban oblik nastave u toku redovnog kolovanja za onu skupinu uenika koji su normalno savladali program u redovnoj nastavi i pokazuju izriite sklonosti i duhovnu potrebu za neka znanstvena podruja radi proirivanja i produbljivanja obrazovanja. Organizira se s manjim ili veim skupinama uenika bez obzira na nastavnu pripadnost. Svaka grupa (interesna) ima svoj naziv: mladi povjesniari, mladi prirodnjaci, glazbena grupa, likovna grupa, novinarska Osim nastavnika, mogu ih voditi i strunjaci izvan nastavnikog zbora.
Izborna nastava uvodi se u kolu radi prikladnije diferencijacije u sadraju obrazovanja s obzirom na interese uenika. Od predloene skupine izbornih predmeta uenici biraju koji e predmet uiti. kolskim se dokumentima odreuje koliko izbornih predmeta uenici moraju, odnosno mogu odabrati.
Fakultativna nastava nastava na principu dobrovoljnosti. Uenici se slobodno opredjeljuju pri izboru nastavnog premeta prema svojoj elji, kao i u izbornoj nastavi, samo s tom razlikom to ona nije obavezna. IZVANKOLSKI OBLICI NASTAVE
Teajevi / seminari posebna vrsta nastave koja se moe organizirati jo za vrijeme redovnog kolovanja, ali izvan redovne nastave (teaj Crvenog kria, teaj prve pomoi). Meutim, taj oblik nastave najee se organizira nakon redovnog kolovanja radi strunog usavravanja, dokvalifikacije ili prekvalifikacije.
Dopisna nastava / nastava na daljinu organizira se radi kolovanja posredstvom dopisivanja. Uenici se pismenim putem (nastavnim pismom) upoznaju s programom obrazovanja, s izvorima znanja, nainom uenja i rjeavanja zadataka, nainom polaganja ispita. I svoje individualne obaveze prema koli obavljaju takoer pismenim putem. Uspjeh mnogo ovisi o samodisciplini uenika. Da bi se uspostavila neposredna veza nastavnika i uenika, dopisna kola odrava povremene krae konzultacije.
Televizijska kola i radio-kola svojevrsna posredna nastava, i to posredstvom posebnih televizijskih i radijskih emisija namijenjenih obrazovanju. Danas je televizijska nastava sve znaajnija.
Zajedniki predmet Didaktika IV. SADRAJ OBRAZOVANJA (radila Olja Jerosimi)
Sadraj obrazovanja u odreenoj koli propisuje se kolskim planom i programom, a u nastavi nastavnim planom i programom.
Postoje razliite vrste nastavnih planova i nastavnih programa, npr. s obzirom na vrstu kole (Za osnovne, srednje kole razliitih smjerova, vie kole, fakultete); s obzirom na kolske organe koji ih propisuju (savezni, republiki, opinski), s obzirom na trajanje kolovanja(normalni i skraeni); s obzirom na potrebe kolovanja fiziki i psihiki retardirane djece (za specijalne kole); s obzirom na opseg obuhvaenih sadraja (maksimalni i minimalni); s obzirom na nacionalni sastav stanovnika postoje nastavni planovi i programi za kole etnikih skupina; s obzirom na specijalne zadatke koje kola obavlja u istraivanju (za eksperimentalne kole).
NASTAVNI PLAN
-kolski dokument u kojem se u obliku tabele propisuju: *odgojno-obrazovna podruja, odnosno predmeti koji e se obuavati u odreenoj koli *redoslijed obuavanja tih podruja, odnosno predmeta po razredima ili semestrima *tjedni broj sati za pojedino podruje, odnosno nastavni predmet
IZBOR
ODGOJNO-OBRAZOVNIH
PODRUJA,
ODNOSNO
NASTAVNIH
PREDMETA
-nastavnim planom propisuju se ponajprije odgojno-obrazovna podruja, odnosno nastavni predmeti koji e se prouavati u koli radi obrazovanja -izbor nastavnih sadraja jedan je od temeljnih problema u odreivanju sadraja obrazovanja uope, pa i u koli -didaktikom preradom pojedinih znanstvenih grana dobivaju se nastavni predmeti (paralelizam izmeu znanosti i nastavnih predmeta) -nove znanstvene spoznaje-konstantno mijenjanje naunih sistema -neprestane diferencijacija znanosti na ue grane (bio.-anatomija, histologija)u izboru nastavnih predmeta vano koji e se stupanj diferencijacije uzeti u obzir za pojedini stupanj kolovanja
10
Zajedniki predmet Didaktika jedinstvenog i statinog znanstvenog sistema nema i ne moe ga biti; svaki znanstveni sistem zbog svoje dinaminosti ima samo relativno znaenje, a ne apsolutno; dijalektika kretanja i razvoja pojedinih znanosti odraava se adekvatno i na mijenjanje naunih sistema
Kada se pristupa analizi konkretnog nastavnog plana treba uvijek ustanoviti:- kojem znanstvenom podruju ili grani pripada predmet, kojem stupnju diferencijacije odgovara taj predmet, koji status ima pojedini predmet u nastavnom planu.
Brojne dileme u izboru sadraja obrazovanja u predloenom Nacrtu plana osnovnog i opeg odgoja i obrazovanja rijeene su ovako: -provedena je globalna podjela sadraja
obrazovanja na tzv. obrazovnu jezgru, to se odnosi na redovnu nastavu i obaveznu za sve uenike, te na izborni program, fakultativni program, razne teajeve i izvannastavne slobodne aktivnosti (time je rijeena dilema to sve treba i to se sve moe obuhvatiti sadrajem obrazovanja u suvremenoj koli); provedena je potrebna ravnotea izmeu integracije i diferencijacije nastavnih sadraja (polo se od 6 svojevrsnih odgojno-obrazovnih podruja u mlaim razredima O i nakon toga se postupno provodi diferencijacija pojedinog podruja na relativno samostalne nastavne predmete u starijim razredima) .
RASPORED PREDMETA U NASTAVNOM PLANU
*SUKCESIVNI RASPORED PREDMETA - nastavni predmeti pouavaju se postupno, jedan za drugim, tj. sukcesivnim slijedom; najprije se potpuno proui jedan predmet, nakon toga se prelazi na drugi itd. dominirao do 18.st. tipian primjer- srednjovjekovne kole, uenje septem artes liberales (najprije predmeti trivijuma pa kvadrivijuma) Komensky: Neka se uenici u kolama bave u jedno vrijeme samo jednom naukom Prednosti: u odreenom vremenskom razdoblju uenici se koncentriraju na samo jedan predmet; olakana i organizacija nastave Mnogi nedostaci: po takvom rasporedu uenici bi morali prouiti jedan predmet u njegovu potpunu ekstenzitetu i intenzitetu za taj stupanj kolovanja, a to prelazi njihove snage u pojedinoj dobi; objektivna stvarnost, prirodna i drutvena jest jedinstvena, meusobno povezana i uvjetovana pa je za bolje razumijevanje te jedinstvenosti potrebno stvarnost prouavati s vie strana, sa stajalita vie nastavnih predmeta; uenje jednog predmeta u duljem vremenskom razdoblju pridonosi pojavi monotonije
11
Zajedniki predmet Didaktika *SIMULTANI RASPORED PREDMETA istodobno se prouava vie predmeta, pa se tim rasporedom uklanjaju nedostaci sukcesivnog rasporeivanje- prednost slabije strane: uenici prema svojim mentalnim snagama ne mogu u svojoj svijesti istodobno obuhvatiti mnogo predmeta i podjednako se koncentrirati u potrebnom intenzitetu na sve *KOMBINACIJA SUKCESIVNOG I SIMULTANOG koriste se njihove prednosti i prevladavaju slabosti ima i specifian izraz- linijsko-spiralni raspored , to dobiva jo vee znaenje u rasporeivanju konkretnih sadraja u toku kolovanja, jer se postepeno iz razreda u razred poveava broj predmeta
BROJ TJEDNIH SATI
Broj tjednih sati za pojedini predmet u nastavnom planu odreuje se prema njegovoj odgojnoobrazovnoj vanosti za kolovanje, sloenosti i teini predmeta, kao i prema doputenom ukupnom vremenskom optereenju uenika u pojedinom razredu
NASTAVNI PROGRAM
-kolski dokument kojim se propisuje opseg, dubina i redoslijed nastavnih sadraja; propisuju se konkretni sadraji pojedinog nastavnog predmeta, pa je nastavni program konkretizacija nastavnog plana -dok je nastavni plan iskazan u obliku tabelarnog pregleda, nastavni program izloen je na desecima strana (znatno tea izrada) -opseg, dubina i redoslijed- tri osnovne didaktike dimenzije obrazovanja; znanost se didaktiki trnasformira u nastavni predmet po opsegu, dubini i strukturi sadraja -te dimenzije su samo globalno odreene, pa svaki nastavni program ima vie ili manje okvirni ili orijentacijski karakter
1.OPSEG ILI EKSTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA
-irina znanja i sposobnosti koju uenici moraju stei; kvantiteta injenica, generalizacija i aktivnosti koje uenici moraju stei i razviti
2.DUBINA ILI INTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA
-odreuje se dubina obrazovanja, to znai dubina znanja i stupanj odnosno kvaliteta sposobnosti
12
Zajedniki predmet Didaktika -odrediti dubinu nastavnih sadraja, a samim time i dubinu znanja, znai odrediti da li se nastavni sadraji odnose samo na upoznavanje vanjske pojavnosti ili e se ii dublje do sadrajnih molekula, ili jo dublje od sadrajnih molekula do sadrajnih atoma -bitno je odrediti intenzitet ili stupanj sposobnosti koje uenici moraju stei obraivanjem nastavnih sadraja, to je takoer u vezi s tom dimenzijom -ne moe se u potpunosti precizirati intenzitet -najprije treba precizirati kojem uem znanstvenom podruju pripada nastavni sadraj -nastavnik mora biti strunjak za svoj predmet, tj. mora poznavati nastavne sadraje u znanstvenom intenzitetu da bi mogao odrediti stupanj intenziteta za svoje uenike -u odreivanju intenziteta mogu nastati pogreke- nastava prelagana, povrno znanje- uenici e osjetiti nedostatak potrebne dubine znanja u daljnjem kolovanju; ili nastavnici preduboko zahvaaju grau, to odgovara viem stupnju kolovanja, pa ak i znanstvenom intenzitetu - najidealnije: ekstenzitet i intenzitet nastavnog programa u meusobno proporcionalnom odnosu, tj. ekstenzitet uvjetuje intenzitet, odnosno proirivanjem broja injenica i generalizacija provodi se i njihovo produbljivanje
3.REDOSLIJED ILI STRUKTURA NASTAVNOG PROGRAMA
-kojim e se redom obraivati nastavni sadraj pojedinog predmeta u jednom razredu, pa i redoslijed sadraja tog predmeta u nekoliko razreda linijski ili sukcesivni raspored
-tematika jednog predmeta u toku kolske godine u jednom razredu ili u nekoliko razreda u kojima se po nastavnom planu taj predmet obuava sukcesivno se nie jedna za drugim -npr. Povijest: prvobitna zajednica, antiko ropstvo, feudalno drutvo, buroaska revolucija -karakteristino je da se tematika ne ponavlja; najekonominiji -takav raspored dominira u srednjim, viim i visokim kolama, ali u osnovnoj koli se ne primjenjuje na isti nain; problem je u suprotnosti izmeu strukture znanosti i psihike zrelosti uenika (atom je u znanosti najelementarniji pojam, ali je uenicima osnovne kole veoma apstraktan i nepristupaan); u nastavi se polazi uvijek od onoga to je uenicima psiholoki jednostavno, pristupano, blie, lake i postupno se ide prema onome o je u znanosti elementarno, temeljno i jednostavno S obzirom na strukturiranje nastavnih sadraja u sukcesivnom nizu moemo izdvojiti: etapu uvoenje od psiholoke jednostavnosti di znanstvene jednostavnosti i etapu prelaenja od znanstvene jednostavnosti do znanstvene sloenosti
Sukcesivni raspored moe stoga imati dvije varijante:

13
Zajedniki predmet Didaktika *silazni (regresivni, retrogradni, descendentni) raspored polazi se od onog to je uenicima jednostavnije pa se oni postepeno silaznim putem vode do znanstvene jednostavnosti; dominira u mlaim razredima osnovne kole i ima propedeutiki karakter, s obzirom na postepeno uvoenje uenika u poznavanje znanstvenih elemenata najvei stupanj didaktike prerade, pa je na tom stupnju kolovanja najvea razlika izmeu znanosti i nastavnog predmeta *uzlazni (progresivni, evolucijski, kronoloki, ascendentni) raspored od znanstvene jednostavnosti uenici se vode uzlazno do znanstvene sloenosti nauno opravdaniji jer se poklapa s dijalektikim zakonom razvojnosti, kretanjem po uzlaznoj liniji pridonosi potpunijem razumijevanju prirodnih i drutvenih fenomena
Openito, u mlaim razredima osnovne kole dominira silazni raspored, a na srednjem stupnju osnovne kole prelazi se sa silaznog na uzlazni, a u starijim razredima osnovne kole i u daljnjem kolovanju dominira samo uzlazni raspored. Sukcesivni raspored, bez obzira na to je li silazno ili uzlazno komponiran, ima i slabijih strana- zbog sukcesivnog redanja sadraja bez ponavljanja prijeti opasnost da uenici neprestanim prelaenjem na novu tematiku zaborave sadraje prethodnih tema.
koncentrini nain rasporeivanja
-nastavni sadraji iz razreda u razred rasporeuju se u obliku koncentrinih krugova koji imaju zajedniko sredite a razliite radijuse -u irim koncentrima koji se odnose na starije razrede obuhvaaju se nastavni sadraji iz uih koncentara prethodnih razreda; obuhvaanjem sadraja uih koncentara ponavljaju se nastavni sadraji tog predmeta iz prethodnih razreda -u irim koncentrima koji se odnose na starije razrede obuhvaaju se nastavni sadraji iz uih koncentara prethodnih razreda -obuhvaanjem sadraja uih koncentara ponavljaju se nastavni sadraji tog predmeta iz prethodnog razreda -kod sukcesivnog rasporeda nema ponavljanja prethodno obraenih sadraja, a kod koncentrinog postoji takvo ponavljanje
14
Zajedniki predmet Didaktika -koncentrini krugovi meusobno se razlikuju po radijusima, to znai da koncentrini krug u starijem razredu znai proirivanje i produbljivanje nastavnih sadraja sadrajni koncentri mogu se izmjenjivati unutar istog razreda, unutar kolovanja u istoj koli i po stupnjevima kolovanja -prednosti koncentrinog rasporeivanja: ponavljanjem sadraja iz prethodnih koncentara obnavlja znanje uenika i time olakava prelaenje na nove sadraje slabije strane: nije ba ekonomian; to se moe otkloniti tako da se ui koncentri ponavljaju samo u potrebnoj mjeri
kombinirani nain rasporeivanja
-kombinacija sukcesivnog i koncentrinog rasporeivanja; provodi se u naim nastavnim programima -na poetku kolske godine uenici se uvode u spoznavanje osnovnog radijusa sadrajnog koncentra tako da dobiju osnovnu orijentaciju u kojim e se relacijama kretati (sadrajnim, prostornim, vremenskim..); u svijesti uenika zacrtavaju se poetni obrisi razrednog koncentra odreenog predmeta; u toku kolske godine zacrtani razredni koncentar postupno se popunjava nastavnim sadrajima po krunim isjecima, to se odnosi na pojedinu temu(npr. u 2.r.O iz prirode i drutva koncentar koji se odnosi na zaviaj postupno se popunjava sadrajima o ustanovama-koli, poti, opini) -budui da se po koncentrinom nainu rasporeivanja ponavljaju sadraji uih koncentar, prilikom obraivanja nastavnih tema treba ponovit znanje steeno u prethodnom razredu, tj. ponavlja se kruni isjeak prethodnog koncentra i prelazi se na isjeak krunog vijenca koji se odnose na nove sadraje; nastavne teme u smislu krunih isjeaka u toku kolske godine niu se u sukcesivnom slijedu pa se dobiva i linearni slijed odnosno sukcesivni raspored
NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA
Predmetno podruje ine relativno zasebni dijelovi nastavnog programa istog predmeta, a izvedeni su na temelju strukture dotine znanosti. Da bi sadraj jednog predmeta bio pregledniji, potrebno ga je zbog opirnosti i raznovrsnosti katkad strukturirati po relativno zasebnim podrujima tog predmeta, pa odatle i naziv predmetna podruja. (npr. nastavni program materinskog jezika za O ima ova podruja: poetno pisanje i itanje, usmeno i pismeno izraavanje, gramatika i pravopis, knjievnost, film)
15
Zajedniki predmet Didaktika Nastavnu cjelinu ine kompleksniji dijelovi nastavnog programa u kojima dominira odreena sredinja tematika proeta nekom osnovnom idejom (idejnom, metodolokom, znanstvenom..). Pojam je nastao u razdoblju nove kole , a obuhvaa komponiranje nastavnog programa i obraivanje nastavnih sadraja po irim zaokruenim cjelinama. No, u duhu koncepcije nove kole ne moemo govoriti o nastavnim cjelinama, ve o predmetnim cjelinama. Dakle, kada se govori o nastavnim cjelinama u nastavnom programu, treba
neprestano imati na umu predmet na koji se te cjeline odnose.
Nastavna tema je kao pojam po sadrajnom odreenju veoma nalik na pojam nastavne, odnosno predmetne cjeline, a ta slinost proizlazi iz toga to meu njima ima mnogo zajednikog, a veoma malo razlika. Razlike mogu postojati s obzirom na opseg sadraja; cjelina je u pravilu ira od teme, odnosno cjelina obuhvaa kompleksniju tematiku. Potreba ralanjivanja cjeline na temu namee se onda kad su cjeline kompleksnije.
Nastavna jedinica jest opseg nastavnog sadraja odmjeren za jedan nastavni sat ili dvostruki sat. Nastavna jedinica dobije se ralanjivanjem cjeline, odnosno teme. I kao to se katkada ua cjelina poklapa s temom, tako se katkada i ua tema poklapa s nastavnom jedinicom
PROMJENE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA
Zbog brzog razvitka znanosti dijelovi nastavnog programa zastarijevaju pa ih je potrebno usavriti, preraivati, aktualizirati. Kada se utvrdi da treba unijeti neke promjene treba okupiti strunjake (nastavnici, pedagozi, psiholozi) koji najprije egzaktnim instrumentima i tehnikama snimanja trebaju prikupiti dokumentacijski materijal o tome to sve treba mijenjati (ankete, intervjui). Prikupljene primjedbe treba studijski prouiti (znanstvena tonost i opravdanost predloenih promjena). Ako su promjene radikalnije najprije se definira koncepcija novog nastavnog plana i programa to je temelj za izradu njegova nacrta. Nacrt moe biti jedinstven ili izraen u vie varijanata. Nacrt nastavnog plana i programa eksperimentalno se provjerava u eksperimentalnim kolama. Eksp. rad traje godinama, a slui za provoenje daljnje korekture radi izrade definitivnog plana i programa. Tek nakon toga se propisuje i dobiva naziv slubenog kolskog dokumenta za primjenu u kolama. Manje promjene obavljaju se manjim korekturama u novim izdanjima teksta programa. To je tzv. tehnika upotrebe kara i lijepljenja.
16
V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA
(radila Olja Jerosimi)
Kroz koje sve radne etape treba proi nastavni rad da bi se ostvarilo obrazovanje uenika?jedno od sredinjih pitanja koje prouava didaktika Kroz povijest odgovor daju: Herbart (jasnoa, asocijacija, sistem, metoda); Dilthey (doivljaj, razumijevanje, izraaj), Ivanov (priprava, promatranje, miljenje, uvrivanje, primjena u praksi, vjebanje, provjeravanje, sistematiziranje) i mnogi drugi.
Proces obrazovanja veoma sloen jer u sebi nuno obuhvaa mnoge elemente: 1.organizacijske ili didaktike komponente- priprava, pripremanje, uvoenje, postavljanje problema, prikupljanje materijala, obraivanje, izvoenje rada, uvjebavanje, ponavljanje, uvrivanje, provjeravanje, ocjenjivanje 2.spoznajni elementi- promatranje, razmiljanje, analiza, definiranje, generaliziranje, pronalaenje, produbljivanje, proirivanje, planiranje, projektiranje, ralanjivanje, sistem, sinteza, spoznavanje, sreivanje, sintetiziranje, sistematiziranje, usporeivanje, zakljuivanje 3.psiholoki elementi-asocijacija, doivljaj, izraaj, jasnoa, motiviranje, osmiljavanje, obnavljanje, priprema, prihvaanje, primanje, ponuda preuzimanje, poticanje, stvaranje raspoloenja, podraaj, uivljavanje, razumijevanje, shvaanje 4.metodiki elementi-izrada, izvjetavanje. Izlaganje, korigiranje, objanjavanje, predavnaje, prikazivanje, raspravljanje razvijanje
Spoznajni, psiholoki i metodiki elementi-mikroelementi u mikrostrukturi pojedine etape nastavnog procesa, pa se zbog toga ne mogu smatrati samostalnim etapama Potrebno je razlikovati globalne elemente ili makroelemente kojima se odreuju osnovne etape ili komponente nastavnog procesa od brojnih mikroelemenata koji su sastavni dijelovi mikrostrukture pojedine etape.
*Struktura nastavnog procesa pripremanje-obrada nastavnog sadraja-vjebanje-ponavljanje-provjeravanje
Nastavni proces u cjelini, pa tako i pojedina njegova etapa, ima materijalno tehniku stranu, spoznajnu stranu, psiholoku stranu i metodiku stranu s brojnim materijalno-tehnikim, spoznajnim, psiholokim i metodikim elementima koji se simultano integriraju u pojedinoj
17
Zajedniki predmet Didaktika etapi nastavnog procesa kao njezini mikroelementi, po emu svaka etapa ima svoju mikrostrukturu.
Zadaci nastavnog procesa: materijalni (znanje), funkcionalni (sposobnosti), odgojni
VI. MATERIJALNO TEHNIKA OSNOVA NASTAVE

obrazovanja mora imati svoju materijalnu opremu dijeli se na: 1.izvorna stvarnost 2.nastavna sredstva
(radila Antonija Rui)
odnosi se na upotrebu materijala na kojemu se osniva proces obrazovanja jer i proces
1.
izvorna stvarnost materijalna stvarnost je pogodan izvor za stjecanje znanja i domena za razvijanje
sposobnosti, a ta se stvarnost u obrazovanju iskoritava tako da uenici izlaze iz uionica u prirodu kako bi ju prouavali to je najiri i najegzaktniji izvor znanja i najpogodnijie mjesto za razvijanje radnih sposobnosti uenika odnos prema stvarnosti moe biti: a) b) promatralaki upoznaje se samo njena vanjska strana aktivan poneke su kola pribliile uenicima tu stvarnost izgradnjom posebnih kolskih objekata kao akvarij, terarij, kolski vrt, rasadnik...
2.
nastavna sredstva didaktiki oblikovana izvorna stvarnost tu je izvorna stvarnost transformirana s obzirom na dimenzije, oblik, strukturu... uenicima pristupanija i kao izvor znanja i kao materijal kojim e raditi dijele se na:
c)
vizualna nastavna sredstva osnivaju se na tzv.video-komponenti mogu biti dvodimenzionalna i trodimenzionalna (s obzirom na dimenzije) te statina i
dinamina ( s obzirom na didaktiku funkciju)
18
Zajedniki predmet Didaktika DVODIMENZIONALNA STATINA crtei, slike, fotografije, dijagrami, grafikoni, karte, plakati, tablice, dijapozitivi DINAMINA aplikacije, dinamine slike, film, TV emisije... dinamini modeli, instrumenti, aparati, strojevi, globus, planetarij... TRODIMENZIONALNA kolekcije, preparati, modeli,reljefi, makete...
b) auditivna nastavna sredstva osnivaju se na audio-komponenti i slue kao sluni izvori znanja tu spadaju: zvune snimke ljudskog izraavanja, snimke glasanja ivotinja i raznih drugih prirodnih tonova i umova koji su snimljeni i reproduciraju se pomou tehnikih pomagala c) audio vizualna nastava kombinacija auditivnih i vizualnih sredstava tu pripadaju zvuni filmovi i TV emisije d) tekstualna nastavna sredstva raznovrsni tekstovni materijal koji se u nastavi upotrebljava kao izvor znanja i kao materijal za rad, a to su : udbenici, prirunici, lanci, zbornici, pravopisi, rjenici, enciklopedije, knjievna djela....
3.
tehnika pomagala orua za rad ( trokut, estar, kutomjer, stalci, posue, svjetiljke, plamenici, pincete, ploa,
televizor, mikroskop, mjerni instrumenti...) treba razlikovati nastavna sredstva (izvori znanja, odnosno objekt spoznavanja) od nastavnih pomagala ( orue za rad) upotrebom nastavnih pomagala pridonosi se razvijanju radnih sposobnosti uenika 4. tehniki ureaji raznim tehnikim ureajima unose se u nastavu odreeni elementi mehanizacije pa i automatizacije, to pridonosi veoj ekonominosti nastave brzim i jednostavnim stavljanjem u funkciju nastavme opreme racionalno se iskoritava nastavno vrijeme za nastavni sat ukljuuje: ureaji za vodu, plin struju; elektronski ureaji, ureaji za zatiivanje...
19
Zajedniki predmet Didaktika 5. nastavna tehnologija radi se o tome da je nastavna tehnika tako konstruirana i programirana da neposredno vri didaktiku funkciju pouavanja i uenja i to mnogo efikasnije i produktivnije od klasine didaktike funkcije nastavnika tehnika tako postaje vaan faktor u procesu nastave to uzrokuje formiranje didaktikog etverokuta (nastavnik uenik sadraj tehnika) sada se mijenja i uloga nastavnika on preuzima funkciju organizatora nastavne tehnologije, a to znai da pribavlja tehniku, upoznaje njene funkcije, upuuje uenika na komuniciranje s tom tehnikom, prati uinak uenika u uenju
VII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE
nastava je proces spoznavanja jer u nastavi uenici stjeu nove znanstvene spoznaje, novo znanje, a stjecanje novog znanja je u biti spoznajni proces nastava je specifian proces spoznavanja jer nastavnik posredstvom nastavnih metoda vodi uenika do ve otkrivenih istina, do poznatog cilja tri su spoznajne funkcije: 1. 2. 3. promatranje miljenje praksa
1.promatranje
plansko, organizirano i rukovoeno percipiranje svako promatranje je percipiranje, ali svako percipiranje ne mora biti kvalitetno promatranje uenici promatranjem zahvaaju ono to mogu osjetnim organima spoznati, odnosno ono to je neposredno pristupano osjetnim organima osjetnim podrujima (vid, njuh, sluh, okus, dodir, toplina, bol...) ovjek spoznaje razliite osjetne kvalitete npr.osjetom vida spoznaje boje, oblike, prostorne poloaje, dimenzije... u procesu nastave osobito je znaajno vizualno i sluno osjetno podruje prirodne sposobnosti ljudskih osjetnih organa su ograniene pa tu ogranienost ovjek nadoknauje upotrebom razliitih instrumenata pa govorimo o posrednom (indirektnom) promatranju jer je instrument posrednik izmeu osjetnog organa i objekta promatranja
20
Zajedniki predmet Didaktika osim direktnog i indirektnog promatranja moe se jo razlikovati promatranje s obzirom na trajanje (kratkotrajno i dugotrajno), s obzirom na voenje (voeno i samostalno promatranje), s obzirom na formaciju uenika (pojedinano, grupno i kolektivno), s obzirom na mjesto promatranja (u uionici ili izvan nje)...
2. miljenje
miljenjem se spoznaju generalizacije, openitosti, apstrakcije za razliku od promatranja gdje se spoznaju injenice miljenjem se spoznaje ono to prelazi granice osjetne datosti, ali se izvodi na temelju osjetne spoznaje posredan nain spoznavanja i to posredstvom osjetnih podataka miljenje je psihiki proces uspostavljanja veza i odnosa meu sadrajima objektivne stvarnosti, to je intelektualna aktivnost miljenje je naziv za brojne misaone operacije, to je cjelina koja se sastoji od misaonih operacija misaone operacije su: analiziranje, asociranje, dokazivanje, induciranje, izdvajanje, klasificiranje, konkretiziranje, mijenjanje, nabrajanje, planiranje, povezivanje, primjenjivanje, provjeravanje, razlikovanje, sintetiziranje, usporeivanje, zakljuivanje..... rezultat miljenja je shvaanje razliitih veza i odnosa prouavanih sadraja i njihovih generalizacija misaone operacije se mogu podijeliti na: operacije upoznavanja (dominiraju prilikom upoznavanja nastavnog gradiva) i operacije stvaranja (dominiraju prilikom stvaralakog rada) s obzirom na kvalitetu miljenje moe biti: 1. 2. 3. ablonsko ( uspostavljaju se veze i odnosi po staroj abloni) reproduktivno (reproduciraju se tue misli) produktivno i genijalno (stvaralako) miljenje je stalan proces pa takav treba biti i u nastavi
3.praksa
aktivan odnos ovjeka prema prirodi i drutvu odnosi se na cjelokupnu ljudsku djelatnost proizvodnu, znanstvenu, pravnu, ekonomsku, umjetniku, pedagoku... povezana je s miljenjem i promatranjem, naroito s miljenjem ovjek radei misli i mislei radi!
21
Zajedniki predmet Didaktika kao spoznajna funkcija obuhvaa sve spoznajne karakteristike, ona je izvor spoznavanja, sadraj spoznavanja
VIII. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE

intelektualno i emocionalno
rad u nastavi uenici i nastavnici doivljavaju subjektivno, odnosno psiholoki
intelektualni doivljaji uenika odnose se na angaman njihovih intelektualnih funkcija percipiranje, matu, pamenje, miljenje sve ono to je povezano sa stjecanjem znanja i razvijanjem sposobnosti emocionalni doivljaji njima se regulira odnos uenika prema nastavi i njihov stupanj aktivnosti, o njima ovisi kako e se uenici odnositi prema nastavnom radu, hoe li biti paljivi, zainteresirani, motivirani ili pasivni, nedisciplinirani, nezadovoljni... odnos uenika prema nastavi moe biti: 2.negativan nastava ima negativan predznak to znai da odgojno djeluje na uenike, ali je to nepovoljna situacija u nastavi koja e imati za posljedicu slabu aktivnost uenika 3.indiferentan nema intenzivnijeg intelektualnog i emocionalnog doivljavanja pa je i takva situacija u nastavi nepooljna za rad 4.pozitivan uenici imaju aktivan odnos prema nastavi, to je najpovoljnija situacija koja e imati za posljedicu intenzivnu aktivnost i dobar radni uinak
ako nastavni rad nije popraen pozitivnim emocionalnim uzbuenjima uenika, njegov efekt bit e slab; steena znanja ostat e pasivna i formalna pa e se ubrzo zaboraviti da bi se formirao aktivan odnos uenika prema nastavi, potrebno je kod njih izazvati emocionalne doivljaje koji e ih pokrenuti na aktivnost, a te povoljne situacije u nastavi treba stvarati nastavnik kao organizator nastavnog procesa, premda takve situacij ovise i o objektivnim uvjetima u kojima radi kola monotonija specifina psiholoka pojava uvjetovana jednolinim nainom rada, njim se uvijek podrauju isti ili preteno isti mozgovni centri u kojima zbog njihovog ogranienog kapaciteta nastupa zasienost i zbog nje u mozgovnim centrima nastupa koenje do te mjere da oni vie ne primaju nove podraaje ta nepovoljna situacija u nastavi, uvjetovana monotonim radom, moe se promijeniti u povoljnu ako nastavnik obogauje svoj nain rada, tj.da unosi smiljene promjene i aktivnosti u nastavni proces
22
Zajedniki predmet Didaktika osnovni smisao psiholoke strane nastavnog procesa je da se u nastavi stvore povoljne situacije za intenzivno intelektualno i emocionalno doivljavanje osim o nainu rad nastavnika, psiholoka strana nastave ovisi i o drugim imbenicima kao to su materijajno-tehnika oprema, zdravstveno-higijenski uvjeti rada, zdravstveno i psihiko stanje uenika...
IX. NASTAVNE METODE
(radila Ana Markovinovi)
UVOD
Nastavne su metode povezane sa svim ostalim didaktikim podrujima, ali je izrazita posebna povezanost s materijalno-tehnikom, spoznajnom i psiholokom stranom nastave. Nastavne metode su naini rada u nastavi. U nastavi rada i nastavnik i uenik, pa svaka metoda ima dvostrano znaenje naini rada nastavnika i uenika. Nastavne metode su sastavni dio nastavnog rada na svim dijelovima nastavnog procesa, i to uvijek u njihovoj dvostranosti s obzirom na nastavnike i uenike. U povijesnom razvoju didaktike teorije formirale su se slijedee metode:
1. metoda demonstracije 2. metoda praktinih radova 3. metoda crtanja / ilustrativnih radova 4. metoda pismenih radova 5. metoda itanja i rada na tekstu 6. metoda razgovora 7. metoda usmenog izlaganja
Red kojim su stupnjevane nastavne metode je namjeran izveden je s obzirom na njihovu teinu (lake je uenicima demonstrirati film, nego usmeno izlagati).
METODA DEMONSTRACIJE
Demostracija (lat. prikazati, objanjavati, dokazivati) u didaktikom pogledu jest pokazivanje u nastavi svega onoga to je mogue perceptivno doivjeti. Najvie je povezana s matrijalno tehnikom stranom nastave primjenom nastavnih sredtava i pomagala. Metodom demontracije zahvaaju se dijelovi objektivne stvarnosti usvajaju se injenice. to se sve moe demonstrirati:
23
Statini predmeti (anorganska i organska priroda, finalni materijalni proizvodi ljudskog rada ili modeli ili slike proizvoda ljudskog rada). Model je didaktiki preraen izvorni predmet u tri dimenzije. Slika dvodimenzionalno prikazuje predmet, u istim ili promijenjenim dimenzijama. Shematski crte namijenjen je upoznavanju strukture predmeta i njegovih bitnih dijelova. Izbor statikih predmata treba uskladiti s njihovom osnovnom didaktikom svrhom. Poeljno je demonstrirati vie statinih predmeta (npr. model motora i shematski crte unutranje grae motora). Prilikom demonstriranja potrebno je opisivati, obrazlagati i objanjavati na taj je nain demonstriranje povezano s usmenim izlaganjem. U jednom nastavnom satu ne trena pretjerivati s demonstriranjem kako uenici ne bi bili prezasieni.
Demonstriranje dinaminih prirodnih pojava Primjenjuje se kad se prouavaju prirodni procesi (prezentiranje kretanja koji podrazumijeva dinaminu strukturu). Odvija se u izvornoj stvarnosti. U tu se svrhu organiziraju nastavne ekskurzije izvan kole. Neke su pojave u izvornom obliku prekompleksne, te prostrono i vremenski udaljene pa se nadoknauju
eksperimentiranjem. Eksperimentiranje je umjetno stvaranje pojave radi prouavanja. Eksperiment se moe ponoviti vie puta pa mu je i tu prednost uenici uspiju uoiti sve fenomene u dinaminoj strukturi pojave. Dinamina nastavna sredstva su sredstav koja se pomou pogodnih mehanizama mogu pokrenuti i posredstvom toga demonstrirati proces.
Demonstriranje aktivnosti Odnosi se na demonstriranje aktivnosti u vezi s ljudskim radom na taj nain uenici upoznaju dinaminu strukturu odreenog rada, tj. to i kako se radi. Na taj se nain uenici ue kako e nakon demonstracije samostalno izvoditi upoznatu radnju. Postoje 4 skupine ljudskih aktivnosti: praktine, izraajne, senzorne i intelektualne. Demonstriranje praktinih aktivnosti uenik se upoznaje s konkretnom praktinom radnjom i njezinom strukturom. Konani cilj je da uenici sami izvode upoznatu radnju. Radnja se moe demonstrirati i pomou instruktivnog filma.
24
Zajedniki predmet Didaktika Demonstriranje aktivnosti izraavanja upoznavanje uenika s razliitim nainima ljudskog izraavanja (govor, itanje, pisanje, crtanje, slikanje, pjevanje, sviranje, mimika i geste, te izraavanje pokretima tijela). Moe se demonstrirati i pomou snimljenog govora, radio emisije, tv emisije, kazalinih predtava, nastupa pantomimiara itd. Prilikom ove vrste demonstracije nastvanik osobito upozorava na uoavanje specifinih osjetnih kvaliteta akustika, vizualno u ctranju itd. Demonstriranje intelektualnih aktivnosti zbiva se u ljudskom mozgu pa se moe pratiti samo posredno, pa je nuna veza ove metode i metode usmenog izlaganja. Cilj: nain izvoenja pojedinih intelektualnih operacija i intelektualnog rada u cjelini. Razliite vrste demonstriranja najee su integrirane u cjelovitu radnju. Metodom demonstracije nastvanikov nain rada postaje uzor za analogan samostalan rad uenika.
METODA PRAKTINIH RADOVA
Praktini rad je aktivan odnos ovjeka prema materiji i prirodi uope radi njezina mijenjanja nain rada nastavnika i uenika na konkretnoj materiji.
Uvjeti za praktini rad Za izvoenje je potrebno: materija, energija (mehanika ili pogonska), organ rada i orue za rad. Orue nadopunjuje, ojaava organ za rad.
Struktura praktinog rada U svojoj se strukturi praktini rad sastoji od odreenog broja praktinih operacija (odnod cjeline i dijela). Da bismo upoznali cjelinu praktini rad, moramo poznavati dijelove praktine operacije. Nekoliko praktinih operacija: piljenje, paranje, vezenje, zidanje itd.
Didaktike napomene o primjeni metode praktinih radova Uvjeti za uspjeno primjenjivanje metode praktinih radova u nastavi: poznavati svojstva materije na koju se djeluje, odabrati potrebna orua i upoznati njihovu funkciju, upoznati strukturu praktine radnje s obzirom na broj i red praktinih operacija
25
Zajedniki predmet Didaktika Zahtjev za primjenu metode praktinog rada u nastavi moe biti direktno (ako je u tekstu nastavnog programa jasno formulirano koje prektine radnje treba izvoditi) ili indirektno odreena. Praktinom radu kao nastavnoj metodi treba omoguiti najiru primjenu u nastavi svih predmeta. Ova je nastavna metoda takoer povezana s ostalim aspektima nastave: materijalno-tehnikom, spoznajnom, psiholokom (uenici praktini rad doivljavaju intelektualno i emocionalno).
METODA CRTANJA
Metoda crtanja je metoda pri emu se pojedini dijelovi nastavnog sadraja izraavaju crteom. Crtanje kao nain izraavanja Ctranjem se dobiva crte. Crtanjem se mogu prikazati objekti u dvije ili tri dimenzije. Elementi crtea su crte ili linije. S obzirom na kombinaciju crta postoji: detaljan crte, shematski crte, skica. Postoji i umanjeni crte, poveani i u naravnoj veliini, kopiranje, crtanje na temelju promatranja i dosjeanja itd. Za crtanje su potrebni materijali tj. sredstva za crtanje. Psihofizioloka strana crtanja u nastavi obuhvaa pravilno promatranje objektau njegovim pojedinostima i cjelini, zadravanje slike u svijesti, prijenos slike na podlogu.
Sadraj crtanja u nastavi Crtanjem se mogu u nastavi izraziti razliiti nastavni sadraji: 1. crtanje grafikih znakova: grafikim se znakom prikazuje konkretan objekt za koji postoji ugovoreni znak. 2. crtanje grafikih simbola: odnosi se na neto ope, apstraktno, za razliku od grafikih znakova koji po svojoj vizualnoj slici asociraju predodbu objekta kojeg predstavljaju. 3. geometrijski crte: izraava crte, pravce, geom. tijela, geom. likovi itd. 4. grafiko prikazivanje kvantitativnih odnosa: crtanje grafikona i dijagrama 5. shematsko crtanje predmeta: crtanje onsnovih dijelova, izostavljanje detalja. Vaan je kad uenici trebaju upoznati osnovnu strukturu. 6. shematsko prikazivanje procesa: tzv. razvojni crte prikazivanje procesa promjene
26
Zajedniki predmet Didaktika 7. crtanje na temelju promatranja i predodbe prirodnih predmeta: primjenjuje se kad je potrebno da uenici usvoje morfoloku stranu objektivne stvarnosti. Moe se prikazati samo djeli (kljun) ili i cjelina (ptica). 8. konkretizacija apstrakcije 9. ilustriranje fabula
Didaktike napomene o primjeni metode crtanja Osnosvni uvjet za primjenu ove metode je stjecanje vjetine crtanja, to se postie samim crtanje. Sve to crta nastavnik na ploi potrebno je da crtaju i uenici u biljenicama.
METODA PISANJA
Nastavnici odabiru sadrajne dijelove iz nastavne jedinice i zapisuju na plou. Pisanje na kolskoj ploi moe biti saeto ili opirno. Vano je da se pisanje na ploi pregledno strukturira. Pisanje na gotovo svakom satu primjenjuju i uenici. S obzirom na stupanj samostalnosti razlikujemo: Vezane pismene radove Uenici su vezani za tekst, jer ga prepisuju.
Poluvezani pismeni radovi Uenicima je unaprijed dan neki sadaj, ali im je dana sloboda u pismenom izraavanju o tom sadraju. Poluvezani pism. radovi su: diktati (ne samo diktai u nastavi jezika, nego i diktiranje vanih sadraja u nastavi), dopunjavanje i proirivanje teksta, pismeni odgovori na pitanja, biljeke za vrijeme predavanja, konceptiranje (doslovno konceptiranje ili citati, doslovno konceptiranje s komentarom, konceptiranje parafraziranjem ili slobodno konceptiranje, saeto konceptiranje, marginalije).
Samostalni pismeni radovi Karakteristika: uenici slobodno odabiru sadraj i slobodno se o tom sadraju pismeno izraavaju.
METODA ITANJA I RADA NA TEKSTU
27
Zajedniki predmet Didaktika Vrste itanja S obzirom na opseg obuhvaenog teksta postoji fragmentarno (itanje kraih odlomaka, definicija, vanih misli itd.) i opirno (itanje teksta u cjelini). S obzirom na nain verbalnog izraavanja razlikujemo glasno i tiho itanje. S obzirom na tempo razlikujemo polagano i brzo.
Rad na tekstu itanje je pretpostavka za rad na tekstu, rad na tekstu je efikasniji ako se obuhvate ira podruja raznovrsnih aktivnosti: itanje itanje + misaona aktivnost (rezultat je razumijevanje sadraja) itanje + miljenje + izraavanje itanje + miljenje + izraavanje + promatranje (dodana je senzorna aktivnost, odnosi se na promatranje teksta, naglaenosti odreenih dijelova teksta i sl.) itanje + miljenje + izraavanje + promatranje + praktini rad (npr. itanje uputa, potom izvoenje radnje)
Didaktiko oblikovanje udbenika Udbenik je osnovna kolska knjiga za pojedini predmet, pisana na temelju nastavnog plana i programa, posebno didaktiki oblikovana, kojuu uenici svakodnevno upotrebljavaju. Udbenik slui ostvarivanju nastavnih zadataka. U didaktikom se oblikovanju udbenika potiva struktura nastavnog procesa. Vano je da se u tekstu udbenika uenici direktno upuuju na primjenu odreenih aktivnosti. Udbenik pridonosi osposobljavanju uenika za itanje i rad na tekstu uope.
METODA RAZGOVORA
Metoda razgovora jest nain rada u nastavi u obliku dijaloga izmeu nastavnika i uenika, pa i izmeu uenika. Zove se jo i dijaloka ili erotematska metoda.
Struktura razgovora Openito, razgovor se sastoji od pitanja i odgovora. Ako ne obuhvaa oba dijela, radi se o monologu.
28
Zajedniki predmet Didaktika Postoje razliite vrste pitanja: aperceptivna pitanja (ona kojima se od sugovornika trai da
iznese neke sadraje to su povezani sa sadrajima nae svijesti), alternativna ili disjunktivna pitanja (izbor izmeu dvije mogunosti, samo je jedna tona), indirektna (nema direktne formulacije pitanja, primjenjuju se u slobodnom razgovoru), jednoznana pitanja (za razliku od vieznanih ili neodreenih pitanja), kaverzna pitanja (u njima je namjerno obuhvaena sadrajna pogreka, najee zbunjuju uenike, katkad se nalaze i u testovima inteligencije), koncentracijska pitanja (postavljaju se prilikom produbljivanja nastavnih sadraja radi uenike koncentracije na zadanu temu), kategorika pitanja (najee poinju s gdje...?, kada...?, kako..?, pokai...!, analiziraj...! itd.), pomona pitanja (postavlja se kao se prvo i osnosvno pitanja ne shvati potpuno ili se nailazi na tekoe u odgovoru), razvojna pitanja (zovu se jo i lanana i dijalektika pitanja, postavljaju se za vrijeme obraivanja novih nastavnih sadraja, najee u svrhu generalizacija), retorika pitanja, skraena pitanja (zahtijevaju brz i kratak odgovor), sugestivna pitanja, viestruka pitanja (istodobno u sebi sjedinjuju vie pitanja, npr. Koji su uzroci i povodi graanskog rata?).
Oblici metoda razgovora Postoji nekoliko oblika metode razgovora.
1. Katehetiki oblik razgovora: nastao u srednjovjekovnim kolama kao nain uenja crkvenih dogmi iz katekizma. Sastoji se od odredbenih kraih pitanja i sasvim odreenog kraeg odgovora. U suvremenoj se koli primjenjuje prilikom reproduktivnog ponavljanja i provjeravanja egzaktnih podataka (iz povijesti, matematike formule, itd.) 2. Sokratovska metoda ragovora: potjee od Sokratove majeutike (istina je u ovjeku, dobro postvljenim pitanjima dolazi se do te istine). U ovoj se metodi pitanja alternativna. Uz odgovor na alternativno pitanje poeljno je traiti dopunsko opredjeljenje. 3. Heuristiki oblik razgovora: potjee od Arhimedovog poklika heureka!. Ovakav oblik razgovora treba dominirati na etapi obrade novih nastavnih sadraja, ap i prilikom produktivnog ponavljanja. Posredstvom heuristikog razgovora, uenici se postupno vode do generalizacija. Na taj se nain uenike ukljuuje u proces otkrivanja novih spoznaja. Primjenjuju se heuristika pitanja. Ovakav je razgovor tipian za induktivni pristup u nastavi.
29
Zajedniki predmet Didaktika 4. Slobodan oblik razgovora: vezan je za odreenu tematiku, ali tijek razgovora nije unaprijed odreen, nego se odvija u slobodnom dijalogu. Slobodnim se razgovorom tema osvjetljava s vie strana, iznose se nove tvrdnje za i protiv, itd. 5. Diskusija: diskusijom se provodi demokratizacija sistema ivot ai rada u koli. Sastoji se od suprostavljanja miljenje, pobijanja argumenata, iznoenje argumenata itd. Najee se primjenjuje na viim i visokim kolama, u seminarskoj nastavi.
Didaktike napomene o primjeni metode razgovora Vano je tijekom razgovora uspostaviti atmosferu prisne susretljivosti. Vano je uenike osmjeliti da nastavniku i jedni drugima postavljaju pitanja. Prednost je metode razgovora ta to nastavnik neposredno komunicira s djecom.
METODA USMENOG IZLAGANJA
Metoda usmenog izlaganja jest nain rada u nastavi kad nastavnik ili uenici verbalno izlau neke dijelove nastavnog sadraja. Zove se jo i monoloka metoda.
Oblici metode usmenog izlaganja 1. Pripovijedanje: moe biti opirno i detaljno (epsko prip.), s unoenjem emocionalnih doivljaja (lirsko prip.), dramsko prip. itd. 2. Opisivanje: najee se primjenjuje kad se ele opisati vanjska svojstva objekata i pojava, stoga je povezano s promatranjem. S obzirom na kvalitetu opisivanje razlikujemo znanstveno i umjetniko. 3. Obrazloenje: detaljnije upoznaje uenike s odreenim konstatacijama o brojnim pojavama u objektivnoj stvarnosti. Primjenjuje se na pitanje zato. 4. Objanjenje: koristi se prilikom izlaganja apstrakcija. Rezultat objanjavanja je shvaanje, odnosno razumijevanje objanjenog. 5. Rasuivanje: rasuivanje je glasno razmiljanje. Primjenjuje se kod rjeavanje iznimno tekih problema.
Didaktike napomene o primjeni metode usmenog izlaganja
30
Zajedniki predmet Didaktika Govorne kvalitete nastavnika su vaan faktor. Ako je usmeno izlaganje dugo treba napraviti pauze. I uenici su esto u poziciji izlagaa. Nastavnik ih u takvim situacijama treba poticati i pomoi u svladavanju straha i sl. Nastavnikovo izlaganje je najbolji uzor za slobodno izlaganje uenika.
MEUSOBNI ODNOS NASTAVNIH METODA
nastavni je proces sloen, cjelovit i dinamian, pa se to odnosi i na nastavne metode kao metodiku stranu nastavnog sata. Cjelovitost metodikih postupaka odnosi s na meusobno povezivanje nastavnih metoda za vrijem nastavnog procesa. Dinaminost nastavnih metoda izraav se u njihovu izmjenjivanju koje mora biti smiljeno i svrsishodno.
X. IZVOENJE TOKA NASTAVNOG PROCESA (radila Iskra Tomi)

- svaka etapa nastavnog rada treba biti usklaena sinteza mnogih elemenata iz podruja (materijalno tehniki, spoznajni, psiholoki i metodiki elementi) - osnovne etape strukture nastavnog procesa: pripremanje uenika za nastavni rad, obrada novih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje
1) Pripremanje ili uvoenje uenika u nastavni rad (priprava, uvoenje, odreivanje zadataka) - priprema prethodi svakom radu = sloenost procesa = sloenije pripreme - opi zadatak pripreme: pripremanjem ili uvoenjem treba stvoriti povoljne objektivne ili vanjske uvjete u uionici i subjektivne ili unutarnje uvjete u uenicima za izvoenjem daljnjeg rada - pripremanje ovisi o onome to slijedi i zbog ega se vri priprema zato to bolje definirati pripremu prema strukturi nastavnog procesa - materijalno tehnika strana pripremanja priprema nastavnih sredstava i pomagala, raspodjela pri samostalnom radu, upoznati ih s materijalom, provjeriti funkcije ureaja i mehanizama - spoznajna strana dati uenicima osnovne informacije to e raditi, o emu e se uiti, upoznati ih sa spoznajne strane o radu koji im predstoji - psiholoka strana uenike motivirati za rad, aktivirati ih, razviti intelektualnu radoznalost i interes; dakle staviti njihov psihiki, intelektualni i emocionalni mehanizam u funkciju - sve se to radi prikladnim metodikim postupcima = metodika strana ove etape
31
Zajedniki predmet Didaktika - pripremanjem = prevladati negativan i indiferentan odnos uenika i postii njihov aktivan odnos - sadraj pripreme ovisi o glavnom dijelu rada i pronicljivosti nastavnika o izboru efektnog sadraja - sadraj i nain pripremanja ovise o mnogim faktorima: 1. etapi koja slijedi nakon pripremanja (npr. obrada novih nastavnih sadraja, ponavljanje, provjeravanje) 2. vremenu koji stoji na raspolaganju za cijeli nastavni rad - pogreke: neadekvatno pripremanje ( dugotrajan oblik razgovora s isjeckanim pitanjima i odgovorima umara uenike) nefunkcionalno pripremanje (nova tema koja je nejasna promaena priprema) nepotrebno normiranje na standardno vrijeme ((5-10min)nije potrebno duiti ako osjetimo da su uenici spremni) uvodna etapa ne moe se normirati za sve situacije podjednako (razliiti rad, dob, razliito radno vrijeme u toku dana, tjedna) 2) Obrada novih nastavnih sadraja - jedna od temeljnih strukturnih komponenata nastavnog procesa od koje u velikoj mjeri ovisi uspjeh u nastavi - nazivi uih dijelova obrade = izraavaju nune elemente prouavanja novih nastavnih sadraja - spoznajna strana nastave promatranje, miljenje, analiza, sinteza, shvaanje - psiholoka strana nastave asocijacija, doivljavanje, prihvaanje - metodiki elementi izraavanje, izlaganje, izrada, objanjavanje - organizacijska pitanja podjela zadataka, podjela radnih grupa to ekonominije i smislenije to prije uvesti i dovesti do glavnog rada
- pri provedbi ove etape bitno je obogatiti na potrebnoj materijalno tehnikoj bazi, brojnim socijalnim, psiholokim i metodikim elementima - nekoliko didaktikih problema: 1. proces usvajanja znanja usvajanje novog znanja izvori znanja: primarni intenzivno doivljavanje
32
Zajedniki predmet Didaktika sekundarni - generalizacije (miljenjem) - to je dijalektiki proces koji se podreuje dijalektikim zakonima 2. dimenzioniranje znanja: ekstenzitet kvantitet injenica i generalizacija (nekoliko injenica ini nekoliko generalizacija) intenzitet dubina ralanjivanja nastavnih sadraja strukturu logiko sreivanje injenica i generalizaciji pri obradi sadraja 3. graduiranje etape obrade novih nastavnih sadraja postupno proirivanje znanja izlaganjem i usvajanjem novih injenica i generalizacija i istodobno produbljivanje te stvaranje logikog pregleda, odnosno strukture
3. Vjebanje - ostvaruje se samo dio obrazovnih zadataka nastave uglavnom materijalnih (stjecanje znanja) - povezati s funkcionalnim zadatkom nastave razvijanje radnih sposobnosti - sistematski i organizirani proces u nastavi koji u sklopu cjelokupnog nastavnog procesa ima karakter relativno samostalne nastavne etape ili komponente - struktura radnje obuhvaa odreeni broj elemenata iz razliitih podruja aktivnosti praktinih, senzornih, izraajnih, misaonih - vie aktivnosti = sloenija radnja - rezultat vjebanja (mozga) = intelektualne sposobnosti razliitog stupnja a) predradnje za vjebanje - pripremiti radno mjesto - pribor - pouiti izvoenje radnje (instruktaa) - demonstracija - uzorak ili model radnje b) proces vjebanja - samostalno vjebanje - tempo i uinak - faze: poetna poetno ili uvodno vjebanje - uenici sami pristupaju izvoenju radnje
33
Zajedniki predmet Didaktika - paziti na pravilnost izvoenja radnje - u koli sredinja osnovno ili temeljno vjebanje - kontinuirani ponavljanje - kvalitativne promjene: bre i tonije izvoenje vjetina = sposobnost pravilnog i brzog izvoenja praktine radnje intelektualne sposobnosti = steena kvaliteta u pravilnom i brzom izvoenju intelektualne radnje - u koli i izvan kole zavrna zavrno ili dopunsko vjebanje - primjenjivanje u svakodnevnom ivotu - automatiziranje i formiranje navike navike = automatizirane komponente svjesne djelatnosti koje se formiraju u dugotrajnom procesu te djelatnosti - korektivno vjebanje - organizira se za one koji su za vrijeme vjebanje formirali pogrene vjetine i navike vrijeme za vjebanje (50% cjelokupnog nastavnog vremena) proces vjebanja se temelji na zakonitosti svjesne i smiljene djelatnosti stjecanje vjetina podrazumijeva intenzivno razmiljanje s primjenom misaonih operacija u toku vjebanja = analizirati radnju, uoavati kritina mjesta, usporeivati, sreivati, provjeravati, eliminirati
4. Ponavljanje - zadatak je nastave da steena znanja postanu trajno vlasnitvo uenika, tj. da se sprijei proces zaboravljanja = ponavljanje
VRSTE PONAVLJANJA:
1) s obzirom na raspored: koncentrirano i raspodijeljeno 2) s obzirom na vrijeme: u okviru jednog nastavnog sata; u okviru kolske godine
34
Zajedniki predmet Didaktika 3) s obzirom na opseg obuhvaenih nastavnih sadraja: fragmentarno, tematsko, kompleksno 4) s obzirom na kvalitetu: - reproduktivno ( brojno reproduciranje sadraja iz nekog izvora bez promjena) - produktivno (ponavljanje prouenih sadraja na primjenu misaonih aktivnosti) - produktivne misaone aktivnosti: 1. usporeivanje (stavljanje u odnos dva predmeta) 2. analogija (A:B ~X:Y) 3. sintetiziranje (brojnost injenica i generalizacija te sadraja sjediniti u cjelinu) 4. sistematiziranje (razgraivanje i reorganiziranje sadraja te izgraivanje novih struktura 5. mijenjanje ili preinaivanje 6. rjeavanje hipoteze 7. konkretiziranje 8. rjeavanje praktinih problema
5. provjeravanje i ocjenjivanje - provjeravanjem se utvruje kako su ostvareni materijalni, funkcionalni i odgojni zadaci - funkcija ove etape je prilino sloena jer proizlazi iz dvostrane aktivnosti (aktivnosti nastavnika i uenika) a. Samoprovjeravanje i samoocjenjivanje nastavnika - nastavnik kontrolira efikasnost svog naina rada - isto tako samokritiki ocjenjuje u emu je uspio a u emu nije b. Samoprovjeravanje i samoocjenjivanje uenika - uenici kritiki provjeravaju i ocjenjuju svoj rad - razvija se osjeaj odgovornosti c. Uenikovo provjeravanje i ocjenjivanje nastavnika - uenici provjeravaju i ocjenjuju svoje nastavnike d. Nastavniko provjeravanje i ocjenjivanje uenika - najdominantniji oblik koji zahtijeva odreeno nastavno vrijeme - relativno zasebna nastavna etapa - donekle zavrni karakter nastavnog rada -provjeravanje funkcionalnog zadatka nastave, provjeravanje sposobnosti miljenja (najtee i najdelikatnije)
35
Zajedniki predmet Didaktika - vie naina provjeravanja:

USMENO
izravni dodir s uenikom, provjera kvalitete - unaprijed odabrati dio programa za provjeru - unaprijed odabrati koje znanje i koje sposobnosti provjeravamo
PISMENO - vie oblika:
pismena zadaa na temu (poznavanje sadraja, sposobnosti miljenja, sposobnosti pismenog izraavanja) pismeni kontrolni zadaci (zajedniki ili diferencirani) nizovi zadataka objektivnog tipa (otvorena ili zatvorena pitanja) testovi znanja i testovi sposobnosti (izrauju strunjaci)
-ekonominije je od usmenog ispitivanja -nedostatak: nedostaju ponekad dopunska pitanja koja je mogue postaviti kod usmenog
PRAKTINO PROVJERAVANJE
-provjeravanje praktinih sposobnosti uenika -ocjenjivanje postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uspjeh uenika (povezano s povjerenjem) -skala ocjena: OCJENA grafiki znaci rijei : - saetije - opirnije opisno ili analitiko ocjenjivanje
- kriterij za objektivno ocjenjivanje ?
XI. DIDAKTIKI SISTEMI NASTAVE (radila Zrinka Kolakovi)

izraivali su se brojni sistemi kojima se odreivala struktura rada u nastavi, a spominje se i izraz nastavna strategija ukidaju se zastarjeli nastavni sistemi: diktiranje, majeutika nastava, dociranje ex catedra, a razvijaju se suvremeni nastavni sistemi didaktiki sistemi nastaju variranjem odnosa izmeu uenika, nastavnika i nastavnih sadraja
36

1. HEURISTIKA NASTAVA
a. obrazovnu vanost imaju samo oni sadraji koje uenici razumiju b. nastavnici svojim nainom pouavanja misaono vode uenike do shvaanja obraivanih sadraja c. dominantno mjesto ima pouavanje nastavnika, uenike cijeli sat sigurnim putem vodi nastavnik d. o shvaenim sadrajima uenici se mogu izraavati e. znanje zasnovano na razumijevanju dobiva kvalitetu operativnosti,
aplikativnosti, funkcionalnosti, primjenjivosti tj. moe se korisno upotrijebiti f. podrazumijeva svestrano pripremanje nastavnika g. slabosti: i. teko je sve uenike dovesti do potpunog razumijevanja ii. dominacija nastavnika ne pridonosi osamostaljenju uenika
2. PROGRAMIRANA NASTAVA
a. nastala u periodu nakon II. svj. rata kao pokuaj intenziviranja i individualiziranja pouavanja i uenja b. prethodi joj izrada programiranog materijala, to je najtei dio posla na kojemu treba angairati predmetne strunjake i pedagoga c. o kvaliteti materijala ovisit e i kvaliteta uenja d. programirati se mogu samo neki dijelovi nastavnog programa ili program u cijelosti e. radu na programiranom materijalu prethodi priprema uenika (upute im kae nastavnik ili su one navedene na samim materijalima) f. oblikovanje lanaka kao osnovnog dijela programiranog materijala: i. priopavanje informacije poetni dio lanka kojim se uenicima izraava nova spoznaja 1. moe biti izraena direktno/indirektno ii. usvajanje zapamivanja 1. eksplicitno/implicitno iii. formuliranje i rjeavanje zadatka uenicima se daje zadatka koji nuno obuhvaa i prethodnu formulaciju informacije razumijevanje i ponavljanje radi
37
Zajedniki predmet Didaktika 1. u zavrnim lancima zadatak moe biti sloeniji i obuhvaati vie inform. iz prethodnog lanka 2. rjeavanjem zadatka uenici izvode radnju, to se s obzirom na strukturu nastavnog procesa odnosi na vjebanje iv. povratna informacija programer uz svaki lanak izrazi tono rjeenje radi informiranja uenika o ispravnosti njegova rjeenja 1. ako je uenikovo rjeenje pogreno mora se vratiti na rjeenje prethodnog lanka ili na nekoliko prethodnih lanaka 2. povratna je informacija regulatoru u samostalnom uenju u programiranoj nastavi 3. potrebno sprijeiti uenike da proitaju rjeenje prije nego su sami rijeili zadatke g. osniva se na strukturi nastavnog procesa, njezina je struktura koncipirana po lancima kao niz kratkih koraka h. prednosti: i. uenici se putem kratkih koraka sigurno vode do konanog cilja ii. uspjeh u nastavi osiguran je u visokom postotku i. potekoe: i. zbog individualnih razlika ne mogu se koraci podjednako
dimenzionirati za sve uenike ii. nastoje se prevladati kombinacijom linearnog i razgranatog
programiranja 1. po linearnom programu lanci su rasporeeni u niz koji moraju svi uenici prijei 2. po razgranatom programu uz pojedine osnovne lanke dodaje se jo nekoliko dopunskih lanaka, njih prouavaju oni uenici kojima su osnovni koraci preveliki i me mogu ih svladati bez meu koraka iii. sistem sa strogim voenjem uenika, uenik ne smije skrenuti izvan onoga to mu je odredio programer iv. nedostatak interpersonalnih odnosa nastavnika i uenika pa i izmeu uenika
3. EGZAMPLARNA NASTAVA
38
Zajedniki predmet Didaktika a. nastala nakon II. svj. rata u zemljama s intenzivno znanstveno-tehnikom revolucijom b. naziv kazuje da se ova nastava ograniava na bitno c. koraci u egzamplarnoj nastavi: i. nastavnik prouava program i izdvaja sadraje koji su jako slini ii. iz mnotva slinih sadraja po odreenom kriteriju izdvaja ono osnovno, odnosno reprezentativno na taj je nain nastavni sadraj
podijelio u 2 skupine egzamplarno (ue) i analogno (ire) iii. obraivanje egzamplarnog sadraja na egzamplaran nain (virtuozna heuristika nastava) iv. uenici moraju shvatiti obraeni nastavni materijal v. uenici usvajaju model o obraenom sadraju vi. uenici prelaze na samostalno obraivanje analognih sadraja taj njihov rad moe biti nediferenciran ili diferenciran vii. samostalni se rad moe kombinirati s radom u koli i izvan kole viii. produktivno ponavljanje obraenih sadraja i egzamplarnih i analognih ix. provjeravanje d. prikladna za opirne dijelove nastavnog programa u kojima ima mnogo slinosti
4. PROBLEMSKA NASTAVA
a. bit i smisao je osposobljavanje uenika za rjeavanje brojnih ivotnih i radnih problema b. dijalektika bipolarnost problema poznato/nepoznato; dano/zadano; otkriveno/neotkriveno c. ako nastavnik rjeava znanstveni problem i istodobno misaono vodi uenike tada je to heuristika, programirana i egzamplarna nastava d. ako uenici sami rjeavaju uoeni problem uz pomo nastavnika tada je to problemska nastava e. uenici kao subjekti koji rjeavaju problem su u prvom planu, dok je nastavnikova pomo u drugom planu f. uenici rjeavaju probleme koji su u znanosti ve rjeeni, to je ponovno otkrivanje ve otkrivenog g. polazi se od poznatih injenica i kree prema nepoznatom
39
Zajedniki predmet Didaktika h. razvija se stvaralako ili kreativno miljenje i. uenici prije ove nastave moraju ovladati irokim spletom suptilnih misaonih operacija j. mora potivati strukturu nastavnog procesa i. pripremni dio razvijanje psiholoke potrebe za samostalnim rjeavanjem uoenih problema ii. rjeavanje problema najsloeniji i najtei dio iii. ponavljanje ve obraenih sadraja i tijekom samog rjeavanja problema kako bi pomou starog lake otkrili novo k. u samovoenju uenika iskazuju se i prednosti i tekoe problemske nastave
5. MENTORSKA NASTAVA
a. po koncepciji i unutranjoj mikrostrategiji vrlo je slina problemskoj b. pouavanje nastavnika smanjeno na povremene konsultacije c. povean samostalan rad uenika, od izbora problema pa sve do njegova rjeavanja d. pri izradi referata, seminarski, maturalnih, diplomskih radova e. kod prakse f. uenici na konsultacije obavezno dolaze s radnim materijalom (radnim mapama) iz kojih mentor moe vidjeti to su radili g. potreban visok stupanj samodisciplnie i sposobnosti i svladana tehnika intelektualnog rada
XII.
BROJANE
FORMACIJE
UENIKA
SOCIOLOKI
OBLICI
NASTAVNOG RADA
uenika
(radila Zrinka Kolakovi)
brojana formacija moe biti obrazovna grupa, razred, odjeljenje, radne grupe, parovi
brojana je formacija uenika subjekt, odnosno nositelj rada

1. DIREKTNO POUAVANJE FRONTALNIM RADOM
a. primjenjuje se u sistemima u kojima dominira istovremeno zajedniko pouavanje svih uenika b. zajedniki, kolektivni, razredni rad (drugi nazivi) c. nastavnik je u direktnom odnosu s uenicima i nastavnim sadrajem, on posreduje izmeu ta 2 elementa
40
Zajedniki predmet Didaktika d. sistem direktnog pouavanja pouavanje je direktna pomo uenicima u uenju e. prednosti: i. najekonominiji ii. nastavnik kontrolira ueniko praenje nastave iii. slabiji uenici potiu se na dinaminiji tempo rada iv. razvijanje kolektivne discipline f. nedostatci: i. teko je provesti individualizaciju nastave ii. stupanj razumijevanja moe se provesti samo na malom broju uenika iii. teko je aktivirati sve uenike na rad iv. monotonija v. psihologija gotovanstva kod uenika jer im sve gotovo daje nastavnik vi. takav rad umara nastavnika
2. SAMOSTALAN RAD UENIKA
uenici su subjekti, odnosno nositelji rada u veem ili manjem dijelu nastave uenici se mogu samostalno pripremiti na obradu novih nastavnih sadraja nastavnik nije posve iskljuen, on zadaje uenicima zadatke, motivira ih, preporuuje im izvore uenici su stavljeni u direktan odnos prema nastavnim sadrajima tri osnovna tipa grupnog rada: a. grupni rad uenika i. unutar uenikog kolektiva formiraju se manje skupine uenika koje samostalno rade na odreenim zadatcima i s rezultatima svoga rada upoznaju ostale uenike i nastavnika ii. meusobna suradnja zajedniki rad svih uenika, a ne zajedniko sjedenje
iii. organizacija grupnog rada
1. nastavnik upoznaje sve uenike s programom rada, tj. konkretnim zadatcima koje e samostalno raditi po grupama 2. nastavnik upuuje uenike u tehnike rada, uporabu razliitih materijala i izvora
41
Zajedniki predmet Didaktika 3. formiraju se grupe uenici se trebaju odluiti za odreenu grupu prema vlastitim afinitetima, premda nastavnik ima pravo odrediti konaan sastav grupe 4. razmjetanje razrednog namjetaja 5. svaka grupa dobiva unaprijed pripremljen zadatak 6. sve grupe u razredu mogu imati iste zadatke grupe se natjeu tko e bre i tonije rijeiti zadatke 7. zadatci mogu biti diferencirani 8. uenici prelaze na samostalan rad unutar grupe uenici mogu izvriti daljnju podjelu radnih zadataka 9. grupa moe izabrati i voditelja koji snosi odgovornosti za rad 10. nastavnik obilazi grupe, kontrolira rad, daje dopunske upute 11. predstavnici pojedinih grupa izvjetavaju o rezultatima svog rada izlaganje uenika koje nastavnik dopunjava iv. izvodi se u kombinaciji s frontalnim nastavnim oblikom v. prednosti: 1. nositelji nastavnog dijela su uenici, stavljeni su u direktan odnos prema nastavnom sadraju 2. stalna direktna suradnja meu uenicima 3. vea individualizacija nego u frontalnom obliku tempo rada prilagoen njihovim sposobnostima vi. nedostatci: 1. uenici esto lutaju u radu jer im nedostaje direktno voenje nastavnika 2. manja ekonominost toga rada 3. potrebni objektivni uvjeti: kolski namjetaj nevezanog tipa, materijalna oprema kole za samostalan rad uenika b. rad u parovima i. neke je djelatnosti u nastavi najprikladnije da ih uenici samostalno obavljaju u paru ii. prikladno za ponavljanje sadraja, voenje dijaloga iii. vaan i izvan uionice, npr. pri izradi domaeg rada iv. preduvjet je radna disciplina oba partnera
42
Zajedniki predmet Didaktika c. individualni rad uenika i. odnosi se na pojedinani samostalni rad uenika, svaki uenik sam za sebe rjeava dobiveni zadatak ii. zadatci mogu, ali i ne moraju biti diferencirani iii. prethode mu upute nstavnika o zadatcima rada, nainu rada, pravilima rada upute mogu biti i na tiskanome materjialu iv. uenici rade svojim individualnim tempom v. prednosti: 1. uenici su pojedinano stavljeni u direktan odnos prema odreenim zadatcima nastavnih sadraja 2. krajnji uspjeh ovisi o angairanosti pojednica vi. nedostatci: 1. uenici nemaju prilike verbalno se izraavati 2. teak 3. manje efikasan, manje ekonomian vii. ekonominost i efikasnost se nastoji postii programiranjem individualnog rada uenika viii. ako su zadatci jenostavni i nediferencirani najekonominije je da ih nastavnik usmeno formulira s popratnim uputama za rad ix. ako su zadatci sloeni i nediferencirani tada trebaju biti ispisani na ploi, papirima, prozirnici i nastavnik daje usmene upute x. ako su zadatci sloeni i diferencirani tada je najprikladnije da upute za rad stoje na nastavnom listiu xi. nastavni listi mora sadravati: 1. zadatak osnovne informacije o tome to se mora raditi 2. materijal na kojim e sredstvima uenici raditi 3. nain rada xii. strategija osamostaljivanja uenika za individualan rad: 1. N N: nastavnik odabire radnju i izvodi je pred uenikom, sve
ono to elimo da uenik samostalno radi moramo ga prethodno nauiti uenici upoznaju model radnje 2. N U: nastavnik odabire radnju koju izvode uenici
(polusamostalan rad)
43
Zajedniki predmet Didaktika 3. U U: uenik sam odabire radnju i sam je izvodi
d. samostalan rad i nastavna tehnologija i. samostalan rad uenika povezuje se s nastavnom tehnologijom ii. posebno konstruiranje i programiranje nastavne opreme u koju se ugrauje obrazovni sadraj i didaktika funkcija pouavanja i uenja iii. nakon svakog samostalnog rada nastavnik mora provjeriti rezultate rade
XIII.
ORGANIZACIJA NASTAVE
(radile Iskra Tomi i Ana Klai)
VANJSKA I UNUTARNJA ORGANIZACIJA NASTAVE

VANJSKA
= smiljeno ureenje i koordiniranje odreenih vanjskih imbenika (izvan uenika i
nastavnika) da bi se njihovim usklaivanjem stvorili to povoljniji objektivni uvjeti za normalno izvoenje nastave. - problemi vanjske org. nastave ureenje mjesta za izvoenje pravilna adaptacija kolskog namjetaja pripremanje i adaptiranje materijalne opreme formiranje povoljne brojane formacije uenika
-vanjska org. nastave obuhvaa usklaivanje vanjskih faktora o kojima ovisi stvaranje povoljnih objektivnih uvjeta za nastavni rad
UNUTARNJA
= organizacija samog toka procesa obrazovanja
- jedinstvo unutarnje i vanjske org. nastave podjednako pridonose ostvarivanju zadataka nastave - vanjska jednostavnija i laka s didaktikog stajalita - unutarnja mnogo sloenija i delikatnija
A) VANJSKA ORGANIZACIJA NASTAVE
1) mjesto izvoenja nastave - klasina uionica (stara), kola u prirodi, na suncu i sl. (nova) - u suvremenoj koli prevladane jednostarnosti stare i nove te nastavu izvoditi na razliitim mjestima u k. zgradi i izvan nje
44
Zajedniki predmet Didaktika a) kolske prostorije sredinje mjesto za izvoenje nastave u suvr. koli dobiva novi oblik mjesto za raznovrsni rad uenika i nastavnika (univerzalne, specijalne, kabineti, laboratoriji) b) kolski objekti izvan kolske zgrade kolsko dvorite, vrt, k. ekonomija (te povrine treba urediti i opremiti) c) rad u radnim organizacijama potrebno dobro organizirati rad i uenje ("kola za ivot putem ivota") d) nastavne ekskurzije prouavanje dijelova nastavnog programa; izvoenje u prirodi, tvornici, muzeju; trajanje jednostavno, viesatni, jednodnevno, tjedno i sl.; po etapi obrade: pripremne, u toku obrade, zakljune. Potrebno ju je dobro isplanirati, cilj, vrijeme, program, izvoditi prema planu uz pomagala i strunjake te na kraju zavrnim radom sintetizirati i sistematizirati steena znanja (u uionici) Didaktike znaajke ekskurzije prouavanje u prirodnim uvjetima, povezivanje sa stvarnou, povremeno provoenje. 2) razred odijeljenje obrazovna grupa
RAZRED
stalna zajednica uenika koja se pod zajednikim nastavnim planom i programom
te vodstvom sistematski obrazuje i odgaja.

ODIJELJENJE
relativno stalna skupina uenika koju istodobno pouava jedan nastavnik ili
naizmjenice nekoliko njih (odijeljenje prostor; razred godina) formiranje broja odijeljenja odluuje nastavniko vijee stvoriti povoljne uvjete za rad homogeni razredi = pedagoka utopija heterogenost _ specifine individualne razlike
3) razredni i predmetni nastavnici razredni nastavnici mlai razredi o.. (jedan nastavnik obuhvaa sva nastavna podruja) diferencijacija odgojno obrazovnih podruja od V razreda = predmetni nastavnici (+ strunost, - personalna izoliranost, slabo poznavanje uenika) personalna koncentriranost predmetni nastavnik preuzme vei broj predmeta metodika koncentriranost nastavnici razrednog vijea dogovaraju se oko usklaivanja nastavnog rada timski rad tj. timska nastava udruivanje strunjaka u zajednikom radu zbog postizanja maksimalnog uinka
45
Zajedniki predmet Didaktika 4) raspored sati odreuje se pravilna izmjena nastavnih predmeta u kolskom danu i tjednu regulira poetak i zavretak nastave, vrijeme rada i odmora, izmjena predmeta i nastavnika regulira ivot i rad u jednoj koli moe biti simetrian i asimetrian
SIMETRIAN
simetrino rasporeeni predmeti po tjednu da postoji vremenski
razmak (pon-sri-pet; uto-et-sub) ASIMETRIAN
isti predmeti u uzastopne dane zbog postavljanja veeg vremenskog
i sadrajnog kontinuiteta Sim. se potuje zakonitost memoriranja na temelju raspodijeljenog ponavljanja a asim. Zakonitost miljenja na bazi kontinuirane koncentracije odreivanje broja predmeta tradicionalno (1 predmet 1 sat) ili suvremeno (elastiniji raspore sati transformacijom klasinih rasporeda) elastiniji raspored sati 0 povoljnije organiziranje uvjeta za moderniju nastavu izbjegavati mehaniko redanje predmeta najtee udovoljiti psiholokoj zakonitosti o razliitom stupnju psihikih snaga uenika (preporuka prvi i zadnji sat laki predmeti) na svakom satu je bitno iskoristiti psihike snage koje uenici imaju ukljuiti i ostala zanimanja uenika izvan redovne nastave u raspored
VANJSKA ORGANIZACIJA NASTAVE
gdje? koliko? kada? to su pitanja smiljene organizacije rada
1. ORGANIZACIJA NASTAVNOG SATA
* NASTAVNI SAT = najmanja vremenska organizacijska jedinica nastavnog rada
46
Zajedniki predmet Didaktika * problem unutarnje organizacije nastave tretira se u didaktikoj teoriji pod nazivom
ARTIKULACIJA NASTAVE -
strukturiranje nastavnog procesa u odreenoj vremenskoj jedinici njome se reguliraju etape rada u nastavi da bi se to racionalnijim putem postigao postavljeni cilj
* u povijesti did. teorije razliito se odreivala osnovna vremenska jedinica za artikuliranje nastave (npr. sat, dan, tjedan) pa se govorilo o MIKROARTIKULACIJI i MAKROARTIKULACIJI nastave * osnovna didaktika pitanja u vezi nastavnog sata:
TRAJANJE
nastavnog sata nastavnog sata
UNUTARNJA ORGANIZACIJA
njegovo MJESTO u sklopu radnog dana i nastavnog procesa uope
prijelaz 19./20. st. = brojna ispitivanja da bi se ustvrdilo kako dugo uenici mogu neprekidno efikasno raditi - Meumann = predlae za sedmogodinje dijete 30 min, osmogodinje 45 min, devetogodinje 60 min, a za starije i dulji nastavni sat - reformni pokreti nove kole = smatraju da se nastavni rad ne moe tono regulirati kazaljkom na satu, pa da prema tome ne moe biti ni vremenski normiranih nastavnih sati za sve situacije = uvode tzv. PEDAGOKI SAT = trajanje mu je vrlo varijabilno, a regulira se s obzirom na dob uenika, opseg nastavne cjeline, mjesto rada, interes uenika, pojavu umora i druge faktore - zbog praktinih organizacijskih razloga nastave prevladalo je miljenje da je potrebno normirati vremensko trajanje nastavnog sata (vie razrednih odjeljenja u istoj zgradi, spreavanje proirivanja rada u jednom predmetu na tetu drugih, nesmetana izmjena predmetnih nastavnika, itd.) - u odreivanju trajanja uzeti su u obzir psiholoki faktori s obzirom na mogunost neprekidnog nastavnog rada uenika i odabrano je trajanje od 45 min - preporuka = u niim razredima za vrijeme jednog nastavnog sata izmjenjivati rad iz dva nastavna predmeta * ETAPE NASTAVNOG SATA jesu osnovne strukturne komponente u organizaciji nastavnog = u viim razredima blok-sati sata (priprema uenika za nastavu, obrada novih nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje) = za svaki nastavni sat vano je odrediti broj etapa, njihov redoslijed, vremensko trajanje, meusobno usklaivanje i integriranje = rijetko koji sat sadri samo jednu, ali isto tako rijetko i sve od navedenih etapa = redoslijed etapa moe se mijenjati = vremensko trajanje pojedine etape je veoma varijabilno = najdue traje ona etapa koja se prema zadatku sata odreuje kao dominantna, a prema njoj se odreuje i naziv sata (npr. sat obrade novih sadraja, sat provjeravanja i ocjenjivanja, itd.)
47
Zajedniki predmet Didaktika = meusobno integriranje etapa u artikulaciji sata moe biti SUKCESIVNO, SIMULTANO, pa i naizmjence
Jedna etapa se logiki nadovezuje na drugu
Istodobno se povezuju dvije etape
= svaka odabrana etapa, s obzirom na mjesto i trajanje u strukturi sata, mora odgovarati adekvatnoj funkciji u cjelokupnom nastavnom procesu
-
pogreno je neke etape potpuno izostaviti ili im odrediti neadekvatno mjesto u artikulaciji sata (npr. nakon obrade novih sadraja odmah prijei na provjeravanje)
= zbog raznovrsnih kombinacija etapa svaki nastavni sat imat e svoju posebnu strukturu uvjetovanu razliitim nastavnim faktorima = time se otklanja opasnost stvaranja univerzalne artikulacijske strukture nastavnog sata za sve nastavne situacije
-
naputa se i tendencija izrade tipologije nastavnih sati jer se tipom sata odreuje neto to ima standardni oblik
blok-sat = ima jedinstvenu artikulaciju, s tim da su etape produene artikulacija nastave ovisi o primjeni didaktikog sustava nastave (s obzirom na vremensko dimenzioniranje direktnog pouavanja i samostalnog rada uenika)
* o organizaciji nastave odluuje sam nastavnik kao rukovodilac nastave i to s obzirom na osnovni zadatak nastave, karakter nastavnog sadraja, stupanj kole, mjesto izvoenja nastave, raspoloivo vrijeme i didaktiki sustav = svaka artikulacijska struktura mora biti didaktiki opravdana s obzirom na postavljeni cilj sata
2. ORGANIZACIJA KOLSKOG RADNOG DANA
= skup odreenog broja nastavnih sati to su iskazani u rasporedu sati = usklaivanje = dominantne komponente nastave u toku dana izmjenjuju se po satima (ako na jednom satu prevladava obrada novih sadraja, na drugom satu i predmetu prevladavat e neka druga komponenta) = takvo usklaivanje potrebno je i zbog provoenja korelacije nastave, ime se postie njezina ekonominost i racionalizacija
48
Zajedniki predmet Didaktika = lake ga je ostvariti u razrednoj nastavi
3. ORGANIZACIJA NASTAVE U KOMBINIRANIM ODJELJENJIMA
= KOMBINIRANA ODJELJENJA nastaju spajanjem dvaju ili vie razreda u istoj uionici = kole s takvim odjeljenjima zovu se nepodijeljene, nediferencirane, neralanjene, nieorganizirane, patuljaste) = formiraju se u manjim seoskim kolama koje imaju malo uenika = broj takvih odjeljenja ogranien je preteno na mlae razrede osnovne kole = u jednom kombiniranom odjeljenju moe biti razliit broj razreda = najee se radi o kombinaciji s dva razreda = dva osnovna miljenja o spajanju:
-
treba spajati uzastopne razrede (1. i 2., 3. i 4.)

-
razlozi = vea slinosti u nastavnom programu to omoguuje povremeno organiziranje zajednikog rada; manja razlika u dobi uenika,
prigovor = opasnost od niveliranja razlika meu razredima
treba spajati udaljenije razrede (1. i 3., 2. i 4.)

-
razlozi = zbog veih razlika u nastavnom planu i programu ne postoji opasnost od niveliranja razreda; stariji uenici pozitivno djeluju na mlae; sa starijim razredom lake je organizirati samostalan rad
prigovor = neekonominost; teina rada zato to je onemoguen bilo kakav zajedniki rad sa svim uenicima
* na temelju praktinog iskustva prevladava uvjerenje o opravdanosti spajanja bliih razreda
= injenica je da je rad u kombiniranom odjeljenju mnogo tei od rada u istom odjeljenju, pa nijedna kombinacija nije sama po sebi idealna = bez obzira na to, na spajanje razreda esto utjeu objektivni faktori = broj uenika, veliina uionice, broj nastavnika, podjednako optereenje nastavnika = u takvom odjeljenju stalno se izmjenjuju direktno pouavanje i samostalan rad uenika (i to najee po razredima = dok uitelj s jednim razredom radi direktno, uenici drugog razreda rade samostalno)
49
Zajedniki predmet Didaktika = nastavnik sa svim razredima radi direktno samo na onim sadrajima koji se mogu do odreene mjere zajedniki obraditi = bit rada u kombiniranom odjeljenju sastoji se u vjetom primjenjivanju i izmjeni navedenih mogunosti (o emu odluuje nastavnik) = rad u kombiniranom odjeljenju iziskuje veliku spretnost i snalaljivost nastavnika u organizaciji rada da bi nastavno vrijeme za sve uenike bilo potpuno iskoriteno = samostalan rad uenika u kombiniranom odjeljenju ima svoje specifinosti:
-
mora biti to sadrajniji, svestraniji i produktivniji (a ne neko formalno zapoljavanje uenika bilo ime)
nuno mu prethodi direktan rad radi upuivanja u sadraj i nain rada rezultati samostalnog rada se moraju provjeriti uenici moraju imati materijal na kojem e raditi (npr. nastavni listii) = to iziskuje savjesno pripremanje nastavnika za nastavu
4. DOMAI RADOVI UENIKA
= aktivnosti uenika koje proizlaze iz svakodnevnih obveza prema radu u koli, pridonose ostvarivanju nastavnih zadataka, ali se izvode izvan kolskog rada * u staroj koli = ponavljanje zadanih lekcija radi memoriranja = reproduktivni karakter * u novoj koli = samostalno stjecanje novog znanja = produktivni karakter * cjelodnevni boravak u koli = smanjenje domaih radova, pa i potpuno ukidanje = danas postoje veoma razliita miljenja o domaim radovima
-
protivnici dom.radova naglaavaju = slobodno vrijeme uenika; djeca su ionako optereena kolskim radom; mnoga djeca kod kue nemaju uvjete za rad; uenici zbog njih zamrze kolu
razlozi u prilog dom.radovima = zbog opirnosti nastavnih programa uenici ne mogu sve svladati za vrijeme nastave; efikasno uenje ukljuuje i individualan rad; individualizaciju rada (svaki uenik ima svoj tempo, nain i tehniku uenja) mogue je provesti samo kod kue; razvija se osjeaj odgovornosti prema vlastitim obvezama
= opseg i teinu dom.radova treba regulirati s obzirom na vremenski boravak uenika u koli i ostvarene zadatke u koli
50

-
ukupan opseg rada u koli i domaeg rada treba biti u granicama doputenog optereenja uenika
= po sadraju i zadacima domai rad se nimalo ne razlikuje od nastavnog rada = zadaci se mogu i diferencirati radi vee individualizacije
= zadavanje domaeg rada u koli treba biti precizno, a to znai da nastavnik treba jasno i odreeno formulirati zadatke, upozoriti na izvore i ostali materijal, tehniku i nain rada, provjeriti jesu li uenici shvatili zadatak i ustanoviti mogu li samostalno raditi = vrijeme zadavanja:
-
potkraj one etape kojoj e domai rad biti produetak na kraju sata = treba paziti da to bude prije zavretka sata da se mogu smireno dati i usvojiti sve obavijesti/upute o domaem radu
= uspjeh domaeg rada ovisi o odabiru koji je napravio nastavnik, (ne)dovoljnim uputama i psiholokoj motiviranosti uenika za samostalan rad
= svaki samostalan rad uenika treba se kontrolirati

-
ne samo prezentiranje rezultata nego i objanjenje postupka bez toga se domai rad svodi na formalno i nemarno ispunjavanje (i prepisivanje!) nain kontrole moe se mijenjati time se kod uenika stvara uvjerenje da nastavnik misli na njihov domai rad i da ga cijeni
XIV. DIDAKTIKI PRINICIPI
(radila Ana Klai)
1. IZVOENJE DIDAKTIKIH PRINCIPA
= proces obrazovanja je sloena i delikatna djelatnost, pa je razumljivo da su u didaktici formulirani brojni principi koje nastavnici moraju potovati da bi se postigli uspjesi
= princip = od lat. Rijei koja znai polazite, osnovno pravilo, primarni zahtjev.
51
Didaktiki principi su odreena naela kojima se rukovodi nastavnik u nastavnom radu da bi uspjeno ostvario njegove zadatke.
= izvode se na temelju spoznate objektivne zakonitosti nastavnog procesa
= proces nastave ima izrazito sve oznake dijalektikog procesa, to dokazuje da je u njemu sadrana dijalektika zakonitost (kretanje, kretanje po uzlaznoj liniji, kretanje na temelju suprotnosti njihovih polova, te jedinstvo bipolariteta) koju didaktiki principi moraju odraavati.
= vano je naglasiti da se did.principi kao rukovodea naela odnose na sve dijelove nastavnog procesa (sadraj, metode, sredstva i pomagala, spoznajnu i psiholoku stranu nastave)!
2. PRINCIP ZORNOSTI I APSTRAKTNOSTI
= principom zornosti osigurava se usvajanje injenica, a principom apstraktnosti usvajanje generalizacija
= kao to je znanje jedinstvo usvojenih injenica i generalizacija, treba postojati i analogno jedinstvo principa zornosti i apstraktnosti.
= ZORNOST znai cjelovito osjetno doivljavanje tj. perceptivno zahvaanje pomou osjetnih organa objekta prouavanja radi usvajanja injenica i formiranja pravilnih predodaba = omoguiti uenicima da u nastavi osjetnim organima neposredno zahvaaju objektivnu stvarnost koja se u nastavi prouava = ljudska svijest djeluje integralno, pa osjetno doivljavanje intenzivira ostale psihike funkcije
-
promatranjem zanimljivog objekta koncentrira se uenikova panja, razvija interes, pamte se slike objekta, itd.
= ne svodi se samo na vizualno percipiranje nego obuhvaa i ostala osjetna podruja = treba biti istaknuta napose kad uenici trebaju usvojiti injenice
52
Zajedniki predmet Didaktika = dominira u niim razredima osnovne kole = ne treba pretjerivati = grijee nastavnici koji u razred donose puno zornih sredstava i izmjenjuju ih velikom brzinom od ega u svijesti uenika ostane samo nekoliko povrnih dojmova = zornost je potrebna u tolikoj mjeri da uenici u svojoj svijesti akumuliraju dovoljnu kvantitetu injenica kao materijalnu osnovu za apstrakciju tj. generalizaciju
= postoji dijalektiki odnos jedinstva izmeu zornosti i apstraktnosti kao i izmeu injenica steenih na temelju zornosti i njihovih generalizacija
-
zornost je uvjet za izvoenje apstrakcija i ujedno ukljuena u apstrakciju, pa se zato ne moe govoriti o zornosti mimo apstrakcije, niti o apstrakciji bez zornosti
= u nastavnoj praksi je vano uspostaviti odreene didaktike prijelaze izmeu zornosti i apstraktnosti koji uenicima olakavaju taj prijelaz od konkretnog k apstraktnom (postupni prijelazi, a ne mehaniki skokovi)
3. PRINCIP AKTIVNOSTI I RAZVOJA
= mijenjajui radom objektivnu sredinu, prirodnu i drutvenu, dajui toj sredini novu kvalitetu, ovjek ujedno progresivno mijenja samoga sebe, stoga je aktivnost vaan faktor u formiranju linosti
-
postoji uzrono-posljedina veza izmeu rada i razvoja linosti = zato je aktivnost u nastavi takoer vaan imbenik u razvoju i formiranju linosti uenika
(odatle se izvodi princip jedinstava aktivnosti i razvoja)
= znanje i sposobnosti stjeu se vlastitom aktivnou = uspjeh u nastavi proporcionalan je udjelu vlastitog rada = kada govorimo o primjeni aktivnosti u nastavi, treba imati na umu svjesne aktivnosti, tj. aktivnosti koje su rukovoene ljudskom svijeu = didaktiko opravdanje ima samo ona aktivnost koja pridonosi razvoju pojedinih sposobnosti uenika senzorne, praktine, izraajne i misaone
53
4. PRINCIP SISTEMATINOSTI I POSTUPNOSTI
= budui da je znanje sistem znanstvenih injenica i generalizacija koje su uenici usvojili i trajno zadrali u svojoj svijesti, to je potrebno radi stjecanja znanja potovati princip sistematinosti
= SISTEMATINOST = obraivanje nastavnih sadraja u odreenom logikom pregledu koji e dovesti uenike do stupnja znanstvenog sistema kao logikog pregleda znanstvenih injenica i generalizacija
-
sistematiziranje nastavnih sadraja po predmetima i razredima strukturiranje uih dijelova sadraja prilikom obrade nastavnih tema i nastavnih jedinica
= bit je sistematiziranja nastavnih sadraja u tome da se u mnotvu znanstvenih injenica i generalizacija izdvoje odreeni sadrajni elementi kao uporita, da se ta uporita rasporede u logiki red, a da se pri tom ostali sadrajni elementi koncentriraju oko odgovarajuih uporita
-
kriteriji za izdvajanje uporita mogu biti razliiti (ovisno o unutarnjoj strukturi sadraja i njezinoj loginosti), a mogu se i mijenjati
= princip sistematinosti povezuje se s principom POSTUPNOSTI kojim se pokazuje da uenici ne mogu odmah usvajati znanstvene sisteme u njihovu punom ekstenzitetu i intenzitetu, nego ih do njih treba dovesti postupnim radom (zbog suprotnosti izmeu strukture znanosti i dobi uenika) = izraena je u posebnim pravilima koja glase:
-
od lakeg k teem od jednostavnog k sloenom od blieg k nepoznatom od konkretnog k apstraktnom
= postupnost se ne iskazuje samo u postupnom proirivanju i produbljivanju nastavnih sadraja iz razreda u razred, nego i unutar pojedinog razreda, pa ak i prilikom obrade pojedinih nastavnih jedinica
54
Zajedniki predmet Didaktika = polazi se uvijek od onog to je uenicima lake, jednostavnije, blie, konkretno, pa se prelazi na ono to im je tee, sloenije, apstraktno, dalje, nepoznato, a to je opet u znanstvenom sistemu temeljno, osnovno, bitno (npr. polazi se od prouavanja viih ivih bia da bi se postupnim putem dolo do jednostaninih ivotinja i stanice kao apstrakcije)
5. PRINCIP DIFERENCIJACIJE I INTEGRACIJE
= DIFERENCIJACIJA = ralanjivanje (u sadrajima, oblicima rada, aktivnostima, postupcima, etapama rada, itd.) da bi se stvorili uvjeti za precizniji i efikasniji nastavni rad = INTEGRACIJA = proces sjedinjavanja, sintetiziranja u nastavnom procesu
Da bi se dobila cjelina, nije dovoljna samo podjela na dijelove, nego i sjedinjavanje dijelova. Zbog toga ova dva procesa uvijek prate jedan drugoga. Diferencijacija i integracija se meusobno izmjenjuju i proimaju, ali u odreenoj ravnotei ako ravnopravni dijalektiki polovi suprotnosti, pa govorimo o jedinstvenom principu diferencijacije i integracije.
* stara kola = dominirala je diferencijacija (stroga predmetna nastava) * nova kola = dominirala je integracija (ukidanje predmetne nastave) * suvremena kola = uspostavlja se dijalektiko jedinstvo i ravnotea izmeu diferencijacije i integracije
= timski rad nastavnika je tipian primjer jedinstva integracije i diferencijacije (zajedniki rad s unutarnjom podjelom posla)
6. PRINCIP PRIMJERENOSTI I NAPORA
= princip PRIMJERENOSTI (adekvatnosti) zasniva se na spoznaji da se dijete postupno razvija (anatomski, fizioloki, psihiki) te da nastavni rad na pojedinom stupnju kolovanja treba uskladiti s fizikim i psihikim snagama uenika pojedine razvojne dobi = specifinosti pojedine dobi = to bi znailo da nastava po sadraju i nainu rada ne bi smjela biti uenicima ni prelagana ni preteka, da s pouavanjem pojedinih nastavnih sadraja ne bi trebalo poeti ni prerano ni prekasno, da se psihofizike snage uenika ne bi smjele ni precjenjivati ni podcjenjivati
55
Zajedniki predmet Didaktika = zadaa je nastave da potpomae, unapreuje i intenzivira razvoj uenika do najveeg mogueg stupnja, a to se postie ako nastavni rad ide korak naprijed, ispred trenutnog stanja tj. ako se na adekvatnost nadovee princip NAPORA ili anticipacije = time se stvaraju uvjeti da se u veoj mjeri angairaju snage uenika, a pojaani osobni angaman uenika pridonosi intenziviranju njihova razvoja
= adekvatnost bez napora znaila bi prilagoavanje samosazrijevanju po biolokim zakonima, a napor bez adekvatnosti bio bi sam po sebi pedagoka utopija !
7. PRINCIP INDIVIDUALIZACIJE I SOCIJALIZACIJE
= razredna zajednica uenika skup je razliitih individualiteta, to znai da se uenici meusobno razlikuju po svojim fizikim, psihikim i moralnim karakteristikama = zbog toga nastavu treba individualizirati, a to znai respektirati individualne specifinosti, i to ne samo da se nastava adaptira prema njima, nego da se te individualne psihofizike snage razviju do maksimuma = individualizacija se najee provodi u dopunskoj, izbornoj i fakultativnoj nastavi = u redovnoj nastavi se provodi individualnim radom uenika, pogotovo ako su zadaci diferencirani = variranje nastavnog rada izborom razliitih izvora znanja, izmjenom nastavnih metoda i njihovih oblika, izmjenom razliitih aktivnosti pogoduje individualnim razlikama uenika
* pedagoka je zabluda da postoji najvei broj tzv. prosjenih uenika prema kojima treba regulirati nastavni rad = to je tzv. univerzalizam ili konfekcionizam u nastavi
= dijete ivi i radi u odreenoj zajednici i sprema se za ivot i rad u drutvenoj zajednici. Zbog toga razvoj individualnosti ne smije voditi razbijanju zajednice, pa se princip individualizacije treba sjedinjavati s principom socijabilnosti ili socijalizacije kao njegovim suprotnim dijalektikim polom = prema tome, razvoj individualnosti u stalnoj je relaciji prema kolektivu = kolektiv e biti snaniji ako su u njemu snane individualne linosti (ali ne i individualisti!)
* vaan je i razvoj interpersonalnih odnosa meu uenicima u razredu
56
8. PRINCIP RACIONALIZACIJE I EKONOMINOSTI
= naelo EKONOMINOSTI = postii najvei mogui uinak sa to manjim utrokom vremena, sredstava i snaga = potrebno je imati na umu da svaki nastavni postupak zahtijeva odreeni optimalni utroak vremena, ali da mu time nije smanjena obrazovna i odgojna vrijednost. = pretpostavka za dobru ekonominost u nastavi jest pravilno komponiranje nastavnog programa po razredima da bi se obrada pojedinih sadraja smjestila u pravo vrijeme kolovanja = svaki sadraj ima svoje optimalno vrijeme kad se obrazovni zadatak postie s najmanje napora i vremena
= ekonominost nastave neposredno je povezana s racionalizacijom nastave
= RACIONALIZACIJA = provoenje smiljenih, odnosno racionalnih promjena u nastavnim postupcima da bi se postigao kvalitetniji rezultat i vei uinak u propisanom nastavnom vremenu (ime se ujedno postie i vea ekonominost) = cilj je racionalizacije poveanje radnog uinka u predvieno nastavno vrijeme propisano nastavnim planom
* racionalizacija nastave znai visok stupanj intelektualne sposobnosti nastavnika u pronalaenju originalnih i boljih rjeenja, visok stupanj osmiljenosti nastavnih postupaka
9. PRINCIP HISTORINOSTI I SUVREMENOSTI
= znanstvene sadraje treba prouavati razvojno, u njihovu dijalektikom kretanju od prolosti do sadanjosti = sve pojave imaju svoju prolost, svoj povijesni razvojni tok do dananjice. Bez poznavanja tog razvojnog kretanja koje je prethodilo suvremenosti uenici ne mogu potpuno shvatiti suvremenost, jer ona nije nastala odjednom, bez svoje povijesti, bez obzira na to je li
57
Zajedniki predmet Didaktika to kretanje uvjetovano fizikalnim, kemijskim, biolokim zakonitostima bez intervencije ovjeka ili pak posredstvom izravne intervencije ovjeka
* ponekad se s principom historinosti pretjerivalo = npr. Hckelov biogenetski zakon je tumaio da uenici prouavanjem pojedinih kulturnih epoha i sami trebaju proi te epohe po nainu ivota i rada * zadravanjem samo na prolosti, bez obuhvaanja sadanjosti, dolazi se do historicizma u nastavi, a time se uenici nedovoljno pripremaju za suvremeni ivot
= zbog toga historinosti kao povijesnom pristupu prouavanja pojedinih nastavnih problema treba pridruiti suvremenost * na to su upozoravali ve predstavnici nove kole naglaavajui povezivanje i usklaivanje ivota i rada na koli sa suvremenim ivotom Non scholae sead vitae discimus! = ne uimo za kolu nego za ivot
= suvremenost se odnosi na neprestano aktualiziranje i osuvremenjivanje nastavnih sadraja; materijalno-tehniku opremu kole; modernizaciju nastavnog rada na temelju novih pedagokih spoznaja = kola jest i treba biti u slubi ivota, ali ne samo s obzirom na prilagodbu konkretnom ivotu, nego i radi njegova mijenjanja na vii stupanj
* na kraju autor samo jo navodi neke od principa, ali ih ne razrauje detaljnije, npr. princip jedinstva stjecanja znanja i razvijanja sposobnosti; jedinstvo intelektualnih i emocionalnih doivljaja; jedinstvo svestranosti i egzemplarnosti
XV. PRIPREMANJE NASTAVNIKA ZA NASTAVU (radila Sanja Mireni)

Nastava je sloena i delikatna drutvena djelatnost na odgoju i obrazovanju mladog narataja u njegovoj razvojnoj dobi, a uspjeh toga rada ovisi o nainu i kvaliteti pripremanja nastavnika. Pripremanje:
58
Zajedniki predmet Didaktika potrebno jer nastavnik svakodnevno provede nekoliko sati u razredu i pred sobom ima veliku skupinu uenika razliitih individualnosti koje treba obrazovati i odgajati, formirati linosti jest permanentan proces koji se provodi paralelno s nastavnim radom i njegov je sastavni dio. poinje stupanjem nastavnika u to zvanje, odnosno nastupom nastavnike dunosti u koli i traje dok nastavnik u tom zvanju radi nastavu kodificiran je u k.zakonu. obzirom na predstojei nastavni rad u jednoj k.godini moe se razlikovati: pripremanje za novu k.godinu - globalno ili godinje pripremanje pripremanje u toku k.godine za pojedinu nastavnu temu - tematsko pripemanje pripremanje za pojedine nastavne jedinice, odnosno nastavni sat - lekcijsko pripremanje zahtjev za pripremanje nastavnika za
1. PRIPREMANJE ZA NOVU KOLSKU GODINU
obuhvaa: prouavanje nastavnog programa po kojemu e nastavnik raditi, prikupljanje potrebne strune literature, upoznavanje udbenika i prirunika i njihov izbor za nastavni rad, nabavljanje i izraivanje nastavnih sredstava i pomagala svako pripremanje vremenski prethodi nastavnom radu pa tako i pripremanje za novu k. godinu valja provesti prije poetka nove k. godine. pripremanje za novu k. godinu tzv.makroplana. planiranje je specifina intelektualna aktivnost kojom ovjek na temelju poznavanja svoje domene rada snagom intelekta unaprijed projektira djelatnost s obzirom na rezultate koje eli postii radom planiranje predvieno za dulji rok, za jednu k. godinu je globalno, priblino, orijentacijsko ili tzv. makroplaniranje radi izrade makroplana, globalnog plana, orijentacijskog plana, godinjeg plana ili izvedbenog plana obzirom na tematizaciju nastavnih programa to se godinje planiranje praktiki ovako provodi: povezano je s izradom godinjeg plana rada,
59
Zajedniki predmet Didaktika 1. najprije se iz slubenog teksta nastavnog programa izdvoji ukratko se formuliraju naslovi nastavnih tema 2. nakon toga se nastavne teme rasporede u logiki niz od prve do posljednje za vremenski raspon od jedne k. godine (od rujna do lipnja), i to ravnomjerno po mjesecima, imajui pri tom na umu trajanje nastave u pojedinom mjesecu 3. uz naslov nastavnih tema potrebno je saeto u obliku natuknica, teza, podnaslova i sl. naznaiti okvirni sadraj izdvojenih tema da bi se dobila orijentacija o tome je li obuhvaen cjelokupni sadraj propisan nastavnim programom i ujedno njegove pribline dimenzije po temama 4. na temelju poznavanja ukupnog fonda godinjih sati odreuje se orijentacijski broj sati za pojedinu temu, iskazujui pri tome broj sati za sve komponente nastavnog procesa - pripremanje, obradu nastavnih sadraja, vjebanje, ponavljanje i provjeravanje uz sadraj i broj sati za pojedinu temu mogu se i radi orijentacije navesti neki specifini izvori znanja na kojima e se sadraji prouavati, imenovati materijal na kojemu e uenici raditi, eventualno navesti mjesto izvoenja nastave izvan uionice i dr. ime se dobije godinji plan, a njime se dobije ujedno i plan rada za ua vremenska razdoblja k.godine-polugodita, kvartale, mjesece godinji plan izrauje svaki nastavnik za svoje predmete, ali je pri tome potrebna i suradnja s ostalim lanovima razrednog vijea radi meusobnog usklaivanja redoslijeda tematike i postizanja nune korelacije meu predmetima nastavnoj praksi postoje razliiti naini u pismenom oblikovanju godinjih planova rada najjednostavniji je nain da svaki nastavnik pregledno ispie svoj godinji plan po razredima i predmetima na obinom papiru, a moe i na zidnom tabelogramu ili kartogramu. godinjem planu samo se ukratko formulira osnovna tematika, a u tematskom planu detaljnije se razrauje plan za obradu pojedinih tema osnovna tematika i
2. PRIPREMANJE U TOKU KOLSKE GODINE
na temelju godinjeg i tematskog plana nastavnik ima toan pregled koju e tematiku za vrijeme k.godine obraivati, kojim e redom, u kojem vremenu i koliko sati prije prijelaza na obradu pojedine teme nastavnik mora dobro upoznati njezin sadraj i u skladu s predvienim brojem sati odrediti joj dimenzije: ekstenzitet,
60
Zajedniki predmet Didaktika intenzitet i logiku strukturu nakon toga ralanjuje sadraj pojedine teme na nastavne jedinice
pripremanje za obradu nastavnih jedinica i tema provodi se za vrijeme k. godine i ono neposredno prethodi njihovoj obradi praktiki zapoinje na poetku k. godine i zavrava na kraju k. godine. takvo pripremanje s planiranjem provodi svaki nastavnik sam za sebe jer e po tom planu sam i raditi obrada nastavnih tema i njezinih uih dijelova kao priprema za nastavu planira se znatno detaljnije i preciznije, pa od toga dolazi i naziv mikroplan, detaljni plan, precizni plan, operativni plan, kratkoroni plan i sl. 1. Struna ili sadrajna priprema a. temeljito upoznavanje sadraja koji e se u nastavi izlagati i s uenicima obraivat b. izlagati nastavne sadraje uenicima, objanjavati i obrazlagati u pojedinostima svu njihovu sloenost, odgovarati uenicima na brojna pitanja, pouavati tako pristupano da uenici sadraje potpuno razumiju i usvoje moe samo onaj nastavnik koji nastavne sadraje zaista poznaje i njima suvereno vlada c. razvojem znanosti i tehnike u nastavne programe unose se novi sadraji koje je nastavnik tijekom studija kadkada manje prouavao ili ih uope nije prouio, pa ih zbog aktualizacije nastave mora samostalno upoznati d. izvori za struno pripremanje jesu struna literatura razliitih vrsta, poevi od lanaka u strunim asopisima sve do strunih monografija. Ueniki udbenici i prirunici ne mogu biti prikladan izvor za struno pripremanje nastavnika jer su oni namijenjeni uenicima, premda ih nastavnik mora poznavati da bi uskladio svoje izlaganje s interpretacijama u udbeniku e. osnovna orijentacija za struno pripremanje jest slubeni nastavni program 2. Pedagoka priprema a. odnosi se na pedagoko projektiranje nastavnog rada b. njome se odreuju najefikasniji naini u obraivanju nastavnih sadraja na pojedinim etapama nastavnog procesa c. namee se itav kompleks didaktikih postupaka: didaktiko preraivanje naunih sadraja
61
Zajedniki predmet Didaktika d. treba organizacijsko strukturiranje nastavnog procesa i sadraja pojedine etape izbor adekvatnih znanja za upoznavanjem nastavnih sadraja izbor sadraja za produktivno ponavljanje projektiranje izvoenja pojedine etape s obzirom na spoznajnu psiholoku i metodiku stranu nastave predvianje didaktikih sistema nastave pripremanje zadataka za samostalan rad uenika u nastavi i izvan nastave niz pojedinosti o kojima ovisi efikasnost naina rada itd. pokazati stvaralake sposobnosti nastavnika u pedagokom
oblikovanju nastavnog rada e. pretpostavlja pedagoko obrazovanje steeno u nastavnikoj koli, kao i stalno pedagoko usavravanje praenjem pedagoke literature i pedagokog periodikog tiska f. ne znai upoznavanje osnovnih pedagokih postupaka za pojedini sat, nego efikasno operiranje ve steenim pedagokim znanjem i sposobnostima, a u tome je bitna razlika izmeu strunog i pedagokog pripremanja 3. Organizacijska i materijalno-tehnika priprema a. predradnje nastavnika radi stvaranja povoljnih objektivnih uvjeta za normalno izvoenje nastavnog rada, npr: ureenje radnog mjesta za izvoenje nastave, pripremanje, provjeravanje i araniranje nastavnih sredstava i pomagala provjeravanje raznovrsnih tehnikih ureaja koje e nastavnik upotrebljavati izraivanje jednostavnih nastavnih sredstava i pomagala itd.
4. Psiholokom pripremom a. trebaju se prevladati pretjerano neugodna uzbuenja za predstojei nastavni rad i stvoriti osjeaj sigurnosti. struna, pedagoka, organizacijska i materijalno-tehnika priprema uvjetuje i dobru psiholoku pripremu.
62
Zajedniki predmet Didaktika spoznaja i uvjerenje nastavnika da dobro poznaje sadraj, da ima jasnu orijentaciju u tok rada na pojedinoj etapi, da su izvrene sve potrebne predradnje, da sva sredstva i ureaji pravilno funkcioniraju - stvaraju osjeaj sigurnosti, a to je vaan psiholoki initelj za uspjean rad
3. TEHNIKA PRIPREMANJA
1. radne su mape nastavna pomagala u koja nastavnici unose raznovrsni tekstovni, grafiki i slikovni materijal. Zbog raznovrsnosti grae i zbog bolje preglednosti radne mape mogu se izraivati po predmetima - predmetne mape, ili po temama tematske mape. Neprestanim prikupljanjem i uvanjem akumuliraju se u mapama neobino dragocjeni podaci za aktualizaciju nastave, a ujedno se omoguuje da nastavnik sauva svoje biljeke, pa i koncepte obraenih nastavnih jedinica ili tema. 2. biljenice takoer slue nastavnicima da za vrijeme pripremanja unose u njih raznovrsne podatke o nastavnom sadraju, skiciraju obradu nastavnih jedinica, izrauju pregled podataka, rade skice za crtee na k. ploi, stavljaju napomene o didaktikim postupcima, formuliraju zadatke za samostalan rad itd. 3. pismena priprava za sat (plan rada, koncept, nacrt rada i sl.) slui nastavniku kao pismeno projektiranje nastavnog rada za pojedini nastavni sat. Pismena priprava moe biti opirnija i detaljnija ili pak kraa i saetija. a. u opirnoj pripravi nastavnik pismeno formulira cijeli tijek nastavnog rada na predvienim etapama nastavnog procesa i to s obzirom na sadraj koji e izlagati i metodiki nain rada b. u saetoj pismenoj pripravi ispie se u obliku skice u nekoliko teza ili natuknica, pa ak grafikim znacima opa struktura rada na pojedinim etapama, ispiu se neki vaniji podaci, te se oznae jo i neke druge pojedinosti kao podsjetnik i orijentacija u radu c. pisanje opirnih priprema ne znai pisanje skripata iz kojih e nastavnik itati i diktirati za vrijeme sata d. da bi nastavnik uspjeno radio, mora imati osnovnu koncepciju rada prije svega u svojoj svijesti, a ne samo na papiru budui da je nastava iv proces s velikim brojem uenika, moe se dogoditi da za vrijeme rada nastavnik mora djelomino odstupiti od svog pripremljenog plana jer to zahtijeva situacija u razredu.
63
Zajedniki predmet Didaktika nastavnik se samostalno priprema za nastavu, ali prema potrebi trai pomo od k. pedagoga, ostalih nastavnika, razrednog, odnosno strunog aktiva, ravnatelja kole pa i lanova prosvjetno-pedagoke slube budui da je pripremanje nastavnika za nastavu obavzeno, ravnatelji kole i prosvjetni savjetnici provjeravaju kvalitetu nastavnikova rada u nastavi i kvalitetu nastavnikova pripremanja, stoga ravnatelji kole i kolski pedagozi moraju paziti da se dobro organizira rad na kolskoj, odnosno pedagokoj dokumentaciji s preglednim sistemom evidencije raznovrsnih izvora kojima se nastavnici slue prilikom pripremanja vremenski se ne moe normirati trajanje priprema, ali i prosjeno ono treba trajati upravo toliko koliko i rad u nastavi, pogotovo za nastavnike poetnike neprestanom popratnom kontrolom izvoenja rada, kao i samokritinom analizom postignutog uspjeha nastavnik treba ustvrditi dobre i loe strane svoga rada u pojedinostima, a to e mu u pripremanju daljnjeg rada posluiti kao orijentacija u eliminiranju negativnog i unoenju i razvijanju pozitivnog Pismena priprava nije uvijek pouzdani pokazatelj i stvarne pripreme nastavnika; pokazatelj dobre pripreme je krajnji uinak nastavnog rada
XVI. METODOLOGIJA DIDAKTIKE
(radila Sanja Mireni)
Didaktika metodologija odnosi se na otkrivanje jo neotkrivenih spoznaja o zakonitosti procesa obrazovanja. metodoloki pristup nastavi zapoinje izborom problema za prouavanje: o kad nastavnik ustanovi da je neki problem aktualan te osjea elju i potrebu da ga temeljitije proui, istrai i rijei, ve na samom poetku mora najprije definirati, odnosno formulirati problem da bi jasno precizirao na to e se orijentirati u svom prouavanju o potrebno je odmah na poetku odrediti mjesto gdje e i na koji nain taj cjelokupni materijal postupno skupljati radi njegova konanog obraivanja o nakon toga nastavnik pristupa prouavanju i rjeavanju problema 1. HISTORIJSKI PRISTUP PROBLEMU a. nastavnik mora prikupiti potrebnu bibliografiju i temeljitim prouavanjem tih izvora pratiti kako se rjeavao taj problem kroz dulje ili krae povijesno razdoblje na razliitim mjestima i u razliitim uvjetima
64
Zajedniki predmet Didaktika b. bez takvog poznavanja moglo bi se dogoditi da nastavnik otkriva neto to je ve davno otkriveno ili da pronalazi rjeenja koja su posve promaena c. ne moe se napredovati dok se ne upozna to je u vezi odabranoga problema ve otkriveno i rijeeno 2. EMPIRIJSKI PRISTUP PROBLEMU a. nastavna teorija i praksa trebaju napredovati i razvijati se u pronalaenju kvalitativno novih rjeenja b. odnosi se na prouavanje konkretnog problema u nastavnoj praksi c. to je tzv. egzaktan put prouavanja d. potrebno je da praktini nastavni rad bude na nivou dotadanje nastavne teorije e. problem mora biti sadran u nastavnoj praksi jer u protivnom ono to ne postoji u praksi ne moe se u praksi ni prouavati f. s obzirom na egzaktnost empirijsko prouavanje moe imati vie stupnjeva: i. najnii stupanj jest jednostavno nastavnikovo promatranje rada u nastavi s obzirom na odabrani problem i evidentiranje svih injenica do kojih se dolazi npr. aktivnosti uenika, njihovo regairanje, intenzitet doivljaja, mogunost miljenja, spretnost u praktinom radu itd. Nastavnik mora unaprijed odrediti svoj plan promatranja, tj. to e promatrati, u kojoj situaciji, kako e evidentirati rezultate promatranja itd. Takvo promatranje nastavnik dopunjava i razgovorom na temelju ega dolazi do injenica koje ne moe vizualno spoznati. ii. vii stupanj moe biti egzaktno snimanje stanja u nastavi posredstvom nekih pomagala, odnosno instrumenata, kao to su ankete, upitnici, testovi, skale sudova, kontrolni listii itd. Njih konstruira sam nastavnik prema potrebama prouavanja odabranog problema. Didaktiki eksperiment jest najvii stupanj empirijskog
istraivanja. Nastavnik e u vezi s odabranim problemom namjerno i planski izvriti neke promjene u svom nastavnom radu pa e na temelju dobivenih rezultata prouiti koliko su te promjene utjecale na dobivene rezultate. Da bi se bolje prouio efekt, tzv. varijabilnog faktora, odnosno faktora promjene, nastavnik odabire najmanje dva odjeljenja, i to kontrolno i eksperimentalno. U kontrolnom
65
Zajedniki predmet Didaktika odjeljenju radi na uobiajeni nain, a u eksperimentalnom unosi varijabilni faktor. iii. komparira uspjeh u kontrolnom i eksperimentalnom odjeljenju i utvruje u kojoj je mjeri varijabilni faktor pridonio boljem ili eventualnom slabijem rezultatu. Potrebna je i statistika obrada dobivenih rezultata.
3. TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU
a. omoguuje da misaono krene jo korak dalje prema otkrivanju rjeenja problema kao vie kvalitete b. na temelju podataka historijskog i empirijskog prouavanja sada se racionalnim, tj. misaonim putem izvode generalizacije c. znatno mu pridonosi prouavanje suvremene literature, odnosno
tzv.hermeneutika.
u istraivanju treba uvijek sjedinjavati u jedinstvo historijsko, empirijsko i teorijsko prouavanje zadatak je istraivanja u podruju didaktike neprestano proirivanje postojeih didaktikih spoznaja i unapreivanje njezina spoznajnog radijusa
66

DIDAKTIKA Skripta

Enviado por

Dados do documento

Direitos autorais

Formatos disponíveis

Compartilhar este documento

Compartilhar ou incorporar documento

Opções de compartilhamento

Você considera este documento útil?

Este conteúdo é inapropriado?

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

DIDAKTIKA Skripta

Enviado por

Direitos autorais:

Formatos disponíveis

Zajedniki predmet Didaktika

VLADIMIR POLJAK DIDAKTIKA

I. O PREDMETU I ZADACIMA DIDAKTIKE (radila Barbara Kuevi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

II. POJAM OBRAZOVANJA (radila Barbara Kuevi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

stjecanje znanja zove se u didaktici jo i materijalna strana obrazovanja.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

mentalne (intelektualne, psihike) sposobnosti

III. OBRAZOVANJE I NASTAVA (radila Barbara Kuevi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Danas se naglaava materijalni zadatak nastave, a zapostavlja funkcionalni.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika IV. SADRAJ OBRAZOVANJA (radila Olja Jerosimi)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

1.OPSEG ILI EKSTENZITET NASTAVNOG PROGRAMA

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Sukcesivni raspored moe stoga imati dvije varijante:

koncentrini nain rasporeivanja

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

kombinirani nain rasporeivanja

NAZIVI POJEDINIH DIJELOVA NASTAVNOG PROGRAMA

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

neprestano imati na umu predmet na koji se te cjeline odnose.

PROMJENE NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zajedniki predmet Didaktika

V. STRUKTURA NASTAVNOG PROCESA

(radila Olja Jerosimi)

*Struktura nastavnog procesa pripremanje-obrada nastavnog sadraja-vjebanje-ponavljanje-provjeravanje

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Zadaci nastavnog procesa: materijalni (znanje), funkcionalni (sposobnosti), odgojni

VI. MATERIJALNO TEHNIKA OSNOVA NASTAVE

(radila Antonija Rui)

odnosi se na upotrebu materijala na kojemu se osniva proces obrazovanja jer i proces

dinamina ( s obzirom na didaktiku funkciju)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

VII. SPOZNAJNA STRANA NASTAVE

(radila Antonija Rui)

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

VIII. PSIHOLOKA STRANA NASTAVE

(radila Antonija Rui)

rad u nastavi uenici i nastavnici doivljavaju subjektivno, odnosno psiholoki

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

IX. NASTAVNE METODE

(radila Ana Markovinovi)

Zajedniki predmet Didaktika

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

METODA PRAKTINIH RADOVA

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

METODA ITANJA I RADA NA TEKSTU

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

Oblici metoda razgovora Postoji nekoliko oblika metode razgovora.

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com

METODA USMENOG IZLAGANJA

Didaktike napomene o primjeni metode usmenog izlaganja

Socioloka skriptarnica E-mail: soc.skripte@gmail.com