Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

Radionica za odgajatelje predkolske djece

Vedrana Vukovi Prof. rehabilitator

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

DEFINICIJA AUTIZMA
Autizam: pervazivni razvojni poremeaj Autistini poremeaj je razvojni poremeaj koji spada u grupu pervazivnih razvojnih poremeaja. Ti su poremeaji karakterizirani odstupanjima u razvoju multiplih bazinih psihikih funkcija koje su relevantne za razvoj socijalne intrakcije, komunikacije i panje, percepcije, provjere realiteta i motorike.

POREMEAJA AUTISTINOG SPEKTRA

BIHEVIORALNI MODEL
Karakteristike poremeaja autistinog spektra promatraju se kroz dva modela, bihevioralni i kognitivni. BIHEVIORALNI MODEL promatra autizam kroz triadu poremeaja i daje naglasak na promatranju ponaanja. Triadu poremeaja obuhvaaju 1. Kvalitativno oteenje socijalnih interakcija 2. Kvalitativno oteenje komuniciranja 3. Ogranieni repetitivni obrasci ponaanja interesa i aktivnosti

NEDOSTATAK KOMUNIKACIJE

NEDOSTATAK SOCIJALNE INTERAKCIJE

NEDOSTATCI IMAGINACIJE I RIGIDNOST

1

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

SOCIJALNA INTERAKCIJA
M OGUE POTEKOE :
DRUTVENO IZOLIRANI DRUTVENI ZAHTJEVI OKOLINE MOGU UZROKOVATI ANKSIOZNOST NEDOSTATAK STRATEGIJA ZA RAZVIJANJE PRIJATLJSTVA MOGU SE PONAATI DRUTVENO NEPRIHVATLJIVO MOGU UVRIJEDITI BEZ STVARNE NAMJERE NE ZNAJU KAKO REAGIRATI NA TUE OSJEAJE MOGU DJELOVATI EGOCENTRINO I BEZOSJEAJNO

SAVJETI:
PROMOVIRATI SVJESNOST O AUTIZMU KAKO BI OKOLINA MOGLA POMOI POTICATI AKTIVNOSTI SOCIJALNE INTERAKCIJE INAIZMJENINOSTI NAGRADITE PRIMJERENA PONAANJA; DIJELJENJE, POKAZIVANJE BRIGE KROZ IGRE POTIITE INTERAKCIJU, NAIZMJENINOST I DIJELJENJE STVORITE PRILIKE ZA RAZGOVOR O OSJEAJIMA PODUAVAJTE KAKO PONAANJE MOE UTJECATI NA LJUDE IZ OKOLINE (FILMOVI) ANALIZIRAJTE SNIMLJENE MATERIJALE IZ VRTIA PODUAVAJTE O RAZLIITIM BOJAMA GLASA, IZRAZIMA LICA I OSOBNOM PROSTORU KORISTEI IGRE ULOGA I REALNE SITUACIJE KORISTITE SOCIJALNE PRIE DAJTE DJETETU NEKU DUNOST EDUCIRAJTE VRNJAKE

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

KOMUNIKACIJA
M OGUE POTEKOE
IZOSTANAK GOVORA GOVOR MOE BITI PEDANTAN I PREFORMALAN GLAS S NEDOSTATKOM EKSPRESIJE NEOBIAN NAGLASAK, PRETIH GOVOR NE RAZUMIJEVANJE IMPLIKACIJE RAZLIITIH TONOVA GLASA POTEKOE U RAZUMIJEVANJU NEVERBALNE KOMUNIKACIJE DOSLOVNO SHVAANJE

S AVJETI
STVORITE POTREBU ZA KOMUNIKACIJOM (DA UENIK MOE ZAHTIJEVATI AKTIVNOST, HRANU, PREDMETE...) JASNO IZRAZITE SVOJA OEKIVANJA POJEDNOSTAVNITE JEZIK UMJESTO ZABRANE NE RECITE TO OEKUJETE... NAGRADITE PRIMJERENE REAKCIJE PROVJERITE JE LI VAS UENIK RAZUMIO NE PRETPOSTAVLJAJTE OGRANIITE IZBORE (MAKSIMALNO 2 IZBORA) PODUAVAJTE SOCIJALNU FUNKCIJU GOVORA (NAIZMJENINOST...)

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

RIGIDNO MILJENJE
M OGUE POTEKOE
NEOBINI I ZAOKUPLJAJUI INTERESI INZISTIRANJE NA RITUALIMA I RUTINAMA OGRANIENA MOGUNOST IGRE I KREATIVNOG MILJENJA PROBLEMI S PRENOENJEM NAUENIH VJETINA U NOVE SITUACIJE IZOSTANAK FUNKCIONALNE IGRE IZOSTANAK SIMBOLIKE IGRE

S AVJETI :
SURAUJTE S RODITELJIMA I VRNJACIMA KAKO BI OSIGURALI KONSTANTNOST KORISTITE PODSJETNIKE SA SLIKAMA, SIMBOLIMA, TEKSTOM PLANIRAJTE PROMJENE KORISTEI RASPOREDE, SOCIJALNE PRIE STRUKTURIRAJTE DAN KORISTEI RASPOREDE I CHECK-LISTE OZNAITE JASAN POETAK I KRAJ AKTIVNOSTI KORISTEI TIMERE ILI SEMAFORE KORISTITE KUTIJE ZA POETAK I KRAJ AKTIVNOSTI ORGANIZIRAJTE OKRUENJE SA JASNO ODREENIM CENTRIMA AKTIVNOSTI PRUITE JASNE VIZUALNE UPUTE O PROCEDURAMA KOD PRIJELAZA IZMEU AKTIVNOSTI (DORUAK, SPAVANJE, IGRALITE, ODLAZAK KUI...) ISKORISTITE POSEBNE INTERESE KAO NAGRADU I MOTIVATOR ISTRAITE POSEBNE INTERESE KAKO BI BILI SIGURNI DA SU PRIMJERENI DOBI I SIGURNOSTI PREDVIDITE MOGUE PROBLEME

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

KOGNITIVNE TEORIJE
KOGNITIVNI MODEL daje naglasak na specifinostima razmiljanja i nastoji razumjeti nain na koji osoba s autizmom doivljava svijet oko sebe i u sebi. U kognitivne modele spadaju: Autistino miljenje, Teorija uma, Centralna koherencija i Izvrne funkcije.

AUTISTINO MILJENJE u pristupu tumaenju autizma polazi od:

naina na koji su informacije percipirane, naina doivljavanja svijeta oko sebe, naina na koji su informacije pohranjene, uloga emocija kao konteksta u kojem se ti procesi mogu ili ne mogu odvijati. Spoznaja svijeta oko sebe - Autistino uenje ostaje na razini informacija. Sjeanje na dogaaje ne sadri osobni karakter. Memorija - Osobama s autizmom trebaju pomo u prisjeanju. Uskraivanje smjernica za prisjeanje osobama s autizmom je besmisleno i okrutno Emocije kao kontekst uenja- Osobe s autizmom ne razumiju vlastite ni tue emocije, to moe dovesti do nesposobnosti kontroliranja emocionalnih izljeva, nemogunosti ekspresije nesputane ekspresije osjeaja, ispadima ponaanja i u konanici do negativne reakcije okoline.

ZDRUENA PANJA
Zdruena panja je trostrana socijalna interakcija (dijete-odrasla osoba-predmet/dogaaj) koja ukljuuje dijeljenje, slijeenje i usmjeravanje panje kroz pogled ili gestu. To je socijalno kognitivna vjetina koja je preduvjet razumijevanja misli i uvjerenja druge osobe - teorije uma. Prvo se razvija izmeu djeteta i roditelja, kasnije izmeu djeteta i njegovih vrnjaka. Djeca s autizmom spontano ne dijele fokus vizualne panje s odraslom osobom. Ne pokuavaju privui panju odrasle osobe na ono to rade i na svijet oko njih. Ne provjeravaju prati li odrasla osoba njihove radnje. Imaju vrlo malo ili uope nemaju strategija za zdruivanje panje.

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

Jedno od objanjenja povezanosti izmeu jezika i zdruene panje je da je sam jezik nauen tijekom epizoda zdruene panje. Zdruena panja i simbolika igra predstavljaju poetak razumijevanja mentalnih predodbi drugih.Nerazvijenost simbolike igre i zdruene panje upuuju na poremeaj iz autistinog spektra. Teorija uma je druga socijalno-kognitivna vjetina koja se razvija nakon simbolike igre.

TEORIJA UMA
Teorija uma je socijalno kognitivna vjetina koja nam omoguuje doarati mentalna stanja drugih, pretpostavljati to drugi ljudi znaju, ele, osjeaju ili vjeruju . Tekoe teorija uma se odnose na tekoe u prepoznavanju da se misli drugih ljudi razlikuju od vlastitih. Test lanih uvjerenja (Sally i Anne test) pokazuje nam ima li dijete razvijenu teoriju uma. Zadnja istraivanja teorije uma ukljuuju itanje emocija s lica druge osobe.

CENTRALNA KOHERENCIJA
Centralna koherencija je poriv za integracijom i saimanjem informacija u kontekst sa znaenjem. To je proces sakupljanja informacija kako bi se dolo do vieg znaenja. Slaba centralna koherencija karakterizirana je panjom usmjerenom na selektivne informacije bez da se iz njih tvori smislena cjelina ili zakljuuje pomou konteksta. Osobe s PAS zadravaju pozornost na detaljima bez mogunosti sagledavanja ire slike. Usmjereni su na detalje pri emu se ne uoava koncept, smisao cjeline i onemoguava se generalizacija, usmjereni na konkretno, doslovno nasuprot apstraktnom razmiljanju, nemogunost shvaanja metafore.
6

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

Djeci s poremeajima iz autistinog spektra je vano poduavati u sagledavanju ire slike. Kako pomoi? Integrirati djelove i cjelinu Bit: pronai poantu Odvojiti znaajno od beznaajnog Razumjeti uzrok i posljedicu Predvianje, zakljuivanje

IZVRNE FUNKCIJE

Izvrne funkcije ukljuuju vjetine potrebne za svrhovitu aktivnost usmjerenu ka cilju. Izvrne funkcije su potrebne za planiranje, inhibiciju presnanih odgovora, fleksibilnost, organizirano pretraivanje, samo evaluaciju (praenje), koritenje radne memorije.

Potekoe kod izvrnih funkcija Vrijeme- je apstraktni proces Tekoe sekvencioniranja Tekoe sa zapoinjanjem (iniciranje) Tekoe sa konceptom zavrenog Potreba za predvidljivou Potreba za rutinom Treba razviti i nauiti organizacijske strategije
7 Savjeti Organizirajte aktivnost usmjerenu ka cilju Fokusirajte Usmjerite mu panju ( na prave stvari ) Prebacite panju Pronai redoslijed u gradivu

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

KONANI CILJ

je poboljanje kvalitete ivljenja zadovoljavanjem

specifinih potreba kroz pruanje primjerene podrke tj. maksimalno mogue postizanje kompetentnosti, autonomije, prihvaenosti, uvaavanja inkluzije.

TEMELJNA NAELA U RADU S DJECOM S POREMEAJIMA AUTISTINOG SPEKTRA

1. Pomoi djetetu da savlada i nadomjesti osnovne tekoe koje su vezane uz simptome autizma. 2. Smanjiti ili otkloniti probleme ponaanja osobito u odnosu na stereotipije i rigiditet koje nalazimo gotovo u svim aspektima djeje linosti. 3. Poveati razinu socijalne kompetencije, razviti lingvistike motorike i spoznajne sposobnosti, poticati usvajanje znanja na praktino-ivotnom i obrazovnom podruju. 4. Pomoi osobi s autizmom da ostvari kvalitetu ivljenja zadovoljenjem osnovnih potreba, prihvaanjem uvaavanjem njegove linosti. 5. Poticati proces normalizacije integracije i inkluzije u svim njegovim aspektima. 6. Strogo potovati proces individualizacije u izboru metodskog pristupa, sadraja rada, rehabilitacijskih tehnika i uvjeta rada.

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

OSNOVNI PRINCIPI:
PRETVORITE DNEVNE AKTIVNOSTI U RUTINE PRUITE SMISLENE I MOTIVIRAJUE NAGRADE BUDITE PREDVIDLJIVI I DOSLJEDNI PROVJERITE JE LI VAS UENIK RAZUMIO IZBJEGAVAJTE APSTRAKTNE POJMOVE, ALE, SARKAZAM I PRENESENA ZNAENJA STVORITE MOGUNOSTI ZA PRENOENJE I GENERALIZACIJU VJETINA

OPI SAVJETI:
UPOZNAJTE DIJETE, STUPITE U KONTAKT S TERAPEUTIMA KORISTITE VIZUALNU PODRKU ZA PLAN, SADRAJ I CILJEVE KORISTITE PODSJETNIKE (SLIKOVNE, SIMBOLE, PISANE) PREDVIDLJIVE SITUACIJE KOJE UENIK MOE PREPOZNATI OSIGURAJTE STALNU RUTINU POTIITE SAMOSTALNOST POSTUPNIM SMANJIVANJEM PODRKE DIJETE NE SMIJE BITI OVISNO O POMOI ODRASLE OSOBE

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

12 SAVJETA ZA INKLUZIJU:
1. DRITE SE STRUKTURE 2. KORITITE VIZUALNU PODRKU 3. KORISTITE RASPOREDE 4. SMANJITE DISTRAKTORE (SVE ONO TO MU SMETA) 5. KORISTITE TO KONKRETNIJI JEZIK 6. NE DOIVLJAVAJTE OSOBNO 7. NAJAVITE PROMJENE 8. POTIITE SAMOSTALNOST 9. NAGRAUJTE PRIMJERENA PONAANJA I USPJEHE 10.KORISTITE U PODUAVANJU CHECK- LISTE 11.ISKORISTITE SVOJU KREATIVNOST 12.NEKA SITNICE OSTANU SITNICE

10

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

U RADU S DJECOM S POREMEAJIMA AUTISTINOG

SPEKTRA NEOPHODNO JE KORISTITI STRUKTURIRANO UENJE I VIZUALNU PODRKU

S TRUKTURIRANO UENJE JE SISTEM ORGANIZIRANJA PROSTORA I ODGOJNO - OBRAZOVNIH PROCESA I METODA PRILAGOENIH DJECI SA AUTISTINIM SPEKTROM . O EKIVANJA SU KONKRETNA I JASNA . S TRUKTURIRANO UENJE IM OMOGUUJE PREDSTAVLJANJE INFORMACIJE I UPUTE VIZUALNIM PUTEM .
Struktura prostora Struktura vremena raspored Individualni sistem rada Vizualna struktura i informacija

V IZUALNA PODRKA JE JEDNOSTAVAN NAIN OBJANJAVANJA AUDITIVNIH INFORMACIJA VIZUALNIM PUTEM . V IZUALNE INFORMACIJE INE STVARI MNOGO RAZUMLJIVIJIM I OMOGUAVAJU IM DA UE TO LAKE I SAMOSTALNIJE .

11

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

ZNAKOVI KOJI UPUUJU NA SUMNJU NA POREMEAJ IZ

AUTISTINOG SPEKTRA
U DOBI OD 18-24 MJESECA : N E POKAZUJE INTERES ZA DRUGU DJECU .

N E POKAZUJE KAIPRSTOM KAKO BI POKAZALO INTERES ZA NETO . N E DONOSI PREDMET SAMO DA V AM GA POKAE . N E IMITIRA V AS . ( NPR , KADA NAPRAVITE NEKI IZRAZ LICA ILI POKRET ) N E REAGIRA NA SVOJE IME KADA GA POZOVETE . K ADA POKAETE NA IGRAKU NA DRUGOJ STRANI SOBE , DIJETE NEE POGLEDATI U TOM SMJERU .

Dijete ne reagira na glas majke / bliske osobe i ne uspostavlja direktan pogled u oi s majkom / bliskom osobom. U dobi od 6. mjeseci dijete se ne smijei majci / bliskoj osobi koja ga redovito njeguje. Izostaje gugutanje do 9. mjeseca i koritenje bilo koje jednostavne geste u dobi od 12. mjeseci: pokazivanje eljenog ili zanimljivog objekta, gesta pa-pa na odlasku. esto reagira kao da je gluho. Ne reagira na svoje ime. U 16. mjesecu ivota dijete jo ne izgovara niti jednu izoliranu rije ili samo stereotipno ponavlja rije koju uje. Ne zna koristiti jednostavne igrake, samo ih ispituje, reda ili vrti. S dvije godine ne slae fraze od 2 rijei. Ne govori ili govori repetitivno ili koristi neobine izraze. Ne dijeli interes za objekt ili akciju s bliskom osobom. Ne pokazuje interes za drugu djecu i igru s njima Jako se vee za dnevne rutine i ne prihvaa promjene. Repetitivno se kree, vrti oko svoje osi, lepra rukama ili prstima, neprestano vrti kosu, tapka po nekom mjestu na sebi i sl.

12

Specifinosti u radu s djecom s poremeajima autistinog spektra

10 STVARI KOJE SVAKO DIJETE S AUTIZMOM ELI DA ZNATE 1. Ja sam dijete s autizmom. Ja nisam "autistian". Moj autizam me ne definira kao osobu. 2. Moje osjetilo opaanja je poremeeno. Uobiajeni prizori, zvukovi, mirisi i okusi mogu biti vrlo bolno iskustvo za mene. 3. Molim vas razlikujte izmeu neu i ne mogu. Ja sluam upute, ali ih ne razumijem. Obraajte mi se direktno jednostavnim rijeima. 4. Razmiljam vrlo konkretno i doslovno interpretiram jezik. Igre rijeima i sarkazam ne razumijem i molim vas nemojte ih upotrebljavati u razgovoru. 5. Budite strpljivi sa mojim ogranienim rjenikom. Teko mi je izrei to elim kada ne znam izraziti rijeima ono to osjeam. 6. Izraavanje i jezik mi ne idu ba sjajno, bolje mi ide vizualno uenje. Kada mi neto pokuavate objasniti, pokaite mi kako. 7.Usmjerite se na ono to mogu i znam, a ne na ono to ne mogu ili ne znam . 8. Pomozite mi u socijalnoj interakciji. Moda izgleda kao da se ne elim igrati sa ostalom djecom u parku, no najee samo ne znam kako zapoeti razgovor ili druenje. 9. Pokuajte utvrditi koji su okidai mojih nepoeljnih ponaanja, odnosno to im je prethodilo i uzrokovalo ih. Ako naete okida mogu se sprijeiti. 10. Molim vas VOLITE ME BEZUVJETNO. Ni vi niste uvijek ispunjavali sva oekivanja vaih roditelja i sigurno ne elite da vas se stalno podsjea na to. Uz vau podrku i smjernice, mogunosti su ire nego to moda mislite.

13