Prof.

dr Duko Medi

RASPRAVE IZ GRAANSKOG I POSLOVNOG PRAVA

Banja Luka, 2007. 1

Izdavai: Fakultet pravnih nauka Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Udruenje pravnika Republike Srpske

Recenzenti: Prof. dr Milorad ivanovi, redovni profesor i dekan Pravnog fakulteta u Banjoj Luci Prof. dr Vitomir Popovi, redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci i Ombudsman za ljudska prava Bosne i Hercegovine Za izdavae: Akademik prof. dr Rajko Kuzmanovi predsjednik Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske tampa: ''Grafomark'' Laktai Za tampariju: Svetozar erketa Tira: 500 primjeraka

SADRAJ Strana UKIDANJE STVARNIH SLUNOSTI .......................... POSJED NASLJEDNIKA ...................................... BEZDRAVINSKA ZALOGA NA POKRETNIM STVARIMA U BOSNI I HERCEGOVINI ..... HIPOTEKA PREMA NACRTU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKE / FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ... ZEMLJINI DUG .............................................. FIDUCIJARNI PRENOS VLASNITVA ....................................................... ZADRANJE PRAVA VLASNITVA .......................................................... OSVRT NA RAZVOJ STVARNOPRAVNIH SREDSTAVA OBEZBJEENJA POTRAIVANJA DAROVANJE (POKLON) PREMA NACRTU ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA REPUBLIKE SRPSKE / FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE .... ZNAAJ VJETAENJA U PARNICAMA ZA NAKNADU NEMATERIJALNE TETE .......................................... NAKNADA TETE ZBOG UMANJENJA IVOTNE AKTIVNOSTI .............. NAKNADA TETE U OBLIKU RENTE ................................................ ODGOVORNOST ZA TETU OD GRAEVINA ............................................ OBIM NAKNADE TETE ZBOG POVREDE UGOVORA .............................. MIRENJE BRANIH SUPRUNIKA KROZ PRIZMU ODREDABA PORODINOG ZAKONA REPUBLIKE SRPSKE .................................. REFORMA PARNINOG POSTUPKA U BOSNI I HERCEGOVINI ............. PRETHODNO ILI PREJUDICIJELNO PITANJE U PARNICI ..................... UREENJE MEA U BOSNI I HERCEGOVINI .......................................

IZLUNA I RAZLUNA PRAVA PREMA ZAKONU O STEAJNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE / FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE ............... POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOG DUNIKA ........................... KONCESIJE U BOSNI I HERCEGOVINI ...................................... LIZING ................................................................................................. PRILOG IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA........................... IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA................. BILJEKA O AUTORU.......................................................................

RECENZIJA RUKOPISA KNJIGE PROF. DR DUKA MEDIA ''RASPRAVE IZ GRAANSKOG I POSLOVNOG PRAVA''

Knjiga prof. dr Duka Media ''Rasprave iz graanskog i poslovnog prava'' predstavlja zbornik radova koje je autor izlagao na naunim i strunim savjetovanjima u zemlji i inostranstvu. Radovi tretiraju irok dijapazon aktuelnih i paljivo odabranih tema iz stvarnog, obligacionog, porodinog, graansko-procesnog i poslovnog prava. Razmatrajui navedenu problematiku u radovima se predlau i rjeenja za pojedina pitanja, a sve u cilju kvalitetnije zatite povrijeenih ili ugroenih prava stranaka. Radovi pokazuju irinu interesa autora i sposobnost analize i sinteze u oblastima graanskog i poslovnog prava. Autor se kritiki odnosi prema uobiajenim miljenjima i izlae svoje poglede na pojedine kompleksne institute iz ovih oblasti prava. Radovi su pisani jasnim i razumljivim stilom, to im daje posebnu vrijednost. U njihovom pisanju autor je ispoljio naunu odgovornost, sistematinost i preciznost. Imajui sve ovo u vidu, imam ast i zadovoljstvo da predloim tampanje ove knjige, koju e naa pravnika javnost itati sa posebnim zadovoljstvom, i koja e svakako biti od velike koristi svim pravnicima ali i ostalima koji se zanimaju za ove oblasti prava.

Prof. dr Milorad ivanovi redovni profesor Pravnog fakulteta u Banjoj Luci

UKIDANJE STVARNIH SLUNOSTI

1. Uvod Stvarna slunost je pravo vlasnika jedne nekretnine (povlasno dobro) da za potrebe te nekretnine vri odreene radnje na nekretnini drugog vlasnika (posluno dobro) ili da zahtijeva od vlasnika poslunog dobra da se uzdrava od vrenja odreenih radnji koje bi inae imao pravo vriti na svojoj nekretnini.1 Ove slunosti su nastale jo u rimskom pravu i to uporedo sa pravom privatne svojine i dugo su bile i jedino ogranienje svojine.2 Ovo ogranienje se odnosi na korienje predmeta prava svojine, koji je, ujedno, i predmet prava slunosti.3 4 U teoriji je postojao spor o tome da li se na budueg ovlatenika, kada se ugovorom osniva slunost, prenosi dio vlasnikih ovlaenja ili pak nastaje potpuno novo pravo. Imajui u vidu da je vlasnitvo jedinstveno i da ne postoji mogunost otuenja pojedinih ovlasti, nema sumnje da je osnivanjem slunosti nastalo novo pravo, razliito od prava vlasnitva. Svrha stvarnih slunosti je da titularu omogue lake i bolje iskoritavanje njegove nekretnine.5 Ove slunosti su u osnovnim naznakama regulisane ZOSPO-m.6 Zakon ne odreuje vrste stvarnih slunosti ni njihovu sadrinu. Zbog toga je veliki znaaj i uloga suda da u svakoj situaciji, imajui u vidu razvoj drutva i promjene u nainu i sredstvima kojima se vri obrada nekretnina ,ocjeni da li odreena radnja preduzeta od strane vlasnika povlasnog dobra ulazi u okvir njegovog prava vrenja stvarne slunosti ili ne.7 Stvarne slunosti treba koristiti na nain kojim se najmanje optereuje posluna nekretnina, odnosno, moraju se izvravati obzirno i ne smiju se obimom proirivati. Slunosti se gase kada izgube kauzu svog postojanja, ali bi bilo pogreno rei da ta prava prelaze na vlasnika stvari, jer on ne moe biti istovremeno vlasnik stvari i titular prava slunosti.8 Stvarne slunosti mogu prestati na vie naina. ZOSPO je regulisao samo neke sluajeve njihovog prestanka, dok se
lan 49. stav 1. Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima (ZOSPO). Rimsko pravo zahtijevalo je za postojanje stvarnih slunosti obavezno susjedski odnos izmeu povlasnog i poslunog dobra i stalnu potrebu povlasnog dobra. Moderna prava su napustila ovaj princip ili ga bar iroko tumae. Ipak, za postojanje slunosti, potrebna je izvjesna korist ili bar udobnost, mogunost udobnijeg iskoriavanja povlasnog dobra. Vidi: A. Gams u saradnji sa M. Petroviem, Osnovi stvarnog prava, Beograd, 1980, str. 126. 3 D. Stojanovi i D. Pop-Georgiev, Komentar Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd, 1980, str. 117. 4 O pravu slunosti opirno: E. Statovci, Prava slunosti komparativni aspekat, Pritina, 1985. To je bila prva obimna studija u bivoj SFRJ koja je posveena ovom institutu. Za razliku od drugih autora Statovci tvrdi da je slunost originalan i nezavistan institut koji ne potie od svojine, iako je nastao istovremeno, a u nekim sluajevima i prije nego to se svojina pojavila. Prema njegovom miljenju, slunost je nastala u odreenom stepenu razvoja proizvodnih odnosa, kao jedna ekonomska neminovnost, isto kao to je nikla i svojina i drugi instituti graanskog prava. 5 Z. Stipkovi, Slunosti, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/81, str. 81.Vidi i: Z: Stipkovi, O stvarnim slunostima, u N. Gavella, I. Gliha, T. Josipovi i Z. Stipkovi,Odabrane teme iz stvarnog prava, Zagreb, 1992:I: Veli, Stvarne slunosti u sudskoj i upravnoj praksi, Pravni savjetnik, br.6/05, str.58-64. 6 Za razliku od njih, line slunosti su samo nabrojane u lanu 60. ZOSPO-a i u bivoj SFRJ ova materija je bila preputena republikama odnosno autonomnim pokrajinama, koje je nikada nisu uredile. 7 D: Lazarevi, Vrste stvarnih slunosti, Pravni ivot, br. 10/05 , str. 473. 8 Z. Raovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 279.
2 1

ostali podrazumijevaju shodno njihovoj pravnoj prirodi.9 Razlozi prestanka stvarne slunosti su ili oni koji vrijede za sva stvarna prava ili pak oni koji vrijede za stvarna prava na tuoj stvari, sva ili barem neka od njih. Jedan je razlog karakteristian samo za slunosti, a to je zastara.10 Tema ovog rada je osvjetljavanje karakteristinih aspekata prestanka stvarnih slunosti na zahtjev vlasnika poslunog dobra zbog promijenjenih okolnosti( ukidanje stvarnih slunosti ), to predstavlja najei nain njihovog prestanka iz ugla sudske prakse 2. Ukidanje stvarnih slunosti11 Iz osnovnog naela da se slunost ima vriti civiliter (uljudno)12 tj. uz to veu panju i na nain koji najmanje optereuje posluno dobro13 i da mora imati razumnu svrhu, izvire i pravo vlasnika (suvlasnika) poslunog dobra da trai da se neka slunost suzi, odnosno potpuno ukine.14 Vlasnik (suvlasnik) poslunog dobra moe traiti ukidanje svih slunosti i to bez obzira na nain njihovog nastanka.15 16 Da bi sud mogao donijeti odluku o ukidanju postojee stvarne slunosti, potrebno je da ta slunost17 postane nepotrebna za koritenje povlasnog dobra18 ili da prestane drugi razlog zbog kojeg je ona zasnovana.19 Kada je neka slunost nepotrebna uvijek je faktiko pitanje i zavisi od relevantnih okolnosti svakog konkretnog sluaja.Ukoliko se radi o slunosti puta, ovo e biti u sluaju ako je nakon zasnivanja te slunosti otvoren bilo prikladniji prolaz, bilo drugi prolaz iste vrijednosti, a koji ini manju tetu ili ako postoji javni prolaz iste vrijednosti.20 Kriterijumi koji se primjenjuju kod donoenja ove odluke se odnose prevashodno na ekonomsku svrsishodnost, potrebu i opravdanost, gledano sa stanovita mogunosti redovnog korienja i upotrebe nekretnina u

R. Kovaevi Kutrimovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Ni, 2006, str. 258. O tome: N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 651. 11 Vidi: D. Medi, Neki aspekti ukidanja stvarnih slunosti kao jednog od moguih naina njihovog prestanka, Srpska pravna misao, br. 1/ 94, str. 497-504. 12 Ovo naelo ima u vidu da je slunost teret za vlasnika stvari na kojoj ona postoji. Zato se slunosti ne smiju proirivati, nego ih treba to je mogue vie suavati (restrikcija slunosti). Pogotovo je zabranjena zloupotreba prava slunosti (lan 6. stav 2. ZOSPO). Pravilo o restrikciji slunosti nije detaljnije razraeno i to poveava znaaj sudske prakse koja se u vezi s tim razvila. 13 lan 50. stav 1. ZOSPO-a. 14 Vidjeti sudsku praksu vezanu za ukidanje prava slunosti kod: T. Krsmanovi i M. Krvavica, Sudska praksa iz oblasti stvarnog prava, Beograd, 1999, str. 209. 15 O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, deveto neizmenjeno izdanje, str. 203. 16 Vidjeti odluku Vrhovnog suda BiH, Gvl-16/77 od 16.9.1977, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 35/77, februar 1978. 17 U najveem broju sluajeva radi se o slunostima prolaza iter, actus, viae. 18 Neki zakonici ak predviaju mogunost ukidanja slunosti i onda kad je usljed promijenjenih prilika sauvala samo djelomino korisnost za povlasno dobro, ukoliko je ta korist u nesrazmjeri sa teretom koji slunost znai za posluno dobro. Vidjeti npr. lan 294. Poljskog graanskog zakonika i lan 736. stav 2. vajcarskog graanskog zakonika. 19 lan 58. stav 2. ZOSPO-a. 20 Ovako je bilo propisano paragrafom 5. biveg Zakona o nunim prolazima za Hrvatsku i Slavoniju iz 1906, a analogno proizilazi i iz odredaba ZOSPO-a. (Isto propisuje i Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske - lan 242. stav 2. Narodne novine, br. 91/96, 68/98). Identino predvia i lan 270. stav 2 .Nacrta Zakona o stvarnim pravima RS/Federacije BiH. Ovo je i Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, br. 1/01, str. 32.
10

iju korist slunost postoji.21 U svakom sluaju je potrebno da se nae najadekvatniji nain za razrjeenje suprotnih interesa vlasnika optereenih nekretnina i onih nekretnina u iju korist prolaz postoji, na nain kojim se maksimalno uvaavaju oba interesa, a treba voditi rauna i o javnom interesu iji je cilj da se omogui korienje i obrada svih zemljita koja se u ekonomskom smislu mogu iskoritavati. Ponueni prolaz mora omoguavati isti nain ostvarivanja redovne upotrebe, kao i prolaz koji se ukida,22 a prilikom presuenja e biti kljuni oni elementi koji se odnose na samu mogunost prolaska tim putem, s obzirom na njegov kvalitet (konfiguracija tla, podloga i dr.), kao i interes nekretnina u iju korist prolaz postoji, te elemenat tete posmatrano sa stanovita poslunog dobra. ta e se smatrati redovnim i uobiajenim korienjem i upotrebom nekih nekretnina, moe se odluivati samo prema okolnostima svakog pojedinog sluaja. Pri tome svakako treba imati u vidu i specifinosti nekih krajeva i mjesne prilike koje u njima vladaju. Ukidanjem postojeeg prolaza ne moe se titular prava stavljati u loiji poloaj u tom smislu da bi mu situacija nastala ukidanjem prolaza nalagala da napusti dotadanji nain upotrebe svog zemljita i da mijenja njegovu dotadanju ekonomsku namjenu. ZOSPO nita ne kae da li se za ukidanje slunosti duguje naknada bivem imaocu prava. Sudska praksa je na ovo pitanje odgovorila pozitivno ako je slunost ustanovljena sa naknadom.23 24 Prilikom odreivanja naknade sud treba da vodi rauna o svim okolnostima, a naroito o tome koliko dugo je trajala slunost i o tome koliki je dobitak za posluno dobro, a koliki gubitak za povlasno dobro predstavlja ukidanje slunosti.25 U ovakvim sporovima moe se postaviti i pitanje ima li mjesta ukidanju stvarnih slunosti ako tueni u vrijeme dok se vodi parnica nema osiguran putni prolaz do svog zemljita, ali bi se taj prolaz mogao jednostavno i uz neznatne trokove osigurati. Sudska praksa je stala na stanovite da okolnost da u trenutku presuenja jo nije osigurana druga putna veza ne mora bezuslovno biti prepreka za ukidanje slunosti, ako se istom odlukom uz ukidanje slunosti odlui i o radovima koje treba izvesti da bi se nova putna veza uspostavila i o snoenju trokova tih radova.26 Kod donoenja ovakve odluke sud mora da ima u vidu odnos izmeu trokova ureenja puta i tete od upotrebe postojee slunosti, a vlasnik povlasnog dobra moe od vlasnika poslunog dobra traiti naknadu potrebnih trokova.27 Mogue je ak i da pravo stvarne slunosti prestane pod odlonim uslovom, tj. od trenutka kada tuitelj (vlasnik poslunog dobra) uredi prilaz do povlasnog dobra nekretnina tuenog i tada se izrekom presude moraju odreeno navesti radovi koje je tuitelj u takvim situacijama

Po naelu restrikcije prava slunosti, a koje je dolo do izraaja u lanu 6. stav 2. Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima, slunost bi mogla prestati ako postoji odgovarajua veza prevoza i prolaza pod uslovom da se njome tueni bez tete mogu normalno sluiti Vrhovni sud BiH, Rev-26/89 od 14.9.1989, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine br. 4/89, odluka broj 45. 22 Postoji razlog za ukidanje prava slunosti prolaza ako je nakon njenog konstituisanja uslijedila takva promjena koja omoguava prikladan, iako manje udoban prolaz do javnog puta Vrhovni sud BiH, Rev. 585/89 od 23.4.1990, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/90, odluka broj 27. 23 Z: Raovi, Komentar Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Podgorica, 1999, str. 208. 24 Vidi odluku Okrunog suda u Valjevu, G-1583/76 od 22.11.1976, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, br. 1/77. 25 Z. Raovi, Stvarno pravo... str. 315. 26 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-963/83, 18.1.1984, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 24, odluka br. 47. 27 Vidjeti odluku Vrhovnog suda Hrvatske, Gzz-125/82 od 7.12.1982, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 22, odluka br. 24.

21

duan izvesti.28 U sluaju ovakvog prestanka, titularu slunosti ne bi pripadala naknada, ak i ako je slunost pribavljena uz naknadu. Bilo bi nepravedno obavezivati vlasnika poslunog dobra na jo jedan izdatak, pored trokova za ureenje puta. Moe se smatrati da je uinjenim izdatkom vlasniku povlasnog dobra faktiki vraena naknada koju je prethodno dao za zasnivanje slunosti.29 Pojedini sudovi prave razliku po kom pravnom osnovu je steeno pravo stvarne slunosti i u koju svrhu. Tako je izraen stav da ukoliko je slunost steena po osnovu teretnog pravnog posla voljom stranaka radi udobnijeg ili racionalnijeg korienja povlasnog zemljita, da ona ne bi mogla prestati ako vie nije neophodna za korienje povlasnog dobra, nego samo ako je vlasnik povlasnog dobra, usljed naknadnih promjena, stekao mogunost da najmanje na isti takav nain koristi svoje nekretnine i bez tog prava slunosti.30 Miljenja smo da se ovo stanovite, i pored izvjesnih dilema, moe prihvatiti, kada se imaju u vidu sutina i karakter ovog instituta.31 Slunost je stvarno pravo na tuoj stvari na osnovu kojeg titularu tog prava pripada ovlaenje da se koristi tuom stvari na odreeni nain i pri tome se ima u vidu korienje u najirem smislu rijei, odnosno svako ono koje ima razumnu svrhu i koje je objektivno korisno, a korist ne mora uvijek da bude materijalna, a jo manje novana.32 Prestanak objektivne koristi,33 odnosno potrebe, 34 predstavlja opravdan razlog za ukidanje stvarne slunosti.35 U uporednom pravu postoji mogunost ukidanja slunosti zbog promijenjenih okolnosti i u sluajevima djelimine korisnosti za povlasno dobro, pod uslovom da je ta korist u nesrazmjeri sa teretom koji slunost predstavlja za posluno dobro.36 Vlasnik poslunog dobra, preko kojeg postoji pravo slunosti prolaza, ne moe zahtijevati da se ta slunost ukine kada vlasnik povlasnog dobra koristi povremeno drugi prolaz preko imanja treih lica i sa njihovom saglasnou. Za ukidanje postojee slunosti bilo bi nuno da je u momentu pokretanja sudskog postupka vlasnik povlasnog dobra putem pravnog osnova stekao mogunost korienja prolaza do svoga zemljita preko nekretnina treih lica.37 Ukoliko je nakon osnivanja prava slunosti naknadno izgraen novi put u skladu sa zakonom, zahtjev za ukidanje prava slunosti puta bi bio osnovan, dok se zahtjev ne bi
Slino: Okruni sud Zagreb, G-7377/84-2 od 19.2.1985, u R. Petakovi, Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Beograd, 1990, str. 56. 29 S: Paunovi, Slubenost prolaza, Pravni ivot, br. 10/05, str.528. 30 Vrhovni sud BiH, Gvl-47/84 od 25.4.1985, Sudska praksa, br. 3/87, odluka br. 59. 31 I u uporednom pravu postoje slina rjeenja. Primjera radi, lanom 1028 Italijanskog graanskog zakonika propisano je da se slunost ustanovljava ne samo radi postizanja ekonomskih koristi za vlasnika povlasnog dobra, ve i radi postizanja veeg komoditeta. 32 Vidjeti odluku Vrhovnog suda Hrvatske, Rev-160/88 od 18.1.1989, Pregled sudske prakse, Prilog nae zakonitosti, br. 46, odluka br. 36. Suprotan stav je izrazio Okruni sud u Kraljevu u odluci G101/88 od 19.5.1988 (Sudska praksa, br. 10/88, odluka br. 62) u kojoj je navedeno da pravo slunosti ne moe postojati radi udobnosti, ve samo ako je ono neophodno u smislu lana 58. stav 2. ZOSPO-a. 33 Zemljine slunosti su trajno vezane za povlasno dobro i moraju sluiti njegovom ekonomskom iskoritavanju. One moraju biti objektivno korisne, pa prestanak te objektivne koristi moe biti opravdan razlog za ukidanje slunosti (Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, u Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, priredio Haso Taji, Sarajevo, 2005, str. 41). 34 Pravo stvarne slunosti se ne moe ukinuti sudskom odlukom ako nije prestala potreba zbog koje je stvarna slunost ustanovljena Vrhovni sud Srbije, Rev-1753/98 od 24.4.1998, u M. Subi, Zakon i sudska primena zakona, Zbornik radova, Beograd, 2005, str. 195. 35 M. Vedri i P. Klari, Graansko pravo, Opi dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo, Zagreb, 2004, str. 310. 36 lan 736. vajcarskog graanskog zakonika, lan 1383 Etiopskog graanskog zakonika, lan 294. Poljskog graanskog zakonika. 37 Analogno i Vrhovni sud Makedonije, Gzz-48/84 od 8.11.1984, Sudska praksa, br. 5/85, str. 33.
28

10

mogao prihvatiti ako bi samo postojao faktiki put koji ne bi garantovao nesmetan pristup vlasniku povlasnog dobra.38 Aktivno legitimisan za podnoenje tube za ukidanje stvarnih slunosti je vlasnik poslunog dobra, a ne i neko tree lice npr. stanar u zgradi koja se nalazi na poslunom dobru,39 a ako postoji vie suvlasnika poslunog dobra svaki od njih ovo moe traiti.40 41 Pasivno legitimisan u ovoj parnici je vlasnik povlasnog dobra,42 ali ne i onaj ko je samo dralac prava slunosti,43 a ukoliko na povlasnom dobru postoji vie suvlasnika svi oni su jedinstveni suparniari.44 Povodom tube vlasnika (suvlasnika) poslunog dobra za ukidanje stvarne slunosti, kada su za to ispunjeni zakonski uslovi, slunost se gasi odlukom suda u parninom postupku, dakle, ova odluka ima konstitutivni karakter. Kod ostalih sluajeva prestanka stvarne slunosti45 se radi o odlukama koje imaju deklaratorno dejstvo.46 Postoje i stavovi da je doputeno da se vlasnik za odreeno vrijeme moe odrei prava da zahtijeva ukidanje stvarnih slunosti zbog promijenjenih okolnosti.47 Smatramo da se taj stav moe prihvatiti, jer se ne protivi prirodi i svrsi ovih slunosti, a u tom smislu. ne postoji nikakva pravna zabrana . Navoenje zakonodavca da vlasnik poslunog dobra moe zahtijevati da prestane pravo stvarne slunosti i kada prestane drugi razlog zbog kojeg je zasnovana, odnosi se prvenstveno na prestanak iz nekog objektivnog razloga (npr. naknadno postavljanje javnog vodovoda pokraj povlasnog dobra ime je prestao razlog daljeg postojanja stvarne slunosti crpljenja vode iz bunara ili izvora na susjednim nekretninama) i tome slino.48 ZOSPO je propisao i poseban sluaj mogunosti ukidanja stvarne slunosti kao nepotrebne u sluaju kada se podijeli povlasno dobro (u postupku razvrgnua zajednice nekretnina, u postupku eksproprijacije ili komasacije itd.). Tada vlasnik poslunog dobra moe zahtijevati da stvarna slunost vlasnika pojedinog dijela podijeljenog povlasnog dobra prestane, ako ona ne slui za potrebe tog dijela.49 Ovo je predvieno imajui u vidu naelo nedjeljivosti prava slunosti, koje se odnosi samo na stvarne slunosti, 50 dok su kod linih mogua odreena odstupanja. Navedeni primjer postoji u situaciji kada je i prije diobe
Slino i Vrhovni sud BiH, Rev-22/80 od 5.2.1980, u M. uvela, Vlasnikopravni odnosi, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljinim knjigama, Zagreb, 2004, str. 419. 39 Vrhovni sud Srbije, Gzz-369/73, Zbirka VSS, br. 111. 40 Arg. iz lana 43. u vezi sa lanom 58. ZOSPO-a. 41 I sudska praksa se izjasnila o mogunosti suvlasnika za podnoenje ove tube: I suvlasnik poslunog dobra, u ijem se posjedu to dobro nalazi, ima pravo sam u parnici traiti ukidanje prava slunosti prolaza preko toga poslunog dobra Okruni sud Pula, G-336/74 od 6.5.1974, u M. uvela, op. cit., str. 418. 42 Vrhovni sud Srbije, Gzz-112/76, Zbirka VSS, br. 109. 43 Ukoliko tueni nije vlasnik povlasnog dobra, ve samo faktiki korisnik prolaza ije se ukidanje trailo tubom, onda ne bi bio pasivno legitimisan u sporu radi ukidanja slunosti Vrhovni sud Srbije, Gzz-112/76, u T. Rali, Pravni instituti, propisi i sudska praksa u oblasti svojinskih odnosa, Beograd, 1983, str. 193-194. 44 lan 366. Zakona o parninom postupku Republike Srpske i Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. 45 lan 58. stav 1 i 3. ZOSPO-a. 46 Vidi: J. Hekman, O proirenju i dokidanju stvarnih slunosti, Naa zakonitost, br. 9/82, str. 73. 47 Tako i lan 1385. Etiopskog graanskog zakonika 48 O tome: B. Vizner, Komentar Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima, Zagreb, 1980, str. 358. 49 lan 59. stav 1 i 2. ZOSPO-a.. Slino pravilo je sadrano i u paragrafu 847. Austrijskog graanskog zakonika. 50 O nedjeljivosti stvarnih slunosti ire: I. Grbin, Pravo slunosti, Zakonitost, br. 9-10/90, str. 1097.
38

11

povlasnog dobra postojea stvarna slunost, po svojoj prirodi i namjeni, bila ograniena samo na odreeni, samostalni dio povlasnog dobra, zbog ega nakon njegove podjele slunost faktino slui samo za potrebe tog samostalnog dijela, ali ne i za potrebe ostalih diobom nastalih dijelova, tako da je razumljivo da vlasnik poslunog dobra moe zahtijevati da na ostalim dijelovima povlasnog dobra slunost prestane. Pravo slunosti, dakle, prestaje ako je otpala njegova namjena.51 3. Zakljuak Stvarne slunosti mogu prestati na zahtjev vlasnika (suvlasnika) poslunog dobra kada postanu nepotrebne za korienje povlasnog dobra ili kada prestane drugi razlog zbog koga su zasnovane. Ukidanje moe traiti kako vlasnik poslunog dobra, tako i suvlasnik, dok je pasivno legitimisan vlasnik (suvlasnik) povlasnog dobra, ali ne i onaj ko je samo dralac ovog prava. Sud e udovoljiti zahtjevu u ovakvim parnicama ako se utvrdi da je teta koja se sa slunou ini vlasniku poslune nekretnine vea od koristi za povlasnu nekretninu ili da su bar ta teta i korist postale podjednake, te da vie nema razloga za dalje postojanje sporne slunosti. Pri tome se svakako mora imati u vidu i javni interes koji zahtjeva da to vie zemljita bude obraeno, ali isto tako i da tetu od suvinih puteva ne trpe samo vlasnici optereenih nekretnina, nego posredno i cijela drutvena zajednica. Imajui sve ovo u vidu, nesumnjivo je da, bez obzira na protivljenje titulara, svaku stvarnu slunost koja je izgubila razumnu svrhu, kao suvinu treba ukinuti.

51

Vrhovni sud Srbije, Gzz-168/49, Zbirka odluka, 1952, knjiga 1. br. 104. Analogno glasi i Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, br: 1/01, str: 32.

12

POSJED NASLJEDNIKA 1. Uvod Posjed je faktiko stanje zatieno pravom.52 Samo oni odnosi faktike vlasti, faktikog pripadanja, koji imaju specifina svojstva po kojima ih pojedini pravni poredak kvalifikuje kao posjed, po kriterijumu koji je sam za to postavio jesu posjed, dok ostali to nisu.53 Iako nije pravo, posjed proizvodi znaajne pravne posljedice i podloga je za sticanje pojedinih stvarnih prava. Zakon o osnovnim svojinskopravnim odnosima (ZOSPO) prihvatio je novu objektivnu (germansku) koncepciju posjeda, zahvaljujui kojoj je proiren krug lica koja uivaju posjedovnu zatitu. No, bez obzira na to to volja vie nije konstitutivni element posjeda, ona se ne moe u potpunosti zanemariti. Razumljivo je da u samom shvatanju faktike vlasti mora postojati neki voljni in, jer bez toga ipak nema ni faktike vlasti na nekoj stvari u odnosu na druga lica.54 55 Voljni elemenat jedino ne mora biti kod tzv. nasljednikog posjeda, jer se on priznaje odreenom titularu na osnovu zakona u trenutku smrti ostavitelja.56 Samo nasljednikov posjed postoji i bez njegove volje.57 Za pravnu teoriju priznavanje posjeda nasljedniku i prije nego to je stekao faktiku vlast na stvari otvorilo je polje naunoj fantastici kao to je pronalaenje idealnog i spiritualizovanog posjeda.58 Takav posjed nije praen faktikom vlau na stvari.59 U ovakvom sluaju taj oblik posjeda se ponaa kao pravo.60 To je uticalo na stav teorije u tom smislu da neki autori posjed posmatraju kao subjektivno pravo, a drugi kao isto faktiki odnos.61 Fiktivno stanje kod nasljednikog posjeda traje sve dok nasljednik ne pone sa vrenjem faktike vlasti na stvari. Kada se ovo
. Rajai, Stvarno pravo, Skripta, Zagreb, 1956, str. 8. N. Gavella, Posjed stvari i prava, Zagreb, 1990, str. 5. 54 V. Flegar, Posjed i njegova zatita, Zakonitost, br. 9-10/90, str. 1135. 55 I sudska praksa se o tome izjasnila: Dravina stvari je faktika vlast na stvari, i nije potrebna volja draoca da stvar dri kao svoju. Ipak, dravina se sastoji u ostvarivanju nekog interesa, ekonomskog ili drugog, pa je s toga za postojanje dravine stvari potrebna opta, prirodna volja draoca da stvar dri radi ostvarivanja tog interesa (Savezni sud, Gzs-33/94, u T. Krsmanovi i M. Krvavica, Sudska praksa iz oblasti stvarnog prava sa preienim tekstom Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Beograd, 1999, str. 159-160.). 56 Sve do donoenja ZOSPO-a nae pravo nije poznavalo nasljeivanje posjeda, smatrajui da je to u suprotnosti sa njegovom prirodom. No, sudska praksa je u odreenim sluajevima titila posjed nasljednika (vidi rjeenje Okrunog suda Zagreb G-3612/76 od 7.9.1975, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br.10/77, odluka br.56). Rimsko pravo, kao i graanski zakonici raeni pod njegovim uticajem ovu vrstu posjeda nisu poznavali. U rimskom pravu je vailo pravilo: Kad smo postavljeni za nasljednika tada prihvatanjem nasljedstva na nas prelaze sva prava, ipak posjed, ako ga fiziki ne primamo, nama ne pripada. Posjed nasljednika je prihvaen prvi put od strane Njemakog graanskog zakonika iz 1896. (stupio na snagu 1900.) godine, a kasnije ga prihvata i vajcarski graanski zakonik iz 1907. godine. 57 N. Gavella, O posjedu s obzirom na ureenje koje je uspostavio ZOVO, Naa zakonitost, br. 4/81, str. 54. 58 M. Vedri i P. Klari, Graansko pravo, Opi dio, stvarno pravo, obvezno i nasljedno pravo, Zagreb, 2004, str. 196. Vidi i : A: Raspor, Posjed i zatita posjeda po Zakonu o vlasnikopravnim odnosima i sudskoj praksi, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/ 81, str. 98-99. 59 Po samoj prirodi stvari nasljeivanje posjeda nije mogue, jer je posjed faktiko stanje koje se uvijek iznova pribavlja. Stoga se kod ovog posjeda radi o fikciji. 60 D. Stojanovi i D. Pop-Georgiev, Komentar Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd, 1980, str. 166. 61 D. Stojanovi, Stvarno pravo, Beograd, 1990, str. 28.
53 52

13

desi posjed nasljednika postaje kao i svaki drugi (neposredni, posredni, posjed prava itd).62 Dosadanja sudska praksa je bila kolebljiva, ali je ipak prevladao stav da smru na nasljednike prelazi i posjed nekretnina i da im stoga i u tom sluaju pripada posjedovna zatita.63 Smisao postojanja ove vrste posjeda je u tome da se ne bi stvorio vakum u posjedovanju. Ovaj posjed je u funkciji odravanja kontinuiteta ostaviteljevog posjeda.64 Pravni znaaj posjeda nasljednika je u tome to posjednik nasljednik uiva pravo na posjedovnu zatitu i moe stei pravo svojine odrajem, ako su za to ostvareni potrebni uslovi.65 2. Posjedovna zatita posjeda nasljednika66 ZOSPO67 propisuje da nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavitelja, bez obzira na to kada je stekao faktiku vlast na stvari.68 69 Identino predvia i Nacrt Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske i Federacije BiH.70 Radi se o jednoj fikciji kojom se daje ovlaenje nasljedniku da nastavi dranje stvari i prava koje je ostavitelj imao u trenutku smrti, kao i pravo na posjedovnu zatitu, iako on stvarno nije postao posjednik.71 Ovo
O tome: D. Lazarevi, Naslednika dravina, Pravni ivot, br. 10/02, str. 159; D. Popov, Dravina naslednika, Pravni ivot, br. 10/02, str. 151; R. Kovaevi-Kutrinovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Ni, 2006, str. 54. 63 M. uvela, Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima, Zagreb, 1987, str. 346. 64 Z. Raovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 58. 65 Ibid., str. 59. 66 O tome: D. Medi, Neki aspekti posjedovne zatite posjeda nasljednika, Izbor sudske prakse, br. 11/01, str. 62-64. 67 lan 73. 68 Za razliku od ZOSPO-a, Njemaki graanski zakonik u paragrafu 857. ima neto drugaiju formulaciju koja glasi: Posjed prelazi na nasljednika ne spominjui trenutak sticanja faktike vlasti. U njemakoj praksi i teoriji nije sporno da se prelazak imovine na naslednika i sticanje faktike vlasti esto ne podudaraju. Austrijski graanski zakonik predvia da se nasljeivanjem, zakonskim ili testamentalnim, kao ni na osnovu ugovora, ne moe pribaviti posjed. Paragrafom 320. propisano je da se punovanim pravnim osnovom dobija samo pravo na posjed, ali ne i sam posjed. Da bi se stekao posjed potreban je akt koji je neophodan uslov za sticanje posjeda. Austrijsko pravo predvia da zaostavtina prelazi na nasljednike tek prihvatom nasljea, pa i posjed na nasljednike prelazi u tom momentu. Od delacije do prihvatanja nasljea nasljednik nije bio posjednik stvari i prava ostavitelja i u ovom periodu ne uiva posjedovnu zatitu. Grki graanski zakonik propisuje u lanu 983. da posjed prelazi na nasljednike, a prema Italijanskom graanskom zakoniku (lan 1146) posjed se nasljeuje, a njegovo dejstvo nastupa momentom otvaranja nasljea. 69 I sudska praksa je u ovom pogledu jedinstvena: "Svaki nasljednik ostaje i dralac u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kada je stekao faktiku vlast na stvari" Vii sud u Novom Sadu, G2372/80, u T. Rali, Pravni instituti, propisi i sudska praksa i oblasti svojinskih odnosa Beograd, 1983, str. 232. "Pravilno je prvostepeni sud primjenio odredbu lana 73. ZOVO zakljuivi da je nakon ostaviteljeve smrti, koji je do asa smrti bio posjednik sporne estice, to postao i tueni u trenutku ostaviteljeve smrti, bez obzira na to kada je stekao faktiku vlast nad istom esticom. To zbog toga to prema navedenoj odredbi zakona nasljednik postaje posjednik u trenutku smrti ostavioca, bez obzira na to kada je stekao faktiku vlast na stvari" Okruni sud Zagreb, G-5125/81, od 25.8.1981, u A. Eterovi, Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, 1989, str. 89. 70 lan 323. Nacrta Zakona o stvarnim pravima RS / Federacije BiH. 71 Pored izuzetka iz lana 71. ZOSPO-a (lice koje po osnovu radnog ili slinog odnosa ili u domainstvu, vri faktiku vlast na stvari za drugo lice, a duno je postupati po uputama tog drugog lica,nema posjed), ovo je drugi mogui izuzetak od naelne odredbe prema kojoj posjed stvari ima svako lice koje neposredno ili posredno vri faktiku vlast na stvari - lan 70. ZOSPO-a.
62

14

pojaava pravnu zatitu nasljednika uopte.72 Nasljednik e nastojati da svoj posjed pretvori u efektivni i za tako neto nije duan da trai bilo kakvo posebno odobrenje. U naem pravu trenutak otvaranja nasljea i trenutak prelaska zaostavtine na nasljednike se poklapaju.73 Tako je i nasljedniki posjed dobio pravnu zatitu, iako se ne radi o stvarnom posjedu. Ovaj posjed moe nastati i bez volje nasljednika, u sluajevima kada on za to ni ne zna,74 pa ak i kada ga ne eli. Nasljednik ne mora da eka donoenje ostavinskog rjeenja o uruenju stvari koje predstavljaju zaostavtvinu. On ima potpunu slobodu da odlui kada e poeti sa vrenjem faktike vlasti na naslijeenim stvarima. Naravno, ukoliko nasljednik faktiki obavlja vlast na stvarima koje je naslijedio, radi se o efektivnom posjedu. Smisao ove konstrukcije posjeda je da se nasljedniku prui brza i pravovremena zatita, te da se sauva nepovredivo posjedovno stanje ostavitelja od moguih smetanja posjeda od strane treih lica, u onom intervalu izmeu trenutka ostaviteljeve smrti i faktikog stupanja u posjed naslijeene stvari od strane nasljednika.75 Lapidarnost pomenute odredbe ZOSPO-a suoila je praktiare sa mnogim sloenim pitanjima koja se javljaju u ovakvim parnicama. Kroz sudsku praksu su esto izraavana divergentna miljenja i to ukazuje na potrebu njihovog usaglaavanja. Prilikom razmatranja ovog kompleksnog instituta moe da se pojavi vie spornih pitanja. Prije svega, postavlja se pitanje koji nasljednik u trenutku smrti ostavitelja postaje posjednik, odnosno da li to postaje samo zakonski, samo testamentalni ili pak i jedan i drugi nasljednik. Imajui u vidu da su po vaeem Zakonu o nasljeivanju (ZON) izjednaeni i zakonski i testamentalni nasljednik,76 nema nikakve sumnje da se i jedan i drugi podrazumijevaju pod pojmom nasljednik.77 Sunasljednici stiu suposjed bez obzira na to to, eventualno, samo jedan od njih ima faktiku vlast nad stvari. U sluaju kada nema nasljednika ostavine i kada ona postaje drutvena (dravna) svojina,78 moe se postaviti pitanje da li u trenutku delacije titular na tim pravima (optina) postaje posjednik. Smatramo da optini takoe treba priznati ovaj status, jer se u takvim sluajevima radi o univerzalnoj sukcesiji, mada ona nije nasljednik u uem smislu, jer na taj zakljuak upuuje seriozna, a posebno logika i teleoloka interpretacija odredaba ZOSPO-a. Naredno pitanje je za kojeg se nasljednika u posjedovnoj parnici moe smatrati da je postao posjednik: - samo za pravosnano utvrenog - prejudicijelno utvrenog ili - svakog pretpostavljenog. Miljenja smo da se nasljednikom ne moe smatrati samo ono lice za koje je to pravosnano utvreno. Vidjeli smo da ostavina po sili zakona prelazi na nasljednike u momentu delacije. Dakle, to je momenat kada se ipso iure postaje nasljednikom, a ne momenat pravosnanosti
D. Popov, op. cit., str. 152. Odredbama lana 36. ZOSPO-a propisano je da ostavina prelazi na nasljednike u trenutku otvaranja nasljea na imovini umrlog, a identino je propisano i lanom 133. Zakona o nasljeivanju bive SR BiH, koji se kod nas jo primjenjuje. 74 Z. Raovi, Komentar Zakona o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, Podgorica, 1999, str. 319. 75 B. Vizner, Komentar Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima, Zagreb, 1980, str. 484. 76 lan 6. ZON-a. 77 "Vie nasljednika, bez obzira na to jesu li lino stekli faktiku vlast na stvari, postaju suposjednici u trenutku smrti svoga prednika.U primjeni tog pravila nije odluno ko je od sunasljednika testamentalni, a ko zakonski nasljednik (makar kroz pravo na nuni dio), zbog ega pravni osnov nasljeivanja nije odluan za posjedovnu zatitu" Okruni sud Zadar, G-367/91 od 24.4.1991, u M. uvela, Vlasnikopravni odnosi, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljinim knjigama, Zagreb, 2004, str.32. 78 lan 8. ZON-a.
73 72

15

rjeenja o nasljeivanju, jer ovo rjeenje ima samo deklaratorni karakter.79 Kada nasljeuje vie nasljednika, svi oni u trenutku ostaviteljeve smrti postaju suposjednici i ako se jedan od njih kasnije odrekne nasljea smatra se da nikada nije ni stekao posjed, a posjed koji mu je pripadao rauna se kao da je od trenutka delacije pripao licu koje stupa na njegovo mjesto. Nasljednikom se ne moe jednostavno smatrati svaki pretpostavljeni nasljednik, pa makar to bio i nuni nasljednik.80 U parnicama u kojima nije sporno ili je ve pravosnano utvreno ko se smatra nasljednikom posebnih problema nema. Oni mogu da nastanu ako se stranci (najee tuitelju) ospori svojstvo nasljednika. Kada o tome rjeava kao o prethodnom pitanju,81 sud e se suoiti sa takvim tekoama da e postupak u ovim parnicama, koji je inae hitne prirode, neminovno postati mnogo dui. Ovo moe da se desi u sporu izmeu samih nasljednika, ali i u parnicama u kojima stranke nisu konkurenti za nasljee. U takvim sluajevima procesna ekonomija e najee nalagati prekid postupka do pravosnanog okonanja ostavinskog postupka, a to je u suprotnosti sa prirodom i smislom posjedovne zatite, za koju je poznato da prevashodno vai pravilo hitnosti. Dilema moe da bude i u vezi pitanja da li nasljednik u asu smrti stie posjed iste kvalitete kakav je imao i ostavitelj u pogledu predmeta ostavine. U odnosu na kvalitet nasljednikog posjeda, postoji pretpostavka postojanja kvalifikovanog posjeda, odnosno zakonitog i savjesnog, sve dok drugo lice ne dokae da je i ostavitelj imao nezakonit posjed, tj. da nasljedniku ne pripada pravo nasljea na stvari, pa samim tim i njegov posjed se ne zasniva na punovanom pravnom osnovu potrebnom za sticanje prava svojine. Savjesnost posjeda se pretpostavlja.82 Ona se procjenjuje prema nasljednikovoj predstavi o zakonitosti ostaviteljevog posjeda. Odredbama ZOSPO-a 83 propisano je da nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljea i u sluaju kada je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti je mogao znati, a vrijeme za odraj poinje tei od trenutka otvaranja nasljea. Prema tome, iako je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, nasljednik moe biti savjestan, pod navedenim uslovima. Zbog toga nasljednik moe u pogledu takve stvari stei pravo svojine redovnim ili vanrednim odrajem, u smislu odredaba ZOSPO-a.84 Savjesnost nasljednikovog posjeda se, dakle, cijeni neovisno od savjesnosti, odnosno nesavjesnosti posjeda ostavitelja.85 Pod uticajem te odredbe i sudska praksa je zauzela stav da kvalitet posjeda ne mora biti nuno identian.86 Postojanje savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda je uvijek faktiko pitanje koje sud rjeava na osnovu relevantnih okolnosti svakog konkretnog sluaja.
U ovom smislu citiramo odluku Vrhovnog suda Srbije Rev-2365/95, gdje takoe postoji ista zakonska norma: Naslednik stie svojstvo naslednika momentom smrti ostavitelja bez obzira kada je reenje o nasleivanju doneto, odnosno ne od momenta donoenja ostavinskog reenja- u D. Lazarevi, op. cit., str. 158. 80 Slino i: V. Vei, Nasljedniki posjed, zakonitost, br. 9-10/90, str. 1212. 81 lan 12. Zakona o parninom postupku Republike Srpske i Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. 82 lan 72. stav 3. ZOSPO-a. 83 lan 28. stav 5. 84 lan 28. stav 3 i 4. 85 O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, Beograd, 1982, str. 51. 86 "Savjesnost posjeda kompleksan je skup injeninih utvrenja i pravnih ocjena. Savjesnost posjeda se pretpostavlja. Posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne moe znati da stvar koju posjeduje nije njegova. Za savjesnost je dovoljno da je posjednik uvjerenja da stvar dri na temelju valjanog naslova. Nasljednik postaje savjestan posjednik od trenutka otvaranja nasljedstva i u sluaju kada je ostavitelj bio nesavjestan posjednik, a nasljednik to nije znao niti mogao to znati, a vrijeme za dosjelost poinje tei od trenutka otvaranja nasljedstva" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev-943/81 od 22.9.1981, u R. Petakovi, Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Beograd, 1991, str. 66.
79

16

U odnosu na zatitu posjeda nasljednika nakon smrti ostavitelja prema treem licu koje je posjed oduzelo, posebnih nedoumica nema. Nasljedniku u takvom sluaju pripada pravo na zatitu posjeda predmeta zaostavtine prema svakom treem licu. Meutim, nasljednik ne bi uivao posjedovnu zatitu prema treima ili pak prema nasljedniku koji je u asu delacije bio u posjedu stvari, kada takvu zatitu ne bi uivao ni ostavitelj. Prema tome, ako je ostavitelj imao pravo na posjedovnu zatitu, to pravo ima i nasljednik,87 nezavisno od toga da li te stvari i prava spadaju u ostavinu. to se tie stvari i prava stvarnih slunosti koje ulaze u ostavinu, ali ih ostavitelj nije posjedovao, u tom sluaju druga osoba smru ostavitelja ne gubi svoj posjed, pa ga ni nasljednik ne moe stei.88 Nasljednik ima pravo na posjedovnu zatitu i prema licu koje sa ostaviteljem u momentu njegove smrti bilo u suposjedu stvari, pri emu to lice moe biti i jedan od nasljednika. Uspostava posjedovnog stanja e se vriti na taj nain to e nasljednik i faktiki posjednik ubudue vriti posjed kao suposjednici, na nain na koji su to inili ostavitelj i faktiki dralac.89 Meutim, ako je raniji posjed imao samo ostavitelj, a ima vie sunasljednika od kojih ni jedan nije vrio faktiku vlast, u primjeni ZOSPO-a90moe doi do znaajnih potekoa kako da se utvrdi ta predstavlja dotadanji nain vrenja faktike vlasti. Oigledno je da e se u takvoj situaciji morati dati prednost petitornom rjeavanju ovih sporova.91 U sluaju da faktiku vlast na stvari vri samo jedan ili vie sunasljednika, ali ne svi, postoji odnos izmeu posrednih i neposrednih posjednika. Onaj nasljednik koji nema faktiku vlast na stvari, ima mogunost da podnese tubu protiv nasljednika koji obavlja faktiku vlast radi uvoenja u posjed, vodei pri tome rauna o zakonom predvienim prekluzivnim rokovima od 30 dana od dana saznanja za smetanje i uinioca (subjektivni) i godinu dana od nastalog smetanja (objektivni).92 U praksi moe da se postavi i pitanje da li se kao tueni kod vindikacione i publicijanske tube moe pojaviti nasljednik koji nema stvar u faktikoj vlasti. Smatramo da nasljednik, iako presumptivni posjednik, nije pasivno legitimisan u ovim parnicama, ako nije i faktiki posjednik. 93 Prema odredbi ZOSPO-a 94 posjed se gubi kad posjednik prestane vriti faktiku vlast na stvari.95 Ukoliko nakon smrti ostavitelja nasljednik koji je postao posjednik ne pone
Zakljuak zajednikog sastanka predstavnika graanskih odjeljenja Vrhovnog suda Hrvatske i okrunih sudova sa podruja Hrvatske odranog u Zagrebu 25 i 26.11.1985, u J. Breanski, Smetanje posjeda- problemi zatite posjeda, Naa zakonitost, br. 9/86, str. 1243. Isti stav je ranije utvrdio Vrhovni sud Hrvatske u odluci Gz-65/84: ''Na nasljednike prelazi samo posjed koji je ostavitelj imao u pogledu predmeta ostavine'' Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 26/85, odluka broj 41. 88 V. Vei, op. cit., str. 1213. 89 U ovom smislu ide i sudska praksa: "Nasljedniku, koji se po lanu 73. ZOSPO-a smatra posjednikom pripada posjedovna zatita i u odnosu na faktikog posjednika ostavine koji je faktiku vlast vrio zajedno sa ostaviocem. Uspostava posjedovnog stanja u tom sluaju vri se tako, da nasljednik i faktiki posjednik ubudue dre ostavinu kao suposjednici, na nain kako su to inili ostavitelj i faktiki posjednik" (Vii sud Tuzla, G-1362/90 od 5.7.1990. godine, u D. Mili, Dravinski sporovi povodom nepokretnosti u sudskoj praksi, Pravni ivot, br. 11-12/91, str. 1334.). 90 lan 80. 91 V. Flegar, op. cit., str. 1139. 92 Vidjeti odluku Vrhovnog suda BiH Gvl -25/89 od 15.5.1990. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/90, odluka broj 29. 93 U ovom smislu je i zakljuak sa savjetovanja graanskih i graansko-privrednih odjeljenja Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda odranog u Subotici 24.10.1990. godine. Postoji i miljenje da nasljednik i u ovom sluaju moe biti pasivno legitimisan, pod uslovom da u trenutku podnoenja tube ni jedno lice nije zadobilo faktiku vlast na stvari v. O. Anti, Komentar Zakona o nasleivanju, Beograd, 1996, str.85. 94 lan 74.
87

17

vriti faktiku vlast, nego tu vlast pone da vri drugo lice,96 onda to lice protekom rokova za zatitu posjeda97 postaje faktiki i mirni posjednik. Taj posjed je zatien i prema nasljedniku bez obzira na to kada je saznao za injenicu nasljea.98 Iako iz jezike interpretacije ZOSPO-a 99 moe proizilaziti da u momentu otvaranja nasljea nasljednik postaje samo posjednik stvari, a ne i prava stvarne slunosti, mislimo da ovdje nema posebnog dvoumljenja. Poto je ratio legis ove odredbe da se zatiti imovinski interesi nasljednika, logino je da se, pored posjeda stvari, titi i posjed prava stvarne slunosti. Na ovakav zakljuak upuuje sveobuhvatno tumaenje ove zakonske norme, a do propusta u tekstu norme je vjerovatno dolo oitom omakom. Odredbama ZOSPO-a 100 regulisano je da svaki posjednik stvari i prava (l. 70) ima pravo na zatitu od uznemiravanja ili oduzimanja posjeda (smetanje posjeda). To bi se moglo protumaiti tako da se zatita prua samo neposrednom i posrednom posjedniku, te posjedniku prava stvarne slunosti, a ne i posjedu nasljednika, to zakonodavac sigurno nije imao namjeru uiniti. Zbog toga je u ovoj odredbi trebalo tretirati i nasljedniki posjed ili navoenjem odgovarajueg lana ili izostavljanjem oznake lana 70. Na taj nain bi se otklonila svaka sumnja u pogledu zatite posjeda nasljednika.101 3. Zakljuak Nasljedniki posjed izaziva u naem pravnom poretku, u naelu, jednake pravne uinke kao i faktiki posjed. Ovaj posjed je posjed bez efektivne faktike vlasti. Nasljednik postaje posjednik na osnovu zakona, a da u tom momentu jo nije stekao vlast nad odreenom stvari. Dakle, posjed nastaje na osnovu pravne norme, jer se posjed kao faktika vlast ne moe nasljeivati. Na taj nain se obezbjeuje kontinuitet posjeda. On je posjednik i kada ne zna da je postao nasljednik. Kada nasljednik stekne faktiku vlast na osnovu aprehenzionog akta, nasljedniki posjed se pretvara u redovni oblik posjeda. Proirenje pojma posjeda van okvira faktike vlasti na stvari diktirano je potrebama savremenog naina ivota i potpunije zatite nasljednika. Intencija je da se sauva i zatiti posjed od moguih smetanja od strane treih lica od trenutka smrti ostavitelja do stvarnog stupanja nasljednika u posjed. Na nasljednika prelazi onakav posjed kakav je imao ostavitelj. Pitanje kvaliteta ovog posjeda je znaajno za sticanje prava svojine putem odraja i za uspjeno podizanje publicijanske tube. Posjed nasljednika uiva zatitu od uznemiravanja i oduzimanja. Pruanje zatite u ovim sluajevima je veoma sloeno i u praksi moe da izazove dosta dilema kada se ima u vidu skuenost odredaba ZOSPO-a koje reguliu taj institut. Zbog toga u pogledu mnogih aspekata ovog specifinog posjeda jo nema jedinstvenog stava i sudska praksa o njima tek treba da se definitivno izjasni.

95 96

Osim naputanja (derelikcije), posjed se gubi kad druga osoba pone vriti faktiku vlast. Nije bitno da li je to lice iz kruga nasljednika ili ne. 97 lan 77. ZOSPO-a. 98 "Nasljednik koji je postao posjednik u trenutku smrti ostavioca gubi posjed ako ne zatrai zatitu suposjeda u rokovima iz lana 77. ZOSPO-a protiv drugog nasljednika kopji je iskljuivo prisvojio posjed" -Vrhovni sud BiH Gvl -38/84, u A. Eterovi, op. cit., str.86. 99 Pomenuti lan 73. 100 lan 75. 101 Slino i: D. Popov, op. cit., str. 153.

18

BEZDRAVINSKA ZALOGA NA POKRETNIM STVARIMA U BOSNI I HERCEGOVINI 1. Uvod Poznato je da se runa zaloga malo primjenjuje u praksi, jer i povjerilac i dunik imaju obavezu da se pasivno ponaaju prema zaloenoj stvari za sve vrijeme dok zaloga traje, a isto tako i zato to je dugotrajan i sloen postupak naplate u sluaju da dunik ne izvri svoju obavezu prema povjeriocu. Zbog toga su odavno injeni mnogi pokuaji da se klasino zalono pravo na pokretnim stvarima, koje je postalo suvie kruto u prometu, u praksi zamijeni raznim oblicima bezdravinske zaloge, esto i contra legem.102 Nema sumnje da je za dunika esto i nepodnoljiv teret, koji ga onemoguava u vrenju privredne djelatnosti i oteava mu isplatu duga, to to gubi mogunost da u potpunosti koristi svoju stvar,103 dok je s druge strane prenoenje stvari u posjed povjeriocu ponekad skopano sa velikim trokovima i problemima.104 Osim toga, prenosom stvari u posjed povjeriocu dolazi i do objelodanjivanja zaduenosti dunika.105 Poto se povjeriocu u formi rune zaloge, faktiki davalo vie nego to mu je to za obezbjeenje njegove trabine neophodno, interesi obje strane su bili usmjereni na stvaranje bezdravinske zaloge,106 po kojoj se povjeriocu omoguuje da zalogu dobije, bez predaje stvari, najee upisivanjem u posebne javne registre (zbog ega se ova zaloga esto oznaava i kao registarska zaloga) i ona je danas dobila pravo graanstva u mnogim pravnim sistemima.107 Postojanje funkcionalnog registra u kome sve zainteresovane strane objavljuju osnovne elemente svojih poslova putem propisanih formulara u ustanovi ovlatenoj za registraciju omoguava potencijalnim povjeriocima da utvrde da li neki drugi pravni subjekti ve polau pravo na konkretnu imovinu i daje im sigurnost i povjerenje da e imati zatitu u sluaju dunikovog nesavjesnog ponaanja.108 Bezdravinska sredstva obezbjeenja znae mogunost aktiviranja imovine dunika, to je u sadanjim uslovima vrlo znaajna funkcija.109 Inae, problem bezdravinske zaloge na pokretnim stvarima je jedno od pitanja o kojima se u teoriji graanskog prava najvie diskutovalo.110 U posljednjih stotinu godina
Vidjeti: D. Stojanovi, Stvarno pravo, Beograd, 1977, str. 222. O tome: J. Barbi, Sudsko i javnobiljeniko osiguranje prijenosom vlasnitva na stvari i prijenosom prava, u Novo ovrno i steajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 102. 104 K. Offinger, Das Fahrnispfand, Kommentar zum schweizerischen Zivilgesetzbuch, Das Sachenrecht, zweite und neu gearbeitete Auflage, Zrich, 1952, str. 46. ta. 154. 105 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, decembar 2001, str. 155. 106 O tome: D. Stojanovi, Bezdravinska zaloga (pokretna hipoteka), Zbornik Pravnog fakulteta u Niu u 1971. godini, str. 43.; P. Simonetti, Mobilijarna hipoteka, Privreda i pravo, br. 1-2/93, str. 63. 107 Neki pravni sistemi opredjeljuju se za numerus clausus izbora predmeta ove zaloge, a neki za slobodan izbor. Za numerus clausus opredijelili su se francuski i italijanski zakonodavac, dok njemako i englesko pravo, kao i pravo SAD, ostavljaju strankama slobodu izbora. 108 Iako je nesumnjivo da predaja stvari u posjed ipak ini jaim poloaj povjerioca od registracije, pravni promet tei ovom mnogo praktinijem sredstvu obezbjeenja. 109 O ulozi zaloga kao mobilizatora vrijednosti imovine v. N. Gavella, Zalono pravo, Zagreb, 1992, str. 16-17. 110 Vidi npr. E. Doskotz, Faustpfand oder Registerpfand (Mobiliarhypothek) als moderne Pfanderchtsar an beweglichen Sachen, diss., Erlangen, 1934, str. 110; M. Konstantinovi, Hipoteka na stoci, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 3-4/82, str. 367. (rad prof. Konstantinovia je, inae, izloen na IV Kongresu pravnika koji je odran u Skoplju 1931. godine).
103 102

19

nastala je iroka lepeza bezdravinskih vrsta obezbjeenja.111 Ova sredstva su apsolutni trend u uporednom pravu.112 Posebno je to uoljivo u tranzicijskim zemljama. One se nisu odluivale samo za jedan model takvog osiguranja, ve su najee kombinovale vie vrsta, za razliku od zapadnih zemalja koje su prihvatile jedan od moguih modela.113 114 2. Bezdravinska zaloga na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bive

SFRJ

115

U dravama koje su nasljednice bive SFRJ, bezdravinska zaloga na pokretnim stvarima je prihvaena u pravu Makedonije, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, dok je u slovenakom i hrvatskom pravu njeno osnivanje predvieno kao mogunost.116 Prilikom reforme prava osiguranja u ovim zemljama znatno je proiren krug objekata na kojima se moe zasnovati zalono pravo, naputeni su odreeni tradicionalni principi ovog prava i nastala su nova sredstva obezbjeenja na pokretnim stvarima.117 Razliitim sredstvima garancije stvaraju se uslovi za ubrzanje finansijske i privredne aktivnosti.118 U novim zakonima se, uglavnom, uvaavaju klasini principi graanskog prava uz korienje prihvatljivih iskustava iz kontinentalnog i anglosaksonskog prava. Republika Makedonija, koja je provela cjelovitu reformu u oblasti osiguranja potraivanja, za sve vrste zalonog prava predvia poseban postupak registracije.119 Uveden je centralni, elektronski registar za cijelu republiku, koji objedinjava vie registara (registar zaloga na pokretnim stvarima i pravima, registar nekretnina i registar pravnih lica sa njihovim godinjim bilansima).120 Doneseni su i Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava121 i Zakon o ugovornoj hipoteci.122 Interesantna rjeenja su predviena u Zakonu o zalaganju pokretnih stvari i prava. Prema ovom zakonu zalaganje pokretnih stvari u formi rune zaloge ne zahtijeva registraciju, s obzirom da publicitet daje posjed stvari od strane zalonog povjerioca,

M. Cabrillac, C. Mouly, Droit des srets, cinquime dition, Paris, 1999, str. 559. Vidi: D. Medi, Bezdravinska zaloga u uporednom pravu, Srpska pravna misao, br. 1-4/00, str. 201.; M. Miovi, Savremena sredstva realnog obezbjeenja bankarskih kredita, Srbija i evropsko pravo, Knjiga IV, Kragujevac, 1999-2000, str. 276; T. Tajti, Comparative Secured Transactions Law, Budapest, 2002. 113 M. Povlaki, Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bive SFRJ, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 223. 114 Vidjeti i: E. ulinovi Herc, Ugovorno osiguranje trabina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998; Z. Raovi, Zalono pravo na pokretnim stvarima, Podgorica, 1992, str. 114-123. 115 O tome: D. Medi, Bezdravinska zaloga na pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini, u Aktuelna pitanja graanskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova, Jahorina, 19-21. oktobar 2006, str. 25-29. 116 Vidi: D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja potraivanja stanje i pravci razvoja (doktorska disertacija), Novi Sad, 2004, str. 222-227. 117 O tome: C. Jessel-Holst, Reforma prava o obezbeenju potraivanja pokretnim stvarima u Jugoistonoj Evropi, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 82. 118 Z. Raovi, Stvarno pravo, Beograd, 2005, str. 466. 119 Zakon o voenju registara u Republici Makedoniji (Sluben vesnik br. 21/98). 120 Zakon o voenju registara u Republici Makedoniji, lan 2. stav 1. 121 Sluben vesnik br. 21/98, 48/99 i 86/00. 122 Sluben vesnik br. 59/00 i 86/00.
112

111

20

dok se bezdravinska zaloga mora registrovati.123 Registar pokretnih stvari i prava je odreen kao javna knjiga u koju je svakom dozvoljen uvid. U pogledu registra vai neoboriva pretpostavka da su svim licima poznate injenice koje su u registar upisane.124 Sporazum o zalaganju prava dobija karakter izvrnog naslova inom ovjere kod javnog biljenika,125 a to se moe uiniti prilikom upisa u registar ili kasnije. Zauujue je da je zakon odredio da se zalono pravo na pokretnim stvarima i pravima stie zakljuenjem ugovora i popisom predmeta, a ne upisom u registar, to bi prualo mnogo veu sigurnost za sva zainteresovana lica.126 Nakon navedenih zakona donesen je i jedinstven Zakon o ugovornom zalogu.127 Cilj donoenja ovog propisa bio je postizanje jednoobraznosti u ureivanju naina, uslova i postupaka za zasnivanje, postojanje, realizaciju i prestanak ugovornog zalonog prava na pokretnim stvarima, hartijama od vrijednosti, potraivanjima i na drugim pravima (runi zalog), kao i na nepokretnostima (hipoteka).128 U Republici Sloveniji postoji bezdravinsko zalono pravo bez upisa, a donoenjem Stvarnopravnog zakonika (SPZ) otvorena je mogunost da se bezdravinska zaloga konstituie kao registarska, kada se posebnim propisima urede ovakvi registri.129 Inae, ovaj zakon propisuje da se bezdravinska zaloga moe zasnovati samo na osnovu javnobiljenikog akta130 i da sastav ovakvog akta ima uinak pljenidbe pokretne stvari.131 Smatramo da insistiranje na strogoj formi ugovora nepotrebno teti brzini obavljanja ovih poslova, a posebno ne doprinosi veoj zatiti stranaka i treih lica,132 te da je ugovornim stranama trebalo ostaviti slobodu izbora forme ovog ugovora. Republika Hrvatska poznaje irok dijapazon bezdravinskih sredstava obezbjeenja, koja su propisana Ovrnim zakonom,133 dok je Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima134 pokuao dati opti okvir prava osiguranja istiui da se sve ono to je odreeno za zalono pravo na odgovarajui nain primjenjuje na svako sredstvo osiguranja potraivanja.135 136 Ovakvo cijepanje prava osiguranja sigurno nije dobro rjeenje, jer izmeu ovih zakonskih
Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava, lan 7. Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava, lan 36. stav 1. 125 Zakon o zalaganju pokretnih stvari i prava, lan 8. 126 Inae, donoenjem Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Sluben vesnik br. 18/01) dva posebna zakona o zalaganju pokretnih i nepokretnih stvari nisu stavljena van snage. Vidi: K. Schrameyer, Mazedonien: Gesetz ber Eigentum und sonstige dingliche Rechte, WiRO br. 11/01, str. 339. 127 Sluben vesnik br. 5/03 i 4/05. 128 A. Janevski, Uloga notara u zasnivanju i realizaciji ugovornog zaloga po Zakonu o ugovornom zalogu, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse,Mostar, 2007, str. 121. 129 SPZ, lan 177. 130 SPZ, lan 171, stav 1. 131 SPZ, lan 171, stav 3. 132 Uporediti: E. Braniselj, Osiguranje trabina u slovenakom pravu i uloga javnog biljenika u izboru vrste osiguranja, Javni biljeznik 7/99, str. 26. 133 Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, - ispravak,151/04 i 88/05. Vidjeti lanove 261-279. udno je da se dobrovoljna sredstva osiguranja reguliu zakonom koji normira prinudno izvrenje. O tome: E. ulinovi Herc, Dobrovoljno osiguranje trabina na pokretnim stvarima bez predaje u posjed prema ovrnom zakonu Pravni okvir i primjena, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 19., Supplement, 1998, str. 933. 134 Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06. 135 Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, lan 297. stav 2. 136 Vidjeti: M. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj, Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998. str. 781.
124 123

21

tekstova postoje odreene disonance.137 Nedavno je donesen i Zakon o upisniku sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretninama i pravima138 koji bi trebao rijeiti problem publiciranja prava i mjera osiguranja trabina na ovim objektima i posluiti za evidenciju osiguranjem optereenih pokretnina i prava i subjekata upisanog pravnog odnosa.139 Funkcija ovog upisnika je da se uine dostupnim podaci koji se u njega upisuju, a odnose se na prava kojima se u svrhu osiguranja namirenja trabina vjerovnika ograniava, prenosi odnosno pridrava vlasnitvo ili neko drugo pravo na pokretnim stvarima i pravima dunika ili tree osobe.140 Zbog istovjetne svrhe Upisnik bi trebao biti komplementaran sa zemljinom knjigom kada su predmet zemljinoknjinog upisa optereenja i ogranienja prava vlasnitva na nekretninama radi osiguranja trabina, te popuniti prazninu u pogledu evidencije tih prava na pokretninama i pravima, koja je do poetka primjene zakona u tom pogledu postojala.141 Republika Crna Gora je donijela Zakon o zalozi kao sredstvu obezbjeenja potraivanja (ZZSOP).142 Ovaj propis predstavlja potpun kodeks zalonog prava na pokretnim stvarima, pa se ugovorne zaloge zasnivaju i proizvode dejstvo prema treim samo u skladu sa njegovim odredbama.143 On se ne primjenjuje samo na prenos potraivanja po osnovu naknada iz radnog odnosa zaposlenog, prodaju potraivanja po raunima kao dio kupoprodaje ili drugog pravnog posla iz kojih su nastali, te na zalono pravo na nekretninama, osim ako se radi o nekretninama po namjeni.144 Zakon daje definicije upotrebljenih termina,145 jer se najvei broj razlikuje od ustaljenih izraza u naoj dosadanjoj praksi.146 Predmet ove zaloge moe da bude samo pokretna stvar koja se nalazi u prometu, kao i zbir stvari, te prirataj ukoliko ugovorom nije drukije odreeno.147 Ugovor o zalozi zakljuuje se u pismenoj formi i mora da sadri podatke o ugovornim stranama (i o duniku iz pravnog posla ako to nije zalogodavac), predmet zaloga i potpise ugovaraa ili njihovih zastupnika.148 Pored dravinske
Suprotnost izmeu ovih zakona donekle je otklonjena odredbom lana 312. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima prema kojoj su za sudsko dobrovoljno zalono pravo mjerodavne odrebe zakona koji regulie prinudno izvrenje i osiguranje, prema tome Ovrnog zakona. 138 Narodne novine br. 121/05. 139 O tome: O. Jeli, Upisnik sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretninama i pravima,u Hrvatsko registarsko pravo, Zagreb, 2006, str. 83-115. 140 Vidi: A. Erakovi, Zalono pravo na pokretninama posebnosti prema Zakonu o Upisniku sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima, u M. Bareti, A. Erakovi, H. Ernst, D. Gulin, O. Jeli, T. Josipovi, Z. Kohari, J. Matko Rudjak, S. Porobija, Z. Stuhne, Zatita vjerovnika pravni, porezni i raunovodstveni aspekti, Zagreb, 2006, str. 5-36. 141 O. Jeli, Upis u Upisnik sudskih i javnobiljenikih osiguranja trabina na pokretninama i pravima sredstvo zatite vjerovnikove trabine, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2007, str. 406. 142 Slubeni glasnik Republike Crne Gore br. 38/02. Zakon je stupio na snagu 1.1.2003. 143 Vidi: M. ivkovi, O reformi realnih obezbeenja u jugoslovenskom pravu, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 319; Zakon o zalozi kao sredstvu obezbjeenja potraivanja sa uvodnim komentarom R. Milovia, Podgorica, 2003; D. uranovi, Registar po Zakonu o zalozi kao sredstvu obezbjeenja potraivanja, u Simpozijum u Cavtatu, Doprinosi reformi vanparninog postupka u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2005. str. 17; Z. Raovi, Stvarno pravo... str. 466-469; M. Novakovi, Zaloga kao sredstvo obezbjeenja potraivanja prema novom Zakonu o zalozi, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novanih potraivanja, Zbornik radova i zakljuaka sa savjetovanja odranog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 17-35. 144 ZZSOP, lan 1. 145 ZZSOP, lan 2. 146 Ovo je posljedica upotrebe tehnike anglosaksonskog sistema. 147 ZZSOP, lan 3. 148 ZZSOP, lan 6.
137

22

zaloge koja nastaje predajom zaloene stvari zalogoprimcu, predvia se mogunost postojanja i bezdravinske zaloge, kod koje stvar ostaje kod zalogodavca koji ima pravo dranja i upotrebe, ali ne i pravnog raspolaganja prodajom, davanjem u zakup i tome slino149 Bezdravinska zaloga se perfektuira upisom u registar,150 a registrovanje se smatra izvrenim dostavljanjem akta u propisanoj formi i plaanjem propisane naknade.151 Registracija, inae, traje tri godine.152 Zakonodavac je, izmeu ostalog, predvidio da registar osniva Vlada Republike Crne Gore i da je to organ registracije poreskih zaloga, sudskih zaloga i drugih zaloga, u skladu sa tim zakonom.153 Dakle, vidljivo je da se radi o sasvim novom nainu obezbjeenja potraivanja povjerioca, koji je oito imao uzor u paragrafu 9 amerikog Jednoobraznog trgovakog zakonika.154 Pored navedenog zakona, donesena je i Uredba o osnivanju registra zaloga155 i Uputstvo o radu registra zaloga.156 Interesantno je napomenuti da je u Crnoj Gori i fiducijarno otuenje vlasnita na pokretnim i nepokretnim stvarima regulisano posebnim zakonom,157 158 ali se time u ovom radu neemo opirnije baviti. Inae, dok taj zakon korespondira sa odgovarajuim institutima postojeeg zalonog prava i raen je na tradiciji evropskog kontinentalnog prava, ZZSOP je sadrajno savremen i moderan zakon, zasnovan na razvijenoj poslovnoj praksi i anglosaksonskom sistemu prava, ali unijet u pravni sistem Crne Gore bez odgovarajue harmonizacije i na nain da djeluje kao strano tijelo. Njegovu primjenu pogotovo oteava neadekvatan prevod i unoenje termina koji nisu uobiajeni na ovim prostorima.159 Republika Srbija je usvojila Zakon o zalonom pravu na pokretnim stvarima upisanim u registar (ZOZP),160 kojim je na moderan nain definisan poloaj povjerioca.161 Prema odredbama ovog zakona povjerilac stie zalono pravo upisom u registar zaloga, osim ako drukije nije odreeno zakonom.162 Ugovor o zalozi se zakljuuje u pismenoj formi, a stvar
ZZSOP, lan 8. ZZSOP, lan 15. 151 ZZSOP, lan 17. stav 1. 152 ZZSOP, lan 17. stav 2. 153 ZZSOP, lan 19. stav 1 i 2. 154 Ovaj zakonik datira jo iz 1962. godine i od svih zakona uporednog prava najpotpunije je regulisao institut bezdravinske zaloge. 155 Slubeni list Republike Crne Gore br. 31/03 od 15.5.2003. 156 Slubeni list Republike Crne Gore br. 31/03 od 11.6.2003. 157 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine (Slubeni list Republike Crne Gore br. 23/96). 158 O tome: Z. Raovi, Komentar Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine Crne Gore, Podgorica, 1996; Z. Raovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina, Podgorica, 1997. 159 Vidi kritiku ZZSOP: E. Durutovi, Obezbjeenje povjerilaca po Zakonu o fiducijarnom prenosu prava svojine, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novanih potraivanja, Zbornik radova i zakljuaka sa savjetovanja odranog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 65-66; Z. Raovi, Stvarno pravo... str. 466. 160 Slubeni glasnik Republike Srbije br. 57/03. Zakon je stupio na snagu 7.6.2003. 161 O tome: D. Klepi, Povodom Zakona o zalonom pravu na pokretnim stvarima, Pravni informator, br. 2/04, str. 42: M. Milovi, Novi propisi o zalonom pravu na pokretnim stvarima, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2004, str.143; N. Tei, O predmetu zalonog prava, Pravni ivot, br. 10/03, str. 120.; A. Glogini, Glavna sredstva pojaanja ugovora, Beograd, 2004, str. 115-157; A. Glogini, Pravo zaloge, Zbirka propisa sa komentarima i sudskom praksom, Beograd, 2005, str. 97-142; Z. Raovi, Stvarno pravo... str. 469-474. O procesnim odredbama u navedenom zakonu v. G. Stankovi, Procesne odredbe u Zakonu o zalonom pravu u pokretnim stvarima upisanim u registar, Pravni ivot, br. 12/03, str. 33; N. Jasika, Zalono pravo na pokretnim stvarima upisanim u registar, u Zborniku radova sa savetovanja "Primena novih zakona u oblasti privrede, pravosua i radnih odnosa", Novi Sad, 2005, str. 53. 162 ZOZP, lan 4.
150 149

23

ostaje u posjedu dunika i on moe sa njom slobodno raspolagati.163 Povjerilac ije je zalono pravo upisano u registar zaloga moe se naplatiti iz vrijednosti predmeta zalonog prava prije ostalih povjerilaca, ako mu njegovo potraivanje ne bude isplaeno o dospjelosti.164 U skladu sa naelom specijalnosti ne ostavlja se mogunost zalaganja preduzea kao cjeline.165 Predmet ovog zalonog prava, inae, moe biti svaka individualno odreena stvar kojom zalogodavac moe slobodno raspolagati.166 Mogu se zaloiti i pokretne stvari odreene po vrsti, ako je ugovorom odreena koliina, broj i nain na koji se mogu identifikovati, kao to je roba u odreenom skladitu ili prodavnici te inventar koji slui za obavljanje privredne djelatnosti, kao i sve drugo u skladu sa ugovorom.167 Osim toga, predmet zalonog prava moe biti i pravo potraivanja zalogodavca prema duniku, te druga imovinska prava kojima imalac moe slobodno raspolagati.168 Takoe, predmet zaloge moe biti i suvlasniki dio pokretne stvari ili zbira stvari,169 a isto tako i stvar koju e zalogodavac pribaviti u budunosti s tim da zalono pravo u tom sluaju nastaje kad zalogodavac stekne pravo svojine na stvari.170 Ukoliko je jedan predmet zalonog prava, putem upisa u registar zaloga, zaloen nekolicini povjerilaca, red po kome se isplauju njihova potraivanja iz vrijednosti tog predmeta odreuje se prema trenutku upisa zalonih prava u registar.171 Registar zaloga je javni registar zalonih prava fizikih ili pravnih lica i drugih podataka koji se upisuju. Vrlo je znaajno da je ovaj registar jedinstvena elektronska baza podataka, ija je osnova centralna baza podataka u kojoj se uvaju svi uneseni podaci.172 Podaci iz registra zaloga su javni. Svako ima pravo da zahtijeva pristup ovim podacima, te ovjereni izvod iz registra.173 Postoji presumpcija da su trea savjesna lica upoznata sa stanjem u registru, a upis podataka nije dokaz o postojanju svojinskih ili drugih prava zalogodavca na zaloenim stvarima, niti da je obezbijeeno potraivanje ili zalaganje punovano.174 Prema tome, ovim zakonom se u pravo Srbije uvodi zaloga na pokretnim stvarima bez predaje u posjed pokretnih stvari i prava radi obezbjeenja potraivanja povjerioca. Publicitet se u takvim sluajevima, kao to smo vidjeli, ostvaruje upisom u registar zaloga i to je sigurno u duhu savremenih tendencija u toj oblasti.175 Ovo omoguava da predmet zalaganja, pored individualno odreenih stvari, budu i generike stvari, kao i zbir stvari, to je vrlo znaajno jer se time nesumnjivo iri realna podloga za odobravanje potrebnih kredita, a to je u skladu i sa rjeenjima iz uporednog prava.

ZOZP, lan 3. ZOZP, lan 6. 165 Primjera radi, Model zakona o obezbjeenju potraivanja predvia zalaganje preduzea sa svim stvarima i pravima (lan 5, 6.). Ovu mogunost predvia i eki graanski zakonik (lan 153, stav 1.) sa novelama iz 2002. godine, te Maarski graanski zakonik, koji je izmijenjen 2000. godine (lan 266). 166 U uporednom pravu u ovom pogledu postoje razliita rjeenja. Primjera radi, Holandski graanski zakonik iz 1992. godine u lanu 228. odjeljak 9. predvia da se pravo zaloge ili hipoteke moe zasnovati na svim stvarima podobnim za prenos. 167 ZOZP, lan 9. Umjesto poimeninog navoenja vie stvari propisuje se da predmet zaloge mogu biti dvije stvari, na primjer, u odreenom skladitu ili prodavnici. 168 ZOZP, lan 10. 169 ZOZP, lan 12. 170 ZOZP, lan 13. 171 ZOZP, lan 30. 172 ZOZP, lan 56. 173 ZOZP, lan 59. 174 Vidi: A. Glogini-Ninaca, Pravo zaloge, Specijalni prilog Savremene prakse, br. 1/04, str. 70. 175 Naravno, to dovodi do trokova upisa i izmjene podataka u registru, ali ti nedostaci su zanemarljivi u odnosu na prednosti koje registracija donosi.
164

163

24

Zanimljivo je da je i Specijalni predstavnik Generalnog sekretara UN na Kosovu i Metohiji dana 7.2.2001. godine donio Uredbu o zalogama, ija je pretenzija da na sveobuhvatan nain regulie materiju zalonih prava na pokretnim stvarima i pravima, a koja je uvela i pojam bezdravinske (registrovane) zaloge.176 Dakle, evidentno je da su zemlje nasljednice bive SFRJ ispoljile samostalnost u kreiranju novih sredstava osiguranja na pokretnim stvarima putem bezdravinske zaloge, te da nema idealnog cjelovitog rjeenja. Razumljivo je da to stvara dosta problema u pravnom saobraaju izmeu ovih drava, to svakako moe ugroziti sigurnost povjerilaca. Sa tim problemom se, inae, suoila i Evropska unija koja je mnogo vee trite od bive SFRJ i zbog toga se intenzivno razmilja o unifikaciji prava u ovom domenu, to moe da bude putokaz i za regulativu u ostalim zamljama. Ova tura i sumarna analiza bezdravinske zaloge u zemljama nasljednicama bive SFRJ je posebno interesantna, jer su ove zemlje poslije raspada bive drave imale u ovoj oblasti istu poetnu poziciju kao i Bosna i Hercegovina. 3. Bezdravinska zaloga na pokretnim stvarima u Bosni i Hercegovini USAID-ov projekt pravne reforme sa ciljem pruanja tehnike pomoi Bosni i Hercegovini pri uspostavljanju globalnog pravnog, ekonomskog i poslovnog okruenja koje podstie razvoj privatnog sektora poeo je sa radom 1997. godine. Izmeu ostalog, taj projekat je ukljuio i analizu postojeeg zakonodavstva, pa se tako dolo do zakljuka da je neophodno donijeti propis o registrovanim zalogama koji bi trebao da ima veliki doprinos u razvoju trine ekonomije i uspjenom provoenju postupka privatizacije i koji bi omoguio prvenstveno malim preduzeima dobijanje kredita za kupovinu i investiranje u nove opreme i tehnologije davanjem u zalog cijelog preduzea ili pak dijela preduzea.177 Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, poslije mnogo priprema, na sjednici Predstavnikog doma odranoj 4.5.2004. godine i sjednici Doma naroda odranoj 21.5.2004. godine, usvojila je Okvirni zakon o zalozima (Okvirni zakon).178 Ovaj zakon, sa slinim zakonima koji su ve ranije doneseni u entitetima i Brko- Distriktu Bosne i Hercegovine, predstavlja novinu u naem pravnom poretku i svakako zasluuje posebnu panju. Zakon je donesen sa eljom da se na bosanskohercegovakom tritu radne snage, kapitala, roba i usluga urede osnove zalonog prava i voenje registra zaloga. USAID- ov projekt registra zaloga na pokretnoj imovini179 ima za cilj da se stvori to povoljnije okruenje za obezbjeenje kredita i da podstakne finansijske institucije da daju povoljne kredite koji e omoguiti dalji razvoj privrednih aktivnosti. Posebno je znaajno da potencijalni kreditori u cijeloj Bosni i Hercegovini mogu putem registra da brzo dobiju pouzdane i tane informacije o postojeim potraivanjima na pokretnoj imovini. Materija zakona je sistematizovana u 39 lanova i 6 poglavlja. U nastavku emo se osvrnuti na najvanije odredbe tog zakona, te sve ostalo to je od uticaja na sistem registarske zaloge kod nas.

O tome opirno: D. eli, Pravo zaloge prema "Uredbi" Specijalnog predstavnika za Kosovo i Metohiju, Pravni ivot, br. 10/05, str. 543. 177 O registrovanim zalogama opirno: M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 154 200. 178 Objavljen u Slubenom glasniku BiH br. 28/04, stupio na snagu 1.7.2004. godine. 179 O registrovanim zalogama na pokretnim stvarima u BiH v. D. Mutapi, Registrirane zaloge na pokretnim stvarima i lanskim udjelima, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2003, str. 413; M. Lasi, Prijedlog Okvirnog zakona o zalozima BiH s posebnim osvrtom na odredbe meunarodnog privatnog prava, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2004, str. 351; M. Hadimusi, Zaloga sredstvo osiguranja postojeih ili buduih potraivanja, ZIPS, br. 1022/04, str. 31.

176

25

3.1. Okvirni zakon o zalozima 3.1.1. Opte odredbe Na ovom mjestu se objanjava ta ini predmet ovog zakona, zatim se daje tumaenje izraza, a postoje i odredbe o tome ta moe biti predmet zaloga. Prije svega, istie se da su tri glavne vrste prava na koje se ovaj zakon primjenjuje: zalog, posebno vlasniko pravo i srodno pravo. Pored toga, tretiraju se i strana, kao i ranije steena prava.180 Za postojanje ovih vrsta prava kreditor treba da zna prije donoenja odluke u vezi davanja nekog kredita i provjerom u registru on jednostavno moe da dobije relevantnu informaciju. Zakon daje i opirne definicije ovih prava.181 Moramo na ovom mjestu da konstatujemo da termini i definicije, kao i sav nomotehniki koncept zakona, nisu u duhu pozitivnih propisa, tradicije i prakse na ovim prostorima, pa to u praktinoj primjeni moe lako da dovede do konfuzije i da izazove dosta problema. Sigurno je da je prilikom izrade zakona trebalo biti obazriv i o tome voditi vie rauna i to svakako predstavlja jedan od njegovih bitnih nedostataka. Neophodno je usaglaavati domai pravni sistem sa modernim pravima u svijetu, ali pri tome treba voditi rauna da se ne vri nekretika recepcija tuih pravnih rjeenja koja se ne uklapaju u nae pravo. Isto tako, nema sumnje da struna terminologija mora da bude zastupljena u zakonima, ali je bitno da tekst bude razumljiv za sve one zbog kojih je donesen, bez potrebe za posebnim objanjenjima pravnih strunjaka, a to u konkretnom primjeru nije sluaj. Inae, zalog se moe zasnovati na stvari u svojini zalonog dunika, kao i na stvari na kojoj e on stei pravo svojine tek nakon zakljuenja ugovora o zalogu.182 Ovo je veoma znaajno za pravilno funkcionisanje modernog sistema osiguranog finansiranja. Bilo bi zaista neracionalno da se npr. svaki put kada trgovac robom nabavi nove zalihe, zahtijeva zakljuenje novog ugovora o zalogu. Dakle, duniku se na ovaj nain dozvoljava zalaganje naknadno nabavljene stvari, a logino je da e zalog proizvoditi pravne posljedice im dunik postane vlasnik tih stvari. 3.1.2. Prava i obaveze zalonog povjerioca i zalonog dunika Zalog nastaje kada se ispune etiri uslova, bez obzira na redosljed ispunjenja: a) postojanje registracije koja se odnosi na taj zalog u Registru zaloga; b) zakljuenje ugovora o zalogu izmeu zalonog dunika i zalonog povjerioca; c) lice koje je oznaeno kao zaloni dunik u registraciji treba da je vlasnik stvari koja je ugovorom o zalogu odreena kao obezbjeenje i d) lice koje je oznaeno kao zaloni povjerilac u registraciji odnosno neko drugo lice u skladu sa ugovorom o zalogu ili sa njim povezanim ugovorom je dalo ili se obavezalo dati kredit licu oznaenom kao zaloni dunik u registraciji.183 Prema tome, mogue je da se izvri registracija budueg zaloga prije potpisivanja ugovora o zalogu ili prije nego to zaloni dunik postane vlasnik odreene stvari, ali ona sama po sebi ne moe uspostaviti zalog. Registracija je obavijest da zalog postoji ili da moe postojati u budunosti. Meutim, kao to smo vidjeli, zalog nastaje tek kada budu ispunjeni i ostali propisani uslovi. Ugovor o zalogu treba da bude sainjen u pismenoj formi, ali se za njegovu valjanost ne trai notarska obrada, odnosno ovjera, niti ovjera kod suda ili
180 181

Okvirni zakon, lan 1. Okvirni zakon, lan 2. 182 Okvirni zakon, lan 3. stav 1. 183 Okvirni zakon, lan 4. stav 1.

26

odgovarajue optinske slube. U ugovoru o zalogu obezbjeenje mora biti dovoljno odreeno da se na pouzdan nain moe identifikovati ukoliko za to bude potrebe, kada se postavi pitanje valjanosti, prava prvenstva i izvrenja zalonog prava.184 Ako ugovor o zalogu ne zadovoljava ovaj uslov, on razumljivo nee proizvoditi pravne posljedice. Zalog i posebna svojinska prava, kao i njihova postojea prava prvenstva u odnosu na obezbjeenje mogu da se proteu i na korist od obezbjeenja. Uslov je da registracija tog zaloga i posebnog svojinskog prava ukljuuje i opis koristi iz obezbjeenja, te da je korist od obezbjeenja novac ili potraivanje plativo po osnovu police osiguranja ili naknade tete za izazvane gubitke, odnosno priinjenu tetu na obezbjeenju.185 Ovo je bitna odredba, jer se korist od obezbjeenja odnosi na stvari koje je zaloni dunik stekao u zamjenu za prvobitno zaloenu stvar, kao i na pravo na isplatu od osiguranja na ime gubitka ili oteenja zaloene stvari. Zalog na korist od obezbjeenja je, u stvari, produetak zaloga na prvobitno zaloenoj stvari. Zaloni povjerilac i zaloni dunik imaju pravo da postignu dogovor da se zalog na koristi od obezbjeenja ne prenosi. 3.1.3. Prava prvenstva Pravo prvenstva izmeu suprotstavljenih zaloga, posebnih vlasnikih prava i srodnih prava se odreuje prema skupu pravila za odreene situacije. Opte pravilo je jednostavno i temelji se na redosljedu kojim se registracije vre u registru zaloga i to tako to ranija registracija ima prioritet u odnosu na kasniju,186 to je sasvim logino i opravdano. Zakon donosi i pravila o posebnom pravu prvenstva,187 pravu prvenstva kupca i zakupca,188 pravu prvenstva zaposlenika kod zalonog dunika,189kao i pravu prvenstva u odnosu na budue isplate.190 Isto tako, postoje i posebna pravila o pravu prvenstva na obezbjeenju privrenom za nepokretnu stvar,191 pravu prvenstva na obezbjeenju spojenom za drugu pokretnu stvar,192 pravu prvenstva u odnosu na trgovake hartije od vrijednosti ureene drugim zakonima, te promjenu reda prvenstva. 3.1.4. Registar zaloga Registar zaloga se osniva u cilju registracije i dobijanja informacija o zalozima, posebnim svojinskim pravima, srodnim pravima, stranim pravima i ranije steenim pravima u skladu sa ovim i drugim zakonima koji dozvoljavaju registraciju. Registar zaloga vodi Kancelarija za registar, koja postoji kao osnovna organizaciona jedinica u sastavu Ministarstva pravde Bosne i Hercegovine. Ministar pravde imenuje efa Registra zaloga, njegovog zamjenika i ostale slubenike koji su tu zaposleni, saglasno Pravilniku o zalozima. ef Registra zaloga rukovodi radom ove institucije.193

184 185

Okvirni zakon, lan 5. stav 1. Okvirni zakon, lan 6. 186 Okvirni zakon, lan 7. 187 Okvirni zakon, lan 8. 188 Okvirni zakon, lan 9. 189 Okvirni zakon, lan 10. 190 Okvirni zakon, lan 11. 191 Okvirni zakon, lan 12. 192 Okvirni zakon, lan 13. 193 Okvirni zakon, lan 16.

27

Ministar pravde donosi propise o radu Registra zaloga i proceduri registracije.194 Smatramo da su time ministru data prevelika ovlatenja i da je ovu bitnu materiju trebalo zakonski regulisati. Na ovaj nain vidljivo je da je taj znaajni segment, jedan od najvanijih za uspjeno provoenje zakona u praksi, nepotrebno marginalizovan. U ovom poglavlju su odreene i neke od glavnih karakteristika sistema Registra zaloga. Tako npr. svakoj registraciji mora biti dodijeljen broj koji oznaava vrijeme i redosljed unosa registracije u bazu podataka.195 Razumljivo je da se registracijski broj ne moe dodijeliti vie od jednog puta. Dakle, na taj nain se onemoguava istovremeno registrovanje dva ili vie zaloga na ime istog zalonog povjerioca i u pogledu istog predmeta. Nakon izvrene registracije, lice moe traiti izvod iz Registra zaloga u vidu Potvrde o registraciji, odnosno Potvrde o rezultatu pretrage. Svaka osoba koja vri registraciju (ili njenu promjenu) mora potvrdu registracije (odnosno promjene) dostaviti licu koje je oznaeno kao dunik, u roku od sedam dana od njenog unosa.196 Da bi se ova zakonska obaveza ispunila, duniku se mora dostaviti papirna kopija prikaza sa ekrana kompjutera. ef Registra zaloga duan je da izda traeni izvod, ukoliko je trailac prije ili istovremeno sa podnoenjem zahtjeva platio propisanu taksu. Prihod ostvaren pruanjem usluga Registra zaloga e predstavljati prihod budeta institucija Bosne i Hercegovine.197 Registar zaloga sa svim podacima mora da bude dnevno dostupan zainteresovanim graanima u entitetskim ministarstvima pravde.198 Lice koje ima interes za informacije pohranjene u bazi podataka mora izvriti pretragu. Ona se vri po osnovu tri kriterijuma: jedinstvenog matinog broja, odnosno poreskog broja pravnog lica, serijskog broja stvari ako se zahtijeva da stvar bude tako opisana i registracionog broja koji je dodijeljen od registra zaloga.199 Postojanje i sadraj podataka koji se nalaze u Registru zaloga moe se dokazati iskljuivo izdatim izvodom. Ovaj dokument ima karakter i dokaznu snagu javne isprave u pogledu injenica koje su u njemu sadrane, ako se ne dokae suprotno.200 Nakon ispunjenja obaveze koja je obezbijeena zalogom, registraciju bi trebalo izbrisati.201 Meutim, ukoliko postoji ekonomski interes da se to ne uradi, registracija moe i da ostane. Ovo e se deavati u sluajevima kada stranke ele da zadre registraciju da bi se olakala budua poslovna saradnja i kako bi se zadralo pravo prvenstva koje ona omoguava. ef Registra zaloga moe da odbije registraciju ukoliko, po njegovom miljenju, ta registracija nije u saglasnosti sa ovim zakonom ili Pravilnikom o zalozima. On je duan da o tome obavijesti podnosioca u digitalnoj formi, navodei razloge zbog kojih je to uinjeno.202 Do odbijanja da se izvri registracija e doi u situacijama kada nije udovoljeno odreenim formalnim uslovima.203 To je neophodna karakteristika sistema Registra zaloga, jer on moe funkcionisati samo ako su ispunjeni svi propisani uslovi. Poslije prijema obavijesti, podnosilac zahjteva za registraciju ima mogunost da ispravi greke i podnese novi zahtjev. ef Registra ili pak
194

Ministar pravde BiH donio je Pravilnik o zalozima, koji je objavljen u Slubenom glasniku BiH br. 53/04. Ovim pravilnikom su odreene mnoge bitne pojedinosti za funkcionisanje registra u praksi. 195 Okvirni zakon, lan 18. stav 1. 196 Pravilnik o zalozima, lan 17. stav 2. 197 Pravilnik o zalozima, lan 7. taka 5. 198 Okvirni zakon, lan 18. stav 4, 5 i 6. 199 Okvirni zakon, lan 19. stav 1. 200 Okvirni zakon, lan 21. 201 Vidjeti lan 23. Okvirnog zakona. 202 Okvirni zakon, lan 24. 203 Primjera radi, u zahtjevu nisu navedeni zaloni povjerilac ili zaloni dunik odnosno obezbjeenje itd.

28

njegovi slubenici ne odgovaraju za tanost unesenih podataka. U pogledu toga postoji odgovornost lica koje vri registraciju. 3.1.5. Povrede obaveza iz ugovora o zalogu i izvrenju Ovo poglavlje se bavi izvrenjem prava iz ugovora o zalogu ili ugovora kojim je zasnovano strano pravo u obliku zaloga.204 Cilj je da se omogui brza i jednostavna zapljena i prodaja predmeta obezbjeenja.205 Za postupak izvrenja nadleni su izvrni sudovi entiteta i Brko- Distrikta Bosne i Hercegovine. Nezadovoljna strana ima mogunost zatite svojih prava u parninom postupku. Pokretanje tog postupka nema uticaja na proces izvrenja.206 Postupak izvrenja pokree se na zahtjev zalonog povjerioca poslije povrede obaveza iz ugovora o zalogu. Interesantno je da Potvrda o registraciji predstavlja izvrni naslov. No, izvrenje e se provesti samo ukoliko zaloni povjerilac, pored Potvrde o registraciji, dostavi sudu i ugovor o zalogu.207 Zaloni povjerilac moe predloiti dva naina zapljene i prodaje predmeta obezbjeenja. Prije svega, on moe zatraiti da sudski izvrilac oduzme obezbjeenje i da mu ga preda radi prodaje, a pored toga postoji mogunost da predloi da sudski izvritelj oduzme taj predmet i sam izvri njegovu prodaju.208 Ukoliko je predmet obezbjeenja predat zalonom povjeriocu, on je obavezan da izvri prodaju prema uslovima propisanim u zakonu. To je znaajna odredba, jer su kreditori najbolje upoznati sa trinom vrijednou odreenih stvari koje slue kao obezbjeenje. Zaloni povjerilac i zaloni dunik mogu postii dogovor da i sam zaloni povjerilac moe izvriti zapljenu predmeta obezbjeenja, a kasnije i njegovu prodaju. Uslov za to je da postoji pismena saglasnost zalonog dunika, koja se moe dati samo nakon povrede ugovora o zalogu.209 Lice koje je odreeno da proda obezbjeenje (zaloni povjerilac ili slubenik za zapljenu) duno je da najmanje 15 dana prije prodaje tog predmeta o tome obavijesti dunika i ostale osobe koje su u pogledu toga registrovale svoja prava.210 Primarna funkcija ovog obavjetenja je da za prodaju saznaju lica koja imaju pravo na iskup obezbjeenja, a isto tako bitno je da zaloni dunik ili druga lica mogu da poduzmu mjere nadzora naina prodaje ili kupovine obezbjeenja. U odreenim situacijama, ova obaveza ne postoji. Radi se o sluajevima kada odgaanje prodaje moe dovesti do propadanja ili smanjenja vrijednosti objekta obezbjeenja, zatim kada su trokovi vezani za odravanje i uskladitenje obezbjeenja nesrazmjerno visoki u odnosu na njegovu vrijednost, te kada sud odlui da ova obavijest nije neophodna.211

Okvirni zakon, lan 25. stav 1. Ovaj zakon se ne primjenjuje na izvrenje srodnih prava, posebnih vlasnikih prava, ranije uspostavljenih prava ili stvarnih prava u obliku posebnih vlasnikih prava. Nastanak ovih prava, kao i eventualni izvrni postupak, ureuju posebni zakoni. 206 Okvirni zakon, lan 25. stav 2 i 5. 207 Okvirni zakon, lan 26. stav 1. Imajui u vidu da sama registracija nije dovoljna za uspostavljanje zaloga, zaloni povjerilac e morati da dokae da su ispunjeni uslovi iz lana 4. zakona i da postoji zalog na stvari koju on eli zaplijeniti. 208 Okvirni zakon, lan 26. stav 2. 209 Okvirni zakon, lan 26. stav 3. 210 Okvirni zakon, lan 29. stav 1. 211 Okvirni zakon, lan 29. stav 3.
205

204

29

Novac dobijen prodajom obezbjeenja, prevashodno se koristi za pokrivanje trokova nastalih izvrenjem ugovora o zalogu, a ostatak se mora poloiti na poseban depozitni raun otvoren u banci Bosne i Hercegovine u skladu sa Pravilnikom o zalozima.212 Savjestan kupac koji kupi stvar u skladu sa zakonom i stekne posjed, postaje vlasnik te stvari bez bilo kakvih tereta, a pri tome nije od znaaja da li je prodavac ispunio predviene zakonske uslove.213 To je logino rjeenje, jer kupac ne moe znati da li su prilikom prodaje ispunjeni svi traeni uslovi. Jasno je da je prodavac odgovoran za tetu koja je nastala neizvrenjem obaveza iz zakona, ali to ne moe da utie na prava savjesnog kupca. Ukoliko ne postoji kupeva dobra vjera u ovakvim situacijama, razumljivo je da on ne moe da ima pomenuto pravo. Kao to smo ve istakli, uslov za zatitu savjesnog kupca je da predmetnu stvar dri u svom posjedu. Zakonski povjerilac ili sudski izvritelj duni su da zalonom duniku i ostalim zainteresovanim licima u roku od osam dana od dana prodaje daju sve esencijalne informacije u pogledu objekta obezbjeenja, a novac dobijen prodajom se mora rasporediti u skladu sa odredbama ovog zakona koje ureuju pravo prvenstva.214 Zaloni dunik ili lice sa niim pravom prvenstva, imaju pravo da u bilo koje vrijeme prije prodaje izvre iskup obezbjeenja.215 Prema tome, ovo pravo nije ogranieno samo na zalonog dunika, ve se protee i na povjerioca sa niim redom prvenstva, koji ga moe realizovati tako to e zalonom povjeriocu vieg reda platiti iznos glavnice i prouzrokovane trokove. 3.1.6. Prelazne i zavrne odredbe Okvirni zakon ureuje i veoma vano pitanje valjanosti i prava prvenstva zaloga na pokretnoj stvari u situaciji kada je, pored domaeg pravnog sistema, ukljueno i strano pravo.216 Odredbe o primjeni pravila meunarodnog privatnog prava treba da omogue nesmetan protok pokretne imovine, kao predmeta zaloga, izmeu Bosne i Hercegovine i drugih drava. Bez ovog mehanizma, koji postoji u savremenim sistemima, postojala bi opasnost da se ogranii kretanje pokretne imovine prema lokalnoj jurisdikciji. Primjera radi, postoji situacija kada predmet obezbjeenja predstavlja garanciju za dva zaloga. Prvi zalog je npr. zasnovan u Republici Hrvatskoj, a drugi kasnije u Bosni i Hercegovini. Odredbe Okvirnog zakona slue da se izbjegnu bilo kakve nedosljednosti ili sukob zakona i bave se stranim pravima koja imaju iste karakteristike kao posebno vlasniko pravo ili zalog (jasno bez registracije). Odvojeno se ureuju sukobi takvih prava na tjelesnim stvarima i na potraivanjima. U sluaju da se radi o tjelesnim stvarima primjenjuje se zakon podruja na kome se stvar nalazila kada je strano pravo uspostavljeno.217 Slino pravilo vrijedi i kada su u pitanju suprotstavljena prava na potraivanjima. U ovom poglavlju se ureuje i komplikovani problem ranije steenih prava i pravo prvenstva izmeu ovih prava sa pravima koja su uspostavljena nakon stupanja na snagu
Okvirni zakon, lan 30. stav 1. Okvirni zakon, lan 31. 214 Okvirni zakon, lan 32. stav 1 i 2. 215 Zaloni dunik se moe odrei prava na iskup, tako to poslije povrede ugovora o zalogu, sklopi pismeni ugovor sa zalonim povjeriocem kojim se ovog prava odrie. On se ne moe odrei ovog prava prilikom potpisivanja ugovora o zalogu, jer je tada zaloni povjerilac u dominantnoj poziciji (duniku je potreban kredit), pa bi to moglo dovesti do zloupotreba na njegovu tetu. 216 Okvirni zakon, lan 35. 217 Npr. sudija u BiH e morati da primijeni zakon Republike Hrvatske kako bi odluio da li je strano pravo valjano u BiH.
213 212

30

Okvirnog zakona. Ranije steeno pravo, koje je registrovano u Registru zaloga u roku od 90 dana od dana kada je ovaj zakon stupio na snagu, smatra se registrovanim na dan kada je ovaj zakon stupio na snagu. Kupac odnosno zakupac obezbjeenja ima pravo prvenstva nad ranije steenim pravom na obezbjeenju, ukoliko to pravo nije registrovano u Registru zaloga prije nego to je kupac, odnosno zakupac stekao pravo na tom obezbjeenju.218 Zbog toga je bilo veoma vano izvriti registraciju ranije steenih prava, jer bez toga ona nemaju zatitu u odnosu na prava koja su steena kasnije. Svako lice koje u skladu sa ovim zakonom trai zatitu svojih prava mora se ponaati savjesno i prema standardima ponaanja mjesta na kome se pravni posao vri.219 Logino je da se uobiajeni standardi ponaanja prihvatljivi na mjestu obavljanja odreene transakcije na tritu odreuju prema objektivnom kriterijumu. Ukoliko je Okvirni zakon u suprotnosti sa drugim zakonima u Bosni i Hercegovini, primjenjivae se ovaj zakon.220 Dakle, taj zakon ima prvenstvo u odnosu na sve druge zakone koji reguliu ovu oblast.221 Mislimo da je bilo poeljno normirati i usklaivanje tih zakona sa odredbama Okvirnog zakona i u pogledu toga propisati odreene rokove. Kod ovakvog stanja stvari, kada se ima u vidu da ve postoje drugi zakoni, sigurno je da u praksi moe da bude dosta nejasnoa. Vrijeme koje je pred nama brzo e donijeti odgovor u vezi svih dilema koje se sada nameu u ovoj oblasti. 4. Zakljuak U praksi je oigledno da ne postoji takvo sredstvo obezbjeenja koje optimalno rjeava sve probleme koji se tiu sigurnosti povjerilaca i dunika, kao i treih lica. Ono to je svakako najbitnije je da je Okvirnim zakonom izbjegnuto negativno dejstvo deposesije, a omoguen adekvatan publicitet prava zalonih povjerilaca upisom u registar zaloga. Ovaj propis, i pored navedenih nedostataka, zasluuje prelaznu ocjenu zbog toga to su njime normativno uobliene osnovne karakteristike koje mora da ima jedno ovakvo sredstvo osiguranja da bi moglo da posjeduje upotrebnu vrijednost. Ovdje prevashodno mislimo na efikasnu zatitu povjerilaca u odnosu na trea lica i u odnosu na zalonog dunika. Kao to se iz izloenog moe primijetiti, koncepcija navedenog zakona (a i entitetskih zakona iz ove oblasti, kojima se u ovom radu nismo detaljnije bavili) se bazira na sljedeem: - zalogodavac zadrava zaloenu pokretnu imovinu u svom posjedu, to mu omoguava njeno stalno i produktivno koritenje, te ostvarivanje finansijskih pretpostavki za blagovremeno ispunjenje obaveze (npr. taksista zaloi svoj putniki automobil, ali pomou njega i dalje ostvaruje prihode kako bi mogao vratiti dug); - zalogodavac moe dati u zalog cjelokupnu svoju imovinu; - zalogoprimac ima mogunost sigurne procjene kreditne sposobnosti zalogodavca i - zalogoprimac u sluaju potrebe ima na raspolaganju efikasan sistem za ostvarivanje svojih prava ukoliko dunik na vrijeme ne ispuni svoju obavezu.
218 219

Okvirni zakon, lan 36. Okvirni zakon, lan 37. 220 Okvirni zakon, lan 38. 221 Republika Srpska je donijela Zakon o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima i lanskim udjelima (Slubeni glasnik RS br. 16/00 i 52/01), a Federacija BiH Zakon o registriranim zalogama na pokretnim stvarima i lanskim udjelima (Slubene novine Federacije BiH br. 17/02). Slian propis postoji i u Brko Distriktu BiH. O bezdravinskoj zalozi u Republici Srpskoj v. D. Medi, Bezdravinska zaloga u pravu Republike Srpske, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama Jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 186-197.

31

Od usvojenih rjeenja sve strane bi trebale da imaju viestruke koristi. Budet treba da ima prihode od taksa koje se plaaju na ime registracije i izdavanja izvoda iz registarskih uloaka. Zajmoprimac ima mogunost da u zalogu da cjelokupnu svoju imovinu i dobije kredit koji je jednak njenoj ukupnoj vrijednosti. S druge strane, zajmodavac moe da dobije u zalogu ne samo imovinu kupljenu sredstvima kredita, nego i svu imovinu dunika, koji ne bi prekidao svoju uobiajenu poslovnu aktivnost u kojoj se zaloena imovina koristi. Sigurniju poziciju i veu garanciju za svoje zajmove imaju i banke, kao posebna kategorija zajmodavaca. To bi, u skladu sa postojeim bankarskim propisima, trebalo da reducira odredbe kojima se uslovljava i ograniava davanje kredita, a oekuje se i smanjenje kamatne stope, te inflacijskog pritiska. Postojanje centralnog registra je veoma znaajno i ima zadatak da omogui brzu i pouzdanu informaciju, da sprijei mnoge zloupotrebe i da znatno doprinese poveanju sigurnosti zajmodavaca. Ipak, ovim zakonom nije otklonjen najkrupniji nedostatak jednog bezdravinskog sredstva obezbjeenja, a to je da zaloni povjerilac posjed stvari, u sluaju dunikovog odbijanja, moe stei samo sudskim putem. Naravno da e proces primjene zakona (ivot je mnogo suptilniji od propisa) otvoriti jo mnoge dileme i sporna pitanja koja u vezi ovoga mogu da nastanu i tek protekom vremena e se sa sigurnou moi vidjeti kako e sve propisano da funkcionie u praksi. Meutim, donoenje Okvirnog zakona, koji ima prioritet, pored postojanja ve ranije donesenih zakona iz ove oblasti, otvorilo je dosta dilema koje treba rijeiti u narednom periodu. Oigledno je da je taj zakon imao pretenziju da rijei sva esencijalna pitanja koja se tiu ove vrste zalonog prava, pa se opravdano moe postaviti i pitanje smisla daljeg postojanja entitetskih zakona. Zbog toga njegov naziv, u stvari, predstavlja samo privid. Takoe, vidljivo je da su Okvirnim zakonom, pored institucionalnih i procesualnih, propisani i materijalnopravni aspekti iz oblasti zalonog prava, to moe da dovede do kolizije sa odredbama sistemskih zakona. Nesumnjivo je da to predstavlja negativan primjer pokuaja da se pravni sistem reformie na konzistentan nain, jer zakonodavna tradicija i razlozi pragmatinosti nalau da zalono pravo bude sveobuhvatno regulisano upravo u zakonu koji ureuje vlasnitvo i ostala stvarna prava, dok je ovim zakonom trebalo samo omoguiti uvoenje registra i postaviti osnovne principe njegovog rada.Isto tako, Okvirni zakon je tako koncipiran da njegov nomotehniki koncept nije u duhu nae pravne tradicije, to u procesu primjene moe da dovede do neeljenih problema. No, nema sumnje da donoenje ovog zakona ima veliki znaaj za razvoj povoljnog ambijenta za komercijalne aktivnosti. Zahvaljujui njegovom postojanju, kreditori imaju priliku da dou do potpunih obavjetenja koja e biti relevantna za donoenje eventualne odluke o njihovim buduim ulaganjima. Nedvojbeno je da ovaj zakon, zajedno sa drugim reformskim propisima, treba da odigra kljunu ulogu u razvoju trine privrede i uspjenom provoenju procesa tranzicije. Posebno je znaajno da e se registracija zaloga odvijati bez ukljuivanja sudova, koji su preoptereeni drugim poslovima, te to je predvien relativno brz i efikasan postupak izvrenja. Ipak, najvanije je da registrovana zaloga konano zaivi u pravom smislu rijei i da postane stvarnost na ovim prostorima, kako zbog njenih prednosti u odnosu na runu zalogu, tako i zbog injenice da moe predstavljati i supstitut hipoteci u situacijama kada se ona ne moe uspostaviti zbog problema koji su vezani za evidenciju nekretnina.

32

HIPOTEKA PREMA NACRTU ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA REPUBLIKE SRPSKE/FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvod Zalono pravo je stvarno pravo na tuem objektu, a hipoteka je zalono pravo na nekretnini.222 Mi nemamo svoju rije za hipoteku, pa koristimo ovu rije grkog porijekla, koja je nastala od rijei pod i staviti, to znai podstaviti odnosno opteretiti, iji je zajedniki smisao staviti stvar pod neiju vlast.223 Ovim pravom se moe osigurati samo novano potraivanje,224 za razliku od ostalih zalonih prava kojima se moe osigurati svaka trabina.225

T. Tumbri, Zalono pravo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/81, str.137. Opti imovinski zakonik za Crnu Goru je za hipoteku upotrebljavao rije zastava, ali ovaj termin nikada nije bio u iroj upotrebi. U slovenakom jeziku se rije zastava upotrebljava za oznaavanje zalonog prava uopte. Srpski graanski zakonik hipoteku naziva i batinskom ili miljakom zalogom, a nastajala je upisom duga, odnosno pismene isprave o dugu u sudske knjige - ubatinjenje (intabulacija) v. . Pavlovi, Batinske knjige, spis objavljen u knjizi Hipotekarno pravo u Kneevini Srbiji, Beograd, 1868; . Peri, Stvarno pravo, Beograd, 1922, str. 209; O. Stanojevi, Rimsko pravo, Beograd, 1992, str. 206. Termin hipoteka se koristi i u uporednom pravu (njemakom, francuskom i italijanskom), a u engleskom pravu se koristi naziv mortgage. 224 Po nekim pravima - npr. vajcarski graanski zakonik, lan 794., dovoljno je da se potraivanje moe izraziti u novcu. Miljenja smo da se moe prihvatiti stav da je neophodno da potraivanje tek u fazi utvrenja njegovog postojanja i dospjelosti dobije novani izraz. Slino i: M. Lazi, Sadrina hipoteke, magistarska teza, Ni, 1994, str. 49. 225 Vidi; D. Medi, Zalono pravo na nepokretnim stvarima (hipoteka), Glasnik pravde, br. 6/00, str. 88; . Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potraivanja (I dio), Pravni savjetnik, br. 5/01, str. 17; . Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potraivanja (II dio), Pravni savjetnik, br. 6/01, str. 29; B. oli, Pravo zaloge na nepokretnostima, Pravni ivot, br. 12/87, str.1489; B. Toanac, Hipoteka, Izbor sudske prakse, br. 7-8/93, str. 24; M. Lazi, Hipoteka, nunost njenog reformisanja kao zahtev trine privrede, Pravni ivot, br. 10/96, str. 145.; D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja
223

222

33

Hipoteka je stari institut graanskog prava koji predstavlja tekovinu civilizacije ljudskog drutva. Ona je zahvaljujui stalnom prilagoavanju postala najrazvijeniji oblik zalonog prava226 koji je do dananjih dana ne samo zadrao, nego i poveao svoj znaaj. Svrha hipoteke je da osigura, ali i omogui izvrenje obaveze iz obligacionog odnosa koju dunik nije dobrovoljno ispunio. Njeno postojanje vri psiholoki pritisak na dunika, a ukoliko to ne bi imalo efekta, hipotekarni povjerilac se moe namiriti iz vrijednosti zaloene nekretnine. Hipoteka se odnosi na odreeno potraivanje i odreenu nekretninu, promjena vlasnika optereene nekretnine nije pravno relevantna,227 a povjerilac je ovlaen na nain odreen zakonom da trai namirenje svog potraivanja iz vrijednosti te nekretnine prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipoteku, kao i prije povjerilaca koji su hipoteku stekli poslije njega, ukljuivi i steajni postupak.228 Savremeno hipotekarno pravo nastaje u XVIII i XIX vijeku kao produkt razvoja zalonog prava u razliitim sistemima prava, a tenja je bila da se stvori takav oblik obezbjeenja koji e maksimalno osigurati pravni poloaj povjerioca, a to manje oteati faktiki poloaj dunika do momenta realizacije zaloge. U socijalizmu gotovo marginalizovana,229 hipoteka danas ponovo postaje veoma interesantna i doivljava svoju punu afirmaciju, kao najsigurniji instrument stvarno-pravnog obezbjeenja i ostvarivanja finansijske discipline. Za njen dalji razvoj i modernizovanje neophodno je to prije izvriti svojinsku transformaciju kako bi se definisali titulari prava na nekretninama sa klasinim svojinsko-pravnim ovlatenjima, zatim aurirati javne knjige koje vode evidenciju prava u pogledu nekretnina i uskladiti ih sa stvarnim stanjem230, te ustanoviti brz i efikasan postupak za njenu realizaciju. Restrukturiranje stvarnih prava posebno zahtijeva reformu hipotekarnog prava kao poluge razvoja kreditnih odnosa u drutvu, koji su osnovna pretpostavka poboljanja standarda graana i oivljavanja privredne aktivnosti.231
potraivanja stanje i pravci razvoja (doktorska disertacija), Novi Sad, 2004; D. Klepi, Hipoteka kao realno sredstvo obezbeenja trabine prema duniku (doktorska disertacija), Kragujevac, 2000. 226 Hipoteka osigurava potraivanje povjerioca, a dunika ne liava posjeda i mogunosti korienja zaloene stvari. Vidi: M. Jankovec, Hipoteka kao sistem obezbeivanja potraivanja, Pravni ivot, br. 10/04, str. 239. 227 M. uvela, Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima, Zagreb, 1987, str. 322, 228 ZOSPO, lan 63. st. 1. 229 Ovo zbog toga to je kod postojanja "drutvene", dakle, niije svojine zalaganje drutvenog vlasnitva drugom pravnom subjektu koji je, takoe, u drutvenom vlasnitvu bilo gotovo bez smisla. Hipoteka logino nije mogla doi do izraaja u uslovima nesvojinskog koncepta drutvene svojine, ograniavanja privatne svojine i naputanja trinih zakonitosti privrede i kredita v. M. Lazi, Sadrina hipoteke... str. 2. U tim uslovima eliminisane su tekovine pravne civilizacije i pravo je u ovoj oblasti bilo pretvoreno u neku vrstu svoje suprotnosti. Tokom osamdesetih godina prolog vijeka poinje vee zanimanje za instrumente obezbjeenja, pa se pojavljuju radovi koji pored ostalih instrumenata razmatraju i hipoteku v. Z. Antonijevi, M. Petrovi i B. Pavievi, Bankarsko pravo, Beograd, 1982. Vidi i R. Bijorac i P. Kneevi, Pravo u postupku realizacije realnih instrumenata obezbeenja, Pravni ivot, br. 11/1998, str. 32. 230 O tome: S. Dimitrijevi, Evidencije nekretnina i upisa zalonih prava preduslovi hipotekarnog kreditiranja, Finrar, br. 8/04, str. 64. Ustrojavanje efikasne i aurne evidencije nepokretnosti i prava na nepokretnosti, kakvu ini sistem zemljinih knjiga, predstavlja i garanciju svojine. ire: M. Orli, Uvoenje i obnavljanje zemljinih knjiga, Pravni ivot, br. 12/00, str. 5. i M. Musli, Zemljine knjige i njihovo mjesto u pravosudnom sistemu, Pravni savjetnik, br. 9/01, str. 59. 231 Vidjeti Poruke 16. susreta pravnika Kopaonike kole prirodnog prava odranog od 13-17.12.2003. koje su objavljene u Zavrnom dokumentu na str. 79.

34

Poto regulative hipoteke kod nas sadri samo naelne, lapidarne odredbe, oito je da ona nije adekvatna i da ne moe da odgovori zahtjevima moderne trine privrede.232 Ovom prilikom moramo konstatovati da u Bosni i Hercegovini ipak postoje odreene novine u oblasti hipotekarnog zalaganja, koje su posljedica izmjene drugih propisa, a ne materijalnog hipotekarnog prava.233 Tako su doneseni novi propisi o javnim registrima nekretnina,234 a reformisan je i izvrni postupak u cilju jednostavnije realizacije hipoteke.235 Kada se u praksi implementiraju zakoni o notarima,236 postojae mogunost izvrenja na osnovu izvrne notarske obraene isprave, a to e svakako poboljati poloaj hipotekarnih povjerilaca. Kod postojeeg stanja stvari neophodno je izvriti temeljitu reformu i materijalnog hipotekarnog prava, kako bi sve prednosti ovog instituta u odnosu na ostala sredstva obezbjeenja dole do punog izraaja.237 U ovom radu emo analizirati bitne novine koje u ovom pogledu predvia Nacrt Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine (Nacrt). 2. Novine u pogledu hipoteke prema Nacrtu Zakona o stvarnim pravima238 2.1. Sistematika U Republici Srpskoj u pogledu hipoteke jo se primjenjuju odredbe Zakona o osnovnim svojinskopravnim odnosima (ZOSPO),239 a za zalono pravo na pokretnim stvarima i zalaganje potraivanja i drugih prava Zakon o obligacionim odnosima (ZOO).240 241 Oba zakona potiu iz bive SFRJ. Slina situacija je i u Federaciji Bosne i Hercegovine, s tim to je ovdje donesen Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima,242 ali izmeu ovog zakona i
O problemima zalaganja nekretnina u BiH opirno: M. Povlaki, Neki aktuelni problemi zalaganja nekretnina u entitetima BiH, Pravna rije, br. 8/06, str. 215. 233 Izuzetak je Brko Distrikt BiH koji je donoenjem Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima (Slubeni glasnik Brko Distrikta BiH br. 11/01, 8/03) reformisao stvarno pravo po ugledu na hrvatsko pravo. 234 Zakon o zemljinim knjigama Republike Srpske (Slubeni glasnik RS br. 74/02) i Zakon o zemljinim knjigama Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH br. 58/02). 235 Zakon o izvrnom postupku Republike Srpske (Slubeni glasnik RS br. 59/03 i 85/03) i Zakon o izvrnom postupku Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH br. 32/03). 236 Zakon o notarima Republike Srpske (Slubeni glasnik RS br. 86/04) i Zakon o notarima Federacije BiH (Slubene novine Federacije BiH br. 45/02). 237 Komparacije radi, veina zemalja nastalih disolucijom SFRJ ve je na nov nain uredila hipotekarno pravo. Republika Hrvatska je to uradila 1996.godine, Republika Makedonija 2000.godine, Republika Slovenija 2002.godine, Republika Crna Gora 2004.godine, a Republika Srbija 2005.godine. Neke od njih su to uinile u okviru reforme stvarnog prava (Republika Hrvatska i Republika Slovenija), dok su neke donijele posebne zakone o hipoteci (Republika Makedonija, Republika Crna Gora i Republika Srbija). 238 O tome: D. Medi, Hipoteka prema Nacrtu Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije BiH, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2007, str. 111-122. 239 lanovi 63-69. Primjera radi, Njemaki graanski zakonik (BGB) samo ekstenzivnosti hipoteke posveuje ak 12 paragrafa (1120-1131). 240 lanovi 966-996. 241 O regulisanju zalonog prava u bivoj SFRJ v. B. Vizner, Komentar Zakona o osnovnim vlasnikopravnim odnosima, Zagreb, 1980, str. 403. 242 Slubene novine Federacije BiH br. 6/98.
232

35

ZOSPO-a nema sutinskih razlika. Priroda zalonog prava kao jedinstvenog instituta sa mjeovitim elementima svakako namee potrebu za njegovim ureenjem na jednom mjestu, to je u svakom sluaju racionalnije i cjelishodnije. Postojanje vie zakona u regulativi ovog instituta ukazuje na stihijnost u njegovoj dosadanjoj razradi. Zbog toga je dobro rjeenje da Nacrt u cjelosti ureuje zalono pravo,243 jer je ono po svojoj pravnoj prirodi upravo stvarno pravo, mada je, kao to smo vidjeli, do sada bilo normativno razdvojeno. Meutim, smatramo da je u Nacrtu, zbog specifinih karakteristika i razlika ipak trebalo odvojiti hipoteku od zalonog prava na pokretnim stvarima i na potraivanjima i drugim pravima i da bi takvo normiranje sigurno bilo preglednije i jasnije, te smanjilo mogunost eventualnih dilema. Inae, miljenja smo da bi najbolje rjeenje u oblasti graanskog prava bilo donoenje Graanskog zakonika, to bi nesumnjivo bio znaajan korak ka uspostavljanju pravne sigurnosti na ovim prostorima. Ovakav zakonik ne predstavlja samo skup posebnih zakona, ve harmoninu cjelinu gdje se sistematizuju i pojedini propisi u pogledu istog pravnog odnosa i njegovo postojanje je svakako odraz pravne kulture odreenog naroda. Zato se rad na izradi tog zakonika ukazuje kao potreba. 2.2. Izuzetak od naela nedjeljivosti Zalono pravo je po svojoj prirodi nedjeljivo.244 Ovo naelo podrazumijeva da zalog (predmet) osigurava cijelo obezbjeeno potraivanje,245 a da itava zaloena stvar sa svim njenim sastavnim dijelovima i pripacima osigurava trabinu povjerioca.246 To se primjenjuje i na runu zalogu i na hipoteku, iako je izriito propisano samo za hipoteku. Po ovom naelu pravo zaloga ne prestaje sve dok njime osigurano potraivanje ne bude u cjelosti namireno.247 Zbog toga dunik nema pravo da zahtijeva ni vraanje cijele zaloene stvari ni vraanje njenog dijela u situaciji kada je isplatio samo dio duga, to je sasvim razumljivo ako je u zalogu data nedjeljiva stvar, pa bi vraanje njenog dijela znaajno umanjilo vrijednost dijela koji je preostao. Jasno je da se kod djelimine isplate ne moe zahtijevati povraaj itavog zaloenog objekta niti nekog njegovog dijela ako to nije fiziki mogue, a zaloga odgovara i za proirenje potraivanja koje nastaje zbog kamata usljed docnje u isplati ugovorenih kamata i trokova naplate trabine. Ukoliko doe do diobe zaloene stvari, ovo pravo postoji i dalje optereujui sve njene dijelove.248

lanovi 139-185. Mada neki autori smatraju da nedjeljivost zaloge ne izvire iz same sutine zalonog prava, kao to nedjeljivost privatne svojine izvire iz same sutine te svojine v . A. Gams, Osnovi stvarnog prava, Beograd, 1980, str. 139. 245 Pored potraivanja u cjelini, obezbjeuju se i kamate i druga sporedna potraivanja, kao i trokovi prinudne naplate. 246 Nema razloga da se zalono pravo ne uspostavi za dio potraivanja i tada ono prestaje kad prestane taj dio trabine. 247 Tako . Pavlovi, u djelu Hipotekarno pravo u Kneevini Srbiji, Beograd, 1868, na str. 11 istie: Kad je jedna est duga isplaena, hipoteka celokupna ostaje da garantuje ostatak duga, kao da nita nije plaeno. 248 Jo u rimskom pravu spominje se nedjeljivost zalonog prava. Na osnovu fragmenata iz Digesta uzetih iz Papijanove liber VIII quaestionum, u kojim pravnik primjeuje da je causs pignoris indivisa, razvija stara germanska doktrina dogmu o nedjeljivosti zalonog prava v. Z. Raovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 360. Naelo nedjeljivosti usvajaju mnogi graanski zakonici. Primjera radi, Italijanski graanski zakonik - lan 2799, Francuski graanski zakonik - lan 2083. (runa zaloga) i
244

243

36

Meutim, u nekim modernim graanskim zakonicima, a i u pravnoj teoriji, zauzeti su stavovi po kojima naelo nedjeljivosti ne treba tretirati tako strogo i kruto, jer dosljedna primjena dovodi i do apsurdnosti.249 Po naem miljenju naelo nedjeljivosti je u sutini opravdano i njegova svrha je da utie na dunika da u cjelosti ispuni svoju obavezu. Ali, isto tako, podravamo stav da ono ne treba da bude pretjerano i da bi sud trebao da uvai zahtjev dunika za povraaj dijela stvari ili jedne od zaloenih stvari, kad god je to fiziki mogue, u sluaju da taj dio ili preostala stvar predstavljaju dovoljno obezbjeenje za povjerioca (ovakvo rjeenje je ve prihvaeno kao izuzetak u sluaju kada je u zalogu data izvjesna suma novca).250 Naime, iako je nedjeljivost ustanovljena prevashodno radi ouvanja interesa povjerioca, to nikako ne znai da ne treba voditi rauna i o interesima druge strane (dunika ili zalogodavca).251 Nema sumnje da uvijek, kada je to mogue, treba imati u vidu opravdane interese obje strane i odstupanje od naela nedjeljivosti svakako ima opravdanje kada su ouvani ekonomski interesi povjerioca, a vraanje dijela stvari pogoduje duniku ili zalogodavcu, ako se ne radi o istom licu.252 Nacrt je upravo ovo imao u vidu i predvidio je izuzetak od naela nedjeljivosti u sluaju smanjenja potraivanja, kada sud moe, na prijedlog zalonog dunika, dopustiti da se zalono pravo ogranii na jedan ili vie predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraivanja.253 Isto tako, prema Nacrtu, ako se otui dio nekretnine ija je vrijednost manje od jedne petine trabine, povjerilac se ne moe protiviti otuenju i oslobaanju tog dijela nekretnine od zalonog prava, ukoliko dunik daje odgovarajue osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnina prua dovoljno obezbjeenje.254 Podravamo ove novine, jer pravna teorija i praksa imaju obavezu da pronalaze rjeenja za ovakve situacije, jasno uz ouvanje svih opravdanih interesa povjerilaca. 2.3. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom Hipoteka, kao i uopte zalono pravo je nesamostalno pravo, ije postojanje zavisi od postojanja i punovanosti prava potraivanja, a prestankom potraivanja, prestaje i hipoteka kao sporedno pravo, akcesorij.255 Postojanje potraivanja je conditio sine qua za postojanje hipoteke.256 Strogo akcesorni (zavisni) karakter hipoteke ogleda se za itavo vrijeme njenog
lan 2114. (hipoteka); vajcarski graanski zakonik - lan 889. str. 2; Austrijski graanski zakonik, paragraf 457. itd. 249 Prema miljenju nekih autora, ovo naelo se moe ograniiti ili odstupiti od njega sporazumom stranaka npr. L. Markovi, Hipotekarno pravo, Beograd, 1911, str. 499. Vidi i: . Rajai, Stvarno pravo skripta, Zagreb, 1956, str. 289. i 290. 250 Slino i: O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, Beograd, 1982, str. 373., D. Stojanovi i B. Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str. 257. 251 Vidi: M. Barto, Koncentracija hipoteke, Arhiv za pravne i drutvene nauke, knj. XXXV, br. 3/37, str. 245. 252 ire o tome: D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja potraivanja stanje i pravci razvoja, Banja Luka, 2005, str. 58. 253 Nacrt, lan 141. taka 9. 254 Nacrt, lan 141. taka 6. Ovo je uvedeno po uzoru na lan 811. vajcarskog graanskog zakonika, prema kome hipotekarni dunik moe prodati parcelu hipotekom optereenog zemljita slobodnu od te hipoteke ako ona vrijedi manje od 1/5 duga, a isplati odgovarajui dio duga ili ako ostatak prua dovoljno garancije za isplatu duga. 255 Vidjeti: I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 1997. str. 387; S. Niki, Akcesornost zalonog prava, Hrvatska pravna revija, br. 9/02, str. 147. 256 M. Zobkow, Akcesorna narav zalonog prava, Mjesenik, br. 5/1898, str. 226. i br. 6/1898, str. 347.

37

postojanja. Akcesornost se, inae, smatra temeljnim naelom zalonog prava i ima svoje korjene jo u rimskom pravu.257 No, naputanje naela akcesornosti zalonog prava, a time i hipoteke,258 otvara mogunost da se to pravo samostalno kree u prometu i da nasljeivanjem pree na lice koje je nasljednik zalonog povjerioca, bez obzira na to prelazi li na nasljednika i potraivanje koje to pravo osigurava.259 Tipian sluaj odstupanja od naela akcesornosti je tzv. svojinska hipoteka. Ona predstavlja pravnu konstrukciju, iju ekonomsku snagu moe aktivirati po svojoj volji samo njen titular. Svojinska hipoteka je hipoteka na sopstvenoj stvari.260 Ta hipoteka moe postojati bez potraivanja, prenosi se samostalno, ali se ne moe realizovati bez postojanja trabine za ije obezbjeenje slui.261 Nacrt ne predvia postojanje svojinske hipoteke, ali regulie raspolaganje neizbrisanom hipotekom.262 Ova mogunost postoji u situaciji kada je potraivanje prestalo, a hipoteka jo nije brisana iz zemljinih knjiga.263 264 Dakle, radi se o ovlaenju da se ve isplaena hipoteka prenese na novog povjerioca. Uslov je da nova trabina nije vea od upisane hipoteke, koja jo nije brisana.265 Hipoteka sada pripada vlasniku nekretnine i to za njega stvara mogunost da to iskoristi kako bi osigurao neko drugo potraivanje.266 Ovo je za njega oigledno korisno, jer ako on raspolae visokim mjestom u redu prvenstva, vea mu je i kreditna sposobnost, a to mu otvara mogunost dobivanja zajmova pod povoljnim uslovima.267 Na taj nain vlasnik nekretnine ima mogunost da bolje ekonomski iskoristi vrijednost svoje nekretnine raspolaui u korist novog hipotekarnog povjerioca boljim, vrednijim mjestom u prvenstvenom redu. U ovom sluaju se radi o osnivanju nove hipoteke na ve postojeem mjestu u prvenstvenom redu, pa se za upis te hipoteke moraju ispuniti sve materijalne i procesne pretpostavke koje potpisuje zemljinoknjino pravo.268 Potrebno je
D. Stojanovi i B. Pavievi, op. cit., str. 252. O odstupanju od naela akcesornosti hipoteke u zemljama bive SFRJ v. M. Povlaki, Zemljini dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 214223. 259 N. Gavella, Zalono pravo, Zagreb, 1992, str. 166. 260 O tome: D. Medi, Svojinska hipoteka, ZIPS, br. 1027/05, str. 29; M. Lazi, Hipoteka, nunost njenog reformisanja kao zahtev trine privrede...str. 151-154; M. Vedri i P. Klari, Graansko pravo, Zagreb, 2004, str. 328. 261 M. Lazi, Stvarna prava na sopstvenoj stvari, Pravni ivot, br. 10/03, str. 87-92. 262 Nacrt, lan 181. 263 U ovoj situaciji njemaka doktrina ima u vidu vlasniki zemljini dug. 264 Prema III noveli na Austrijski graanski zakonik iz 1916. godine postoji mogunost raspolaganja sa neizbrisanom hipotekom kao surogat za vlasniku hipoteku. Vidi: F. ulinovi, Komentar zemljinoknjinih zakona, Beograd, 1931, str. 206. 265 Raspolaganjem mjestom u prvenstvenom redu neizbrisane hipoteke nosioci knjinih prava koji su upisani s kasnijim prvenstvenim redom ne smiju biti oteeni u ostvarivanju svojih prava pri namirenju osiguranih trabina. Ukoliko bi nova trabina bila vea od stare oni bi bili oteeni, jer bi u sluaju namirenja iz vrijednosti nekretnine za namirenje njihovih potraivanja preostao manji iznos od onog koji bi ostao da se namirenje provodilo prije nego to je prestala stara trabina. 266 Dok vlasnik ne ostvari svoje pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom u odnosu na trea savjesna lica djeluje neoboriva pretpostavka da postoji ona trabina osigurana hipotekom upisanom u zemljinoj knjizi. 267 Slino rjeenje postoji i u pravu Hrvatske i Srbije. Vidi: N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 821; R. Kovaevi Kutrimovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Ni, 2006, str. 391. Uporediti: M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, decembar 2001, str. 147-148. 268 O tome: T. Josipovi, Zemljinoknjino pravo, Zagreb, 2001, str. 262-263.
258 257

38

napomenuti da se hipoteka na prijanjem mjestu u prvenstvenom redu ne brie ve se samo prenosi na novu trabinu.269 Vlasnik se ne moe odrei ovog svog prava unaprijed, ali ako se on nekome obavezao ishoditi brisanje odreene hipoteke, i to je u zemljinoj knjizi zabiljeeno, on ipak ne moe njome raspolagati. Prema tome, to pravo nije svojinska hipoteka, mada joj je veoma slino.270 Naravno, raspolaganje neizbrisanom hipotekom moe u praksi dovesti do odreenih problema i tete za povjerioce sa kasnijim redom prvenstva. Naime, vlasnik moe pred sam istek stare hipoteke, a prije pokretanja izvrnog postupka ili otvaranja steajnog postupka271 upisati novu hipoteku, a to moe dovesti do toga da e povjerioci nerado davati kredite koji bi bili obezbjeeni hipotekom drugog ili kasnijeg ranga. Sve ovo moe dovesti do gotovo trajnog nepomicanja unapred prvenstvenog reda ovih povjerilaca. 2.4. Zabiljeba zadravanja prvenstvenog reda Vlasnik moe u sluaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljinoj knjizi zabiljebu272 s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadran prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabiljebe.273 Ako bi dolo do promjene vlasnitva, to bi djelovalo i u korist novog vlasnika, ali se u sluaju prisilne javne drabe274 te nekretnine ovo zadravanje ne bi uzelo u obzir, ukoliko ne bi bilo iskoriteno prije zabiljebe rjeenja kojim je doputena pljenidba na toj nekretnini radi naplate neije novane trabine. Vlasnik nekretnine ima mogunost zahtijevati upis hipoteke za novu trabinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optereena, ali s ogranienjem da e nova hipoteka imati pravni uinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjii u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke.275 Ukoliko ne bude zatraeno brisanje stare hipoteke ili ono ne bude doputeno u navedenom roku, nova hipoteka prestaje im ovaj rok protekne, te e se zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose brisati po slubenoj dunosti. Hipoteka koja je upisana na mjestu starije optereene hipoteke u prvenstvenom redu imae pravni uinak samo ako se taj teret izbrie ili se s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku. U sluaju da starija hipoteka tereti vie nekretnina zajedniki, nova e proizvoditi pravne uinke samo ako se starija hipoteka izbrie na svim nekretninama koje tereti. Ove odredbe e se primjenjivati i u sluaju da nova trabina stupa na mjesto dvije ili vie hipotekarnih trabina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge.276 Na ovaj nain, kao i kod raspolaganja neizbrisanom hipotekom, vlasnik ostvaruje uslove za bolje ekonomsko iskoriavanje vrijednosti svoje nekretnine, jer e ostvariti povoljnije uslove kreditiranja ponudom novom povjeriocu za osiguranje osnivanjem hipoteke na zadranom mjestu u prvenstvenom redu. Zabiljeba djeluje prema svakom licu, pa ukoliko kasnije budu izvreni neki upisi, sud e po prijedlogu sve te upise izbrisati.
269

G. Miheli, Upis hipoteke i fiducijarnog vlasnitva u zemljine knjige, u Nekretnine i zemljine knjige, Zagreb, 2005, str. 33. 270 Slino i N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi. op.cit., str. 822. 271 Prava hipotekarnog povjerioca posebno dolaze do izraaja u ovim postupcima. 272 Zabiljeba je takva vrsta zemljino-knjinog upisa kojom se evidentiraju i ine javnim izvjesne pravne injenice koje su od uticaja na predmet zemljino-knjinih prava. 273 O rangu hipoteka po ZOSPO-u v. D. Stojanovi i D. Pop-Georgiev, Komentar Zakona o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima, Beograd, 1980, str. 147-148. 274 Taj termin nije najbolje rjeenje, jer bi se moglo zakljuiti da se ova odredba nee primjeniti u sluaju prodaje nekretnine u izvrnom postupku neposrednom pogodbom. 275 U ovom sluaju se raspolae mjestom u prvenstvenom redu stare hipoteke iako se jo nisu stekli uslovi za njeno brisanje. Zbog toga je ovo raspolaganje uslovno. 276 Nacrt, lan 182.

39

Napominjemo da je Zakonom o zemljinim knjigama Republike Srpske predviena mogunost zabiljebe prvenstvenog reda277 bilo kojeg zemljino-knjinog prava, pa tako i hipoteke.278 Slina je situacija i u Federaciji Bosne i Hercegovine. Bilo bi poeljno da se regulativa u vezi ovog instituta nalazi u okviru jednog zakona, to bi sigurno dovelo do bolje preglednosti i smanjenja dilema koje u vezi toga mogu da nastanu. Inae, nuno je konstatovati da su i raspolaganje neizbrisanom hipotekom, kao i zabiljeba zadravanja prvenstvenog reda mogui samo uz provoenje odgovarajuih postupaka pred zemljino-knjinim sudom, to dovodi do gubitka vremena i prouzrokovanja odreenih trokova, a da Nacrt predvia postojanje novog instituta zemljinog duga, kao apstraktnog i neakcesornog sredstva obezbjeenja na nekretninama, koji se, ukoliko ga prati izdavanje pisma, mnogo jednostavnije prenosi, bez obaveznog upisa u zemljine knjige. To bi trebala biti prednost zemljinog duga u odnosu na hipoteku, ali praksa e ipak najbolje pokazati kako e sve to uistinu i funkcionisati, imajui u vidu i sve ostalo to moe biti od znaaja u ovakvim situacijama.279 Meutim, najvanije je da su nova rjeenja kod hipoteke donekle odstupila od naela akcesornosti, a to e nuno dovesti do bolje prometnosti ovog instituta u praksi. 2.5. Postupak amortizacije i brisanje hipoteke Nacrt predvia i postupak amortizacije i brisanje hipoteke pod sljedeim uslovima: - ako je proteklo najmanje 30 godina od uknjibe hipotekarne trabine, a u sluaju kada ima daljih upisa koji se odnose na nju od posljednjeg od tih upisa, - ako nije mogue pronai lica koja su prema upisima ovlaena, a ni njihove pravne sljednike i - ako u proteklom periodu nije dolo do promjene ni glavnice ni kamata, niti se pravo na drugi nain ostvarivalo. Ukoliko zemljino-knjini sud nae da ovom prijedlogu treba udovoljiti, pozvae oglasom da se prijave sva zainteresovana lica i odrediti rok od godinu dana za prijavu. Oglas e se objaviti u odgovarajuem slubenom glasniku i na oglasnoj ploi suda, a moe i na drugi prikladan nain. Po proteku roka sud e dopustiti amortizaciju hipotekarne trabine, te odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. Ako u ostavljenom roku bude podnesena prijava u pogledu prava ija se amortizacija zahtijeva, sud e o tome obavijestiti lice koje zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne trabine i obustaviti postupak amortizacije.280 Ova novina je u svakom sluaju korisna i slui usaglaavanju zemljinih knjiga sa stvarnim stanjem.281 Naime, u praksi je poznato da su mnoge hipoteke upisane u javnim

Zakon o zemljinim knjigama RS, lan 2. taka 4. O zabiljebi prvenstvenog reda u zemljino-knjinom pravu v. T. Josipovi, Komentar Zakona o zemljinim knjigama, str.178. Vidi i: J. Weike i L. Taji, Komentar Zakona o zemljinim knjigama u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2005, str. 21-22. 279 O zemljinom dugu opirnije: D. Medi, Zemljini dug kao neakcesorno sredstvo obezbjeenja potraivanja na nekretninama, Pravni ivot, br. 10/06, str. 601, M. Povlaki, Zemljini dug u usporednom pravu... str. 611, itd. 280 Nacrt, lan 184. 281 Amortizacija hipoteke bila je kod nas nekada regulisana Zakonom o zemljinim knjigama iz 1930. godine.
278

277

40

knjigama iako su trabine za ije obezbjeenje slue ve odavno prestale. Zbog toga je poeljno da se radi pravne sigurnosti provede ovaj postupak i takve hipoteke izbriu.282 Takoe, Nacrt u prelaznim odredbama propisuje da se briu i hipoteke upisane u zemljine knjige prije prenosa optereene nekretnine u drutveno vlasnitvo.283 2.6. Ugovor o hipoteci Ugovor o hipoteci je ugovor izmeu vlasnika nekretnine, odnosno imaoca drugog prava i povjerioca, kojim se vlasnik nekretnine obavezuje da, ako dug ne bude isplaen o dospjelosti, trpi da povjerilac naplati svoje obezbijeeno potraivanje iz vrijednosti hipotekovane nekretnine, na nain propisan zakonom. Ovaj ugovor moe da bude samostalan ili dio ugovora koji ureuje potraivanje (ugovora o zajmu, kreditu i dr.).284 Ugovor o hipoteci je samo pravni osnov za sticanje hipoteke. Nacrt predvia da ugovor o hipoteci mora biti sainjen u obliku notarski obraene isprave.285 Ovo je sasvim razumljivo, kada se imaju u vidu odredbe zakona o notarima koje predviaju obaveznu notarsku obradu isprava koje se, izmeu ostalog, odnose i na prenos ili sticanje vlasnitva ili drugih stvarnih prava na nekretninama.286 Pravni poslovi koji ne zadovoljavaju ovaj uslov su nitavi i ne proizvode pravne posljedice.287 Ugovor o hipoteci se ispunjava upisom i to uknjibom zalonog prava u zemljine knjige. Osnova za odobrenje tog upisa moe biti samo isprava koja zadovoljava pretpostavke za taj upis.288 Dakle, ona mora zadovoljavati uslove za valjanost i tabularne isprave, ali to su zahtjevi za upis, a ne za valjanost ugovora. Ugovor o hipoteci ukoliko bude sainjen u pomenutoj formi e obavezivati dunika i u sluaju da nema oblik knjine isprave.289 Inae, istiemo da ugovor o hipoteci sada nije posebno ureen zakonom, pa u pogledu njegove forme postoje razliita miljenja.290
282

Poreenja radi, amortizacija i brisanje starih hipotekarnih trabina u Republici Hrvatskoj su regulisani odredbama lanova 141-144. Zakona o zemljinim knjigama (Narodne novine br. 91/96). O tome: T. Josipovi, Komentar Zakona o zemljinim knjigama... str. 252-254. U Republici Srbiji ovaj institut je propisan u lanu 52. Zakona o hipoteci (Slubeni glasnik Republike Srbije br.115/05). 283 Nacrt, lan 346. 284 Z. Raovi, Komentar Zakona o hipoteci, Podgorica, 2007, str. 90. 285 Nacrt, lan 147. taka 5. 286 Zakon o notarima RS, lan 68. i Zakon o notarima Federacije BiH, lan 73. 287 Za razliku od toga ugovor o zalaganju pokretnih stvari, prema Nacrtu, ne mora imati pisani oblik, s tim to je registarsko zalono pravo normirano posebnim zakonom (Okvirnim zakonom o zalozima BiH, Slubeni glasnik BiH br. 28/04 i 54/04). 288 Ukoliko dunik ne bi ispunio ono na to se obavezao, povjerilac bi mogao sudskim putem ishoditi presudu koja bi posluila kao pravni osnov za uknjibu. 289 O formi ugovora o hipoteci u hrvatskom pravu v. N. Gavella i dr., op.cit., str. 813-814, a o sudskoj praksi vezanoj za taj ugovor v. M. uvela, Vlasnikopravni odnosi, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljinim knjigama, Zagreb, 2004, str. 463-466. O formi ugovora o hipoteci u Srbiji v. D. ivkovi, Komentar Zakona o hipoteci, Beograd, 2006, str. 20-21. O formi ugovora o hipoteci u Crnoj Gori v. Z. Raovi, Komentar Zakona o hipoteci... str. 127-129. 290 O formi ugovora o hipoteci v. . Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potraivanja (I dio)... str. 21; T. Tumbri, op.cit., str. 152; P. Simonetti, Hipoteka (objekt, obujam, stjecanje), Zakonitost, br. 910/90, str. 1124-1125; P. Simonetti, Hipotekarno zalaganje nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine (s osvrtom na zalaganje prava graenja de lege ferenda), Pravna misao, br. 1-2/99, str, 44-45. Na savjetovanju iz imovinsko-pravne oblasti, koje je odrano u Neumu (BiH) 2.10.1997 godine, obrazloeno je stanovite da se za ugovor o hipoteci ne trai kvalifikovana pismena forma, s ovjerom

41

Meutim, mada ovaj ugovor nije ugovor o prenosu prava na nekretninama, on se u svakom sluaju pribliava ovakvim ugovorima i zakljuuje se u formi koju propisuju vaei propisi o prometu nekretnina za prenos prava vlasnitva. Jasno je da se uknjiba hipoteke u korist hipotekarnog povjerioca ne moe ispuniti na osnovu usmenog ugovora i u pogledu toga ne moe da bude posebnih dilema.291 Uknjiba hipoteke vri se na osnovu isprava sastavljenih u propisanoj formi za njihovu punovanost koje nemaju oiglednih nedostataka. 3. Zakljuak Hipoteka je klasini institut graanskog prava koji u dananje vrijeme u uslovima trine privrede i razvoja privatne svojine ima sve vei znaaj. Zbog toga hipotekarno pravo zahtijeva stalno usavravanje i viedimenzionalnu transformaciju, jer je njegov razvoj u direktnoj proporciji sa progresom ekonomskih i kreditnih odnosa u jednom drutvu. Nacrt, i pored izvjesnih nedoreenosti, mnogo cjelovitije i sveobuhvatnije regulie ovaj institut i prua potpuniji pravni okvir za ovu vrstu zalaganja. Meutim, miljenja smo da je ovo bila prilika i za jo neke novine u reformi hipoteke. Po nama, bilo je poeljno preciznije regulisati ekstenzivnost hipoteke, posebno u pogledu prenoenja obezbjeenja na sva poveanja potraivanja nastala zbog dunikove docnje, a trebalo je detaljno urediti i prava hipotekarnog povjerioca u sluaju smanjenja vrijednosti predmeta hipoteke. Ukazivala se potreba i da se detaljnije regulie institut zajednike hipoteke. Ukoliko je predmet zajednike hipoteke istovremeno i objekt druge hipoteke, moglo se predvidjeti da se namirenje najprije pokua iz ostalih predmeta. Isto tako, ovo je bila prilika da se jasnije odredi rang zakonske hipoteke, jer nije poeljno da se naruava istinitost i potpunost javnih registara u pogledu nekretnina koji

potpisa ugovornih stranaka, ve da je dovoljna obina pismena forma. U prilog tom miljenju izneseni su sljedei argumenti: - u pravnom poretku Federacije BiH vai naelo neformalnosti ugovora, ako zakonom nije drukije odreeno, a u pravu se izuzeci usko tumae, pa se ne moe pravilo o formi ugovora o otuenju prava vlasnitva na nekretnini protegnuti i na manje znaajan ugovor o njenom hipotekarnom optereenju; - ne moe se za ugovor o hipoteci traiti stroa forma, nego to je propisano za ugovor o kreditu, a to je obina pismena forma (lan 1066, stav 1. ZOO); - nekretnina optereena hipotekom odreuje se u sudskom postupku na javnoj prodaji ime se prua vea zatita njenom vlasniku, nego to je ovjera potpisa na ugovoru o osnivanju hipoteke. Meutim, miljenja smo da se ovo stanovite ne bi moglo prihvatiti. Prije svega, naelo neformalnosti ugovora, ne iskljuuje analognu primjenu propisa o formi ugovora o prenosu prava vlasnitva na nekretninama na ugovor o hipoteci, jer realizacija hipoteke znai i gubljenje prava vlasnitva na nekretnini koja je zaloena. Ugovorom o kreditu se zasniva samo obligacionopravni odnos, dok se ugovorom o hipoteci stvara osnov za zasnivanje stvarnog prava. Sudski postupak javne prodaje, ime se spreava prodaja ispod trine cijene, nema prevashodnu vanost za vlasnika zaloene nekretnine, nego je za njega bitno da se ona prodaje. Imajui u vidu da sticanje hipoteke moe dovesti do gubitka prava vlasnitva na predmetu hipoteke propis o formi ugovora o otuenju nekretnina treba primjeniti i za ugovor o hipoteci. Vidi: P. Simoneti, Hipotekarno zalaganje nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine... str. 45-47. 291 Upis zalonog prava (hipoteke) ili brisanje ovog zalonog prava u zemljinoj knjizi, moe se zahtevati samo na osnovu isprava, sastavljenih u obliku koji je propisan za njihovu valjanost, a to su javne isprave ili one pisane isprave na koje je potpis overio sud... Pored ovih uslova, privatna isprava na osnovu koje se ima vriti uknjiba treba da sadri tanu oznaku nepokretnosti ili prava u pogledu koje se uknjienje ima izvriti i izriitu izjavu onoga ije se pravo ograniava, optereuje, ukida, ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjienje (clausula intabulanti, clausula extabulanti) -Vrhovni sud Srbije Rev-3279/99, u Gzz-100/99 od 21.10.1999. godine, Sudska praksa, br. 7-8/00.

42

slue za evidentiranje prava na njima.292 Naravno, ima jo znaajnih segmenata ovog instituta za koje bi bilo dobro da budu primjerenije normirani u buduem zakonodavstvu iz ove oblasti. No, bez obzita na to, dalja afirmacija hipoteke je nunost koja se kod nas sigurno ne moe izbjei. Primarni zadatak je ipak stvaranje takvog ekonomskog ambijenta i stabilnih trinih uslova privreivanja da bi sistem kreditiranja, a sa njim i hipoteka kao najsigurnije sredstvo obezbjeenja, doli do punog izraaja.

ZEMLJINI DUG 1. Uvod Hipoteka je, za sada, jedino sredstvo obezbjeenja na nekretninama u pravu Bosne i Hercegovine . Meutim, princip akcesornosti, koji postoji jo od rimskog prava, moderna trita kapitala doivljavaju kao veliku smetnju.293 Postojanje ovog principa oito smanjuje prometnu sposobnost hipoteke.294 Kod mogueg opredjeljenja za nove vrste obezbjeenja potraivanja na nekretninama kod nas poseban znaaj imaju rjeenja germanskog pravnog kruga, koja bi mogla posluiti kao model za normiranje novih sredstava obezbjeenja u pravu Bosne i Hercegovine de lege ferenda.295 Posebno njemaki pravni poredak ima iroku lepezu sredstava obezbjeenja na nekretninama.296 U njemakom pravu, prije svega, postoji vie vrsta hipoteke,297 a tu su i zemljini dug i rentni dug.298 Neto slino postoji i u vajcarskom

Privilegije koje uiva drava treba svesti u racionalne okvire kako one ne bi tetile interesima ostalih povjerilaca. Nesumnjivo je da treba voditi rauna i o optim interesima, ali i o interesima pojedinca, jer tek kada se oba zadovolje stvaraju se pretpostavke za funkcionisanje vladavine prava i postojanje pravne drave. Ovim problemom se ranije bavio . Peri u knjizi O prvenstvenom pravu naplate izmeu drave i hipotekarnih povjerilaca , Beograd, 1901, a sada o tome v. D. Vuksanovi, Pravna priroda privilegovanih potraivanja, magistarski rad, Beograd, 2005. 293 N. Gavella, Uloga hipoteke u osiguranju vjerovnika i aktiviranju dunikove imovine, Pravo u gospodarstvu, vol. 34, 1995, br. 7-8, str. 537. 294 N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 732. 295 Vidi: I. Strnad, Hipoteke nemkega prava, Pravnik, Ljubljana, let 50, br. 11-12/95, str. 653-661. 296 O tome: H. Eichler, Institutionen des Sachenrechts, Bd II, Berlin, 1960, str. 437; F. Scherbel, u Stadingers Kommentar zum BGB, Band III/2, Berlin, 1963, str. 1448. 297 Tako postoje knjina hipoteka (Buchhypothek), za koju se ne izdaje hipotekarno pismo, hipoteka sa hipotekarnim pismom (Briefhypothek) paragraf 1116 Njemakog graanskog zakonika (BGB), hipoteka za osiguranje (Sicherungshypothek) paragraf 1184 BGB, vlasnika hipoteka paragraf 1163 BGB, prometna hipoteka (Verkehrshypothek) paragraf 1138, iako je sam BGB ne poznaje pod tim nazivom, hipoteka sa najviim osiguranim iznosom (Hchstbetragshypothek) paragraf 1190 BGB, hipoteka sa otplatom (Tilgungshypothek). Vidjeti: Boeckers, Th., Eitel, G., Weinberg, M., Kreditsicherheiten, Wiesbaden, 1997, str. 67. Navedene vrste hipoteka razlikuju se izmeu ostalog i po stepenu akcesornosti. Sicherungshypothek je potpuno vezana za potraivanje koje obezbjeuje, dok je ta veza mnogo slabija kod prometne hipoteke. Tako N. Gavella, Uloga hipoteke u osiguranju vjerovnika i aktiviranju vrijednosti dunikove imovine... str. 538. 298 Poseban znaaj u njemakoj praksi ima zemljini dug, koji sve vie potie hipoteku, dok rentni dug nema nikakvog praktinog znaaja v. Becksches Notarhandbuch, Mnchen, 1997, str. 438.

292

43

pravu.299 Zemlje u tranziciji, sem rijetkih izuzetaka,300 jo u praksi ne primjenjuju ovakva sredstva obezbjeenja potraivanja. No, u sklopu polemike o problemima koji se putem strogo akcesornih hipoteka postavljaju u praksi davanja kredita i ovdje se sve vie diskutuje o mogunosti da se uvede novo zalono pravo na nekretninama koje e biti neakcesornog karaktera.301 Ovakva osobina jednog sredstva obezbjeenja ne samo da olakava promet nego ga i pojaava i ini sigurnijim.302 Sutina promjene i modernizacije stvarnog prava u ovom dijelu je svakako fleksibilnije obezbjeenje trabine uz istovremeno ispunjenje zahtjeva pravne sigurnosti.303 U Evropskoj uniji ak postoje razmiljanja o uvoenju evropske hipoteke koja bi bila neakcesorno imobilijarno sredstvo osiguranja.304 Poto je zemljini dug tipina forma neakcesornog obezbjeenja na nekretninama, 305 razumljivo je da e mu u ovom radu biti posveena posebna panja. 2. Zemljini dug u uporednom pravu 2.1. Zemljini dug u Njemakoj Zemljini dug je forma neakcesornog obezbjeenja na nekretninama306 koja vlasniku omoguava naplatu odreenog novanog iznosa iz vrijednosti tako optereene nekretnine. Po

vajcarski graanski zakonik sadri opta pravila koja se odnose na sredstva obezbjeenja na nekretninama (lanovi 793-823), zatim ureuje hipoteku (lanovi 824-841) i hipoteku za koju je izdato pismo i rentno pismo (lanovi 842-874). Ovdje se obezbjeenje kree od akcesorne hipoteke do rentnog pisma, koje je potpuno nezavisno od potraivanja. Vidi: N. Gavella, Uloga hipoteke u osiguranju vjerovnika i aktiviranju vrijednosti dunikove imovine... str. 538. Rentno pismo ima sve osobine zemljinog duga, pri emu je glavna odlika njegova pokretljivost, jer se za takav zemljini dug izdaje dokument koji ima prirodu hartije od vrijednosti v. P. Tour, S. Bernhard, S. Jrg, Das Schnjezerische Zivilgesetzbuch, Schulthess, Polygraphischer Verlag, Zrich 1995, str. 870. 300 U Maarskoj Zakonom o izmjenama odredaba Graanskog zakonika o pignusu i hipoteci od 9.4.1996. godine (paragraf 269) ureuje se zemljini dug, kojeg je maarsko pravo poznavalo prije II svjetskog rata. Stvarnopravnim zakonikom Republike Slovenije (Uradni list Republike Slovenije, br. 87/2002) takoe je uveden institut zemljinog duga. Neakcesorno zalono pravo predvia i paragraf 325. Zakona o stvarnom pravu Estonije. Novo hrvatsko stvarno pravo ne poznaje zemljini dug, ali odreena rjeenja ukazuju da je u svrhu prometnosti hipoteke nuno donekle odstupiti od naela akcesornosti. Tako se dio uinaka koji se postie zemljinim dugom moe u hrvatskom pravu postii odredbama o raspolaganju neizbrisanom hipotekom (lan 347. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima) i o zabiljebi pridraja prvenstvenog reda (lan 348. citiranog zakona) v. M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, (doktorska disertacija), Sarajevo, 2001, str. 147-150. 301 ZBB Dokumentation, radna grupa za izradu materijala za diskusiju o neakcesornom zalonom pravu u srednjoj Evropi, ZBB 4/98 str. 265. 302 J. Barbi, Sudsko i javno biljeniko osiguranje prijenosom vlasnitva na stvari i prijenosom prava, u Novo ovrno i steajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 104. 303 Na ovaj nain otvara se mogunost samostalnog uestvovanja u prometu neakcesornih prava, a isto tako i njihovog nasljeivanja, bez obzira na to da li na nasljednika prelazi i potrraivanje koje to zalono pravo obezbjeuje, to moe da bude veoma znaajno. 304 M. Povlaki, Zemljini dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 207. 305 Vidi: D. Medi, Zemljini dug kao neakcesorno sredstvo obezbjeenja potraivanja na nekretninama, Pravni ivot, br. 10/06, str. 601-612. 306 O tome: H. Rijedel, Abtretung und Verpfndung von Forderungen und anderen rechten, Wiesbaden-Stutgart, 1982, str. 448.

299

44

svojim osobinama zemljini dug je u mnogo emu slian hipoteci.307 Zemljini dug se, inae, razvijao kao njemako obiajno pravo, dok se hipoteka temeljila na recepciji rimskog prava. Dodirna taka izmeu ova dva instituta je injenica da se radi o ogranienim stvarnim pravima na tuoj nekretnini koja slue za naplatu povjerilaca u pogledu odreenog novanog iznosa iz vrijednosti nekretnine, prije drugih povjerilaca sa slabijim rangom. Krucijalna razlika izmeu hipoteke i zemljinog duga se ogleda u tome to je, za razliku od hipoteke, zemljini dug neakcesoran308 i apstraktan.309 310 Apstraktnost zemljinog duga je posljedica njegove neakcesornosti. Pitanje akcesornosti je u njemakoj doktrini, inae, oduvijek izazivalo veliki interes i bilo je predmet mnogih rasprava.311 Zemljini dug nije akcesoran, ve se radi o samostalnom stvarnom pravu koje moe samo u unutranjem odnosu biti ogranieno sporazumom ugovornih strana.312 Neovisnost o trabini posljedica je neakcesorne prirode zemljinog duga, a ne naina sticanja prava.313 Njemako pravo je najzaslunije za razvoj neakcesorne zaloge i mnogim zemljama u tranziciji slui kao uzor pri donoenju zakona iz ove oblasti. Mada odredbe o hipoteci zauzimaju mnogo vie prostora nego odredbe o zemljinom dugu,314 u Njemakoj je zemljini dug315 u praksi gotovo potisnuo hipoteku,316 jer trini uslovi privreivanja trae jednostavnije, ali istovremeno i sigurnije forme obezbjeenja. Kratkoroni krediti se u praksi skoro u cjelosti obezbjeuju zemljinim dugom.317 Isto tako, on se sve vie koristi i kod dugoronih investicionih kredita.318 Na zemljini dug se shodno primjenjuju odredbe o hipoteci,319 a posebno one koje reguliu zasnivanje, prenos i tome slino, a izuzimaju se one koje propisuju zavisnost hipoteke u
Uporediti paragrafe 1113. i 1191. Njemakog graanskog zakonika. Kod zasnivanja zemljinog duga postojanje potraivanja nije uslov, dakle, on ne zavisi ni od postojanja ni od valjanosti potraivanja. Zbog toga kod prenosa zemljinog duga novom povjeriocu ne prijeti opasnost da e mu se istai prigovor nevaljanosti ili nepostojanja potraivanja v. M. Wolf, Sachenrecht, 12. Auflage, Mnchen, 1994, str. 344. Njemaki graanski zakonik je neakcesornost zemljinog duga izrazio u paragrafu 1192. stav 1. propisujui da zemljini dug ne pretpostavlja trabinu. 309 Iz zemljinog duga se ne vidi razlog kao ni visina potraivanja kao osnov njegovog nastanka. Meutim, novana suma iz zemljinog duga uglavnom odgovara potraivanju. Naime, paralelno sa apstraktnim ugovorom o osnivanju zemljinog duga koji slui za osiguranje zakljuuje se i kauzalni ugovor u kome se odreuje namjena zemljinog duga. Tim ugovorom se moe obezbjeivati samo jedno potraivanje ili sva sadanja ili budua potraivanja. Vidi: Becksches, op. cit., str. 445-446. Neki autori, pak, smatraju da apstraktnost uopte ne treba isticati kao posebnu karakteristiku zemljinog duga i da je odlika neakcesornosti sasvim dovoljna da objasni odnos izmeu ovog prava osiguranja i osigurane trabine v. M. Povlaki, Zemljini dug u usporednom pravu... str. 226. 310 B. Sajovi u pogledu razlike izmeu zemljinog duga i hipoteke istie da je kod hipoteke pravo naplate samo sredstvo za postizanje cilja naplate, dok bi kod zemljinog duga to morao biti bezuslovni cilj v. B. Sajovi, Osnove civilnoga prava, Stvarno pravo II, Ljubljana, 1993, str. 75. 311 Vidi npr. W. Mincke, Die Akzesoriett des Pfandrechts, Berlin, 1987.; U. Lbtow, Konstruktion des Pfandrechts und der Reallast, in: Festschrift fr Heinrich Lehmann zum 80. Geburtstag, Band I, 1956. 312 R. Vrenur, Einfhrung der Grundschuld, Fachzeitschrift fr Osteuroparecht castlex 1/04, str. 40. 313 M. Povlaki, Zemljini dug u usporednom pravu... str. 226. 314 Njemaki graanski zakonik regulie hipoteku opirno sa 87 paragrafa. 315 Njemaki graanski zakonik u paragrafima 1191-1198. ureuje institut zemljinog duga. 316 Znaaj ovih instituta u praksi je obrnuto proporcionalan obimu regulative. 317 F. Baur, J. F. Baur, R. Strner, Sachenrecht, C.H. Beck, Mnchen, 1999, str. 506. 318 F. Baur, Lehrbuch des Sachenrechts, 15. Auflage, Mnchen, 1989, str. 401. 319 O primjeni propisa u vezi s hipotekarnim pravom na zemljini dug v. T. Meyer, Kvaziakcesornost zemljinog duga u njemakom pravu, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2005, str. 425-426.
308 307

45

odnosu na potraivanja.320 Pojedini autori, ak, zemljini dug slikovito oznaavaju kao hipoteku bez trabine.321 Zemljini dug je mogue uspostaviti na svim nekretninama. Kao i kod hipoteke, zemljini dug obuhvata nekretninu u cjelosti, sa svim njenim sastavnim dijelovima, plodovima i pripacima. Njegovo osnivanje u Njemakoj moe biti praeno izdavanjem pisma o zemljinom dugu. Najee se zemljini dug osniva uz izdavanje pisma,322 jer to olakava cirkulaciju ovog prava u pravnom prometu. Zemljini dug se u njemakom pravu uspostavlja u pismenom ili knjinom obliku. Za nastanak oba oblika potreban je upis u zemljinu knjigu. Oni se razlikuju po nainu prenosa. Ako je u pitanju knjini oblik, onda je za svaki prenos potreban odgovarajui upis u zemljinu knjigu. Zbog toga je prenosivost ovog oblika usporena. Pismeni oblik je pogodniji u praksi za brze prenose, jer se kod njega prenos vri vanknjino, a samo se zemljino pismo predaje novom povjeriocu. Njemako pravo pretpostavlja da zemljini dug nastaje kao pismeni zemljini dug, ukoliko se stranke drukije ne dogovore.323 Ako se zemljini dug osniva za obezbjeenje neke trabine, onda se govori o obezbjeujuem zemljinom dugu. No, to ne znai da izmeu zemljinog duga i potraivanja postoji odnos akcesornosti. Povezivanje zemljinog duga sa potraivanjem postoji samo na obligacionom nivou i nema stvarnopravno dejstvo. Takav obligacioni odnos je fiducijarne prirode.324 Ovakav zemljini dug je u njemakom pravu pravilo.325 Ukoliko ugovor o obezbjeenju nije pravno valjan, onda zemljinom dugu nedostaje odreeni cilj, pa vlasnik zemljita ima ovlatenje da prema povjeriocu iz zemljinog duga ostvari zahtjev iz osnova neosnovanog obogaenja. Ako povjerilac pokua kod nepunovanog ugovora o obezbjeenju da realizuje zemljini dug, vlasnik nepokretnosti mu moe staviti prigovor iz neosnovanog obogaenja.326 Kao izuzetak, postoji i izolovani zemljini dug. To je sluaj kada dunik sklopi sporazum sa svojim povjeriocima da e oni posegnuti samo za odreenom nekretninom na kojoj se zemljini dug uspostavlja, a ne za dunikovom cjelokupnom imovinom.327 Kod ovog oblika najvie je naglaena neakcesornost zemljinog duga od potraivanja.328 U ovim sluajevima zemljini dug je valjano zasnovan, mada za podlogu nema trabinu. Ukoliko se zemljini dug osnuje na vlastitoj stvari radi se o vlasnikom zemljinom dugu.329 Ratio osnivanja ovog zemljinog duga je da se pripremi sticanje budueg kredita i da se sauva dobar rang.330 Vlasnik nekretnine ga u trenutku potrebe za kreditom ustupa banci na jednostavan nain. Vlasniki zemljini dug ima opravdanje samo ako se osniva uz izdavanje pisma, koje omoguava jednostavan prenos na
Njemaki graanski zakonik, paragraf 1193. Prema tome, ne primjenjuju se one odredbe hipotekarnog prava koje se zasnivaju na principu akcesornosti, a naroito paragrafi 1153, 1163, 1137, 1141 itd. 321 H. J. Lwowski, Das Recht der Kreditisicherheiten, Berlin, 2000, str. 703. Rn. 902. 322 H. J. Fabender, W. Grauel, P. Kemp, W. Ohmen, W. Peter, H. Roemer, Notariatskunde, 12. Auflage, Rinteln, 1997, str. 389. 323 M. Wolf, Sachenrecht, C.H. Beck, Mnchen, 2000, str. 372. 324 M. Wolf, op. cit., str. 385. 325 H. Gabardiel, Kredititsicherung durch Grundschulden, Stuttgart, 2000, str. 245. Rn. 561. 326 F. Baur, Lehrbuch des Sachendrechts, 14 Auflage, Mnchen, 1987, str. 409. 327 Primjera radi, otac moe da kerki prilikom udaje, umjesto miraza uspostavi zemljini dug na svojoj nekretnini ili da joj pokloni odreenu imovinsku vrijednost u obliku uspostavljanja izolovanog zemljinog duga u njenu korist v. T. Kereste, Zemljini dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 135. 328 Neki autori izolovani zemljini dug nazivaju istom formom zemljinog duga, ali se njegov znaaj ne iscrpljuje u toj mogunosti. 329 On moe nastati izvorno kao vlasniki dug, ali u odreenim sluajevima nastaje i na osnovu zakona T. Boeckers, G. Etiel, M. Weinberg, Kreditsichercheiten, Wiesbaden,1997, str. 66. 330 T. Boeckers, G. Etiel, M. Weinberg, op. cit., str. 66.
320

46

povjerioca. To za vlasnika predstavlja mobilno kreditno obezbjeenje koje ima prednosti zato to je diskretno, jer se ne zna da li ga vlasnik koristi kao kreditni osnov i zato to je po njegovoj predaji povjeriocu ono nevidljivo u zemljinoj knjizi. Sve dok je vlasnik titular ovog zemljinog duga, on ne moe iz zalonog prava vriti prinudnu javnu prodaju zemljita,331 jer bi time prouzrokovao tetu povjeriocima koji su loiji po rangu sa zalonim pravom na istom zemljitu.332 Vlasnik ovaj zemljini dug moe kasnije da prenese na drugo lice i vlasniki dug se time konvertuje u nevlasniki.333 Zemljini dug po nastanku dospjelosti daje povjeriocu pravo da od vlasnika zemljita zahtijeva trpljenje prinudnog izvrenja na zemljitu.334 Dospjelost zemljinog duga u veini sluajeva nastaje sa dospjelou obezbijeene trabine335 Ukoliko vlasnik eli da sprijei unovenje svoje nekretnine ima mogunost da uloi prigovor kojim mora dokazati da zemljini dug ne postoji ili da je ugaen odnosno da je prenijet na drugo lice od onog koje je upisano u zemljine knjige. Isto tako vlasnik moe da uloi prigovor u vezi sa obezbijeenim potraivanjem. Sve odredbe koje vae za unovenje hipoteke, primjenjuju se i za unovenje zemljinog duga.336 Rentni dug je oblik zemljinog duga337 i on ne glasi na jednokratni novani iznos, ve na redovno ponavljajua novana dospijea. Ovaj dug se u praksi malo koristi i njegova primjena je prevashodno kod obezbjeenja potraivanja plaanja rente.338 Cilj ovog sumarnog prikaza ureenja zemljinog duga u njemakom pravu bio je da pokaemo prednosti ovog sredstva obezbjeenja i njegovu prilagoenost potrebama prakse. Naravno, elja nam je da serioznom analizom utvrdimo koje bi se prednosti ovog instituta mogle iskoristiti u naem pravu. 2.2. Zemljini dug u Republici Sloveniji339 Pored njemakog prava, gdje se ovaj institut najvie koristi, za nas su interesantna i rjeenja koja su u pogledu zemljinog duga uvedena u pravni poredak Republike Slovenije donoenjem Stvarnopravnog zakonika (u daljem tekstu SPZ).340 SPZ je stupio na snagu

Njemaki graanski zakonik, paragraf 1197. Vidi: D. Stojanovi i B, Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str. 295. 333 M. Tratnik, V. Rijave, T. Kereste, R. Vranur, Stvarnopravna zavarovanja, Maribor, 2001, str. 140. 334 Njemaki graanski zakonik, paragraf 1192, stav 1 i 1147. 335 Paragraf 1193, stav 2. Njemakog graanskog zakonika. 336 Poznato je da efikasnost unovavanja bitno utie na kvalitet zalonog prava na nekretninama. 337 Njemaki graanski zakonik, paragraf 1199-1203. 338 Vidjeti: D. Klepi, Hipoteka kao realno sredstvo obezbeenja trabine prema duniku, Beograd, 2004, str. 97. 339 O tome detaljno: T. Kereste, Zemljini dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije... str. 133-147; E. Biki, Zemljini dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije i mogui utjecaj na normiranje stvarnih prava u Bosni i Hercegovini, Pravni savjetnik, br. 78/04, str. 38-48. 340 lanovi 192-200. Komparacije radi, hipoteci je zajedno sa optim odredbama o zalonom pravu posveeno ak 27 lanova. Po uzoru na prihvaeni model iz njemakog prava, hipoteka je ureena u detalje, a odredbe o zemljinom dugu sadre samo ona pravila koja predstavljaju odstupanje od hipoteke. Pri tome je odreeno da se za pitanja zemljinog duga koja nisu izriito regulisana zakonom primjenjuju pravila o hipoteci lan 193. SPZ, kao to je to uraeno i u njemakom pravu. Ova odredba moe u praksi otvoriti mnogo dilema, jer nije dovoljno precizna, kada se ima u vidu da je hipoteka akcesorno pravo, a da zemljini dug to nije.
332

331

47

1.1.2003.341 Zemljini dug se nije mogao primjenjivati sve dok nije usvojen Zakon o zemljinoj knjizi,342 Pravilnik o zemljinom pismu i Pravilnik o formularima zemljinoknjinih prijedloga. Slovenija je, za sada, jedina zemlja sa podruja bive SFRJ koja je u kodifikaciju stvarnog prava uvrstila ovo sredstvo obezbjeenja. Definicija zemljinog duga je u ovom zakoniku data klasino, a bez obzira to se posredno moe izvui zakljuak o njegovoj neakcesornosti, ovu ideju je trebalo izraziti na nesumnjiv nain. Zemljini dug predstavlja pravo zahtijevati naplatu odreenog novanog iznosa iz vrijednosti nepokretnosti prije drugih povjerilaca slabijeg naplatnog reda. Naplata zemljinog duga ne smije biti vezana uslovom.343 Slovenako pravo ne poznaje sve varijante zemljinog duga koje postoje u njemakom pravu. Prema SPZ mogue je uspostaviti zemljini dug samo kao vlasniki zemljini dug,344 a on e biti konvertovan u nevlasniki u momentu prenosa zemljinog duga na tree lice povjerioca. Od same namjene prenosa na tree lice zavisi da li e takav zemljini dug biti izolovan345 ili obezbjeujui. Izuzetno, zemljini dug moe uspostaviti i hipotekarni povjerilac ako uz saglasnost vlasnika optereene nekretnine konvertuje svoju hipoteku u jedan ili vie zemljinih dugova.346 Tada se radi o nevlasnikom zemljinom dugu jer je on ve od samog poetka uspostavljen u korist treeg lica prethodnog hipotekarnog povjerioca.347 Jedini oblik zemljinog duga koji poznaje SPZ je pismeni zemljini dug, koji je vrlo pogodan za promet i kao takav znaajan za poslovnu praksu. SPZ ne predvia knjine oblike zemljinog duga.348 Zemljini dug nastaje na temelju jednostranog pravnog posla upisom u zemljinu knjigu i izdavanjem zemljinog pisma.349 Takav zemljini dug zovemo i vlasniki zemljini dug, jer imalac zemljinog duga ima optereenje na vlastitoj nekretnini. Ovaj vlasniki zemljini dug je oblik izolovanog zemljinog duga, koji eka da ga se stavi u funkciju. Svaki put kad zemljini dug doe u ruke vlasnika optereenog zemljita, zemljini dug konvertuje u vlasniki zemljini dug.350 Jednostrani pravni posao o uspostavi zemljinog duga mora biti sastavljen u obliku notarski obraene isprave, koja mora da sadri ime uspostavitelja, zemljinoknjinu oznaku optereene nekretnine i visinu, kao i dospjee iznosa za plaanje.351 Poslije prijema zemljinoknjinog prijedloga i provedenog postupka, sud koji vodi zemljinu knjigu, nakon uknjibe zemljinog duga, izdaje licu koje ovaj dug uspostavlja
Objavljen u Uradnom listu Republike Slovenije br. 87-4360/02 od 17.10.2002. Uradni list Republike Slovenije br. 58-2857/03 od 16.6.2003. 343 SPZ, lan 192. 344 SPZ, lan 194, stav 2. 345 Izolovani zemljini dug je onaj koji u odreenom momentu ne obavlja ni jednu funkciju odnosno koji obavlja funkciju koja nije obezbjeenje potraivanja. 346 SPZ, lan 194, stav 3. 347 SPZ poznaje samo konverziju hipoteke u zemljini dug, a njemako pravo poznaje i mogunost konverzije zemljinog duga u hipoteku v. K.H. Schwab i H. Prutting, Sachenrecht, C.H. Beck, Mnchen 1999, str. 353. Ovo nije primjenjivo u slovenakom pravu, jer SPZ ureuje hipoteku samo u knjinom obliku, a zemljini dug samo u pismenom obliku, dok u njemakom pravu oni mogu biti u bilo kom obliku. Kod konverzije hipoteke u zemljini dug u Sloveniji nije potrebna saglasnost hipotekarnih povjerilaca s loijim prvenstvenim redom, ali se trai saglasnost nadhipotekarnih povjerilaca v. lan 44/IV Zakona o zemljinoj knjizi. Zbog toga hipotekarni povjerioci s loijim prvenstvenim redom moraju raunati na mogunost da e se hipoteka s boljim prvenstvenim redom pretvoriti u zemljini dug i time im sprijeiti napredovanje u bolji prvenstveni red. 348 Ovo moe da predstavlja problem za pravni sistem koji je do tada poznavao samo knjina prava. 349 SPZ, lan 194, stav 1. 350 T. Kereste, Aktualna pitanja hipoteke i zemljinog duga u pravu Republike Slovenije, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar 2007, str. 308. 351 SPZ, lan 195.
342 341

48

zemljino pismo.352 Uspostavitelj, koji je ujedno i vlasnik nekretnine je, dakle, prvi vlasnik zemljinog pisma, koji je hartija od vrijednosti po naredbi353 i u njemu je inkorporisano pravo zemljinog duga.354 To predstavlja jedinu stvarnopravnu hartiju od vrijednosti u slovenakom pravnom sistemu.355 Sav promet sa zemljinim dugom od tog trenutka vri se izvan zemljine knjige. Predmet uspostavljanja zemljinog duga je nekretnina u svim svojim pojavnim oblicima, kao i etano vlasnitvo. Ovdje vae ista pravila kao i kod hipoteke. Mogue je uspostaviti i jedan zemljini dug na vie nekretnina. Zemljini dug se prenosi zajedno sa zemljinim pismom i taj prenos se odvija iskljuivo vanknjino.356 Naplatu iz zemljinog duga moe da zahtijeva svaki legalni vlasnik zemljinog pisma, koji e svoje pravo dokazivati vlasnitvom na pismu i neprekinutim nizom indosamenata. Ovu naplatu ne moe da trai vlasnik nekretnine koja je optereena,357 jer bi on tada mogao da oteti sljedee povjerioce sa zemljinim dugom ili hipotekom slabijeg ranga. Izvrni naslov je samo zemljino pismo,358 a izvrenje se provodi kao i kod naplate hipoteke.359 Dvojaka priroda zemljinog pisma kao hartije od vrijednosti i izvrnog naslova sigurno predstavlja znaajnu prednost u odnosu na hipoteku. Kada se ima u vidu neakcesornost zemljinog duga plaanje potraivanja ne utie na njegovo postojanje. Zemljini dug prestaje tek brisanjem iz zemljine knjige.360 Brisanje je mogue samo ako se istovremeno preda i zemljino pismo.361 Iz ovog proizilazi da je za brisanje zemljinog duga bitno da vlasnik nekretnine dobije u vlasnitvo zemljino pismo. On e to moi da postigne samo sa ostvarenjem svog obligacionog prava na povratni prenos zemljinog pisma i to poslije plaanja obezbijeenog potraivanja ili iznosa zemljinog duga.362 Kao mogua zatita interesa vlasnika nekretnine je mogunost ulaganja prigovora na dospijee zemljinog duga i prigovora kojim se trai povratni prenos zemljinog pisma.363 Inae, smatramo da je trebalo preciznije regulisati prigovore koje vlasnik ima prema prvom imaocu zemljinog duga, kao i prema treim licima. SPZ ne poznaje rentni dug iako se radi o institutu koji je slian realnom teretu koga ovaj zakon predvia. Analogno izloenom, njemako pravo je oito bilo uzor slovenakom zakonodavcu za ovakvo ureenje instituta zemljinog duga. Na ovaj nain je u slovenakom pravu stvorena nova forma obezbjeenja potraivanja, koja ima veliku praktinu vrijednost i koja e u bliskoj budunosti sigurno imati iroko polje primjene. Posebno istiemo veliku mogunost cirkulacije zemljinog pisma, jer se, kao to smo vidjeli, radi o hartiji od vrijednosti po naredbi. Ove hartije se prenose indosamentom na relativno jednostavan nain i to je jedna od
SPZ, lan 196, stav 1. Ovo pismo mora da sadri sve obavezne dijelove vrijednosnih papira iz lana 213. Obligacionog zakonika (Uradni list Republike Slovenije br. 83/01). 354 Od podnoenja zahtjeva za uknjibu do uruenja zemljinog pisma moe proi dosta vremena i u tom periodu je zemljini dug potpuno neupotrebljiv. 355 R. Vrenur, Zemljini dolg po novem stvarnopravnem pravu, Banni vestnik, br, 10/03, Zdruenje bank Slovenije, Ljubljana, 2003, str. 40. 356 Za prenos je potreban indosament i predaja zalonog pisma v. P. Grilt i M. Juhart, Pravo vrednostnih papirjev, Ljubljana, 1996, str. 92. 357 SPZ, lan 199, stav 3. On nema ni pravnog interesa da zahtijeva realizaciju zemljinog duga protiv samog sebe. 358 SPZ, lan 199, stav 2. U praksi se javlja problem kako kvalifikovati tu vrstu izvrne isprave, odnosno da li u pogledu zemljinog pisma primijeniti odredbe o sudskim odlukama ili izvrnim notarskim ispravama. 359 Time se doprinosi efikasnosti u realizaciji zemljinog pisma. 360 Vidi: A. Deman, Zemljini dug, Pravni ivot, br. 10/05, str. 622. 361 SPZ, lan 200. 362 T. Kereste, Zemljini dug u novom stvarnopravnom ureenju Republike Slovenije... str. 145. 363 E. Biki, op. cit., str. 46.
353 352

49

prednosti zemljinog pisma u odnosu na hipoteku. Poto ima i druge prednosti, oekujemo da e institut zemljinog duga u Republici Sloveniji u bliskoj budunosti sve vie potiskivati tradicionalnu hipoteku. 3. Prednosti i mane zemljinog duga u odnosu na hipoteku Evidentno je da zemljini dug ima izvanrednu prilagodljivost potrebama poslovne prakse. Njegove prednosti u odnosu na hipoteku su lako uoljive. Prije svega, istiemo njegovu neakcesornost364, koja dovodi do toga da se jednim zemljinim dugom moe obezbijediti vie potraivanja ili da se poslije izvrenih plaanja zemljini dug moe prenijeti na drugog povjerioca. Takvu elastinost hipoteka ne dozvoljava.365 Isto tako, jedna od prednosti zemljinog duga je svakako i u tome to se prenosi veoma jednostavno, prenosom pisma (ako se radi o obliku za koji je izdato pismo). Vlasnik nekretnine moe ga zasnovati u svoju korist dok potraivanja i nema i kada bude potrebe ustupiti ga banci. Isplatom duga od strane vlasnika nekretnine, zemljini dug postaje vlasniki. U tom sluaju on se moe ustupiti nekom novom povjeriocu, koji na taj nain stie obezbjeenje sa boljim rangom. To poveava kreditnu sposobnost dunika i on e dobiti kredit pod povoljnijim uslovima. Trini uslovi privreivanja nesumnjivo trae to jednostavnije, ali istovremeno i efikasnije forme obezbjeenja potraivanja i na nekretninama, a zemljini dug prua upravo takve pogodnosti. Fleksibilnost zemljinog duga sigurno dovodi do vee konkurencije izmeu zajmodavaca. Ovo moe da ima znaaj kod reprogramiranja kredita. Inae, akcesornost zalonog prava proizilazi iz shvatanja da zaloga, a time i hipoteka ima samo jednu stvrhu svrhu obezbjeenja potraivanja. Nema nikakve dileme da je to njegova najvanija, tradicionalna uloga. No, sigurno je da ta uloga nije i jedina. U modernim pravnim sistemima koji se baziraju na trinoj privredi, nema nikakve sumnje da zalono pravo ima i ulogu aktivatora vrijednosti imovine. Ova uloga zahtijeva to bri i laki promet zalonog prava, a to se kosi sa akcesornim karakterom ovog prava. Zbog toga sve vie neakcesorne forme, a meu njima dominantnu ulogu ima zemljini dug, imaju prednost u praksi, jer upravo one zadovoljavaju traene uslove u ovom pogledu. Meutim, mana zemljinog duga je u tome to moe doi do njegove zloupotrebe. Naime, davanjem zemljinog duga povjeriocu u svrhu obezbjeenja potraivanja prema vlasniku optereene nekretnine zemljinim dugom se ne uspostavlja bilo kakva akcesorna veza izmeu zemljinog duga i obezbijeene trabine. Plaanje iz zemljinog duga je obaveza vlasnika nekretnine koja nije zavisna od potraivanja. Ova injenica za vlasnika optereene nekretnine moe da predstavlja opasnost od zloupotrebe, jer povjerilac zemljinog duga moe, suprotno sporazumu u unutranjem odnosu, zemljini dug prenijeti na neko tree lice, koje tim sporazumom nije vezano (sporazum izmeu vlasnika optereene nekretnine i prvog povjerioca iz zemljinog duga).366 U izvrnom postupku povjerilac moe dobiti nominalni iznos zemljinog duga, a ne samo ono to je stvarni dug. Zbog toga izmeu povjerioca i dunika moraju da postoje odnosi povjerenja. Iz tih razloga zemljini dug se osniva najee kada su povjerioci banke ili druge finansijske organizacije.367 Moglo bi se razmisliti o rjeenju da se krug moguih povjerilaca zakonski ogranii na one subjekte za koje je sigurno da nee zloupotrebiti svoj poloaj (npr. na banke, osiguranja i ostale institucije koje su pod nadzorom drave). Takoe, postojanje vlasnikog zemljinog duga znai da u eventualnom izvrnom postupku u raspodjeli cijene uestvuje i sam vlasnik, to je nepovoljno za ostale povjerioce. U
364 365

Iako ona u nekim sluajevima moe biti i slabost. Vidi: W. Gerhardt, Immobiliarsachenrecht, Mnchen, 2001, str. 98. 366 R. Vrenur, Einfhrung der Grundschuld, Fachzeitschrif fr Osteuroparecht eastlex 1/04, str. 41. 367 H. J. Fabender, W. Grauel, P. Kemp, W. Ohmen, W. Peter, H. Roemer, op. cit., str. 393 i 395.

50

njemakoj praksi se navedena slabost prevladava tako to naknadni povjerioci obavezno trae prilikom osnivanja zemljinog duga u njihovu korist, da im vlasnik ustupi svoje zahtjeve za brisanje i prenos zemljinog duga, kao i za naplatu odreenog iznosa u izvrnom postupku. Te izjave su tipski sadrane u formularima banaka i ova mogunost je proizvod dugogodinje poslovne prakse banaka.368

4. Zemljini dug u Bosni i Hercegovini da ili ne? U Bosni i Hercegovini u toku je reforma stvarnog prava. Nacrt Zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije BiH od 16.2.2007. godine369 predvia i zemljini dug370, kao jedno od sredstava obezbjeenja potraivanja. Zakon o zemljinim knjigama Republike Srpske,371 Zakon o steajnom postupku,372 Zakon o izvrnom postupku373 i Zakon o notarima374 ve imaju u vidu postojanje ovog instituta.Slina je situacija i u Federaciji BiH. Prema tome, ova situacija se moe opisati kao opredjeljenje zakonodavca da ovo sredstvo osiguranja uvede u pravni poredak.375 Postavlja se pitanje da li bi ovako sofisticiran vid obezbjeenja odgovarao specifinim prilikama koje ovdje vladaju. U pogledu toga postoji mnogo argumenata i za i protiv. Prije svega, nesumnjivo je da je u Bosni i Hercegovini cjelokupan sistem obezbjeenja potraivanja na mnogo niem nivou nego onaj koji postoji u njemakom pravu. Ako se analiziraju rjeenja njemakog prava vidjee se da su zemljinim dugom predviene odreene situacije i neki, vrlo suptilni odnosi koji se na ovim prostorima jo nisu pojavili u praksi. Meutim, nema dvojbe da e novi odnosi u drutvu pred praksu postaviti puno vie ciljeve i zadatke nego do sada i da e se za to traiti to adekvatnija rjeenja. Mislimo da bi se uvoenjem zemljinog duga u sistem stvarnopravnog obezbjeenja potraivanja kod nas otvorili potpuno novi horizonti. Sigurno je da je za privikavanje na nove institute prevashodno potrebno vrijeme, ali prednosti zemljinog duga u odnosu na hipoteku bi vjerovatno brzo dole do izraaja. Pogotovo bi to moglo biti od velikog znaaja u privrednim odnosima, jer su upravo nekretnine najei objekt obezbjeenja za potraivanja u privredi. No, postoji i drugi aspekt sa koga se to moe posmatrati. Da bi ovo sredstvo obezbjeenja moglo normalno funkcionisati, moraju da budu ispunjene neke elementarne pretpostavke. Jedna od njih, svakako najbitnija, odnosi se na aurnost zemljinih knjiga u pogledu upisa svih relevantnih podataka na nekretninama. Kod nas u ovom segmentu jo postoje brojne slabosti. Implementacijom u praksi zakona o zemljinim knjigama sigurno je da e u ovoj oblasti doi
M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu...str. 152. 369 Ministarstva pravde oba entiteta BiH formirala su radne grupe za izradu ovih zakona. Strunu pomo pri ovoj izradi pruala je njemaka vladina organizacija GTZ. Konaan tekst ovih Nacrta dostavljen je vladama RS i Federacije BiH na dalji nadlean postupak. 370 lanovi 186-197. 371 lan 28. 372 lan 38. 373 lan 109. stav 4. udno je spominjanje zemljinog duga samo na ovom mjestu, jer je bilo nuno da se on spomene na svim onim mjestima gdje je spomenuta hipoteka. 374 lan 85. stav 2. 375 M. Povlaki, Zemljini dug u usporednom pravu...str. 251.
368

51

do poboljanja stanja, koje je trenutno veoma loe, ali za to je potrebno vrijeme. Isto tako, bitna pretpostavka je i odgovarajua uloga notara u prometu prava na nekretninama.376 Notarska obrada isprave e nesumnjivo dovesti do njene lake prenosivosti uz ouvanje neophodne pravne sigurnosti. Takoe, bankarski sistem treba da bude na viem nivou nego to je to trenutno u Bosni i Hercegovini. Sve dok se navedeni esencijalni uslovi ne ispune, zemljini dug bi ovdje teko mogao adekvatno da funkcionie i o svemu ovome svakako treba voditi rauna u buduoj kodifikaciji stvarnog prava na ovim prostorima.377 I jo neto to smatramo veoma bitnim. Pravna tradicija, mentalitet i svijest graana navode na oprez i ne idu u prilog uvoenju ovog sredstva obezbjeenja u na pravni sistem, jer mogunost zloupotreba u njegovoj primjeni bi mogla da u praksi esto ima fatalne posljedice.

5. Zakljuak Nesumnjivo je da e se razvoj obezbjeenja potraivanja na nekretninama kretati u pravcu uvoenja neakcesornih sredstava obezbjeenja, prevashodno instituta zemljinog duga. Savremena privreda treba upravo neakcesorna sredstva garancije. Ipak, po naem miljenju, mada nema dogmatskih prepreka, zbog svih navedenih razloga Bosna i Hercegovina jo uvijek nije spremna za ovakve forme osiguranja. Meutim, protekom vremena, a posebno auriranjem stanja u zemljinim knjigama, sigurno je da e se stvoriti uslovi za adekvatno funkcionisanje i uvoenje u na pravni sistem i ovako suptilnih oblika obezbjeenja koji su u potpunosti u skladu sa zahtjevima trine privrede.

M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu...str. 153. 377 Suprotan stav zastupa M. Povlaki, Novo zemljinoknjino pravo u BiH, Pravni savjetnik, br.12/03, str.52.

376

52

FIDUCIJARNI PRENOS VLASNITVA

1. Uvod U uporednom pravu brojni su primjeri irenja formi obezbjeenja potraivanja, koje funkcionalno vre ulogu konvencionalnih bezdravinskih garancija.378 Sve vie se javlja potreba za novim sredstvima obezbjeenja koja su fleksibilnija i prilagoena zahtjevima trine privrede.No, i odreeni instituti koji odavno postoje doivljavaju reafirmaciju. Jedna od tradicionalnih formi je fiducijarni prenos vlasnitva, kod koga dunik zadrava stvar kod sebe, a na povjerioca prenosi vlasnitvo nad tim predmetom. Prema nekim miljenjima, radi se o institutu mjeovite prirode, koji se nalazi na granici materijalnog i procesnog prava.379 To nije neko moderno sredstvo obezbjeenja ve naprotiv, najstarije,380 koje svoje korjene ima jo u rimskom pravu.381 Ovaj specifini prenos vlasnitva je karakteristian po tome to je prema namjeri stranaka samo privremen, jer ako dunik ispuni svoju obavezu, pravo vlasnitva treba da mu bude vraeno.382 Tek ukoliko dunik ne ispuni preuzetu obavezu, povjerilac moe od njega zahtijevati predaju stvari, kako bi ih mogao prodati i na taj nain se namiriti.383 Zbog toga fiducijarni vlasnik ne mora da ima neposredan
Z. Raovi, Stvarno pravo, Podgorica, 2002, str. 482. E. ulinovi-Herc, Ugovorno osiguranje trabina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998, str. 236. 380 M. Juhart, Prenos lastninske pravice v zavarovanje, Pravnik, Ljubljana, let 50 (1995), 1-3, str. 43. 381 Fiducia cum creditore contracta je pravni institut stariji od rune zaloge i hipoteke v. D. Stojevi, Rimsko pravo, Beograd, 1960, str. 174-175. 382 O tome: D. Stojanovi, Leksikon graanskog prava, Beograd, 1996, str. 804, 805. 383 Svrha fiducijarnog prenosa vlasnitva je obezbjeenje potraivanja, pa je ovaj ugovor sporedan ugovor koji nema samostalni cilj ve slui ostvarenju drugog glavnog ugovora. Njegova akcesornost je ipak drugaije prirode od tipinih akcesornih poslova, a punovanost ovog pravnog posla nije toliko uslovljena punovanou ili postojanjem obezbjeenog potraivanja, koliko od faktikih okolnosti vezanih za raspolaganje fiducijarnog povjerioca sa predmetom odnosno zavisnosti od potovanja fiducijarnog povjerenja i pravila lex commissoria. O fiducijarnom prenosu svojine ire: Lj. urovi, Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine, Pravni ivot, br.10/98, str. 811; M. Velimirovi, Ugovor o fiducijarnom obezbjeenju trabine, Pravni ivot, br.11/98. str. 527; D. Aranelovi, O fiducijarnim pravnim poslovima, Arhiv za pravne i drutvene nauke, XVI, br. 5-6/26. str. 338-339; A. orevi, O fiducijarnim pravnim poslovima, Arhiv za pravne i drutvene nauke, XVI, br. 5-6/26, str. 344-345; A. Gams, Neto o fiducijarnim pravnim poslovima, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 1-2/60. str. 24; D. Klepi, Prenos prava svojine radi obezbeenja potraivanja, Izbor sudske prakse, br. 5/97; R.Petakovi, Obezbeenje potraivanja putem fiducije, Izbor sudske prakse, br. 7-8/97; M. Povlaki,
379 378

53

posjed stvari i mogunost njenog korienja, a u prednosti je pred svim drugim stvarnopravno neobezbjeenim povjeriocima. Ostali povjerioci imaju mogunost da podnesu paulijansku tubu i da dokazuju da je fiducijarni posao dunik zakljuio jedino sa namjerom da njih oteti i da ih onemogui u realizaciji njihovih trabina.384 Ukoliko je fiducijarni povjerilac, pak, prije isteka roka za naplatu potraivanja raspolagao predmetom fiducije, smatra se da je postupio protivno dobrim obiajima, naelu savjesnosti i potenja i da je zloupotrijebio fiducijarno povjerenje, te je duan da duniku zbog toga plati nastalu tetu.385 Pravni odnos izmeu povjerioca (fiducijara), koji je formalno-pravni vlasnik i lica koje prenosi vlasnitvo radi osiguranja njegove trabine (fiducijanta), a dri stvar u posjedu, temelji se prevashodno na meusobnom povjerenju.386 Dakle, fiducijarna svojina je svojina sui generis To nije svojina u klasinom smislu, ve samo realno sredstvo obezbjeenja koje je uslovno, vremenski ogranieno i ija pravna sudbina zavisi od izvrenja glavnog ugovora.387 Obezbjeena svojina nije potpuna, nevezana svojina, ve svom titularu daje samo ovlaenje da unovi stvar koja je njen predmet.388 2. Fiducijarni prenos vlasnitva u uporednom pravu389 Bez obzira to klasine kodifikacije graanskog prava ne reguliu ovu formu obezbjeenja, ona je danas zastupljena u mnogim pravnim sistemima, kako u razvijenim zemljama (Njemaka, Austrija, vajcarska), tako i u zemljama u tranziciji (Poljska, eka, Crna Gora, Hrvatska, Slovenija, Makedonija). Izmeu ovih drava u pogledu primjene tog instituta postoje mnogobrojne sutinske razlike. U Njemakoj ova forma obezbjeenja ima najiru primjenu, jer su dugogodinja sudska praksa i podrka doktrine ve odgovorile na mnoga pitanja koja se u vezi ovog instituta postavljaju u praksi.390 Smatra se da se njemaki oblik fiducije "Treuhand" najvie
Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bive SFRJ, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 233-239; A. Topalovi i J. Filipovi, Obezbeenje potraivanja prenosom svojine, Pravni ivot, br. 5-6/93, str. 667; A. Topalovi, Fiducijarni prenos svojine radi obezbeenja potraivanja, Jugoslovensko bankarstvo, br. 3-4/98, str. 43. Detaljnije o praksi i obrazloenjima sudova bive SRJ u vezi ovoga: B. Bokan, Fiducijarni poslovi i zaloga, Sudska praksa privrednih sudova (tematsko izdanje), Beograd, 1996, Bilten br. 3, str. 25; Z. Petrovi, Fiducijarni prenos prava vlasnitva u praksi sudova Republike Srbije, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 215; N. Tei, Fiducijarni prenos svojine kao sredstvo obezbeenja potraivanja, Pravni ivot, br. 10/02, str. 107-115. 384 O prednostima i nedostacima ovog instituta: D. Stojanovi, Prenoenje svojine u cilju obezbeenja kredita, Pravni ivot, br. 5-6/93, str. 619. O pobijanju dunikovih pravnih radnji v. T. Klepac, Pobijanje dunikovih pravnih radnji (magistarski rad), Zagreb, 1990. 385 J. Salma, Fiducijarni pravni posao i fiducijarni prenos svojine radi obezbeenja potraivanja, Pravni ivot, br. 10/98, str. 389. 386 Fiducija je oduvijek bila zatiena iskljuivo lojalnou i povjerenjem stranaka na ta ukazuje i sam naziv ovog instituta koji etimoloki potie od latinske rijei "fides" (vjera, povjerenje) v. O. Stanojevi, Rimsko pravo, Beograd, 1987, str. 195; R. Jacquelin, De la fiducie, Paris, 1891, str. 91-92. 387 Lj. urovi, Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine... str. 825. 388 D. Stojanovi, Prenoenje svojine u cilju obezbeenja kredita... str. 621. 389 Vidi: D. Medi, Fiducijarni prenos vlasnitva, Pravna rije, br. 3/05, str. 103-110. 390 O tome ire: M. Povlaki, Fiducijarno vlasnitvo u usporednom pravu i sudskoj praksi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 24, br. 1/03, str. 198-199.

54

pribliava trastu, koji se koristi u anglo-amerikim pravnim sistemima i koji je originalna pravna ustanova veoma slina fiduciji.391 Ovdje fiducija ima veliki praktini znaaj, jer postoji specifian sistem prenosa vlasnitva na osnovu pravnog posla.392 Njemako pravo pravi razliku izmeu fiducijarne svojine prenijete radi upravljanja i fiducijarne svojine prenijete radi obezbjeenja trabine koju fiducijar ima prema fiducijantu. Kod fiducijarne svojine prenijete radi upravljanja fiducijar vri pravo svojine u interesu fiducijanta, dok kod fiducijarne svojine radi obezbjeenja potraivanja fiducijar na stvari prenijetoj radi obezbjeenja slijedi sopstvene povjerilake interese prema fiducijantu, da bi obezbjedio da e njegova trabina biti plaena o dospjelosti.393 Prilikom prenosa stvari u svojinu radi obezbjeenja, povjerilac i dunik sklapaju poseban ugovor prema kome povjerilac ne smije stvar otuiti, te je mora uvati kao zalogoprimac, a u sluaju isplate duga obavezan je da je vrati u svojinu dunika. Inae, prenoenje svojine u cilju obezbjeenja trabine povjerioca moe se proiriti tako da se ne obezbjeuje samo trabina, ve sva budua potraivanja primaoca obezbjeenja prema davaocu obezbjeenja (kontokorentna klauzula) ili trabine drugih povjerilaca prema davaocu obezbjeenja (koncerna klauzula).394 Takva vrsta obezbjeenja se naroito praktikuje kada zajam uzimaju fabrikanti i trgovci i oni prenose u fiducijarnu svojinu zajmodavcu (najee banci) svoj magazin robe ili poslovni inventar, ali te stvari i dalje ostaju u njihovom posjedu.395 Njemaki graanski zakonik samo posredno predvia fiducijarni prenos prava,396 te nema nikakvih propisa u pogledu forme za ovaj prenos. Sudska praksa obezbjeuje fiducijantu stvarnopravnu zatitu prema povjeriocima fiducijara. Tako fiducijant moe pri steaju fiducijara da ovo dobro izlui iz steajne mase, a ako povjerioci fiducijara preduzmu izvrenje na fiducijarnom dobru, on se tome moe usprotiviti, poto je konani vlasnik stvari. Fiducijar moe uprkos svojoj obavezi punovano raspolagati sa ovom stvari u odnosu na trea lica, poto njegov pravni poloaj prelazi pravne i ekonomske ciljeve posla.397 To znai da on moe prenijeti vlasnitvo na stvari, iako ga jo nije stekao, ve ima samo (stvarno) pravo na ekanje.398 U savremenim pravnim sistemima kontinentalnog prava (vajcarska, Austrija) fiduciji se pridaje sve vei znaaj u praksi, bez obzira na to to nije zakonski regulisana, jer se radi o institutu prilagoenom potrebama razvijene trine privrede, koji odgovara uslovima modernog pravnog prometa. Uporedno graansko pravo sadri regulative kod cesije, odnosno kod kontraaktuelne cesije, radi obezbjeenja potraivanja, to u neku ruku nije nita do zasebna vrsta fiducije. Meutim, ovdje se radi prije svega o odredbama o ustupanju potraivanja dunika u korist povjerioca, a ne o ustupanju svojine.399 Takvu odredbu sadri
391

O trastu kao karakteristinoj pravnoj ustanovi anglo-amerikog prava, njegovom nastanku, osobinama, kao i krugu zemalja u kojima se primjenjuje v. A. Dyer-H. van Loon, Report on trusts and analogous institutions, Actes et documents, Proceedings of the Fifteenth Session, Tome II, Trust applicable Law and recognition, Hauge, 1985, str. 10-108; A. Gams, Trast u anglo-amerikom pravu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 3/57, str. 299-312. 392 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na besposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, 2001, str. 180-181. 393 O tome: D. Borkovi-Stojanovi, Svojina radi obezbeenja potraivanja - fiducijarna svojina, Pravni ivot, br. 10/98, str. 381. 394 D. Borkovi-Stojanovi, Svojina radi obezbeenja potraivanja - fiducijarna svojina... str. 380. 395 Vidjeti: A. Gams, Osnovi stvarnog prava, 1980, str. 135. 396 Prema paragrafu 223, str. 2 Njemakog graanskog zakonika "ako je radi obezbjeenja jednog zahtjeva prenijeto neko pravo, ne moe se traiti povraaj prava na osnovu toga to je zahtjev zastario". 397 D. Borkovi-Stojanovi, Svojina radi obezbeenja potraivanja - fiducijarna svojina... str 381. 398 Vidi: H. Webber, Kreditsicherheiten, Mnchen, 1994, str. 147. 399 J. Salma, op. cit., str. 393.

55

Njemaki graanski zakonik,400 koji predvia da se potraivanje moe od strane povjerioca na osnovu ugovora zakljuenog sa drugim licem prenijeti (prenos potraivanja) i da sa zakljuenjem ugovora novi povjerilac stupa na mjesto dotadanjeg povjerioca. vajcarski Zakonik o obligacijama regulie samo prenos potraivanja kod punomoi.401 Prema ovom zakonu ako je ovlaeni za raun davaoca punomoi u svoje ime stekao potraivanje prema treem, potraivanja prelaze na davaoca punomoi, ukoliko ona sa svoje strane odgovaraju svim preuzetim obavezama iz ugovora o punomoju. vajcarska doktrina i sudska praksa priznaju fiducijarni prenos svojine i fiducijarni prenos potraivanja, radi obezbjeenja potraivanja, ali pod uslovom da je ovaj prenos izvren na osnovu stvarne volje stranaka.402 Institut fiducijarnog vlasnitva u Republici Hrvatskoj je uveden donoenjem Ovrnog zakona.403 404 Iako je predmet regulisanja tog zakona postupak izvrenja i osiguranja,405 on sadri materijalnopravne odredbe o fiducijarnom vlasnitvu, to je bilo neophodno, poto ovakav oblik prenosa vlasnitva radi osiguranja nije bio pokriven drugim propisima. Zakonom o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima406 fiducijarno vlasnitvo je propisano u odredbama u ogranienju prava vlasnitva na temelju pravnog posla,407 s tim to se na to pravo na odgovarajui nain primjenjuje ono to je odreeno za zalono pravo, ako zakonom nije neto drugo odreeno.408 injenica da je fiducijarno vlasnitvo ureeno u dva razliita zakona (materijalnopravnom i procesnopravnom) dovela je do izazivanja odreenih dilema u njegovoj primjeni.U pravnikoj javnosti bilo je rasprava o tome da li su stupanjem na snagu Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima po naelu lex posterior derogat legi priori prestale vrijediti odredbe o fiducijarnom vlasnitvu iz Ovrnog zakona.Sudska praksa se ipak izjasnila o tome da te odredbe imaju narav posebnog zakona ( lex specialis) i da se zato i dalje primjenjuju kada se radi o sudskom i javnobiljenikom osiguranju. Inae, to je takav oblik ovrnog prava koji se stie na osnovu sudskog ili javnobiljenikog akta o osiguranju prenosom prava vlasnitva i prije dospijea naplate povjerioeve trabine.409 Prema nekim autorima ovaj institut se u praksi pokazao kao dobro sredstvo osiguranja potraivanja, mada ima izvjesnih problema kod konkretnog provoenja.410 Predmet fiducijarnog vlasnitva su pokretne,411 zatim uknjiene i neuknjiene nepokretne stvari,412 kao i idealni dio tih stvari, te
Paragraf 898. vajcarski Zakonik o obligacijama, l. 401. 402 Inae, lan 717. stav 1. vajcarskog graanskog zakonika odreuje da su poslovi obezbjeenja kojima bi se zaobilazila predaja pokretne stvari u posjed bez dejstva prema treima. 403 Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04 i 88/05. 404 Vidi: M. Dika, Fiducijarno osiguranje trabine, Informator, br. 4673/98; N. Gavella, O vlasnitvu prenesenom radi osiguranja, Informator, br. 5247/04; H. Vuki, Poloaj stranaca prilikom osiguranja trabine prijenosom prava vlasnitva, Odvjetnik, br. 9-10/98, str. 63. 405 lan 1. Ovrnog zakona. 406 Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06 i 141/06. 407 lan 34. stav 5. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. 408 lan 297. stav 2. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. 409 Vidjeti: R. Peek, Stjecanje fiducijarnog vlasnitva, Informator, br. 4799/00, str. 17; Z. Stuhne, Sadraj i pravna priroda sporazuma o fiducijarnom prijenosu vlasnitva stvari/prava, Odvjetnik, 910/98, str. 55. 410 Vidi npr. . Erak, Hipoteka sredstvo osiguranja potraivanja (II dio), Pravni savjetnik, br. 6/01, str. 34. 411 O tome: M. Dika, Generiko odreenje pokretne stvari kao predmet zalonopravnog i fiducijarnog vlasnitva, Hrvatska pravna revija, br. 2/00, str. 4, 117-123; H. Vuki, Fiducijarno vlasnitvo nad pokretninama i stjecanje prava treih osoba (pitanje publiciteta), Odvjetnik, br. 5-6/02, str. 50. 412 Vidi: O. Jeli, Hipoteka na nekretnini-odnos prema fiducijarnom vlasnitvu, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Narodne novine, Zagreb, 2004, str. 53.
401 400

56

prava. Iz toga proizilazi da je mogue stei fiducijarno vlasnitvo na svim stvarima sposobnim da budu objektom prava vlasnitva413 i koje mogu biti predmet izvrenja. Ugovor o prenosu ovog vlasnitva je strogo formalni ugovor koji mora biti zakljuen u formi sporazuma stranaka pred sudom, javnobiljenikog akta ili solemnizirane privatne isprave.414 U doktrini postoje podijeljena miljenja koji je ratio legis ovako stroge forme. Jedni smatraju da ona nije bila potrebna,415 dok suprotnu tezu zastupaju oni koji smatraju da je stroga forma neophodna zbog vanih uinaka koji iz sporazume slijede.416 Miljenja smo da je ipak trebalo dopustiti da se ovo obezbjeenje moe osnovati i ugovorom, analogno zalonom pravu, jer stroga forma ne mora da znai da povjerioci i trea lica imaju vei stepen zatite. Ovrnim zakonom predvieno je rjeenje i za situacije kada je protiv povjerioca pokrenut izvrni ili steajni postupak,417 te kada su takvi postupci pokrenuti protiv dunika. 418 Sve ove odredbe bile su inspirisane potrebom poboljanja poloaja povjerioca, koji je u prethodnom razdoblju bio veoma nepovoljan. Nedovoljno obezbjeenje potraivanja je smanjivalo aktivnost potencijalnih investitora i na taj nain onemoguavalo normalan razvoj ekonomije. Novele Ovrnog zakona iz 1999. godine predstavljale su dalji korak u poboljanju poloaja povjerilaca.419 Meutim, mada su donijele izvjesno poboljanje, eljeni uinci nisu u cjelosti postignuti. Nakon toga dolo je do novela Ovrnog zakona iz 2003. godine koje se odnose na prenos prava vlasnitva na stvarima i prenos novanih trabina. Prema tome, podruje primjene sueno je na novane trabine s obzirom da je prethodno rjeenje doputalo prenos bilo kakvog prava protivnika osiguranja. Zakonodavac je izriito odredio da se na strane u sporazumu primjenjuju odredbe Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima koje ureuju poloaje prethodnog i potonjeg vlasnika. Propisano je da predlaga osiguranja moe stei vlasnitvo na pokretnim stvarima samo ako je protivnik osiguranja na njega sporazumom prenio i posredan posjed.420 Najnovije novele Ovrnog zakona iz 2005. godine dovele su do kvalitetnijeg ureenja materije osiguranja trabina prenosom prava vlasnitva na stvari i prenosom prava, a postignuta je ravnotea u zatiti interesa povjerilaca i dunika.421 Koncept fiducijarnog osiguranja trabina je vraen u stanje kakvo je postojalo prije novela iz 2003. godine, a dolo je i do promjena koje su dodatno osnaile taj institut.422

lan 3. stav 1. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. J. Barbi, Sudsko i javnobiljeniko osiguranje prijenosom vlasnitva na stvari i prijenosom prava, u Novo ovrno i steajno pravo, Zbornik radova, Zagreb 1996, str. 121. Komparacije radi, u Republici Makedoniji se fiducijarno vlasnitvo moe prenijeti samo sporazumom pred sudom (lan 252. a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvrnom postupku), dok Stvarnopravni zakonik Republike Slovenije za ovaj ugovor predvia javnobiljeniku formu (lan 204). 415 M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 80. 416 E. ulinovi Herc, Ugovorno osiguranje trabina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998, str. 141; J. Barbi, op. cit., str. 121. 417 Uporediti: H. Vuki, Fiducijarno osiguranje na nekretninama razluno ili izluno pravo, Odvjetnik, br. 9/00, str. 45. 418 Vidi: O. Jeli, Fiducijarno vlasnitvo u hrvatskom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 24, br. 1/03, str. 358. 419 O tome: E. Kuntek, Poloaj vjerovnika prema Ovrnom zakonu nakon njegova noveliranja 1999. godine, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 20, br. 2/99, str. 715-737. 420 ire: E. Kuntek, Prijenos prava vlasnitva radi osiguranja trabina prema novelama Ovrnog zakona 2003, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 25, br. 1/04, str. 376-380. 421 O tome opirno: E. Kuntek, Osiguranje trabina prijenosom prava vlasnitva i prijenosom prava neka otvorena pitanja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, br. 1/06, str. 423-438. 422 J. Matko Rudjak, Javnobiljeniko osiguranje trabina prijenosom vlasnitva stvari i prijenosom prava, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M. A. Giunio, O. Jeli, T. Josipovi, J. Matko
414

413

57

U Republici Sloveniji fiducijarno vlasnitvo je legalizovano donoenjem Stvarnopravnog zakonika (SPZ), a oigledno je da je njemaka pravna teorija i sudska praksa posluila kao uzor.423 SPZ izriito propisuje da predmet ovog prava mogu biti samo pokretne stvari,424 jer adekvatnu zamjenu u pogledu nekretnina predstavlja zemljini dug, te da postoji pretpostavka da je fiducijar dobio vlasniko pravo pod raskidnim uslovom plaanja osiguranog potraivanja.425 Ovim zakonom se, inae, regulie i pravni poloaj fiducijara u sluaju insolventnosti fiducijanta. Tako fiducijar u sluaju steaja ili prisilnog poravnanja fiducijanta ima razluno pravo na prenijetoj pokretnoj stvari.426 Ukoliko doe do situacije da tee postupak izvrenja, fiducijar moe da prigovori povjeriocima fiducijanta (prigovor tree strane) nedozvoljenost izvrenja na prenijetoj imovini. to se tie platne nesposobnosti fiducijara, SPZ je ovo regulisao na taj nain to je data mogunost fiducijantu da prigovori povjeriocima fiducijara nedozvoljenost izvrenja i da realizuje izluno pravo u steaju.427 Iz ovoga je vidljivo da slovenako pravo tretira fiducijanta kao vlasnika stvari.428 Poto je SPZ regulisao i bezdravinsku zalogu, oito je da je osnovni razlog uvoenje fiducijarnog prenosa vlasnitva u slovenako pravo to to je zakonodavac predvidio mogunost neakcesornosti ovog sredstva osiguranja u odnosu na obezbijeeno potraivanje. Slinim putem ovaj zakon je krenuo i na podruju nekretnina, gdje je predvidio postojanje zemljinog duga. Dakle, SPZ je elio da akcesornim oblicima obezbjeenja doda i neakcesorne, te da tako stvori irok dijapazon mogunosti kod izbora adekvatne forme obezbjeenja.429 Zanimljivo je napomenuti da je u Republici Crnoj Gori donesen Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine,430 ija emo osnovna obiljeja razmatrati u daljem tekstu. 2.1. Fiducijarni prenos prava svojine u pravu Republike Crne Gore Prema Zakonu o fiducijarnom prenosu prava svojine Republike Crne Gore (Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine) povjerilac se obavezuje da e poslije namirenja svog potraivanja omoguiti duniku nesmetano vrenje prava svojine,431 to odgovara sutini ovog

Rudjak, B. Vukmir, Zatita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrnopravno osiguranje trabina, Zagreb, 2005, str. 274. 423 Vidjeti: R. Vrenur, Fiducijarni prenos vlasnikog prava u osiguranje na pokretnim stvarima u novom slovenakom pravu, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 291. 424 SPZ, lan 201, stav 1. 425 SPZ, lan 201. stav 2. Stranke se mogu dogovoriti i drukije i to tako to se prenos vlasnitva radi osiguranja moe dogovoriti pod odlonim uslovom neplaanja osiguranog potraivanja ili bez ikakvog uslova. Prema tome, SPZ je uredio kako akcesorni, tako i neakcesorni model fiducijarnog prenosa. 426 SPZ, lan 206. stav 2. 427 SPZ, lan 205. 428 Uporediti: R. Vrenur, Fiducijarni prenos vlasnikog prava... str. 295-296. 429 Slino i: R. Vrenur, Fiducijarni prenos vlasnikog prava... str 291. 430 Slubeni list Republike Crne Gore br. 23/96, stupio na snagu 8.8.1996. godine. Vidjeti: Z. Raovi, Komentar Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine Crne Gore, Podgorica, 1996; D. Klepi, Povodom Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine Republike Crne Gore, Izbor sudske prakse, br. 11/96. 431 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lan 1, st. 1 i 2.

58

specifinog prenosa. Uzgred napominjemo da tada vaei Ustav SRJ nije poznavao institut tzv. privremene ili djelimine svojine, to ovo u biti predstavlja. Ugovor o fiducijarnom prenosu prava svojine mora biti zakljuen u pismenoj formi, a ako je u pitanju nepokretnost i ovjeren od strane suda, iz ega proizilazi da je forma konstitutivni elemenat njegove punovanosti.432 Prema tome, ovaj ugovor je formalan ,bez obzira na koje se stvari odnosi, a isto tako on je dvostran i teretan i to prevashodno zbog prirode ugovora kod koga kauza dunikove obaveze lei izvan ugovora o fiducijarnom prenosu kao sporednog ugovora. Pored toga, kao poseban uslov punovanosti trai se i upis u javni registar koji vodi republika Direkcija za nekretnine. Upisom se ostvaruje naelo publiciteta koje je od posebne vanosti kod fiducijarnog prenosa prava svojine na pokretnim stvarima s obzirom na injenicu da posjed ostaje kod fiducijanta.433 Prema tome, upis je obavezan i ima konstitutivno dejstvo, a vri i ulogu publiciteta.434 Njime se onemoguava izigravanje zakona. Registar je javna knjiga i iz toga proizilazi da je njegova sadrina dostupna svaijem saznanju.435 Nepoznavanje stanja u registru moe koditi svim zainteresovanim licima. Publicitet neme za svrhu samo da upozori potencijalne sticaoce prava na istoj stvari, ve i da titi interese povjerilaca od eventualnih dunikovih raspolaganja. Fiducijarni prenos svojine moe se izvriti kako u trenutku nastanka potraivanja, tako i kasnije, ali i za buduu i uslovnu obavezu.436 Specifinost ovog propisa je u tome to predmet fiducijarnog vlasnitva, pored pokretnih stvari,437 mogu biti i nekretnine.438 Ovo rjeenje ima svoje logino opravdanje, jer se nekretninama moe pouzdano garantovati vraanje kredita ili zajma i povjerilac se iz njih moe naplatiti bez uea suda ukoliko dunik ne ispuni svoju obavezu o dospjelosti. Predmet fiducijarnog prenosa prava svojine prema navedenom zakonu moe da bude i robni lager,439 iako se radi o zbiru stvari,440 jer to zahtijevaju pravila modernog robnog prometa. Zakon ostavlja prostor da kao roba na lageru mogu biti i generine stvari ako su uskladitene tako da se mogu individualizovati (silosi, cisterne, hladnjae i sl.).441 U cilju spreavanja moguih zloupotreba i nesavjesnog postupanja sa predmetima koje ovaj lager sadri, utvruje se minimum koliine robe koja neprekidno mora da bude u lageru.442 Zahtjev individualizacije stvari se postie njihovim obiljeavanjem znakom ili smjetajem u precizno oznaeni prostor - tzv. lagerski prostor, a po prirodi stvari ovo zavisi od njihove vrste, s tim to je odluno da se ovim postupkom stvari nedvojbeno razlikuju od drugih stvari iste vrste.443 Povjerilac ima
Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lan 1. st. 4. Vidjeti lan 23. Zakona o fiducijarnom prenosu prava svojine. 434 Savremena zakonodavstva propisuju u oblasti stvarnih prava kao jedan od osnovnih principa upravo princip publiciteta. 435 Z. Raovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina, Podgorica, 1997, str. 192. 436 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lan 2. 437 U uporednom pravu prihvaeno je pravilo da je predmet ovakvog prenosa vlasnitva pokretna stvar, a to se opravdava funkcijom ovog sredstva obezbjeenja koje predstavlja jednu vrstu bezdravinske zaloge, jer omoguava da dunik zadri posjed stvari. 438 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lan 1. st. 1 i 2. 439 Robni lager je takav zbir stvari kod koga postoji promjenljivost cjelokupne stvari. 440 Zakon navodi robni lager maina i automobila, radi primjera, ali to mogu biti i lageri drugih gotovih proizvoda i robnih zaliha. 441 E. Durutovi, Obezbjeenje povjerilaca po Zakonu o fiducijarnom prenosu prava svojine, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novanih potraivanja, Zbornik radova i zakljuaka sa savjetovanja odranog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 71. 442 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lan 6. st. 2. 443 Prema Uredbi o upisu ugovora o fiducijarnom prenosu prava svojine (Slubeni list Republike Crne Gore br. 34/96 i 9/97), procjenu vrijednosti pokretnih i nepokretnih stvari, njihovo obiljeavanje, kao i odreivanje prostora i robnog lagera vri republika Direkcija za nekretnine. Tako npr. ova Direkcija
433 432

59

na raspolaganju efikasna sredstva u cilju zatite fiducijarne svojine koja ima za objekat robni lager. Jedno je sekvestar lagera, a drugo je prijevremena prodaja robe u sluaju "kada je ona opravdana".444 Interesantno je napomenuti da zakon zabranjuje ugovaranje lex commissoriae u momentu zakljuenja ugovora, ali da je doputa poslije proteka roka od osam dana od dana nastanka potraivanja. Takvo rjeenje se zasniva na stavu sudske prakse o doputenosti upotrebe ove klauzule u oblasti zalonog prava.445 Ukoliko bi dospjelost trabine nastupila i prije isteka tog roka, onda je ovakvo ugovaranje dozvoljeno od tog trenutka. Inae, dunik (fiducijant) kao ekonomski vlasnik prisvaja upotrebnu vrijednost stvari, tj. on ima ovlaenje da stvar dri, upotrebljava i pribira plodove sa nje,446 ali on nema pravo faktikog raspolaganja sa stvari niti moe da prenosi pravo upotrebe na drugo lice bez dozvole povjerioca (fiducijara). Fiducijar, kao pravni vlasnik, ima samo ovlaenje da pravno raspolae sa stvari i to dok traje ispunjenje glavnog ugovora. Ukoliko pak dunik ne plati dug o dospjelosti, to se moe pretvoriti u pravu svojinu. Prema tome, fiducijarna svojina se tada transformie u vei kvalitet, u svojinu u pravom smislu rijei. Zbog toga je neosnovana tvrdnja da fiducijar do tada stie punu svojinu.447 Dakle, evidentno je da je fiducijarna svojina svojina sui generis, jer je njena esencijalna karakteristika podijeljenost ovlaenja izmeu dva subjekta (fiducijanta i fiducijara). Momentom dospjelosti, fiducijar stie pravo na predaju ili prodaju stvari radi naplate svog potraivanja, a zatim i na plodove koje daje stvar koja slui za obezbjeenje.448 Konanim sticanjem svojine na stvari (neplaanjem potraivanja o roku dospjelosti), fiducijar ima pravo izbora izmeu dvije mogunosti. Naime, on moe prodati stvar po cijeni utvrenoj procjenom strunjaka i iz tako dobijene cijene namiriti svoje potraivanje, a moe i zadrati stvar u vlasnitvu po tako utvrenoj cijeni.449 Ukoliko dunik ipak izmiri svoju obavezu o dospjelosti, fiducijarna svojina prestaje, te po samom zakonu dunik ponovo postaje vlasnik stvari, odnosno kako to zakon kae "automatski" postaje vlasnik stvari koja je sluila kao obezbjeenje.450Pravo svojine se u tom sluaju ponovo uspostavlja u punom obimu, to se u pravnoj teoriji objanjava kao elastinost (rekadentnost) ovog prava.451 3. Fiducijarni prenos vlasnitva u pravu Bosne i Hercegovine da ili ne? Vaei propisi u Bosni i Hercegovini ne reguliu ni formu ni sadraj ugovora o fiducijarnom prenosu vlasnitva. Postoje miljenja da bi se taj ugovor mogao zakljuiti na isti nain i pod istim uslovima kao i ostali ugovori. Naravno, u tom sluaju stranke svoje
obiljeava crvenom bojom dio robnog lagera koji slui za obezbjeenje potraivanja ili pak robu koja slui u tu svrhu obiljeava odreenim naljepnicama i karticama i sainjava lagerske liste za proizvode koji imaju serijski broj. Vidjeti lanove 12 i 13. navedene Uredbe. 444 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lan 8. 445 Slino: Z. Raovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina... str. 110. 446 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lan 10. st. 1 i 13. st. 1. 447 Vidjeti: M. Velimirovi, Privredno pravo, Podgorica, 1998, str. 343; Z. Raovi, Fiducijarni pravni poslovi i fiducijarna svojina... str. 65-66; D. Stojanovi, Stvarno pravo, Beograd, 1977, str. 226. 448 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lanovi 14, 18 i 19. 449 Zakon o fiducijarnom prenosu prava svojine, lanovi 20 i 22. 450 U njemakom pravu je usvojeno rjeenje po kome svojina treba da bude vraena duniku, bilo na nain da se povjerilac na osnovu ugovora na to obavezao ili je pak u samom ugovoru prenos izvren pod raskidnim uslovom da e svojina prestati kad dunik isplati povjerioevo potraivanje. 451 Z: Raovi, Stvarno pravo......str. 483.

60

meusobne odnose ne bi mogle ureivati suprotno prinudnim propisima i javnom poretku, a pri tome bi se morale pridravati odreenih naela, prevashodno naela savjesnosti i potenja.452 Meutim, sudska praksa tom institutu nije naklonjena, jer se on najee kvalifikuje kao zaloga sa zabranjenom klauzulom, pa se ovakvom prenosu ne prua sudska zatita. Ovom prilikom se ne bismo izjanjavali o argumentima za prihvatanje jednog ili drugog stava, jer smatramo znaajnijim pitanje da li fiducijarno vlasnitvo treba kod nas da bude normirano de lege ferenda. Miljenja smo da u buduoj reformi sredstava obezbjeenja ovaj institut ipak treba izostaviti iz vie razloga. Naime, prije svega, u Bosni i Hercegovini je ve iskazano opredjeljenje da se nedostaci klasine rune zaloge kao sredstva obezbjeenja potraivanja razrijee uvoenjem u pravni sistem registrovane zaloge, koja otklanja njenu najkrupniju manu, a to je nedostatak publiciteta. Sa ovakvim zalaganjem se ostaje na podruju poznatog sistema zalonog prava. Isto tako, nema sumnje da je fiducijarno vlasnitvo mnogo kompleksnije od registrovane zaloge i da se kod njega, kao to smo vidjeli, moe da javi mnogo sloenih pitanja kojima se naa doktrina i sudska praksa nisu bavile. Zbog toga se zalaemo za uvoenje u na pravni sistem to jednostavnijih, ali djelotvornih rjeenja, koja ne smiju biti nedoreena i koja u praksi nee izazivati previe dilema. Ne treba da nas zavarava ni injenica da je institut fiducijarnog vlasnitva dosta rairen u tranzicijskim zemljama, jer u njegovoj primjeni esto dolazi do raznih nepotrebnih sporova.

4. Zakljuak Nema sumnje da u praksi ponovo dolazi do ire primjene fiducijarnog prenosa prava svojine. Savremena sredstva finansiranja i brzi obrt kapitala neminovno nameu i forsiraju takva sredstva obezbjeenja koja odgovaraju brzini i potrebama savremenog pravnog prometa i uslovima razvijene trine privrede. No, fiducijarni prenos svojine, zbog svoje kompleksnosti, nosi u sebi i dosta opasnosti, koje mogu da dovedu do neeljenih situacija. Analizom svega izloenog, vidljivo je da se radi o vrlo specifinom institutu, koji u raznim zemljama ima razliite modalitete. Oigledno je da se radi o takvoj formi obezbjeenja koja u sebi nosi odreene kontroverze,453 a one su uslovljene njegovom prirodom. Ovdje se postavlja mnogo pitanja koja se ne postavljaju kod klasinog zalonopravnog odnosa. Naime, faktiko postojanje dva vlasnika, pravnog i ekonomskog, nedvojbeno moe da stvori mnogo problema u praksi. Da bi fiducijarno vlasnitvo bilo mobilizator imovine dunika (koji dri stvar u posjedu), normalno je da mu se dozvoli raspolaganje sa predmetom ovog vlasnitva. On raspolae svojim pravom u oekivanju i tree lice moe stei samo takvo pravo. Niz dilema postoji u vezi raspolaganja fiducijara, prije svega da li su njegova raspolaganja uslovno vaea, jer zavise od plaanja duga o dospjelosti. Fiducijar je prema davaocu obezbjeenja obligaciono obavezan da obezbjeeno dobro tretira kao imovinski predmet davaoca garancije, koga po ispunjenju funkcije mora da prenese ponovo na dunika. Ova unutranja veza proizilazi iz zakljuenog ugovora o obezbjeenju. No, on je ipak vlasnik koji moe slobodno raspolagati svojim pravom.Mogunost da obje strane raspolau istim predmetom moe
U Republici Srbiji, koja u ovom pogledu ima isto zakonodavstvo 19 i 20.5.1995. odrano je savjetovanje na kome su uestvovali profesori pravnih fakulteta, sudije i pravnici iz prakse i tom prilikom je zakljueno sljedee: Ugovor o fiducijarnom prenosu svojine na pokretnim stvarima i nepokretnostima, koji se sve ee upotrebljava u poslovnoj praksi, prema miljenju uesnika savjetovanja je dozvoljen pravni posao i treba da uiva punu pravnu zatitu bez obzira to nije zakonom regulisan kao imenovani ugovor v. Pravni ivot, br. 5-6/95. 453 M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 181.
452

61

stvoriti mnogo problema u pravnom prometu. Kod ovog oblika osiguranja vidljivo je da je pravu vlasnitva nametnuta druga uloga, jer ono slui za potrebe obezbjeenja kredita, a povjerilac dobija vie nego to mu je potrebno u svrhu garancije. Svakako osnovna mana ovog instituta je ipak to da on , najee, djeluje bez ikakvog publiciteta.454 Zbog toga trea lica ne mogu pouzdano da znaju pravu vrijednost stvari koje njihov poslovni partner posjeduje. Taj nedostatak se moe prevazii uvoenjem odgovarajueg registra za evidenciju relevantnih injenica. Nesumnjivo je da treba stvoriti neku vrstu javnosti da bi se upozorili potencijalni sticaoci na istoj stvari da postoje pravne prepreke na putu punovanog sticanja. to se tie forme ugovora, rjeenja u pojedinim zemljama su razliita i nude iroku lepezu mogunosti kod zasnivanja tog oblika obezbjeenja. Smatramo da pismena forma prua sasvim dovoljnu garanciju povjeriocu i treim licima, tako da ne treba teiti njenim posebnim oblicima, koji samo nepotrebno nameu trokove i produavaju voenje postupka. Samo u sluaju kada predmet ine nekretnine, ugovor o prenosu bi trebao biti i sudski ovjeren. Protivrjenost i sloenost ovog instituta donosi mogunost razliitih rjeenja u sluaju steaja fiducijara.i fiducijanta, kao i u situaciji kada se protiv njih vodi izvrni postupak. Miljenja smo da, zbog svega navedenog, ovaj institut ne treba da nae svoje mjesto u pravnom sistemu Bosne i Hercegovine, jer se slini efekti mogu postii uz pomo registrovane zaloge koja u praksi izaziva mnogo manje nedoumica i koja u sebi nosi manje opasnosti za dunika.

454

Samo je u Republici Crnoj Gori, kao to smo vidjeli, ovo pitanje adekvatno rijeeno.

62

ZADRANJE PRAVA VLASNITVA ( 1. Uvod Institut zadranja prava vlasnitva je bezdravinsko sredstvo obezbjeenja.455 To je univerzalno sredstvo osiguranja potraivanja kod robnih kredita, koje kupcu daje njegov dobavlja. Kupac esto nije u mogunosti da kupi skupe stvari bez ugovaranja kupovine uz obronu otplatu cijene. Znaaj ugovora sa zadravanjem prava vlasnitva je u poslovnom prometu veliki, posebno u trgovini na malo, prodaji industrijskih proizvoda i kod prodaja sa obronom otplatom.456 Vlasnik stvari - prodavac predaje odreenu stvar u neposredni posjed svom duniku - kupcu,457 ali zadrava pravo svojine sve do potpune isplate cijene. Kupac tek ispunjenjem odlonog uslova - potpunim plaanjem cijene stie pravo vlasnitva.458 Dakle, odstupanje od osnovnog vida ugovora o prodaji je u tome to predaja ovdje ne znai akt kojim se zasniva pravo svojine, ve in kojim se samo stie posjed stvari.459 Pri tome nije bitno da li se cijena isplauje kroz pojedine obroke ili odjednom, ve je jedino relevantno da se radi o ugovoru o prodaji na poek. Kod ove vrste ugovora se pretpostavlja da se cijena ne isplauje istovremeno sa predajom, jer kada bi se to obavilo istovremeno, onda ne bi bilo elemenata za primjenu ovog instituta. Odgodom prelaska prava vlasnitva na kupca prodavac se titi od opasnosti koja bi mu mogla prijetiti od kupevih povjerilaca, jer im kupac postane vlasnik odreenih stvari iz njihove vrijednosti i ostali kupevi povjerioci bi mogli naplaivati svoje trabine, a u sluaju padanja kupca pod steaj te bi stvari ulazile u steajnu masu. Zadranje prava vlasnitva predvia se posebnom odredbom ugovora o prodaji.460 Punovano je, meutim, ugovoriti zadranje prava vlasnitva i naknadno, nakon zakljuenja ugovora o prodaji, a najkasnije dok stvar nije predata kupcu.461 U pogledu pravne prirode ovog instituta miljenja su podijeljena. Jedni smatraju da se radi o zalonom pravu na prodatoj i predatoj stvari radi obezbjeenja potraivanja isplate cijene. Prema njima, ova vrsta obezbjeenja je po svom cilju zalono pravo.462 Miljenja smo da se ovo stanovite ne moe prihvatiti, jer se zalono pravo konstituie na dunikovoj stvari, a zadravanjem prava svojine ne zasniva se nikakvo stvarno pravo na tuoj stvari, ve
O slinostima i razlikama izmeu ovog instituta s jedne i zaloga i fiducijarnog prava vlasnitva s druge strane v. N. Gavella, Zalono pravo, Zagreb, 1992, str. 236. 456 V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998, str. 702. 457 Da bi kupac mogao da ispuni svoju obavezu bitno je da on kupljene stvari odmah dobije u posjed kako bi mogao sa njima raditi i ostvarivati prihode koji e mu pomoi da izvri svoju obavezu prema prodavcu. 458 Neka prava ugovaranje ovog instituta povezuju uz prodaju stvari na otplatu. Npr. lanom 1523. Italijanskog graanskog zakonika propisano je da kupac stie pravo vlasnitva na stvari tek isplatom posljednje rate. 459 Vidi: Radovi, Ugovor o zadranju svojine na prodatoj stvari, Brani, 1937, br. 7-8, str. 349; J. Barbi, Pridraj prava vlasnitva kod prodaje investicione opreme, u Opi uvjeti poslovanja u meunarodnoj i unutranjoj trgovini, Zagreb, 1970, str. 133-182; S. Perovi, Obligaciono pravo, knjiga I, Beograd, 1980, str. 562-568; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, II knjiga, glavni redaktor S. Perovi, Beograd, 1995, str. 994-998. 460 O tome: D. Medi, Zadranje prava vlasnitva, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2006, str. 332. 461 I, Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 2001, str. 322. 462 Vidjeti npr. kod D. Aranelovi, O zadravanju prava svojine od strane prodavca na prodatoj stvari, Rasprave iz privatnog prava, Beograd, 1913, str. 28.
455

63

prodavac zadrava svoje pravo svojine do konane isplate dogovorene cijene. Druga, brojnija grupa autora smatra da se zadravanje prava svojine moe objasniti pomou uslova shvaenog u pravno-tehnikom smislu.463 Ovdje moe da se postavi pitanje ta se uslovljava (ugovor ili predaja) i kakav je uslov prisutan (odloni ili raskidni). Smatramo da se radi o uslovljavanju samog kupoprodajnog ugovora, jer od isplate cijene zavisi i njegov opstanak, a injenica da ugovorena cijena nije isplaena predstavlja raskidni uslov sa gledita pravnog dejstva ovog ugovora. Ve smo istakli da isplatom cijene dolazi do konstituisanja prava svojine na strani kupca. 2. Zadranje prava vlasnitva u uporednom pravu Znaaj ovog instituta je razliit u razliitim pravnim sistemima. Tako npr. u tranzicijskim zemljama on nema vee znaenje,464 dok u pravima razvijenih trinih zemalja, posebno u zemljama Evropske unije, postoje izvjesne razlike u njegovom regulisanju. Primjera radi, kao to emo vidjeti, razliita su dejstva zadranja prava vlasnitva u njemakom i francuskom pravu, mada su zadaci koje namee praksa gotovo identini. 2.1. Njemako pravo U njemakom pravu ovaj institut i pored turog zakonskog regulisanja razraen je gotovo u potpunosti.465 Najprostija forma zadranja prava vlasnitva je tzv. jednostavno zadranje prava vlasnitva. Tada kupac ostaje u posjedu stvari do isplate cijene i on je krajnji potroa.466 No, ova forma se rijetko javlja u praksi. Mnogo ea je situacija kada se javlja produeno i proireno pravo vlasnitva.467 U tom sluaju kupac kupuje robu da bi je dalje prodao ili ak

Vidi npr. M. Vukovi, Obvezno pravo II, Zagreb, 1964, str. 236.; M. Barto, Tabaci stvarnog prava, str. 268; V. Spai, Stvarno pravo, Sarajevo, 1962, str. 259. U ovom smislu je i lan 589. Poljskog graanskog zakonika. 464 Npr. pravo Rusije i Ukrajine ga uopte ne poznaju, dok je u ekom pravu ureenje ovog instituta vrlo oskudno, jer se samo deklarie mogunost njegovog ugovaranja. Slina je situacija i u ostalim zemljama u tranziciji. 465 Institutu zadranja prava vlasnitva u njemakom pravu je posveena samo jedna odredba Njemakog graanskog zakonika par. 455. Neka pitanja koja su u vezi sa potroakim kreditima su regulisana kasnije Zakonom o potroakom kreditu (Verbraucherkreditgesetz od 17.12.1990, BGBI I.S. 2840), pri emu su posebno interesantni paragrafi 12 i 13. U cilju zatite kupca-potroaa ogranieno je pravo prodavca na raskidanje ugovora prema navedenom zakonu. Novele Njemakog graanskog zakonika koje su stupile na snagu 1.1.2002. godine su vodile rauna o ovim izmjenama i sada je ovaj institut normiran tako da se samo odreuje da je odustanak od ugovora uslov za postavljanje zahtjeva za povrat stvari par. 499. Pomenuta odredba ne definie vie uslove pod kojima prodavac moe raskinuti ugovor, jer su ti uslovi regulisani Zakonom o zatiti potroaa. Vidjeti: M. Henssler, Rucktritt und Rckgewhrschuldverhaltniss in berblick zur Schuldrechtmodernisierung auf Basis der aktuellen Gesetzesvorlage, Mnchen, 2001, str. c. Ovaj institut reguliu i opti uslovi poslovanja, pa u oblasti industrije i trgovine oni u svakom sluaju sadre klauzulu o zadranju prava vlasnitva. 466 Ukoliko je kupac krajnji potroa, injenica da on ne moe raspolagati pravom vlasnitva koje jo nije stekao ne stvara nikakve probleme. 467 Ove forme nisu priznate u svim pravnim porecima. Npr. u vajcarskoj je produeno i proireno zadranje prava vlasnitva iskljueno. Zadranje prava vlasnitva u vajcarskom pravu obezbjeuje samo plaanje cijene kupljene stvari koja je predata u posjed kupca.

463

64

preradio. Ovdje postoji konstrukcija prava u oekivanju (Anwartschaftsrecht),468 koje je prenosivo,469 zaloivo470 i zapljenjivo.471 472 Ovo pravo je u teoriji priznato kao stvarno pravo, slino pravu svojine.473 Ono predstavlja prethodnu stepenicu u sticanju svojine. Njegova funkcija se najbolje objanjava konstrukcijom podjele svojine: prodavac postie funkciju obezbjeenja zadravanjem prava svojine, a kupac kroz pravo oekivanja dobija funkciju koritenja svojine.474 Sticalac prava oekivanja sa potpunom isplatom cijene dobija vlasnitvo neposredno od prodavca koji je zadrao pravo svojine. Sudbina prava oekivanja zavisi od postojanja kupoprodajnog ugovora. Zbog toga nije potrebno da prodavac kao vlasnik da svoju saglasnost za prenoenje prava oekivanja. Ukoliko prodavac zbog zakanjenja u pogledu isplate cijene raskine ugovor, pravo oekivanja prestaje, iako je bilo prenijeto na tree lice.475 Situacija kada prvobitni kupac cedira pravo potraivanja isplate cijene koje ima prema narednom kupcu na prodavca vlasnika je poznata pod nazivom produeno zadranje prava vlasnitva (Verlngerter Eigentumsvorbehalt). Tako naknadni kupac, u stvari, direktno otplauje cijenu prvobitnom prodavcu. Sticalac prava u oekivanju zavisi od postojanja potraivanja vlasnika prema prvobitnom kupcu, odnosno od postojanja njihovog obligacionog odnosa. Novi sticalac se moe zatititi ako doe do ponitenja ugovora i restitucije na taj nain to e pri zakljuenju ugovora o prodaji ugovoriti cesiju eventualnog zahtjeva na povrat ve isplaenog dijela cijene koji pripada prvobitnom kupcu u sluaju ponitenja ugovora prema prodavcu.476 Forma proirenog zadranja prava vlasnitva (erweiterter Eigentumsvorbehalt) postoji kada se zadranjem prava vlasnitva obezbjeuju i druga potraivanja kod prodavca.477 Tada prodata stvar ostaje u vlasnitvu prodavca sve dok se ne izmire sva potraivanja iz poslovnih odnosa kupca i prodavca. Ova klauzula u ugovoru prikriva stvarne svojinske odnose i ima negativan uticaj na kupca, jer se sticanje vlasnitva kupca na nekoj

U Republici Hrvatskoj institut zadranja prava vlasnitva se regulite odredbama Zakona o obligacionim odnosima i odredbama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Ovdje postoji konstrukcija prethodnog i potonjeg vlasnitva - lan 34. stav 4 i 5. Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. Hrvatska doktrina pravilno potonje vlasnitvo tretira kao pravo u oekivanju. Propisi hrvatskog Ovrnog zakona i Steajnog zakona ipak ne sadre posebna pravila za ovo pravo. O zadranju prava vlasnitva i pravu u oekivanju u Republici Hrvatskoj opirno: N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 599-608. 469 Pravo oekivanja se kao i vlasnitvo prenosi saglasnou o prenosu i predajom stvari (paragraf 929. Njemakog graanskog zakonika) ili saglasnou i surogatima predaje (par. 930 i 931.). Prenoenje prava oekivanja ugovorom se ne moe iskljuiti (par. 137.). 470 Zalae se radi osiguranja neke trabine. 471 U. Drobing, Sicherungsrechte im deutschen Konkursverfahren, RabelsZ 44 (1980), Heft 4, str. 793. 472 Naa sudska praksa je takoe stala na stanovite da kupevi povjerioci mogu traiti izvrenje na pravu kupca da dri i koristi stvar na kojoj je prodavac zadrao pravo vlasnitva. U tom sluaju sud zabranjuje kupcu da raspolae sa ovom stvari. Kupevi povjerioci umjesto njega plaaju zaostali dio cijene prodavcu (lan 296. stav 2. Zakona o obligacionim odnosima) i tada prestaje zadranje prava vlasnitva, a kupac postaje vlasnik stvari. To omoguuje povjeriocima da mogu prisilno izvriti naplatu svojih potraivanja prodajom tih stvari v. A. Fingar u: B. Blagojevi i V. Krulj, Komentar Zakona o obligacionim odnosima, I, Beograd, 1980, str. 1055-1056. 473 F. Baur, Lehrbuch des Sachenrechts, 12 Auflage, Mnchen, 1983. str. 624. 474 F. Baur, op. cit., str. 625, 638. 475 D. Stojanovi i B. Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str, 211-212. 476 M. Wolf, Sachenrecht, 12. Auflage, Mnchen, 1994, str. 275. 477 R. Vrenur i R. Knez, Posebne oblike pridrka lastinske pravice kot inovacija gospodarske poslovne prakse, Pravnik, Ljubljana, let 55 (2000), br. 6-8, str. 402 i dalje.

468

65

robi koju je ve odavno otplatio odlae. Ovakvo proireno zadranje najee se regulie optim uslovima poslovanja i dovodi do nepravednog obezbjeenja prodavca.478 Njemaka praksa i doktrina su potpuno uredile poloaj obje strane i u sluaju steaja ili izvrenja nad drugom stranom. Tako je priznato dejstvo zadranja prava vlasnitva u steaju, u izvrnom postupku i prema treim pribaviocima stvari.479 Dakle, ovaj institut je u Njemakoj gotovo potpuno uoblien, jer je ovdje zadranje prava vlasnitva prirodno sredstvo osiguranja isporuioca koji robu prodaje na kredit.480 Produeno zadranje prava vlasnitva je upravo tipian primjer za aktiviranje imovine u uslovima trine privrede. Ono to je posebno interesantno je da ovaj institut funkcionie u praksi i uiva zatitu prema treim licima bez ikakvog publiciteta.481 Njemaka doktrina smatra da je u odreenom domenu odnosa u privredi zadranje prava vlasnitva ustanova ije se postojanje mora pretpostaviti.482 Zbog toga je obaveza svakog lica da ispita da li ono u konkretnom sluaju postoji i ukoliko ovo ne uradi on postupa sa grubom nepanjom.483 2.2. Francusko pravo U francuskom pravu institut zadranja prava vlasnitva ima mali znaaj u praksi. Vjerovatno je da je to, izmeu ostalog, povezano i sa drugaijim regulisanjem posjeda. Naime, ovo pravo prihvata rimsku (subjektivnu) koncepciju posjeda koja propisuje da su za posjed potrebni i faktiki odnos sa stvari (corpus possessiones) i volja odreene sadrine (animus possidendi). Zato kupac u sluaju zadranja prava vlasnitva moe biti samo detentor ali ne i posjednik, jer mu nedostaje volja kao konstitutivni element. Pored toga, u francuskom pravu kada su u pitanju pokretne stvari, posjed vai kao dokaz vlasnitva.484 Prema tome, kod zadranja prava vlasnitva prodavac nema adekvatnu zatitu u odnosu na trea lica, jer je teko dokazivati da su ta lica bila nesavjesna prilikom pribavljanja stvari.485 Inae, u Francuskoj su ugovorne strane slobodne da odrede trenutak prelaska vlasnitva na kupca. Francuski graanski zakonik propisuje dispozitivno pravilo da je kupovina perfektna i da vlasnitvo prelazi na kupca ukoliko je u ugovoru postignut dogovor o predmetu i cijeni, iako predmet nije predat a cijena nije plaena.486
Slino: D. Stojanovi i B. Pavievi, op. cit., str. 214. Njemako pravo prinudnog izvrenja i steajno pravo sadre norme o poloaju treih lica, odnosno odnosu prodavca i povjerilaca kupca. Sloene forme zadranja prava vlasnitva ipak imaju u steaju slabije dejstvo nego jednostavni oblik, jer takvi povjerioci nemaju izluno, ve samo razluno pravo v. U. Drobing, op. cit., str. 804-805. 480 U. Drobing, op. cit., str. 788. 481 Suprotno tome, vajcarsko pravo pitanje publiciteta rjeava uvoenjem posebnih registara (lan 715-716 vajcarskog graanskog zakonika). Zadranje prava vlasnitva koje nije upisano u registar ne proizvodi pravno dejstvo. Prije predaje robe kupcu za zadranje prava vlasnitva nisu potrebne nikakve formalnosti, a nakon predaje to se upisuje u registar u sjeditu kupca ili u sjeditu podrunice ako je kupac strana osoba. Sve do trenutka upisa ugovorena klauzula vrijedi samo inter partes. Vidjeti: S. Lehman, Der Mobiliarsicherheiten ohne Besitzbertragung auf den Glubiger unter Bercksichtigung einerseites des Schweizerischen Rechts, anderseits des Deutschen und des Franzsischen Rechts, Basel, 1981, str. 91-101. Slino propisuje I lan 1187. Etiopskog graanskog zakonika. 482 H. Lehmann, Reform der Kreditsicherung an Fahrins und Forderungen, Stuttgart, 1937, str. 7. 483 M. Wolf, op. cit., str. 269. 484 Francuski graanski zakonik, lan 2279. 485 Saglasno lanu 2279. Francuskog graanskog zakonika vlasnik stvari uiva zatitu i moe stvar vindicirati u roku od tri godine samo ukoliko je stvar izgubljena ili ukoliko je posjed oduzet mimo volje. 486 Francuski graanski zakonik, lan 1583.
479 478

66

Donoenjem Zakona br. 335 od 12. maja 1980. godine zadranje prava vlasnitva je konano dobilo zatitu prema povjeriocima u steaju, jer je otvorena mogunost prodavcu da u sluaju steaja kupca dunika stvar moe vindicirati, pod uslovom da vrati primljenu cijenu. To svakako otvara perspektive ire upotrebe ovog instituta u praksi. U francuskom pravu je mogue ugovoriti i produeno zadranje prava vlasnitva (u cilju prerade stvari), ali ono ne djeluje u steaju.487 Saglasno izloenom, vidljivo je da se praktini znaaj ovog instituta u Francuskoj ne moe mjeriti sa ulogom koju on ima u njemakom pravu. 2.3. Evropsko pravo Poto u zemljama Evropske unije postoje izvjesne razlike u regulisanju instituta zadranja prava vlasnitva,488 stvorena je ideja o harmonizaciji rjeenja. Tako je, izmeu ostalog, zagovarano i uvoenje evropskog zadranja prava vlasnitva489 u cilju borbe protiv kanjenja u izvrenju obaveza isplate. Tokom 2000. godine donesena je smjernica Evropskog parlamenta i Evropskog savjeta za suzbijanje zakanjenja u plaanju u poslovnom prometu,490 koja u lanu 4. regulie zadranje prava vlasnitva. Ova odredba propisuje da klauzula o zadranju mora biti izriito ugovorena izmeu kupca i prodavca prije isporuke robe. Zemlje lanice su obavezne da dopuste vanost klauzule prema nacionalnom pravu zemlje lanice na iju primjenu upuuju norme kolizionog prava. Iz toga je vidljivo da nije stvoren nikakav institut evropskog zadranja vlasnitva, jer su mjerodavna i dalje nacionalna zakonodavstva sa svim njihovim razliitostima. Jedini napredak je u injenici da se zadranje prava vlasnitva mora priznati u svakoj zemlji lanici.491

P. Wilmowski, Europisches Kreditsicherungsrecht, Tbingen, 1996, str. 126. Ove razlike postoje kod propisivanja dejstva u steaju. Npr. u Belgiji i Luksemburgu zadranje prava vlasnitva u steaju ostaje bez dejstva, dok je u veini ostalih zemalja suprotno. O dejstvu zadranja prava vlasnitva u steajnom postupku v. R. Welter, Collateral in International Trade in: The Law of International Trade Finance, (studies in Transnational Economic Law, Vol. 6.) N. Horn ed., Boston 1989, 548-551. 489 Richtlinienvorschlag zur Bekmpfung von Zahlungsverzug im Handelsverkehr, ZIPDokumentation, 37-38/98, str. 1616. 490 2000/35/EG. 491 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu (doktorska disertacija), Sarajevo, 2001, str. 226-227. Pomenuta smjernica je ispod domaaja Prijedloga smjernice od 3.6.1998. godine. Prema ovom Prijedlogu drave lanice su bile dune priznati zadranje prava vlasnitva ako je kupac pismenim putem saoptio prodavcu da zadrava pravo vlasnitva najkasnije na dan isporuke robe. Prijedlog je propisao i pitanje prelaska rizika, prava prodavca u sluaju neplaanja cijene, a za ostala pitanja nadlena su trebala biti nacionalna zakonodavstva.
488

487

67

3. Zadranje prava vlasnitva u pravu Bosne i Hercegovine492 U Republici Srpskoj u pogledu ovog instituta jo se primjenjuju odredbe Zakona o obligacionim odnosima bive SFRJ (u daljem tekstu ZOO).493 Slina je situacija i u Federaciji Bosne i Hercegovine.494 ZOO ne propisuje obaveznu formu u kojoj ugovor sa ovakvim dejstvom mora biti zakljuen. Odredba o zadravanju prava svojine obezbjeuje povjerioca, jer kupac, poto nije vlasnik kupljene stvari, ne moe sa njom raspolagati dok ne izvri isplatu. Prodavac do isplate cijene moe svojinskom tubom traiti stvar ne samo od kupca, ve i od bilo kojeg draoca. Prema tome, vidljivo je da zadravanje prava vlasnitva, pored obligacionih,495 ima i stvarnopravna dejstva, jer sa pravom svojine prodavac zadrava i svojinsku zatitu.496 Ako kupac isplati cijenu, on postaje vlasnik stvari bez posebne izjave prodavca, jer je saglasnost prodavca o tome sadrana u samoj odredbi ugovora kojim se uslovljava zadravanje prava svojine. U sluaju da kupac ne izvri svoju obavezu plaanja cijene ili odbije da je izvri, prodavac ima sva prava koja pripadaju povjeriocu u sluaju dunikove docnje. Sve do momenta padanja u docnju kupac se smatra savjesnim draocem. Ukoliko se ne isplati ugovorena cijena, prodavac moe raskinuti ugovor i zahtijevati povrat stvari. Jasno je da je uslov za povratak stvari vraanje primljenog dijela cijene od kupca, a u skladu sa naelom ekvivalencije prodavcu se mora dati mogunost i uraunavanja naknade za koritenje njegove stvari.497 Kod razmatranja ove problematike, iako ZOO tretira samo pokretne stvari,498 moe da se postavi pitanje da li se primjena ovog instituta moe ugovoriti ukoliko je predmet prodaje nekretnina. Smatramo da u tom pogledu ne bi trebalo da bude posebnih smetnji i da to ne bi bilo u suprotnosti sa javnim poretkom, ali u praksi, kada se imaju u vidu odredbe ZOO, ovdje nema nikakvih dilema. Predmet prodaje sa zadranjem prava vlasnitva kod nas moe biti samo pokretna stvar.499 Pravo vlasnitva se, u pravilu, moe zadrati na svim takvim

Vidi: M. Povlaki, Zadranje prava vlasnita kao efikasno sredstvo osiguranja vjerovnika u zemljama nastalim disolucijom SFRJ (Republika Hrvatska, Republika Slovenija, BiH), Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, br. 3/03, str. 389-420. 493 lanovi 540-541. (modalitet ugovora o prodaji s obzirom na otplatu cijene). I do donoenja ZOO teorija i sudska praksa su priznavale njegovu primjenu vidi npr. Vrhovni sud Hrvatske, Gzz-48/79 od 4.10.1979, Pregled sudske prakse Vrhovnog suda Hrvatske, br. 17, str. 50. 494 U Republici Sloveniji zadranje prava vlasnitva je regulisano Obligacijskim zakonom iz 2001. godine lanovi 520-521. Rjeenja su identina sa rjeenjima iz ZOO i mogu se ocijeniti kao oskudna. O zadranju prava vlasnitva prema Zakonu o obveznim odnosima Republike Hrvatske (Narodne novine br. 35/05) v. H. Ernst, Pridraj prava vlasnitva, u M. Bareti, A. Erakovi, H. Ernst, D. Gulin, O. Jeli, T. Josipovi, Z. Kohari, J. Matko Rudjak, S. Porobija, Z. Stuhne, Zatita vjerovnika pravni, porezni i raunovodstveni aspekti, Zagreb, 2006, str. 57-83. 495 Sadraj i sudbina tog obligacionog odnosa zavisi od odredaba njihovog ugovora i normi obligacionog prava koje odreuju posljedice zakanjenja dunika, ukljuujui i mogunost raskida ugovora zbog neispunjenja. 496 Vidi: D. Aranelovi, op. cit., str. 26; B. Blagojevi, Posebni deo obligacionog prava, Beograd, 1939, str. 17; M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja...str. 218. 497 lan 716. vajcarskog graanskog zakonika ovo izriito potpisuje. 498 Neki autori smatraju da predmet ove vrste prodaje moe biti samo pokretna stvar v. B. Vizner, V. Kapor i S. Cari, Ugovor graanskog i privrednog prava, Rijeka, 1971, str. 328; M. Vukovi, op. cit., str. 237. 499 Na neki nain ovom institutu je slina odredba kod prodaje nekretnina kada prodavac odmah daje kupcu nekretninu u posjed uz dogovor da e mu tabularnu ispravu podobnu za zemljinoknjini prenos dati tek kada mu kupac u cjelosti isplati dogovorenu cijenu.

492

68

stvarima koje su sposobne biti predmet vlasnitva. Ovakva prodaja se ee javlja kod pokretnih stvari, pa je to razlog da je pojedini zakonici upravo tako i reguliu.500 501 Zadranje prava vlasnitva ima dejstva prema kupevim povjeriocima samo ako je uinjeno u obliku javno ovjerene isprave, prije kupevog steaja ili prije pljenidbe stvari.502 Ova odredba ima za cilj zatitu prava vlasnika stvari u odnosu na kupeve povjerioce.503 Po naem miljenju, ovakvim normiranjem se ne propisuju uslovi za punovanost ugovora, a ni same klauzule o zadranju prava vlasnitva.504 Ugovor o zadranju prava vlasnitva moe biti zakljuen i prostom saglasnou volja.505 Meutim, u suprotstavljanju interesa izmeu obezbjeenog povjerioca i kupevih povjerilaca ZOO je razumljivo dao prednost povjeriocu koji je obezbijeen i samo na taj nain ovaj institut moe sluiti kao adekvatno sredstvo obezbjeenja. Na pokretnim stvarima o kojima se vode posebne javne knjige moe se zadrati pravo raspolaganja, odnosno pravo vlasnitva samo ako je to predvieno propisima o ureenju i voenju tih knjiga.506 Iz ovoga proizilazi da se vlasnitvo moe zadrati samo ako je to predvieno propisima o voenju i ureenju tih knjiga, a da se ono ne moe ugovoriti ukoliko ti propisi ovu mogunost ne predviaju. Postavlja se pitanje koje su to pokretne stvari za koje se vode posebne javne knjige. Ovdje se sigurno ne radi o brodovima i vazduhoplovima, jer su oni podvrgnuti reimu nekretnina. Smatramo da je ovo bila prilika da ZOO propie da, ako postoje javni registri, zadranje prava vlasnitva nastaje i djeluje prema treim licima upisom u te registre. Takav nain bi omoguio publicitet, kao i konstitutivno dejstvo upisa507 i o tome bi trebalo voditi rauna prilikom predstojee reforme obligacionog prava. Zakon o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima i lanskim udjelima Republike Srpske,508 pokuao je da otkloni jedan od krupnih nedostataka ovog prava njegovim upisom u registar zaloga. Meutim, poto upis mogu zahtijevati prodavac ili kupac, on je fakultativan, tako da ni stanje u ovom registru ne mora da bude pouzdan dokaz u prilog tome da li je ovaj institut ugovoren.509 Ovakvim normiranjem se moe utvrditi samo da li je na pokretnoj stvari zadrano pravo vlasnitva, ali se ne moe sa sigurnou ustanoviti da ono ne postoji. Zbog toga nije mogue stvoriti obavezu za svakog sticaoca da ovaj registar obavezno ispituje.510 Identinu odredbu sadri i Zakon o registriranoj zalozi na pokretnim stvarima i lanskim udjelima Federacije BiH.511 U sluajevima zadranja prava vlasnitva moe da se postavi pitanje ko snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. Poto je prodavac vlasnik stvari sve do trenutka isplate cijene, prema optem pravilu, on bi trebao da snosi ovaj rizik. No, zbog specifine prirode
Npr. lan 217. vajcarskog zakonika o obligacijama. Meutim, u pravu Francuske i Republike Hrvatske mogue je zadranje prava vlasnitva i na nekretninama. Hrvatsko pravo poznaje dejstva nekih zemljinoknjinih instituta, to dovodi do zadranja prava vlasnitva v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. 605. 502 ZOO, lan 540. stav 2. 503 Poto posjed daje publicitet pravima u pogledu pokretnih stvari, postoji realna opasnost da doe do zloupotreba, pa je zato propisana ovakva odredba. 504 Ovakvo rjeenje propisuju i lan 1524. Francuskog graanskog zakonika i lan 1227. panskog graanskog zakonika. 505 ZOO, lan 28., v. I. Babi, op. cit., str. 322. 506 ZOO, lan 540, stav 3. 507 Slina kritika kod O. Stankovi i M. Orli, Stvarno pravo, Beograd, 1982, str. 125-126. 508 Slubeni glasnik RS br. 16/00. 509 Zakon o registrovanim zalogama na pokretnim stvarima i lanskim udjelima, lan 49. 510 Poto ovaj zakon nije implementiran u praksi, ne moe se sa sigurnou rei da li takvo rjeenje ipak donosi izvjesne prednosti. 511 Slubene novine Federacije BiH br. 17/02.
501 500

69

ovog ugovora, ZOO je postavio pravilo da kupac snosi ovaj rizik od asa kada mu je stvar predata.512 To je logino rjeenje, jer kupac datu stvar koristi i upotrebljava, pa zato treba i da snosi ovu vrstu rizika. Na ovaj nain su zatieni interesi prodavca koji je stvar prodao i predao kupcu.513 Na ovom mjestu istiemo da u praksi moe da postoji sukob interesa izmeu kupca koji dri predatu stvar u svom posjedu i naknadnog kupca kome je vlasnik prodavac docnije otuio istu stvar. Poznato je da kod viestrukog otuenja pokretne stvari pravo vlasnitva stie ono lice kome je stvar predata u posjed.514 Iako Zakon o svojinskopravnim odnosima (ZOSPO) ne spominje savjesnost kao pretpostavku za sticanje prava vlasnitva, njeno zanemarivanje bi bilo protivno naelu savjesnosti i potenja.515 Poto se sporna stvar nalazi u posjedu prvobitnog kupca, koji je kupio uz zadranje prava vlasnitva, naknadni kupac ga ne bi mogao ugroziti, jer je nesavjestan. Sa aspekta ovog instituta veoma je znaajno da je vlasnik zatien ukoliko kupac padne pod steaj ili neki od povjerilaca kupca pokrene postupak izvrenja. U pravu Bone i Hercegovine povjerioci kojima pripada pravo zadranja imaju razluno pravo.516 Novi zakoni o steajnom postupku su dali odreena ovlaenja steajnom upravniku da moe da zahtijeva ispunjenje ugovora ili da odbije ispunjenje ugovora,517 a slino ovlaenjima iz njemakog prava.518 Ovi zakoni, inae, reguliu situacije u sluajevima kada je steajni dunik prije otvaranja steajnog postupka prodao pokretnu stvar uz zadravanje prava vlasnitva i ako je prije otvaranja steajnog postupka steajni dunik kupio pokretnu stvar uz primjenu ovog instituta.519 Prema Zakonu o izvrnom postupku Republike Srpske (ZIP RS) i Zakonu o izvrnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZIP Federacije BiH) vlasnik kroz institut prigovora treeg lica520 ima mogunost da sprijei izvrenje na stvari u pogledu koje polae pravo vlasnitva. Oskudna regulativa ZOO, uz nepostojanje publiciteta,521 svakako utiu na malu primjenu ovog instituta na prostorima Bosne i Hercegovine.

lan 541. Slino i Italijanski graanski zakonik, lan 523. Kod osnovnog vida ugovora o prodaji pitanje rizika je rijeeno saglasno pravilu res perit domino odnosno pravilu prema kome se pravo svojine kod ugovora stie predajom stvari. Do predaje stvari kupcu rizik sluajne propasti i oteenja snosi prodavac, a sa predajom stvari ovaj rizik prelazi na kupca - v. lan 456 ZOO. 514 ZOSPO, lan 35. 515 Vidjeti: P. Simonetti, Viestruko ugovaranje otuenja, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, (1991), vol. 22, br. 1/01, str. 64. i dalje; M. uvela, Zakon o osnovnim vlasnikopravnim odnosima, Zagreb, 1987, str. 194. 516 Zakon o steajnom postupku Republike Srpske (ZSP RS) i Zakon o steajnom postupku Federacije BiH (ZSP Federacije BiH), lan 38. stav 2. taka 4. 517 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 65. Problem moe da predstavlja sluaj ako prodavac nije u mogunosti da vrati primljeni iznos cijene ili ako uopte vie nije zainteresovan da ponovo dobije u posjed stvar koju je dunik koristio. 518 Steajno pravo i pravo prinudnog namirenja u Njemakoj nedavno je reformisano. Umjesto ranije vaeeg Steajnog reda (KO) i Zakona o prinudnom poravnanju 1.1.1999. na snagu je stupio novi Insolvencijski red (InsO). Paragraf 103. (InsO) daje ovlatenja steajnom upravniku da bira izmeu realizacije ugovora ili odbijanja njegovog ispunjenja. 519 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 69. 520 ZIP RS i ZIP Federacije BiH, lanovi 51-53. 521 Pitanje publiciteta je jedno od najproblematinijih pitanja ovog instituta, a i drugih bezdravinskih sredstava obezbjeenja.
513

512

70

4. Zakljuak U savremenom privrednom prometu zadranje prava vlasnitva je jedan od narasprostranjenijih instrumenata za obezbjeenje isporuioca roba. Nesumnjivo je da e privredni razvoj ii u pravcu jo ireg odobravanja potroakih kredita, a to e dovesti do porasta znaaja ovog sredstva obezbjeenja.522 Sigurno je da e i u naem pravu njegova uloga jo vie porasti. Zbog toga prikaz odreenih rjeenja iz uporednog prava svakako moe da da korisne prijedloge za reformu ovog instituta. U predstojeoj reformi obligacionog prava treba na adekvatan nain rijeiti esencijalna pitanja zadranja prava vlasnitva, koja se odnose na nastanak, publikaciju, namirenje i dejstvo prema treim licima. Pri tome, treba voditi rauna da se na odgovarajui nain zatite interesi i prodavca (vlasnika) koji nema posjed i kupca ije je pravo uslovno, ali ija je pravna pozicija svakako vrijedna zatite. U ovom pogledu postoje odreeni preduslovi za recepciju nekih rjeenja iz njemakog prava. No, kod ovoga treba biti oprezan iz vie razloga, a posebno kada se ima u vidu razliit mentalitet, pravna tradicija i razvijenost pravnog prometa. Vidjeli smo da ni u uporednom pravu, a ni kod nas, ne postoji odgovarajui publicitet i to je velika mana ovog instituta. To nosi u sebi opasnost da posjedovanje stvari od strane dunika moe da kod treih savjesnih lica izazove privid u njegovom pravu u koji se oni mogu pouzdati. U Njemakoj, imajui u vidu uoblienost i rairenost ove ustanove, takve opasnosti praktino nema.523 Meutim, kod nas su okolnosti sasvim drukije i mora se efikasno normirati najosjetljivije pitanje ovog instituta, a to je upravo njegovo publikovanje. Zato bi zakonom trebalo propisati obaveznost upisa, kao i sve konsekvence ove publikacije. Kod postojeeg stanja stvari, u praksi postoji realna opasnost da kupac zakljui ugovor o prodaji tue stvari koji je pravno valjan,524 a on ima obavezu da stekne vlasnitvo na toj stvari. U takvom sluaju prodavac e izgubiti svoje pravo vlasnitva i stajae mu na raspolaganju samo obligacionopravni zahtjev prema saugovarau. Miljenja smo da bi samo upis zadranja prava vlasnitva u javne registre mogao donijeti potpunu zatitu prodavcu od ove opasnosti. Takoe, neophodno je da se odredi koje su posljedice zadranja prava vlasnitva u odnosu na tree sticaoce i druge povjerioce. Prilikom predstojee reforme obligacionog prava sa aspekta ovog instituta ukazuje se poeljnim regulisati poziciju kupca koji, na neki nain, ima pravo u nastajanju, jer on ima ovlatenje da koristi stvar, te snosi rizik u sluaju njene propasti. Vidjeli smo do koje su mjere doktrina i praksa u Njemakoj izgradile ovo pravo. Nesumnjivo je da je pravo u oekivanju izvjesna ekonomska vrijednost koja se poveava sa daljim otplatama cijene. Razvijeni trini uslovi privreivanja svakako zahtijevaju da se ovo pravo koristi kao aktivator dunikove imovine, a to znai da se sa njim moe raspolagati (prenositi ga, zaloiti itd.). Vlasnik stvari ovim ne moe biti ugroen, jer novi kupac ne moe da ima vie prava nego to ga je imalo lice koje mu je to pravo prenijelo. No, veliko je pitanje da li su Bosna i Hercegovina u ovom momentu spremna za postojanje ovog sloenog oblika produenog zadranja prava vlasnitva. Isto mislimo i za proireno zadranje prava vlasnitva. Zbog toga se ipak zalaemo da se, za sada, zbog vee sigurnosti i naeg skromnog iskustva, detaljno izgradi jednostavna forma ovog sredstva obezbjeenja, a da se sa razvojem trinih odnosa i pravnog prometa,
522

J, E. Beutler, Kreditsicherheiten in Osteuropischen Lndern aus deutscher Sicht, objavljeno u Handelsrecht und Recht der Kreditsicherheiten in Osteuropa, Berlin, New York, 1997. str 203. 523 Poto se zadranje prava vlasnitva pretpostavlja njemaka doktrina i sudska praksa smatraju savjesno sticanje nemoguim. 524 ZOO, lan 460.

71

kada se za to steknu uslovi, reguliu i pomenuti specifini sofisticirani oblici, koji u naim uslovima sigurno ne mogu postojati bez publiciteta. Ako bi se, pak, upis odredio kao obligatoran, postojali bi uslovi za uspostavljanje ovih sloenijih formi.525 Budua reforma trebala bi da da odgovor i na pitanje u kojim sluajevima prodavac moe raskinuti ovaj ugovor zbog neispunjenja ili zakanjenja sa ispunjenjem od strane kupca.526 Smatramo da bi kod zadranja prava vlasnitva trebala da postoji vea zatita kupca od one koju mu daju norme obligacionog prava. Najvanije za kupca bi bilo propisati da prodavac ne moe da odbijanjem prijema kupoprodajne cijene sprijei sticanje vlasnitva na prodatoj stvari. Najzad, nalazimo za shodno da istaknemo i odnos izmeu zadranja prava vlasnitva i registrovane zaloge. Miljenja smo da nema dileme da ova dva instituta imaju razliitu funkciju i da nisu konkurencija jedan drugom, iako se radi o bezdravinskim sredstvima obezbjeenja i zato podravamo njihovo paralelno postojanje. Naime, zadranje prava vlasnitva je interesantno prevashodno kod prodaje robe na rate, dok se registrovanom zalogom moe obezbijediti bilo koje potraivanje, a naravno najvie ono koje potie iz kreditnih odnosa.

Tako i: M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja... str. 246. lanom 131. ZOO propisano je da se ne moe dopustiti raskid zbog neispunjenja neznatnog dijela obaveze, ali nije odreen kriterijum kako se to odreuje u praksi.
526

525

72

OSVRT NA RAZVOJ STVARNOPRAVNIH SREDSTAVA OBEZBJEENJA POTRAIVANJA

1. Uvod Zatita ugovaraa redovnim putem, podnoenjem tube sudu, esto ne predstavlja dovoljno efikasno sredstvo, jer je poznato da kod nas sudski postupak iz raznih razloga esto traje veoma dugo. Osim toga, ak ni pravosnana sudska odluka ne mora uvijek da bude sigurna garancija da e povjerilac i dobiti traenu zatitu, s obzirom da se deava da dunik nije plateno sposoban, pa se ta odluka ne moe izvriti ni prinudnim putem. Kod takvog stanja stvari, sasvim je razumljivo da ugovarai koriste i druga sredstva za zatitu svojih interesa - sredstva za obezbjeenje (pojaanje) ugovora. O njihovoj primjeni oni slobodno odluuju i to uglavnom prilikom zakljuenja ugovora, dok kod odreenih ugovora neka sredstva postoje po sili samog zakona. Obezbjeenje potraivanja, inae, predstavlja jedan od osnovnih uslova za stvaranje pravne sigurnosti i povjerenja, te podsticanje ulaganja u privredu jedne drave. Njegov znaaj je veliki, posebno u nedovoljno razvijenim zemljama koje se nalaze u tranziciji, da ovo pitanje ima krucijalan uticaj u stvaranju povoljne klime za oivljavanje privrede i njeno preureenje prema zakonitostima trita. Da bi instrumenti obezbjeenja bili efikasni, oni trebaju ne samo da budu sigurni, ve mora da bude brza i jednostavna i njihova naplata. U suprotnom se gubi funkcija garancije, a to je nespojivo sa trinim uslovima privreivanja, gdje postoji urgentna potreba za novcem i kreditima.527 U praksi je poznato da su stvarnopravna (realna) sredstva obezbjeenja ugovora mnogo efikasnija u zatiti ugovaraa od obligacionopravnih (linih),528 jer se kod realnog obezbjeenja garancija postie predmetom koji svojom vrijednou odgovara za isplatu potraivanja. Osim toga, realne garancije djeluju erga omnes, a kod ovog osiguranja postoji i pravo prvenstvenog namirenja i pravo sljedovanja, kao relevantne karakteristike.529 Zbog toga e naa panja u ovom radu biti usmjerena na stvarnopravna sredstva obezbjeenja,530 a upravo u ovoj oblasti dolo je do velikih promjena i moderne tendencije se ba ovdje najvie ispoljavaju.531 Za razliku od obligacionopravnih sredstava garancije koja su kod nas, bar normativno, dobrim dijelom u duhu savremenih kretanja u uporednom pravu, stvarnopravna sredstva osiguranja zaostaju u odnosu na regulisanje i njihovu praksu u razvijenim zemljama.532 533
O obezbjeenju potraivanja u Republici Hrvatskoj v. V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M.A. Giunio, O. Jeli, T. Josipovi, J. Matko Rudjak, B. Vukmir, Zatita vjerovnika stvarnopravno, obveznopravno i ovrnopravno osiguranje trabina, Zagreb, 2005; M. Bareti, A. Erakovi, H. Ernst, D. Gulin, O. Jeli, T. Josipovi, Z. Kohari, J. Matko Rudjak, S. Porobija, Z. Stuhne, Zatita vjerovnika pravni, porezni i raunovodstveni aspekti, Zagreb, 2006. 528 Jo uvijek je aktuelno i vai staro rimsko pravilo: "Plus coutionis in re est, guam in persona" - vea je garancija u stvari nego u licu - Pomponius, u Digesta, 50.17.25. 529 Opirnije: J. Salma, Obligaciono pravo, Beograd, 1988, str. 379. 530 Vidi: D. Medi, Stvarnopravna sredstva obezbjeenja potraivanja, ZIPS, br. 1073-1074/06, dodatak, Biblioteka strunih izdanja, prirunik 9. 531 Moderno pravo obezbjeenja povjerilaca, prije svega, mora da ispuni dva temeljna zahtjeva sigurnost i efikasnost. 532 Stvarnopravno osiguranje potraivanja slui pojaanju obligacionopravnih odnosa i poto na podruju tih odnosa djeluje naelo dispozitivnosti, u praksi se stalno razvijaju novi sadraji, koje ovo obezbjeenje teko moe pratiti. Detaljnije o tome: N. Gavella, T. Josipovi, I Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 719-720.
527

73

2. Postojee stanje i savremene tendencije u razvoju stvarnopravnih sredstava obezbjeenja Klasino zalono pravo na pokretnim stvarima534 je danas ipak prevaziena ustanova. Naime, poznato je da ova zaloga ne moe vie da odgovori sve veim zahtjevima modernog prometa koji poiva na zajmu i kreditu i zato zahtijeva mnogo elastinija rjeenja. Zbog toga to i povjerilac i dunik imaju obavezu da se pasivno ponaaju prema zaloenoj stvari za sve vrijeme dok zaloga traje, a isto tako i to je dugotrajan i sloen postupak naplate u sluaju da dunik ne izvri svoju obavezu prema povjeriocu, runa zaloga se u praksi malo primjenjuje. Meutim, bez obzira na njen umanjeni znaaj, ona moe i dalje u odreenim sluajevima da poslui kao korisno sredstvo obezbjeenja, jer omoguava zalonom povjeriocu pravo prvenstvene naplate, a to je velika prednost u odnosu na obine, hirograferne povjerioce. Hipoteka, koja je meu svim oblicima zalonog prava do sada bila najsavrenija, sa razvojem trine privrede nesumnjivo sve vie dobija na znaaju. Ona nastaje, prenosi se i prestaje upisom u zemljine knjige i zbog toga svim uesnicima u ovom poslu i treim licima nudi gotovo apsolutnu sigurnost. Vlasnik zaloene nekretnine se koristi njenom ekonomskom vrijednou da bi pribavio hipotekarni kredit ili da bi odloio ispunjenje novane obaveze, a da on time faktiki nita ne gubi, jer do pokretanja postupka za realizaciju hipoteke njegova vlasnika ovlaenja se skoro ni u emu ne ograniavaju. Naime, za razliku od rune zaloge, zaloena nekretnina kod hipoteke ostaje u posjedu hipotekarnog dunika i on je kao vlasnik moe koristiti, ubirati njene plodove, dalje je zalagati i otuiti, te uopte manifestovati sva svoja vlasnika ovlatenja, naravno, sve to do trenutka dospjelosti povjerioevog potraivanja. S druge strane, hipotekarni povjerilac je ovlaen da na nain predvien zakonom trai namirenje svog potraivanja iz vrijednosti zaloene nekretnine prije povjerilaca koji na njoj nemaju hipotekarno pravo, a i prije povjerilaca koji su hipoteku na toj nekretnini stekli poslije njega (ukljuujui i steajni postupak), bez obzira na injenicu to je u meuvremenu ta nekretnina postala vlasnitvo nekog drugog lica. U socijalizmu gotovo zaboravljena, hipoteka se u dananje vrijeme sve vie koristi u praksi i kao sredstvo obezbjeenja potraivanja znaajno doprinosi sigurnosti i ubrzanju savremenog pravnog prometa, a istovremeno ima i ogroman ekonomski znaaj.535 Svjedoci smo krupnih promjena u drutveno-ekonomskom ivotu, a prije svega prelasku na ekonomiju prema trinim zakonitostima, zatim procesu restitucije, afirmaciji privatnog preduzetnitva, mogunostima ulaganja stranog kapitala, prodaji drutvenih stanova i tome slino. Sve to zahtijeva potpunu i pouzdanu dokumentaciju o vlasnitvu na nekretninama, a posebno je znaajno obezbjeenje plasmana novca hipotekom. Nedvojbeno je da pomenuta zakonska rjeenja u pogledu hipoteke sadre mogunost odreene zatite potraivanja i da bi uz neophodne korekcije u budunosti i sve veu primjenu u praksi, trebala da budu sigurna garancija za blagovremeno ispunjavanje novanih obaveza. Ovo ima esencijalan znaaj za normalno funkcionisanje svih vitalnih privrednih tokova, a time i za unapreenje i razvoj pravnog prometa, te drutveno-ekonomskih odnosa u cjelini. Zbog svega izloenog, hipoteka sve vie postaje jedan od osnovnih instrumenata osiguranja potraivanja, bilo da se radi o obezbjeenju povrata novanih kredita ili garanciji drugih
O stvarnopravnim sredstvima obezbjeenja novanih potraivanja u Republici Crnoj Gori v. Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novanih potraivanja, Zbornik radova i zakljuaka sa savjetovanja odranog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003. 534 O zalonom pravu na pokretnim stvarima v. Z. Raovi, Zalono pravo na pokretnim stvarima, Podgorica, 1992. 535 O hipoteci opirno: D. Medi, Hipoteka i ostala sredstva obezbjeenja potraivanja stanje i pravci razvoja (doktorska disertacija), Novi Sad, 2004; D. Klepi, Hipoteka kao realno sredstvo obezbeenja trabine prema duniku, Beograd, 2004.
533

74

potraivanja ije je plaanje ugovoreno u novcu. U ekonomskom smislu, hipoteka je posebno znaajna zbog toga to obezbjeuje dobijanje kredita uz povoljnije kamatne stope, a to znai da je kapital jeftiniji i privreda konkurentnija. Dakle, ona omoguava dinamian razvoj kreditnog trita536 i predstavlja instrument aktiviranja drutvenog bogatstva. Kod zasnivanja hipoteke u praksi postoji mnogo problema zbog neaurnosti javnih knjiga koje vode evidenciju o pravima na nekretninama.537 Za dalju afirmaciju hipoteke neophodno je izvriti potpuno auriranje zemljinih knjiga, jer e se samo na taj nain stvoriti potrebni preduslovi da sva lica koja imaju nekretnine u vlasnitvu na njima mogu da zasnuju hipoteku.538 To bi nesumnjivo imalo i ogroman ekonomski znaaj, jer bi znatno olakalo pribavljanje hipotekarnog kredita, koji predstavlja krvotok trine privrede. Sigurno je da e u uslovima ekonomske krize ovaj kredit mnogima biti jedina mogunost za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba. Meutim, pored evidentnih prednosti koje ima zalono pravo u pomenutim oblicima, nesumnjivo je da ono ima i svojih nedostataka, koje smo na neki nain ve i apostrofirali.539 to se tie hipoteke, ve sam nastanak je povezan sa ispunjenjem odreenih formalnosti (ugovor mora biti ovjeren), a time i sa trokovima i gubitkom vremena. Ovo ne ide na ruku brzini prometa u savremenoj trgovini, koja se zato opredjeljuje za manje sigurna, ali jednostavnija sredstva obezbjeenja. Svakako najvea mana je ipak spora realizacija ovog prava i to nedvojbeno slabi efikasnost i praktini znaaj hipoteke u uslovima robno-novanog prometa i potrebe to breg obrta kapitala. Povjerioci ele ne samo sigurnu i pouzdanu naplatu nego i takvu naplatu koja je uz to brza i jednostavna, a u situaciji kada je obavezno voditi parnini postupak radi dobijanja izvrnog naslova, te poslije toga i izvrni postupak, oigledno je da im na ovaj nain takva zatita nije u potpunosti pruena. Neizvjesnost duine trajanja parnice ini neizvjesnim i trenutak konane naplate. Problem kod zasnivanja hipoteke u Bosni i Hercegovini predstavlja i veliki broj neuknjienih nekretnina, pa je ogranien interes za promet hipotekom, bilo njenim ustupanjem bilo zasnivanjem nadhipoteke. Moderno pravo obezbjeenja tei da obuhvati to vie nekretnina, ali nema nikakve dileme da bi bilo pogreno da se to uradi zalaganjem onih koje nisu upisane, ve upravo poveanjem obima uknjienih nekretnina. Proirenje hipoteke i na neuknjiene objekte dovelo bi do njene opte nesigurnosti, a to bi moglo da ima veoma negativne implikacije na ukupan privredni razvoj. U praksi ne postoji mogunost izdavanja hipotekarnih pisama, to bi olakalo cirkulaciju hipoteke. Isto tako, ograniavajui faktor predstavlja i injenica da kod nas jo uvijek nije u potpunosti uspostavljeno pravno jedinstvo zemljita i zgrada. Moemo konstatovati i da su zbog ranijih ideolokih barijera mnoge nekretnine iskljuene kao potencijalni objekti hipoteke. Buduom reformom stvarnog prava540 i sveobuhvatnom izmjenom postojeih odredbi o hipoteci potrebno je stvoriti takve uslove da se sve nekretnine mogu koristiti u svrhu obezbjeenja. Neophodno je donijeti propise koji adekvatno normiraju i pravo

O kreditiranju putem Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj v. M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, 2001, str. 33-34. 537 ire: D. Medi, Sticanje zalonog prava na nekretninama (hipoteke), Pravni ivot, br. 10/02, str. 117-133. 538 U BiH su doneseni novi zakoni o zemljinim knjigama koji daju naznake za optimizam u ovom pravcu. O tome: M. Povlaki, Novo zemljinoknjino pravo u BiH, Pravni savjetnik, br. 12/03, str. 4153. 539 Vidjeti: D. Medi, Zalono pravo, Banja Luka, 2002; N. Gavella, Zalono pravo, Zagreb, 1992. 540 U Republici Srpskoj i Federaciji Bosne i Hercegovine izraeni su nacrti zakona o stvarnim pravima.

536

75

graenja,541 a razumljivo je da treba rijeiti i status dravne svojine. Miljenja smo da novi zakoni o graevinskom zemljitu, iako imaju dosta dobrih rjeenja, ipak treba da budu samo prelazna etapa u normiranju ove materije i da ih u budunosti treba ukinuti kao svojevrsni anahronizam.542 Poeljna bi bila i izmjena propisa koji se odnose na sticanje prava svojine na nekretninama od strane stranih fizikih i pravnih lica, putem njihove liberalizacije i usklaivanja sa odgovarajuim propisima Evropske unije. Takoe, potrebno je precizno regulisati i ekstenzivnost hipoteke, posebno u pogledu prenoenja obezbjeenja na sva poveanja potraivanja nastala zbog dunikove docnje, a trebalo bi detaljno urediti i prava hipotekarnog povjerioca u sluaju smanjenja vrijednosti predmeta hipoteke. Ukazuje se potreba i da se propie odgovornost hipotekarnog dunika za mane zaloene stvari, te da se detaljnije regulie institut zajednike hipoteke.543 Ukoliko je predmet zajednike hipoteke istovremeno i objekt druge hipoteke, poeljno bi bilo predvidjeti da se namirenje najprije pokua iz ostalih predmeta.Trebalo bi ozbiljno razmisliti i o mogunosti osnivanja posebne hipotekarne banke koja bi plasirala sredstva ije bi se vraanje obezbjeivalo hipotekom. Poznato je da su sve do drugog svjetskog rata nai graani koristili hipotekarno-stambene kredite,544 da bi poslije toga dolo do ukidanja hipotekarnih ustanova. Hipotekarno trite je poseban segment trita kapitala, koji slui za korienje kapitala u formi dugoronih hipotekarnih kredita. Perspektive razvoja ovog trita kod nas vezane su za vie faktora i neophodne reforme zakonodavstva, a prije svega za stvaranje stabilnog privrednog okruenja. Samo na ovaj nain moe se stvoriti takav ambijent koji e doprinijeti zatiti investitora i jaanju ukupne finansijske stabilnosti. Inae, smatramo da bi novim propisima trebalo omoguiti zadravanje prioriteta hipoteke, jer nije logino da lice koje ima hipoteku drugog reda bude privilegovano samo zato to je dunik ispunio svoju obavezu. Zadravanje ranga hipoteke ima direktan uticaj na kamatne stope, jer su one nie za ovakvu hipoteku, nego za hipoteku kasnijih redova. Zbog toga bi prihvatanje fiksnog ranga u naem pravu nesumnjivo donijelo pozitivne efekte.545 Prema tome, oito je da hipotekarno pravo zahtijeva bitno usavravanje i viedimenzionalnu transformaciju. Jaanjem poloaja hipotekarnih povjerilaca nesumnjivo je da e se uesnicima u pravnom prometu omoguiti povoljnije kreditiranje. Na taj nain investitori e imati priliku za vea ulaganja od ega e svi imati viestruke koristi.546 to se tie neakcesornih sredstava obezbjeenja potraivanja na nekretninama, prevashodno instituta zemljinog duga koji se predvia u Nacrtu Zakona o stvarnim pravima

Vidi: P. Simonetti, Hipotekarno zalaganje nekretnina u Federaciji Bosne i Hercegovine (s osvrtom na zalaganje prava graenja de lege ferenda), Pravna misao, br. 1-2/99, str. 37-39; L: Taji, Pravo graenja, Pravni savjetnik, br. 7-8/05, str.46-51. 542 Ovo je u Republici Hrvatskoj uraeno u zavrnim odredbama Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima. 543 O zajednikoj hipoteci v. Z. Raovi, Stvarno pravo, Beograd, 2005, str. 498-499; H. Ernst, Simultana hipoteka, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M. A. Giunio, O. Jeli, T. Josipovi, J. Matko Rudjak, B. Vukmir, Zatita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrnopravno osiguranje trabina... str. 195-226. 544 Postojala je Dravna hipotekarna banka Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca kao moderna bankarsko-hipotekarna institucija. 545 O fiksnom i klizeem rangu v. M Lazi, Sadrina hipoteke, magistarska teza, Pravni fakultet Ni, Ni 1994, str. 85. 546 O hipoteci u Republici Hrvatskoj v. T. Josipovi, Zalono pravo na nekretnini, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M. A. Giunio, O. Jeli, T. Josipovi, J. Matko Rudjak, B. Vukmir, Zatita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrnopravno osiguranje trabina... str. 147-192. O hipoteci u Republici Srbiji v. D. ivkovi, Komentar Zakona o hipoteci, Beograd, 2006. O hipoteci u Republici Crnoj Gori, v. Z. Raovi, Komentar Zakona o hipoteci, Podgorica, 2007.

541

76

Republike Srpske/Federacije BiH kao jedno od sredstava osiguranja,547 smatramo da kod nas jo ne postoje uslovi za njihovo uvoenje u pravni poredak, bez obzira to su potpuno u skladu sa zahtjevima trine privrede. Naime, da bi ova sredstva mogla da funkcioniu u praksi moraju da budu zadovoljeni neki osnovni preduslovi, a primarni uslov je postojanje aurnih zemljinih knjiga sa svim relevantnim podacima u pogledu nekretnina. Kod nas u ovom segmentu postoje jo brojne slabosti za ije pravazilaenje je potrebno vrijeme. Osim toga, pravna tradicija i mentalitet graana svakako navode na oprez i ne idu u prilog uvoenju ovakvih suptilnih sredstava osiguranja, pogotovo zato to postoji velika mogunost za zloupotrebe u njihovoj primjeni. No, protekom vremena sigurno je da e se stvoriti neophodne pretpostavke za njihovo uvoenje u na pravni sistem, jer ova sredstva obezbjeenja imaju izvanrednu prilagodljivost potrebama prakse i njihove prednosti u odnosu na hipoteku su oigledne. Kod postojeeg stanja stvari, zbog neizvjesnosti momenta naplate potraivanja povjerioca, novelama Zakona o izvrnom postupku bive SFRJ iz 1990. godine548 kao jedno od novih sredstava obezbjeenja novanog potraivanja propisano je zasnivanje zalonog prava na nekretninama (i na pokretnim stvarima) na osnovu sporazuma stranaka, koji predstavlja sudsko poravnanje, to je bilo veoma znaajno kod prelaza na trine uslove privreivanja u kojima obezbjeenje potraivanja ima esencijalan znaaj.549 Naime, zasnivanje ovog zalonog prava omoguava efikasnije i pouzdanije obezbjeenje povjerioca i u tom postupku, uz sudjelovanje suda, voljom stranaka odmah nastaje perfektna izvrna isprava, koja bitno olakava i poboljava poloaj i povjerioca i dunika.550 Na ovaj nain se izbjegava voenje parninog postupka, koji je esto veoma skup i dugotrajan, a postiu se i znatne utede u radu, vremenu i trokovima. Sporazum stranaka pred sudom je odigrao pozitivnu ulogu u pravu bive SFRJ, jer u vrijeme njegovog uvoenja nije postojala mogunost da se izvrni naslov pribavi na drugi nain, osim na osnovu odluke suda. Meutim, ovo sredstvo obezbjeenja pokazuje i odreene nedostatke koji bitno umanjuju njegov znaaj. Prije svega, kod njega dolazi do mijeanja materijalnopravnih i procesnopravnih elemenata, to je svakako najvea slabost, a ovaj postupak, s obzirom na uee suda, ipak je mnogo sloeniji nego postupak zakljuenja ugovora. Osim toga, logika tog instituta ne dozvoljava primjenu niza instrumenata prinudnog izvrnog prava. Zbog toga, kada u pravnom poretku Bosne i Hercegovine uskoro zaivi institucija notara, nema sumnje da e se pribavljanje izvrnog naslova na osnovu sporazuma pred sudom brzo pokazati kao suvino,551 jer e se isti efekti moi postii na mnogo jednostavniji i bri nain.552 Mogunost da notarska isprava ima svojstvo izvrnog naslova ima za cilj da doprinese efikasnijoj realizaciji subjektivnih graanskih prava, a prije svega zatiti povjerilaca, kojima je olakana mogunost prinudnog
O zemljinom dugu opirno: M. Povlaki, Zemljini dug u usporednom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 207-254; D. Stojanovi i D. Pavievi, Pravo obezbeenja kredita, Beograd, 1997, str. 285-295. 548 Slubeni list SFRJ br. 27/90. 549 Vidi: D. uranovi, Obezbjeenje potraivanja na osnovu sporazuma pred sudom na pokretnim i nepokretnim stvarima, u Stvarnopravna sredstva obezbjeenja novanih potraivanja, Zbornik radova i zakljuaka sa savjetovanja odranog u Podgorici 13. juna 2003. godine, Podgorica, novembar, 2003, str. 36-46. 550 O tome: G. Stankovi, Zasnivanje zalonog prava na nepokretnosti u postupku obezbeenja, Pravni ivot, br. 11-12/91, str. 1504. 551 O prednostima zasnivanja zalonog prava pred notarom v. M. Povlaki, Izvrenje na osnovu notarske isprave, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2007, str. 350. 552 D Medi, Sticanje hipoteke na osnovu sporazuma pred sudom i notarski obraene isprave, Pravni ivot, br. 10/05, str. 466.
547

77

ostvarivanja dospjelih potraivanja.553 Sporazum stranaka pred sudom kao oblik obezbjeenja bi trebao biti naputen i u svim zemljama nasljednicama bive SFRJ koje su uvele instituciju notara -javnog biljenika. Institut zalonog prava na pravima554 je veoma kompleksan i specifian i predmet je estih rasprava koje se prevashodno odnose na ispitivanje njegove pravne prirode. Izmeu zalonog prava na pravima i zalonog prava na pokretnim stvarima postoje znaajne slinosti, ali i bitne razlike, to je uslovljeno prirodom onoga to se zalae. Isto tako, vrlo interesantan je i odnos zalonog prava na pravima i cesije, jer se radi o institutima koji predstavljaju prekoraenje relativnog dejstva ugovora.555 Razvoj trinih odnosa i nove forme kredita aktuelizuju postojanje zalonog prava na pravima i nesumnjivo opravdavaju njegovu sve eu primjenu u praksi. Posebno e razvoj finansijskog trita, koji je i uslov za uspjeno poslovanje bankarskog sistema, dovesti do mnogo veeg korienja hartija od vrijednosti kao sredstva obezbjeenja potraivanja povjerioca.556 Kao i zalog graanskog prava i zalog u trgovinskom pravu danas ima sve vei 557 znaaj, a izvjesne specifinosti ovog zaloga koje se prevashodno ogledaju u fleksibilnijim formama, logina su posljedica brzine prometa koji se odvija u savremenoj trgovini, to svakako zahtijeva i veu brzinu u izmirenju nastalih potraivanja. Raskorak izmeu potreba modernog prometa s jedne i postojeih krutih zakonskih normi s druge strane, sve vie se u uporednom zakonodavstvu rjeava razvijanjem i oblikovanjem novih vrsta zalonog prava i njima slinih formi, a to se naroito odnosi na razne vrste bezdravinske zaloge stvari, tzv. mobilijarne hipoteke, registarske zaloge, te vrste zalonog pisma (varanta) itd. U uporednom pravu, inae, apsolutni trend predstavljaju upravo bezdravinska sredstva obezbjeenja na pokretnim stvarima.558 Ona znae mogunost aktiviranja dunikove imovine, to je znaajna funkcija sredstava osiguranja. Mogunost istovremenog koritenja objekta i za obavljanje djelatnosti i obezbjeenje povjerioca je u savremenim uslovima veoma bitna.559 To posebno dolazi do izraaja kod odreenih sofisticiranih sredstava. U svijetu postoji pluralitet i velika disperzija ovih bezdravinskih formi. Drave nastale iz bive SFRJ su u ovom pogledu takoe usvojile mnogo razliitih oblika i to e neminovno dovesti do problema u pravnoj komunikaciji izmeu njih, ali i u odnosima svih bivih socijalistikih zemalja.560 Na ovaj nain je ugroena i sigurnost povjerilaca. Unifikacija prava u toj oblasti bi sigurno bila dobro rjeenje, bar u pogledu nekih temeljnih odredbi. Nema sumnje da u praksi ne postoji idealno rjeenje za sve probleme koji se tiu povjerilaca, dunika i treih lica, ali treba nastojati da se
Tako i M. Dika, Javnobiljenitvo i zatita vjerovnika, Pravo u gospodarstvu, vol. 34, 1995, str. 552. 554 Vidi: D. Medi, Neki aspekti zalonog prava na pravima, Pravna rije, br. 2/04, str. 257-270. 555 Opirnije: M. Denili, Odnos zalonog prava na potraivanjima i cesije, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, XXXI 1983, Sarajevo, 1984, str. 37-55. 556 O zalonom pravu na pravu u Republici Hrvatskoj v. V. Belaj, Zalono pravo na pravu, u V. Belaj, M. Dika, A. Erakovi, H. Ernest, M.A. Giunio, O. Jeli, T. Josipovi, J. Matko Rudjak, B. Vukmir, Zatita vjerovnika - stvarnopravno, obveznopravno i ovrnopravno osiguranje trabina... str. 229-248. 557 O tome: D. Medi, Zalog kao realno sredstvo obezbjeenja privrednopravnih ugovora, Pravni ivot, br. 11/01, str. 467-480. 558 Vidjeti: C. Jesel-Holst, Reforma prava o obezbeenju potraivanja pokretnim stvarima u Jugoistonoj Evropi, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama Jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 82-97. 559 Institut bezdravinske zaloge je najsveobuhvatnije regulisao Jednoobrazni dravni zakonik SAD iz 1962. godine i rjeenja koja propisuje ovaj zakon se dosta razlikuju od rjeenja koja su propisana u pravima evropskih drava. 560 Vidi: M. Povlaki, Stvarnopravna sredstva osiguranja na pokretnim stvarima u zemljama nasljednicama bive SFRJ, u Budimpetanski simpozijum, Doprinos reformi stvarnog prava u dravama Jugoistone Evrope, Bremen, 2003, str. 220-245.
553

78

pronae ono koje je najblie pravnoj tradiciji i koje ima potporu u drugim zakonima, te od strane doktrine. Naela zalonog prava koja vae kod klasinih sredstava obezbjeenja (runa zaloga, hipoteka)561 sa uvoenjem raznih bezdravinskih formi sve vie zahtijevaju preispitivanje i modifikaciju. Dunik kod ovih oblika ne mora da se odrekne predmeta koji slui za obezbjeenje, ve ga moe koristiti i na taj nain lake izmirivati nastale obaveze. Sve vie se npr. odstupa od naela specijalnosti da za potraivanje garantuje tano odreena stvar dunika i sada je jedino bitno da postoji odreena vrijednost bez obzira u kojim stvarima. To se najbolje vidi kod zalaganja robnog lagera, kod koga predmet zaloge nije odreen ili nije tano odreen. Nesumnjivo je da sve promjene u sistemu stvarnopravnog obezbjeenja idu za tim da se iskoriste svi imovinski potencijali koji mogu posluiti u tu svrhu, pa je znatno proiren krug objekata koji slue kao podloga osiguranju. Zato su i nastala nova sredstva obezbjeenja, prvenstveno na pokretnim stvarima. U trgovakom pravu je znatno oslabljen i princip publiciteta, kao osobenost zalonog prava u onim pravnim sistemima koji priznaju razne forme bezdravinske zaloge kod kojih nije obavezna registracija. Bezdravinska sredstva obezbjeenja postavljaju mnogo nedoumica, ali se nesumnjivo ne mogu zaobii.562 Posebno se insistira na stvaranju takve vrste zaloge, prema kojoj je povjeriocu mogue da dobije zalogu bez predaje pokretne stvari, upisivanjem u posebne javne registre (registarska zaloga) i takva zaloga je danas zastupljena u mnogim pravim sistemima .Naime, nema dileme da se pomou pokretnih stvari velike vrijednosti, iji se posjed sasvim razumljivo, iz ekonomskih razloga ne moe napustiti, a da se ne obustavi privredna djelatnost, sigurno moe adekvatno i na pravi nain obezbijediti ispunjenje obaveza iz odreenih ugovora. Inae, registrovani zalog je pravo in rem, preneeno od strane dunika (vlasnika imovine koji je stvarni zajmoprimac ili trea strana koja obezbjeuje dug nekog drugog) povjeriocu, koji ima pravo na namirenje iz imovine koja je zaloena ukoliko dunik blagovremeno ne izvri preuzetu obavezu. Nema sumnje da je zalonim povjeriocima bila potrebna takva regulativa koja e im omoguiti da to bre i efikasnije ostvaruju svoja prava ukoliko dunik ne ispuni svoju obavezu i koja e im rizik davanja kredita smanjiti na najmanju mjeru, a to je mogue samo u sluaju ako imaju tanu i pravovremenu informaciju o eventualnim kreditima za koje je imovina dunika ve posluila kao zaloga. Razumljivo je da e zaloni povjerioci, ukoliko ne mogu da ocijene stepen kreditne sposobnosti zalonog dunika, uslovljavati davanje kredita i da e se pokuati obezbijediti odreivanjem visokih kamatnih stopa. Zbog toga je osnovni cilj donoenja Okvirnog zakona o zalozima u Bosni i Hercegovini563 564 upravo prevazilaenje pomenutih problema i tekoa, te to je mogue vie pojednostavljenje procedure radi to breg ostvarivanja prava zalonih povjerilaca. Apsolutno podravamo intenciju zakonodavca da voenjem registra omogui adekvatan publicitet ovog prava, to e svakako doprinijeti sigurnosti ugovornih strana i treih lica. Tim propisom su normativno uobliene osnovne karakteristike koje jedno sredstvo obezbjeenja ine upotrebljivim u praksi, a odnose se na efikasnu zatitu povjerioca u odnosu na zalonog dunika i trea lica. Takoe, smatramo da bi trebalo seriozno analizirati da li je opravdano uvoenje u na pravni sistem tzv. lebdee zaloge (floating charge), koja predstavlja formu bezdravinske
O naelima zalonog prava v. R. Kovaevi-Kutrimovi i M. Lazi, Stvarno pravo, Ni, 2006, str. 313-319; I. Babi, Osnovna obeleja zalonog prava, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 62-76. 562 Uporedi: E. ulinovi Herc, Ugovorno osiguranje trabina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998. 563 Slubeni glasnik BiH br. 28/04 i 54/04. 564 O Okvirnom zakonu o zalozima BiH v. D.Medi, Okvirni zakon o zalozima Bosne i Hercegovine, Pravni savjetnik, br. 2/05, str.30 -37.
561

79

zaloge kapitala drutva ili njegovog dijela, mada je uoljivo da ova ustanova u praksi moe da dovede do odreenih problema, kako za titulara obezbjeenja, tako i za trea lica. Zalono pravo je tokom svog razvoja izgradilo pravila koja nastoje da osiguraju optimalnu ravnoteu interesa povjerilaca, dunika i treih lica, ali su ona esto prepreka za postizanje odreenih ekonomskih ciljeva. Zbog toga poslovna praksa trine ekonomije nastoji da izgradi i alternativne mogunosti stvarnopravnog obezbjeenja potraivanja. U tenji za to boljim osiguranjem stalno se pronalaze novi oblici koji mogu biti prikladni za ostvarenje postavljenih zadataka. Oni nemaju bitna obiljeja zaloga, ali su mu slini i po sadraju i po cilju za koji su namijenjeni. Iz tih razloga, pored obezbjeenja zalonopravne naravi, u tu svrhu se koriste i sredstva iji je osnov pravo vlasnitva, kao to su fiducijarni prenos vlasnitva i zadranje prava vlasnitva. Fiducijarni prenos vlasnitva565 je veoma specifian i zbog niza svojih karakteristika njegova upotreba zahtijeva poseban oprez. On ima primjenu i u razvijenim zemljama, a i u zemljama u tranziciji, sa razliitim modalitetima. Ovdje je pravu vlasnitva nametnuta svrha osiguranja potraivanja, pa ta unutranja protivrjenost krije u sebi mnoge opasnosti, posebno za drave koje nemaju dovoljno izgraene klasine institute graanskog prava. Odnos izmeu dva vlasnika, pravnog i ekonomskog, nesumnjivo je da donosi mnogo dilema i da moe da prouzrokuje probleme u svakodnevnom pravnom prometu. Poto kod fiducijarnog prava vlasnitva mogu da nastanu vrlo kompleksni odnosi, zbog mogueg niza uslovnih sticanja, sigurno je da to izaziva razne nedoumice i da ugroava pravnu sigurnost. I pored toga, gotovo sve zemlje nasljednice bive SFRJ su prihvatile osiguranje prenosom vlasnitva, a tamo gdje nije zakonski regulisano ono ima dosta svojih pobornika, prvenstveno u bankarskim redovima.566 Mi smo miljenja da zbog svih izloenih razloga i dogmatskih problema u predstojeoj reformi stvarnog prava ovaj institut ne treba da nae svoje mjesto u pravnom poretku Bosne i Hercegovine. Zalaemo se za to da se prednost da registrovanoj zalozi, koja je mnogo jednostavnija, efikasnija i pravno sigurnija. Zbog takvih osobina, ona se potpuno uklapa u poznati sistem i pravila stvarnopravnog osiguranja trabina. Smatramo da u situaciji u kojoj se nalazimo nije potreban ni opravdan pluralitet bezdravinskih oblika obezbjeenja na pokretnim stvarima i da treba izbjei mogunost njihove konkurencije, jer to moe da prouzrokuje dosta tekoa. Osim toga, po naem miljenju postoje i ustavne smetnje za uvoenje fiducijarnog vlasnitva, jer ustavi entiteta ne poznaju pojam privremenog ili djeliminog vlasnitva, koje postoji kod ove forme obezbjeenja. Zadranje prava vlasnitva567 e u budunosti sigurno imati sve veu primjenu, jer e privredni razvoj ii u pravcu jo ireg odobravanja potroakih kredita. Kod nas treba na adekvatan nain rijeiti esencijalna pitanja ovog instituta, a posebno publicitet, da bi se stvorile odgovarajue pretpostavke za njegovu ekspanziju u praksi. Prilikom reforme obligacionog prava poeljno bi bilo to jasnije regulisati poziciju kupca koji, na neki nain, ima pravo u oekivanju i ima ovlaenje da stvar koristi, te snosi rizik njene sluajne propasti. Isto tako, treba voditi rauna da se na pravi nain zatite i interesi prodavca. Zalaemo se da se, zbog nedovoljnog iskustva i vee sigurnosti, u Bosni i Hercegovini detaljno izgradi jednostavna forma ovog sredstva obezbjeenja, a da se sa razvojem privredno-pravnog prometa reguliu i odreene sloene forme u vidu produenog i proirenog zadranja prava vlasnitva. Smatramo da ova ustanova nije konkurencija registrovanoj zalozi i podravamo njihovo paralelno postojanje.
565 566

Vidjeti: D. Medi, Fiducijarni prenos vlasnitva, Pravna rije, br. 3/05, str. 101-112. Sve zemlje bive SFRJ poznaju neki oblik fiducijarnog osiguranja, sem BiH i Srbije. 567 O zadranju prava vlasnitva opirno: M. Povlaki, Zadranje prava vlasnitva kao efikasno sredstvo osiguranja vjerovnika u zemljama nastalim disolucijom SFRJ (Republika Hrvatska, Republika Slovenija, BiH), Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, broj 3/03, str. 389-420.

80

Kredit se moe obezbijediti i onim institutima ija izvorna namjena nije obezbjeenje povjerilaca, ali koji daju efekte garancije i predstavljaju ekvivalent osiguranja.568 U modernom svijetu bitno je da se postignu traeni efekti, a pri tome se smanjuje znaaj pravne forme. Dakle, sr svega je da se ostvari najbolja zatita i sutina garancije, dok je nain njenog ostvarenja svakako manje znaajan. Pojam sredstava obezbjeenja tako je proiren, da se ovdje ubrajaju i ona koja predstavljaju samo privilegovane situacije. Za novu generaciju sredstava osiguranja tzv. funkcionalna sredstva, upravo je karakteristian institut lizinga.569 Lizing poslovi su nastali i razvili se iz potreba prakse, koja je traila nove forme u finansijskoj konstrukciji investicija. Ovaj oblik ima velike prednosti u odnosu na kupovinu robe za gotovinu ili na kredit, jer korisnik lizinga potrebne stvari ne kupuje, ve ih dobija na upotrebu i korienje, bez angaovanja vlastitih sredstava. Upotrebom tih stvari stvaraju se nove vrijednosti i iz tih sredstava se vri plaanje davaocu lizinga. Tako dolazi do otplaivanja neophodnih stvari, bez korienja kredita. S druge strane i davalac lizinga ima bitne koristi od ovog posla, jer mu se olakava plasman opreme, koja je najee veoma skupa. Pravni odnosi kod lizinga su vrlo sloeni, jer se radi o poslu koji je ekonomski i pravni fenomen i ovi elementi se tu duboko proimaju. Normiranje ovog pravnog posla u budunosti trebalo bi da bude od velikog znaaja za pravnu sigurnost ugovornih strana i za oivljavanje privrednih aktivnosti na ovim prostorima. Posao lizinga obuhvata i znaajne aspekte izvan okvira obligacionog prava, pa je ugovor o lizingu u cijeloj toj konstrukciji samo dio jednog cjelovitog posla. Uspostavljanjem adekvatnog institucionalnog okvira stvorie se zdrava konkurencija na tritu kapitala i obezbijediti osnov za proirenje investicija i ukljuenje privrednih subjekata u najsavremenije tokove tehnolokih procesa. I kod ustanove lizinga kod nas najveu manu bi, prema Nacrtu ZOO, mogao da predstavlja nedostatak odgovarajueg publiciteta i trebalo bi nastojati da se pronae formula da se ta slabost na najbolji nain prevazie. Iskustvo zemalja u kojima se lizing kao savremena pravna konstrukcija poslovne prakse primjenjuje pokazuje da on moe da bude pogodan alternativni nain finansiranja investicija, a negdje se on koristi i kao jedini izvor za nabavku skupe investicione opreme, koja omoguava proboj novih tehnologija. U naim uslovima, gdje su kupci bez dovoljno novca, a prodavci sve tee pronalaze kupce investicionih dobara, finansiranje putem ovog metoda postaje nunost. Ne smije se izgubiti iz vida da se na ovaj nain obezbjeuje potpuno finansiranje investicija tuim sredstvima, to je veoma znaajno kada se ima u vidu ekonomska mo naih preduzea. 3. Zakljuak Obezbjeenje potraivanja je pitanje koje od davnina zanima zakonodavca, sudsku praksu, a naravno najvie povjerioce, koji su veoma zainteresovani da naplate svoja potraivanja prema duniku. Stvarnopravna sredstva obezbjeenja prije svega omoguavaju namirenje povjerilaca iz vrijednosti optereene stvari i u tome je njihova glavna funkcija. Meutim, ona u savremenim pravnim sistemima imaju jo jednu veoma bitnu ulogu, a to je aktiviranje vrijednosti imovine dunika. Na taj nain se vrijednost te imovine ukljuuje u pravni i ekonomski promet i dunik lake dolazi do neophodnih kredita, pod povoljnijim uslovima. Zahvaljujui ovoj mogunosti, lica koja imaju vie imovine koja moe posluiti u ovu svrhu
V. M. Povlaki, Leasing kao sredstvo osiguranja potraivanja, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLV, 2002, str. 359-362. 569 O institutu lizinga v. D. Medi, Lizing, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 83-94.; I Spasi, Ugovor o leasingu (doktorska teza), Beograd, 1990.
568

81

su kreditno sposobnija. Savremeno poslovanje sve vie se odvija uz pomo kredita, pa su mogunosti koje se otvaraju na taj nain ekonomski veoma znaajne. Pitanje kredita je postalo jedno od egzistencijalnih pitanja stvaranja novog trinog ambijenta u kome treba voditi rauna i o interesima kreditnih institucija i o interesima korisnika kredita koji se pojavljuju na tritu. Kredit igra kljunu ulogu u svakoj trinoj privredi, ali u bivim socijalistikim zemljama on ima poseban znaaj, jer su razvoj i prestrukturiranje privrede nemogui bez stranih investicija. Zbog toga samo efikasan i dobro osmiljen sistem obezbjeenja potraivanja povjerilaca moe stvoriti pretpostavke za strana ulaganja. Promjenom drutveno-ekonomskih okolnosti, te izmjenom strukture kapitala, kao primarni faktor ekonomskog rasta pojavljuju se mala i srednja preduzea, kojima je za razvitak ekonomskog potencijala neophodno efikasno finansiranje. Ovo im mogu obezbijediti prevashodno strane banke na komercijalnoj osnovi. Nedvojbeno je da to postavlja nove zahtjeve pred sredstva osiguranja potraivanja. Meutim, nesumnjivo je da efikasno obezbjeenje povjerilaca ne moe biti garantovano samo reformom prava obezbjeenja, ve cjelovitom promjenom svih krucijalnih propisa. Razumljivo je da cijeli sistem mora da prati izmjenu postojeih zakonskih rjeenja. Takoe, normativni entuzijazam sam po sebi oito nije dovoljan, jer u praksi moraju postojati i institucije koje e podrati primjenu novih zakonskih odredaba iz ove oblasti. Sama reforma sredstava obezbjeenja mora omoguiti stavljanje cjelokupne imovine dunika u funkciju obezbjeenja, jer emo se samo na taj nain moi ravnopravno nadmetati u konkurentskoj utakmici za privlaenje stranog kapitala sa ostalim tranzicijskim zemljama.

82

DAROVANJE (POKLON) PREMA NACRTU ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA REPUBLIKE SRPSKE/FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE 1. Uvod Ugovor o darovanju (poklonu) javlja se u praksi dosta esto.570 Njegovo zakljuenje se vezuje za line ivotne odnose koji daju povoda za injenje poklona bez odgovarajue materijalne ili druge naknade za davaoca. Pokloni se daju iz raznih pobuda, a najee iz plemenitih namjera, te zbog prijateljskih ili porodinih veza i predstavljaju izraz naklonosti, panje i zahvalnosti jednog lica prema drugome. Meutim, do davanja poklona moe da doe i zbog lakomislenosti ili moralnog pritiska odnosno koritenja neije slabosti ili starosti. Isto tako, esti motivi za zakljuenje ovog ugovora su i podmiivanje i korupcija daroprimca. Prema tome, odnosi kod darovanja nisu uvijek tako jednostavni kao to se to moe initi na prvi pogled i do zakljuenja ovog ugovora moe da doe u vrlo raznovrsnim ivotnim situacijama. Zbog toga zakonodavstva sa pojaanom panjom reguliu ovaj ugovor, jer on odstupa od ugovora koji predstavljaju uobiajene instrumente pravnog prometa. Zakon o obligacionim odnosima bive SFRJ (ZOO) nije regulisao ugovor o darovanju kao poseban imenovani ugovor, ali u optem dijelu na nekoliko mjesta regulie pravne poslove ili ugovore bez naknade.571 Ustav SFRJ iz 1974. godine572 je odreivao da su za ureenje odnosa koji se ne uvrtavaju u ugovore u oblasti prometa robe i usluga bile nadlene republike, ali one nikada nisu uredile ovaj ugovor. Na odnose nastale zakljuenjem ugovora o darovanju jo se primjenjuju pravna pravila ranijih graanskih zakonika. Zbog toga su tvorci Nacrta Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske/Federacije BiH (u daljem tekstu: Nacrt ZOO)573 sasvim razumljivo smatrali da je potrebno da se upuste u ovu

Ovaj ugovor je poznat jo od vremena najstarijih pisanih pravnih izvora (npr. spominje se u Hamurabijevom zakoniku). U rimskom pravu poklon je mogao biti ostvaren na razliite naine: prenoenjem prava svojine putem mancipacije, tradicije ili in iure cesije, prenosom trabine, oprotajem duga ili obeanjem poklona. Poklon je postao tipini, samostalni pravni posao tek poetkom IV stoljea, ali i tada na nain karakteristian za ranije rimsko pravo, koje je utvrivalo konstitutivne elemente pojedinih tipinih pravnih poslova prema njihovim ekonomskim funkcijama. Reim ovakvog pravnog posla poklon je stekao na temelju same forme, koja je konstitucijom cara Konstantina 323. g.n.e. bila posebno za njega propisana. Pisani izvori srednjeg vijeka ukazuju na razliite oblike poklona koji su injeni manastirima i crkvama, te vlasteli i vladarima. Kodifikacije graanskog prava 19. i 20. vijeka reguliu poklon kao poseban imenovani ugovor-v. M. Horvat, Rimsko pravo, Zagreb 1977, str. 290-291; V. Radovi, Regulacija darovanja u graanskim zakonicima, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/79, str. 313-327; S. Perovi, Obligaciono pravo, Beograd, 1980, str. 608-609. 571 Vidjeti odredbe lana 53. stav 3, 62, 65. stav 4, 101, 282, 283. ZOO. Inace, ZOO nije prenio dio Skice za Zakonik o obligacijama i ugovorima koji je regulisao poklon (dar) - l. 509-522. - v. M. Konstantinovic, Obligacije i ugovori, Skica za Zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd 1996. Ugovor o poklonu bio je detaljno regulisan par. 925. do 943. Predosnove Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju iz 1934. godine. Ovaj tekst nikada nije postao zakon, ali je u predratnoj pravnoj literaturi bio predmet brojnih teorijskih razmatranja i razliitih stavova. 572 lan 281. stav 1. taka 4. 573 O radu na ZOO RS vidjeti tematski broj asopisa Srpska pravna misao, br. 1-4/02, pod naslovom U susret Zakonu o obligacionim odnosima Republike Srpske.

570

83

problematiku i da taj ugovor normiraju574.575 Darovanje576 je, kao i ostali ugovori, uvrteno u posebni dio Nacrta ZOO i na njega se primjenjuju i odreena pravila iz opteg dijela.577 2. Pojam ugovora Nacrt ZOO daje sljedeu definiciju ovog ugovora: Ugovorom o darovanju se darodavac obavezuje na besplatnu inidbu na raun svoje imovine u korist daroprimca. Ugovaranje besplatne inidbe se ne pretpostavlja naroito ako se inidba obea kao protuinidba za takvu inidbu ugovornog partnera, ako ona osnovu ima u obavezi ugovornog partnera ili nekog treeg da se izvri neka inidba ili u vrenju takve jedne inidbe ili ako se obeanje inidbe daje pod uslovom da se ugovorni partner ili neko trei obavee na neku inidbu ili izvri neku inidbu. Darovanje ne postoji, ako neko u korist drugog propusti da stekne neku imovinu ili se odrekne nekog dospjelog ali jo ne konano steenog prava ili ne prihvati neko davanje koje mu pripada u skladu sa propisima o nasljeivanju. Ugovor o darovanju je preutno zakljuen, ako darodavac darovani predmet bez izriitog ugovaranja obaveze darovanja doda imovini daroprimca, a strane su pri tom saglasne da se ta inidba vri bez naknade. Ako je obeana inidba djelimino bez naknade (mjeovito darovanje), propisi o darovanju primjenjuju se samo na dio pravnog posla bez naknade. Ako je po ovim propisima dio pravnog posla bez naknade nepunovaan, nepunovanost zahvata i drugi dio posla, osim ako su strane prilikom zakljuivanja pravnog posla za ovaj sluaj htjele da ostane dio sa naknadom.578
ire o tome: D. Medi. Darovanje prema Nacrtu Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske , Pravni ivot , br. 10/o4 , str.507-521. 575 Vidi:B. Morait i A. Biki,Objanjenja uz Prijedlog Nacrta Zakona o obligacionim odnosima,Sarajevo, 2006, str.86-88. 576 Regulisano je l. 704-716. Nacrta ZOO. 577 Ovakvo rjeenje je prihvaeno u teoriji, a i u veini graanskih zakonika. Vidjeti: par. 516-534. Njemakog graanskog zakonika; l. 239-252. vajcarskog Zakonika o obligacijama; l. 577-582. Graanskog zakonika Ruske federacije itd. Francuski graanski zakonik je medu razliite naine sticanja svojine uvrstio i oblike poklona regulisane l. 893-966. Justinijanove Institucije su poklon uvrstile u naine pribavljanja svojine, a ne u obligacije-v. A. Runov, Tuma Obem austrijskom graanskom zakoniku, Zagreb, 1891; L. Markovic, Obligaciono pravo, Beograd 1997, str. 554. Ovu zabludu su rimski pravnici docnije ispravili, pa je rimsko pravo smatralo da je poklon ipak u sutini ugovor-v. D. Aranelovi, Predavanje iz rimskog prava, Beograd 1938, str. 340; M. Horvat, op. cit., str. 290; O. Stanojevi, Rimsko pravo, Beograd 1997, str. 307; D. Stojevi, Rimsko obligaciono pravo, Beograd 1960, str. 106. 578 lan 704. Nacrta ZOO. U zakonodavstvima i pravnoj teoriji ovaj ugovor se definie na razliite naine. Uglavnom su definicije nepotpune i neprecizne, tako da se, u stvari, pojam darovanja mora izvoditi iz kompleksa njihovih normi. Par. 516. Njemackog graanskog zakonika ugovor o poklonu definie kao takvo davanje kojim neko iz svog imanja drugog obogauje, uveava mu imetak, a obe strane su saglasne sa tim da davanje bude besplatno bez protuusluge. Predosnova Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju u par. 925. je dala mnogo krau definiciju u kojoj se ne nalaze ni elemenat obogaenja darovanog, a ni uslov da se stvar mora dati iz svoje imovine, pa je pojam poklona po ugledu na austrijsko pravo (par. 938. Austrijskog graanskog zakonika) dat ire nego u njemakom pravu. Skica za Zakonik o obigacijama i
574

84

Dakle, cilj zakljuenja ovog ugovora je da se jednom od ugovaraa pribavi imovinska korist na raun drugog ugovaraa. Iz razloga dobroinstva579 koji mogu imati razliite uzroke, imovina jednog lica se smanjuje, dok se imovina drugog poveava.580 Darovanje se moe uiniti svakom inidbom kojom se nekome ini imovinska korist. Volja darodavca da daruje predmet poklona nikada se ne pretpostavlja, ve mora biti nesumnjivo izraena. Ugovor o darovanju je dobroini obligacioni ugovor, jer se za darovanje ne daje nikakva protivnaknada. Za ovaj ugovor je potrebna dobrovoljnost. To znai da darodavac nije morao uiniti odreenu inidbu niti se iz bilo kojeg razloga mogao na nju prisiliti. Prema tome, ispunjenje neke obaveze, pa i moralne, ne predstavlja darovanje. Nema svojstvo dara obeanje jedne strane da e drugoj strani neko trei bez naknade prenijeti neko imovinsko pravo.581 Predmet poklona moe da bude pokretna ili nepokretna stvar u prometu,582odreeno

ugovorima u lanu 509. propisuje: Ugovorom o daru obavezuje se darivalac da na obdarenika prenese bez naknade svojinu neke stvari ili neko drugo pravo, ili da mu na koji drugi nain uini kakvu korist na teret svoje imovine. O ugovoru o darovanju u Republici Hrvatskoj prema novom Zakonu o obveznim odnosima/Narodne novine br.35/05/ v. A: Perkui i B. Ivani, Ugovor o darovanju nekretnine de lege lata i de lege ferenda-pobijanje paulijanskim tubama, nasljednopravni i poreznopravni aspekt, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol.26, br.2/05, str.901-930; . Sessa, Ugovor o darovanju, u Zborniku radova ''Novi zakon o obveznim odnosima'', Zagreb, 2005. O sudskoj praksi u Republici Hrvatskoj vezanoj za ovaj ugovor v. Z. Slakoper, Sudska praksa 1980-2005. i bibliografija radova uz Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 352-385. Vidjeti i: B. Blagojevi, Graansko-pravni obligacioni ugovori, Beograd, 1957, str. 67; S. Jakic, Obligaciono pravo II, Posebni dio pojedini tipovi obligacionih ugovora, Sarajevo 1960, str. 32; Planiol, Ripert, Donations et Testaments, Paris 1957; Pravni leksikon, Beograd 1970, str. 785; M. Vukovi, Obvezno pravo, knjiga II, Zagreb 1964, str. 248; A. Romac, Rjenik rimskog prava, Zagreb, 1975, str.166; M. Vedri, Osnove imovinskog prava, Zagreb 1977, str. 290; S. Perovi, Obligaciono pravo ... str. 602; B. Loza, Obligaciono pravo, posebni dio, Srpsko Sarajevo 2000, str. 66; B. Morait, Obligaciono pravo, knjiga prva, Banja Luka 1997, str. 282; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 2001, str. 273; M. Vedri i P. Klari, Graansko pravo, Zagreb, 1998, str. 485; D. Mili, Obligaciono pravo sa sudskom praksom, Beograd 2000, str. 163; I. Babi, Obligaciono pravo, posebni dio, Beograd, 2004, str. 53; A. Biki, Obligaciono pravo, posebni dio, Sarajevo, 2005, str. 46. O poklonu ire: V. Radovi, Razvitak i pravna problematika darovanja, doktorska disertacija, Zagreb, 1979; V. Radovi, Pravna problematika i razvitak instituta darovanja, Zagreb-Cakove, 1983; V. eparovi, Ugovor o darovanju, Naa zakonitost, br. 9-10/88, str. 1162-1175; D. Napijalo, Karakteristina obiljeja ugovora o darovanju: Darovni ugovor, Odvjetnik, 68 (1995); I. Babi, Pojam i forma ugovora o poklonu, Pravni ivot, br. 10/00, str. 356; J. uveljak, Ugovor o darovanju, Hrvatska pravna revija, 2 (2002); I. Babi, Ugovor o poklonu, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2004, str. 117. 579 injenje dobroinstva je motiv za zakljuenje ugovora i on je bitan za njegovu valjanost. I ovaj ugovor ima causu, a to je namjera da se uini dobroinstvo, tzv. animus donandi i to je razlog obavezivanja darodavca. Ona mora nedvosmisleno proizilaziti iz sadrine ugovora ili skupa bitnih okolnosti. Ako nema te namjere, nee doi do zakljuenja valjanog darovnog ugovora. To e biti u sluaju kad ugovorna strana ugovor zakljuuje pod prijetnjom ili prevarom ili kada postoji zabluda u pogledu lica sa kojim se sklapa ugovor itd. v. B. Vizner-V. Kapor i S. Cari, Ugovori graanskog i privrednog prava, Rijeka, 1971, str. 369-370. U ovakvim sluajevima darodavac moe traiti ponitenje ugovora. U tom smislu se izjasnila i sudska praksa: Zabluda o motivu da se uini raspolaganje svojom imovinom bez naknade prouzrokuje nevanost pravnog posla na osnovu koga je ovo raspolaganje izvreno-Vrhovni sud Srbije, Rev. 1476/78, u V. eparovi, op. cit. str. 1168. 580 H. Brox, Besonderes Schuldrecht, 13. Auflage, Mnchen, 1987, str. 82. 581 Obeanje uinjeno drugom da e trei neto uiniti ili propustiti, treeg ne obavezuje, a lice koje obeava odgovara za tetu koju bi drugi pretrpio zbog toga to trei nee da se obavee ili da izvri odreenu radnju (lan 153. stav 1. ZOO).

85

imovinsko pravo583 u prvom redu obligaciono pravo ili neka druga imovinska korist koja za daroprimca znai uveanje imovine.584 Ako je zakljuen ugovor o poklonu budue stvari ija se vrijednost ne zna u vrijeme zakljuenja ugovora, radi se o aelatornom ugovoru, a u suprotnom ugovor je komutativan.585 Da bi neka stvar bila objekt inidbe treba da ispunjava uslove koji se odnose na mogunost, doputenost i odreenost predmeta.586 Tua stvar, u naelu, ne moe biti predmet ovog ugovora.587 Vlasnik stvari u takvom sluaju moe stvar vratiti u posjed putem odgovarajuih tubi. On u tome nee uspjeti jedino ako je daroprimac kao savjestan posjednik stekao svojinu te stvari putem odraja ili sticanja svojine od nevlasnika. U tom sluaju raniji vlasnik stvari moe samo zahtijevati naknadu tete od darodavca.588 Darovanje treba razlikovati od testamenta kojim se, takoe, otuuje imovina u korist drugog. Testament je jednostrani pravni posao koji proizvodi uinke u sluaju ostaviteljeve smrti, dok je darovanje dvostrani pravni posao koji proizvodi uinke meu ivima.589 Ugovaranje besplatne inidbe se ne pretpostavlja, te se ne smatra poklonom kad neko u korist nekog drugog propusti da stekne imovinu ili se odrekne nekog imovinskog prava koje nije stekao, ali bi mu trebalo pripasti.590 Ovo je zbog toga to u tom sluaju ne dolazi do smanjenja imovine lica koje je tako neto uinilo. Ugovorom o darovanju darodavac mora umanjiti svoju imovinu, a daroprimcu se darovanjem njegova imovina mora poveati. Vraanje zastarjelog duga, takoe, nije darovanje, nego izvravanje obaveze koja je jednom preuzeta putem ugovora.591 Da bi uopte dolo do darovanja bitna je ne samo volja darodavca da to uini, nego i spremnost daroprimca da ovo darovanje primi.592 Razumljivo da se nikome ne moe nametnuti poklon protiv njegove volje. Ukoliko se daroprimac u ostavljenom roku ne
Ukoliko bi poklon imao za predmet stvar van prometa (npr. javno dobro), on bi bio apsolutno nitav. 583 Imovinska prava vezana za linost, kao to su lina slunost, pravo izdravanja, itd., ne mogu biti predmet poklona. 584 Prema par. 944. Austrijskog graanskog zakonika valjano se moe darovati itava sadanja imovina i polovina budue imovine. 585 I. Babi, Obligaciono pravo, posebni dio...str. 60-61. 586 Uporediti: M. Mijai, Obligacioni ugovori, Beograd, 1990, str. 59; B. Loza, Obligaciono pravo, Posebni dio... str. 66. 587 Austrijski graanski zakonik je u par. 945. predviao odgovornost darodavca tue stvari prema savjesnom daroprimcu. Srpski graanski zakonik je u par. 565. stav 1. odredivao da je takvo raspolaganje na tuu tetu i kao takvo da je nitavo. 588 O tome: A. Biki, op. cit., str. 54. 589 Vidi: V. eparovi, op. cit., str. 1163; . Peri, O posebnim ugovorima o ugovoru o poklonu, Beograd, 1927, str. 261. 590 lan 239. st. 2. i 3. vajcarskog Zakonika o obligacijama je propisao da ne predstavlja poklon odricanje od nekog prava prije nego to se ono pribavilo ili odricanje od nasljedstva, a ni izvrenje neke moralne obaveze. lan 517. Njemakog graanskog zakonika je odredio da ne podlijee darovanju kad neko u korist drugoga propusti sticanje imovine ili se odrie pripadajueg, jo konano nesteenog prava ili se odrekne nasljedstva ili legata. Meutim, kao poklon u smislu Zakona o nasljeivanju (Slubeni list SR BiH br. 7/80) smatra se i odricanje od prava, oprotaj duga, ono to je ostavilac za vrijeme svog ivota dao nasljedniku na ime nasljednog dijela ili radi osnivanja ili proirenja domainstva, ili radi obavljanja zanimanja, kao i svako drugo raspolaganje ostavioca bez naknade (lan 32). 591 O tome: A.Perkui, Ugovor o darovanju nekretnine, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Zagreb, 2005, str.134. 592 Njemaki graanski zakonik to izriito propispuje u par. 516. stav I, a isto shvatanje usvojio je i Francuski graanski zakonik (l. 1105) i vajcarski Zakonik o obligacijama (l. 239-252). Ovakav stav je odavno zauzet i u francuskoj sudskoj praksi: ''Poklonu koji nije propisno prihvaen, nedostaju uslovi potrebni za potpuno dejstvo obaveza i apsolutno je nitav'' v. H. Capitant, Les grands arrets de la jurisprudence civile, Dalloz, Paris, 1984, str. 908, odluka broj 252.
582

86

izjasni da li prihvata ponueni poklon smatrae se da je darovanje odbijeno. U tom sluaju on bi morao da vrati primljeno, po propisima o neosnovanom obogaenju.593Bitno je istai da zakljuenje ugovora o poklonu ne utie na sudbinu stvarnih prava (zalog, slunosti i tome slino) koja postoje na poklonjenoj stvari. Logino je da darodavac ne moe na daroprimca prenijeti vie prava nego to ga i sam ima. Stoga lice koje ima neko stvarno pravo na predmetu darovanja moe ovo pravo ostvariti prema daroprimcu isto onako kako bi to moglo uiniti i prema darodavcu. Poklon se najee zakljuuje s obzirom na linost poklonoprimca (intuitu personae), a samo izuzetno to nije sluaj, kao npr. kod poklona u optekorisne svrhe. Kod ovog ugovora potrebno je da darodavac ima potpunu poslovnu sposobnost i da moe slobodno raspolagati svojom imovinom koju poklanja, dok nije neophodno da daroprimac ima ovu sposobnost, a ak se smatra da poklon moe primiti i poslovno nesposobno lice.594 Tada njegov zakonski zastupnik, ukoliko smatra da je povrijeen interes tog lica, moe raskinuti ugovor i vratiti darovanu stvar. 3. Forma (oblik) ugovora Prema Nacrtu ZOO izjava volje darodavca (obeanje o darovanju) zahtijeva radi svoje punovanosti notarsku obradu,595 osim ako se dar povodom zakljuivanja ugovora o darovanju prenese u imovinu daroprimca. Ovo vai i za nalog i teret vezan za obeanje o darovanju, koji mora biti sadran o istoj ispravi kao i obeanje o darovanju. Ugovor koji ne ispunjava propisanu formu bie punovaan ako je obeana inidba izvrena. To naravno ne utie na propise koji u pogledu predmeta darovanja zahtijevaju posebnu formu izjave jedne ili obje ugovorne strane.596 Dakle, ugovor o darovanju je formalan ugovor. Da bi se njegovo postojanje moglo dokazati potrebno je da bude notarski obraen ili da odmah uslijedi predaja poklona (kad je
lan 705. Nacrta ZOO. Prema Njemakom graanskom zakoniku (par. 516. stav II) po isteku tog roka se smatra da je dar prihvaen, ako prije toga nije dolo do odbijanja. 594 Prema paragrafu 563. Srpskog graanskog zakonika poklon moe primiti ''svaki i onaj, koji inae sam ugovora drugoga zakljuiti ne moe''. Opti imovinski zakonik za Crnu Goru u lanu 480 stav 2. propisuje da ''darove primati moe i onaj koji ne moe sam zakonito u druge ugovore stupati, ni sam svojevlasno drugome darivati''. 595 O notaru opirno: O javnom beleniku notaru, priredio N. arki, Beograd, 2004. 596 lan 706. Nacrta ZOO. lan 931. Francuskog graanskog zakonika odreuje da se ugovor o poklonu izmeu ivih mora sainiti u obliku javne (pisane) isprave pred biljenikom, koji e, pod prijetnjom nitavosti za sebe zadrati original. Prema rjeenju Njemakog graanskog zakonika punovano je obeanje poklona ako je u pisanom obliku potvreno pred javnim biljenikom. Obeanje duga ili priznanja duga, uinjeni kao poklon i izjava o prihvatanju poklona moraju biti sainjeni u pisanoj formi (par. 518. stav 1., a u vezi sa par. 780. i 781). Ako izjava o obeanju poklona nije data u propisanoj formi nastae ugovor o poklonu ukoliko poklonodavac ispuni obeanu inidbu, tj. preda poklonoprimcu stvar (par. 518. stav 2). vajcarski Zakonik o obligacijama poznaje realnu formu ugovora o poklonu, pismenu formu (formu privatne isprave) i formu javne isprave. lan 242. stav 1. odreuje da se poklon pokretne stvari (runi poklon) vri predajom stvari od strane poklonodavca poklonoprimcu. Sa realnom formom izjednaeno je punovano obeanje poklona. Kod pokretne stvari ono je punovano samo ako je uinjeno pismeno. Obeanje poklona nepokretnosti ili nekog stvarnog prava na nepokretnostima punovano je samo ako je dato u obliku javne isprave. Poklon nepokretnosti ili stvarnih prava na njima je zavren tek upisom u zemljine knjige (lan 243, a u vezi sa lanom 242. st. 2. i 3). O formi darovanja v. V. Radovi, Regulacija darovanja u graanskim zakonicima..., str. 317-318.
593

87

predmet tjelesna stvar-pokretna ili nepokretna).597 Prema tome, predviena je forma u svrhu dokaza njegovog postojanja ad probationem, a ona nije uslov njegove punovanosti-ad solemnitatem.Postavlja se pitanje da li e ovakav ugovor biti pravno valjan ukoliko nije notarski obraen i ako predmet poklona nije predat daroprimcu, a stranke su se usmeno dogovorile o njegovom postojanju. Miljenja smo da se i u ovom sluaju moe raditi o valjanom ugovoru, te da postoji prirodna, naturalna obligacija, koja nije zatiena tubom.598 Ovakav ugovor se ne bi mogao smatrati kao predugovor, jer za predugovor vai forma odreena za glavni ugovor.599 Ako bi usmeni sporazum o poklonu, na osnovu koga nije izvrena predaja stvari, imao svojstva predugovora on bi morao biti sainjen u formi pismene isprave (privatne ili javne).600 Najvanije je da je svaki od ugovaraa izjavu svoje volje dao slobodno i bez ikakve prinude i uslovljavanja. Zakonodavac spomenute forme kao dokazna sredstva opravdava otklanjanjem brzine i lakomislenosti ugovaraa, a posebno darodavca prilikom zakljuenja ugovora.601 Notarska obrada podrazumijeva postojanje pismenog ugovora, a to zahtijeva odreeni vremenski period, pa se time daje mogunost darodavcu da dobro razmisli o onome ta ini i da li zaista eli otuenje svoje imovine bez naknade daroprimcu. Isto tako, forma je ustanovljena i u javnom interesu da se uine vidljivijim pobude darodavca, koje mogu biti nedozvoljene. No, mislimo da realna forma ugovora nije adekvatno rjeenje i da ona samo pogoduje brzopletom obavezivanju darodavca. ZOO je napustio koncepciju realnih ugovora, to proizilazi iz naela konsensualizma,602 a ni odredbe opteg dijela ZOO ne predviaju realnu formu. Identino predvia i Nacrt ZOO. S teorijskog aspekta realna forma se opravdano kritikuje, jer se smatra da ona nije dio zakljuenja nego put izvrenja ugovora.603 ivot i praksa pokazuju da stroge forme kod ugovora obligacionog prava treba zahtijevati samo tamo gdje to zaista nalau opravdani interesi stranaka i drutva u cjelini. U protivnom, nastaju veliki problemi u praksi, pa su sudovi prinueni da u raznovrsnim ivotnim situacijama pronalaze raznolika rjeenja, ak i mimo zakonskih normi. Inae, ukoliko su predmet ovog ugovora nekretnine, za njegovu punovanost su bitne odredbe zakona koji regulie promet nepokretnosti koji je lex specialis za ovu oblast. Ovdje je forma ugovora o poklonu bitan element ugovora, konstitutivna forma ili forma ad solemnitatem.604 Na osnovu usmenog ugovora o poklonu nepokretnosti koja je predata u posjed daroprimcu on ne moe stei pravo svojine. Takvom ugovoru sud ne moe priznati pravno dejstvo, jer u ovom sluaju nisu ispunjene pretpostavke za njegovu konvalidaciju.605
Smatramo da je relevantna svaka predaja osim one sa tzv. constitutum possessorium (predaja darovane stvari oitovanjem darodavca da ce tu stvar upotrebljavati do svoje smrti), jer se u ovom sluaju ne radi o pravoj predaji stvari. 598 Ovako i par. 564. Srpskog graanskog zakonika (SGZ), l. 484. Opteg imovinskog zakonika za knjaevinu Crnu Goru (OIZ) i par. 943. Austrijskog graanskog zakonika (AGZ). O prirodnim (naturalnim) obligacijama v. D. Aranelovi, Osnovi obligacionog prava, opti deo, Beograd 1929, str.5. 599 lan 45. stav 3. ZOO. 600 I. Babi, Ugovor o poklonu, u Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva..., str. 124. 601 Uporediti: T. Blagojevi, Graanskopravni obligacioni ugovori, Beograd 1952, str. 58; S. Perovi, Formalni ugovori u graanskom pravu, Beograd 1964, str. 58. 602 Izraen u lanu 28. ZOO. Ovaj princip predviaju i druga zakonodavstva.Primjera radi, prema lanu 11. st. 1 vajcarskog Zakonika o obligacijama za punovanost ugovora je potrebna naroita forma samo onda kada to zakon propisuje. 603 J. Radii, Obligaciono pravo-opti deo, Beograd 1988, str. 104.Uporediti: B. Starck, Droit civil, Obligations, Librairies Techniques, Paris, 1972, str. 377-379. 604 Vidi: S. Perovi, Formalni ugovori u graanskom pravu ... str. 58. 605 U ranijoj sudskoj praksi istaknut je sljedei stav: Ugovor o darovanju nekretnina mora biti zakljuen u formi sudskog zapisnika. Ugovor o darovanju koji nije zakljuen u fomi sudskog
597

88

Ovakva forma ugovora u pogledu nekretnina propisana je radi postizanja vee pravne sigurnosti. 4. Opoziv ugovora Imajui u vidu da se radi o specifinom ugovoru, koji se zasniva iz humanih i plemenitih pobuda, razumljivo je da je zakonodavac predvidio i mogunost njegovog opoziva kada se za tako neto ispune odreeni uslovi. U tom sluaju daroprimac je duan da primljeni poklon vrati darodavcu. Opozivanje poklona ne ini poklon nitavim. Izjavu darodavca o opozivu poklona treba shvatiti kao jednostrano raskidanje ugovora.606 Nacrt ZOO predvia mogunost opoziva prije i nakon ispunjenja darovanja. Prije ispunjenja ugovor se moe opozvati607 ako bi ispunjenjem ugovora bilo ugroeno nuno izdravanje darodavca ili ispunjenje njegovih zakonskih obaveza izdravanja. U sluaju postojanja vie daroprimaca, opoziv se vri obrnutim redosljedom od reda obeanja. Kad su obeanja istovremeno data, opoziv se vri srazmjerno njihovoj pojedinanoj vrijednosti prema sumi vrijednosti svih zahtjeva. Odricanje darodavca od prava na navedeni opoziv, a koje je izjavljeno prije nastupanja ovih pretpostavki, ne proizvodi pravno dejstvo.608 Nakon ispunjenja darovanja moe doi do opoziva iz sljedeih razloga: - ako daroprimac nakon isteka primjerenog roka nije ispunio teret i nalog, ije ispunjenje je zahtijevalo lice koje je to moglo zahtijevati,

zapisnika ima pravni uinak ako je nekretnina predana u posjed daroprimca, tj. ako je izvrena prava predaja. - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1916/87 od 23. 2. 1988, Pregled sudske prakse-prilog Nae zakonitosti broj 41/89. Inae, do forme sudskog zapisnika se dolo iz sljedeih razloga: prema paragrafima 943. Austrijskog graanskog zakonika i 564. Srpskog graanskog zakonika da bi darovanje bilo valjano traila se pismena isprava, a onda je propisom par. 52. Zakona o javnim biljenicima od 11. 9. 1930. odredeno da je za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje potreban javnobiljeniki akt. Poto su odlukom AVNOJ-a o ukidanju javnih biljenika i javnobiljenickih komora od 17. 11. 1944. poslovi koje su do tada vodili javni biljenici preli u nadlenost narodnih sudova, sudska praksa je zauzela stav da je za valjanost ugovora o darovanju bez prave predaje potrebna forma sudskog zapisnika. Ovakva praksa je preovladavala, mada su pojedini sudovi izraavali stav da je dovoljna obina pismena forma. Vidjeti i: I. Kaladi, Neto o problemu pravne valjanosti ugovora o darovanju nekretnina zakljuenom u pismenoj formi, provedenom u zemljinim knjigama u sluaju kad nije izvrena predaja u posjed darovanih nekretnina, Naa zakonitost, br. 9-10/88, str. 1222-1228; B. Bazala, Forma darovne pogodbe, Odvjetnik br. 2/53. 606 O opozivu ire: Lj. Milutinovi, Raskid ugovora o poklonu, Pravni ivot, br. 10-12/88, str. 17611772; B. Loza, Obligaciono pravo II, posebni dio, Sarajevo 1981, str. 78-85. I. Babi, Obligaciono pravo, posebni dio...str. 68-71; T. Tumbri, O opozivu darovanja i pravnoj prirodi izjave o opozivu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 45 (1995), 4-5. 607 Rimsko pravo je priznavalo darodavcu specijalni prigovor nasuprot zahtjevu daroprimca da se obaveza ispuni injenjem poklona, u sluaju kad je darodavac u meuvremenu osiromaio. Taj prigovor je nazivan prigovorom pogrene adrese ili prigovor kompetencije. Ako bi se prilike darodavca popravile, obaveza na davanje poklona ponovo bi dobila svoju vanost. U sluaju da je darodavac ve bio izvrio poklon, on je mogao ak od daroprimca da trai izvjesno izdravanje, u okviru onoga to je bilo poklonjeno. Ovu ideju je preuzelo prusko zemaljsko pravo, a prihvatio je i Njemaki graanski zakonik. Prema par. 519. ovog zakonika, darodavac ima pravo da odbije ispunjenje jedne obaveze iz ugovora o poklonu, ako je utvreno da je on u nemogunosti da odri svoje obeanje uz jednovremeno ispunjenje svih drugih obaveza, a da time ne ugrozi svoje vlastito pristojno izdranje, odnosno da ne povrijedi svoje zakonske obaveze. Odluku o ovome donosi sud imajui u vidu i druge dugove darodavca, kao i motiv uinjenog poklona. Vidi: L. Markovi, op. cit. str. 562-563. 608 lan 707. Nacrta ZOO.

89

- ako daroprimac svojim ponaanjem prema darodavcu ili nekom njemu bliskom licu pokae veliku nezahvalnost, - ako darodavac nakon uinjenog darovanja ne moe osigurati svoje nuno izdravanje ili ispunjavati zakonsku obavezu izdravanja (daroprimac, meutim, moe izbjei opoziv ako se obavee da e darodavcu u odgovarajuem obimu davati sredstva koja mu nedostaju).609 Razumljivo je da je jedan od razloga za opoziv nakon ispunjenja darovanja situacija kada daroprimac nije u primjerenom roku ispunio teret ili nalog, jer je to obaveza koja je za daroprimca nastala zakljuenjem ovakve vrste ugovora o darovanju. Najei razlog za opoziv u skoro svim graanskim zakonicima je nezahvalnost daroprimca. Zbog toga, ovaj razlog predvia i Nacrt ZOO. Meutim, nije svaka nezahvalnost razlog za opoziv darovanja, ve samo njeni tei oblici. Postojanje velike nezahvalnosti je uvijek faktiko pitanje (razlog za opoziv u ovakvim parnicama je pravno, a ne injenino pitanje610) i kod ove ocjene treba imati u vidu sve relevantne okolnosti konkretnog sluaja i odreene drutvene standarde. Bitno je da se utvrdi krajnje nekorektan odnos daroprimca prema darodavcu, odnosno da se postupak daroprimca moe okvalifikovati kao gruba nezahvalnost.611 Revokacija dara se u ovakvim sluajevima pojavljuje kao civilna kazna za neblagodarnog poklonoprimca.612 Sud prilikom ocjene treba da ima u vidu ta se u odreenoj sredini uobiajeno deava prema redovnom toku stvari. U pravnoj teoriji i zakonodavstvu, inae, ne postoji jedinstven stav o tome da li nezahvalnost treba da se odnosi samo na linost darodavca ili i na njemu bliska lica.Vidljivo je da Nacrt ZOO prihvata ire gledite i smatramo da je to opravdano, jer se nezahvalnost prema darodavcu svakako moe iskazati i na nain da se ona ispolji i prema njemu bliskom licu. Opoziv zbog osiromaenja nakon ispunjenja darovanja je gotovo u svim pravnim sistemima predvien iz moralnih obzira. Ovdje se radi o injenicama koje su nezavisne od ponaanja daroprimca, dakle, o objektivnim okolnostima613 i zato se zahtijevaju stroiji uslovi. U ovakvim situacijama nije dovoljno bilo kakvo osiromaenje darodavca, ve samo takvo koje je znatno i koje doista dovodi u pitanje egzistenciju darodavca ili lica koja je duan da izdrava po zakonu. Nae je miljenje da u ovakvim sluajevima od uticaja treba da bude i razlog osiromaenja darodavca. Naime, ako je do osiromaenja dolo zbog umiljaja ili krajnje nepanje darodavca, smatramo da ne bi bilo pravedno da mu se omogui da trai

lan 712. Nacrta ZOO. Vrhovni sud Srbije, Rev. 4637/95, u R. osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd 1998, str. 309. 611 Austrijski graanski zakonik je traio postojanje krivinog djela, dok Opti imovinski zakonik za Crnu Goru je za tako neto traio da je djelo uinjeno namjerno. I po Justinijanovom pravu moglo se darovanje opozvati zbog obdarenikove nezahvalnosti. U takvom je sluaju darodavac mogao traiti povrat dara (kondikcijom-causa finita ili sine causa). 612 J. Radiic, Revokacija poklona, Aneks, 1957, br. 4, str. 486. 613 Prema odredbama Srpskog graanskog zakonika mogunost opoziva ugovora o poklonu zbog osiromaenja vai samo kada je ugroeno lino izdravanje poklonodavca, dok prema Njemakom graanskom zakoniku i Austrijskom graanskom zakoniku darodavac ima ovo pravo i u sluaju kada nije u mogunosti da ispunjava zakonske obaveze izdravanja prema drugim licima. Opti imovinski zakonik za Crnu Goru ovaj razlog za opoziv ugovora o poklonu ne sadri. Predosnova Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju ne govori o pravom opozivanju poklona u sluaju oskudice darodavca, nego mu daje pravo u par. 934. da trai pomo od daroprimca. Prema tom propisu ako darodavac zapadne u takvu oskudicu da mu nedostaje nuno izdravanje, on je imao pravo traiti svake godine pomo u visini zakonskih kamata od darovanog iznosa, ukoliko darovana stvar ili njena vrijednost jo postoji. Od ove obaveze daroprimac se mogao osloboditi jedino ako dokae da je i sam u oskudici, a da bi davanje ovih kamata ugrozilo njegovo vlastito izdravanje.
610

609

90

opoziv iz ovog razloga.614 Zakonodavac je ovdje oigledno vodio rauna samo o interesima darodavca, iako se radi o osiromaenju bez krivice daroprimca. U ovakvim sluajevima moe da se postavi i pitanje ta treba raditi u sluaju da i daroprimac isto tako osiromai. Meutim, Nacrt ZOO se o tome ne izjanjava. Smatramo da je dobro rjeenje da se opoziv moe izbjei ukoliko daroprimac preuzme dunost da obezbjedi darodavcu sredstva koja mu nedostaju, jer je na taj nain ispunjena svrha zbog koje je darodavcu dato pravo na opoziv. Pravo na opoziv je lino pravo i gasi se smru darodavca, a izuzetno prelazi na njegove nasljednike, ako je daroprimac umiljajno prouzrokovao smrt darodavca ili ako daroprimac nije ispunio nalog odnosno teret uinjen u javnom interesu.615Da bi izjava o opozivu darovanja proizvodila pravne posljedice ona mora da bude sainjena u pismenom obliku i treba da se preda daroprimcu. Tada darodavac ili njegovi nasljednici mogu zahtijevati vraanje dara prema propisima o sticanju bez osnova.616Postojanje uslova za opoziv ne dovodi odmah do opoziva darovanja. Do toga, dakle, moe doi samo na zahtjev darodavca. Pismena forma je predviena zbog pravne sigurnosti. Ukoliko je predmet darovanja u posjedu daroprimca od opoziva on postaje nesavjesni posjednik, pa je njegova odgovornost daleko otrija. Eventualna sudska odluka moe imati samo deklaratoran karakter. U sluaju da je daroprimac ve otuio stvar, ne prestaje pravo darodavca na opoziv, ako zato postoje zakonski razlozi. Prilikom raspravljanja odnosa izmeu darodavca i treeg lica koje je pribavilo stvar mora se imati u vidu savjesnost, odnosno nesavjesnost tog lica, te da li je stvar stekao naplatno ili besplatno, kao i da li je stvar stekao pouzdanjem u zemljine knjige. Obim obaveze daroprimca zavisi, takoe, od toga da li je darovanu stvar otuio naplatnim ili besplatnim pravnim poslom i da li je bio savjestan ili ne.617 Nacrt ZOO propisuje i kada je mogue iskljuenje opoziva. Ovo je predvieno u sluajevima ako je darodavac oprostio daroprimcu618 ili ako je prola godina dana od trenutka u kome je lice ovlateno na opoziv saznalo za mogunost da tako neto uradi.619Odricanje od prava na opoziv, inae, u svim sluajevima nema pravnog dejstva, jer je protivno prinudnim propisima i moralnim normama, iako Nacrt ZOO ovo izriito predvia samo za opoziv prije ispunjenja. Prema Nacrtu ZOO ne mogu se opozvati uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi, kao i darovi uinjeni iz zahvalnosti.620 Razlog to se navedene vrste raspolaganja iskljuuju od opoziva lei u tome to darodavac ovim darovima ispunjava odreene moralne ili socijalne dunosti, odnosno zahtjeve pristojnog ponaanja.621

Vidjeti par. 529. Njemakog graanskog zakonika. lan 713. Nacrta ZOO. 616 lan 714. Nacrta ZOO. 617 Analogno i Vrhovni sud NR Srbije, G-926/56 od 10. 9. 1956, ZSO, Knj. I, Sv. 4, br. 678. 618 O ovom se sudska praksa ve izjasnila: Ako je oproten akt nezahvalnosti, ne moe se nakon toga traiti opoziv darovanja -Vrhovni sud Hrvatske, G-434/67 od 18. 4. 1967, u V. eparovi, op. cit., str.1172. 619 lan 715. Nacrta ZOO. 620 lan 716. Nacrta ZOO. Ovo je predvieno i lanom 282. ZOO, s tim to je ZOO predvidio da ovi darovi moraju biti srazmjerni materijalnim mogunostima dunika. O tome ire: B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb 1978, str. 1127-1129; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Kragujevac-Gornji Milanovac 1980, str. 282-807; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, glavni redaktor S. Perovi, Beograd 1995, str. 663-664. 621 O razlici izmeu naturalnih obligacija i moralnih dunosti v. S. Perovi, Naturalne obligacije i moralne dunosti, Pravni ivot br.6/68, str. 14.
615

614

91

Razlozi za opoziv koje smo izloili i koje predvia Nacrt ZOO se tiu ugovornih strana. Meutim, postoje i razlozi koji se tiu prava treih lica.622 Oni najee dolaze u obzir kod povrede nunog dijela nunih nasljednika, povrede prava izdravanja odreenih lica i povrede prava povjerilaca (uslovi za Paulijansku tubu).623 Ova lica mogu zahtijevati utvrenje da uinjeni poklon ne proizvodi pravna dejstva u odnosu na njih u mjeri u kojoj je njihovo pravo dovedeno u pitanje. 5. Odgovornost darodavca Ugovor o darovanju stvara obaveze samo na strani darodavca, dok na strani daroprimca nastaje samo pravo bez obaveza.624Osnovno dejstvo ugovora je zasnivanje obligacije na predaju predmeta ugovora koju treba da izvri darodavac. Od zakljuenja ugovora do roka predaje darodavac je duan uvati stvar sa panjom koju nalae odgovarajui pravni standard. On snosi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. Prema Nacrtu ZOO darodavac odgovara za neispunjenje svoje obaveze, kao i za zadocnjenje sa ispunjenjem, samo ako je ono namjerno ili potie od njegove krajnje nepanje.625 Do predaje stvari svi plodovi i prirataji od te stvari pripadaju darodavcu, a nakon toga daroprimcu.626 U sluaju zadocnjenja sa ispunjenjem novanog dara, darodavac duguje i zakonsku kamatu od podnoenja tube.627 Logino je da darodavac ne odgovara za materijalne kao ni za pravne nedostatke darovane stvari, jer se ugovor o darovanju ne tretira kao dvostrano obavezni ugovor i odstupa od principa ekvivalencije. Meutim, prema Nacrtu ZOO, daroprimac ima pravo zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio zbog nekih od tih nedostataka, ako je nedostatak bio poznat darodavcu, a on ga o tome nije obavijestio. Njegova odgovornost potinjena je optim pravilima o naknadi tete. Izuzetak ine dar za uinjene usluge, kao i dar sa teretom ili nalogom, koji se u pogledu ovih nedostataka smatraju teretnim poslom, te darodavac odgovara u ovakvim sluajevima i za materijalne i pravne nedostatke darovane stvari, pod uslovom da vrijednost uinjenih usluga premauje vrijednost darovane stvari.628 To je posljedica uzajamnosti koristi ugovornih strana u takvim sluajevima. Nacrt ZOO se ne izjanjava o situaciji iz prakse o sticanju prava vlasnitva kada darodavac zakljui vie darovnih ugovora sa raznim licima u pogledu iste stvari. Mislimo da bi to bilo korisno. Sigurno je da u takvim sluajevima treba voditi rauna o savjesnosti daroprimaca, eventualnoj uknjibi ili predaji stvari, a trebalo bi imati u vidu i zakljuke sa savjetovanja graanskih i graansko-privrednih odjeljenja Saveznog suda, Vrhovnog vojnog
O tome: . Peri, Obligaciono pravo, Beograd 1922, str. 1-34. O pobijanju dunikovih pravnih radnji vidjeti u optem djelu Nacrta ZOO (l. 349-354). 624 Izvjesna odstupanja postoje u sluaju poklona s nalogom ili teretom, uzajamnog i mjeovitog poklona. 625 Odgovornost za povredu ugovora je ublaena s obzirom na njegovu naroitu prirodu, pa darodavac nee odgovarati u svakom sluaju, kao kod ugovora o prodaji. Slino rjeenje postoji u Njemakom graanskom zakoniku, par. 521., te u vajcarskom Zakoniku o obligacijama (l. 248). Prema Optem imovinskom zakoniku za Crnu Goru (l. 486) ako darivalac ne izvri ugovor, on odgovara samo onda kad neizvrenje dolazi od namiljaja ili od krajnjega nemara njegova. 626 Vidjeti: Lj. Miloevi, Obligaciono pravo, Beograd 1972, str. 286-287. 627 lan 709. Nacrta ZOO. Par. 522. Njemakog graanskog zakonika predvieno je oslobaanje darodavca od obaveze da plaa kamatu usljed zadocnjenja u ispunjenju obaveze. Austrijski graanski zakonik se ne izjanjava izriito o ovom pitanju, kao ni Predosnova za Graanski zakonik Kraljevine Jugoslavije, ali se iz par. 932. ove Predosnove, koji raspravlja jedan specijalan sluaj vidi da je i ovdje faktiki bilo usvojeno isto rjeenje. 628 lan 710. Nacrta ZOO.
623 622

92

suda i vrhovnih sudova republika i pokrajina bive SFRJ odranog u Beogradu 28. i 29. 5. 1986, koji reguliu viestruku prodaju iste stvari, 629 a mogli bi se analogno primjeniti. 630 6. Darovanje uz teret ili nalog Osnovni vid ugovora o darovanju moe imati razliite modalitete. U tim sluajevima ovaj ugovor u pogledu bitnih elemenata odstupa od uobiajenog. Odredbe Nacrta ZOO propisuju samo darovanje uz teret ili nalog.631 Do zakljuenja ugovora u tom sluaju dolazi samo ako se prihvatanje daroprimca odnosi i na taj teret ili nalog. To je odredba dodata obeanju o darovanju od strane darodavca sa ciljem da daroprimac treba da se nakon izvrenog darovanja obavee na neku inidbu iz poklonjene imovine.632 Ukoliko je daroprimac prihvatio obeanje o darovanju optereeno nekim teretom ili nalogom, sa ispunjenjem obeanja nastaje pravo darodavca da zahtijeva i njihovo ispunjenje . Teret ili nalog mogu predvidjeti inidbu i prema nekom treem (tada to lice, pored darodavca, moe zahtijevati ispunjenje633), a isto tako mogu biti ispunjeni i u javnom interesu,634 kada ispunjenje nakon smrti darodavca, osim njegovih nasljednika, moe zahtijevati i nadleni organ.635 Dakle, zakljuenjem ugovora o darovanju uz teret ili nalog za darodavca nastaju odreene obaveze u pogledu njihovog izvrenja, to nije sluaj kod obinog
''Kad je vie lica zakljuilo posebne pravne poslove radi sticanja prava svojine na istu nepokretnost, o jaem pravu sud odluuje primjenom naela morala socijalistikog samoupravnog drutva, savesnosti i potenja i naela zabrane zloupotrebe prava. Kada su svi kupci savesni a ni jednom od njih nepokretnost nije predata u dravinu niti je ishodio upis prava svojine u zemljinu odnosno drugu javnu knjigu, jai pravni osnov ima raniji kupac. Kada su svi kupci savesni, jai pravni osnov ima kupac koji je ishodio upis u zemljinu odnosno drugu javnu knjigu, a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljinu odnosno drugu javnu knjigu, jai je u pravu kupac kome je nepokretnost predata u dravinu. Raniji savesni kupac ima jai pravni osnov u odnosu na kasnijeg nesavesnog kupca. Ovo i u sluaju kad je prodavac nepokretnost predao u dravinu kasnijem nesavesnom kupcu ili je nesavesni kupac ishodio upis u zemljinu odnosno drugu javnu knjigu.'' 630 U ovom pravcu interesantna je i odluka Vrhovnog suda Hrvatske: ''Kada su za iste nekretnine zakljuena dva posebna ugovora o darovanju, jau pravnu osnovu ima raniji savjesni daroprimac u odnosu na kasnijega nesavjesnog daroprimca, a to i u sluaju da je nesavjesni daroprimac stupio u posjed ili ishodio upis svoga prava u zemljinim knjigama. Ako su oba daroprimca savjesna, tada jae pravo ima daroprimac koji je izvrio upis u zemljine knjige bez obzira na to da li je jedan od njih stupio u posjed nekretnina'' - Rev-1563/84 od 8. 10. 1986. u V. eparovi, op. cit, str. 1169, ali ni ona ne rjeava sve mogue situacije. Vidjeti: P. Simonetti , Rasprave iz stvarnog prava. Rijeka, 2001, str.65-76, 88-114. 631 Osim ovakvog ugovora, teorija i zakonodavstvo poznaju i uzajamni poklon, zatim mjeoviti poklon, nagradni poklon, poklon u optekorisne svrhe, poklon zasnovan na moralnoj dunosti, itd. Vidi: S. Perovi, Obligaciono pravo... str. 604-60; B. Vizner, Graansko pravo, Rijeka, 1969, str. 1104; Z. Terzi, Ugovori o poklonu, u Zborniku radova sudija Drugog optinskog suda u Beogradu, Sveska I, Beograd, 2003, str. 105-106. 632 Ovdje je rije o raskidnom, a ne o odlonom uslovu. 633 Slino i sudska praksa: ''Kod ugovora o darovanju s nalogom trea osoba u iju se korist ima izvriti nalog, moe samostalno i neposredno traiti od daroprimca ispunjenje ugovora'' - Vrhovni sud Hrvatske, Rev -118/84 od 25.4.1984, u V. eparovi, op. cit., str. 1170. 634 Ovdje se imao u vidu poklon koji e se initi radi postizanja optekorisne svrhe i u tom sluaju darodavac e najee biti pravno lice ija je djelatnost u javnom interesu. Ovakav poklon se uobiajeno zakljuuje sa nalogom. O poklonu u optekorisne svrhe v. I. Babi, Leksikon obligacionog prava... str. 275. 635 lan 711. Nacrta ZOO.
629

93

darovanja.U sluaju da daroprimac ne izvri preuzetu obavezu na vrijeme i na nain kako je to ugovorom predvieno, darodavac bi imao pravo da ugovor raskine jednostranom izjavom volje. Smatramo da je ovdje potrebno preciznije definisati da je rije o raskidnom, a ne o odlonom uslovu. Ukoliko izvrenje naloga ili tereta postane nemogue poslije zakljuenja ugovora, a to se ne moe pripisati u krivicu daroprimcu, on nee biti u obavezi da vrati primljeni dar. Postavlja se pitanje kakve su posljedice ako teret ili nalog budu takvog karaktera da ih daroprimac ne moe izvriti. Miljenja smo da u tom sluaju odredba o nalogu nee proizvoditi pravno dejstvo i da ugovor treba tretirati kao darovanje bez naloga. Iste su posljedice i kada je u pitanju nalog koji je zabranjen.636 Bitno je naglasiti da teret ili nalog ne smiju biti takve prirode da predstavljaju naknadu za uinjeni dar, jer bi se u tom sluaju radilo o teretnom ugovoru. Mada zakonodavac izriito ne propisuje darovanje uz savjet ili elju darodavca i uz odloni uslov, miljenja smo da i o tome treba dati komentar, jer se ovo esto javlja u raznim ivotnim situacijama. Vrlo je znaajno da se od tereta ili naloga razlikuje savjet (elja) darodavca navedena u ugovoru. Naime, kao to je ve izloeno, nalog i teret obavezuju darorimca i on se na njihovo izvrenje moe prisiliti, dok savjet odnosno elja ne obavezuje i daroprimac se na njihovo izvrenje ne moe prinuditi prisilnim putem. Isto tako, od naloga ili tereta treba razlikovati i odloni uslov u darovnom ugovoru. Ugovor s nalogom odmah proizvodi pravno dejstvo i moe se kasnije raskinuti, dok u situaciji kada se u darovnom ugovoru nalazi odloni uslov, poetak njegovog pravnog dejstva zavisi od ispunjenja tog uslova, a na ispunjenje se daroprimac ne moe prisiliti tubom.637 7. Zakljuak Darovanje je ugovor kojime se darodavac obavezuje da, bez naknade, iz svoje imovine prenese u imovinu daroprimca neku stvar ili imovinsko pravo. Ono ulazi u oblast prava time to se vezuje za imovinski objekt koji se nalazi u prometu i to se ovim ugovorom zasnivaju specijalni pravni odnosi izmeu darodavca i daroprimca u pogledu predmeta darovanja. Nacrt ZOO, kao to smo vidjeli, regulie pojam, formu ugovora, opoziv prije i nakon ispunjenja, te odgovornost darodavca za neispunjenje ili zadocnjenje i za materijalne i pravne nedostatke, kao i darovanje uz teret ili nalog. Predviena rjeenja iz ovog Nacrta se bitno ne razlikuju od pravila koja su do sada prihvatali naa sudska praksa i teorija, mada su predviene i odreene specifinosti. Inae, jezik Nacrta ZOO u ovom dijelu nije ujednaen i morao bi pretrpiti izvjesne korekture, kako sa stanovita razumljivosti teksta, tako i sa stanovita stila pisanja. Meutim, najvanije je da je ovaj institut, makar u najoptijim crtama, naao svoje mjesto u Nacrtu ZOO, jer ve odavno postoji evidentna potreba za njegovim pravnim regulisanjem i suavanjem mogunosti zloupotreba koje, na alost, jo uvijek postoje u praksi.

636

Ovako i S. Perovi, Obligaciono pravo... str, 605, dok M. Vukovi smatra da ugovor o darovanju tada nije ni nastao-Obvezno pravo, knjiga II..., str. 256. 637 O tome i: B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio, posebni dio, Sarajevo 2000, str.383.

94

ZNAAJ VJETAENJA U PARNICAMA ZA NAKNADU NEMATERIJALNE TETE 1. Uvod Vjetak je osoba pozvana da pred sudom, koristei se svojim strunim znanjem, iznese svoja sadanja zapaanja (nalaz) i miljenje o injenicama koje bi mogle biti vane za utvrivanje istinitosti navoda koji su predmet dokazivanja.638 . U poglavlju o dokazima, uz opte odredbe, odredbe o vjetacima su u novom Zakonu o parninom postupku Republike Srpske i Zakonu o parninom postupku Federacije BiH639 pretrpjele najradikalnije izmjene. Vjetaenje se odreuje, na prijedlog stranke, kada sud ne posjeduje struno znanje iz odreene oblasti (nauke, tehnike, umjetnosti ili neke druge djelatnosti) koje je neophodno radi utvrenja ili razjanjenja odreenih injenica bitnih za odluivanje.640 Za vjetaka moe biti odreeno svako lice koje ispunjava uslov da bude svjedok, a ima struno znanje potrebno za razjanjenje neke relevantne injenice. Sudsko vjetaenje zahtjeva punu saradnju izmeu suda i vjetaka, meusobno proimanje znanja i strunosti kako bi se postigao cilj utvrivanje istine.641Njihov odnos mora biti odnos komplementarne saradnje subjekata koji djeluju u ostvarivanju zajednikog, injenino i pravno vrlo sloenog zadatka. Vjetaenje kao dokazno sredstvo sud slobodno cijeni na osnovu savjesne i briljive ocjene svih dokaza.642 Nalaz i miljenje vjetaka ine jedinstvo, iako se formalno razdvajaju.643 U nalazu se konstatuju bitne injenice i daju osnovni podaci o predmetu vjetaenja, a miljenje je struni sud o utvrenim injenicama i iz njega se vidi na osnovu kojih pravila struke, nauke ili vjetine je izveden odreeni zakljuak. Nalaz i miljenje moraju da budu jasni, koherentni i da ine logiku cjelinu da bi se na njima gradio pouzdan osnov za donoenje odluke.644 Imajui u vidu sloenost i znaaj nalaza i miljenja, neophodno je da oni budu uraeni u adekvatnoj formi da bi se pregledno naveli svi esencijalni elementi. Sud nije vezan ni nalazom ni miljenjem vjetaka.645 Naime, iako nema strunog znanja koje je potrebno za razjanjenje odreenih spornih okolnosti, sud nee prihvatiti vjetakovo miljenje ukoliko smatra da njegovi stavovi ne mogu da odole kritici koja se zasniva na pravilima logikog i razumnog miljenja i zakljuivanja, jer bi, u suprotnom, to znailo potinjavanje sudije vjetaku, a to je svakako neprihvatljivo.646 647
S. Triva, V. Belajec i M. Dika, Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 433. lanovi 147-162. ovih zakona. 640 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005, str. 270. 641 I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete, Naa zakonitost, br. 11-12/85, str. 1345. 642 lan 8. Zakona o parninom postupku RS i Zakona o parninom postupku Federacije BiH. 643 O razlici izmeu nalaza i miljenja v. I. Crni i D. Zeevi, Otklanjanje proturjenosti i drugih nedostataka u iskazu medicinskih vjetaka pred sudom, Naa zakonitost, br. 6/84, str. 766-767. 644 G. epanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, Medicinski aspekti vetaenja nematerijalne tete nastale mehanikim dejstvima, u Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja, Budva, 2004, str. 280. 645 Vidi:B. uriin, O nekim problemima vezanim za dokaz vjetaenjem u parninom postupku, u Aktuelna pitanja jugoslovenskog procesnog zakonodavstva, Beograd, 1996, str. 194. 646 Uporediti: D. Danelien i S. Aleksi, Uloga ljekara vjetaka u postupku naknade tete za tjelesno oteenje, u Meunarodna konferencija tete u osiguranju motornih vozila, Neum, 2006. str. 53. 647 Ovo je i miljenje B. Poznia i V. Raki- Vodineli: Takvu ocenu je teko dovesti u sklad sa nedostatkom strunog znanja na strani suda, jer se upravo zbog tog nedostatka i izvodi dokaz vetaenjem, preko lica koje tim znanjem raspolae. Ali ova suprotnost ne moe biti drugaije reena.
639 638

95

Razumljivo je da sud ne moe svojim miljenjem da zamijeni miljenje vjetaka sa kojim se ne slae i ako se to dogodi treba zatraiti miljenje drugog vjetaka.648 Sadraj pravnih propisa, razumljivo, ne moe biti predmet vjetaenja, jer je sud duan da poznaje pravo. Naalost, u praksi se esto vjetaci uputaju u ocjenu pravnih pitanja, pa ak i u ocjenu osnovanosti tubenog zahtjeva, to sud ne treba da uzima u obzir. 649 Vjetaenje nije neophodno provoditi ukoliko sud moe sam da utvrdi odlune injenice.650 2. Znaaj vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete Nesumnjivo je da vjetaci (prevashodno medicinske struke) igraju izuzetno znaajnu ulogu u parnicama za naknadu nematerijalne tete651 i tema ovog rada je osvjetljavanje karakteristinih aspekata ovog vjetaenja u onim sluajevima gdje se to vjetaenje najee i provodi.652 Naknada nematerijalne tete kao poseban vid materijalne satisfakcije predstavlja veoma interesantnu oblast u pravnoj teoriji i praksi, kada se imaju u vidu priroda ove tete i specifina svrha naknade, koja se ostvaruje u linosti oteenog.653 Naime, u ovakvim sluajevima se ne radi o obeteenju u klasinom smislu, ve o satisfakciji oteenom licu kojom mu se eli omoguiti pribavljanje nekih zadovoljstava i uitaka pomou kojih e on pokuati da ublai sve one neugodnosti koje je zbog pretrpljene tete imao. Ovlaenje suda da po slobodnoj ocjeni odmjeri visinu naknade zasnovano je na principu pravinosti. Konkretno postojanje nematerijalne tete, njeni vidovi i obim,654 utvruje se vjetaenjem. Za sud je bitno da zna koje injenice treba da sadri nalaz vjetaka.655 Sud moe istovremeno da odredi vie vjetaka medicinske struke ukoliko se radi o razliitim vrstama povreda.656
Izjednaenjem vetaka sa javnom ispravom, u pogledu dokazne snage znailo bi i potinjavanje sudije vetaku, a to je neprihvatljivo B. Pozni i V. Raki-Vodineli, Graansko procesno pravo, Beograd, 1999, str. 263. 648 Sud nije ovlaen miljenje vjetaka zamijeniti svojim, jer za to nema dovoljno strunog znanja. Sama injenica da je vjetaenje odreeno ve ukazuje da je sud smatrao da ne posjeduje potrebno struno znanje za utvrenje ili razjanjenje sporne injenice. 649 Vjetak treba pomoi sudu u utvrivanju injenica, a ne i u njihovoj ocjeni. 650 U tom smislu navodimo karakteristinu sudsku odluku: Parnini sud nije duan vjetaenjem utvrditi iznos zateznih kamata obraunatih za period docnje tuenog u plaanju glavnog duga, ako je tuitelj priloio obraun iz koga su vidljivi svi elementi na osnovu kojih je sainjen, a tueni nije osporio na odreen nain nijedan od elemenata obrauna - Vrhovni sud Federacije BiH, br. P-90/98, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Federacije BiH, br. 2/98. 651 O tome: D. Danelien, Sloenost problema medicinskog vjetaenja u parninom postupku, u Zborniku radova sa savjetovanja Praksa osiguranja, Tesli, 2001, str. 71-76; B. Radulovi, Vetaenje povreda zadobijenih u saobraajnoj nezgodi, u Zborniku radova sa savjetovanja Praksa osiguranja, Tesli, 2001, str, 77-86. 652 Vidi: D: Medi, Znaaj vjetaenja u parnicama za naknadu nemarerijalne tete, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str. 67-76. 653 O kriterijumima za odreivanje naknade nematerijalne tete v. P. Trifunovi, Pravina novana naknada nematerijalne tete, u Naknada tete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odranog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004, Novi Sad, 2004, str. 127-134. 654 Vidi. L: Koman-Pereni, Oblici, obim i visina neimovinske tete, Sudska praksa, br. 2/83. 655 O problemima medicinskog vjetaenja nematerijalne tete v. Z. Petrovi, Neki problemi medicinskog vetaenja nematerijalne tete, u Problemi vetaenja u krivinom, parninom i vanparninom postupku, Beograd, 2002, str. 7-15. 656 Prema miljenju D. Cuki, medicinska vjetaenja nematerijalne tete trebalo bi uvijek da rade komisije ljekara vjetaka, koje bi sainjavali specijalista za sudsku medicinu, psihijatar, i specijalista

96

Vjetaci se u skladu sa medicinskim standardima oituju o vrsti i prirodi povreda, te o posljedicama koje iz toga proizilaze, a posebno o intenzitetu i trajanju bolova i straha, procentu smanjenja ivotne aktivnosti i svim ostalim bitnim manifestacijama.657 Oni se ne izjanjavaju o visini tete, jer je to zadatak suda. Koliko se od medicinskih vjetaka zahtijeva u ovakvim parnicama, daju li se vjetacima dovoljno jasne i precizne upute i da li sudovi u praksi zaista rukovode ovim vjetaenjem su samo neka od bitnih pitanja koja se mogu postaviti kada se pokua sagledati uloga i znaaj ovih vjetaka u brojnim parnicama u kojima se odluuje o toj naknadi. 2.1. Fiziki bolovi Bol je osjeanje subjektivnog karaktera koje se redovno javlja kod ovjeka pri svijesti i kod zdravog organizma kada mu se narui tjelesni integritet. Glavna osobina fizikog bola jeste da je to izrazito subjektivno osjeanje.658 Objektivna mjerila za mjerenje intenziteta i trajanja bola ne postoje.659 Razliite osobe razliito doivljavaju bol, jer je prag bola individualan i promjenljiv.660 Utrivanje karaktera bola je veoma vano, jer od toga zavisi i njegov intenzitet. Bol je, prije svega , pruzrokovan tjelesnom povredom.Nije potrebno da je povreda pruzrokovala nesposobnost za rad, niti da je praena vidljivim spoljnim oteenjima tijela. Naknada se priznaje i za bol prouzrokovan operativnim zahvatima i uopte lijeenjem (npr. primanjem injekcije i noenjem gipsa).661 Visinu iznosa naknade najvie odreuju vrsta povrede i dio tijela na kome je dolo do povrede. Naknada e se dosuditi u veem iznosu ako su oteeni osjetljiviji dijelovi tijela.662 Sud e dosuditi pravinu novanu naknadu za pretrpljene fizike bolove ako nae da okolnosti sluaja, a osobito jaina bolova i njihovo trajanje to opravdavaju. to su bolovi jai i dugotrajniji, brojnija i intenzivnija treba da budu zadovoljstva koja oteenom treba priutiti, pa prema tome i naknada mora da bude vea.663 664 Za bolove neznatnog intenziteta ne moe se dosuditi naknada.665 Prema Zakonu o obligacionim odnosima (ZOO) nema vie osnova za

za bazinu povredu v. D. Cuki, Sudskomedicinsko vjetaenje bola i unakaenosti, Vjetak, br. 4/01, str. 78. 657 Vidi: . Karan, Osvrt na praksu primjene numerikih skala u vjetaenju nematerijalne tete, Vjetak, br. 4/01, str. 65-67. 658 O osjetljivosti pojedinih kategorija lica na bol v. Z: Petrovi, Pravina novana naknada za pretrpljene fizike bolove, Naa zakonitost, br. 7-8/87, str. 861-864. 659 Ipak, prilikom utvrivanja fizikih bolova i njihovog obima, treba poi i od nekih objektivnih mjerila, jer je subjektivni elemenat unutranji fenomen ovjeka koji je teko adekvatno utvrditi. 660 G. epanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, op. cit, str. 260. 661 O: Stankovi, Naknada tete, Beograd, 1998, str. 143. 662 O tome: Z. Petrovi, Problemi povodom odreivanja visine naknade za pretrpljene fizike bolove, Vjetak, br. 4/01, str. 18. 663 O. Stankovi, Novana naknada neimovinske tete, Beograd, 1972, str. 40; O. Jeli, Novana naknada nematerijalne tete u sluaju tjelesne povrede, Naa zakonitost, br. 10/82, str. 69. 664 Ovakav je stav i sudske prakse: Povreenom licu koje je trpelo fizike bolove, pripada pravo na naknadu ovog vida neimovinske tete, a njena visina zavisi od intenziteta i vremena trajanja tih bolova, to se utvruje vjetaenjem. Dosueni iznos treba da predstavlja pravinu naknadu prema teini trpljenja, kako bi se na taj nain povreenom pruila odgovarajua satisfakcija Vrhovni sud Srbije, G-3046/73, u Z. Petrovi, N. Mrvi-Petrovi i D. Jovaevi, Naknada tete, Beograd, 1999, str. 86. 665 Npr. Vrhovni sud Makedonije je u jednoj odluci istakao da neznatni bol, u trajanju od dvije do tri minute, ne opravdava dosuivanje naknade nematerijalne tete, jer bi to bilo protivno cilju zbog koga

97

razlikovanje fizikih bolova po razdobljima i sve te bolove, kako one u toku lijeenja, tako i one budue, treba razmatrati u okviru ovog vida tete (pravni osnov u lanu 200. i 203. ZOO)666. U sudskoj praksi se ponekad moe javiti dilema kada fiziki bolovi prelaze u trajno umanjenje ivotne aktivnosti, dakle, u drugi vid tete. Poznato je da fiziki bolovi koji se stalno javljaju mogu da utiu na umanjenje ivotne aktivnosti i da se transformiu u duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti.667 Za precizno razgranienje obje tete esto e biti potrebna upravo pomo ljekara vjetaka kao strunog i kompetentnog lica.668 Prilikom utvrivanja tete i odmjeravanja naknade treba voditi rauna o svim bolovima od nastanka tetnog dogaaja do zavretka lijeenja, dok se kasniji bolovi priznaju u okviru naknade za umanjenje ivotne aktivnosti. Inae, sudovi u rjeenjima kojima se odreuje zadatak vjetaka najee insistiraju da se on izjasni samo na okolnost trajanja i intenziteta pretrpljenih bolova,669 a zaboravlja se traiti od vjetaka izjanjenje i o drugim bitnim okolnostima konkretnog sluaja, koje su pratile lijeenje i koje svakako mogu da utiu na visinu novane naknade.670 Meutim, i u takvoj situaciji dunost vjetaka je da zdravstveno stanje i tegobe oteenog to sveobuhvatnije i vjernije opie i time vjetak, shodno znanju i savjesti, ispunjava svoju dunost da prezentuje sudu kompletan nalaz zateenog stanja. Nesumnjivo je da je iskaz vjetaka u tom pravcu izuzetno znaajan i da od njega najvie i zavisi da li e se u svakom konkretnom sluaju utvrditi pouzdan injenini osnov za donoenje pravilne i zakonite presude. Praksa sudova je ukazala na jo neke okolnosti koje mogu biti od znaaja u ovakvim parnicama. Tako bi se vjetaci trebali oitovati o raznim neugodnostima koje je oteeni, eventualno, mogao imati tokom lijeenja, a koje se odnose na npr. dugotrajno nepomino leanje, imobilizaciju, broj operativnih zahvata, obavljanje fiziolokih potreba u krevetu671, probleme prilikom uzimanja hrane itd. Pored toga, vjetaci bi morali odrediti i karakter povreda oteenog, imajui u vidu razvoj i intenzitet klinike slike, a poeljno bi bilo uzeti u obzir i subjektivne osobine oteenog, te i druge bitne okolnosti (nelagodnosti zbog lijeenja, kratkotrajna besvjesna stanja i tome slino). U ovom pravcu ide i zakljuak sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda
se ona dosuuje u smislu lana 200. ZOO Rev. 157/85 od 28.3.1985, Sudska praksa, br. 10/85, odl. 82. 666 Analogno i zakljuak br. 3 sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda od 15. i 16.10.1986 godine u Ljubljani, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58. 667 Primjera radi, prema odluci Vrhovnog suda Slovenije, trajne glavobolje uzimaju se u obzir kod naknade za trajno umanjenje ivotne aktivnosti, a ne u naknadi za fizike bolove Vrhovni sud Slovenije, II Ips 208/80 od 4.12.1980, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58. 668 Vidi: D. Petrovi, Oblici nematerijalne tete i njena naknada, Pravni ivot, br. 1/89, str. 56. 669 U trenutnoj fazi razvoja nauke jo uvijek ne postoji egzaktan metod koji omoguava ustanovljenje postojanja fizikog bola u odreenom sluaju ili mjerenje njegovog intenziteta, mada na to mogu da ukazuju odreeni fiziki simptomi. Promjenljivosti u stepenu bola su gotovo beskonane, pogotovo zbog toga to se u nekim sluajevima osjeanje bola bazira na psiholokoj osnovi bez vaeih fiziolokih razloga. 670 Prema stanovitu Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29.11.2002. kod utvrivanja iznosa naknade valja imati na umu da su trajanje i jaina fizikih bolova dva osobito vana elementa za dosuivanje pravine naknade, ali da sud mora imati na umu i druge okolnosti sluaja u I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete, u Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 20. 671 Okruni sud Zagreb, G-8394/84 od 11.12.1984, u I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete..., str. 1346.

98

bive SFRJ od 15. i 16.10.1986 godine u Ljubljani (u daljem tekstu: Savjetovanje u Ljubljani): Nelagodnosti u toku lijeenja (npr. kraa nesvjestica, hospitalizacija, vezanost za krevet, razne vrste imobilizacija i fiksacija, rentgensko snimanje, operacije, infuzije, transfuzije, injekcije, previjanje rana, odstranjivanje avova, upotreba invalidskih kolica, bolovanje, posjeivanje ambulante, fizioterapija itd) koje trpi oteeni, razmatraju se u okviru naknade za fizike bolove. Da li i pod kojim uslovima moe pojedina od navedenih nelagodnosti prerasti u kakav drugi samostalni vid nematerijalne tete (npr. duevni bolovi zbog smanjenja ivotne aktivnosti) treba ocjenjivati uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja.672 Prema tome, trajanje i jaina pretrpljenih fizikih bolova su samo dio okolnosti koje treba imati u vidu kada se odluuje o naknadi za ovaj oblik nematerijalne tete,673 a iskaz vjetaka na te i ostale okolnosti vezane za lijeenje je od presudne vanosti za utvrivanje pravilnog i potpunog injeninog stanja. U teoriji postoje podijeljena miljenja oko dosuivanja naknade za pretrpljene fizike bolove tokom besvjesnog stanja. Neki autori smatraju da ovjek bez svijesti ne osjea bolove, te da nema osnove za dosuivanje naknade, dok drugi imaju suprotno miljenje, obrazlaui ga da i kod nesvjestice postoje razliiti stepeni svijesti i da tek potpuna koma iskljuuje sposobnost osjeanja fizikih bolova. U sudskoj praksi je bilo stanovita da bi u tom sluaju trebalo vrednovati okolnost da je ovjek u nesvijesti izgubio vei broj dana, to je poseban oblik preivljenih duevnih patnji.674 Meutim, poto se prema odredbama ZOO-a novana naknada daje za tano odreene oblike bola, prilikom vjetaenja potrebno je od vjetaka traiti izjanjenje da li je usljed takvog stanja oteeni mogao trpiti takve bolove ili ne, pa u zavisnosti od nalaza odluiti o pravu na novanu naknadu po ovom osnovu. Iako nema sumnje da je oteeni zbog nesvijesti zaista izgubio odreeni broj dana i da takav gubitak predstavlja poseban oblik duevnih patnji, to se ne bi moglo uzeti u obzir prilikom odreivanja naknade za fizike bolove.675 Okolnost da li je oteeni tokom lijeenja primao antidolorina sredstva bitna je zbog toga to se smatra da je time nastala teta zbog fizikih bolova bila umanjena. Ukoliko ljekari vjetaci stoje na stanovitu da u ovim sluajevima oteeni ne osjea bolove, mislimo da sud treba da odbije zahtjev za naknadu tete po ovom osnovu, jer se naknada dosuuje iskljuivo za pretrpljene fizike bolove.676 Prilikom vjetaenja bola esto se javlja da oteeni osjea bol od vie istovremenih povreda. Tada bol treba vjetaiti jedinstveno, jer se radi o jedinstvenom osjeanju. Najbolje je, s obzirom na svu kompleksnost njegovog osjeaja, da bolove, njihovo trajanje i intenzitet vjetae zajedno vjetak neuropsihijatar i vjetak traumatolog, od kojih prvi moe dati kompletno miljenje o linim svojstvima oteenog i periodu nastanka i kvaliteta bola, dok drugi daje miljenje o kontinuitetu bola i djelovanju sredstava za njegovo smanjenje.677 2.2. Strah

Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 58-59. I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete..., str. 1346. 674 Vidi: L. Koman-Pereni, op. cit, str. 77. 675 Slino i: Z. Petrovi, Problemi povodom odreivanja visine naknade za pretrpljene fizike bolove... str. 15-16. 676 Uporediti: I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1347. 677 R. Bokonji, Medicinsko vjetaenje posljedica povreda nervnog sistema, bolova i straha, Advokatura BiH, br. 2/75, str. 25.
673

672

99

Bol je prvenstveno tjelesni osjeaj, dok je strah psihiko osjeanje. Jedna od osnovnih razlika izmeu bola i straha je u tome to je bol uvijek posljedica tjelesne povrede, a strah moe nastati na takav nain, ali i ne mora. Strah spada u najneprijatnije doivljaje ovjeka. On predstavlja intenzivno i muno osjeanje stanja velike napetosti, koje izazivaju osjeanja postojeih ili predstojeih opasnosti po integritet linosti. Kod straha postoji itava lepeza osjeaja koja se kree od neprijatnih raspoloenja koja dovode do zabrinutosti i bojazni do jakih afekata kao to su jaka prepast, smrtni strah itd.678 Pravina novana naknada moe se dosuditi za strah koji je bio intenzivan i dueg trajanja. Ako je intenzivan strah kratko trajao naknada se moe dosuditi ako je u duem vremenskom periodu naruena psihika ravnotea oteenog.679 Naknadu tete moe ostvariti ono lice koje trpi strah zbog vlastite opasnosti, ali ne ako je strah izazvan brigom za drugoga, pa makar to bio i bliski srodnik. Ovdje treba praviti razliku prema izvoru straha, pa moemo govoriti o strahu vlastitog i strahu spoljnog izvora, zavisno od toga da li se radi o neposredno ili posredno oteenom.680 To uvaava i ZOO, koji ureuje tetu sopstvenog izvora, fizike bolove i strah inicijalne rtve.681 Iz odredaba ZOO,682 na kojima se temelji pravo na ovu naknadu, proizilazi da strah mora biti intenzivan i takve jaine da kod ovjeka izaziva uinke koji odgovaraju stanju psihike traume, odreenog duevnog potresa ili oka u kome se povreeni naao zbog tetnog dogaaja (primarni strah), a da kasnije mora postojati osnovana zabrinutost zbog moguih smrtnih, odnosno tekih posljedica povrede (sekundarni strah). Strah ne mora da ostavlja trajne posljedice u psihi oteenog, ve je bitno da se pouzdano utvrdi koliki je, uistinu, bio njegov intenzitet i ovo vai kako za tzv. primarni, tako i za tzv. sekundarni strah. Strah jaeg intenziteta, ali trenutani, bez posljedica, nije osnova za dosuenje naknade.683 Kod odreivanja pravine novane naknade za pretrpljeni strah treba uzeti u obzir i strah zbog neizvjesnosti lijeenja,te strah koji oteeni trpi u bolnici, ako su prema njemu morale biti primijenjene neprijatne i agresivne metode lijeenja. Prema sudskoj praksi koja se zasnivala na pravnim pravilima bivih graanskih zakonika, oteeni je imao pravo na novanu naknadu za pretrpljeni strah samo u sluaju kada je on bio naroito intenzivan, a izazvani poremeaj trajnije prirode,684 pa je iz toga vidljivo da ZOO proiruje mogunost oteenog da s uspjehom trai isplatu novane naknade. Ovakav stav je realniji zbog toga to je objektivno blii stvarnosti, prvenstveno zato to se trajne posljedice straha (prihike smetnje) javljaju samo izuzetno, i to kod lica koja boluju od psihosomatskih bolesti.685 Danas postoje brojne metode terapije koje kod najveeg broja ljudi mogu brzo i potpuno da odstrane strah i fenomene koji su zasnovani na strahu, pa se teko moe govoriti o njegovim trajnim posljedicama.

Vidi: O. Jeli, op. cit., str. 74. Zakljuak broj 5 sa Savjetovanja u Ljubljani. 680 Z. Petrovi, Pravina naknada za pretrpljeni strah, Pravni ivot, br. 8-9/87, str. 888. 681 lan 201. ZOO navodi samo dva sluaja u kojima se priznaje teta spoljnog izvora (duevni bolovi zbog smrti, odnosno tekog invaliditeta bliskog lica). 682 lan 200. 683 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1664/82 od 20.10.1982, u I.Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1348. 684 Pravno stanovite sudija Graanskog odjeljenja Vrhovnog suda Jugoslavije i sudija-predstavnika graanskih odjeljenja republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova od 18. i 19.6.1968 godine. 685 U tom smislu i Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete nastale telesnom povredom, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str. 50.
679

678

100

Dakle, sud od vjetaka treba da zatrai nalaz i miljenje prevashodno o trajanju i intenzitetu straha,686 ali je dunost suda da od vjetaka trai izjanjenje i o svim drugim relevantnim okolnostima sluaja, kao to su njegovi uzroci, nain ispoljavanja, te psihike posljedice koje je strah kod oteenog ostavio (naruena psihika ravnotea, stanje psihike traume, zabrinutost zbog moguih posljedica), i od vjetakovog iskaza najvie i zavisi donoenje konkretne odluke. Imajui u vidu da je strah, u prvom redu, emocionalan poremeaj, stanje straha i njegove posljedice moe kompetentno vjetaiti samo ljekar neuropsihijatar, koji e izvriti analizu linosti, upoznavanje njenih karakteristinih osobina, genetskih svojstava, naina reagovanja, steenih iskustava, te profesionalnih znanja. Ne bi se smjelo dopustiti, to je i inae praksa sudova, da kod tjelesnih povreda npr. ortoped vjetai okolnosti svih vidova nematerijalne tete, pa i straha, jer to nije u interesu ni tetnika ni oteenog.687 Posebno treba naglasiti da za trpljenje straha nije neophodno da svijest bude potpuno ista niti je neophodno da inteligencija bude dobro razvijena.688Pilikom odmjeravanja ove naknade treba imati u vidu da se spoljani elementi straha mogu dokazivati ne samo vjetaenjem, kao to je to u sluaju sa unutranjim elementom,689 ve i putem svjedoka ili drugim dokaznim sredstvima. Trajanje je spoljani elemenat straha.Poznato je da strah ima i odreene spoljne vidljive oblike manifestacije u ponaanju linosti.690 2.3. Duevni bolovi zbog umanjenja ivotne aktivnosti Ovaj oblik tete obuhvata duevne bolove oteenog zbog oteenja na njegovom psihikom ili tjelesnom podruju (odnosno zbog umanjene funkcionalnosti organizma) koja izazivaju emocionalni poremeaj, jer on ivotne funkcije vie ne moe obavljati na dosadanji nain.691 Umanjenje ivotne aktivnosti, kao poseban osnov za naknadu tete zbog duevnih bolova, obuhvata sva ogranienja u ivotnim aktivnostima oteenog koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom toku stvari u budunosti izvjesno ostvarivao. Pod ogranienjem se podrazumijeva i vrenje aktivnosti uz poveane napore ili pod posebnim uslovima.692 Dakle, ovaj oblik tete obuhvata veoma irok dijapazon oteenja na psihikom i tjelesnom podruju oteenog, a kada je izvjesno da e ovi duevni bolovi trajati i u budunosti, onda naknadu treba odrediti kako za pretrpljene, tako i za izvjesne budue duevne bolove.693 Satisfakcija za pojaane napore dosuuje se oteenom kad su poslije dovrenog lijeenja ostale takve posljedice koje znatno utiu na normalan ivot i rad oteenog kroz due vrijeme ili doivotno i iziskuju ulaganje pojaanih napora. Meutim, naknada se ne moe dosuditi za smetnje nastale u vrijeme lijeenja (npr. zbog prisilnog mirovanja ili kretanja uz pomo druge osobe) jer se ove nelagodnosti i pojaani napori uzimaju u obzir kod naknade za fizike bolove. Stalni ili povremeni bolovi koji nastupaju pri obavljanju pojaanih napora u svakodnevnom ivotu, ne mogu predstavljati samostalni osnov
686

U sudskoj praksi je uobiajeno da se, po intenzitetu, strah kvalifikuje kao strah slabog, srednjeg i jakog intenziteta. 687 Slino i: Z. Petrovi, Pravina naknada za pretrpljeni strah... str. 890. 688 B. Stojakovi i M. Stojakovi, Psihijatrijska vjetaenja nematerijalne (neimovinske) tete, Vjetak, br. 4/01, str. 49. 689 Unutranji elemenat straha se tie intenziteta odnosno kvaliteta i zavisi od strune ocjene. 690 J. Salma, Obligaciono pravo, Novi Sad, 2004, str. 525. 691 O tome opirno: D: Medi, Neki aspekti naknade tete za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, u Naknada tete i osiguranje, Budva, 2005, str. 103-114. 692 Zakljuak broj 6. sa Savjetovanja u Ljubljani. 693 Vidi: V. Vukovi, Naknada budue nematerijalne tete, Pravni ivot, br. 9-10/92, str. 1529-1539.

101

za naknadu neimovinske tete, nego su sastavni dio trajnih, tetnih posljedica po zdravlje oteenog zbog kojih je dolo do umanjenja njegovih ivotnih aktivnosti.694 Umanjenje ivotne aktivnosti treba razlikovati od umanjenja radne sposobnosti.695 teta nastala usljed gubitka radne sposobnosti sastoji se u gubitku dohotka i ispoljava se kao materijalna teta, te se utvruje na drugi nain nego teta za pretrpljene bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti. Naknada za umanjenje ivotne aktivnosti se utvruje uzimajui u obzir stepen invaliditeta, jainu i trajanje posljedica, znaaj povrede, te dob i zanimanje oteenika,696 kao i cijeli niz drugih okolnosti na koje su ukazali sudovi prilikom donoenja odluka.697 Logino je da na visinu ove naknade posebno utie okolnost da li je oteeni u momentu povrede bio u punoj ivotnoj aktivnosti ili je pak zbog eventualnih ranijih oboljenja ta aktivnost ve bila smanjena. U takvom sluaju oteenom pripada naknada samo za trpljenje zbog smanjenja ivotne aktivnosti do koje je dolo zbog radnje tetnika. Psihiki poremeaj manjeg znaaja (koji sam po sebi prestaje), odnosno mali procenat invaliditeta ne opravdava dosuivanje naknade za umanjenje opte ivotne aktivnosti.698 Umanjenje ivotne aktivnosti utvruje se na osnovu rezultata medicinskog vjetaenja. Razumljivo je da vjetaci prilikom utvrivanja umanjenja ivotne aktivnosti igraju kljunu ulogu i vjetaenjem se moraju utvrditi sve posljedice zbog kojih je normalna aktivnost oteenog ograniena ili oteana, a nije dovoljno utvrditi samo procenat umanjenja . Sam iznos naknade zavisi od prirode i teine svih trpljenja oteenog vezanih za ovaj vid tete.699 Vjetaci u svom nalazu i miljenju, izmeu ostalog, treba da se izjasne o stepenu invalidnosti, koji se, u pravilu, izraava u procentima i u pogledu toga u praksi postoje razliita mjerila. Naime, vjetacima je ostavljena sloboda da na osnovu svojih kriterijuma odreuju ove procente to neminovno dovodi do nejednakog tretiranja oteenih lica . Sigurno je da bi u budunosti na osnovu savremenih medicinskih saznanja i dostignua trebalo pokuati pronai to egzaktnija i objektivnija mjerila kako bi se praksa u ovom dijelu to je mogue vie ujednaila.700 701 Na sudu je da ocijeni kakav znaaj imaju i ostale bitne okolnosti od kojih zavisi odreivanje pravine naknade, imajui u vidu najrazliitije aspekte ovog pitanja kako u pogledu subjektivnih okolnosti, tako i objektivnih pokazatelja. Prema tome, zadatak vjetaka je da precizno opie u emu se sve sastoji umanjenje ivotne aktivnosti, odnosno koja su sve ogranienja koja trpi oteeni (neophodnost ulaganja posebnih fizikih napora, poveane potrebe,mogunost bavljenja slobodnim aktivnostima itd.), zatim da opie koje ivotne aktivnosti oteeni uopte ne moe ostvarivati, a koje moe samo uz poveane napore, te da objasni jainu i trajanje posljedica (da li se radi o privremenim ili trajnim)702 i tome slino. Ova vjetaenja se, po pravilu, povjeravaju vjetaku neuropsihijatru, iako preglede bolesnika nakon povreda obavljaju neurolozi i hirurzi.703
O tome: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete nastale telesnom povredom... str. 41. Prije donoenja ZOO sudska praksa ih je esto izjednaavala. 696 Vrhovni sud Hrvatske, G-1919/79 od 31.10.1979, u I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1350. 697 O okolnostima od kojih zavisi odmjeravanje ove naknade opirnije: O. Stankovi, Naknada tete... str. 268-271. 698 ire: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti, Beograd, 1996, str. 97. 699 U tom smislu ide i zakljuak broj 19. sa Savjetovanja u Ljubljani. 700 O tome vidi: I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1350-1351. 701 Pokuaj stvaranja kriterijuma vidi kod: D. Zeevi, J. kavi i suradnici, Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, 1996, str. 281-289. 702 Opirnije: Z. Petrovi, Odmeravanje naknade nematerijalne tete, Glasnik pravde, br. 6/00, str. 138. 703 B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 46.
695 694

102

2.4. Naruenje Naruenje704 bi se moglo definisati kao naruavanje dotadanjeg spoljanjeg izgleda ili sklada tijela odnosno dijela tijela oteenog ili kao naruenje neke tjelesne funkcije. Meutim, samo naruenje ne daje osnovu za dosuenje novane naknade, ve su to duevni bolovi koje oteeni zbog toga trpi.705 Osnov za priznanje novane naknade za naruenost nije samo u tome da li i u kojoj mjeri izmijenjena spoljanost oteenog izaziva u okolini gaenje, saaljenje ili druge negativne reakcije,706 ve se uzimaju u obzir i subjektivna mjerila o uticaju svih elemenata (izmijenjena spoljanjost, primjetnost, obim itd) na psihiku ravnoteu oteenog, odnosno na njegovo psihiko stanje u cjelini. Pri tome se subjektivne osobine oteenog uzimaju u obzir u razumnoj mjeri.707 Analogno izloenom, ocjena da li postoji nematerijalna teta u vidu duevnih bolova zbog naruenosti708 donosi se na osnovu objektivnih i subjektivnih kriterijuma.709 O naruenosti govorimo samo u sluaju kada se radi o trajnim izmjenama spoljanosti oteenog i o takvim defektima koji bi kod veine ljudi prouzrokovali oseaj nelagode pred drugim licima710 (kod privremene naruenosti u toku lijeenja se radi o nelagodnostima i eventualnoj zabrinutosti za ishod lijeenja, a ne o naruenosti711). Naruenost ne mora da izaziva gnuanje okoline. 712 Tjelesni integritet i njegov emocionalni doivljaj nalaze se u stanju dinamike ravnotee. Ukoliko tjelesni izgled i/ili njegove funkcije budu drastino promijenjene nastaje kvalitativno novi doivljaj tog novog stanja. Negativne tjelesne povrede bie praene negativnim emocionalnim doivljajima.713 Nije potrebno da je zbog toga prouzrokovana nesposobnost za rad i da to smeta buduem napredovanju

ZOO upotrebljava termin naruenost, dok se u praksi osim tog izraza upotrebljavaju termini unakaenost, nagrenje, kozmetiki defekt, estetsko oteenje i sl. v. B. Kosi, Naknada nematerijalne tete zbog unakaenosti, Vjetak, br. 4/01, str. 62. 705 I. Crni, Oblici nematerijalne tete i kriteriji za odmjeravanje pravine novane naknade, Naa zakonitost, br. 10/86, str. 1325. 706 Reakcije okoline na unakaenost nisu uslov za priznanje ovog oblika tete, ali se to mora imati u vidu kao dodatni faktor koji oteenom uveava duevne bolove. 707 Zakljuak broj 8 sa Savjetovanja u Ljubljni. 708 lan 200. ZOO. 709 Uporediti: I Veli, Neimovinska teta i naknada neimovinske tete u teoriji i sudskoj praksi (II dio), Pravni savjetnik, br. 2/05, str. 38. 710 Primjera radi, pojam naruenosti prema sudskoj praksi obuhvata i epavost kao posljedicu tjelesne povrede, ako je epavost tako upadljiva da s obzirom na dob i pol oteenog izaziva saaljenje ili sline negativne reakcije okoline zbog ega oteeni trpi duevne patnje Vrhovni sud BiH, Rev167/86 od 11.6.1986. I staklena proteza na oku bez obzira na svoju savrenost predstavlja uvijek naruenost, pa stoga oteenom pripada naknada tete i po tom osnovu- Vrhovni sud Hrvatske , G1351/69 od 10.12.1969.-u B: Kosi, op. cit., str. 62-63. 711 Vrhovni sud Slovenije, II Ips 115/83 od 14.7.1983 godine, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 62. 712 I: Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete...str. 1350. 713 G. epanovi, Z. Petrovi i M. Blagojevi, op. cit., str. 273.

704

103

oteenog.714 Novija sudska praksa s pravom sve vie insistira na subjektivnim mjerilima naruenja.715 Vjetaci kod odreivanja ovog vida tete treba da se izjasne na okolnost kakvog je stepena naruenje oteenog i u pogledu ovoga takoe ne postoje medicinski objektivizirana mjerila. Sudovi nalaz i miljenje vjetaka treba da cijene kritiki imajui u vidu estetske i kulturne obiaje sredine u kojoj ivi oteeni. Takoe, vjetaci bi trebali da se izjasne i o tome kakva je bila slika stanja prije, a kakva je nakon nastanka tete, a treba da daju i opis i karakteristike naruenosti, zatim uticaj na psihiko stanje oteenog, te trajanje naruenosti i mogunost njenog otklanjanja adekvatnim medicinskim tretmanom. Svakako centralno pitanje pri vjetaenju ovog vida tete je ipak to da li oteeni trpi duevne bolove zbog naruenosti, te kakav je uticaj tog trpljenja na njegov psihiki ivot.716 Tek poslije ovog utvrenja moe se odluiti o pravu na novanu naknadu, jer sud nee dosuditi satisfakciju ako utvrdi da uprkos naruenju oteeni ne trpi psihike bolove.Vjetak, dakle, mora ustanoviti postojanje, ustaljenost i intenzitet ovih bolova koji su posljedica naruenja.717 Emocionalni doivljaj naruenosti zavisi uglavnom od dubine organskog i funkcionalnog deficita, s jedne, te od strukture, odnosno njenog emocionalnog sklopa, s druge strane.718 Poeljno je da i sam sud stekne neposredan utisak o posljedicama naruenja oteenog lica, naravno ukoliko je to objektivno mogue, bez izlaganja oteenog daljim neugodnostima i u tim prilikama bila bi svakako nuna i saradnja vjetaka. Kod donoenja ove odluke treba voditi rauna i o drugim relevantnim okolnostima svakog konkretnog sluaja, kao, na primjer, o polu719 i starosti720 oteenog lica, mjestu gdje se naruenost nalazi (jasno je da veu naknadu treba odrediti licima koja ne mogu prikriti naruenje, ako se ono nalazi na onom dijelu tijela koje je izloeno pogledima drugih),721 zanimanju naruenog lica, jer kod nekih profesija su jai duevni bolovi zbog vidljivih naruenosti (glumci, pjevai, manekeni), i tome slino. I jo neto kod ovog vida tete treba imati u vidu. Dostignuti razvoj plastine i rekonstruktivne hirurgije omoguava da se skoro svako naruenje moe otkloniti ili bar znaajno ublaiti. Zbog toga naruenje ne treba ni procjenjivati prije detaljno sprovedenog lijeenja,odnosno dok ne nastupi stanje koje se moe smatrati trajnim.722
O tome :O. Stankovi , Naknada tete... str.145. J. Salma, op. cit., str. 511. 716 Z: Petrovi, Naknada nematerijalne tete nastala telesnom povredom...str.44 717 Opirnije. Z: Petrovi, Utvrivanje novane naknade za pretrpljene duevne bolove zbog naruenosti, Pravni ivot, br. 11/ 86, str. 1135-1138. 718 Nauka nema metoda za egzaktno mjerenje psihikih bolova koji su posljedica naruenosti, ali nema sumnje da oni u sluaju naruenosti postoje, pa je dunost suda da ocjenom stepena naruenosti, imajui u vidu vjetakov nalaz, utvrdi adekvatnu satisfakciju. 719 Nekada se vei iznos naknade dosuivao djevojkama. Sada sve vie dolazi do ujednaavanja. Prema zakljuku sjednice Graanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od. 29.11.2002., pol oteenog, sam po sebi, ne utie na visinu naknade po osnovu naruenja v. I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete... str. 28. 720 Drugaije e reagovati osoba kojoj je zbog tog defekta uskraena ili ugroena ivotna egzistencija, kojoj dolazi u pitanje posao, brak i ivotno napredovanje od osobe koja je u godinama i koja je rijeila egzistencijalna pitanja v. B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 47. 721 U razumnoj mjeri treba razmiljati da se naruenost prikrije odjeom ili kozmetikim sredstvima. No, ni tada nije iskljueno pravo na naknadu. Takvo naruenje se ipak moe vidjeti na nekim mjestima (bazeni, plae) ili pred odreenim licima, pa se sa osnovom moe smatrati da e to kod oteenog izazvati nelagodu, a time i duevne bolove. 722 Posebno je pitanje da li oteeni ima pravo na naknadu trokova estetske operacije. Mislimo da to treba priznati oteenom ako je medicinski opravdano i to kao sastavni dio trokova lijeenja odnosno ukupne medicinske rehabilitacije.
715 714

104

Inae, opis promjena na tijelu oteenog moe adekvatno da uradi samo strunjak odgovarajue struke, zavisno od oteene regije, kao to su specijalista sudske medicine, hirurg plastiar, oftalmolog, ortoped itd. Da bi se dala odgovarajua ocjena psihikih patnji, poeljno je da takvu osobu vjetai ljekar psihijatar, jer e jedino on uz objektivne opise koje su dali somatski ljekari, upoznavajui linost sa svih aspekata, moi da ocijeni ta unakaenost za tu osobu zaista predstavlja. Pri tome treba imati na umu da ista unakaenost ima razliitog duevnog odraza na razliite linosti.723 3. Zakljuak U parnicama za naknadu nematerijalne tete, kao to je ve izloeno, medicinski vjetaci imaju kljunu ulogu u utvrivanju oteenja zdravlja koje je prouzrokovalo fizike bolove, strah, umanjenje ivotne aktivnosti, naruenost i tome slino. Prilikom vjetaenja je potrebno postii punu saradnju suda i vjetaka kako bi se postigao krajnji cilj - utvrivanje istine u svakom konkretnom sluaju. Stvarna nevezanost suda od miljenja vjetaka u praksi je veoma suena, jer za neprihvatanje njegovog nalaza i miljenja treba dati veoma ubjedljive razloge, a to sudije teko mogu uiniti, kada se ima u vidu stepen njihovog medicinskog obrazovanja. Svakako da bi u budunosti trebalo uiniti sve da se odrede zajedinki kriterijumi koji bi omoguavali da se na to objektivniji i pravedniji nain utvrdi karakter povreda, te ostale krucijalne injenice za presuenje, jer se u praksi esto susreemo sa razliitim subjektivnim procjenama u nalazima i miljenjima vjetaka, to veoma oteava rad sudova u nastojanju da utvrde istinu u svakom konkretnom sluaju. Isto tako, ujednaavanje kriterijuma bi u svakom sluaju pomoglo da se ostvari svrha naknade pred sudom, satisfakcija za povrijeenog, a ne da on postigne neke lukrativne ciljeve koji su nespojivi sa intencijama drutva u ovoj oblasti. Od vjetaka u ovim parnicama ne treba oekivati ni previe ni premalo, oni treba da imaju mjesto u postupku koje im po zakonu i pripada, a sudovi moraju koristiti svoja ovlaenja da rukovode vjetaenjem i da trae objanjenja u vezi sa datim nalazom i miljenjem, kako bi potpuno i istinito utvrdili sve sporne injenice od kojih zavisi osnovanost tubenog zahtjeva, a time i visina dosuene naknade.

723

B. Stojakovi i M. Stojakovi, op. cit., str. 48.

105

NAKNADA TETE ZA DUEVNE BOLOVE ZBOG UMANJENJA IVOTNE AKTIVNOSTI 1. Uvod Naknada nematerijalne tete kao poseban vid materijalne satisfakcije724 predstavlja veoma interesantnu oblast u pravnoj teoriji i praksi, kada se imaju u vidu priroda ove tete i specifina svrha naknade, koja se ostvaruje u linosti oteenog.725 Naime, u ovakvim sluajevima se ne radi o obeteenju u klasinom smislu, ve o satisfakciji oteenom licu kojom mu se eli omoguiti pribavljanje nekih zadovoljstava i uitaka pomou kojih e on pokuati da ublai sve one neugodnosti koje je zbog pretrpljene tete imao. Nesumnjivo je da su fizika i psihika bol, kao i strah pojave koje su nastale i djeluju u unutranjem psihikom ivotu oteenog i njihova sadrina je esto subjektivna, pa se o njima saznaje na osnovu iskaza ili pak odreenih simptoma u njegovom ponaanju. Upravo to postavlja problem utvrivanja njenog postojanja, s obzirom da je poznato da ljudi veoma razliito reaguju u psihiko-emocionalnoj sferi. S druge strane, nema dileme da se pri utvrivanju nematerijalne tete ne moe poi samo od subjektivnog doivljaja oteenog i njegove percepcije, ve se moraju imati u vidu i drutvena shvatanja i tretiranja takvog stanja koje postoji u odreenim prilikama.726 Jasno je da je svaki ovjek posebna psihofizika konstitucija,727 tako da nema

ini nam se da je izraz satisfakcija blii sutini smisla ove naknade od termina pravina novana naknada koji upotrebljava Zakon o obligacionim odnosima, jer i za materijalnu tetu postoji novana naknada koja takoe treba da bude pravina. 725 Vidjeti: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete nastale telesnom povredom, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str.30-54; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, I knjiga, Beograd, 1995, Glavni redaktor S. Perovi, str. 467-470; B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio posebni dio, Sarajevo 2000, str. 274-278; M. emi, Prouzrokovanje i naknada tete, Zrenjanin, 1999, str. 306-387; M. Vedri i P. Klari, Osnove imovinskog prava, Zagreb, 1984, str. 432-434; B. Morait, Obligaciono pravo, Knjiga druga, Banja Luka 1999, str. 88-91; B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, knjiga II, Zagreb, 1978, str. 914-920; D. Mili, Obligaciono pravo sa sudskom praksom, Beograd, 2000, str. 108-120; P. Klari, Pravina novana naknada za nematerijalnu tetu, Naa zakonitost, br. 10/86, str. 1335-1347; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 2001, str. 206-208; M. emi, O nematerijalnoj teti, Pravni ivot br.10/95, str. 511-534; T. Krsmanovi i N. Markovi, Naknada tete, Beograd 2000, str. 232-261; D Petrovi, Oblici nematerijalne tete i njena naknada, Pravni ivot br. 1/89, str. 51-60; M. Dedijer, Nenovana i novana naknada nematerijalne tete, Pravni ivot br. 9-10/92, str. 1475-1481; V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998, str. 286-297; G. Trnavci, Obligaciono pravo, knjiga druga, Biha, 2003, str. 38-47; A. Biki, Obligaciono pravo, opi dio, Sarajevo, 2004, str. 239-241. itd. 726 O tome: O. Jeli, Novana naknada nematerijalne tete u sluaju tjelesne povrede, Naa zakonitost br. 10/82, Zagreb, str. 58

724

106

opteg mjerila kod odmjeravanja naknade, a vjetak je u obavezi da da miljenje i o subjektivnom doivljavanju i o emocionalnom poremeaju kod oteenog, kako bi sud mogao donijeti odluku o zahtjevu za naknadu, kao i o njenoj visini, vodei pri tome rauna o znaaju povrijedjenog dobra i cilju kome slui ta naknada,728 ali i time da se ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njenom prirodom i svrhom.729 Sud je ovlaen da po principu pravinosti po slobodnoj ocjeni odmjeri visinu naknade.730 Meutim, to ga ne oslobaa obaveze da nesumnjivo utvrdi i cijeni sve relevantne okolnosti i svoju odluku o tome detaljno oblazloi.731 Kod donoenja svake odluke potrebno je nai pravu mjeru izmeu individualizacije odnosno konkretnih okolnosti svakog sluaja i propisanih ogranienja, dakle apstraktnih i nedovoljno definisanih elemenata, koji fenomen individualizacije ublauju i amortizuju.732 Dosuenje naknade nematerijalne tete za trpljenja koja su nastala, ali su beznaajnog intenziteta i trajanja predstavljalo bi novanu kaznu za tetnika s jedne, a neosnovano obogaenje oteenog s druge strane, pa ne bi odgovaralo svrsi ove naknade.733 Pravilna ocjena znaaja povrijeenog dobra i cilja kome naknada slui onemoguuju oteenom da na raun tetnika neopravdano stekne imovinsku korist.734 Isto tako, ozbiljan problem u ovim sluajevima je to se naknada ne moe egzaktno i precizno izraziti u novcu, a to moe da odvede u arbitrernost sudova.735 Dakle, svrha ove naknade je da se pokua bar djelimino uspostaviti prijanje psihiko stanje i naruena emocionalna ravnotea,736 odnosno kao to istie prof. O. Stankovi "sud treba da odmeri naknadu u iznosu ija kupovna mo moe da obezbedi rtvi zadovoljstva koja e najefikasnije uspostaviti njenu psihiku ravnoteu naruenu trpljenjem duevnog odn. fizikog bola."737 738

Ovu konstituciju ini itav niz vrlo individualno odreenih osobina i pojava ( inteligencija , talenat, karakterne osobine, emocije itd.), pa je iz toga vrlo teko izvlaiti mogunost primjene sankcije za naknadu tete. 728 U pravnoj teoriji postoji i miljenje da se novana naknada nematerijalne tete ne moe dosuditi oteenom ije su imovinske prilike takve da on i bez toga moe da zadovolji sve svoje raznovrsne potrebe i prohtjeve, pa da dosuivanje naknade u novcu ne bi imalo svrhu - v. M. Rmu, Novana naknada nematerijalne tete, u Prouzrokovanje tete i njena naknada, Budva, 1998, str. 51. Smatramo da se ovaj stav ne bi mogao prihvatiti, jer upravo tetnik treba da omogui oteenom pribavljanje odreenih zadovoljstava radi uspostavljanja naruene psihike ravnotee. 729 Vidi: Z. Petrovi: Novana naknada nematerijalne tete i prava linosti, Pravni ivot,br. 1/89, Beograd, str. 70 730 O pojmu pravinosti v. A. Radolovi, Naknada neimovinske tete u teoriji i praksi, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 21, br. 1/00, str. 240. 731 U praksi je ispoljena pojava da se za naknadu nematerijalne tete ustanovljavaju razne skale i tarife. Smatramo da to nije doputeno, jer ove vrijednosti nemaju cijenu i sud je duan da individualizuje naknadu prema stepenu trpljenja. Vidi kritiku primjene numerikih skala kod: . Karan, Osvrt na praksu primene numerikih skala u vetaenju nematerijalne tete, Vjetak, br. 4/01, str. 65-67 732 P. Trifunovi, Pravina novana naknada nematerijalne tete, u Naknada tete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odranog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004. godine, Novi Sad, 2004, str. 135. 733 L. Karamarkovi, Pravna priroda naknade nematerijalne tete, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str.12. 734 Interesantno je da su na sjednici Graanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske odranoj 29.11.2002. prihvaeni orijentacioni kriteriji i iznosi za utvrivanje visine pravine novane naknade nematerijalne tete . 735 Ovo moe dovesti u pitanje ustavni princip o jednakosti graana pred sudom i zakonom. 736 Iako se i za materijalnu i za nematerijalnu tetu naknada dosuuje u novcu , uloga novca je samo tehnika, on je samo sredstvo, dok su svrhe koje treba ostvariti bitno razliite. 737 O. Stankovi: Novana naknada neimovinske tete, Beograd, 1972, str. 40
727

107

Dosuenje novane naknade za nematerijalnu tetu je, inae, tekovina prava novijeg datuma. Stanje civilizacije i kulture ini sve da obogati i modernizuje pravnu zatitu linosti i da joj da plemenitu dimenziju na liniji humanizacije ljudskog ivota. Ovaj institut je dugo tretiran sa veoma oprenih stanovita, poev od onih koja potpuno negiraju pravo na novanu naknadu u ovakvim sluajevima739 do onih koja zatitu pruaju ak i prilikom povrede beznaajnih linih dobara, a shvatanja o pravnoj prirodi ove naknade zavisila su od stepena razvoja drutva.740 Danas u pravnoj teoriji i judikaturi preovladjuje shvatanje o nematerijalnoj teti kao satisfakciji,741 koju sud dosuuje oteenom iz svih ve navedenih razloga.742 Zakon o obligacionim odnosima bive SFRJ (u daljem tekstu ZOO) u nekoliko odredaba743 na sumaran nain je regulisao materiju novane naknade nematerijalne tete, a odreujui pojam, uslove i nain naknade veinom je preuzeo stavove dotadanje sudske prakse.744 745 Kad se raspravlja o oblicima nematerijalne tete postavlja se pitanje da li ih ZOO odreuje taksativno ili egzemplarno. Iz objavljenih sudskih odluka jasno proizilazi stav da je pravno priznata samo ona nematerijalna teta koju ZOO ili neki drugi zakon priznaje kao takvu, a to znai da su te tete u zakonu odreene taksativno.746 Utvrivanje novane naknade (satisfakcije) za

I sudska praksa ide u ovom pravcu: "Novana naknada nematerijalne tete nije cilj ve sredstvo kojim oteeni, zadovoljavanjem potreba koje ne bi mogao podmiriti, olakava sebi ivot i inei ga podnoljivijim, ublaava duevni bol koji podnosi. Nematerijalna teta i naknada te tete se doivljavaju, ali tako to je teta neprijatan, a naknada prijatan doivljaj" - Vrhovni sud Srbije, Rev.4518/94, u Z. Petrovi, N. Mrvi -Petrovi i D. Jovaevi, Naknada tete, Beograd, 1999, str. 84. 739 Vidjeti: M. Vukovi, Odgovornost za tete, Zagreb, 1971, str. 247. 740 U bivoj Jugoslaviji ova naknada je prvo priznata u Sloveniji presudom Vrhovnog suda NR Slovenije Gzz-5/50 od 2.2.1950. u ijem obrazloenju se istie da novana naknada nematerijalne tete nije u suprotnosti sa pravnim poretkom drave. Vidi: J. Studin, Savjetovanje o naknadi neimovinske tete u Vs Jugoslavije, Naa zakonitost, 1968, str. 280. 741 Vie o tome: L. Karamarkovi, op. cit., str. 8-9. 742 O naknadi nematerijalne tete u uporednom pravu v. N. Mrvi-Petrovi, Pravo na naknadu nematerijalne tete u uporednom pravu, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str. 20-29; A. ori, Naknada nematerijalne tete u uporednom pravu, u Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja, Budva/Beograd, 2004, str. 293-300; S. Dimitrijevi, Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti u engleskom pravu, u Naknada tete i osiguranje, Budva/Beograd, 2005, str. 145-152; M. urkovi, Naknada nematerijalne tete u nekim europskim zemljama, u Meunarodna konferencija "tete u osiguranju motornih vozila", Neum, 2006, str. 35-50; 743 lanovi 155, 157, 199-205. 744 Precizno je odredio vidove tete, a instruktivnom normom je uputio sud pod kojim uslovima se naknada dosuuje i od ega zavisi njena visina. 745 Novi Zakon o obveznim odnosima Republike Hrvatske (Narodne novine br. 35/05), koji je stupio na snagu 1.1.2006. godine prihvatio je objektivnu koncepciju neimovinske tete (umjesto izraza nematerijalna teta upotrebljava se termin neimovinska teta) kao povredu prava osobnosti lan 19. Pretrpljene fizike boli, duevne boli i strah samo su mjerilo teine povrede prava osobnosti i uzimaju se u obzir, pored drugih odlunih okolnosti, pri utvrivanju visine pravine novane naknade (lan 1100.). Vidi: I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete, u Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 5-49; P. Klari, Naknada neimovinske tete, u Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 27-49; P. Klari, Odgovornost za neimovinsku tetu, Zbornik radova sa XVIII susreta pravnika, Opatija, 2005, str. 174-195; I. Crni, Neimovinska teta, Zagreb, 2006; A. Radolovi, Pravo osobnosti u Novom zakonu o obveznim odnosima, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, br. 1/06, str. 129-168. Objektivno poimanje pojma neimovinske tete proizvod je savremenih tendencija u pravnoj teoriji i uporednom odtetnom pravu. Od novijih kodifikacija ovo su prihvatili i Obligacijski zakonik Republike Slovenije iz 2001. i Graanski zakonik Ruske federacije iz 1994. godine. 746 B. Kosi, Naknada nematerijalne tete zbog unakaenosti, Vjetak, br. 4/01, str. 62.

738

108

nematerijalnu tetu predstavlja primjenu materijalnog prava.747 Po pravilu nematerijalna teta za koju su dosuuje naknada je dospjela, ali ZOO748 daje oteenom pravo na naknadu i budue nematerijalne tete, koja jo ne postoji, ali e po redovnom toku stvari nastati, jer je njen uzrok ve prisutan i izvjesno je da e ona nastati ili trajati u budunosti.749 Naknada za nematerijalnu tetu u naelu se dosuuje za svaki vid nematerijalne tete posebno, a u iznimno tekim sluajevima, kad se trpljenja oteenog uzajamno uslovljavaju i prepliu, tako da ih je nemogue razluiti, moe se dosuditi jedinstvena naknada za ukupnu nematerijalnu tetu.750 751 Zatezna kamata na pravinu novanu naknadu nematerijalne tete tee od dana donoenja prvostepene presude kojom je naknada odreena.752 Prilikom odluivanja o visini ove naknade, sud e uzeti u obzir i vrijeme proteklo od nastanka tete do donoenja odluke, ako duina ekanja na satisfakciju i druge okolnosti sluaja to opravdavaju.753 754. Mi emo se ovom prilikom baviti samo naknadom tete za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, jer se u pogledu ovog vida tete u praksi pojavljuje najvie dilema i nedoumica.755 Problematiku novane naknade za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti analizirali smo kroz prizmu zakonskih odredbi i aktuelne sudske prakse iz ove oblasti. Cilj nam je da ukaemo na kompleksnost i suptilnost odreivanja njene pravine naknade u sudskom postupku. 2. Naknada tete za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti
747

Naelni stav zajednike sjednice Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda od 23.5.1979. godine, u R. osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd, 1998, str. 269. 748 lanom 203. ZOO propisano je da e sud na zahtjev oteenog dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu, ako je po redovnom toku izvjesno da e ona trajati i u budunosti. 749 Prema Vrhovnom sudu Vojvodine, Rev. 176/87 i tek roeno dijete ima pravo na naknadu nematerijalne tete za pretrpljene duevne bolove zbog smrti bliskog lica, jer e ono doivljavati bol razvojem svijesti i duevnim sazrijevanjem - u L. Karamarkovi, op. cit., str. 15. 750 Zakljuak broj 15 sa sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bive SFRJ u Ljubljani 15 i 16. 10.1986, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 72. 751 Navodimo karakteristinu sudsku odluku: "U sluaju vrlo tekog invaliditeta kada fiziki bolovi, duevni bolovi zbog umanjenja ivotne aktivnosti naruenosti te strah predstavljaju kvalitativnu cjelinu koja prerasta mogunost izoliranja pojedinih oblika teta i njihovo odvojeno ocjenjivanje, mogue je za sve oblike nematerijalne tete dosuditi satisfakciju u jednom iznosu" Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2111/81, od 3.3.1982, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 21, odl. 60. 752 U pogledu ovoga postoje i drukija stanovita. Prema zakljuku Graanskog odjeljenja Vrhovnog suda Federacije BiH od 9.4.2003. ova kamata tee od dana podnoenja tube v. I. Veli, Neimovinska teta i naknada neimovinske tete u teoriji i sudskoj praksi (I dio), Pravni savjetnik, br. 1/05, str. 43. 753 Naelni stav usvojen na XXXIII zajednikoj sjednici Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda odranoj 29. maja 1987. godine u Bugojnu, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/87, str. 50. 754 Uporediti : S Stanii, Zatezne kamate na novanu naknadu nematerijalne tete u svjetlu novih monetarnih propisa,u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str. 194-216. 755 O tome: O. Stankovi, Naknada za pojaane napore i za umanjenje ivotne aktivnosti, Beograd, 1972, str. 42; D. Obradovi, Oblik novane naknade tete zbog umanjenja ivotne aktivnosti, Advokatura BiH, br. 2-3/80, str. 82; M. Nikoli, Duevni bolovi i naknada tete, Pravni ivot ,br. 10/00, str. 534; Z. Ivoevi, Naknada tete zbog umanjenja ivotne aktivnosti, Obavezno osiguranje, naknada tete i obezbjeenje potraivanja, III, Budva, 2000., str. 49-62.

109

Nematerijalna teta za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti nastaje kao akcesorna posljedica tjelesne povrede odreenog lica.756 Meutim, pravo na naknadu po ovom osnovu ima oteeni i onda kada ti bolovi nisu iskljuivo posljedica tjelesne ozljede ve bolesti.757 Do stupanja na snagu ZOO sudska praksa je kao tetu za trajno umanjenje ivotne aktivnosti priznavala onu tetu koja se djelimino javljala na nematerijalnom, a djelimino na materijalnom podruju. ZOO je ove vidove tete razgraniio i propisao naknadu za materijalnu tetu zbog tjelesne povrede ili naruenog zdravlja758 i naknadu za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti.759 U praksi se esto identifikuju umanjenje ivotne aktivnosti i umanjenje radne aktivnosti, iako se radi o dva oblika tete kod kojih se naknada odreuje na osnovu razliitih kriterijuma.760 Naknada za umanjenje ivotne aktivnosti je nematerijalna teta, a naknada za umanjenje radne sposobnosti predstavlja materijalnu tetu, koja se dosuuje zbog smanjenja zarade oteenog lica. teta zbog umanjenja ivotne aktivnosti obuhvata duevne bolove oteenog zbog oteenja na psihikom ili tjelesnom podruju (odnosno zbog umanjene funkcionalnosti organizma) koja izazivaju emocionalni poremeaj, jer on ivotne funkcije vie ne moe obavljati na dosadanji nain.761 Prema zakljuku broj 6. (1) sa Savjetovanja Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bive SFRJ u Ljubljani 15 i 16. 10.1986. (u daljem tekstu: Savjetovanje u Ljubljani) umanjenje ivotne aktivnosti, kao poseban osnov za naknadu tete zbog duevnih bolova, obuhvata sva ogranienja u ivotnim aktivnostima oteenog koje je ostvarivao ili bi ih po redovnom toku stvari u budunosti izvjesno ostvarivao. Pod ogranienjem se podrazumijeva i vrenje aktivnosti uz poveane napore ili pod posebnim uslovima.762 Dakle, ova vrsta tete obuhvata veoma irok dijapazon oteenja na psihikom i tjelesnom podruju oteenog, a kada je izvjesno da e ovi duevni bolovi trajati i u budunosti, onda naknadu treba odrediti kako za pretrpljene, tako i za izvjesne budue duevne bolove.763 Umanjenje ivotne aktivnosti se neposredno ne nadovezuje na odreen stepen umanjenja funkcije organizma kao bioloke konstitucije.764 Sama injenica to je kod oteenog usljed oteenja tjelesnog integriteta ili zdravlja dolo do umanjenja ivotne aktivnosti, ne znai da oteeni ima pravo na naknadu tete, pa makar ta oteenja bila odreena i u velikom procentu umanjenja njegove aktivnosti.765 Bitno
756

Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete za pretrpljene duevne bolove zbog umanjene ivotne aktivnosti, u Naknada tete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odranog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004. godine, Novi Sad, 2004, str. 161. 757 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, Rev-570/92. od 29.12.1977, u I. Crni, Pravo fizike osobe na popravljanje neimovinske tete... str. 22. 758 lan 195. ZOO. 759 lan 200. stav 1. ZOO. 760 Vidi: N: Muslim, Osvrt povodom lanka dr Petra Klaria:Odnos naknade za tjelesno oteenje i novane satisfakcije za duevne bolove zbog smanjenja ivotne aktivnosti, Naa zakonitost, br. 8/95, str.962-965. 761 O tome opirno: D. Medi, Neki aspekti naknade tete za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti., u Naknada tete i osiguranje, Budva, 2005, str. 103-114. 762 Ovo savjetovanje je bilo u cjelini namijenjeno razmatranju pojedinih pitanja o nematerijalnoj teti i o naknadi te tete, a zakljuci sa obrazloenjem su objavljeni u Biltenu Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 53-77. 763 Vidi: V. Vukovi, Naknada budue nematerijalne tete, Pravni ivot, br. 9-10/92, str. 1529-1539. 764 J. Salma, Obligaciono pravo, Novi Sad, 2004, str.515. 765 O tome: J. Stanii, Odmjeravanje pravine novane naknade tete za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti i smrti bliskog lica, Advokatura, br. 11-12/04, str. 135; N. Pei,

110

je da li su ta oteenja imala svog odraza u psihikoj sferi oteenog, u vidu duevnog bola zbog umanjenja ivotne aktivnosti, te u kom obimu.766 Proizilazi zakljuak da nije relevantna povreda linog dobra, ve samo posljedice koje su njome izazvane.767 Povremeni ili stalni bolovi koji se javljaju kao posljedica povrede za koju je dobijena naknada, a koji su uslovljeni klimatskim faktorima ili fizikim optereenjem nisu poseban osnov za naknadu nematerijalne tete, ve predstavljaju sastavni dio pojaanih napora i dosuuju se kod ovog vida tete.768 Kako e se manifestovati umanjenje ivotne aktivnosti zavisi i od itavog dotadanjeg ivotnog iskustva oteenog, njegovih navika, profesije, te socijalnog statusa.769 Naknada se utvruje uzimajui u obzir stepen invaliditeta, jainu i trajanje posljedica, te dob i zanimanje oteenika,770 kao i cijeli niz drugih okolnosti na koje su ukazali sudovi prilikom dosuenja.771 ivotna dob oteenog svakako utie na visinu tete. Po prirodnom toku stvari mlae osobe e due osjeati duevne bolove po ovom osnovu i zato im se, po pravilu, dosuuje i vea naknada. No, u praksi treba voditi rauna i o tome da se starija lica tee prilagoavaju tetnim posljedicama, pa zato trpe intenzivnije duevne bolove od mlaih koji su zdravstveno puno prilagodljiviji. I zanimanje oteenog utie na visinu naknade.772 Ako bi oteeni osjeao duevne bolove i u okviru svoje profesije, a ne samo u slobodno vrijeme, to bi moralo da utie da pravina naknada bude dosuena u veem iznosu.773 Logino je da na visinu tete posebno utie okolnost da li je oteeni u momentu povrede bio u punoj ivotnoj aktivnosti ili je pak zbog eventualnih ranijih oboljenja ta aktivnost ve bila umanjena. U takvom sluaju oteenom pripada naknada samo za trpljenje zbog smanjenja ivotne aktivnosti do koje je dolo zbog radnje tetnika. Prilikom odmjeravanja naknade sud treba da vodi rauna i o tome da li je oteeni doprinio nastanku tete odnosno njenom poveanju, u kom sluaju e doi do srazmjernog smanjenja naknade. Nee se smatrati da postoji doprinos oteenog poveanju tete, odnosno da je on sprijeio njeno umanjenje samo zbog toga to je odbio da se podvrgne odreenim medicinskim zahvatima, ukoliko se ne radi o lijeenju kome bi se svako lice, po redovnom toku stvari, podvrglo bez rizika od tetnih posljedica samog lijeenja.774 Takoe, kod odmjeravanja

Odmeravanje novane naknade nematerijalne tete za telesnu povredu, Pravni ivot, br. 9-10/92, str. 1482. 766 Npr. Vrhovni sud Hrvatske u odluci broj G-3418/70 od 26.1.1972. navodi da sam gubitak ili oteenje nekih tjelesnih organa nije osnov za naknadu, a da se naknada dosuuje samo za posljedice gubitka, odnosno oteenja tih organa, u O. Jeli, op. cit., str. 72. Ovo proizilazi i iz obrazloenja zakljuaka sa Savjetovanja u Ljubljani. 767 O odnosu prema drugim vrstama tete v. O. Stankovi, Naknada tete, Beograd, 1998, str. 248252. 768 A. Radovanov, Znaaj sudske prakse pri odmeravanju pravine novane naknade nematerijalne tete, u Naknada tete i ugovor o osiguranju, Zbornik radova sa savetovanja odranog na Zlatiboru od 18.2-20.2.2004. godine, Novi Sad, 2004, str. 141-142. 769 B. Stojakovi i M. Stojakovi, Psihijatrijska vjetaenja nematerijalne (neimovinske) tete, Vjetak, br. 4/01, str. 46. 770 Vrhovni sud Hrvatske, G-1919/79 od 31.10.1979 godine, u I. Crni, Uloga medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete, Naa zakonitost, br. 11-12/85, str. 1350. 771 O okolnostima od kojih zavisi odmjeravanje ove naknade ire: O. Stankovi, Naknada tete... str .268-271. 772 Npr. amputacija jednog prsta kod fizikog radnika nee za njega imati tako teke posljedice kao to e imati kod profesionalnog muziara. 773 Slino: I. Crni, Oblici nematerijalne tete i kriteriji za odmjeravanje pravine novane naknade, Naa zakonitost, br. 10/86, str. 1324-1325. 774 Zakljuak broj 17 sa Savjetovanja u Ljubljani.

111

naknade u odreenim sluajevima sud e voditi rauna i o imovinskim prilikama odgovornog lica.775 Nemogunost bavljenja sportom, uenja stranih jezika, bavljenja muzikom ili kakvom drugom dodatnom aktivnou upravo su tipini oblici smanjenja ivotnih aktivnosti koje oteeni osjea kao duevne bolove, pa mu za takav oblik nematerijalne tete i pripada pravina novana naknada. Meutim, ako se oni ne odraavaju na gubitak zarade ili ostvarivanje kakvih drugih prihoda, tada oni ne ine osnovu za naknadu materijalne tete pozivom na l. 195. ZOO.776 Gubitak polne moi nije posebna osnova za priznavanje naknade nematerijalne tete, ve se uzima u obzir pri utvrivanju naknade za smanjenje ivotne aktivnosti777 a isti je sluaj i ako postoji nemogunost raanja djece.778 Smatra se da nije nastupila pravno-relevantna nematerijalna teta za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti, ako je povrijedjeni u tetnom dogadjaju bio tako teko tjelesno povrijedjen da sve od tada, zbog unitenih modanih centara nije bio svjestan svog stanja, te nije osjeao patnje ni bolove. U tom sluaju, kada se ovo stanje, koje znai samo odravanje povredjenog u golom ivotu sredstvima strune medicinske pomoi nee izmijeniti do smrti, nema mogunosti da bi povrijedjeni mogao naknadu po ovom osnovu, koja predstavlja samo oblik supstitucije zadovoljenja za umanjenje ivotne aktivnosti, ikada uivati i na taj nain si olakati svoj poloaj.779 780 Ima, meutim, i miljenja da, i pored toga to je najvaniji dio tijela van funkcije, treba imati uvidu da tijelo pati i iscrpljuje se, iako oteeni sam o tome nita ne zna.781 Smatramo da ovakvo lice ipak ne bi imalo pravo na novanu naknadu nematerijalne tete po ovom osnovu, zato to se ozbiljno postavlja pitanje kakav bi bio cilj ove naknade. No, svakako da postoji potreba da se ovakvo specifino stanje na odreeni nain regulie kao poseban vid tete, za koji bi se mogla dosuditi novana naknada. Identian problem postoji kod privremenog stanja gubitka svijesti, kada oteeni takoe nije u mogunosti da osjeti ni fizike ni duevne bolove, iako je nesumnjivo da tijelo pati. I u ovom sluaju nema uporita za odreivanje novane naknade po ovom osnovu.782 Razumljivo je da vjetaci prilikom utvrivanja umanjenja ivotne aktivnosti igraju kljunu ulogu i vjetaenjem783 se moraju utvrditi sve posljedice zbog kojih je normalna

Imovinsko stanje onoga koji drugome odgovara za prouzrokovanu nematerijalnu tetu uzima se u obzir kao socijalna kategorija samo u sluaju kada bi ovaj zbog plaanja naknade sam doao u takvu oskudicu da bi time bio ugroen njegov socijalni poloaj odnosno socijalna stabilnost. Zato se i imovinsko stanje pravnog lica, koje odgovara za tetu, ne uzima u obzir pri odmjeravanju naknade za nematerijalnu tetu zakljuak broj 18. sa Savjetovanja u Ljubljani. 776 Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 2654/90 od 6.6.1991. u V. Gorenc, op. cit., str. 289. 777 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, Rev-131/86. od 12.3.1986, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 31, odl. 50. 778 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1790/83. od 8.5.1984, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 25, odl. 75. 779 Vrhovni sud Slovenije, II Ips 215/80 od 4.12.1980, Poroilo VS SRS 1980/II, str. 27. 780 Slian je stav i Vrhovnog suda Hrvatske u presudi Rev-2547/86 od 24.3.1987. u kojoj je istaknuto da je za priznavanje naknade za duevne bolove zbog smanjenja ivotne aktivnosti potrebno i postojanje svijesti oteenika da je njegova ivotna aktivnost smanjena, tj. da postoje duevne boli zbog takve situacije, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom praksom, Zagreb, 2001, str. 271. 781 S. Cigoj, Tendencije u razvoju graanske odgovornosti i njihov uticaj na osiguranje, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, br. 6/82, str. 968. 782 Slino i: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti, Beograd, 1996, str. 102. 783 O znaaju vjetaenja u ovim parnicama v. D. Medi, Znaaj vjetaenja u parnicama za naknadu nematerijalne tete, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001., str. 73-74; I. Crni, Uloga

775

112

aktivnost oteenog ograniena ili oteana, a nije dovoljno utvrditi samo procenat umanjenja ivotne aktivnosti. Sam iznos naknade zavisi od prirode i teine svih trpljenja oteenog vezanih za ovaj vid tete.784 Vjetaci u svom nalazu i miljenju, izmedju ostalog, treba da se izjasne o stepenu invalidnosti, koji se u pravilu izraava u procentima785 i u pogledu toga u praksi postoje razliita mjerila. Naime, vjetacima je ostavljena sloboda da na osnovu svojih kriterijuma odreuju ove procente to neminovno dovodi do nejednakog tretiranja oteenih lica. Sigurno je da bi u budunosti na osnovu savremenih medicinskih saznanja i dostignua trebalo pokuati pronai to egzaktnija i objektivnija mjerila kako bi se praksa u ovom dijelu to je mogue vie ujednaila.786 Naravno, na sudu je da ocijeni kakav znaaj imaju i ostale bitne okolnosti od kojih zavisi odreivanje pravine naknade za ovaj vid tete, imajui u vidu najrazliitije aspekte ovog pitanja, kako u pogledu subjektivnih okolnosti tako i objektivnih pokazatelja. Prema tome, zadatak vjetaka je da precizno opie u emu se sve sastoji umanjenje ivotne aktivnosti, odnosno koja su sve ogranienja koje trpi oteeni (neophodnost ulaganja posebnih fizikih napora, poveane potrebe, mogunost bavljenja slobodnim aktivnostima), zatim da opie koje ivotne aktivnosti oteeni uopte ne moe ostvarivati, a koje moe samo uz poveane napore, te da objasni jainu i trajanje posljedica (da li se radi o privremenim ili trajnim)787 i tome slino. Prilikom odreivanja procenta umanjenja ivotne aktivnosti sudski vjetaci (ukoliko je bilo vie vjetaka) odreuju procenat umanjenja svaki za povrede koje je vjetaio, pa nakon usaglaavanja zajedniki odreuju procenat umanjenja ivotne aktivnosti, pri emu se ovaj procenat ne odreuje prostim sabiranjem.788 Kod odreivanja naknade nije presudno koliki je ovaj procenat,789 jer za isti procenat umanjenja, kada postoji vie oteenih, sud svakom od njih moe dosuditi razliite iznose pravine naknade.790 Dosuenje novane naknade za ovaj oblik tete je opravdano ako je umanjena ivotna aktivnost dovela do ozbiljnog poremeaja psihike i emocionalne
medicinskih vjetaka u parnicama za naknadu nematerijalne tete... str. 1350-1351; Z. Petrovi, Odmeravanje naknade nematerijalne tete, Glasnik pravde, br. 6/00, str. 138. 784 U tom smislu ide i zakljuak br. 19 sa Savjetovanja u Ljubljani . 785 Postoje miljenja da ovakvo postupanje ne doprinosi individualizaciji sluaja ili pak bar ne u dovoljnoj mjeri. 786 Pokuaj stvaranja ujednaenih medicinskih kriterijuma vidi kod: D. Zeevi, J. kavi i suradnici, Osnove sudske medicine za pravnike, Zagreb, 1996, str. 281-289. Vidi i :S: timac, Primjena pravnih i medicinskih kriterija kod utvrivanja novane naknade nematerijalne tete, Odvjetnik, br. 7-8/04, str. 41-47. 787 O tome vie: Z. Petrovic: Odmeravanje naknade nematerijalne tete... str. 138 788 Okruni sud Beograd, G-391/2000 od 19.4.2000., u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete, Novi Sad, 2001., str. 153-154. 789 Procenat je samo pomono mjerilo. 790 Npr.Vrhovni sud Vojvodine je u odluci Rev-306/83 naveo: "Za odluivanje po zahtjevu za novanu naknadu tog vida nematerijalne tete, suprotno pravnom shvatanju tuenog iznijetom u reviziji, nije presudno koliki je procenat telesnog oteenja tuioca (35%), ve koje su trajne posledice povreivanja i kako se one manifestuju odnosno kako i koliko utiu na smanjenje ivotne aktivnosti tuioca" - u A. Radovanov, Kriterijumi za odreivanje visine novane naknade nematerijalne tete, u Naknada nematerijalne tete, Budva 2001, str. 158-159. Slian je i pravni stav sjednice sudija Graanskog odjeljenja Okrunog suda Zagreb od 4.3.1986. u kome se istie da od vjetaka treba traiti da nalaz uvijek sadri opis iz kojeg je vidljivo u emu se sastoji smanjenje ivotne aktivnosti u I. Crni, Oblici nematerijalne tete i kriteriji za odmjeravanje pravine novane naknade... str. 1324, a isto tako i Suda udruenog rada Crne Gore izraen u odluci -281/84 od 4.4.1984. u kojoj se navodi da za odreivanje visine naknade za pretrpljenu nematerijalnu tetu za duevne bolove zbog smanjenja ivotne aktivnosti nije odluujui postotak tjelesnog oteenja, ve posljedice koje su nastale usljed ozljede i kako te posljedice utiu na ivotnu aktivnost oteenika - u I. Crni i A. Ili, Osiguranje i naknada tete u saobraaju, Praksa sudova i zajednica osiguranja, Zagreb, 1987., str. 172.

113

ravnotee. Postoje stavovi da je granica do koje je umanjenje ivotne aktivnosti manjeg znaaja do 5%, mada to ipak ne moe biti precizno odreeno i zavisi od bitnih okolnosti svakog konkretnog sluaja.791 792 Novana naknada za umanjenu ivotnu aktivnost se, po pravilu, dosuuje kada se radi o trajnim posljedicama, odnosno definitivnom umanjenju ivotne aktivnosti. Medjutim, naknada se u praksi daje i u sluaju kada su posljedice privremene, pod uslovom da je oteenje tijela bilo znaajno.793 Miljenja smo da dosuivanje naknade tete za privremeno umanjenje ivotne aktivnosti treba da postane pravilo, naravno pod odreenim uslovima.794 Naknada za umanjenje ivotne aktivnosti se dosuuje u jednokratnom novanom iznosu i ovo odgovara prirodi i svrsi ove vrste tete, a odreuje se po slobodnoj ocjeni u smislu lana 127. Zakona o parninom postupku Republike Srpske i Zakona o parninom postupku Federacije BiH.795 Na zahtjev oteenog ova naknada se moe dosuditi i u vidu novane rente, pod uslovom da takav vid prema svim okolnostima sluaja predstavlja adekvatnu satisfakciju.796 Znatnije izmijenjene okolnosti utiu na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade nematerijalne tete jednako kao i na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade materijalne tete.797 798 Princip odtetnog prava da naknada ne moe da bude vea od iznosa tete nalae da se sve isplate u vezi tetnog dogadjaja uraunavaju u naknadu.799 Prema zakljuku broj 12 sa Savjetovanja u Ljubljani novana naknada za tjelesno oteenje (invalidnina) uzima se u
Vidjeti: Z. Ivoevi, op. cit., str. 54. Vrhovni sud Srbije je tim povodom zauzeo ovakva stanovita: "ivotna aktivnost oteenog smanjena je za 0,5% zbog gubitka dva prirodna zuba i njihove zamjene vetakim. Ovako nizak procenat smanjenja ne moe biti osnov za naknadu nematerijalne tete". U drugoj presudi istog suda stoji: "Umanjenje ivotne aktivnosti od 3,3% je neznatno, pa, prema tome, ne daje pravo na naknadu nematerijalne tete" - presude Vrhovnog suda Srbije br. G-5476/72 od 28.12.1972. i G-5713/72 od 26.12.1972., objavljene u navedenom lanku Z. Ivoevica, str. 54.Suprotno miljenje zastupa J. Salma koji istie da i najmanji procenat umanjenja ivotne sposobnosti daje oteenom pravo na naknaduv. J. Salma, op. cit., str.516. 793 Tako Vrhovni sud Srbije u presudi Rev-1344/83 istie: "Naknada za umanjenu ivotnu sposobnost moe se dosuditi i u sluaju privremenog umanjenja ivotne aktivnosti kad postoji mogunost da se posle dueg leenja hirurkim intervencijama uklone posledice pretrpljene povrede. Naknada je uslovljena samo postojanjem visokog stepena telesnog oteenja" - u A. Radovanov, Kriterijumi za odreivanje visine novane naknade nematerijalne tete...str. 157. 794 U ovom pravcu ide i zakljuak broj 6 (2) sa Savjetovanja u Ljubljani: "Ovaj vid tete je u pravilu trajnog karaktera, ali novana naknada se moe dosuditi i kad je umanjenje ivotne aktivnosti privremeno, ako je jaeg intenziteta i dueg trajanja ili ako to posebne okolnosti opravdavaju". 795 O odmjeravanju tete po slobodnoj ocjeni v. V. Raki-Vodineli, Odmeravanje visine naknade tete slobodnom ocenom, Pravni ivot, br. 9-10/92, str. 1540; M. Dika, Odmjeravanje naknade tete prema slobodnoj ocjeni, u Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 121-140. 796 Ovakav naelni stav je prihvaen na XVIII zajednikoj sjednici Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda od 7. i 8.5.1981.- ZSO VI/2, Bilten Saveznog suda, 1981, br. 14, str. 14. 797 Zakljuak br. 11 sa pomenutog Savjetovanja u Ljubljani .. 798 I kad je pravosnanom presudom dosuena naknada tete zbog smanjene ivotne aktivnosti, takva presuda moe biti izmijenjena, ako se u medjuvemenu pogora zdravstveno stanje povredjenog zbog poveanja procenta smanjene ivotne aktivnosti, kao posljedice pretrpljene povrede, jer se u takvom sluaju radi o novoj teti - Vrhovni sud Srbije, Rev. 502/76, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-materijalnog prava, Beograd, 1996, str. 187. 799 O opravdanosti uraunavanja v. P. Klari, Odnos naknade za tjelesno oteenje i novane satisfakcije za duevne bolove zbog smanjenja ivotne aktivnosti, Naa zakonitost ,br. 4/85, str. 388.
792 791

114

obzir samo kod odmjeravanja naknade za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti u smislu lanova 200. i 203. ZOO, bez obzira na to da li je ta naknada priznata u jednokratnom iznosu ili u obliku novane rente.800 801 to se tie svote osiguranja isplaene povodom tjelesnog oteenja ili naruenog zdravlja, ona se uraunava u naknadu tete zbog umanjene ivotne aktivnosti, ako je premiju osiguranja uplatio onaj koji je duan da plati naknadu tete. U suprotnom, ako je premiju uplatio sam oteeni, osigurana svota se ne uraunava u iznos naknade tete.802 ZOO predvidja mogunost ovog kumuliranja,803 pa svota osiguranja ne utie na visinu utvrene naknade. U praksi je ranije bila dilema da li je gubitak kolske godine pravno priznat oblik nematerijalne tete ili pak oteenom pripada pravo samo na naknadu materijalne tete. Naime, takva teta zbog tetnog dogadjaja moe imati elemente i materijalne tete (gubitak odnosno manji lini dohodak) a i nematerijalne tete, koja se u skladu sa do sada ve jedinstvenom sudskom praksom uvrtava u duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti. Na navedenom Savjetovanju u Ljubljani je u pogledu ovoga zauzet sljedei stav:
O tome detaljnije: N. Mrvi-Petrovi, Z. Petrovi i A. Filipovi, Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i naknada tete, Beograd, 2000, str. 234-237, M. Mihailovi, Odnos izmeu novane naknade nematerijalne tete i primanja po osnovu socijalnog osiguranja, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str. 126-141. Prethodno, zajednika sjednica Saveznog suda, vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina i Vrhovnog vojnog suda bive SFRJ od 6. i 7.9.1985. godine utvrdila je sljedei naelni stav: "Pri utvrivanju visine pravine novane naknade za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti uzima se u obzir (cijeni zajedno sa drugim okolnostima) i naknada (invalidnina) za tjelesno oteenje koju oteeni prima po propisima o invalidskom osiguranju, ali ne u kapitaliziranom iznosu i ne prostim oduzimanjem od pripadajueg iznosa pravine novane naknade, ve e sud na osnovu svih okolnosti sluaja po slobodnoj ocjeni (lan 223.) utvrditi u kojoj mjeri invalidnina utie na visinu novane naknade za ovaj vid nematerijalne tete" - u A. Radovanov, Naelni stavovi Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda i pravna shvatanja Vrhovnog suda Srbije, Novi Sad, 2000, str. 115. 801 Savezni sud bive SRJ je 7.11.1995. godine ovim povodom zauzeo sljedei naelni stav: "Pri utvrivanju visine pravine novane naknade za pretrpljene duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti sud e uzeti u obzir i naknadu za telesno oteenje na koju oteeni ima pravo po propisima o invalidskom osiguranju, pa e na osnovu svih okolnosti sluaja po slobodnoj oceni utvrditi u kojoj meri naknada za telesno oteenje utie na visinu novane naknade za ovaj vid nematerijalne tete. Visina naknade utvruje se na isti nain i u sluaju kad sud pravinu naknadu zbog umanjenja ivotne aktivnosti dosuuje u obliku novane rente. Pravo oteenog na naknadu za telesno oteenje uzima se u obzir i kad oteeni odbija da pokrene postupak kod nadlenog organa radi ostvarivanja naknade po tom osnovu. U tom sluaju sud e kao prethodno pitanje sam utvrivati pravo oteenog na naknadu za telesno oteenje, ako iz prirode i stepena telesnog oteenja proizilazi da bi oteeni po propisima o invalidskom osiguranju mogao ostvariti tu naknadu", u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-materijalnog prava ... str. 187. U ovom smislu se izjanjava i Vrhovni sud Srbije u presudi br. Rev-4313/98 od 9.9.1998. godine: "Neosnovano se u reviziji navodi da je uraunavanje invalidnine u naknadu tete za duevne bolove zbog umanjenja ivotne aktivnosti trebalo izvriti posle aktuarskog vetaenja, kapitaliziranjem invalidnine. Ovo uraunavanje se vri po slobodnoj oceni suda, koji visinu invalidnine samo uzima u obzir pri odreivanju naknade za pomenuti vid nematerijalne tete", u Z. Ivoevi, op. cit., str. 59. 802 I sudska praksa na ovo ukazuje: "Ako se radnik sam osigura za sluaj povrede na poslu i ako sam plaa premiju za ovo osiguranje osiguravajuoj organizaciji, onda preduzee koje je odgovorno za tetu koju radnik pretrpi usled povrede na poslu, ne moe takvom radniku da u naknadu tete urauna i ono to bi on dobio od osiguravajue organizacije, kako bi mu za taj iznos smanjilo naknadu tete. Radnik u ovakvom sluaju ima pravo na to da kumulira naknadu iz osiguranja i naknadu tete od odgovornog lica" - Vrhovni sud Srbije, broj G-3268/67, u Z. Ivoevi, op. cit., str. 59. 803 lan 948. stav 2.ZOO.
800

115

Prekinuto kolovanje pored osnova za naknadu materijalne tete, moe se uzeti u obzir i kao osnov za naknadu tete zbog duevnih bolova u sklopu naknade zbog umanjenja ivotne aktivnosti, a ne predstavlja poseban (samostalan) vid nematerijalne tete.804 Pravo na naknadu ove tete je neprenosivo805 i nenasljedivo. U principu potraivanje naknade neimovinske tete gasi se smru oteenog, jer drugaije ne moe da se ostvari svrha naknade. Odredbama ZOO806 propisano je da potraivanje naknade nematerijalne tete (pa i naknade za umanjenu ivotnu aktivnost) prelazi na nasljednike samo ako je priznato pravosnanom odlukom ili pismenim sporazumom, a pod istim uslovima, to potraivanje moe biti predmet ustupanja, prebijanja i prinudnog izvrenja.807 Dakle, ova naknada je strogo linog karaktera, a pravosnanom presudom ili sporazumom odreena svota novca pripada nasljednicima, ali ne kao sredstvo za ostvarivanje naknade, ve u optoj funkciji koju novac ima. Nasljediv je novac kao stvar, a ne naknada kao sredstvo za doivljaj linog zadovoljstva.808 Ipak, ini se da je ovo odstupanje od opteg pravila o svrsi ove naknade. Ako naknada slui za uspostavljanje psihike ravnotee oteenog, ona se moe ostvariti samo u njegovoj linosti. Nasljednici je u tu svrhu ne mogu iskoristiti, pa dolazi do bogaenja na njihovoj strani. Rok zastarjelosti kod nematerijalne tete poinje tei od onog dana kada su pojedini vidovi dobili oblik konanog stanja, odnosno od zavrenog lijeenja.Kada su u pitanju duevni bolovi zbog smanjenja ivotne aktivnosti, zastara poinje tei od zavretka lijeenja i saznanja za postojanje ove vrste tete.809

3. Zakljuak Umanjenje ili gubitak opte ivotne aktivnosti predstavlja vid nematerijalne tete koji nastaje onda kad zbog tjelesne povrede ili bolesti kod oteenog nastupi nemogunost ili smanjena mogunost funkcionisanja organa u cjelini ili jednog njegovog dijela. Nema sumnje da se doivljaj tete zbog umanjene ivotne aktivnosti odlikuje svojevrsnim saimanjem raznih vidova nematerijalne tete u jedan, poseban oblik tete, a dosuivanjem naknade za umanjenu ivotnu aktivnost oteeni ne gubi pravo na posebnu naknadu tete za fizike bolove, strah i duevne bolove zbog naruenosti. Odredbe ZOO predstavljaju pogodan okvir u kome je sudska praksa ve utvrdila mnoge stavove u pogledu prava na naknadu za ovaj specifini vid tete, koji prednjai svojom kompleksnou i suptilnou, te bogatstvom oblika ispoljavanja u praksi. Duevni bol je, kao i fiziki, individualni subjektivni fenomen, i zavisi od mnogih okolnosti, a posebno od strukturalnih i psihikih osobina linosti. Sud ima obavezu da primjenom pravnog standarda analizira sve relevantne okolnosti i uz pomo psihologije, logike i ivotnog iskustva, cijenei sve objektivne i subjektivne momente koji su od znaaja za odmjeravanje naknade, donese pravinu odluku. Pri tome, treba imati u vidu da se novana naknada za ovaj oblik nematerijalne tete, zbog svega izloenog, ne smije generalizovati, ali isto tako da postoji i opasnost da odluivanje suda ne predje u arbitrernost. Samo dosljedna i striktna primjena pomenutih
Zakljuak br. 7. sa ovog Savjetovanja. Oteeni potraivanjem naknade nematerijalne tete koje nije ostvario ne moe da raspolae ni pravnim poslovima inter vivos ni testamentom. 806 lan 204. 807 Vidjeti: A. Filipovi, Nasleivanje i zastarelost naknade nematerijalne tete u jugoslovenskom pravu, u Naknada nematerijalne tete, Budva, 2001, str. 96-106. 808 O tome vie: Z. Ivoevi, op. cit., str. 60. 809 A: Filipovi, op. cit., str.105.
805 804

116

kriterijuma i utvrivanje svih krucijalnih okolnosti moe dovesti do pravilnog odmjeravanja ove naknade u svakom konkretnom sluaju.

NAKNADA TETE U OBLIKU RENTE 1. Uvod Naknadu tete u obliku rente poznaju svi savremeni pravni sistemi. Ovaj oblik naknade je ureen propisima ili je pak priznat u sudskoj praksi.810 Inae, rentom uopte naziva se svaki "periodini prinos koji se ne dobija radom",811 dok naknada tete u obliku rente postoji u sluaju kada ukupan iznos tete nije poznat u vrijeme odluivanja u tubenom

Graanski zakonici koji su se ranije primjenjivali na ovim prostorima - Austrijski graanski zakonik, Srpski graanski zakonik i Opti imovinski zakonik za Crnu Goru nisu sadravali odredbe o ovoj naknadi, ali ju je teorija i praksa izgraena na osnovu tih propisa, kao pravnih pravila, poznavala i priznavala. U tom pravcu idu i odluke Vrhovnog suda Jugoslavije Rev-3/74 i Vrhovnog suda Hrvatske G-820/71 i G 924/60 - vidjeti: M. uvela, Naknada tete u obliku rente, Naa zakonitost, br. 10/86, str. 1348. Neke zemlje propisuju samo opte odredbe o naplati u obliku rente. Tako se npr. lanom 43. vajcarskog Zakonika o obligacijama propisuje: "Oblik i visinu naknade odreuje sudija s obzirom na okolnosti sluaja i stepen krivice. - Naknada tete u obliku rente moe se dosuditi samo ako se dunik u isto vrijeme obavee da da obezbeenje". Ipak, najvei broj zakona sadri odredbe o tome za koje se tete naknada dosuuje u ovom obliku. O renti v.: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade tete u obliku rente, Beograd, 1999; N. Mrvi Petrovi, Z.Petrovi i A.Filipovi, Obavezno osiguranje od autoodgovornosti i naknada tete, Beograd, 2000, str. 196-231; N.Dragovi, Naknada materijalne tete u obliku rente, referat podnijet na savjetovanju pravnika ZOIL Sarajevo, Neum, 1979; M.Ilei, Odkodnina v obliki rente po Zakonu o obligacijskih razmerji, Zdrueno delo, 1979; . orevi i V. Stankovi, Obligaciono pravo, opti deo, Beograd, 1974, str. 401-402; I.Crni i A.Ili, Osiguranje i naknada tete u saobraaju, Zagreb, 1987, str. 124-150; A.Ili, Primjena propisa o renti u praksi, Osiguranje i privreda, br. 12/85; Z Petrovi, Renta za tete prouzrokovane telesnom povredom ili oteenjem zdravlja, Bilten pravne slube, br. 3-4/96; T.Stojanovi, Rentne tete u osiguranju odgovornosti vlasnika odnosno korisnika motornih vozila, Zbornik radova sa Jugoslovenskog savjetovanja o osiguranju motornih vozila u Trogiru, 27. - 29.3.1985; V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998, str. 265.; B. Morait, Obligaciono pravo, Knjiga druga, Banja Luka, 1999, str. 68-69; M. Markovi, Neka pitanja od znaaja za dosuivanje rente, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 91; S. Drai, Naknada tete u obliku rente, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije br.2/00, str. 262; Z. Kitanovi i V. Filipovi, Renta, u Zborniku radova sudija Drugog optinskog suda u Beogradu, Sveska I, Beograd, 2003, str. 195-199; A. Biki, Obligaciono pravo, opi dio, Sarajevo, 2004, str. 238; Z. Petrovi i V.Todorovi, Naknada tete u obliku rente, Beograd, 2004. O renti u njemakom zakonodavstvu v. T. Meyer, Pravo na naknadu tete u obliku rente u njemakom zakonodavstvu, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 126. 811 Pravni leksikon, Beograd, 1970, str. 981.

810

117

zahtjevu, a kada se ona plaa periodino (obino mjeseno)812 u unaprijed utvrenim iznosima.813 814 Prema tome, u takvim sluajevima nije poznat ukupan iznos budue tete, a poetni unaprijed odreeni iznos se utvruje prema visini tete u vrijeme prvostepenog presuenja815, ali pod klauzulom rebus sic stantibus, jer sud moe na zahtjev oteenog za ubudue poveati rentu, a moe je na zahtjev tetnika i smanjiti ili ukinuti.816 Da li e i kada sud dosuditi plaanje novane rente doivotno ili samo na odreeno vrijeme, zavisie od postojeih okolnosti u svakom pojedinom sluaju.817 Iako je renta periodino davanje, ona se bitno razlikuje kao vid naknade od drugih periodinih davanja (npr. od otplate cijene na rate kod kupoprodaje). U posljednjem sluaju apsolutan iznos obaveze je poznat duniku, ali se on ne isplauje odjednom, ve u ratama. Naime, iz odreenih pravno-relevantnih razloga naknada se moe dosuditi u dijelovima. Za razliku od toga, renta je takvo periodino davanje kod koje nije unaprijed poznat broj periodinih davanja niti ukupan iznos naknade.818 Prikladnost rente zavisi od tete koju treba naknaditi (poto se te dvije stvari, teta i oblik naknade, nalaze u odnosu sadrine i forme), a od toga zavisi i polje njene primjene.819 Imajui u vidu da se radi o vrlo specifinom obliku naknade u pogledu rente postoji mnogo interesantnih pitanja, koja se ne javljaju ni kod jednokratne naknade, a ni kod naturalne restitucije.820 Naknada tete u obliku rente se, u pravilu, odreuje u sluaju smrti, tjelesne povrede ili oteenja zdravlja.821 Vrste tete koje se nadoknauju u ovom obliku su: izgubljeno izdravanje odnosno pomaganje, izgubljena zarada, trokovi zbog trajno poveanih potreba i izgubljena ili smanjena mogunost daljeg razvijanja i napredovanja.822 Dakle, radi se o materijalnim tetama, koje se u navedenim sluajevima dosuuju doivotno ili za odreeno vrijeme, to naravno zavisi od relevantnih okolnosti svakog konkretnog sluaja. ZOO,
Nain plaanja rente odreuje sud vodei rauna o svim okolnostima konkretnog sluaja. On moe npr. odrediti da se renta plaa mjeseno, tromjeseno ili ak estomjeseno. U najveem broju sluajeva plaanje rente se odreuje u mjesenim iznosima, s tim to se precizira datum do koga se renta najkasnije treba isplatiti. Njemaki graanski zakonik odreuje da se svaka doivotna renta, bilo novana ili nenovana, plaa unaprijed. Novana renta plaa se tromjeseno unaprijed, a kod nenovane to vrijeme odreuje se prema prirodi i cilju rente. Ukoliko je povjerilac doivio poetak razdoblja za koje se renta ima isplatiti unaprijed, pripada mu puni iznos koji se odnosi na ovo razdoblje (paragraf 760. u vezi sa paragrafima 843. stav 2. i 844. stav 2.). 813 O. Stankovi, Naknada tete, priredio i predgovor napisao Z. Ivoevi, Beograd, 1998, str. 367; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 1997, str. 176. 814 U ovom pravcu ide i sudska praksa: Renta kao novani oblik naknade tete plaa se periodino u unaprijed utvrenim odnosima, a ne u postotnom iznosu to je protivno prirodi tete i odtetnom karakteru rente Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1676/91 od 8.1.1992, u H. Taji i V. Simovi, Zakon o obligacionim odnosima etvrt vijeka sudske prakse izbor sudskih odluka 1980. do 2005 Knjiga prva, Sarajevo, 2006, str. 420. 815 Prema M. Vukoviu kad se naknada odreuje pro futuro za tete koje e u budunosti trajati, kao, na primjer, kod gubitka izdravanja i zarade, postoji ope priznato gledite da se naknada ustanovljava u obliku rente M. Vukovi, Odgovornost za tete, Zagreb, 1971, No 473. 816 M. uvela, Naknada tete u obliku rente... str. 1348. 817 B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, Knj. 2, Zagreb, 1978, str. 839. 818 J. Salma, Obligaciono pravo, Novi Sad, 2004, str. 615.O tome i: O. Stankovi, Naknada tete u obliku rente, Beograd, 1975, str. 7. 819 O. Stankovi, Naknada tete , priredio i predgovor napisao Z. Ivoevi...str. 367. 820 Vidi: D. Medi, Osnovni teorijski i praktini problemi naknade tete u obliku rente,u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002,str. 43-55. 821 lan 188. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO). Isto predvia i lan 246. stav 1. Nacrta Zakona o obligacionim odnosima RS/FBiH. 822 lanovi 194. i 195. ZOO.
812

118

meutim, ne predvia izriito odreivanje rente u sluajevima naknade nematerijalne tete,823 mada se u odredbi lana 203. propisuje da e sud na zahtjev oteenog dosuditi naknadu i za buduu nematerijalnu tetu ako je po redovnom toku izvjesno da e ona trajati i ubudue.824 Na XII zajednikoj sjednici Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina bive SFRJ od 7.5.1981. godine zauzet je sljedei naelni stav (broj 1/81): "Naknada nematerijalne tete (zbog umanjenja ivotne aktivnosti i drugih njenih trajnih oblika) dosuuje se u jednokratnom novanom iznosu ali moe, na zahtjev oteenog, biti dosuena i u obliku novane rente ako takav oblik naknade prema okolnostima datog sluaja predstavlja odgovarajuu satisfakciju".825 826 Renta se za nematerijalnu tetu moe dosuditi ukoliko se utvrdi da e psihike patnje, usljed tetnog dogaaja, stvarati takve okolnosti i izazivati psihike patnje primaoca naknade.827 Novac se dosuuje kao vid ublaavanja patnji koje su nastale tetnim dogaajem.828 Ukoliko naturalna naknada neimovinske tete nije mogua visina tete se odreuje, po pravilu u ukupnom iznosu.829 Odreivanje tete u obliku rente ne predstavlja opte pravilo naknade nego izuzetak. Prema zakljuku broj 11 sa savjetovanja Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina bive SFRJ koje je odrano 15. i 16.10.1986. godine u Ljubljani "znatnije izmijenjene okolnosti utiu na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade nematerijalne tete jednako kao i na mogunost izmjene visine rente dosuene na ime naknade materijalne tete".830 2. tete koje se najee nadoknauju u obliku rente 2.1. Izgubljeno izdravanje odnosno pomaganje Pravo na ovu naknadu imaju lica koja je poginuli izdravao ili redovno pomagao odnosno lica koja su po zakonu imala pravo traiti izdravanje od poginulog.831 Razumljivo je
P. Klari, Pravina novana naknada za nematerijalnu tetu, Naa zakonitost, br. 10/86, str. 1337; B. Vizner, op.cit; str. 930. 824 Naknada budue nematerijalne tete pretpostavlja da je ona ve prouzrokovana u momentu presuenja i da e njene tetne posljedice trajati i u budunosti po redovnom toku stvari i zbivanja. Prema sudskoj praksi, ova teta se dosuuje u jednokratnom iznosu, bez obzira na njeno kontinuirano trajanje v. Pei, Naknada nematerijalne tete, u Ugovorno i odtetno pravo po Zakonu o obligacionim odnosima, Zbornik radova, Beograd, 1979, str. 448. 825 I sudska praksa do stupanja na snagu ZOO (1.10.1978) izuzetno je doputala naknadu nematerijalne tete zbog smanjenja ivotne aktivnosti i potrebe ulaganja pojaanih napora u obliku rente v. odluke Vrhovnog suda Hrvatske, G-1630/61 i Okrunog suda Beograd, P-1111/66, u M. uvela, Naknada tete u obliku rente...str. 1350. 826 O tome: E. Durutovi, Naknada nematerijalne tete u obliku rente, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 56. 827 Vidjeti: Z. Petrovi, Naknada nematerijalne tete zbog povrede prava linosti, Beograd, 1996, str. 149. 828 N. arki, Izvrenje sudskih odluka kojima je utvreno pravo na rentu, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 133. 829 Vidi lanove 199. i 200. ZOO. 830 Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/87, str. 65.Uporediti: I.Crni, Naknada tete (Odgovornost za tetu i popravljanje tete), Zagreb, 1995, str. 205; Z Petrovi, Renta za nematerijalnu tetu, Glasnik Advokatske komore Vojvodine, br. 9/99. 831 O tome: S. Stjepanovi, Naknada tete - dosuivanje rente zbog izgubljenog izdravanja, Zakonitost, br. 6/90, str. 745; B.Markovi, Naknada tete usljed smrti zakonskog davaoca izdravanja, Pravni ivot, br. 9-10/92, str. 1414.
823

119

da ovaj iznos ne moe biti vei od iznosa koji bi oteeni dobijao od poginulog da je ovaj ostao u ivotu i on se odmjerava imajui u vidu sve okolnosti konkretnog sluaja.832 Dakle, u odnosu na graanske zakonike koji su ranije vaili na prostorima bive Jugoslavije,833 proiren je krug lica koji imaju pravo na novanu rentu. Prevashodno se radi o licima koja su prema poginulom imala i ostvarila zakonsko pravo izdravanja,834 kao i licima koja su samo imala to pravo, ali ga za njegovog ivota nisu ostvarila. Materijalne mogunosti odgovorne osobe nisu odlune i ne treba ih utvrivati, osim ako postoje pretpostavke za snienje naknade,835 kad sud, primjenjujui materijalno pravo u okviru utvrenog injeninog stanja i bez prijedloga stranaka vodi rauna o materijalnom stanju oteenog.836 Pri odmjeravanju visine naknade mora se imati u vidu ne samo ona zarada koju je poginuli imao u vrijeme smrti, ve i zarada koja bi se po redovnom toku stvari mogla oekivati da je poginuli ostao u ivotu. Za dosuivanje rente zbog izgubljenog izdravanja nije bitna okolnost da li je pokojni davalac izdravanja na dopunski rad plaao porez.837 Kada ZOO govori o licu koga je poginuli izdravao ne ograniava se samo na osobe koje je poginuli izdravao po nekoj zakonskoj obavezi, pa ostaje da se u praksi utvrdi krug lica na koje se ovo izdravanje odnosi, imajui u vidu da izdravanje moe biti zasnovano i pravnim poslom. Pod licem koga je poginuli pomagao, podrazumijeva se lice prema kome poginuli nije imao ni zakonsku ni kakvu drugu (npr. ugovornu) obavezu izdravanja, ali ga je redovno pomagao (izdravao), pa bi to inio i u budunosti.838 Naravno, ovdje se mora raditi o redovnom, a ne povremenom pomaganju u skladu sa pravom i drutvenim moralom dobrim obiajima.839 U ovom sluaju lica koja po ovom osnovu imaju pravo na naknadu tete ispunjavaju uslove da trae i dobiju izdravanje od nekog drugog, koji im iz opravdanih razloga to izdravanje nije davao, nego je to inio poginuli. Posebnu grupu ine lica koja su u momentu smrti ispunjavala uslove da zahtijevaju i dobiju zakonsko izdravanje, ali to svoje pravo nisu ostvarila. Ona svoje pravo na izdravanje moraju i dokazati, a nije dovoljno da se samo utvrdi da ulaze u krug lica koja po zakonu imaju pravo na izdravanje.840 841
Vidi lan 194. stav 2. ZOO, koji pokazuje odtetni karakter ove rente. Vidjeti paragraf 1327 noveliranog Austrijskog graanskog zakonika, paragraf 821. Srpskog graanskog zakonika i lan 579. Opteg imovinskog zakonika za Crnu Goru. 834 Odredbe o zakonskoj obavezi izdravanja nalaze se u zakonima koji ureuju brane i porodine odnose. 835 lan 191. ZOO. 836 M. uvela, Naknada tete u obliku rente... str. 1352. 837 Vrhovni sud Srbije, Rev. 5697/99 od 16.2.2000, Izbor sudske prakse, br. 5/00, str. 50-51. 838 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Kragujevac Gornji Milanovac, knj. I, 1980, str. 578-579. 839 O tome: M. Subi, Naknada tete u obliku novane rente, u Prouzrokovanje tete i njena naknada, Budva, 1998, str. 37. 840 B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio, Posebni dio, Sarajevo, 2000, str. 274. 841 Ni sudska praksa u ovom pogledu nema nikakvih dilema: "Pravo na naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja pripada licima koje je poginuli izdravao ili redovno pomagao, kao i licima koja su po zakonu imala pravo zahtevati izdravanje od poginulog u smislu l. 287. i l. 302. Zakona o braku i porodinim odnosima" - Vrhovni sud Srbije, Rev. 1234/82, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-materijalnog prava, Beograd, 1996, str. 180. "Kad je utvreno da je poginuli sin redovno pomagao roditelje, roditeljima pripada pravo na naknadu tete zbog izgubljenog pomaganja neovisno o tome da li bi i inae po Zakonu o braku i porodinim odnosima imali pravo traiti izdravanje" - Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 940/87, u Naknada tete, Izvod iz Zakona o obligacionim odnosima, Aktuelna sudska praksa, Beograd, 2000, prireivai T. Krsmanovi i N. Markovi, str. 210. "Lice koje je poginuli izdravao, odnosno lice koje je imalo pravo na izdravanje od poginulog, ima pravo da od odgovornog lica trai naknadu tete koju trpi gubitkom izdravanja. U takvom sluaju sud mora utvrditi iznose izdravanja koje bi poginuli bio duan i mogao obezbediti izdravanom licu u
833 832

120

Kod ovih zahtjeva potrebno je utvrditi i da li je poginuli imao mogunost da daje izdravanje u asu pogibije, jer je pogreno u takvom sluaju visinu rente utvrivati prema materijalnim mogunostima odgovorne osobe.842 Visina naknade se, inae odreuje prema onome to oteeni stvarno gubi usljed smrti poginulog.843 Kolika je visina izgubljenog izdravanja je uvijek faktiko pitanje, o kome se donosi odluka prema relevantnim okolnostima svakog sluaja. Ovu naknadu nije lako utvrditi, jer je injenino stanje, najee, vrlo sloeno i kompleksno i iziskuje provoenje brojnih dokaza. Ovdje moe da se postavi i pitanje ta se deava kada je obavezano lice davalo izdravanje u iznosu veem od njegove obaveze. Miljenja smo da oteeno lice ima pravo na onu naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja u visini onoga to zaista gubi, a da bi se ova naknada mogla sniziti tek ukoliko se radi o davanjima koja znatno odstupaju od drutvenih prilika i prosjeka odreene sredine i kao takva vrijeaju norme drutvenog morala. Prilikom ovoga treba imati u vidu da naknada tete zbog izgubljenog izdravanja ima odtetni, a ne alimentacioni karakter.844 Oteeni ponekad u vezi sa smru davaoca izdravanja stie i odreene imovinske koristi, koje mogu biti od uticaja kod odreivanja visine rente. Naime, logino je da se naknada tete odreuje u visini razlike izmeu onoga to bi oteeni dobijao na ime izdravanja i primanja koja ostvaruje povodom smrti davaoca izdravanja. Kao najea primanja koja se uzimaju u obzir prilikom presuenja spadaju, prije svega, ona koja oteeni ima na ime porodine penzije. U sluaju kada ovim iznosom nije pokriven gubitak izdravanja, oteeni moe traiti naknadu od tetnika. Ukoliko primalac izdravanja preko suda zatrai od tetnika naknadu za izgubljeno izdravanje, a nije pokuao ostvariti pravo na porodinu penziju, parnini sud e prekinuti postupak dok organi socijalnog osiguranja ne utvrde ima li oteeni pravo na porodinu penziju. Ako oteeni ne koristi svoje pravo da trai penziju, parnini sud e o tom pravu oteenog odluiti kao o prethodnom pitanju te e mu, ako smatra da ima pravo na penziju, dosuditi samo razliku izmeu izgubljenog izdravanja i one penzije na koju oteeni ima pravo.845 Pored penzije, u iznos tete se obraunava i djeiji dodatak koji oteeni, eventualno, prima nakon smrti davaoca izdravanja, a isto tako i vrijednost nasljeene imovine od davaoca izdravanja. Interesantno je da kod linog osiguranja ivota,846 korisnik osiguranja moe u cjelosti ostvariti i pravo po osnovu osiguranja ivota i pravo na naknadu tete i da se tu osigurana svota ne uraunava u naknadu za izgubljeno izdravanje.847 Kamate na pojedine iznose izgubljenog izdravanja, kad ti iznosi dospijevaju mjeseno, teku od dospijea svakog pojedinog mjesenog iznosa.848 849to se vremenskog trajanja ove obaveze tie, redovno se u sudskim presudama navodi da renta traje dok postoje zakonski uslovi, odnosno razlozi zbog kojih je nastala i koji opravdavaju njeno postojanje i izvravanje.
skladu sa odredbama porodinog zakonodavstva da je u ivotu i tu naknadu tete zbog izgubljenog izdravanja odgovorno lice je duno da plaa" - Vrhovni sud Srbije, Rev. 236/83, u R. osi, op. cit., str. 180. 842 Vidi: Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 275/84, u M. uvela, Naknada tete u obliku rente... str. 13511352. 843 O tome: I. Babi, Odreivanje visine rente, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 64. 844 A. Filipovi, Z. Petrovi i N. Mrvi-Petrovi, Naknada tete u obliku rente, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 24-25. 845 U ovom smislu je i naelni stav (2/80) Zajednike sjednice Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina bive SFRJ. 846 Prema odredbi lana 948. ZOO. 847 V. eparovi, Uraunavanje drugih primanja u naknadi tete, Naa zakonitost, br. 10/86, str. 1368. 848 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2718/87 od 24.08.1989, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom praksom, Zagreb, 2001. str. 243. 849 O pravu oteenog lica koje prima rentu na zateznu zakonsku kamatu v. A. Filipovi, Odreivanje visine naknade tete u obliku rente...str. 85.

121

2.2. Izgubljena zarada zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rad850 ZOO propisuje851 da je odgovorno lice duno povreenom, koji zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rad gubi zaradu, plaati odreenu novanu rentu kao naknadu za ovu tetu .852 Prema tome, svaki gubitak zarade ne dovodi do prava na rentu, ve samo onaj koji je posljedica djelimine ili potpune nesposobnosti za rad. Za pravo na ostvarenje naknade po ovom osnovu nema znaaja injenica to su trokovi ivota uveani.853 Meutim, izgubljena zarada zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja, kao i izgubljena zarada do donoenja sudske odluke se dosuuju u jednokratnom iznosu, jer se ti iznosi mogu pouzdano utvrditi. No, i jedan i drugi dio ove tete, poto nikada nisu bili sastavni dio imovine oteenog, ve neto to je on sa vjerovatnoom oekivao, predstavljaju izgubljenu dobit (lucrum cessans).854 Inae, ve na Savjetovanju sudija graanskih odjeljenja Vrhovnog suda bive Jugoslavije i vrhovnih sudova republika i autonomnih pokrajina od 12. i 13.2.1970. godine zauzet je pravni stav da se naknada tete za sukcesivni gubitak (umanjenje) dohotka u budunosti odreuje u obliku mjesene rente.855 Pod zaradom se podrazumijeva svaka imovinska korist koja se postrie radom, a ne samo iznos plate za rad. Oteeni ima pravo na njenu naknadu, kako za vrijeme lijeenja nesposobnosti za rad, tako i zbog nekog gubitka usljed potpune ili djelimine nesposobnosti za rad. Razumljivo je da se, ako ne postoji gubitak u zaradi, ova naknada ne moe dosuditi. Isto tako, logino je da ako postoji gubitak u zaradi, da on mora biti u uzronoj vezi sa tetnikovim ponaanjem. Napominjemo da treba biti oprezan prilikom priznavanja elemenata koji ulaze u ukupan zbir izgubljene zarade. Primjera radi, domaici i drugim licima treba nadoknaditi i gubitak i koristi od rada u vlastitom domainstvu, pa i kad su taj posao obavili drugi lanovi domainstva856, jer je time umanjen njen dio u zajednikom doprinosu lanova domainstva na njegovom odravanju odnosno unapreivanju.857 Ako domaica moe da obavlja redovne kune poslove, ali sa pojaanim naporom, onda joj ne bi pripadala materijalna teta u obliku rente, ve nematerijalna teta po osnovu umanjenja opte ivotne sposobnosti i naknauje se u vidu satisfakcije, i to u jednokratnom iznosu, a ne u obliku rente.858 U sluaju poljoprivrednika, kao polazna osnova se mora utvrditi nain njegovog bavljenja poljoprivrednom djelatnou i ekonomska snaga njegovog imanja, zatim da li sam vlastitom mehanizacijom obrauje zemlju ili je daje u zakup, da li, eventualno, tom mehanizacijom prua usluge drugima, ide li u nadnicu, koristi li rad drugih i dr.859 U ovim
O tome opirno: P. Trifunovi, Dosuivanje naknade tete zbog izgubljene zarade u obliku rente, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 77. 851 lan 195. stav 2. ZOO. 852 Irelevantno je da li je oteeni bio u radnom odnosu na odreeno ili neodreeno vrijeme. 853 Vrhovni sud Srbije, Rev-1799/85, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 144. 854 O. Stankovi, Naknada imovinske tete, Beograd, 1968, str. 122. 855 Time su otklonjene dileme dotadanje sudske prakse, jer pravna pravila bivih graanskih zakonika nisu rentu predviala kao oblik naknade ove tete. 856 Vidi presudu Vrhovnog suda Hrvatske, Rev. 2050/87 od 30.3.1988., u Z. Slakoper, Sudska praksa 1980-2005. i bibliografija radova uz Zakon o obveznim odnosima, Zagreb, 2005, str. 852. 857 M. uvela, Naknada tete zbog smrti, oteenja zdravlja ili ozljede putnika i drugih osoba, Informator, br. 2153/74, str. 17. Vidjeti i odluku Vrhovnog suda Srbije, Rev-727/82, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 144. 858 Okruni sud u Zagrebu, G br. 7611/82 od 11.01.1983, iz arhive autora. 859 O tome opirnije: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade tete u obliku rente.... str. 49; I. Kaladi, O gubitku zarade zbog nesposobnosti za rad poljopirvrednika, Naa zakonitost, br. 9/85, str. 1079.
850

122

sluajevima zarada se ne iskazuje u obliku linog dohotka, pa je pri utvrivanju njenog iznosa potrebno pouzdano utvrditi vie relevantnih injenica. teta zbog izgubljenog prihoda od poljoprivrede je novana materijalna teta koja se utvruje u onom iznosu u kome je nastala, pa tetnik nije obavezan platiti revalorizani iznos naknade.860 Pod izgubljenom zaradom u momentu presuenja smatra se samo ona zarada koju bi oteeno lice izvjesno ostvarilo tada i ubudue, kada se imaju u vidu sve okolnosti konkretnog sluaja. Oteeni ima pravo na sve oblike zarade, kao npr. redovnu zaradu iz radnog odnosa, ako se nalazio u radnom odnosu, a izvjesno bi je ostvario, zaradu od prekovremenog rada pod uslovom da bi tu zaradu zaista imao, zatim, kao to smo ve vidjeli, korist od rada u svom domainstvu - kao npr. poljoprivrednik i domaica, vrijednost neostvarenih prihoda ako se bavio samostalnom djelatnou i tome slino.861 Visina tete zbog izgubljene zarade za vrijeme lijeenja i bolovanja utvrje se prema stvarnom gubitku u zaradi oteenog, a ne prema visini zarade u vrijeme presuenja.862 Interesantno je pitanje da li oteeno lice, koje u vrijeme prvostepenog presuenja jo nije poelo privreivati, ima pravo na buduu izgubljenu zaradu. Prema praksi sudova takvo lice moe, u pravilu, ovu naknadu ostvarivati tek u vrijeme kada bi prema svim okolnostima sluaja poelo sticati dohodak.863 Tok zastare u ovakvim sluajevima ne poinje prije nego to bi to vrijeme nastalo.864 Prilikom izraunavanja izgubljene zarade sud e od onoga to bi oteeni zaradio da nije bio povreen, odbiti odreena primanja koja su ostvarena po osnovu socijalnog i penzijskog osiguranja.865 Kada je u pitanju naknada materijalne tete zbog izgubljene zarade, nastale usljed neopravdane osude ili neosnovanog lienja slobode, oteenom licu se ova naknada dosuuje u punom iznosu koju bi to lice ostvarilo da nije bilo neopravdane osude, odnosno neosnovanog lienja slobode, bez obzira da li je izgubljena zarada nastala usljed prestanka rada u zemlji ili prestanka privremenog rada u inostranstvu.866
Vidi i presudu Vrhovnog suda Srbije, Rev-2099/84, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 144. 860 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, Rev-396/91 od 18.06.1991, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom praksom, Zagreb, 2001. str. 250. 861 Vidjeti: M. Subi, op. cit., str. 41. 862 Vrhovni sud Srbije, Rev. 1255/84, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete, Novi Sad, 2001, str. 136. 863 Vrhovni sud Srbije, Rev. 1952/84, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete... str. 137. 864 Analogno i zakljuak sa Savjetovanja u Vrhovnom sudu Jugoslavije od 12. i 13.2.1970. 865 V. eparovi, op. cit., str. 1363. Inae, u pogledu mnogih pitanja koja su u vezi sa uraunavanjem bila razliito rjeavana u sudskoj praksi, zauzet je Naelni stav br. 2/80 XIV Zajednike sjednice Saveznog suda, Vrhovnog, vojnog suda i republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova bive SFRJ od 25. i 26.3.1980, koji glasi: "1. Primanja po osnovu zdravstvenog, penzijskog i invalidskog osiguranja uraunavaju se u odgovarajue vrste (osnove) tete tako da se teta koju trpi osigurana osoba sastoji u razlici izmeu ukupne tete i onoga to oteeni prima po jednom ili vie navedenih osnova. 2. tetu iz prethodnog stava oteenom je duno naknaditi lice koje je prema pravilima odtetnog prava odgovorno za naknadu tete. 3. Ako je nastanku tete pridonio i oteeni, lice odgovorno za naknadu tete duno je oteenom naknaditi dio tete iz stava 1. srazmjerno prema podijeljenoj odgovornosti. 4. Pri svemu tome neodluno je da li odgovarajua samoupravna interesna zajednica moe povodom davanja svom osiguraniku, i ona koja su izazvana tetnom radnjom, od odgovornog lica zahtijevati naknadu tih davanja u cjelini, odnosno u srazmjernom dijelu ili na to uopte nema pravo". U sluaju kad je i oteeni pridonio nastanku tete, teta se obraunava tako da se od utvrenog iznosa tete odbiju iznosi primanja po osnovu socijalnog osiguranja, pa se na tako dobijenu razliku primijeni princip podijeljene odgovornosti. 866 Zakljuak sa savjetovanja graanskih i graanskoprivrednih odjeljenja Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda bive SFRJ od 25. i 26.5.1989, u A. Radovanov, Naelni stavovi i pravna shvatanja, Novi Sad, 2000, str. 135.

123

Oteenom licu, koje je za vrijeme slube u oruanim snagama bilo povrijeeno i lijeeno, ne pripada pravo na naknadu tete zbog izgubljene zarade za vrijeme lijeenja i bolovanja, jer nije bilo u radnom odnosu ve u slubi u oruanim snagama, pa zato nije ni bilo u mogunosti ostvariti zaradu.867 Plaanje rente zbog izgubljene zarade traje sve dok postoji negativna razlika izmeu novanih iznosa koje oteeni ostvaruje ili dobija i ukupne zarade koju bi ostvarivao da je povreda izostala.868

2.3. Trajno poveanje potreba (trokovi tue pomoi) Prema odredbi ZOO869 ako su povreenom zbog potpune ili djelimine nesposobnosti za rad potrebe trajno poveane, odgovorno lice mu je duno plaati odreenu novanu rentu, kao naknadu za tu tetu.870 Ovu materijalnu tetu ine sljedei izdaci: - za pojaanu ishranu u budunosti871 - za plaanje lica koje oteenom prua njegu (pomo prilikom kretanja, putovanja, oblaenja, ishrane, zadovoljavanja ostalih linih potreba itd.) i - za trokove lijeenja.872 Ukoliko se radi o trokovima za angaovanje lica koja oteenom treba da prue njegu, u te trokove spadaju samo oni koji se odnose na zadovoljenje linih potreba oteenog, a ne i oni koji se odnose na angaovanje tue radne snage u domainstvu (npr. za kuhanje, cijepanje drva, ienje itd.), jer ti trokovi spadaju u tetu na ime izgubljene zarade i po tom osnovu se nadoknauju.873 Razumljivo je da trokovi ove vrste trebaju da budu svedeni na uobiajenu mjeru i da budu realni i primjereni vrijednosti standardne bolnike njege.874 Pri tome je bitno naglasiti da oteeni ima pravo na ove trokove bez obzira da li su mu tu pomo mogli pruiti lanovi porodice i nezavisno od toga da li mu je oni pruaju. Naime, oni nisu obavezni da prema oteenom ispunjavaju obaveze koje padaju na teret onoga koji njemu odgovara za tetu i da na taj nain poveavaju svoj rad ili ak gube zaradu da bi time liili obaveze lice koje za naknadu tete odgovara.875 Oteeni ima pravo na naknadu tete na ime tue pomoi i njege i onda kad mu je ta pomo i njega pruena besplatno. Ta naknada se odreuje prema zaradi lica koje bi u mjestu u kome je takva pomo i

Vrhovni sud Srbije, Rev. 676/82, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete... str. 137. 868 S. Drai, op.cit; str. 271. 869 lan 195. stav. 2. 870 To pravo je priznato u veini graanskih zakonika, kao npr. u Njemakom graanskom zakoniku, paragraf 843. stav 2, Graanskom zakoniku NR Poljske od 1964. godine (lan 444, paragraf 2), Kineskom graanskom zakoniku od 1929 (lan 193.), Grkom graanskom zakoniku od 1946. godine (lanovi 929 i 930) itd. Vidi: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade tete u obliku rente... str. 79. 871 Ovo pravo nije uslovljeno time da je pojaana ishrana oteenom neophodno potrebna, ve je dovoljno da je ona korisna da bi pomogla njegovom ozdravljenju. 872 O tome: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, Beograd, 1995, str. 458. 873 Ranije je sudska praksa zastupala stav da se u trokove tue njege ubrajaju i trokovi za tuu pomo u domainstvu (Vrhovni sud Hrvatske G 840/70, G 10/80, Rev 303/80, u M. uvela, Naknada tete u obliku rente... str. 1357). 874 Uporeivanje sa primanjima kunih pomonica, koje ponekad ima primjenu u praksi, nije optimalno rjeenje v. A. Ili, Primjena propisa o renti u praksi... str. 22. 875 Vidjeti: M. emi, Prouzrokovanje i naknada tete, Zrenjanin, 1999, str. 266.

867

124

njega pruena bilo sposobno pruiti takvu uslugu.876 Inae, prema stavu sudske prakse "oteena nema pravo da na osnovu naknade tete zbog tjelesne povrede zahtijeva i naknadu izdataka za pomo i njegu koju joj je pruila jedna ena za vrijeme kada se nalazila na lijeenju u bolnici, budui da je tamo imala svu potrebnu njegu, te tetnik nije duan da plaa naknadu za pomo i njegu koja prelazi standardnu bolniku njegu, niti za pomo i njegu koju je prualo privatno angaovano lice u vrijeme kada se oteena nalazila na bolnikom lijeenju".877 Prilikom dosuenja ove tete treba ispitati da li oteenom pripada pravo na dodatak na tuu pomo i njegu po propisima o socijalnom osiguranju, jer tek ukoliko taj iznos ne pokriva puni iznos tete, oteeni ima pravo traiti njenu naknadu od odgovornog lica. Naknada tete nastale zbog trajno poveanih potreba ima u vidu visinu izdataka neophodnih za pokrie tih trokova, a ne visinu naknade za tuu pomo i njegu koja se odreuje po propisima socijalnog osiguranja.878 Ovo je razumljivo kada se ima u vidu da naknada po propisima socijalnog osiguranja predstavlja minimalno obeteenje trokova tue njege, na koju oteeni ima pravo bez dokazivanja da je tetu pretrpio, a ukoliko je stvarno pretrpljena teta vea, on ima pravo na naknadu po optim uslovima propisanim ZOO. Naknadu materijalne tete zbog potrebe tue pomoi moe zahtjevati oteeni kome je takva pomo potrebna, a ne lice koje tu pomo prua.879 Pitanje visine materijalne tete zbog trokova tue pomoi i njege injenino je, a ne materijalnopravno pitanje.880 2.4. Unitenje ili smanjenje mogunosti razvijanja i napredovanja (gubitak izgleda za napredovanje) Unitena ili smanjena mogunost daljeg razvijanja i napredovanja i smanjeni izgledi za budunost isto tako mogu da budu osnov prava za pravinu naknadu u obliku rente.881 Da bi se ostvarila renta po ovom osnovu kod oteenog mora da doe do materijalnih gubitaka, odnosno neostvarivanja imovinske koristi. Zahtjev za naknadu materijalne tete na ime smanjenja mogunosti daljeg razvijanja i napredovanja u svakom sluaju mora se materijalno reflektovati na gubitak zarade ili ostvarivanje kakvih prihoda, te dospijeva tek kada oteeno lice doe u priliku privreivati.882 Ovdje moe osnovano da se postavi pitanje da li pravo na naknadu takve imovinske tete moe da se priznaje pored ve priznatog prava na naknadu tete za izgubljenu zaradu za proteklo i budue vrijeme. Meutim, poto je to ZOO883 ipak propisao, proizilazi da se izgubljene zarade prouzrokovane nesposobnou za rad i smanjenjem mogunosti oteenikovog daljeg razvijanja i napredovanja ne mogu dosuivati odvojeno u vidu dvije posebne novane rente, poto se radi o naknadi jedne te iste tete. 884
876

Iz obrazloenja pravnog shvatanja Graansko-privrednog odjeljenja Vrhovnog suda Hrvatske od 15.06.1992, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom praksom.... str. 256. 877 Vrhovni sud Vojvodine G br. 1254/71 od 15.6.1972, Zbornik sudske prakse, Beograd, 1972, br. 78, str. 492. 878 Vrhovni sud Crne Gore, Rev. 415/92 od 29.1.1993, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete... str. 121-122. 879 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1733/81 od 12.1.1982, Pregled sudske prakse, Prilog asopisa Naa zakonitost, br. 21, odl. 92. 880 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1530/95 od 12.11.1998, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom praksom.... str. 255. 881 Smanjeni izgledi za budunost kao teta imaju i svoj nematerijalni aspekt u vidu pretrpljenih duevnih bolova zbog smanjenja ivotne aktivnosti u smislu lana 200. ZOO. 882 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-2654/90 od 06.06.1991, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom praksom.... str. 253. 883 lan 195. stav 2. 884 O tome: M.emi, Prouzrokovanje i naknada tete... str. 267.

125

Smatramo da je ovaj vid rente suvian, jer je ve sadran u renti zbog izgubljene zarade, a u praksi se rijetko javlja i teko ga je dokazati.

3. Izmjena iznosa rente885 Renta se dosuuje pod klauzulom rebus sic stantibus. Na zahtjev oteenog sud moe za ubudue poveati rentu, a na zahtjev tetnika odnosno lica odgovornog i obavezanog na plaanje rente smanjiti ili ukinuti, ako su znatnije promijenjene okolnosti koje je sud imao u vidu prilikom donoenja ranije odluke.886 Dakle, da bi dolo do izmjene treba da doe do znatne promjene okolnosti u odnosu na donoenje ranije odluke i da postoji zahtjev ovlaenog lica. 887 Ovo je sasvim razumljivo, jer se odreivanje rente i njene visine vri u momentu donoenja sudske odluke888, a tjelesno oteenje je takav vid oteenja ili naruenja zdravstvenog integriteta ovjeka ije se posljedice ne mogu uvijek odmah konano odrediti. Naime, normalno je da treba dopustiti mogunost da se uzmu u obzir nove bitne okolnosti koje se razlikuju od onih u asu presuenja i koje opravdavaju donoenje drukije odluke. Promjene zbog kojih se moe traiti izmjena iznosa rente mogu da se odnose na oteeno lice kao povjerioca ili na poginulog, kao biveg davaoca izdravanja, a ne na dunika rente, jer, kao to smo ve naveli, novana renta ima odtetni, a ne alimentacioni karakter. Okolnosti koje se mogu izmijeniti, inae, mogu da budu veoma razliite (npr. poveanje trokova ivota usljed inflacije, poveanje ili smanjenje trokova lijeenja, ozdravljenje lica koje je proglaeno djelimino nesposobnim ili pak njegova potpuna nesposobnost itd.). Ukoliko je dolo do znatnijih promjena okolnosti pod kojima je dosuena renta zbog smanjene radne sposobnosti, kao oblika materijalne tete, moe se traiti izmjena odluke, ali samo za ubudue, poto bi poveanje rente za proteklo vrijeme bilo protivno prirodi ovog oblika naknade tete.889 Okolnosti za koje je tetnik naknadno doznao, a koje bi dovele do drukije odluke o renti u
O tome opirno: O. Stankovi, Naknada tete, priredio i predgovor napisao Z: Ivoevi... str. 439460. 886 lan 196. ZOO. Takva je bila sudska praksa i prije donoenja ZOO. Ovo predvidja i Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima u lanu 158. v. M. Konstantinovi, Obligacije i ugovori, Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd, 1996, str. 88. O tome i: A.Filipovi, Odreivanje visine naknade tete u obliku rente... str. 163; I. Kaladi, Neto o izmjeni dosuene naknade tete u vidu rente, Odvjetnik, br. 4/86, str. 19. 887 Ovakva je i praksa sudova:Samo ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju prijanje odluke o visini rente na ime izgubljenog uzdravanja, sud moe na zahtjev oteenika za ubudue poveati rentu ili na zahtjev tetnika smanjiti ili ukinuti - upanijski sud u Bjelovaru, G. 1297/99 od 10.6.1999, Izbor odluka, broj 2000/1 60/44. 888 Pravo na rentu u veem iznosu od onoga koji je ranije dosuen, povjerilac ne moe ostvariti u izvrnom postupku pozivajui se na postojanje promijenjenih okolnosti, ve samo na osnovu izvrne isprave donijete u posebnom sporu kojom se za ubudue poveava ranije dosuena renta Vrhovni sud Crne Gore, Gzz 18/99 od 20.10.1999, Bilten Vrhovnog suda Republike Crne Gore za 1999. godinu, str. 43-45. 889 Vrhovni sud Srbije, Rev. 1752/84, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete... str. 137.
885

126

ve pravosnano okonanoj parnici, mogu biti razlog za ponavljanje postupka, ali ne i za ukidanje rente unazad.890 Tueni koji nije presudom obavezan plaati rentu nije pasivno legitimisan u sporu kojim tuitelj zahtijeva poveanje rentnog iznosa, iako tueni i osoba koja je obavezana na plaanje rente odgovaraju solidarno za tetu iz istog tetnog dogaaja. Tuitelj ima mogunost prema tuenom u novoj parnici istai zahtjev za plaanje rente, a ne zahtjev za njeno poveanje, jer na tu rentu tueni nije bio obavezan prijanjom presudom.891 Kada dosuena renta pree visinu osiguranja od odgovornosti, osigurava moe tubom zahtjevati izmjenu sudske odluke u pogledu njene dalje isplate.892 893 Izmjena odluke o renti se moe traiti toliko puta koliko je dolo do znatnijih promjena okolnosti u vezi sa plaanjem rente. Nesumnjivo je da se, mada zakon o tome ne govori, nakon ukidanja rente, moe ponovo istai zahtjev za njeno odreivanje, naravno pod uslovom da doe do znatne promjene relevantnih okolnosti.894 Zahtjev za izmjenu rente u smislu poveanja, smanjenja ili ukidanja, moe se podnijeti im se okolnosti znatnije izmijene.895 ta podrazumijevaju znatno izmijenjene okolnosti zbog kojih je mogue izmijeniti dosuenu rentu predstavlja uvijek faktiko pitanje o kome odluku donosi sud. Zakonodavac daje ovlaenje sudu da, na zahtjev stranaka, moe izmijeniti raniju odluku o renti ako se steknu predvieni uslovi, ali ga ne obavezuje da to mora uiniti u svakom sluaju, bez obzira na sve druge okolnosti.896 U sluaju da je izvrena kapitalizacija rente, vie nije doputena njena izmjena zbog promijenjenih okolnosti.897 Promijenjene okolnosti utiu na mogunost visine rente i kod dosuivanja naknade materijalne tete i kod odluke o nematerijalnoj teti. Do ukidanja rente moe doi kada nastupe okolnosti zbog kojih povjerilac rente vie ne trpi tetu zbog koje je renta dosuena (npr. ako se oteeni zaposli, maloljetnik postane punoljetan ili se zaposli odnosno stupi u brak).898 899 4. Neprenosivost prava na naknadu ovog vida tete i zastarjelost njenog potraivanja Prema ZOO900, pravo na naknadu tete u vidu novane rente usljed smrti bliskog lica ili usljed povrede tijela ili oteenja zdravlja ne moe se prenijeti drugom licu, a dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti drugome, ako je iznos naknade odreen pismenim sporazumom strana ili pravosnanom sudskom odlukom. Ovo je novina sa stanovita
Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1775/86 od 28.1.1987, Pregled sudske prakse, Prilog asopisu Zakonitost, br. 47, odl 77. 891 Okruni sud Osijek, G-881/88-2 od 24.3.1998, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti br. 38, odl 74. 892 Vrhovni sud Hrvatske, Rev-1645/86 od 3.12.1986, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti br.34, odl. 88. 893 O renti i osiguranoj sumi opirno: S. Stanii, Renta i osigurana suma, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 96. 894 Tako i A. Filipovi, Odreivanje visine naknade tete u obliku rente...str. 125. 895 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Kragujevac Gornji Milanovac, knj. I , 1980, str. 591. 896 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi....str. 590-591. 897 M. uvela, Naknada tete u obliku rente... str. 1360. 898 A. Filipovi, Z. Petrovi i N. Mrvi-Petrovi, Naknada tete u obliku rente...str. 37. 899 Prema Vrhovnom sudu BiH, postoji razlog za ukidanje dosuene naknade tete zbog izgubljenog izdravanja prouzrokovane smru davaoca izdravanja, ako, s obzirom na godine ivota, poginuli vie ne bi bio u stanju da svojim radom pribavlja sredstva za izdravanje oteenih Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/90, str. 26-27. 900 lan 197.
890

127

primjene prava u sudskoj praksi, jer je do tada to bilo predvieno samo kada je rije o naknadi nematerijalne tete u neto drugaijem obliku.901 Neprenosivost ovog prava je propisana zbog toga to je ono tijesno vezano za linost oteenog kao njenog titulara. Okolnosti koje pravu na naknadu tete u obliku rente daju karakter linog prava su, primjera radi, neizvjesnost trajanja potpune ili djelimine nesposobnosti za rad, neizvjesnost u pogledu trajanja ivota oteenog lica, neizvjesnost u pogledu potrebe za naknadom tete koja je odreena u ovom vidu na ime izgubljenog izdravanja i tome slino.902 Meutim, ako je pravo na naknadu ovog vida tete neprenosivo, dospjeli iznosi naknade tete se mogu prenositi na druga lica. Kao to smo ve vidjeli, uslov je da je ovaj iznos odreen pismenim sporazumom zainteresovanih lica903 ili pravosnanom sudskom odlukom. Ukoliko iznos naknade nije odreen na jedan od pomenutih naina, prenoenje nije mogue, iako oteeni ima pravo na naknadu tete. Razumljivo je da se prenos dospjelih iznosa naknade moe izvriti na osnovu bilo kog dozvoljenog pravnog osnova (npr. nasljeivanja, ugovora o graanskopravnoj cesiji itd.). to se tie zastarjelosti potraivanja ovog vida tete jo je aktuelan naelni stav Zajednike sjednice Saveznog suda, Vrhovnog vojnog suda i republikih vrhovnih sudova bive SFRJ koja je odrana 25. i 26. novembra 1986. godine: "Zastarjelost zahtjeva za naknadu tete cijeni se prema propisu lana 376. i 377. Zakona o obligacionim odnosima bez obzira da li se naknada zahtijeva za ve nastalu tetu ili za tetu za koju je po redovnom toku stvari izvjesno da e sukcesivno nastajati u budunosti, kao i bez obzira da li se naknada budue tete zahtijeva u obliku novane rente ili u jednokratnom iznosu.904 Naknadu tete koja e sukcesivno nastajati u budunosti (izgubljeno izdravanje, izgubljena zarada, naknada za tuu pomo i njegu i u drugim sluajevima kada se po zakonu moe traiti naknada budue materijalne tete) oteeni moe zahtijevati i sukcesivnim utuivanjem naknade za protekli period, a ne samo u vidu rente. U tom sluaju rokovi zastarjelosti za prvo utueno potraivanje raunaju se po odredbama lana 376. odnosno 377. Zakona o obligacionim odnosima, a za svako sljedee utueno potraivanje (utuenje) tee novi rok zastarjelosti od dana kada je prethodni spor okonan (lan 392. stav 3. Zakona o obligacionim odnosima)."905 5. Kapitalizacija rente906 ZOO predvia dva izuzetka od pravila da se renta plaa periodino (mjeseno) u unaprijed utvrenim iznosima - kapitalizacija rente.907 Kapitalizacija je , dakle, isplata rente jednokratnim plaanjem.908 Ona mora biti "sadanja vrijednost buduih davanja".909
Prema pravom stavu sa savjetovanja u Vrhovnom sudu Jugoslavije odranom 18. i 19. 6. 1968. godine samo pravosnano dosuena ili pismeno ugovorom priznato potraivanje naknade neimovinske tete prelazi na nasljednika oteenog, a tako utvreno odnosno priznato potraivanje naknade neimovinske tete oteeni moe cesijom prenijeti na drugog ( Bilten VSJ, 1968, br. 23, str. 6 i 7.). 902 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S.Perovi... str. 462. 903 Ovaj sporazum me mora da bude sastavljen u formi javne isprave, ve moe biti zakljuen i u formi privatne isprave, bez uea bilo kog dravnog organa. 904 Ovaj stav je ve bio usvojen na zajednikoj sjednici Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda bive SFRJ od 7. i 8. maja 1981. godine. 905 A. Radovanov, Naelni stavovi i zakljuci Saveznog suda, vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda...str. 147. Uporediti: M.uvela, Vrijeme potrebno za zastaru rentnog odtetnog zahtjeva, Naa zakonitost, br. 4/82, str. 77. 906 O tome: Lj. Dreki, Kapitalizacija rente, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 121.
901

128

Do ovakvog isplaivanja naknade moe doi na zahtjev oteenog (ne tetnika odnosno odgovornog lica) ako mu dunik, iako postoje pretpostavke, ne prui potrebno osiguranje za isplaivanje rente (obavezna kapitalizacija) i ako postoje drugi ozbiljni uzroci koji opravdavaju da se umjesto rente isplati jedna ukupna svota (zavisi od ocjene suda).910 Opravdanost zahtjeva za dosuivanje kapitalizovane rente zbog ozbiljnih uzroka cijeni sud u svakom pojedinom sluaju.911 Prema ZOO, relevantne injenice za odreivanje iznosa kapitalizovane rente su: visina rente, vjerovatno trajanje povjerioevog ivota i odbitak odgovarajuih kamata.912 Kapitalizacija se moe izvriti poslije utvrivanja starosti oteene osobe, pola, mjesene rente (izgubljena zarada - prihodi ili izdravanje, tua pomo) i vremena trajanja rentne obaveze.913 Poto zakon nita ne govori o metodi kapitalizacije, u praksi se upotrebljava vie metoda, a najee se prilikom ovih obrauna koriste posebni vjetaci - aktuari.914 Nema sumnje da kapitalizacija ne znai obino sabiranje mjesenih iznosa rente.915 Za obraun kapitializovane rente sluimo se interesnim raunom.916 Kapitalizovanu rentu treba razlikovati od drugih sluajeva naknade tete u jednokratnom iznosu,917 jer je kod njih u momentu odluivanja o naknadi poznata cjelokupna teta za koju se naknada odreuje. Kod ocjene limita odgovornosti zajednice osiguranja zbog naknade materijalne tete u obliku novane rente visina tete se utvruje kapitalizovanjem rente prema kriterijumima u vrijeme nastanka tetnog dogaaja. Tako utvrena novana naknada predstavlja iznos tete koji valja staviti u odnos prema osiguranoj sumi.918 Ukoliko ne postoji razlog koji je, prema ocjeni suda opravdan, sam zahtjev oteenog za kapitalizovanjem rente ne vee sud. Naime, nain suenja koji je sud primjenio ne moe se posmatrati kao prekoraenje tubenog zahtjeva, jer izjava tuitelja kojom trai paualni iznos umjesto da trai rentu, nema karakter dispozicije mimo koje sud ne bi mogao da postupa i odluuje saglasno pravilima materijalnog prava.919
Vidi: M.uvela, Neke napomene uz problem kapitalizacije rente, Naa zakonitost, br. 11/69; M. Stojanovi, Pojam rentne tete i kapitalizacija njenog periodinog iznosa, Osiguranje i privreda, br. 12/85. 908 M.urkovi, Naknada tete u obliku rente, Osiguranje i privreda, br. 12/85, str. 7. 909 M. Vukovi, Odgovornost za tete, Zagreb, 1971, str. 239. 910 Koji su to ozbiljni uzroci u ZOO nije reeno, ali bi, imajui u vidu sudsku praksu, to mogle biti npr. naroite ekonomske potrebe oteenog ili nesigurnost dunika u pogledu kasnijeg plaanja, ako je dunik strani dravljanin i tome slino. O tome: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi...str. 556. 911 U uporednom pravu prihvaeno je stanovite da se kapitaliziranje vri ako za to postoje vani, odnosno opravdani razlozi. Vidi npr. paragraf 843. stav 3. Njemakog graanskog zakonika i lan 930. stav 1. Grkog graanskog zakonika. 912 Vidi lan 188. stav 4. ZOO. 913 M. uvela, Naknada tete u obliku rente... str. 1361. O kapitalizaciji rente vidi: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi... str. 434; M. Subi, op. cit., str. 35-36. 914 O tome opirno: A. Filipovi, Odreivanje visine naknade tete u obliku rente... str.144. 915 M. urkovi, Naknada tete u obliku novane rente, Naa zakonitost, br. 4/83, str. 28. 916 B. Morait, op. cit., str. 69. 917 Npr. kapitalizovanje rente treba razlikovati od zbirne naknade (izgubljene dobiti u prolosti, tj. od oteenja do perioda donoenja presude). Ovo razlikovanje se ispoljava i u pravu na kamatu: na zbirni iznos izgubljene dobiti u prolosti oteeni ima pravo da trai zateznu kamatu, a za kapitalizovanje naknade, za period koji jo nije nastupio, ne moe se traiti i kamata. U tom smislu i J. Salma, op. cit., str. 617. 918 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev-1000/97 od 27.01.2000, u Naknada tete u obliku rente, Budva, 2002, str. 168. 919 Tako i Vrhovni sud Jugoslavije, Rev.1025/64 od 9.10.1964, Zbirka sudskih odluka, knjiga IX, sveska 3, odluka br. 354.
907

129

6. Zakljuak Naelo potpune naknade tete zahtijeva da se oteenom u cjelosti nadoknadi izgubljeno. Novana naknada moe biti dosuena u jednokratnom iznosu ili u obliku rente. Ono to je specifino za rentu i to je ini posebnim oblikom naknade je to to u vrijeme presuenja nije poznat ukupan iznos tete, a iz toga proizilazi i njena druga bitna karakteristika - periodinost. Naknada materijalne tete u vidu novane rente dosuuje se u zakonom propisanim sluajevima. I naknada nematerijalne tete moe biti dosuena u obliku rente, ako takav oblik naknade predstavlja adekvatnu satisfakciju. Renta se, inae, dosuuje doivotno ili za odreeno vrijeme i to zavisi od esencijalnih okolnosti svakog konkretnog sluaja. ZOO predvia izuzetak kada se renta isplauje u jednoj ukupnoj svoti - kapitalizacija rente. Zahtjev za isplatu mjesene rente i zahtjev za isplatu kapitalizovanog iznosa nisu razliiti zahtjevi, ve razliiti naini ispunjenja jednog zahtjeva za naknadu tete. U dananje vrijeme institut rente, kome je svojstven itav niz pitanja na koja nije uvijek lako dati odgovor, sve vie dobija na znaaju, jer nagli razvoj tehike i tehnologije dovodi do sve veeg broja nezgoda u kojima su posljedice tetne po ivot i zdravlje ovjeka.

130

ODGOVORNOST ZA TETU OD GRAEVINA 1. Uvod Optim naelom iz lana 16. Zakona o obligacionim odnosima (u daljem tekstu: ZOO) konstituisana je generalna obaveza uzdravanja od tetnih postupaka, ali kao i sve zabrane, ona se esto ne potuje. Zbog toga, tete su dio nae svakodnevnice, a njihova naknada predstavlja jedan od fundamentalnih pravnih instituta ZOO.920 Poveana graevinska aktivnost donosi i poveane rizike koji tu aktivnost prate, kao i tete koje zbog toga mogu da nastanu. ZOO nije posebno uredio odgovornost za tete od graevina.921 Zbog toga se opravdano postavlja pitanje osnova i uslova graansko-pravne odgovornosti vlasnika graevinskog objekta za tete koje nastanu od samog objekta,922 kao i odgovornost korisnika za tete koje nastaju od bacanja ili prosipanja iz graevine.923 tete od graevina su u rimskom pravu bile nadoknaivane popularnim tubama,924 koje su bile usmjerene protiv vlasnika ili najamnika objekta.925 U naim bivim graanskim zakonicima odgovornost za tetu koja nastane od graevine zasnivala se na principu

V. Krulj, Koncepcija i osnovi instituta Zakona o obligacionim odnosima, u Zbornik radova sa savjetovanja o Zakonu o obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb-Beograd 1978, str. 19. 921 Nacrt ZOORepublike Srpske/Federacije BiH propisuje odgovornost za tetu od graevina u lanu 26 na taj nain to vlasnik odnosno posjednik odgovaraju za takvu vrstu tete,a oslobaaju se odgovornosti ako se dokae da se teta dogodila usljed vie sile ili krivicom oteenog. 922 tete od graevine mogu nastati usljed ruenja ili pada cijele graevine ili njezinog dijela, pritiskom graevnih masa ili na drugi nain v. S. Jaki, Obligaciono pravo, opti dio, Sarajevo 1957, str. 324 923 O tome: D. Medi, Odgovornost za tetu od graevina, u Aktuelni problemi naknade tete i osiguranja, Budva; 2004, str. 65-72. 924 Interesantno je da su ove tube u rimskom pravu u ovakvim sluajevima bile javno-pravnog karaktera. To jasno govori da su ovakve povrede ovjekove linosti smatrane teim deliktima od privatnog delikta. 925 Primjera radi, ako je iz stana ili kue bilo ta izbaeno ili proliveno na prohodnom mjestu imalac stana je razliito odgovarao: - ako je oteena neka stvar prolaznika oteeni je imao pravo na dvostruku naknadu tete; - ako je zbog izbacivanja predmeta iz graevine ubijen neki ovjek popularna tuba je bila na raspolaganju prvenstveno bliim roacima na globu od 50 000 sestercija; - ako je samo ranjen ovjek davala se tuba za naknadu tete kojom su se obuhvatali trokovi lijeenja i izgubljena zarada oteenog. Vidjeti: B. Morait, Obligaciono pravo, knjiga prva, Banja Luka 1997, str. 146.

920

131

odgovornosti za pretpostavljenu krivicu, a pretpostavka o krivici je bila relativna (oboriva).926 Prema Optem imovinskom zakoniku kad se kakvo zdanje, ili dio od njega razvali, te time uini kakvu tetu, namirie je vlasnik zdanja ako se to dogodilo zbog toga to je bilo zlo sazidano ili zlo uzdravano, osim kad bi dokazao da u svemu tome nije bilo njegove krivice.927 Austrijski graanski zakonik u noveliranom tekstu je propisivao sljedee: Ako ko bude povrijeen ili inae bude kakva teta prouzrokovana time to se srui kakva zgrada ili koji njen dio ili kakva druga na zemljitu podignuta naprava, onda je dralac zgrade ili naprave odgovoran za naknadu, ako je taj dogaaj posljedica manljivoga stanja naprave, a on ne dokae da je upotrebio svu panju, koja je potrebna radi otklanjanja opasnosti928. Ovakva odredba je preuzeta u Predosnovi Graanskog zakonika za Kraljevinu Jugoslaviju.929 Posjednik zgrade je imao pravo da dokazuje da je upotrebio svu briljivost koja je potrebna da se otkloni opasnost i da zbog toga treba da bude osloboen odgovornosti. Skica za Zakonik o obligacijama i ugovorima prof. M. Konstantinovia je regulisala odgovornost za tetu od graevina na taj nain to je predvidjela da je imalac zgrade i svake druge graevine odgovoran za tetu koju ona prouzrokuje svojim ruenjem, ili padom nekog njenog dijela, ili na neki drugi nain. Prema Skici on se mogao osloboditi odgovornosti ako dokae da je teta nastala usljed vie sile ili krivicom oteenog, a imalac je imao pravo da trai naknadu od lica koja su kriva to se teta dogodila.930 I u sudskoj praksi postojalo je miljenje da kada je neko povrijeen ruenjem dijelova zgrade za tetu odgovara posjednik zgrade, ako je tetni dogaaj posljedica manjkavog stanja naprave, a posjednik zgrade ne dokae da je upotrebio svu panju potrebnu za otklanjanje opasnosti.931 U francuskom932 i vajcarskom pravu933 vlasnik, odnosno dralac graevine je odgovoran za naknadu tete od graevine i on se nikako ne moe osloboditi odgovornosti, sem ako postoji neotklonjivi sluaj vie sile. 2. Odgovornost za tete od graevina u naem pravu Prije ulaenja u sutinu ove problematike, moe da se postavi pitanje ta se sve moe podvesti pod pojam graevine. Po naem miljenju, graevinom se ne smatraju samo zgrade, ve i sve ono to je sagraeno nad zemljom ili pod zemljom, dakle, i graevine u gradnji, kao i druge naprave i objekti.934
O odgovornosti po osnovu krivice v. M. emi, Prouzrokovanje i naknada tete, Zrenjanin 1999, str. 64 - 78. 927 lan 584. 928 Par. 1319. Vidjeti i par. 340-343 koji reguliu situacije koje mogu da nastanu zbog graenja. 929 Par. 1266. Ovaj tekst nikada nije postao zakon, ali je u ranijoj pravnoj literaturi bio predmet brojnih teorijskih razmatranja i razliitih stavova. 930 lan 145. 931 Vrhovni sud Hrvatske G. 1020/75 od 13. 1. 1976., Pregled sudske prakse u 1976. godini, Zagreb 1976, str. 29. 932 Art. 1386. du Code Civil. 933 Art. 58. Zakonika o obligacijama. 934 Npr. tuneli, tornjevi, mostovi, elektrini vodovi, metroi i tome slino. Prema Pravnoj enciklopediji (Beograd 1979, str. 375) graevina je nepokretna stvar od vrstog materijala koja slui za stanovanje, poslovnu djelatnost i druge potrebe. Pod graevinom u smislu pravila ugovora o graenju (lan 631. ZOO) podrazumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, putevi, eljeznike pruge, bunari i ostali graevinski objekti ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove. Slian pojam graevine dat je i u Posebnim uzansama o graenju koje je 1976. donijela Privredna komora Jugoslavije. Prema ovim uzansama kao primjeri
926

132

Naa sadanja pravna doktrina i sudska praksa stoje na stanovitu da je za odgovornost za tetu koja je prouzrokovana treem licu od graevine odgovoran vlasnik,935 odnosno nosilac prava koritenja (imalac), bez utvrivanja njegove krivice. On ima pravo, kada isplati naknadu za prouzrokovanu tetu, da se regresira od lica koja su kriva to se teta dogodila (npr. zato to su nekvalitetno sagradili zgradu ili izvrili njenu adaptaciju, opravku i tome slino). Dakle, graanskopravna odgovornost za tetu koja nastaje od graevine936 moe se podvesti pod pravila o objektivnoj odgovornosti.937 Graevina se, u naelu, moe smatrati opasnom stvari938 jer uvijek postoji potencijalna opasnost od njenog djeliminog ili potpunog
graevinskog objekta navode se isti oni koje i ZOO predvia, s tim to u ovaj pojam ulaze i ostale graevine koje predstavljaju zaokruenu funkcionalnu cjelinu. 935 Postoji li vie vlasnika na istoj stvari njihova odgovornost je solidarna. Plati li jedan od njih oteenom punu naknadu, stie pravo regresa prema ostalim suvlasnicima do visine njihova udjela. 936 Za tete od gradevine v. Lj. Miloevi, Obligaciono pravo, Beograd 1966, str. 150; M. Vukovi, Odgovornost za tete, Zagreb 1971, str. 186-187; R. urovi i M. Dragaevi, Obligaciono pravo sa poslovima prometa, Beograd 1980, str 169; L. Markovi, Obligaciono pravo, Beograd 1997, str. 831832; B. Morait, op. cit., str. 145-147; B. Loza, op. cit., str. 245-246; . orevi i V. Stankovi, Obligaciono pravo opti deo, Beograd 1974., str. 372-373; Z. Stefanovi, Odgovornost za tetu od zgrade u etanoj svojini, Pravni ivot 10/00, str. 489-505. 937 Pravila o odgovornosti bez krivice kako se danas primjenjuju nastala su u 19. stoljeu, iako je i rimsko pravo poznavalo sluajeve odgovornosti za tetu po osnovu krivice. Prvi zakon koji sadri dananja pravila je Pruski zakon o eljeznicama iz 1838. godine. Poslije toga teoretiari su se mnogo bavili ovim pitanjem, pa su se razvile teorije koje objanjavaju i opravdavaju odgovornost po naelu uzronosti. Najzastupljenija i vjerovatno najblia realnosti je teorija rizika prema kojoj onaj ko upotrebljava opasnu stvar i time stvara rizik od tete, mora za njega i da odgovara. Takvo miljenje, pored ostalih, zastupaju prof. Konstantinovi, Strohsach i dr. v. M. Konstantinovi, Osnov odgovornosti za prouzrokovanu tetu, Pravni ivot, br. 9-10/92, str. 1157; B. Strohsach, Odkodninsko pravo in druge neposlovne obveznosti II, str. 114. Najei sluajevi objektivne odgovornosti su sluajevi odgovornosti za tetu koja potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti (lan 154. stav 2. ZOO). Vidjeti: T. Acanski, Objektivna odgovornost prema Zakonu o obligacionim odnosima od 1978, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu 1979, str. 99; B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, knjiga I, Zagreb 1978, str. 638-639; N. Mihailovi, Objektivna odgovornost za tetu, u Prouzrokovanje tete i njena naknada, Budva 1998, str. 13-30; M. Vedri i P. Klari, Osnovi imovinskog prava, Zagreb 1984, str. 418-421; J. Salma, Obligaciono pravo, str. 499. 938 ZOO nije dao definiciju opasne stvari niti ih je poimenino naveo, pa je zadatak sudske prakse i teorije da te pojmove jasnije odredi i da u svakom konkretnom sluaju utvrdi da li je neka stvar opasna ili ne. Kad zakon govori o opasnim stvarima i propisuje pootrenu odgovornost za tetu nastalu u vezi s njima ima u vidu takve stvari koje po svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu upotrebe ili na drugi nain predstavljaju poveanu opasnost za okolinu, pa i zato valja nadzirati sa poveanom panjom. Pojedine stvari skrivaju u sebi i razliit stepen opasnosti, to iziskuje i naroitu panju pri njihovom rukovanju. Ako opasnost od stvari ne prelazi uobiajene granice drutvene tolerancije, one nisu opasne sa gledita propisa o odgovornosti. Samo one stvari od kojih potie neuobiajena opasnost od nastanka tete spadaju u opasne stvari. Oito je da je u praksi ponekad teko odrediti da li je neka stvar opasna i na sudovima lei obaveza da pronau pravu mjeru da se broj opasnih stvari nepotrebno ne iri ali i ne suava. Vidi: V. eparovi, Odgovornost za tetu od opasne stvari ili od opasne djelatnosti - Naa zakonitost 9-10/87, str. 999; J. Radii, Obligaciono pravo-opti deo, Beograd 1979, str. 206; Z. Rihtman, Opasnost i odtetna odgovornost, Split 1970, str. 8; D. Kosti, Pojam opasne stvari, Beograd 1975; M. Konstantinovi, Obligaciono pravo, Beograd 1970, str. 150; B. Luki, Problem opasne stvari u pravu, Naa zakonitost br. 5/79, str. 110; Mazo-Tunk, Traite theoretique et pratique de la delic, responsabilite civile, 1958, tom VI, str. 213; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Gornji Milanovac-Kragujevac 1980, str. 523-525; Naelni stav sjednice sudija udurenog rada SR Hrvatske, objavljen u Privredi i pravu br. 6/81, str. 65; D. Napijalo, Neka sporna pitanja sadraja tzv. opasne stvari (opasne djelatnosti) s

133

ruenja, odnosno nastanka tete na neki drugi nain.939 Nesumnjivo je da graevine nose rizik poveane opasnosti za okolinu i da se moraju nadzirati sa poveanom panjom, s obzirom na nepredvidivost nastupanja tete. Zbog toga bi svako drugaije miljenje moglo dovesti do toga da bi oteeni mogao ostati uskraen za naknadu priinjene tete. Oteeni ne mora dokazivati da je tetnik kriv za tetu, a nebitno bi bilo i dokazivanje tetnika da tetu nije uino svojom krivicom.940 Odluno je samo to da izmeu protivpravne tetne radnje i priinjene tete postoji uzrona veza.941 Imalac graevine se ne moe osloboditi odgovornosti pozivajui se na greke izvoaa radova ili projektanta. Ovo, naravno, ne znai da on nema pravo regresa od svih lica koja su kriva za nastanak predmetne tete.942 Umjesto imaoca za tetu od graevina odgovara lice koje je graevinu na protivpravan nain oduzelo.943 Nije od znaaja da li je stvar oduzeta od imaoca ili lica kome je vlasnik povjerio stvar. Meutim, imalac e odgovarati i u tom sluaju ako mu se moe prigovoriti da je svojim ponaanjem doprinio da mu opasna stvar na protivpravan nain bude oduzeta. U takvoj situaciji postoji solidarna odgovornost imaoca i lica koje je protivpravno oduzelo stvar prema optim naelima o odgovornosti vie lica za tetu. Imalac stvari ima pravo regresa prema protivpravnom draocu stvari. Ukoliko je imalac povjerio graevinu na korienje nekom licu (npr. na osnovu
obzirom na praksu sudova, Naa zakonitost 9-10/87, str. 1144-1147; S. Obradovi, Osloboenje od odgovornosti za tetu od opasne stvari ili opasne delatnosti, Pravni ivot 9-10/92, str. 1279-1290; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd 1997, str. 236-237. Interesantno je miljenje prof. S. Perovia da opasna stvar ne trpi nikakve okove u smislu kazuistike i matematickog izraza (...to nije numerus lausus, ve jedan pokretljiv okvir, kauuk norma koja se stalno mijenja i rastee...) -v. S. Perovi, Zakon o obligacionim odnosima, Slubeni list, Beograd 1978. (predgovor), str 61. 939 Prema miljenju . Anelkovia (Odgovornost za tetu nastalu odronom fasade, Pravni ivot 10/00, str. 541) stambena zgrada ne predstavlja opasnu stvar ako se odrava na propisan nain ili domainski i mada predstavlja graevinu, ona se ne moe u pogledu opasnosti i odgovornosti za tetu podvesti pod opti pojam odgovornost od graevina. Ostale graevine stambena zgrada u izgradnji, sagradena hidroelektrana i druge sline graevine, prema ovom miljenju, nemaju ni faktiki ni pravni status kao propisno izgraena i useljena stambena zgrada, i to kako u pogledu opasnosti po ljude i okolinu, tako i u pogledu odgovornosti. 940 Ovakav je stav i sudske prakse: Za tetu izazvanu opasnom stvari odnosno opasnom djelatnou, odgovornost se ne zasniva na krivici ve na stvorenom riziku. Stoga da bi oteeni ostvario pravo na naknadu tete dovoljno je da dokae da je pretrpio tetu i da ona potie od opasne stvari ili opasne djelatnosti - Vii privredni sud Srbije, P. 3842/86 u R. osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd 1998, str. 249. 941 Kad je teta nastala od opasne stvari, uzronost se pretpostavlja, ali se ta pretpostavka moe obarati protivdokazima Vrhovni sud Srbije, Rev. 4206/94 od 14.9.1994. u D. Mili, Obligaciono pravo sa sudskom praksom, Beograd 2000, str. 93. Ako je teta nastala usljed djelovanja vie uslova, uzroan je onaj uslov koji je tipian za nastanak tete -Vrhovni sud Srbije, Rev. 1479/94 u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete, Novi Sad 2001, str. 90. O uzronoj vezi v. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, I knjiga, glavni redaktor S. Perovi, Beograd 1995, str. 307-316; V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb 1998, str. 242. 942 O tome i: B. Loza, Obligaciono pravo (opi dio, posebni dio), Sarajevo, 2000, str, 245-246. Vidjeti: . Nikoli, Odgovornost za solidnost gradevine, Pravni ivot br. 11/00, str. 431-447; V. Klajn-Tati, Garancija projektanta i graditelja za solidnost graevine i njihova imovinska odgovornost, Beograd 1991, str. 101-113; J. Radii, Garancija za trajan kvalitet i odgovornost za tetu od stvari sa nedostatkom, Beograd 1972, str. 11; R. Stojii, Odgovornost izvoaa graevinskih radova za stabilnost, sigurnost i solidnost objekata, Pravni ivot br. 2-3/89, str. 397; J. Vilus, Graanskopravna odgovornost izvoaca i projektanta, Beograd 1973, str. 178-182; R. Stojii, Odgovornost izvoaa graevinskih radova za tetu koja je nastala neizvravanjem ugovora o graenju, Sarajevo 1991. 943 lan 175. ZOO.

134

ugovora o zakupu, posudbi itd), lice koje je korisnik e odgovarati za tetu koja u vezi sa graevinom nastane.944 No, imalac moe doi u situaciju da odgovara pored njega u sluaju ako je teta nastala iz neke skrivene mane ili skrivenog svojstva graevine, na koje imalac ovom licu nije skrenuo panju.945 Ako to lice naknadi tetu oteenom ima pravo regresa od imaoca.946 Lica koja se nalaze na radu kod imaoca ne odgovaraju kauzalno, ve imalac odgovara za tetu koju ta lica priine sluei se njegovom graevinom. Uz njega, ova lica bi mogla odgovarati na osnovu krivice i to samo za namjerno priinjenu tetu.947 Ukoliko je pak imalac istovremeno i graditelj graevine, pa je teta od graevine nastala usljed neke greke u njenoj konstrukciji, oteeni bi od njega mogao traiti naknadu tete i po pravilima o odgovornosti za krivicu, odnosno subjektivnoj odgovornosti. Sudska praksa u pogledu naknade tete od graevina nije previe bogata. Ona se vie bavi tetom nastalom od dijelova odreene graevine, nego tetom od graevine kao cjeline, jer ivot ee kreira upravo takve situacije. Naveemo neke karakteristine primjere. Stepenice na ulazu u trgovinu koje nemaju rukohvat koji bi omoguio sigurnije uspinjanje i silaenje po tim stepenicama predstavljaju opasnu stvar.948 Isto tako, terasa koja je dogradnjom kue pribliena postojeem vodu visokog napona na udaljenost oko pola metra opasna je stvar.949 Opasna stvar je i hotelska terasa na visini od 3,5m bez odgovarajue ograde, pa vlasnik hotela po naelu objektivne odgovornosti odgovara za tetu koju je pretrpio maloljetni tuitelj (dijete) padom s terase.950 Grad, kao vlasnik zgrade, odgovara za tetu nastalu padanjem s fasade dotrajale buke kao opasne stvari, a te odgovornosti ga ne oslobaa prenoenje odravanja na specijalizovano preduzee. Fasada, odnosno buka na proelju zgrade kod koje zbog dotrajalosti postoji opasnost od pucanja i padanja na plonik predstavlja opasnu stvar budui da ugroava sve koji se kreu plonikom (lan 173. Zakona o obligacionim odnosima).951 Nisu ispunjeni uslovi predvieni odredbama lana 177. stav 2. i 3. Zakona o obligacionim odnosima da se imalac opasne stvari (neispravnog lifta u stambenoj zgradi) u cjelosti ili djelimino oslobodi odgovornosti za tetu nastalu njenom upotrebom zbog toga to je oteeni preduzeo nesmotrene radnje kojima je uticao na nastanak i obim tete, ako su takve radnje oteenog rezultat institktivnog reagovanja pod uticajem straha zbog opasne situacije u koju je bio doveden usljed svojstva stvari i bez svoje krivice.952 Autobuska stanica sa ugaenim neoienim snijegom i zaleenom povrinom je opasna stvar i za tetu
lan 176. stav 1. ZOO. Suprotno: B. Loza, op. cit., str. 245. koji smatra da i u ovakvim sluajevima postoji odgovornost vlasnika odnosno nosioca prava koritenja (imaoca). 945 lan 176. stav 2. ZOO. U ovom pravcu ide i sudska praksa: Imalac opasne stvari koju je povjerio drugom licu da se njom slui, ne odgovara za tetu prouzrokovanu upotrebom te stvari treem licu. Njegova odgovornost postoji samo ako nije upozorio lice kome je stvar povjerio na skrivene mane ili skrivena stvojstva stvari, a teta je prouzrokovana usljed takvih osobina stvari - Vrhovni sud BiH, broj P, 54/85 od 28. III 1985. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/85, str. 16. 946 lan 176. stav 3. ZOO. 947 lan 170. ZOO. 948 upanijski sud u Koprivnici, G. 668/99 od 26.8.1999. godine, Izbor odluka 2/99, str. 33. 949 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 27/92 od 15.9.1993. godine, Izbor odluka 1/95, str. 61. 950 Privredni sud, P. 3127/91 od 10.12.1991. u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima sa opsenom sudskom praksom, Zagreb 2001, str. 180. 951 Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 716/96 od 26. 1. 2000, Izbor odluka 1/00, str. 36. O odgovornosti za tetu nastalu odronom fasade v. . Anelkovi, op. cit., str. 539-546. 952 Vrhovni sud BiH, broj P. 616/84 od 24.1.1985. godine, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/85, str. 16-17. O odgovornosti za tetu od lifta v. . Anelkovi, Odgovornost za tetu od lifta, Pravni ivot 10/02, str. 745-753.
944

135

koja je nastala od takve stvari odgovara gradsko prometno preduzee, kao imalac stvari.953 Toplotna postrojenja i instalacije u stambenoj zgradi, koje slue za zagrijavanje zgrada i stanova, kada su ukljuene na daljinski ili blokovski sistem grijanja smatraju se opasnim stvarima, pa stoga u sluaju nastanka tete u vezi sa tim postrojenjima oteenom odgovara organizacija koja gazduje odnosno upravlja zgradom u kojoj se nalaze ove instalacije.954 Meutim, otvoreni bazen bez vode nije sam po sebi opasna stvar, pa za tetu koju je pretrpio gost hotela vlasnik bazena odgovara po naelu krivice, a ne objektivne odgovornosti.955 Vlasnici zgrada solidarno i po principu uzronosti odgovaraju za oteenje zgrade susjeda nastalo povodom izgradnje njihovih objekata, ako se ne moe utvrditi udio svakog od njih u prouzrokovanju tete (zasijecanjem zemljita radi izgradnje zgrada u vlasnitvu tetnika dolo je do klizanja zemljita na kome je sagraena zgrada oteenog).956 U praksi moe da doe do prouzrokovanja tete i usljed pada ili izbacivanja predmeta kroz otvore na graevini (prozori, balkon, vrata itd) odnosno prosipanjem kroz ove otvore. Za ove tete je odgovoran dralac prostorije u kojoj se nalazio otvor iz kojeg je predmet pao odnosno izbaen ili pak izvreno njegovo prosipanje (ovo moe da bude vlasnik, odnosno nosilac stanarskog prava, zakupoprimac i tome slino) po principu objektivne odgovornosti.957 Samo u sluaju ako je teta bila izazvana viom silom on moe da se oslobodi odgovornosti za nastalu tetu.958 To lice odgovara i za postupke lica koja sa njima koriste te prostorije, te za radnje lica koji su se privremeno nalazili u njima povodom odreenog posla.959 On se moe osloboditi odgovornosti ukoliko dokae da je tree lice ulo na silu u prostorije i tada izvrilo tetnu radnju. U tom sluaju se lice koje je ulo u odreenu prostoriju nasilno smatra treim licem za ije postupke ne odgovara dralac. Ova pootrena odgovornost opravdava se time to prolaznik najee ne zna ko je tetu uinio i to dralac prostorije moe da kontrolie ko ulazi i ko se u njoj zadrava.960 3. Zakljuak U naim bivim graanskim zakonicima, kao to smo vidjeli, odgovornost za tetu koja nastane od graevina zasnivala se na principu odgovornosti za pretpostavljenu krivicu. Ovakav stav je zastupala i tadanja sudska praksa. Meutim, u savremenim uslovima, graevine se sve vie tretiraju kao opasne stvari i njihovi imaoci, u naelu, odgovaraju po principu objektivne odgovornosti. Razumljivo je da oni imaju pravo regresa prema svim onim licima koja su skrivila nastanak te tete. Ovo je shvatanje modernih zakonodavstava i dananje sudske prakse i mislimo da je to pravilno, kada se ima u vidu zatita oteenih lica i sve vei broj raznih vrsta teta koje nastaju upravo na ovakav nain.

Vrhovni sud Vojvodine, Rev 303/91 u Prouzrokovanje tete i njena naknada, Budva 1999, str. 167. Vrhovni sud Srbije, Rev 215/87, isto. 955 Privredni sud, Pbroj 3123/91 od 4. 1. 1992, u I. Crni, op. cit., str. 181. 956 Vrhovni sud BiH, Rev 199/84 od 10.5.1984, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, broj 3/84, str. 30. 957 Vie dralaca prostorije ako je uivaju zajedniki odgovaraju solidarno. 958 Ovako i par. 1318 Austrijskog graanskog zakonika i par. 814. Srpskog graanskog zakonika. 959 Ukoliko postoje uslovi za subjektivnu odgovornost, ta lica mogu da odgovaraju putem regresa. 960 O tome: S. Jaki, op. cit., str. 324-325; B. Loza, op. cit., str. 246; L. Markovi, op. cit., str. 832833; . orevi i V. Stankovi, op. cit., str. 373.
954

953

136

OBIM NAKNADE TETE PROUZROKOVANE POVREDOM UGOVORA

1. Uvod Klasino pravno naelo je da su uesnici u obligacionom odnosu duni da izvre svoju obavezu i da su odgovorni za njeno ispunjenje.961 Ovaj princip je dobio svoju konkretizaciju posebno u odredbi Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) koja regulie odnose povodom ispunjenja obaveze i posljedice neispunjenja.962 Ukoliko dunik ne ispuni svoju obavezu ili zakasni sa njenim ispunjenjem povjerilac ima pravo zahtijevati i naknadu tete koju je zbog toga pretrpio.963 Ugovorna odgovornost964 pretpostavlja postojanje ugovora i ona nastupa zbog neispunjenja ili neurednog ispunjenja ugovorne obaveze.965 Pitanje izvrenja odnosno neizvrenja ugovora u jednom pravnom sistemu nije sluajna pojava, ve je ono uslovljeno stabilnou pravne i moralne konstitucije odreene zajednice.966 Pravo je uvijek teilo i najee uspijevalo da u oblasti izvrenja ugovora i naknade tete otjelotvori pravinost, kao ideal kome tei u svim svojim dijelovima. U oblasti tete i njene naknade, ak mnogo vie nego u drugim segmentima, potreba za pribliavanjem prava i pravde kao idealne vrline ima naprosto karakter imperativa. Naknada prouzrokovane tete predstavlja jedan od fundamentalnih pravnih instituta ZOO.967

lan 17. stav 1.ZOO. lan 262. ZOO. 963 Ovaj stav treba povezati sa lanom 124. ZOO. 964 O ugovornoj odgovornosti v. H. Mominovi, Ugovorna odgovornost za tetu, Naa zakonitost, br. 9-10/87, str. 1009-1027; B. Loza, Obligaciono pravo, Opti dio, Sarajevo 1981, str. 164; B. Loza, Obligaciono pravo, Opi dio-Posebni dio, Sarajevo 2000. godina, str. 198-199; I. Babi, Leksikon obligacionog prava, Beograd, 1997, str. 372-373; . orevi i V. Stankovi, Obligaciono pravo, opti deo, Beograd, 1974, str. 302; M. Vasiljevi, M. Rajevi i V. Popovi, Ugovori u privredi, teorijapraksa-obrasci, Banjaluka, 2002, str. 39-41; S. Cari, O nekim pitanjima ugovorne odgovornosti u robnom prometu, Pravni ivot, br. 11-12/92, str. 2131-2138. 965 Napominjemo da ni Austrijski graanski zakonik ni Srpski graanski zakonik nisu pravili razliku izmeu ugovorne i vanugovorne odgovornosti donosei zajednika pravila za obje vrste odgovornosti. 966 S. Perovi, Ugovor kao akt moralne i pravne civilizacije, Pravni ivot, br. 9-10/93, str. XXV 967 V. Krulj, Koncepcija i osnovi instituta Zakona o obligacionim odnosima, u Zbornik radova sa savjetovanja o Zakonu obveznim (obligacionim) odnosima, Zagreb-Beograd, 1978, str. 19.
962

961

137

Ovaj rad detaljnije razmatra obim naknade tete zbog povrede ugovora,968 a pravila ZOO o tome predstavljaju novost u odnosu na dotadanja pravna pravila i Opte uzanse za promet robom, te stanovita sudske prakse u slinim sluajevima969. Takoe, razmatraemo i situaciju kada postoji krivica povjerioca,970 koja moe da ima uticaja na smanjenje ove naknade. Prilikom ove analize potrebno je imati u vidu i pravila o ugovornom proirenju, ogranienju i iskljuenju odgovornosti dunika za tetu,971 kao i propise o ugovornoj kazni972 i zateznim kamatama,973 da bi se te odredbe shvatile kao direktive odnosno smjernice, a ne imperativne odredbe, kojih se sud treba drati prilikom utvrivanja obima naknade. Faktiki, tek ako ugovorne strane nisu nita posebno ugovorile u vezi sa obimom naknade tete (npr. nisu ugovorile ni najviu svotu naknade, ni egzoneracijske klauzule, ni ugovornu kaznu niti tome slino), u sluaju spora, sud e primjenom navedenih odredaba odluivati o obimu naknade tete.974 Postojanje tete je, naravno, conditio sine qua non za primjenu pravila o ugovornoj odgovornosti.975 Razumljivo je da ako dunik povrijedi dunost izvrenja svoje obaveze, a za povjerioca ne nastane nikakva teta, da se povjerilac ne moe koristiti pravilima ugovorne odgovornosti o naknade tete. Dunik se, inae, oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei.976 No, dunik e biti odgovoran i za onu nemogunost ispunjenja za koju nije kriv, ako je ta nemogunost nastupila nakon njegovog padanja u docnju. U takvim situacijama dunik se moe osloboditi odgovornosti samo ako dokae da bi stvar koju duguje sluajno propala i da je on svoju obavezu ispunio na vrijeme.977 Ugovorom se moe proiriti odgovornost dunika i za one tete koje su nastale zbog povrede ugovora, a za koje on, pod uobiajenim uslovima, ne bi odgovarao. Takvo proirenje odgovornosti ne smije biti protivno naelu savjesnosti i potenja. Meutim, dunikova odgovornost za povredu ugovora koju on prouzrokuje namjerno ili u krajnjoj nepanji se ugovorom ne moe iskljuiti.978

2. teta prouzrokovana obinom nepanjom dunika

lan 266. ZOO. Vidi: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, Gornji Milanovac-Kragujevac, 1980. godina, str. 768-773; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, knjiga prva, glavni redaktor S. Perovi, Beograd, 1995, str. 607-622; B. Vizner, Komentar Zakona o obveznim (obligacionim) odnosima, 2. knjiga, Zagreb, 1978, str. 1083-1087; B. Morait, Obligaciono pravo, Knjiga prva, Banjaluka, 1997, str. 218. itd. 970 lan 267. ZOO. 971 lanovi 264. i 265. ZOO. 972 lan 270. ZOO. 973 lan 277. ZOO. 974 O tome: D: Medi, Obim naknade tete prouzrokovane povredom ugovora, u Ugovorna odgovornost i naknada tete, Budva, 2003, str 21-29. 975 Vidi: Z: Petrovi i N. Mihailovi, Predugovorna i ugovorna odgovornost za tetu, u Ugovorna odgovornost i naknada tete, Budva, 2003, str. 12. 976 lan 263. ZOO. 977 l. 262. stav 4. i 5. ZOO. 978 A. Biki, Obligaciono pravo, opi dio, Sarajevo, 2004, str. 212-213.
969

968

138

Gruba nepanja je zanemarivanje panje koja se oekuje od svakog ovjeka, dok svaka druga nepanja koja nije tolika, predstavlja obinu nepanju.979 Ukoliko je teta prouzrokovana obinom nepanjom (culpa levis) dunika, on je duan naknaditi samo onu tetu koja je predvidljiva,980 a ne i cjelokupnu tetu. Povjerilac, dakle, ima pravo da od dunika zahtijeva samo tetu za koju je dunik znao ili morao znati da e nastupiti ako ugovornu obavezu ne bude ispunio onako kako glasi.981 Inae, odredbama ZOO982 propisano je da povjerilac ima pravo na naknadu obine tete i izmakle koristi,983 koje je dunik u vrijeme zakljuenja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. Izmakla korist moe da bude i budua teta koja e tek nastupiti.984 Prema tome, prema ZOO postoje samo dvije situacije kada je teta predvidljiva (kad je dunik znao da e nastupiti odreena teta ako prekri ugovor ili kad je to morao pretpostaviti), a izvan toga se smatra da je teta koju je dunik prouzrokovao nepredvidljiva, pa on za nju ne odgovara.985 986 Ovaj princip vai samo u oblasti ugovorne odgovornosti, dok kod vanugovorne (deliktne) to nije sluaj i u tome je jedna od njihovih bitnih razlika. Razumljivo je da je predvidljivost tete nespojiva sa svrhom i smislom naknade tete iz osnova vanugovorne odgovornosti. Pitanje koje se ovdje svakako postavlja je da li kod ove procjene treba uzimati konkretni (subjektivni) ili apstraktni (objektivni) kriterijum. Veina autora smatra da se predvidljivost procjenjuje prema apstraktnom (objektivnom) kriterijumu, odnosno prema panji koja se u pravnom prometu zahtijeva od prosjenog dunika, a ne prema osobinama i mogunostima samog dunika.987 Ovdje je relevantan standard panje dobrog domaina, odnosno dobrog privrednika, a u nekim sluajevima ak i dobrog strunjaka.988 Treba naglasiti da teret dokazivanja da tetu nije bilo mogue predvidjeti lei na duniku. Logino je da ako neko neto tvrdi da to treba i da dokae i ovo je opti princip o teretu dokazivanja. Dunik u ovakvim sluajevima eli da njegova odgovornost bude ograniena i razumljivo je da on treba da prui valjane dokaze o tome da odreenu tetu nije mogao predvidjeti, jer je
B. Strohsack, Elementi deliktne odgovornosti za tetu iz poslovanja, Informator, br.2721 od 4.4.1980, str.20. 980 O predvidljivoj i nepredvidljivoj teti v. G. Trnavci, Obligaciono pravo, knjiga druga, Biha, 2003, str. 54-55. 981 H. Mominovi, op.cit. str. 1019. 982 lan 266. stav 1. 983 U sluaju naknade tete zbog izmakle koristi, oteeni ima pravo na naknadu ukoliko je ova teta nastala, a njena visina utvruje se na taj nain to se uzima u obzir korist koja se mogla osnovano oekivati prema redovnom toku stvari, koja je izmakla usljed tetnikove radnje, odnosno proputanjaanalogno i Vrhovni sud Srbije, G 4082/73, u R.osi, Zakon o obligacionim odnosima sa aktuelnom sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd, 1998, str. 237. 984 B. oli, Izvrenje novanih ugovornih obaveza, drugih novanih obaveza, raskid ugovora zbog neizvrenja i naknada tete, zatezne, ugovorne i zelenake kamate, problemi odluivanja u sudskim postupcima, u Biltenu sudske prakse Vrhovnog suda Srbije br. 2/99, str. 159. 985 I. Jankovec, Ogranienje ugovorne odgovornosti, Pravni ivot, br. 3/82 str. 290. 986 U ovom pravcu navodimo karakteristinu sudsku odluku: Naruitelj (vlasnik jahte) nema pravo zahtijevati da mu izvoa (brodograditelj) naknadi tetu u visini trokova hotelskog smjetaja za vrijeme uklanjanja nedostataka na jahti jer izvoa u vrijeme sklapanja ugovora nije morao predvidjeti takvu tetu kao moguu posljedicu povrede ugovora, tj. nije morao predvidjeti injenicu da se naruitelj koristi jahtom za spavanje u zimskom periodu - Vts, II. P 340/94 od 8.03.1994., u V. Gorenc, Zakon o obveznim odnosima s komentarom, Zagreb, 1998., str. 372. 987 O tome: P. Tifunovi; Neka sporna pitanja naknade tete zbog povrede ugovora, u Ugovorna odgovornost i naknada tete, Budva, 2003, str. 36. 988 lan 18. stav 1. ZOO u pogledu ocjenjivanja ponaanja uesnika u ugovornim odnosima nalae primjenu apstraktnog kriterijuma.
979

139

nastupila van redovnog, uobiajenog toka stvari. U naem pravu dunik se moe osloboditi odgovornosti za tetu nastalu neizvrenjem ugovora ili neurednim ispunjenjem, ne samo dokazom da je do toga dolo zbog vie sile, ve i zbog tzv. sluaja.989 Meutim, u sluajevima u kojima je dunik znao i za neke posebne okolnosti, zbog kojih je za povjerioca nastupila vea teta od one koja je uobiajena, teret dokazivanja lei na povjeriocu. Naime, on u ovakvim situacijama ima pravo na naknadu vee tete, pa je u njegovom interesu da dokae da je dunik znao za te okolnosti usljed kojih je dolo do njenog nastanka. U takvim sluajevima nije od znaaja na koji nain je dunik doao do saznanja o tim injenicama. Dakle, ovdje dolazi do primjene konkretnog, subjektivnog kriterijuma. to se tie vremena koje je mjerodavno za ocjenu o tome koju je tetu dunik mogao predvidjeti kao moguu posljedicu povrede ugovora, tu nema nikakvih dilema. Trenutak skl;apanja ugovora je prema ZOO ono vrijeme koje je bitno i koje se uzima u obzir, a razlozi za to lee u tome da stranke upravo tada cijene svoje interese, te tetu koja im se moe dogoditi ako ti interesi budu povrijeeni. Ukoliko bi dunik poslije zakljuenja ugovora ipak saznao za neke posebne okolnosti zbog kojih moe doi do nastanka vee tete od one koja se po redovnom toku stvari mogla predvidjeti u momentu sklapanja ugovora, to ne bi smjelo da ima za posljedicu proirenje obima njegove odgovornosti. Logina pretpostavka je da je u asu zakljuenja ugovora dunik za ovo znao da konkretan ugovor ne bi ni zakljuio.990 Nije od znaaja da li je dunik mogao predvidjeti visinu tete, nego je samo vano da je znao za mogunost nastupanja odreene vrste tete kao posljedice povrede ugovorne obaveze. U suprotnom, odredba o ogranienju odgovornosti dunika na predvidljivu tetu ne bi imala skoro nikakvog smisla, jer se veina dunika ne bi mogla koristiti pravilom o ogranienju odgovornosti za takvu tetu. U najveem broju sluajeva ni povjerilac ne moe sa sigurnou predvidjeti kolika e biti visina tete u sluaju neurednog ispunjenja ugovora.991 Dunik treba da ima u vidu samo realnu (stvarnu) opasnost od tete, a ne i takvu opasnost koja je rijetka, tako da postoji samo teoretska mogunost njenog nastupanja.992 Prema tome, predvidljiva je ona teta koja se obino deava prilikom povrede odreene vrste ugovora. Bilo bi previe da se od prosjenog dunika trai da prilikom zakljuenja ugovora uzme u obzir i opasnost da e, u sluaju povrede ugovorne obaveze, nastupiti ona teta koja se u praksi rijetko deava i za koju je intenzitet vjerovatnoe veoma mali.993 Jedno od pravila koje se uzima u obzir u ovakvim sluajevima je i da dunik odgovara samo za onu tetu koja

I. Jankovec, Vidovi i posledice nemogunosti ispunjenja ugovorne obaveze, Beograd, 1982, str. 148. 990 Meutim, ako u takvim ivotnim situacijama dunik ne preduzme sve to mu njegove mogunosti pruaju da uredno izvri ugovor i ponaa se nesavjesno, takvo ponaanje se moe, pod odreenim uslovima, smatrati krajnjom nepanjom i tada se dunik ne bi mogao koristiti ogranienjem odgovornosti za predvidljivu tetu. 991 Prema francuskoj sudskoj praksi predvidljivost se odnosi na uzrok tete, a ne na njenu visinu-v. R. Rodiere, Droit commercial-contracts commerciaux, Paris, 1972, str. 20, dok se u engleskoj sudskoj praksi smatra da je dovoljno da je dunik mogao predvidjeti da takva vrsta tete kakva se desila nije nevjerovatna-v. Chitty On Contracts, general editor A.G. Guest, London, 1983, volume I, str. 934, navedeno prema Komentaru Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, op. cit, str. 614. 992 I. Jankovec, Ogranienje ugovorne odgovornosti ...str. 294. 993 Komparacije radi, u engleskoj sudskoj praksi smatra se da je teta previdljiva ako je opasnost da e ona nastupiti i znatno ispod 50 %, ali to ipak ne smije da bude neoubiajena teta-v.Chitty, op. cit. , volume I, str. 935, navedeno prema Komentaru Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, op. cit. str. 615.

989

140

je neposredna posljedica povrede ugovora, a ne i za takvu tetu koja je, istina, u vezi sa povredom ugovora, ali koja ima i neki drugi uzrok (posredna teta).994 Iz stilizacije odredaba ZOO proizilazi da povjerilac ima pravo na naknadu samo materijalne tete (obina teta i izmakla korist) zbog povrede ugovorne obaveze. Meutim, ako je povjerilac zbog povrede dunikove obaveze pretrpio i nematerijalnu tetu, pripada mu pravo i na novanu naknadu ove tete. Obim te tete se ne utvruje prema navedenim odredbama, ve prema pravilima koja vrijede za deliktnu odgovornost za ovu vrstu tete.995 996 S obzirom na nain obrauna naknada moe biti konkretna i apstraktna. Konkretna naknada tete predstavlja razliku izmeu imovinskog stanja povjerioca kakvo bi bilo da je ugovor ispunjen prema dogovoru i stanja u kome se on stvarno nalazi. Apstraktna naknada tete se sastoji u razlici izmeu vrijednosti inidbe u vrijeme zakljuenja ugovora i njene vrijednosti u vrijeme neispunjenja ugovora.997 3. teta prouzrokovana prevarom, namjernim neispunjenjem obaveze ili neispunjenjem zbog krajnje nepanje dunika U sluaju da je teta prouzrokovana prevarom (fraus), namjernom nepanjom (dolus) ili neispunjenjem zbog krajnje nepanje (culpa lata)998 dunika, povjerilac moe od njega zahtijevati naknadu cjelokupne tete zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih je ona nastala.999 1000 Formulacija o posebnim okolnostima izgleda dosta nejasno, ali se ona tumai na nain "bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih je teta nastala".1001 Inae, krivica kao uslov odgovornosti za naknadu tete je subjektivna kategorija, pa se prilikom utvrivanja stepena krivice moraju imati u vidu i subjektivne osobine tetnika, pored objektivnih okolnosti sluaja koji se rjeava.1002 Dokazivanje postojanja ovih stepena krivice pada na teret povjerioca, a pretpostavka postojanja pretpostavljene krivice se odnosi samo na

H. Mominovi, op. cit., str. 1020-1021. Slino i: B. Vizner, op. cit., str. 1084-1085; Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, op. cit., str. 770. 996 Vidi:A. Radolovi, Naknada neimovinske tete zbog povrede ugovora, u Naknada tete u primjeni novog Zakona o obveznim odnosima, Zagreb ,2005, str. 75. 997 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori Blagojevi B. i Krulj V., Beograd, 1983, str 938. 998 Krajnje nepaljivo postupa onaj ko ne upotrebi ni onu panju koju bi upotrebio svaki prosjean ovjek - Vrhovni sud Hrvatske, G 1956/78 od 20.03.1979, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 15, odluka br. 141.Prema stavu pravne doktrine krajnja nepanja postoji kad se neko lice ne ponaa kako bi se ponaao prosjeno paljiv domain, privrednik ili strunjak v. M. emi, Prouzrokovanje tete po Zakonu o obligacionim odnosima, Glasnik advokatske komore Vojvodine, br. 8/81, str. 9; S. Cigoj, Odgovornost za tetu, Privreda i pravo br. 10/78, str. 16; J. Radii, Obligaciono pravo-opti deo, Beograd "Nolit", str. 182. 999 lan 266. stav 2. ZOO. 1000 Ni sudska praksa u ovom pravcu nema nikakvih dilema: "Ako je povreda ugovorne obaveze nastala zbog krajnje nepanje (l. 266. ZOO), vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete, to obuhvaa i iznos najamnine za unajmljeni automobil za vrijeme u kojemu se nije mogao koristiti svojim automobilom" Ps, P-493/91 od 19.3.1991, u I. Crni, Zakon o obveznim odnosima s opsenom sudskom praksom, Zagreb 2001, str. 346. 1001 H. Mominovi, op. cit., str. 1022. 1002 Vrhovni sud Srbije, Rev 34/70, u Z. Petrovi i A. Radovanov, Deliktna odgovornost i naknada tete, Novi Sad, 2001, str. 23.
995

994

141

obinu nepanju, kao najblai stepen nepanje. Izneseno pravilo o neogranienoj odgovornosti je ipak samo iznimka u odnosu na pravilo o ogranienoj odgovornosti dunika. 4. Smanjenje naknade tete Prema ZOO postoje dva sluaja kada se smanjuje iznos naknade tete koju zbog povrede ugovora dunik duguje povjeriocu. ZOO je propisao da ukoliko je prilikom povrede obaveze pored tete nastao za povjerioca i neki dobitak, da e se o njemu prilikom odreivanja visine naknade voditi rauna u razumnoj mjeri.1003 Ovakav nain odreivanja naknade tete nazivamo kompenzacija koristi sa tetom (compensatio lucri cum damno).1004 U sluaju spora sud treba da na osnovu svih relevantnih okolnosti konkretnog sluaja odlui koje e koristi oduzimati, a koje ne. Pri tome treba voditi rauna da na strani poverioca ne doe do sticanja bez osnova,1005 ali i o tome da se dunik neopravdano ne dovede u privilegovani poloaj.1006 Potrebno je naglasiti da do oduzimanja koristi od tete moe doi samo ako korist i teta potiu iz istog uzroka, povrede postojee ugovorne obaveze. Ako je dobitak za povjerioca nastao na drugi nain ili u vezi sa povredom ugovora i nastankom tete zbog povrede, ali na indirektan nain, ne moe doi do prebijanja dobitka sa tetom. Primjera radi, ovo e se desiti u sluaju da trea lica daruju povjerioca da bi mu olakali tetu.1007 Takoe, ZOO je propisao da je strana koja se poziva na povredu ugovora duna preduzeti sve razumne mjere da bi se smanjila teta izazvana tom povredom, a da inae druga strana moe zahtijevati smanjenje naknade.1008 Ovo se temelji na principu da je svaka ugovorna strana duna sprijeiti poveanje tete poduzimanjem svih adekvatnih i raspoloivih mjera kojima bi se teta uzrokovana povredom ugovora mogla smanjiti.1009 Pravo ne dozvoljava da neko proputanjem ili na drugi nain sebi priini tetu ili doprinese da teta bude vea nego to bi inae bila i da naknadu takve tete prebaci na drugoga.1010 Ugovorna strana koja je izvrila povredu ugovora treba da dokae da druga ugovorna strana nije preduzela sve odgovarajue razumne mjere kojima bi se mogla smanjiti priinjena teta. Smanjenje naknade treba uiniti srazmjerno uestvovanju u uzrokovanju tete one strane koja se poziva na povredu ugovora.1011 5. Odgovarajua primjena pravila na obaveze koje nisu nastale iz ugovora ZOO je predvidio mogunost analogne primjene i na one sluajeve neispunjenja obaveze koje nisu nastale iz ugovora, pod presumpcijom da za njih tim zakonom nije neto drugo predvieno.1012 Npr. kod prouzrokovanja tete kroz poslovodstvo bez naloga, sticanja bez osnova, jednostranih izjava volja i slino doi e do primjene pomenutih pravila o obimu

lan 266. stav 3. ZOO. V. Gorenc, op. cit., str. 373. 1005 U smislu lana 210. ZOO. 1006 O tome: H. Mominovi, op. cit. str. 1023. 1007 Tako i S. Cigoj, op. cit., str. 28. 1008 lan 266. stav 4. ZOO. 1009 Slino je kod podijeljene odgovornosti kod vanugovorne odgovornosti za tetu-lan 192. stav 1 ZOO; 1010 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori S. Perovi i D. Stojanovi, op. cit., str. 772. 1011 V. Gorenc, op. cit, str. 373. 1012 lan 266. stav 5. ZOO.
1004

1003

142

naknade tete, dok se ove norme nee primjenjivati u sluajevima prouzrokovanja vanugovorne tete,1013 poto za tu naknadu zakon predvia posebne propise. 6. Krivica povjerioca teta koja nastane povredom ugovorne obaveze nije uvijek i iskljuivo uzrokovana samo od strane dunika, ve u njoj moe uestvovati i povjerilac, odnosno lice za koje on odgovara.1014 Prema ZOO,1015 kad za nastalu tetu, ili njenu veliinu odnosno za oteanje dunikovog poloaja ima krivice do povjerioca ili do lica za koje on odgovara,1016 naknada se smanjuje srazmjerno. Ova odredba se, prema tome, odnosi na ponaanje povjerioca kojim je doprinio povredi ugovora od strane dunika. Ona je dosta slina ve pomenutoj normi koja se odnosi na ponaanje povjerioca nakon to je dunik prekrio ugovor i obje odredbe su, u osnovi, etikog karaktera.1017 Do smanjenja naknade tete dolazi ako su radnja ili propust povjerioca takvi da mu se to moe pripisati u krivicu. Poto zakon ne govori izriito o kojem stepenu krivice se radi, povjerilac je odgovoran ako je uestvovao u teti sa namjerom ili grubom nepanjom. Krivica povjerioca se uzima u obzir samo ako se dunik na nju pozove i na duniku lei teret dokazivanja da ona postoji. Inae, povjerilac moe na razne naine doprinijeti povredi ugovora. Primjera radi, oteeni je i sam djelimino skrivio svoju tetu ako je graenje povjerio licu za iju je nestrunost znao ili je za nju, da je upotrebio uobiajenu panju, mogao znati,1018a nosilac tedne knjiice koji nije blagovremeno prijavio njen nestanak doprinio je nastanku tete koja mu je prouzrokovana time to je banka isplatila ulog na tednju treem licu1019 i tome slino. Dunik e biti djelimino osloboen od odgovornosti ako je za tetu koja je uzrokovana povredom obaveze samo djelimino kriv povjerilac ili lice za koje on odgovara, dok e biti potpuno osloboen od odgovornosti ako su ta lica u cjelosti kriva za tetu koja je nastala .1020 1021 U sluaju kada se ne moe pouzdano utvrditi koliko je povjerilac uistinu
lanovi 154-209. ZOO. Kako povjerilac moe uticati na smanjenje ili iskljuenje obaveza dunika na naknadu tete zbog povrede ugovora v. I. Jankovec, Uticaj ponaanja poverioca na odmeravanje naknade tete zbog povrede ugovora, u Naela evropskog ugovornog prava i jugoslovensko pravo, Prilog harmonizaciji domaeg zakonodavstva, Kragujevac, 2001, str. 247-255. U ovom lanku se i ukazuje kako se u prijedlozima za harmonizaciju evropskog ugovornog prava (Unidroit principi meunarodnih trgovinskih ugovora iz 1994. i Principi evropskog prava o ugovorima koji su pripremljeni 1998. godine u okviru Evropske unije) predlae da bude ureeno ovo pitanje. 1015 lan 267. 1016 Npr. punomonik povjerioca, radnik povjerioca i tome slino. 1017 Te odredbe su preuzete iz Skice za zakonik o obligacijama i ugovorima-lanovi 211. stav 4 i 212. Vidjeti: M. Konstantinovi, Obligacije i ugovori-Skica za zakonik o obligacijama i ugovorima, Beograd, 1969. 1018 Vrhovni sud Hrvatske, G 2184/78 od 28.03.1979. Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, broj 15, odluka broj 146. I OGZ je u paragrafu 1299 propisivao da ako je onaj ko je strunjaku povjerio posao znao sa njegovu neumjenost, ili je to mogao znati da je upotrebio obinu panju, da tada nemar pada i njemu na teret. 1019 Vrhovni sud Hrvatske, Rev 526/80 od 15.04.1980, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, broj 17, odluka broj 61. 1020 "Kupac nema pravo na naknadu tete uzrokovane neispunjenjem ugovora od prodavca, jer prodavac nije predao prodanu stvar kupcu zato to je kupac odbio platiti kupovnu cijenu prije predaje stvari, kako je to bilo ugovoreno" - Vrhovni sud Makedonije, Rev 33/82 od 3.02.1982., Privreda i pravo, br. 5-6/85, str. 324.
1014 1013

143

doprinio nastanku ili poveanju tete, postoji miljenje da ovako utvrenu tetu treba podijeliti na jednake dijelove.1022 Meutim, po naem miljenju, u takvim situacijama sud treba da dosudi naknadu imajui u vidu sve esencijalne okolnosti konkretnog sluaja, shodno odredbama o naknadi vanugovorne tete.1023 1024 Sve ovo ne znai da neskrivljena radnja povjerioca zbog koje je dolo zbog nastanka ili poveanja tete, nije bez znaaja za odnose izmeu povjerioca i dunika povodom povrede ugovora. Logino je da se dunik oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao da ispuni svoju obavezu, odnosno da je zakasnio sa ispunjenjem obaveze zbog okolnosti nastalih poslije zakljuenja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei,1025 bez obzira to se radi o takvoj povjerioevoj radnji koja mu se ne moe pripisati u krivicu. 7. Zakljuak Ugovorna odgovornost se zasniva na povredi neke postojee obaveze i spada u privatnu sferu povjerioca i dunika, a dunik odgovara samo po subjektivnom kriterijumu pretpostavljene krivice. To znai da povjerilac, koji trai naknadu tete po pravilima o ugovornoj odgovornosti, ne mora da dokazuje krivicu dunika za nastalu tetu, jer se dunikova krivica pretpostavlja. Povjerilac samo treba da dokae da je pretrpio tetu i da postoji uzrona veza izmeu te tete i povrede obaveze od strane dunika. Kod ove odgovornosti dunik je duan da naknadi povjeriocu samo onu tetu koju je u vrijeme zakljuenja ugovora morao predvidjeti kao mogue posljedice povrede ugovora, s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate, a samo izuzetno, u sluaju prevare ili namjernog neispunjenja i neispunjenja zbog krajnje nepanje, cjelokupnu tetu bez obzira to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. Elaborirajui iznesena pravila o utvrivanju obima naknade ugovorne tete moe se primjetiti da nije predviena mogunost sniavanja ve utvrenog konanog obima tete, kada se imaju u vidu materijalno stanje povjerioca i dunika, a teta nije prouzrokovana ni namjerno ni krajnjom nepanjom, kao to je to sluaj kod vanugovorne odgovornosti.1026 Ovo je zbog toga to je ugovorna odgovornost za tetu takva odgovornost koja postoji zbog povrede saglasnosti volja ugovornih strana i to dosuena naknada tete treba u potpunosti nadoknaditi vrijednost one dunikove radnje koja je bila predmet povrijeenog obligacionog odnosa. teta koja nastane povredom obaveze moe biti posljedica i ponaanja koje se moe pripisati u krivicu povjeriocu ili licu za koje on odgovara i tada dunik ima pravo na srazmjerno smanjenje naknade. U ovakvim sluajevima na duniku lei teret dokazivanja krivice tih lica, a koji dio tete potie od povjerioeve radnje ocjenjuje sud, imajui u vidu sve bitne okolnosti konkretnog sluaja.

Neki autori izraavaju stav da primjenom lana 267. ZOO ne moe doi do potpunog oslobaanja dunika od odgovornosti ve samo do smanjenja naknade v. npr. Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori B. Blagojevi i V. Krulj, Beograd, 1983., str. 942. 1022 Komentar Zakona o obligacionim odnosima, redaktori B. Blagojevi i V. Krulj, I knjiga, Beograd, 1993, str. 942. 1023 lan 192. stav 2. ZOO. 1024 Slino i: Komentar Zakona o obligacionim odnosima, glavni redaktor S. Perovi, op. cit, str. 623; 1025 Ve citirani lan 263. ZOO. 1026 lan 191. ZOO.

1021

144

MIRENJE BRANIH SUPRUNIKA KROZ PRIZMU ODREDABA PORODINOG ZAKONA REPUBLIKE SRPSKE

1. Uvod Princip zatite porodice kao zajednice, a time i institucije braka na kome ona poiva, pojavio se u teoriji i praksi kada je postalo oito, posebno na osnovu demografskih pokazatelja, da se porodica nalazi u krizi.1027 U savremenom svijetu oigledna je tendencija porasta broja razvedenih brakova i znaaj tog problema neprestano raste. Ovo je logina posljedica promjene naina ivota, urbanizacije, ekonomskog progresa, te novih ivotnih navika i shvatanja.1028 Brakorazvodnom postupku kod nas prethodi odvojeni postupak radi pokuaja mirenja branih suprunika koji je posljedica ustavnog i zakonskog naela da drutvo maksimalno obezbjeuje zatitu porodice.1029 Radi se o veoma osobenom postupku koji , u tenji da se razvod braka to vie humanizuje, ima posebnu ulogu.1030 Inae,institut mirenja u bivoj Jugoslaviji se u praksi nije pokazao efikasnim. Prvobitno je bio normiran odredbom lana 80. Osnovnog zakona o braku iz 1946. godine. Taj lan je derogiran lanovima 402-404. Zakona o parninom postupku iz 1956. godine koji su mirenje detaljnije regulisali. Od donoenja Ustava SFRJ iz 1974. godine1031 federacija vie nije ureivala pravila postupka u branim i paternitetskim sporovima i od tada je to spadalo u
O naelima o porodici, definiciji porodice i pravnoj tipologiji porodice v. M. Mladenovi, S. Stjepanovi i M. ivanovi, Porodino pravo, Srpsko Sarajevo, 2003, str. 30-32. 1028 O razvodu braka u pozitivnom pravu v. M. Mladenovi, S. Stjepanovi i M. ivanovi, op.cit., str. 172-179. 1029 Vidjeti lan 36. Ustava Republike Srpske i lan 3. Porodinog zakona Republike Srpske. 1030 O postupku mirenja v. S. Triva, Pokuaj mirenja u branom sporu, Anali Pravnog fakulteta u Beogradu, broj 2/59, str. 175; B. Eisner, Porodino pravo, Zagreb, 1950, str. 106; A. Prokop, Komentar Osnovnom zakonu o braku, II, Zagreb, 1960, str.406-408; V. Baki, Porodino pravo, Beograd, 1977, str. 187-188; M. izmovi, Postupak u branim sporovima, NIO "Poslovna politika", Beograd, 1985, str. 135-136; M. Alini i A. Bakari, Porodino pravo, Zagreb, 1989, str. 89-92; M. Mladenovi, Porodino pravo u Jugoslaviji, Beograd, 1991, str. 275-276; I. Babi, Komentar Porodinog zakona, Sarajevo, 1990, str. 179-186. i N. Tralji i S. Bubi, Porodino pravo, Sarajevo, 1998, str. 85-87. 1031 lan 281. stav 1. taka 12.
1027

145

domen republike, odnosno pokrajinske legislative. Zbog toga se u Zakonu o parninom postupku iz 1976. godine nisu nalazile norme o mirenju branih drugova. Porodinim zakonom SR Bosne i Hercegovine1032 u ovoj bivoj socijalistikoj republici je prvi put cjelovitije ureena oblast porodinih odnosa. Mirenje je propisano lanovima 61-67. tog zakona i ovaj posao je povjeren organima starateljstva. To je bio pokuaj da se, za razliku od saveznog zakonodavstva, mirenju da novi kvalitet i naroita dimenzija. Predsjednik vijea, odnosno sudija koji je do tada provodio ovaj postupak se uglavnom zadravao na pokuaju da brani drugovi sami preu preko uzroka svojih nesuglasica, ali delikatnije zadatke nije bio u stanju da obavi. Zato je prenoenje nadlenosti sa sudova na organe starateljstva imalo za cilj da se u ovaj postupak ukljue upravo struno osposobljene osobe, poput socijalnih radnika, ljekara, pedagoga, psihologa i tome slino. Meutim, osnovna slabost tih odredbi je bila u tome to je odazivanje mirenju bilo predvieno samo kao mogunost, a ne i kao obaveza branih drugova i time je mirenje bilo znaajno devalvirano. Odredba da se izostanak sa roita izjednaava sa neuspjelim mirenjem upravo je odgovarala tuitelju, koji se nije pojavljivao na roitu, a starateljski organ nije imao mogunost da pokua da postigne pomirenje. 2. Mirenje prema odredbama Porodinog zakona Republike Srpske (Porodinog zakona)1033 Novo porodino zakonodavstvo u Republici Srpskoj odraava nesumnjivo interes drutva za brak i porodicu i nastoji da suprunicima, pogotovo onima sa maloljetnom djecom, ustanovom mirenja pomogne u trenutku najintenzivnije brane krize.1034 Mirenje branih suprunika moe imati veoma korisne efekte i u ovom postupku oni imaju priliku da seriozno razmotre da li je za njih i njihovu djecu razvod braka u odreenom momentu zaista najbolje rjeenje. Pokuaj mirenja provodi organ starateljstva,1035 jer u njemu djeluje itav niz strunjaka raznih profila koji moe kompetentno da pomogne suprunicima da steknu objektivan uvid u stanje njihovih branih odnosa.Primjena strunih metoda i postupaka koja se zasniva na integrativnom pristupu u timskom radu raznorodnih strunjaka omoguava da se postigne kvalitetan sporazum o ophoenju prema zajednikoj djeci radi bolje zatite interesa maloljetnika.Ovaj organ ima obavezu da se maksimalno zaloi za mirenje onih supruga iji odnosi nisu nepovratno i duboko uniteni i na taj nain se tite i interesi zajednike djece. Sigurno da cilj tog postupka nije da se povue zahtjev u situaciji kada je brana zajednica izgubila svaki ljudski i drutveni smisao, jer e se ti partneri, u pravilu, brzo nai u slinoj situaciji. Potpuno promaena brana veza, bez meusobnog potovanja, esto obiljeena burnim svaama je svakako loiji milje za razvitak djetetove linosti nego ivot uz samo jednog roditelja.1036 Pored stvarne nadlenosti starateljskog organa,1037 normirana je i njegova mjesna nadlenost tako to je za mirenje nadlean onaj organ na ijem podruju tueni ima prebivalite, odnosno boravite ili gdje su suprunici imali svoje posljednje zajedniko

Slubeni list SR BiH br. 21/79 i 44/89. Objavljen u Sl. glasniku RS br. 54/02. 1034 O tome: D. Medi, Postupak radi pokuaja mirenja branih drugova kroz prizmu odredaba Porodinog zakona Republike Srpske, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2003, str. 317-323. 1035 O pojmu organa starateljstva v. M. Mladenovi, S. Stjepanovi i M. ivanovi, op.cit., str. 340. 1036 Vidi: A. Bakari-Mihanovi, Pokuaj mirenja branih drugova u vezi s postupkom za razvod braka u novom zakonodavstvu SFRJ, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 1-2/78, str. 38. 1037 lan 57. Porodinog zakona.
1033

1032

146

prebivalite.1038 Faktiki, izbor suda za suenje o razvodu braka odreuje i mjesnu nadlenost starateljskog organa. Postupak mirenja se provodi na sljedei nain: Starateljski organ zakazuje roite za pokuaj mirenja na koje poziva lino oba suprunika u roku od 30 dana od dana pokretanja postupka. Ovo naravno podrazumijeva primjenu procesnih odredaba o obaveznom linom dostavljanju poziva. Punomonici na tom roitu ne mogu zastupati suprunike niti ovom roitu prisustvovati,1039 to je sasvim razumljivo kada se ima u vidu sadraj i priroda postupka. Svrha ovog roita, a i cijelog postupka mirenja je u tome da se stranke detaljno ispitaju o uzrocima koji su doveli do poremeaja u njihovim odnosima i nastojanje da se to po mogunosti otkloni, te brani suprunici izmire. Organ starateljstva mora da utvrdi i u kakvim uslovima za ivot i razvoj se nalaze zajednika djeca i to treba da mu olaka rad u eventualnom kasnijem postupku razvoda braka pred sudom. Naime, starateljski organ obavezno uestvuje u postupku u kome se rjeava o zatiti, vaspitanju i izdravanju djece1040 i tada ima procesni poloaj stranke.1041 Zakon predvia da se suprunicima moe preporuiti da se obrate savjetovalitima ili drugim ustanovama koje mogu dati potrebne savjete.1042 Ova preporuka je bitna posebno za one starateljske organe koji nisu adekvatno opremljeni i nemaju kompletnu ekipu strunih lica koji im mogu pomoi u utvrivanju svih relevantnih injenica. Ukoliko suprunici ili onaj brani drug koji namjerava da podnese tubu za razvod braka izostanu sa roita za pokuaj mirenja postupak e se obustaviti. Ako nakon obustave bude podnesena tuba ili zajedniki prijedlog za razvod braka , sud e ga odbaciti.1043 Ovo je bitna novina u odnosu na raniji propis (Porodini zakon SR BiH) koji je u takvom sluaju, kao to smo ve istakli, propisivao da mirenje nije uspjelo,1044 to je omoguavalo tuitelju da se na roitu ne pojavljuje, bez ikakvih sankcija. U takvim prilikama starateljski organ nije imao mogunost da pokua pomiriti brane drugove, to nije bilo dobro rjeenje, jer je upravo ovaj organ, kao specijalizovana institucija, najpogodniji da pokua da se postigne kompromis, te rjeenje u vezi malodobne djece.1045 Prema odredbama Porodinog zakona odazivanje roitu za pokuaj mirenja nije samo mogunost nego i obaveza suprunika (ukoliko e oba podnijeti zajedniki prijedlog za razvod braka) odnosno onog branog druga koji namjerava podii tubu za razvod braka, pa izostanak dovodi do sankcije da e podnesena tuba ili zajedniki prijedlog za razvod braka biti odbaeni. Nije predviena nikakva sankcija za sluaj da se na poziv starateljskog organa ne odazove onaj brani drug koji e u sudskom postupku biti u poloaju tuene strane. On svojim pasivnim stavom skrauje postupak pred starateljskim organom i ubrzava podnoenje tube za razvod braka, a za njega se nije mogla predvidjeti eventualna kazna, jer bi to tuitelja onemoguilo u ostvarenju njegovog prava na razvod.1046 Predstavnik
lan 58. Porodinog zakona. lan 59. Porodinog zakona. 1040 lan 73. stav 1. Porodinog zakona. 1041 Takva odredba je bila i u Porodinom zakonu SR BiH (lan 76. stav 1.). Razumljivo je da se u tom pravcu kretala i sudska praksa: "U sporu u kojem se odluuje o povjeravanju malodobne djece na zatitu i vaspitanje nadleni centar za socijalni rad ima procesni poloaj koji je analogan poloaju parnine stranke, pa stoga, ako je sud nezakonitim postupanjem (proputanjem dostavljanja i sl.) uskratio mogunost centru za socijalni rad da raspravlja, takvim propustom je poinjena bitna povreda odredaba parninog postupka" - Vrhovni sud BiH, Rev-133/82 od 15.6.1982, Bilten Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 3/82. 1042 lan 60. stav 1. Porodinog zakona. 1043 lan 60. stav 2. i 4. Porodinog zakona. 1044 lan 63. stav 2. Porodinog zakona SR BiH. 1045 Slino i: N. Tralji i S. Bubi, op. cit., str. 86. 1046 Prijetnja privoenjem ili novanom kaznom se nije mogla odrediti, jer bi to bilo u koliziji sa smislom ovog postupka.
1039 1038

147

organa starateljstva moe razgovarati sa njim izvan slubenih prostorija ako okolnosti sluaja to nuno iziskuju.Prema tome, obustava postupka radi pokuaja mirenja predstavlja efikasno sredstvo kojim se omoguava obavezno odazivanje na poziv oba suprunika koji namjeravaju podnijeti zajedniki prijedlog za razvod braka, odnosno bar onog koji eli podnijeti tubu . Samo odbacivanje tube znai da se ne moe voditi parnica za razvod braka, pa se postupak radi pokuaja mirenja za potencijalne tuitelje sada oigledno ne isplati izbjegavati. U sluaju da na roitu za pokuaj mirenja ne doe do izmirenja, a postoje izgledi da se to desi, moe se odrediti novo roite.1047 Organ starateljstva u ovom postupku e zbog interesa djece nastojati da se suprunici sporazumiju o njihovoj zatiti, vaspitanju i izdravanju,1048 zatim o supruanskom izdravanju, podjeli zajednike imovine, vraanju poklona i svim drugim pitanjima od znaaja za suprunike, njihovu maloljetnu djecu i branu i porodinu zajednicu koja se gasi.1049 Imajui u vidu da ovaj organ uestvuje u postupku prevashodno radi zatite interesa djece, eventualni sporazum mora odgovarati njihovim potrebama. U zakonu nije jasno istaknuto kakvu pravnu snagu, odnosno dejstvo e takav sporazum imati.1050 O samom roitu za pokuaj mirenja starateljski organ treba da sastavi zapisnik. On e sadravati izjave suprunika da su se izmirili, odnosno da mirenje nije uspjelo, kao i navedeni sporazum, ako je do njega dolo. Nakon itanja, stranke potpisuju zapisnik, a svakom supruniku se dostavlja njegov ovjereni prepis.1051 Obaveza organa starateljstva je da ovaj postupak to prije provede, a krajnji rok iznosi dva mjeseca.1052 Pravilo je da sudskom postupku za razvod braka prethodi postupak radi pokuaja mirenja pred starateljskim organom, osim u sluaju kad se parnica pokree zahtjevom za sporazumni razvod . No, u nekim situacijama postoje izuzetne okolnosti zbog kojih je nemogue ili oteano voenje ovog postupka. Tako, organ starateljstva, izuzetno nije ni duan da zakae roite za pokuaj mirenja u sljedeim sluajevima: - ako je boravite jednog od branih suprunika nepoznato najmanje est mjeseci, - ako je jedan od branih suprunika nesposoban za rasuivanje i - ako jedan ili oba brana suprunika ive u inostranstvu, o emu e obavijestiti suprunika, radi podnoenja tube sudu.1053 injenicu da je boravite jednog od branih drugova nepoznato, organ starateljstva mora pouzdano da utvrdi. U takvom sluaju nije dovoljno da je samo dostavlja na pozivu konstatovao da je stranka nepoznata ili da je odselila, ve je ovo potrebno sa sigurnou utvrditi uzimanjem izjave od drugog branog druga, provjerom kod nadlenog ministarstva unutranjih poslova i drugih organa uprave ili na drugi pogodan i dostupan nain. Brani drug je nesposoban za rasuivanje ako mu je pravosnanom odlukom suda djelimino ili u potpunosti oduzeta poslovna sposobnost.1054 Isto tako, kao takvo lice se smatra i lice protiv koga je pokrenut postupak kod suda za oduzimanje ili ogranienje poslovne sposobnosti, jer je to u njegovom interesu. Takoe, kao nesposobno lice smatrae se i ono za koje postoje dokazi iz kojih se to moe zakljuiti (nalaz i miljenje sa neuropsihijatrijske klinike ili druge zdravstvene ustanove), iako u pogledu njega nije pokrenut postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti. Brani drug ivi u inostranstvu kada u stranoj zemlji boravi vie mjeseci i, po
lan 60. stav 3. Porodinog zakona . Ovaj sporazum, na neki nain,ipak predstavlja garanciju da e roditelji i nakon razvoda braka meusobno saraivati i svoje interese podrediti interesima djece. 1049 lan 61. Porodinog zakona. 1050 Porodini zakon (Slubeni glasnik Republike Srpske, br. 54/02) sa predgovorom prof. dr Branka Moraita, Banja Luka, 2003, str. 20. 1051 lan 62. stav 1. i 2. Porodinog zakona. 1052 lan 62. stav 3. Porodinog zakona. 1053 lan 63. Porodinog zakona. 1054 lan 209. stav 1. Porodinog zakona.
1048 1047

148

pravilu, ima stalnu i poznatu adresu. S druge strane odlaskom na privremeni rad u drugu dravu on ne gubi svoje dotadanje prebivalite i u inostranstvu se, tada, nalazi samo njegovo boravite.1055 Ukoliko se u postupku pred starateljskim organom brani drugovi pomire, zahtjev za ponovni postupak ne mogu podnijeti u roku od est mjeseci od dana uruenja zapisnika .1056 I ovo je novina u odnosu na dosadanja rjeenja koja e, po naem miljenju, u praksi potvrditi svrhu svog postojanja tako to e se broj postupaka za razvod braka smanjiti. Ako je ve jednom dolo do izmirenja, to najee ipak pokazuje da odnosi izmeu suprunika nisu poremeeni do te mjere da je razvod njihovog braka jedino i najbolje rjeenje. U sluaju da mirenje pred starateljskim organom nije uspjelo, suprunici mogu podnijeti tubu, odnosno zajedniki prijedlog za razvod braka, sa zapisnikom o neuspjelom pokuaju mirenja, u roku od est mjeseci od dana prijema zapisnika . Poslije proteka ovog roka mora se pokrenuti novi postupak mirenja.1057 Smatramo da je i ova novina korisna i praktina, jer protekom roka od est mjeseci moe da doe do novih situacija i odnosa koje starateljski organ nije mogao da ima u vidu i da cijeni u postupku koji je vodio. 3. Zakljuak Analizom svega izloenog, lako se moe zakljuiti da je institutu mirenju branih suprunika u Porodinom zakonu dat mnogo vei znaaj nego to ga je on imao po ranijim propisima.Provoenje postupka mirenja sada je procesna pretpostavka za pokretanje parnice radi razvoda braka.To je potpuno opravdano, jer se radi o veoma suptilnom i delikatnom postupku, koji pokuava da sauva brak kao instituciju na kojoj poiva porodica, koja je osnovna elija svakog drutva. Sasvim je razumljivo da je mirenje posebno znaajno sa mnogo bitnih aspekata. U tom postupku se razgovara sa suprunicima o tekoama u njihovim odnosima, o izgledima da odustanu od razvoda i da pokuaju da nastave branu zajednicu, te o nainu na koji e voditi brigu o zajednikoj djeci ako do razvoda ipak doe. Ovaj specifini postupak,kao to smo naveli, vodi specijalizovani organ - organ starateljstva koji koristi dostignua moderne nauke u mnogim oblastima i ima na raspolaganju itav tim strunjaka razliitih profila koji mnogo uspjenije mogu da obave taj kompleksni zadatak od samog sudije, kome to u najveem broju sluajeva nije polazilo za rukom. I u situaciji kad nema realnih izgleda da doe do nastavka brane zajednice, postupak ima svoje puno opravdanje, jer se u njemu ini sve to je objektivno mogue da se dotadanji suprunici ne razilaze kao neprijatelji, a posebno da zbog meusobne netrpeljivosti ne zaborave interese svoje malodobne djece.Jasno je da razvod braka donosi promjenu naina i uslova ivota i za suprunike i za njihovu malodobnu djecu,pa je u zajednikom interesu da se za te promjene to bolje pripreme. Iskustvo je pokazalo promaenost postupka mirenja ako ga zakon regulie samo kao formalnost i ako omoguuje da brakorazvodna parnica pone bez prethodnog pokuaja dogovora, pa su zbog toga u tom pogledu i propisane navedene novine.. Nema nikakve dileme da u budunosti mirenju treba dati onaj znaaj i mjesto koje uistinu zasluuje, jer razvod braka nesumnjivo spada u red izuzetno znaajnih drutvenih problema i kod nas, a i u cijelom savremenom svijetu.

1055 1056

O tome i: I. Babi, op. cit. str. 186. lan 64. stav 1. Porodinog zakona. 1057 lan 64. stav 2. i 3. Porodinog zakona.

149

REFORMA PARNINOG POSTUPKA U BOSNI I HERCEGOVINI 1. Uvod Parnini postupak je opta, redovna i osnovna metoda zatite ugroenih ili povrijeenih subjektivnih graanskih prava, koju prua dravna pravosudna organizacija. Stoga se parnini postupak oznaava kao redovni put pravne zatite u podruju graansko pravnih odnosa.1058 Sve do donoenja novih procesnih zakona koji normiraju parnini postupak iz 2003. godine, u Republici Srpskoj se primjenjivao bivi jugoslovenski Zakon o parninom postipku iz 1977. godine sa naknadnim izmjenama i dopunama,1059 a u Federaciji Bosne i Hercegovine Zakon o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine,1060 koji su imali veoma sline odredbe.1061 Sudovi u svom radu do tada nisu bili dovoljno efikasni, to se odraavalo na sve sfere drutvenog ivota, pa se ukazivala potreba revizije itavog niza instituta. Bilo je neophodno da se uvae prijedlozi i sugestije sudske prakse izraeni kao rezultat dugogodinjih iskustava, a morala se uzeti u obzir i specifina situacija koja je u Bosni i Hercegovini nastala stupanjem na snagu Opteg okvirnog sporazuma za mir i inkorporisanjem Evropske konvencije za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u na pravni sistem.1062
S.Triva, V.Belajec i M.Dika, Graansko parnicno procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 3. Zakon o parninom postupku, Slubeni list SFRJ br. 4/77, 36/77, 36/80, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, Slubeni glasnik RS br. 17/93, 14/94, 32/94. 1060 Slubene novine Federacije BiH br. 42/98 i 3/99. Ovim zakonom su, u naelu, preuzeta rjeenja do tada vaeeg parninog postupka, s tim to su izvrena odreena terminoloka usklaivanja, a u manjoj mjeri izmijenjeni neki instituti. 1061 Podsjeamo da je nae dotadanje graansko-procesno pravo, ustvari, poivalo na postavkama poznatog Kleinovog austrijskog zakona iz 1895. godine koji je ocjenjen kao najbolje zakonodavno djelo te vrste u Evropi svoga vremena, ali da je proteklo vie od jednog vijeka u kome se znaajno promijenilo drutvo i uopte svijest ljudi, kao i sav socijalni milje u kome se ova pravila primjenjuju. 1062 Posebno je interesantna primjena lana 6. ove Konvencije koji se odnosi na pravo na pravino suenje. O zahtjevu razumnog roka iz pomenutog lana Konvencije v. G. Stankovi i N. Petrui, Novine u graanskom procesnom pravu, Ni, 2005, str. 28-29; Lj. Velji, Zatita prava na suenje u razumnom roku, Pravni ivot, br. 12/05, str. 139-151; S. urkovi, lan 6. zahtjev razumnog roka, Bilten Okrunog suda u Banjoj Luci, br. 2,3,4/06, str. 143-146; M. Ninkovi, Pravo na pravino suenje u razumnom roku, Pravni ivot, br. 12/06, str. 97-104;N. Radonji, Suenje u razumnom roku, Pravni ivot, br. 12/06, str. 105-110.
1059 1058

150

Takoe, trebalo je imati u vidu i to da globalni civilizacijski, posebno vrtoglavi tehniki i tehnoloki razvoj determinie i modernizaciju procesnog prava, koje nuno mora da odraava kvalitete vremena u kome ivimo.1063 Zbog toga se u Bosni i Hercegovini stalo na stanovite da je potrebno izvriti temeljitu reformu graanskog procesnog prava u okviru cjelokupne transformacije pravosua i jaanja njegovog autoriteta i nezavisnosti, u kontekstu izraene elje za afirmacijom pravne drave uopte. Radi ostvarenja ovih ciljeva, novim zakonima u domenu funkcionalnog procesnog prava redizajnirani su mnogi procesni instituti i kreiran veliki broj novih pravila. U nastojanju da povea efikasnost u rjeavanju predmeta iz ove oblasti zakonodavac je uinio niz raznovrsnih intervencija, kako bi strankama suzio manevarski prostor za opstrukciju i odugovlaenje postupka. Novo parnino procesno zakonodavstvo otjelotvoreno je, prije svega, u Zakonu o parninom postupku Republike Srpske (ZPP RS)1064 i Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZPP Federacije BiH),1065 ije su odredbe gotovo identine,1066 pa emo ih zato razmatrati istovremeno.1067 Pored ovih zakona, donesen je i Zakon o parninom postupku pred Sudom BiH,1068 kao i Zakon o parninom postupku Brko Distrikta Bosne i Hercegovine,1069 kojima se u ovom radu neemo posebno baviti.1070 2. Sistematika zakona ZPP RS i ZPP Federacije BiH imaju po 461 lan i sastoje se iz 6 djelova.
Potvrdu takvog pristupa odavno su potvrdile i teme Osme svjetske konferencije o procesnom pravu, koja je odrana u Utrehtu od 24-28.8.1987. godine. 1064 Slubeni glasnik RS br. 58/03, 85/03 i 74/05. 1065 Slubene novine Federacije BiH br. 53/03. 1066 Ostvaren je najvei mogui stepen usklaenosti ovih zakona, pa je na jedinstven nain graanima obezbjeena zatita i ostvarivanje njihovih prava pred sudovima u BiH. 1067 ire o tome: D. Medi, Osvrt na Zakon o parninom postupku Republike Srpske, Pravni ivot, br. 12/03, str. 127-140; R. Rai, Osvrt na Zakon o parninom postupku Republike Srpske, Glasnik Advokatske komore Vojvodine, br. 7-8/03, str. 288; G. Bubi, Vanije novine u Zakonu o parninom postupku Republike Srpske, Pravni savjetnik, br. 12/03, str. 29-40; S. Omanovi ABA CEELI, Udruenje sudija-sudaca u FBiH, Udruenje sudija i tuilaca u RS, u saradnji sa Nezavisnom pravosudnom komisijom: Komentari na Nacrte Zakona o parninom postupku i Zakona o izvrnom postupku, Sarajevo 2002; S. Selimovi, Osvrt na Zakon o parninom postupku Federacije BiH, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2004, str. 273-282; Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005; M. Porobi, V. Porobi i J. Porobi, Zakoni o parninom postupku (Federacija BiH, Republika Srpska i Brko Distrikt BiH) sa komentarom i sudskom praksom, Sarajevo, 2004; E. Zeevi, Komentar Zakona o parninom postupku, Sarajevo, 2004. 1068 Slubeni glasnik BiH br. 36/04. 1069 Preieni tekst je objavljen u Slubenom glasniku Brko Distrikta BiH,br. 31/06. 1070 O reformi graanskog procesnog zakonodavstva u Republici Srbiji v. V. Raki-Vodineli, Novo graansko procesno zakonodavstvo u Srbiji, u Novine u graanskim postupcima, Zbornik radova, Beograd, 2005, str. 5-31; V. Petrovi-kero, Novine u Zakonu o parninom postupku, u u Novine u graanskim postupcima, Zbornik radova, Beograd, 2005, str. 33-60. O novom zakonodavstvu iz ove oblasti u Republici Crnoj Gori v. B. uriin i T. Parnall, O nekim rjeenjima novog Zakona o parninom postupku Republike Crne Gore, Pravni ivot, br. 12/04, str. 63-80; M. izmovi, O nekim rjeenjima Zakona o parninom postupku Crne Gore, u Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 203-216. O stanju civilne procedure u Republici Hrvatskoj v. Zakon o parninom postupku redakcijski proieni tekst Zakona s napomenama uz pojedine odredbe (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03 i 88/05), priredio Ivan Miroevi, Zagreb, 2007.
1063

151

Prvi dio ine osnovne odredbe i njima se ureuju naela i nadlenost suda.1071 U drugom dijelu sadrane su odredbe o postupku pred prvostepenim sudom i postupak po pravnim lijekovima.1072 Trei dio propisuje sudske mjere obezbjeenja, koje su iz zakona o izvrnom postupku prebaene u ovaj zakon.1073 etvrti dio sadri opte odredbe, koje se odnose na stranke i njihove zakonske zastupnike, punomonike, jezik u postupku, vrijednost spora, rokove i roita, podneske, dostavu pismena, pregledanje i prepisivanje spisa, suparniare, uestvovanje treih lica u parnici, zapisnike, prekid postupka, trokove postupka, nepotivanje suda i pravnu pomo.1074 U petom dijelu regulisani su posebni postupci posupak u parnicama iz radnih odnosa, postupak u parnicama zbog smetanja posjeda, postupak u sporovima male vrijednosti i postupak pred arbitraom.1075 esti dio se odnosi na prelazne i zavrne odredbe.1076 Promjene u sistematici zakona uinjene su sa namjerom da se to prije uredi tok postupka, a da se ostala opta pitanja reguliu poslije ovih odredbi, to je i uraeno, s tim to zakon prije toka postupka sadri samo odredbe o osnovnim naelima i nadlenosti suda. 3. Osnovna naela Ve u prvom dijelu mogu se vidjeti sutinske razlike u odnosu na ranije zakone iz ove oblasti. Naime, naputeno je naelo materijalne istine1077 i naelo pouavanja neuke stranke,1078 zbog izmjene raspravnog naela, dok se nova naela odnose na reduciranje glavne rasprave i inokosno suenje u prvostepenom postupku.1079 Uvedeno je isto raspravno naelo prema kome je teret za podnoenje procesne grae na strani stranaka u postupku. Njihova obaveza je da iznesu sve injenice koje smatraju relevantnim i da za njih predloe adekvatne dokaze. Sud je u ovom dijelu pasivan i vezan prijedlogom stranaka, a po slubenoj dunosti ne moe da utvruje injenice i izvodi dokaze.1080 Teret iznoenja dovoljnog broja pravno relevantnih injenica iskljuivo je na strankama, tako da e u sluaju neaktivnosti, one snositi negativne posljedice primjene pravila o teretu dokazivanja. Odluka o izvoenju dokaza ostala je u nadlenosti suda.1081 Ovo bi trebalo da doprinese rastereenju sudova, a time i ubrzanju

lanovi 1. do 52. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. lanovi 53. do 267. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1073 lanovi 268. do 290. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1074 lanovi 291. do 418. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1075 lanovi 419. do 453. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1076 lanovi 454. do 461. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1077 Ovo naelo je podrazumijevalo da je sud duan da potpuno i istinito utvrdi sporne injenice od kojih zavisi osnovanost zahtjeva. Pri tome su stranke bile dune da iznesu sve injenice na kojima zasnivaju svoje zahtjeve i da predloe dokaze kojima se one utvruju, a sud je mogao da izvede i dokaze koje stranke nisu predloile ako su ti dokazi bili od znaaja za donoenje odluke. 1078 Istina, moramo konstatovati da se, iako je u osnovnim odredbama isputeno pravilo o obavezi suda da pouava neuku stranku, jer je zakonodavac smatrao da sudiju treba rasteretiti ove dunosti kako bi ostao neutralan u odnosu na stranke, detaljnom analizom novih zakonskih rjeenja moe uoiti da je ovo procesno naelo ipak na vie mjesta detaljno razraeno i konkretizovano. O tome opirno: R. Rai, Pouavanje neuke stranke u novoj parninoj proceduri, Pravni savjetnik, br. 5/04, str. 7-11. 1079 O osnovnim naelima v. R. Aleksi, Novine u Nacrtu ZPP Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar 2003, str. 352-355. 1080 Prema starom naelu: da mihi facta dabo tibi ius (daj mi injenice dau ti pravo). 1081 Odredbe ranijih zakona iz ove oblasti su izriito predviale da dokazivanje obuhvata sve injenice koje su vane za donoenje odluke, te da odluku o tome koji e se dokazi izvesti radi utvrivanja
1072

1071

152

sudskog postupka.1082 Inae, uvoenje isto raspravnog naela je posljedica osnovnih obiljeja i dispozitivne prirode graansko-pravnih odnosa koji se u parnici tite. Izmjenom raspravnog naela znaajno je ojaano i naelo dispozicije, koje se manifestuje u tome to od stranke zavisi da li e sud rjeavati odreeni spor i o emu e se u postupku raspravljati i odluivati. Uloga suda se sada svodi samo na to da obezbijedi uslove za ravnopravnu borbu suprotnih interesa stranaka. Sud vie nema zadatak da utvruje punu, materijalnu istinu ve onu istinu za koju su se stranke opredijelile iznoenjem onih injenica koje im po materijalnom pravu idu u prilog i predlaganjem odgovarajuih dokaza. Ukoliko utvreno injenino stanje ne bude u skladu sa stvarnim stanjem, posljedice za takvu odluku snosie stranke a ne sud.1083 Parnica je konano postala privatna stvar stranaka, a sud je u pravom smislu postao nepristrasni organ koji rjeava njihov sporni odnos.1084 Raspravno naelo je samo izuzetno ogranieno istranim naelom, po kome sud odluuje o utvrivanju bitnih injenica nezavisno od prijedloga stranaka da se te injenice istrauju i dokazuju. Jedini izuzetak prema kome je sud ovlaen da utvrdi i one injenice koje stranke nisu iznijele postoji u sluaju ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizilazi da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne mogu raspolagati.1085 Nedozvoljena raspolaganja stranaka su ona koja su protivna prinudnim propisima. Razumljivo je da je zadrano i naelo kontradiktornosti ili naelo obostranog sasluanja parninih stranaka, kojim se obezbjeuje ravnopravnost stranaka u postupku.1086 Zbog toga je u svim stadijumima postupka svakoj stranci ostavljena mogunost da se izjasni o prijedlozima i zahtjevima protivne strane.1087 Naelo savjesnog korienja procesnim pravima je i dalje zadrano.1088 Ova savjesnost u preduzimanju procesnih radnji u postupku ima karakter pravnog standarda, tako da svi sluajevi korienja procesnim pravima koji se ne mogu podvesti pod taj standard, mogu se kvalifikovati kao vidovi nesavjesnog korienja. Najee stranke svoja procesna prava u toku postupka zloupotrebljavaju radnjama koje su upravljene na njegovo odugovlaenje.1089 Naela usmenosti, neposrednosti, javnosti i slobodne ocjene dokaza su u sutini ostala ista. Jedna od najvanijih novina je u tome da se prvostepeni postupak, u pravilu, sastoji od dva roita i to pripremnog roita i roita za glavnu raspravu.1090 Dakle, ova odredba predstavlja novo naelo reduciranja glavne rasprave i na taj nain e se znatno smanjiti vrijeme trajanja postupka. Intencija je da se kroz pripremno roite i glavnu raspravu obezbijedi koncentracija dokaza kako bi se na ovim roitima i okonao prvostepeni

odlunih injenica donosi sud. Ova odredba je brisana u novim zakonima, ali isto pravilo proizilazi iz ostalih odredaba novih zakona. 1082 Ipak, opravdano moe da se postavi pitanje zato sudija ne moe po slubenoj dunosti da npr. odredi dokaz vjetaenjem ili tome slino, kao to je ureeno u austrijskom i njemakom procesnom pravu. 1083 S. Mulabdi, Odluivanje primjenom pravila o teretu dokazivanja, Pravni savjetnik, br. 1/04, str. 37. 1084 O ulozi suda i stranaka u skupljanju procesnog materijala u Republici Makedoniji v. T. ZoroskaKamilovska, Uloga suda i stranaka u skupljanju procesnog materijala, Pravni ivot, br. 12/04, str. 113126. 1085 lan 7. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1086 O naelu kontradiktornosti ire: A. Gali, Naelo kontradiktornosti u parninom postupku, Pravni ivot, br. 12/05, str. 41-57. 1087 lan 5. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1088 lan 9. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1089 R. Aleksi, Nacrt Zakona o parninom postupku Republike Srpske, Glasnik pravde, br. 10-11/03, str. 234. 1090 lan 11. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

153

postupak.1091 Sve nove odredbe su oigledno u funkciji efikasnosti i ekonominosti postupka i treba znaajno da doprinesu da se strankama pred sudom prui blagovremena zatita. Naelo ekonominosti je, inae, u postupku dolo do punog izraaja, jer je nizom novih odredaba pojaano u znaajnoj mjeri. Primjera radi, novine koje ovome doprinose su: obavezno dostavljanje pismenog odgovora na tubu, koncentracija roita i dokaza, odnosno reduciranje glavne rasprave, obavljanje vjetaenja izmeu pripremnog roita i roita za glavnu raspravu, obavezno dostavljanje pismenog nalaza vjetaka strankama prije odravanja roita za glavnu raspravu, kako bi se stranke pripremile za raspravljanje, mogunost odravanja glavne rasprave odmah nakon zavretka pripremnog roita, znatno ogranienje drugostepenog suda u pogledu ukidanja prvostepene presude i afirmacija glavne rasprave pred drugostepenim sudom itd. U prvostepenom postupku naputeno je naelo zbornosti suenja,1092 jer nisu predviene sudije porotnici, dok u drugostepenom postupku i postupku odluivanja po reviziji sudi vijee od trojice sudija.1093 Mislimo da je ovo dobro rjeenje, jer postojanje sudija porotnika u graanskim postupcima nije pokazalo smisao svoga postojanja. Naime, ove sudije najee nisu bili pravnici i nisu posjedovali adekvatno struno znanje iz ovog domena, tako da je razumljivo da nisu ni mogli da budu od pomoi prilikom donoenja odluka.1094 Porotnici su imali sva prava i dunosti sudije, ali su u praksi predstavljali samo pasivne posmatrae kako bi se udovoljilo propisanoj zakonskoj formi. Na taj nain naelo zbornosti suenja se pretvorilo u svoju suprotnost.1095 Demokratizacija pravosua, kao argument u prilog postojanja institucije porote, oito pogaa princip zakonitosti i sigurno je da predstavlja recidiv prolosti.1096 Novi zakoni su znaajno suzili mogunost zloupotrebe procesnih prava koja su vodila nepotrebnom odugovlaenju postupka.1097 Primjera radi, nove injenice i novi dokazi (beneficium novorum) mogu se iznositi na glavnoj raspravi samo ako ih stranke iz opravdanih razloga nisu mogle iznijeti na pripremnom roitu, a u albi samo ako ih stranke iz opravdanih razloga nisu mogle iznijeti do zakljuenja glavne rasprave pred prvostepenim sudom.1098 Ova odredba treba da sprijei stranke da namjernim iznoenjem injenica i
Poznato je da je prema ranijem zakonima bilo mogue da se odri veliki broj roita i da je to esto dovodilo do zloupotreba i nepotrebnog odugovlaenja postupka. 1092 Komparacije radi, prema Zakonu o parninom postupku Republike Slovenije (Uradni list br. 26/99) u prvostepenom postupku, u pravilu, sudi sudija pojedinac a izuzetno je predvieno vijee za sporove iz porodinih odnosa, o autorskim pravima, pravima iz industrijske svojine i zatiti konkurencije. 1093 lan.13. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Jedini izuzetak se odnosi na odluivanje po prijedlogu za ponavljanje postupka o kome odluku donosi sudija pojedinac drugostepenog suda, a ovo je propisano u cilju vee objektivnosti. 1094 Vidi: M. izmovi, ta treba reformisati u graansko-sudskim postupcima, u Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2003, str. 290. 1095 Ova novina je pozitivno ocijenjena od eksperata Savjeta Evrope. Vidi: G. Kodek, Expert opinion on the Draft Code of Civil Procedure, Strasbourg, 2003, str. 5. 1096 O ueu graana u procesu suenja vidjeti: S.Kamhi i B.Calija, Sistem porote u naoj zemlji i problemi vezani za uece gradana u vrenju pravosua, Sarajevo, 1974; F.ulinovi, Porota u Jugoslaviji, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu br.1-2, god. VI; B.Peri, Sudije porotnici-pravna i politika neutemeljenost teorije o opravdanosti uea u procesu sudovanja, Advokatura, br. 2/99, str. 67. 1097 Prema lanu 10. ZPP RS i ZPP Federacije BiH sud je duan da postupak sprovede bez odugovlaenja i sa to manje trokova i da onemogui svaku zloupotrebu prava koja strankama pripadaju u postupku. 1098 Procjena je da se uvoenjem prekluzije postie koncentracija dokaza. Meutim, ovdje moe da se postavi pitanje da li to ograniava mogunost stranaka da u postupku budu sasluane vidi npr. Ude,
1091

154

predlaganjem dokaza u kasnijoj fazi odugovlae postupak, a doprinosi ostvarenju naela o koncentraciji dokaza i roita. Isto tako, pootrene su posljedice zbog nedolaska na roite. Takoe, kada se podnese prijedlog za izuzee sudije, nema vie zastoja dok se povodom tog prijedloga ne donese odluka, ve se preduzimaju sve procesne radnje kako se postupak ne bi nepotrebno produavao. U albi se vie ne moe isticati prigovor zastare i prigovor radi prebijanja, ukoliko nisu izneseni pred prvostepenim sudom.1099 Smatramo da se radi o korisnim novinama koje e se svakako pozitivno odraziti na efikasnost postupka. Iz istih razloga ukinut je institut mirovanja postupka,1100 a izostavljene su odredbe o ueu treih lica u parnici, osim umjeaa, o postuku izdavanja platnog naloga i o postupku u privrednim sporovima, te o meupresudi i djeliminoj presudi. 4. Postupak pred prvostepenim sudom Tuba je parnina radnja kojom se pokree parnini postupak.1101 Znaajne izmjene pretrpjele su odredbe o sadraju tube, kojima se kao obavezni elementi uvode osnov za nadlenost suda1102 i oznaka vrijednosti spora. 1103 Moramo napomenuti da je predvieno da tuba mora sadravati i pravni osnov zahtjeva, a da e sud postupiti po tubi i kada ga tuitelj nije naveo,1104 to je u oitoj kontradikciji , pa bi to trebalo ispraviti u buduim izmjenama i dopunama zakona.1105
Reforma civilnega pravdnega postopka z vidika ustavnih pravic, Podjetje in delo, 1998., br. 6-7, str. 965. Ipak, miljenja smo da ovakve odredbe nisu u suprotnosti sa tim pravilom. Kao opravdan razlog za kasnije iznoenje novih injenica i dokaza moglo bi se prihvatiti npr. da stranka neke injenice i dokaze ranije nije iznijela, jer se u tadanjem toku postupka jo nisu pokazali kao pravno relevantni. Ako bi se zauzeo suprotan stav to bi ograniilo pravo stranke na sasluanje i smanjilo bi kvalitet pravne zatite. O tome i: A. Galic, Novosti u slovenskom Zakonu o parninom postupku, str. 7, referat podnesen na seminaru odranom na Bjelanici 29-30.6.2001. pod nazivom: Reforma parninog postupka, iz arhive autora. 1099 Izjavljivanje pravnih lijekova sigurno utie na odugovlaenje postupka. 1100 Zbog postojanja ovog instituta postupak je mogao trajati godinama, a tuitelj je vie puta mogao da trai nastavak postupka, to je bilo od uticaja na efikasnost postupanja. 1101 Vidi: B: Kuec, Tuba-pravno sredstvo u svjetlu graansko-procesnog prava i efekt tube u preliminarnom parninom postupku, Pravni savjetnik, br. 10/05, str.7-26. 1102 Ta odredba u praksi moe da izazove odreene nedoumice, jer se zakoni ne izjanjavaju na koju vrstu nadlenosti se ona odnosi mjesnu, stvarnu ili apsolutnu. Mislimo da bi zbog toga u tubi trebalo navesti osnov za svaku od ovih vrsta nadlenosti, mada je stvarna nadlenost ve odreena drugim zakonima. 1103 Ovo je uvedeno zbog toga to su se, do sada, javljali problemi u sluajevima kada u tubi nije bila odreena vrijednost predmeta spora, a ona je bitna za odreivanje vrste postupka, zatim za obraun trokova postupka, te za odreivanje visine sudske takse. O vrijednosti spora ire: A. Mehmedagi, Vrijednost spora, ZIPS, br. 1105-1106/07, str. 22-25. Prema slovenakom Zakonu o parninom postupku obligatorni dio tube, pored naznake vrijednosti spora, ini i dokaz o plaanju sudske takse na tubu, a ukoliko taksa ni poslije opomene nije plaena, presumpcija je da tuitelj povlai tubu. 1104 lan 53. stav 2. i 4. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1105 Isto tako, postoji kolizija i izmeu lanova 16. stav 1, 17. i 60. stav 5. s jedne strane i lana 221. s druge strane. Naime, lanom 16. stav 1. propisano je da sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li rjeavanje spora spada u sudsku nadlenost, lan 17. regulie da svaki sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi na svoju stvarnu nadlenost, dok lan 60. stav 5. odreuje da sud u toku cijelog postupka po slubenoj dunosti pazi da li ve tee druga parnica o istom zahtjevu meu istim strankama pred sudom u BiH. S druge strane, odredbom lana 221. zakona propisano je da drugostepeni sud ispituje prvostepenu presudu u onom dijelu u kome se pobija albom i granicama

155

Zakonima je propisano da e se, u sluaju isticanja vie tubenih zahtjeva u jednoj tubi, za koje sud ocjeni da ne doprinose ekonominosti postupka, najkasnije na pripremnom roitu donijeti rjeenje o razdvajanju postupka, 1106 dok rjeavanje o tubenom zahtjevu kod supsidijarnog (eventualnog) zahtjeva nije uslovljeno pravosnanom odlukom u odnosu na zahtjev koji se odbija. to se tie preinaenja tube, kao dispozitivne parnine radnje tuitelja, sada se predviaju drugaiji uslovi, a posebno se ograniava faza postupka u kojoj se tuba moe preinaiti. Tuitelj moe preinaiti tubu najkasnije do zavretka pripremnog roita, a do zakljuenja glavne rasprave samo uz pristanak tuenog i ako sud ocjeni da to preinaenje nije usmjereno na odugovlaenje postupka.1107 Sud e u ovom sluaju ipak dozvoliti preinaenje, i pored protivljenja tuenog, pod uslovom da tuitelj bez svoje krivice nije mogao tubu preinaiti ranije,1108 a da je tueni u mogunosti da raspravlja po preinaenoj tubi bez odlaganja glavne rasprave.1109 Preinaiti se mogu svi bitni elementi tube koji odreuju njen identitet.1110 Ratio novih procesnih pravila o objektivnom preinaenju treba traiti u novim okvirima naela procesne ekonomije i efikasnosti.1111 Pripreme za glavnu raspravu obuhvataju prethodno ispitivanje tube, dostavu tube tuenom na obavezni odgovor, odravanje pripremnog roita i zakazivanje glavne rasprave. Potpunu i ispravnu tubu sa svim prilozima sud je obavezan da dostavi tuenom na odgovor u roku od 30 dana,1112 a tueni mora da, najkasnije u roku od 30 dana, dostavi sudu pismeni odgovor na tubu.1113 U odgovoru na tubu tueni moe istai mogue procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tubeni zahtjev, te navesti i druge podatke koje mora imati svaki podnesak.1114 Tuba sa prilozima se obavezno dostavlja tuenom da bi se udovoljilo naelu kontradiktornosti. Ukoliko propusti da ovo uradi, sud uskrauje tuenom mogunost da raspravlja pred sudom, a to postupanje je od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude. Podnoenjem odgovora na tubu tueni zauzima aktivni stav u parnici u odnosu na tubeni zahtjev tako da spreava donoenje presude zbog proputanja ako ne doe na pripremno roite ili na prvo roite za glavnu raspravu ukoliko odravanje pripremnog roita nije obavezno.1115 Znaajne novine se odnose na pripremno roite,1116 koje treba da se odri u roku od 30 dana od dana prijema odgovora na tubu. Datum odravanja pripremnog roita sud e, po pravilu, odrediti uz prethodnu konsultaciju sa strankama. Da bi se postigla svrha ovog roita, ono treba biti pripremljeno od strane suda.1117 Odravanje pripremnog roita je obavezno,
razloga navedenih u albi, pazei po slubenoj dunosti na primjenu materijalnog prava i povrede odredaba parninog postupka koje se odnose na stranaku sposobnost i zastupanje. Prema tome, navedene odredbe svakako treba uskladiti, jer svi lanovi zakona moraju imati meusobni sklad i ravnoteu. Mogue rjeenje bi bilo da se u lanovima 16. stav 1, 17. i 60. stav 5. jasno naznai da sud na navedena pitanja pazi tokom prvostepenog, a ne tokom cijelog postupka. 1106 lan 55. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1107 lan 57. stav 1. i 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1108 lan 57. stav 4. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1109 ini se da je ovaj uslov vrlo teko ispuniti. 1110 O tome: M. ivanovi, Preinaenje tube prema novom Zakonu o parninom postupku Republike Srpske, Godinjak Pravnog fakulteta u Banjoj Luci, 2002, str.13-29. 1111 R: Rai, Objektivno preinaenje tube, Pravni savjetnik, br. 7-8/05, str.16. 1112 lan 69. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1113 lan 70. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1114 lan 71. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1115 O tome: S. Mulabdi, Pripremanje glavne rasprave, Pravni savjetnik, br. 6/04, str. 16. 1116 lan 75. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1117 Vidi: A. Nedeljkovi, Pripremno roite u parninom postupku u teoriji i parksi, Pravni ivot, br. 12/02, str. 169-181.

156

osim u sluaju kada sud poslije ispitivanja tube i odgovora na tubu utvrdi da meu strankama nema spornih injenica ili da zbog jednostavnosti spora odravanje pripremnog roita nije potrebno.1118 Koncentracija procesne grae mora se izvriti, u pravilu, najkasnije na pripremnom roitu kada za stranke nastupa prekluzija. Sud e prema rezultatima raspravljanja na pripremnom roitu odluiti o emu e se raspravljati i koji dokazi e se izvesti na glavnoj raspravi.1119 To znai da e sud utvrditi predmet dokazivanja, odrediti koja od stranaka treba da dokae postojanje odreenih spornih injenica i izvrie izbor predloenih relevantnih dokaza koje e stranke izvesti na glavnoj raspravi. Opte je pravilo da je svaka stranka duna dokazati injenice na kojima zasniva svoj zahtjev.1120 Osnovna svrha pripremnog roita je u tome da se prikupi sva procesna graa i da se izvre to kvalitetnije pripreme za glavnu raspravu kako bi se tada okonao postupak i donijela prvostepena odluka. Ako na pripremno roite ne doe tuitelj, a bio je uredno obavjeten, smatrae se da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite ipak odri.1121 I ovo je izmjena u odnosu na dosadanja rjeenja, a cilj je da se tuitelj uini to odgovornijim za svoje postupke pred sudom, te da se sprijei odugovlaenje postupka. Ukoliko na pripremno roite ne doe uredno obavjeteni tueni, roite e se odrati bez njegovog prisustva.1122 Na pripremnom roitu sud rjeenjem odreuje termin odravanja glavne rasprave, pitanja o kojima e se tada raspravljati, dokaze koji e se tada izvesti i lica koja e biti pozvana na glavnu raspravu. Glavna rasprava e se, po pravilu, odrati najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja pripremnog roita, a moe da se odri i odmah poslije pripremnog roita.1123 Samo ukoliko je sudija uspio da ostvari sve zahtjeve naela koncentracije procesne grae i u potpunom obimu je prikupio od stranaka, moi e se ostvariti tenja da pripremno roite bude u funkciji pripremanja predmeta za glavnu raspravu, a prvo roite na glavnoj raspravi iskljuivo u funkciji izvoenja dokaza, na kome e se konano na osnovu rezultata dokaznog postupka donijeti odluka o osnovanosti tubenog zahtjeva. Iako je prema novim zakonima uloga suda u pripremnom postupku, kao i cijelom prvostepenom postupku, u pravilu pasivna, sud svojom strunom ulogom ima zadatak da pravilno utvrdi predmet dokazivanja kako bi se sporna stvar rijeila na odgovarajui nain. U cilju to breg okonanja postupka i pruanja kvalitetne zatite sa to manje trokova, zakoni nude i mogunost alternativnog rjeavanja sporova. Sud moe, najkasnije na pripremnom roitu, ukoliko ocjeni da je to cjelishodno s obzirom na prirodu spora i druge okolnosti, da predloi strankama da spor rijee u postupku medijacije, kako je predvieno posebnim zakonom.1124 Takav prijedlog mogu sporazumno staviti i stranke sve do zakljuenja glavne rasprave. Inae, medijacija kao alternativni nain rjeavanja sporova, zbog svoje specifine prirode treba da dovede do veeg broja sporazumno rjeenih konflikata, a moe da
lan 76. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. lan 81. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1120 lan 123. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1121 lan 84. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1122 lan 84. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. O procesnim posljedicama izostanka tuenog sa roita ire: R. Rai, Procesne posljedice izostanka tuenog sa roita, Pravni ivot, br. 12/05, str. 129-137. Vidi i: A. Gali, Sankcije za neaktivnost stranaka u parninom postupku, Uporednopravna razmatranja sa osvrtom na slovenako pravo, Pravni ivot, br. 12/04, str. 127-142. 1123 lan 94. stav 1, 2. i 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1124 Postupak medijacije na podruju BiH ureen je Zakonom o postupku medijacije (Slubeni glasnik BiH br. 37/04). Vidi: R. Rai, Osvrt na Zakon o postupku medijacije, Pravna rije, br. 2/04, str. 225; N. Petrui, Sporovi u pravnim odnosima i medijacija, Zbornik radova Pravnog fakulteta, Ni, 1998/99, str. 118; Lj. Milutinovi, Medijacija kao alternativni nain reavanja sporova, Pravni ivot, br. 12/04, str. 239-256; Lj. Kovaevi, O medijaciji, Pravni ivot, br. 12/06, str. 269-288.
1119 1118

157

djeluje i preventivno tako to e se strankama omoguiti da zatrae voenje ovog procesa i prije pokretanja postupka pred sudom. Stranke mogu u toku cijelog postupka da zakljue sudsko poravnanje.1125 Predmet poravnanja su graansko-pravni odnosi koji mogu da budu predmet raspolaganja i odluivanja u parnici.1126 Ono ima snagu izvrnog naslova i moe se pobijati samo tubom u subjektivnom roku od 3 mjeseca i objektivnom roku od 5 godina. Sudsko poravnanje se moe pobijati ako je zakljueno u zabludi ili pod uticajem prinude odnosno prevare.1127 Materija pobijanja poravnanja nije bila regulisana ranijim propisima, a sadraj nove odredbe odraava dugogodinju sudsku praksu u ovoj oblasti i ima u vidu da je poravnanje po svojoj pravnoj prirodi ugovor izmeu stranaka. Roite za glavnu raspravu je centralni stadijum prvostepenog parninog postupka na kome sud na osnovu usmenog, neposrednog i javnog raspravljanja odluuje o osnovanosti postavljenog zahtjeva.1128 U postupku odravanja glavne rasprave su predviene znaajne izmjene.1129 Novine u pogledu dokaznih sredstava tiu se, prije svega, procesnih rjeenja koja se odnose na svjedoke, sasluanja stranaka, vjetaka i vjetaenja, dok se odredbe koje se odnose na isprave i uviaj nisu bitnije mijenjale. Primjera radi, prilikom izvoenja dokaza sasluanjem stranaka1130 stranku najprije ispituje njen punomonik, a nakon toga protivna strana,1131 dok prilikom sasluanja svjedoka ili vjetaka sud prvo daje rije stranci koja ih je predloila, a zatim protivnoj stranci.1132 Sud moe postavljati pitanja strankama, svjedocima i vjetacima u svakoj fazi sasluanja.1133 U poglavlju o dokazima, uz opte odredbe, odredbe o vjetacima su pretrpjele najradikalnije izmjene. I u pogledu ovog dokaznog sredstva naglasak je stavljen na inicijativu stranaka.1134 Vjetaenje obavlja jedan vjetak, a sud moe na prijedlog stranke odrediti vie vjetaka za razliite vrste vjetaenja.1135 Predviena je obavezna izrada pismenog nalaza i miljenja, te njihovo dostavljanje strankama najmanje osam dana prije glavne rasprave.1136 Po novim odredbama vjetak se uvijek poziva na glavnu raspravu, pa se strankama i sudu daje mogunost da od vjetaka zatrae razjanjenja u vezi dostavljenog nalaza i miljenja. U pogledu izvoenja dokaza vjetaenjem upuuje se na shodnu primjenu odredaba o sasluanju svjedoka.1137 Roite za glavnu raspravu se ne moe
O poravnanju ire: L. Karamarkovi, Poravnanje i medijacija, Beograd, 2004; M. Salma, Sudsko poravnanje kao ubrzanje postupka, Pravni ivot, br. 12/06, str. 199-212; J. Stanii, Rasprava o poravnanju, Bilten Okrunog suda u Banjoj Luci, br. 2,3,4/06, str. 189-209. 1126 To istovremeno znai da predmet sudskog poravnanja ne mogu biti ona raspolaganja koja su protivna prinudnim propisima, javnom poretku i dobrim obiajima. 1127 lanovi 87. i 92. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1128 S. Mulabdi, Roite za glavnu raspravu, Pravni savjetnik, br. 9/04, str. 22. 1129 lanovi 97-122. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1130 Po odredbama ranijih zakona ovo je bilo supsidijarno dokazno sredstvo, dok se po novim zakonima ovaj dokaz izvodi ravnopravno sa ostalim dokazima. Polo se od pretpostavke da je naelo slobodne ocjene dokaza dovoljna garancija da e sud ispravno cijeniti ovaj dokaz, kao i druge izvedene dokaze. Po svom slobodnom uvjerenju sud e cijeniti vjerodostojnost svih provedenih dokaza, pa tako i iskaze parninih stranaka. No, imajui u vidu njihovu zainteresovanost za uspjeh u parnici, sigurno je da su ovi iskazi faktiki najnepouzdaniji izvor saznanja. O tome ire: R. Rai, Sasluanje stranaka u parninom postupku, Pravni ivot, br. 12/06, str. 179-186. 1131 lan 104. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1132 lan 105. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1133 lan 106. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1134 lan 147. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1135 lan 149. stav 1 i 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Zato je izostavljena odredba koja je predviala na koji e nain sud postupiti ako se nalazi dva ili vie vjetaka ne podudaraju. 1136 lan 154 i 156. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1137 lan 161. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.
1125

158

odloiti na neodreeno vrijeme, niti na rok dui od 30 dana, s tim to je sudija duan da o svakoj odgodi i odlaganju roita obavjesti predsjednika suda, koji vodi evidenciju o odlaganjima roita za svakog sudiju pojedinano.1138 Ovim pravilom zakonodavac je pokuao da izbjegne razne zloupotrebe od strane sudije koji vodi konkretan postupak.1139 Ukoliko se zapoeto roite ne moe okonati istog dana, sud e nastavak roita odrediti za sljedei radni dan.1140 Prema ranijim zakonima, postojalo je naelo jedinstva glavne rasprave i kada se ona odravala na vie roita. Sada je ovo naelo zamijenjeno naelom kontinuiteta glavne rasprave to znai da se glavna rasprava moe odrati u vie uzastopnih radnih dana, a to je korisno i za sud i za stranke. Novi zakoni su znaajno inovirali pravila koja se odnose na odgaanje pripremnog roita i roita za glavnu raspravu. Pored ovoga, precizirano je kada parnine stranke i iz kojih razloga mogu traiti odlaganje ve zapoetog roita.1141 Ovakva pravila imaju za cilj onemoguavanje odugovlaenja postupka. Znaajne izmjene novi zakoni donose u pogledu materije dokazivanja. Novine u optim odredbama o dokazivanju uslovljene su potpuno drukijim pristupom u pogledu inicijative za prikupljanje procesne grae. Prvi put se uvodi opte pravilo prema kome je svaka stranka duna dokazati injenice na kojima zasniva svoj zahtjev. Sud je duan da odlui o osnovanosti postavljenog zahtjeva bez obzira da li je imao na raspolaganju dovoljno predloenih dokaza. Svoje uvjerenje o istinitosti injenica sud slobodno formira na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezltata cjelokupnog postupka.1142 Tek kada sud, i pored svesrdnog nastojanja i lojalne saradnje stranaka u pogledu formiranja injenine podloge, poslije okonanog dokaznog postupka ne doe do saznanja o postojanju ili nepostojanju spornih pravno relevantnih injenica, dolaze u obzir pravila o teretu dokazivanja.1143 Ovim pravilima rtvuju se razlozi istinitosti za razloge pravne sigurnosti, ali njihova primjena u odluivanju, mada nepoeljna, u sutini je ipak nuna.1144 Nakon okonanja svih faza glavne rasprave, kada sud ocijeni da je predmet dovoljno raspravljen i spreman za presuenje, proglaava se da je glavna rasprava zakljuena. Novi zakoni ne propisuju mogunost da se zakljuena glavna rasprava ponovo otvori radi dopune dokaznog postupka i ovo rjeenje je u duhu naela ekonominosti postupka. Trenutak zakljuenja glavne rasprave je znaajan za ocjenu osnovanosti ili neosnovanosti tubenog zahtjeva zbog ega se za njega vezuje i materijalna pravosnanost donesene presude. Interesantnu novinu predstavlja odredba zakona kojom je produen rok za donoenje i izradu pismenog otpravka presude na 30 dana od dana zakljuenja glavne rasprave.1145 U sluaju prekoraenja ovog roka sudija je duan da u pismenoj formi obavjesti predsjednika suda o razlozima koji su do toga doveli.1146 Poznato je da je prekoraenje roka za izradu
lan 115. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Poznato je da je u dosadanjoj praksi esto dolazilo do odlaganja roita bez opravdanih razloga, a pogotovu su roita bez razloga odlagana na neodreeno vrijeme. 1139 R. Rai, Odgaanje i odlaganje roita, Pravni savjetnik, br. 11/04, str. 10. 1140 lan 116. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1141 U zakonima se pravi jasna distinkcija izmeu odlaganja zapoetog roita i odgaanja roita koje je zakazano. Da bi dolo do odlaganja neophodno je da je roite zapoeto, odnosno da su sud i parnine stranke zapoele radnje koje su predmet roita. 1142 lan 8. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1143 O tome: G. Stankovi, Princip prividne suverenosti suda u parninom postupku, Pravna rije, br. 8/06, str. 106. 1144 S. Mulabdi, Odluivanje primjenom pravila o teretu dokazivanja, Pravni savjetnik, br. 1/04, str. 42. 1145 lan 184. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1146 Novim propisima se ini sve da se ne povrijedi pravo stranaka na donoenje presude u razumnom roku,to je jedan od aspekata pravinog suenja iz lana 6. stav 1. Evropske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
1138

159

presude bilo jedan od estih razloga za dugo voenje dosadanjih parnica, pa je ovakva odredba bila neophodna. U ranijim propisima samo u sloenijim sluajevima donoenje presude moglo se odloiti za 8 dana, ali poto se radilo o instrukcionom roku nije bilo nikakve sankcije za prekoraenje tog roka. Takvo postupanje suda je, po pravilu, vodilo odugovlaenje postupka. Sada po zakljuenju glavne rasprave, sud obavjetava prisutne stranke o datumu donoenja presude, a ako jedna od njih nije prisustvovala glavnoj raspravi, sud e je o tome pismeno obavjestiti. Pravila o dostavljanju su u velikoj mjeri promijenjena, jer su se strankama po ranijim propisima pruale raznovrsne mogunosti da izbjegavaju primanje i odugovlae postupak.1147 Stranke, odnosno njihovi zastupnici ili punomonici, duni su sami preuzeti presudu u zgradi suda, pa im je sud nee dostavljati u skladu sa odredbama o dostavljanju.1148 Cilj ovih normi je da se ublae negativne posljedice neuredne dostave presude, to je u praksi, na alost, bio est sluaj i to je takoe vodilo odugovlaenju postupka. Izuzetno, u zakonom odreenim sluajevima, dostava presude se vri u skladu sa odredbama o dostavljanju1149 i u takvim situacijama rok za albu poinje tei prvog narednog dana, nakon prijema presude. Nije precizirano koje su to okolnosti izuzetne, tako da ih sud treba utvrditi u svakom konkretnom sluaju. Presudom sud odluuje o zahtjevu koji se tie glavne stvari i sporednih trabina.1150 Presuda kao individualizacija zakona za stranke mora biti izraena u pisanom obliku jasnim jezikom i formulacijom razumljivom za stranke.1151 Kao posljedica drugaijeg naina regulisanja naela parninog postupka, neka procesna pravila su i u ovom dijelu bitno izmijenjena i prilagoena novom konceptu. U pogledu dijelova pismeno izraene presude pojedina rjeenja su naputena. Tako se u uvodu presude ne naznauje da se presuda donosi u ime naroda, a novinu predstavlja i pravilo po kome pismeno izraena presuda mora da sadri uputstvo o pravu na pravni lijek protiv presude. Podrazumijeva se da bi ovo uputstvo trebalo da sadri koji pravni lijek stranka moe izjaviti, u kom roku i kojem sudu treba da se podnese, odnosno preko kojeg suda, a potrebno je naznaiti i broj potrebnih primjeraka.1152 Ve smo naveli da su u novoj proceduri izostavljene odredbe koje se odnose na meupresudu1153 i djeliminu presudu, jer su redaktori zakonskog teksta smatrali da njihovo donoenje vodi odugovlaenju postupka.1154 Izvrena je modifikacija presude zbog izostanka, pa ona sada nosi naziv presuda zbog proputanja.1155 Pored terminolokog razlikovanja, novine se odnose kako na uslove koji moraju biti ispunjeni da bi sud donio presudu zbog proputanja, tako i na redovne pravne lijekove koji tuenom stoje na raspolaganju ako takva presuda bude donesena. Sud donosi presudu zbog proputanja ukoliko je to tuitelj predloio u tubi, a tueni u zakonskom roku od 30 dana nije podnio odgovor na tubu, te ako zahtjev nije oigledno
O dostavljanju u Republici Makedoniji v. A. Janevski, Dostavljanje po Zakonu o parninom postupku Republike Makedonije, Pravni ivot, br. 12/06, str. 33-48. 1148 lan 185. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1149 lanovi 186, 187. i 188. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1150 lan 176. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1151 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D, Vuina, op.cit., str. 334. O obrazloenju prvostepene presude v. S. Tica, Obrazloenje prvostepene presude, Bilten Okrunog suda u Banjoj Luci, br. 2,3,4/06, str. 118-127. 1152 Vidi: E. Zeevi, op. cit., str. 185. 1153 Vrijeme e pokazati koliko je ovo rjeenje dobro, jer je donoenje meupresude bilo u slubi naela procesne ekonomije. O meupresudi opirno: M. ivanovi, Meupresuda, Banja Luka, 2002; M. Salma, Meupresuda, Pravni ivot, br. 12/04, str. 159-170. 1154 Vidi kritiku u pogledu ovoga kod: R. Rai, Presuda u novom Zakonu o parninom postupku, Pravna rije, br. 8/06, str. 152-153. 1155 O tome: R. Rai, Presuda zbog proputanja, Pravni ivot, br. 12/04, str. 171-182. O presudi zbog proputanja u Republici Srbiji v. M. Bodiroga, Presuda zbog proputanja i mogunosti njenog pobijanja, Pravni ivot, br. 12/05, str. 105-126.
1147

160

neosnovan.1156 Ovdje se polazi od pretpostavke da tueni svojom pasivnou priznaje injenice koje je naveo tuitelj i na kojima on zasniva svoj tubeni zahtjev. Donoenje ove presude ne negira dosljednu primjenu naela kontradiktornosti, jer je tuenom pruena mogunost da aktivno uestvuje u parnici, a njegova je stvar to je on ostao pasivan. Sud o injenicama iz tube ne izvodi dokazivanje, nego na iste, onako kako ih je tuitelj izloio primjenjuje materijalno pravo i u pravilu usvaja tubeni zahtjev kao osnovan.1157 Protiv presude zbog proputanja nije doputena alba, ali se moe podnijeti prijedlog za povraaj u preanje stanje.1158 Ukoliko doe do odbijanja ovog prijedloga, stranka ima mogunost da protiv tog rjeenja podnese albu.1159 Prilikom kreiranja pravila o redovnim pravnim lijekovima protiv presude zbog proputanja, vodilo se rauna o naelu procesne ekonomije i efikasnosti. Ovdje se izuzetno mogu izjaviti dva pravna lijeka i to prijedlog za povraaj u preanje stanje i alba ukoliko je taj prijedlog odbijen. Zabrana izjavljivanja redovne albe i rigorozni uslovi za izjavljivanje prijedloga za povraaj u preanje stanje su znatno oteali kontrolu zakonitosti kontumacione presude.1160 Zakonodavac je pokuao da na ovaj nain prisili parnine stranke da vode postupak uz puno potovanje procesne discipline, ali se to moe uraditi samo tako da se strankama ne uskrauje zatita prava i zakonitosti,a mislimo da to u navedenim odredbama nije sluaj. Presude na osnovu priznanja i na osnovu odricanja gotovo u cjelini odgovaraju odredbama ranijih propisa.1161 U pogledu pravila koja se odnose na dopunsku presudu uinjene su odreene korekcije.1162 Novina je u tome to se predvia donoenje dopunske presude samo u sluaju kada je sud propustio da odlui o dijelu zahtjeva ili o svim zahtjevima o kojima je morao odluiti, a o kojima je ve raspravio.1163 Ukoliko stranka trai da sud donese dopunsku presudu o dijelu zahtjeva o kome sud nije raspravio, donijee se rjeenje kojim se odbija prijedlog za donoenje ove presude.1164 Novost je i u tome to je rok kojim stranka predlae donoenje dopunske presude sa 15 produen na 30 dana. to se tie ispravljanja presude uinjen je korak naprijed u odnosu na ranije zakone i doputeno je da pogreke u imenima i brojevima, kao i oigledne pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesaglasnost prepisa presude sa izvornikom ispravi sud u svako doba.1165

lan 182. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. M. ivanovi, Presuda zbog proputanja, u Graanski parnini postupak Republike Srpske, Banja Luka, 2005, str. 70. Vidi i: S. Omanovi, Contumacia, Biha, 2002. 1158 lan 183. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1159 lan 303. st. 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Odredbama lana 113. stav 1. i 2. Ustava Republike Srpske, izmeu ostalog, propisano je da se protiv pojedinanih akata sudova moe izjaviti alba nadlenom organu, a da se zakonom, izuzetno, moe iskljuiti alba, ako je na drugi nain obezbjeena zatita prava i zakonitosti. Smatramo da se u konkretnom primjeru ne bi moglo uzeti da je prijedlogom za povraaj u preanje stanje stranci obezbjeena zatita prava i zakonitosti jer se ovaj prijedlog podnosi samo iz odreenih procesnih razloga (kada stranka propusti roite ili rok za preduzimanje neke radnje), dok stranci nije pruena mogunost da presudu zbog proputanja pobija zbog toga to nije bilo zakonom propisanih uslova za njeno donoenje, odnosno zbog pogrene procjene suda o tome da li je tubeni zahtjev oigledno neosnovan ili ne. 1160 Uporediti : R. Rai, Redovni pravni lijekovi protiv presude zbog poputanja, Pravni savjetnik, br. 9/04, str. 42. 1161 O tome: M. ivanovi, Presuda na osnovu priznanja i Presuda na osnovu odricanja, op. cit., str. 78-92; Lj. Mandi, Presuda na osnovu odricanja, Pravni ivot, br. 12/01, str. 189-197. 1162 O dopunskoj presudi v. M. ivanovi, Dopunska presuda, op.cit., str. 93-100. 1163 lan 192. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1164 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, op.cit., str. 340. 1165 lan 195. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.
1157

1156

161

5. Pravni lijekovi Opti javni interesi i subjektivni interesi stranaka i ostalih lica na koje se odnose sudske odluke trae da se ostvare procesne mogunosti za uklanjanje odluka koje vrijeaju prava graana, pa time posredno dovode u pitanje i ostvarenje objektivnog pravnog poretka. Ovom zadatku slui institucija pravnih lijekova.1166 Pravo na pravni lijek je ustavno pravo, priznato i zagarantovano strankama o ijim je pravima i obavezama odluivano u postupku pred sudom. Ovo pravo, kao ustavni princip, ugraeno je i razraeno kroz pravila o pravnim lijekovima.1167 Postupak po pravnim lijekovima sadri odredbe o redovnim1168 i vanrednim pravnim lijekovima.1169 Osnovna razlika izmeu njih je u tome to se redovni pravni lijekovi izjavljuju protiv nepravosnane odluke, a vanredni pravni lijekovi protiv pravosnane odluke. Redovni pravni lijek je alba protiv presude i alba protiv rjeenja. alba kao redovan pravni lijek se moe izjaviti samo protiv prvostepene odluke i ima osobine dvostranog, devolutivnog i suspenzivnog pravnog lijeka.1170 Odredbe o redovnim pravnim lijekovima su pretrpjele odreene izmjene zahvaljujui injenici da se novo zakonodavstvo iz ove oblasti zasniva prvenstveno na raspravnom naelu. Te izmjene se odnose na bitne elemente albe, mogunost izjavljivanja novih injenica u albi samo pod odreenim uslovima, nemogunost isticanja prigovora zastare i kompenzacije u albi ako nisu isticani u postupku, afirmaciju rasprave pred drugostepenim sudom, granice ispitivanja prvostepene presude i restriktivnu mogunost ukidanja ovih presuda. alba se podnosi u roku od 30 dana od dana donoenja presude,1171 odnosno, ako se presuda dostavlja u skladu sa odredbama ovog zakona o dostavljanju, u roku od 30 dana nakon dostavljanja prepisa presude. U mjeninim i ekovnim sporovima ovaj rok iznosi 15 dana, a isti je rok za albu i protiv odluka donesenih u parnicama iz radnih odnosa, u parnicama zbog smetanja posjeda i u sporovima male vrijednosti. Nije nam poznato koji su razlozi rukovodili zakonodavca da produi ove rokove, ako je koncepcija zakona takva da se prevashodno tei efikasnosti i ekonominosti postupka, pa su navedene odredbe o rokovima za albu , na neki nain, u koliziji sa ostalim odredbama zakona. Novi zakoni proiruju pojam potpune albe i ona mora da sadri: oznaenje presude protiv koje sa izjavljuje alba, izjavu da se presuda pobija u cjelini ili u odreenom dijelu, razlog albe i potpis podnosioca albe.1172 Bitna novina je sada i u tome to vie nema apsolutno bitnih povreda parninog postupka.1173 Postoje samo relativne povrede, odnosno kao razlog pobijanja su predviene samo one povrede procesnih pravila koje su uticale ili mogle uticati na donoenje zakonite i
M. ivanovi, Sistem pravnih lekova u Republici Srpskoj, op. cit. str. 97-100. G. Stankovi, Graansko procesno pravo, Ni, 1998, str. 422. 1168 lanovi 203-236. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1169 lanovi 237-267. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1170 O albi po ranijim propisima opirno: V. Boranijaevi, alba protiv presude, Pravni ivot, br. 12/01, str. 199-208. 1171 Moramo konstatovati da se ovdje mijeaju termini donoenja i dostavljanja presude, koji su razliiti. Jasno je da se presuda donosi i izrauje ranije, a dostavlja onda kada je to strankama saopteno. Zato se moe govoriti samo o dostavljanju presude, a ne i o njenom donoenju. O tome: R. Rai, Presuda u novom Zakonu o parninom postupku... str. 157; E. Zeevi, op. cit., str. 182. 1172 lan 205. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Raniji zakoni su predviali samo oznaenje presude i potpis alioca. 1173 Vidi: R. Rai, Procesne povrede odredaba parninog postupka, Pravni savjetnik, br. 7-8/04, str. 31-37.
1167 1166

162

pravilne presude.1174 Ovo e sigurno donijeti pozitivne efekte, jer drugostepeni sud po slubenoj dunosti mora da pazi samo na stranaku sposobnost i zastupanje, a na ostale povrede samo ako se na njih ukae u albi.1175 Zakoni donosi znaajne novine u pogledu postupka pred drugostepenim sudom.1176 Ovaj sud odluuje o albi na sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave. Prema tome, pomenutom odredbom se afirmie glavna rasprava pred drugostepenim sudom.1177 Sigurno je da bi se primjenom ove odredbe trebao smanjiti broj ukinutih presuda , a to e uticati na smanjenje broja predmeta pred prvostepenim sudovima.1178 Novo zakonsko rjeenje, prema kome e drugostepeni sud preinaiti pobijanu presudu1179 ako je nakon odrane rasprave na osnovu novih dokaza utvrdio drugaije injenino stanje, i zbog postojanja veine povreda odredaba parninog postupka koje su relavitizirane, rezultat je bitno drukije funkcije ovog suda koji utvrene nedostatke suenja u prvostepenoj presudi treba da sam otkloni i donese novu zakonitu i pravilnu presudu. Na taj nain treba da se prevazie ranija praksa viestrukog ukidanja presuda zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, ime su najvie trpjele same stranke.1180 Naravno, sam proces primjene zakona e najbolje pokazati da li ovako projektovani drugostepeni postupak zaista ostvaruje ciljeve zbog kojih je reformisan na ovaj nain. Mogunosti ukidanja prvostepene presude su veoma suene. Propisano je da drugostepeni sud u samo etiri sluaja moe ukinuti prvostepenu presudu i predmet vratiti istom sudu radi odravanja nove glavne rasprave. Radi se o sljedeim sluajevima: - ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu na osnovu priznanja ili presudu na osnovu odricanja, - ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a naroito proputanjem dostavljanja nije data mogunost da raspravlja pred sudom, a to je postupanje bilo od uticaja na donoenje zakonite i pravilne presude, - ako je sud donio presudu bez glavne rasprave i - ako je presudu donio sudija koji se po zakonu mora izuzeti.1181
lan 209. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. lan 221. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. O granicama ispitivanja prvostepene presude ire: S. Mulabdi, Granice ispitivanja prvostepene presude, ZIPS, br. 1012/1013/04, str. 13-17. 1176 lan 217. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1177 Prema ranijem zakonodavstvu zasnovanom na naelu materijalne istine, drugostepeni sud je zakazivao raspravu samo u sluaju kada je naao da je radi pravilnog utvrenja injeninog stanja potrebno pred tim sudom ponovo izvesti ve izvedene dokaze. U tom sluaju taj sud je imao ovlaenja da drukijom ocjenom ve izvedenih dokaza drugaije cijeni, u odnosu na prvostepeni sud, i injenina utvrenja na osnovu tih dokaza. Pred tim sudom se na raspravi nisu mogle utvrivati nove injenice iznesene u albi, a ni izvoditi novi dokazi koji su u albi predloeni. Sada se afirmie novi koncept rasprave pred drugostepenim sudom i propisuje da e ovaj sud zakazati raspravu kada ocijeni da je radi pravilnog utvrenja injeninog stanja potrebno pred tim sudom utvrditi nove injenice ili izvesti nove dokaze, ili ponovo izvesti ve predloene dokaze, kao i kada ocijeni da je zbog povrede odredaba parninog postupka u prvostepenom postupku potrebno odrati raspravu. 1178 O raspravi pred drugostepenim sudom ire: J. Stanii, Rasprava pred drugostepenim sudom, Pravna rije, br. 8/06, str. 283-306. 1179 Po svojoj sutini preinaenje predstavlja ukidanje presude i istovremeno donoenje drugaije meritorne presude. 1180 S. Mulabdi, Preinaenje presude, Pravni savjetnik, br. 4/04, str. 49. 1181 lan 227. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Poreenja radi, u Zakonu o parninom postupku Brko Distrikta BiH ne postoji mogunost ukidanja prvostepene presude, ve apelacioni sud ima obavezu da predmet sam rijei u svakom sluaju, bez obzira o kojim se povredama parninog postupka radi.
1175 1174

163

Zakonodavac je propisao ove odredbe imajui u vidu dosadanju praksu u kojoj je dolazilo do ukidanja velikog broja presuda i vraanja predmeta prvostepenim sudovima na ponovno suenje. Smanjena ovlaenja za ukidanje presuda trebaju dovesti do toga da cjelokupni postupak pruanja pravne zatite postane mnogo efikasniji. Sada veinu utvrenih povreda odredaba parninog postupka treba da otkloni sud koji postupa po pravnom lijeku (u sjednici vijea ili na osnovu odrane rasprave) tako da se pobijana presuda nee ukidati, to je u interesu efikasnog pravosua i stranaka. U sluajevima u kojima mora doi do ukidanja presude zbog utvrenih najteih povreda odredaba parninog postupka, moe se konstatovati da je takva odluka u slubi ostvarenja naela zakonitosti.1182 Korjenite izmjene postoje kod odredaba kojima se reguliu vanredni pravni lijekovi. One se ogledaju u propisivanju dva vanredna pravna lijeka i to revizije i ponavljanja postupka. Nema vie zahtjeva za zatitu zakonitosti, koji u dosadanjoj praksi nije imao adekvatnu primjenu. To je sasvim logino, jer su znatno izmijenjeni drutveno-ekonomski odnosi i sada je u postupku naglaen graansko-pravni interes. Nesumnjivo je da u sadanjem stepenu demokratije nema potrebe da se u odnose izmeu stranaka mijea drava putem javnog tuioca i ovo rjeenje je sasvim razumljivo.1183 Revizija je vanredni pravni lijek koji nema suspenzivno dejstvo. Moe se izjaviti protiv presude donesene u drugostepenom postupku ili rjeenja drugostepenog suda kojim se postupak pravosnano zarava. Rok za podnoenje revizije je 30 dana i tee od dana dostavljanja drugostepene presude strankama.1184 Revizija je bitno izmjenjena u odnosu na ranije odredbe. Ona nije dozvoljena ako vrijednost pobijanog dijela pravosnane presude ne prelazi 10.000 KM.1185 Meutim, izuzetno vrhovni sudovi mogu dozvoliti reviziju u svim predmetima, ako ocijene da bi odluivanje po reviziji bilo od znaaja za primjenu prava u drugim sluajevima.1186 Mislimo da e ta odredba nepotrebno opteretiti ove sudove zbog toga to e stranke, esto i bez posebnog razloga, koristiti navedenu mogunost, a sudovi e imati obavezu da svaku reviziju proue i da utvrde da li je dozvoljena ili ne. Dakle, sada su u pogledu revizije naputeni principi negativne i pozitivne enumeracije, a zakonodavac se opredijelio za generalni pristup, uslovljavajui dozvoljenost revizije imovinskim cenzusom, a izuzetno, u navedenim sluajevima, ona se moe odobriti i mimo ovog cenzusa, kada to procijene vrhovni sudovi entiteta. Zadrano je rjeenje iz ranijih zakona prema kome revizijski sud odluuje o reviziji iskljuivo u sjednici vijea. Bitno drugaija funkcija drugostepenog suda kao konane injenine instance, ne samo u sluaju kada potvrdi pobijanu presudu ve i kada nakon odrane rasprave utvrdi drugaije injenino stanje i preinai pobijanu presudu, dovela je i do irih ovlaenja revizijskog suda za preinaenje pobijane presude. 1187 Vidljivo je da novi zakoni vie ne prave izuzetke za odreene vrste sporova, kao to su sporovi o izdravanju i naknadi tete za izgubljeno izdravanje zbog smrti davaoca izdravanja, sporovi iz radnih odnosa, sporovi iz autorskog prava, sporovi iz prava
Vidi: S. Mulabdi, Ukidanje presude, Pravni savjetnik, br. 11/04, str. 13. O revizionim ovlaenjima drugostepenog suda u Republici Srbiji v. N. Petrui, Reviziona ovlaenja drugostepenog suda u novom parninom procesnom sistemu Republike Srbije, Pravni ivot, br. 12/05, str. 59-74. 1183 Ovaj pravni lijek je kod nas bio prihvaen iz sovjetskog prava i predstavljao je suprotnost demokratskom ureenju u pravnoj dravi. 1184 lan 237. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1185 lan 237. stav 2. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1186 lan 237. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1187 O reviziji u Republici Srbiji v. A: Radovanov, Revizija po Zakonu o parninom postupku iz 2004. godine, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2007, str.193-211.
1182

164

industrijske svojine i sporovi radi diskriminacije na jedinstvenom tritu, u kojima je ranije revizija uvijek bila dozvoljena bez obzira na vrijednost spora. to se tie ponavljanja postupka, sada se ono moe traiti samo iz est razloga, umjesto dosadanjih devet.1188 1189 Novina je da o prijedlogu za ponavljanje postupka sada odluuje drugostepeni sud i to sudija pojedinac koji nije uestvovao u donoenju ranije drugostepene odluke.1190 Na ovaj nain bi trebalo da se obezbjedi vei stepen objektivnosti prilikom donoenja odluke povodom ovog prijedloga. U sluaju da drugostepeni sud dozvoli ponavljanje i ukine odluku u ponovnom postupku pred prvostepenim sudom ne moe postupati sudija koji je odluivao u prijanjem postupku.1191 6. Sudske mjere obezbjeenja Odredbe o sudskim mjerama obezbjeenja, kojima se regulie postupak obezbjeenja, sredstva obezbjeenja i pretpostavke za njihovu primjenu su potpuno nove. Do sada je ova materija bila regulisana u zakonima o izvrnom postupku, a sada je prebaena u ove zakone. Do takvog rjeenja, koje smatramo loginim, dolo se zbog toga to se imalo u vidu da izvrni sud, u principu, treba da provodi samo prinudni postupak izvrenja obaveza koje su naloene izvrnim ispravama. Novi zakoni ne predviaju zalono pravo na nepokretnosti i prethodne mjere, ve samo govore o mjerama obezbjeenja koje se mogu odrediti ako predlaga uini vjerovatnim postojanje potraivanja ili prava i ako postoji opasnost da bi bez takve mjere protivnik obezbjeenja mogao sprijeiti ili znatno oteati ostvarivanje potraivanja, posebno time to e svoju imovinu otuiti, prikriti, opteretiti ili na drugi nain sa njom raspolagati odnosno promijeniti postojee stanje ili na neki drugi nain tetno uticati na prava predlagaa obezbjeenja.1192 Mjere obezbjeenja omoguavaju fleksibilnije postupanje sudova i prilagoene su vrsti potraivanja i prirodi obezbjeenja. Ove mjere mogu se predloiti u svim stadijima parninog postupka, kao i prije nego to je ovaj postupak pokrenut, a isto tako i nakon njegovog zavretka, a sve dok izvrenje ne bude provedeno. Mjere obezbjeenja moe predloiti samo aktivna strana, dakle tuitelj.1193 One se mogu odrediti i po slubenoj dunosti.1194 Rjeenje o odreivanju mjere obezbjeenja ima uinak rjeenja o izvrenju, pa zbog toga posebno rjeenje u ovom pravcu nije ni potrebno. U rjeenju kojim se ta mjera donosi sud odreuje i vrijeme njenog trajanja. Mjere obezbjeenja provodi sud koji bi bio nadlean i za provedbu izvrenja pravomonih presuda.1195 7. Punomonici U okviru optih odredbi razmatraemo one kojima su regulisani punomonici u parninom postupku. Novo parnino procesno zakonodavstvo u ovom pogledu donosi odreene izmjene. Poto se poslovno i parnino sposobnim strankama priznaje i postulaciona
Ranije take 4. i 5. lana 421. su spojene u jednu taku, a dvije take 7. i 8. su izostavljene. O ponavljanju parninog postupka zbog novih injenica i novih dokaza u Republici Srbiji v. N. Bodiroga, Ponavljanje parninog postupka zbog novih injenica i novih dokaza, Pravni ivot, br, 12/06, str. 165-177. 1190 lan 258. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1191 lan 264. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1192 lan 269. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1193 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, op. cit., str. 457. 1194 lan 279. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1195 lan 290. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.
1189 1188

165

sposobnost, koja se ogleda u tome da mogu same preduzimati radnje u postupku, ostavljeno im je na volju da lino preduzimaju parnine radnje ili pak da za to angauju punomonika, koji e ih preduzimati u njihovo ime.1196 U zakonima vie nema optih odredaba o tome ko moe biti punomonik, ve zakonodavac taksativno odreuje koja to lica mogu biti.1197 Novost je i da je suen krug lica koja mogu biti punomonici. Propisano je da punomonik moe biti advokat, advokatsko drutvo ili zaposleni kod slube za besplatnu pravnu pomo, kao i, za pravna lica zaposleni kod tog pravnog lica, a za fizika lica brani odnosno, vanbrani drug stranke ili srodnik stranke po krvi ili po tazbini.1198 1199 Krupna novina se ogleda u tome da punomonik moe biti advokatsko drutvo. Imajui u vidu da ova drutva imaju svojstvo pravnog lica, kod nas se prvi put uvodi mogunost da i pravno lice moe biti punomonik u parninom postupku. Smatramo da je to korisno i racionalno rjeenje, pogotovo to se ova novela odnosi samo na odreena pravna lica koja strankama mogu pruiti svu potrebnu strunu pomo u zastupanju. Kao to je navedeno, punomonici pravnih lica mogu biti i lica zaposlena kod tog pravnog lica,1200 ali i advokati i advokatska drutva. Kada su u pitanju srodnici parninih stranaka kao punomonici,1201 broj ovih lica je veoma suen, a to e doprinijeti efikasnijem voenju parnice. Voljeli bismo da su ova zakonska rjeenja samo prelazna etapa ka uvoenju instituta obaveznog zastupanja stranaka od strane profesionalnih punomonika advokata i advokatskih drutava u sistem naeg procesnog prava, to bi sigurno obezbijedilo strankama mnogo vee garancije za realizaciju njihovih interesa.1202 8. Posebni postupci Od posebnih postupaka ureen je postupak u parnicama iz radnih odnosa,1203 postupak u parnicama zbog smetanja posjeda,1204 postupak u sporovima male vrijednosti1205 i postupak pred izbranim sudom.1206 Postupak u parnicama iz radnih odnosa je poseban parnini postupak ija pravila ne odstupaju mnogo od pravila redovnog postupka. To odstupanje se odnosi na prioritet u rjeavanju ovih sporova1207 u odnosu na ostale sporove koji se rjeavaju po optim pravilima u redovnom postupku, te duinu zakonskih i sudskih rokova. Postupak u parnicama zbog smetanja posjeda je takoe hitan, a i krai su rokovi za izvrenje procesnih radnji. Ovdje su materijalnim pravom propisani posebni prekluzivni rokovi (subjektivni i objektivni) za podnoenje tube, a ovaj zakon propisuje i poseban prekluzivni rok u kome se u izvrnom
lan 300. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. Ovo pokazuje da se zakonodavac u ovom dijelu oslonio na odredbe o zastupnicima i optim uslovima za zastupanje. 1198 lan 301. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1199 Interesantno je rjeenje iz slovenakog Zakona o parninom postupku prema kome u postupku pred okrunim i viim sudovima, te Vrhovnim sudom Republike Slovenije (kada se ne radi o vanrednim pravnim lijekovima) stranka jo uvijek moe nastupati sama, iako nema pravnog obrazovanja, ali ako bira punomonika pred okrunim i viim sudom to moe biti samo advokat ili lice sa pravosudnim ispitom (lan 86.), a za postupak po vanrednim pravnim lijekovima obavezno je zastupanje od strane advokata (lan 87.), osim ako stranka sama ima poloen pravosudni ispit. 1200 Za ova lica se ne trae posebne strune kvalifikacije, kao to je to bilo nekada. 1201 I za ova lica se ne trai da budu struno osposobljena za zastupanje. 1202 Slino i: Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, op. cit., str. 497. 1203 lanovi 419-422. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1204 lanovi 423-427. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1205 lanovi 428-433. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1206 lanovi 434-453. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1207 Ovo je zbog toga to se u ovim parnicama raspravlja o egzistencijalnim pravima stranaka.
1197 1196

166

postupku moe traiti izvrenje rjeenja kojim se tuenom po tubi za smetanje posjeda nalae izvrenje odreene radnje. Taj rok iznosi 60 dana od proteka roka koji je rjeenjem o smetanju posjeda odreen za izvrenje te radnje.1208 I u postupku u sporovima male vrijednosti se primjenjuju izvjesna pravila koja odstupaju od redovne procedure. Radi se o posebnom sumarnom postupku u kome su mnoge procesne radnje reducirane zbog interesa ekonominosti. Sporovi male vrijednosti, u smislu odredaba ovih zakona, su sporovi u kojima se tubeni zahtjev odnosi na potraivanje u novcu koji ne prelazi iznos od 3.000 KM.1209 Ovim sporovima se ne smatraju sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.1210 To je sasvim razumljivo, jer su za sporove iz radnih odnosa i sporove zbog smetanja posjeda predviena specifina pravila postupka, dok se sporovi o nekretninama ne bi mogli smatrati ovakvom vrstom sporova s obzirom na njihovu vrijednost. U pogledu postupka pred izbranim sudom, znatnijih novina u odnosu na ranije propise nema. Stranke se mogu sporazumjeti da rjeavanje spora povjere ovom sudu, osim ako se radi o zahtjevu koji je protivan prinudnim propisima, koji obavezuju stranke na njihovo striktno potivanje.1211 Poznato je da je podjela izbranih sudova (arbitraa) prema nainu njihovog organizovanja na povremene ili ad hoc i stalne. Presuda izbranog suda moe se ponititi po tubi stranke pred redovnim sudom. Za rjeavanje po tubi nadlean je sud koji bi bio nadlean za rjeavanje ovog spora u prvom stepenu da nije sklopljen ugovor o izbranom sudu.1212 9. Prelazne i zavrne odredbe U prelaznim i zavrnim odredbama predviene su razliite situacije u kojima se primjenjuju novi propisi. Zakoni su prihvatili moderno shvatanje o trenutnom dejstvu novog procesnog zakona u parnicama koje su u toku. Izriito je regulisano da e se u sluaju, ako je prije stupanja na snagu ovih zakona zapoet postupak pred prvostepenim sudom, dalji postupak sprovesti po odredbama tih zakona.1213 Propisano je i da e se, ako po stupanju na snagu ovih zakona bude ukinuta prvostepena odluka, dalji postupak sprovesti po tim zakonima.1214 Ova rjeenja motivisana su eljom da se i stari predmeti, koji imaju prioritet, rade po novim propisima, to e sigurno doprinijeti njihovom brem rjeavanju. Jedini sluaj primjene starih zakona postoji ako je prije stupanja na snagu novih zakona donijeta prvostepena odluka kojom se postupak pred prvostepenim sudom zavrava.1215 Prema tome, radi se ne samo o praktinim, nego i o jedino moguim rjeenjima. 10. Zakljuak Nesumnjivo je da je trebalo uiniti sve da se reformom parninog postupka u Bosni i Hercegovini postigne to vea efikasnost, pojednostavljenje i ubrzanje sistema pruanja pravne zatite, uz osiguranje i potovanje osnovnih procesnih garancija. U namjeri ostvarenja ovih ciljeva, zakonodavac je uinio niz raznovrsnih intervencija u odnosu na ranije propise, posebno na podruju procesnih naela. Mnoga rjeenja u novim zakonima su potpuno nova,
1208 1209

lan 427. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. lan 429. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1210 lan 430. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1211 lan 434. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1212 lan 450. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1213 lan 454. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1214 lan 456. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1215 lan 456. stav 1. ZPP RS i ZPP Federacije BiH.

167

dok su pojedina nekritiki preuzeta iz anglosaksonskog pravnog sistema. Tu prije svega mislimo na strogo ograniavanje suda na one dokaze koje stranke ponude. Ipak, smatramo da novi propisi, zasnovani na radikalno izmijenjenom konceptu, sadre i dosta prihvatljivih novina,pogotovo onih koje su u funkciji vee efikasnosti postupanja,ali da zbog preoptereenosti sudova njihove prednosti jo nisu dole do punog izraaja.Prevazilaenje normativnih prepreka u ostvarivanju neophodne brzine postupanja bio je, inae, glavni cilj reforme civilne procedure. Nakon poetnih tekoa, koje su u ovakvim situacijama neminovne, vjerujemo da e protekom vremena stanje u ovoj oblasti biti sve bolje i da e, kada i sudska praksa da odgovore na mnoga sporna pitanja, prava vrijednost ovih zakona doi do punog izraaja. PRETHODNO ILI PREJUDICIJELNO PITANJE U PARNICI

1. Uvod Kada odluka suda u parnici zavisi od odgovora na pitanje da li postoji ili ne postoji neko pravo ili pravni (uslovljavajui) odnos, o kome nije pravosnano odlueno od strane suda ili drugog organa, a meu strankama je sporan, otvara se prethodno ili prejudicijelno, incidentno pitanje.1216 Postojanje prethodnog pitanja u parnici znai da e se o tubenom zahtjevu moi donijeti odluka, tek kada se o ovom pitanju zauzme odreeni stav.1217 Sud je ovlaen odluivati o svim pitanjima prejudicijelnog znaaja, bez obzira da li je i inae nadlean za njihovo rjeavanje kao glavnog pitanja u parnici.1218 Obim takve odluke ogranien je samo na tu parnicu i nema svojstvo pravosnanosti.Odluka o prejudicijelnom pitanju manifestuje se kao odluka u odluci o glavnoj stvari, a rjeavanje o njemu kao incidentalni postupak u glavnom postupku. Prethodno pitanje predstavlja podlogu na kojoj sud gradi odluku o glavnoj stvari.1219 O tom pitanju se moe govoriti kao o potencijalno samostalnoj pravnoj cjelini. Problem rjeavanja prethodnog pitanja u parnici javlja se kao specifian aspekt problemskog kompleksa pravosnanosti.1220 2. Prethodno pitanje prema odredbi lana 12. stav 1. i 2. Zakona o parninom postupku Republike Srpske (ZPP RS) i Zakona o parninom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZPP Federacije BiH)

L. Karamarkovi, Prethodno pitanje, u Rasprave iz ugovornog, odtetnog i procesnog prava, Beograd, 2001, str. 143. 1217 O prethodnom pitanju v. D. Medi, Prethodno ili prejudicijelno pitanje u parnici, Advokatura, br.2/99, str.75-82; S. Zuglia i S. Triva, Komentar Zakona o parninom postupku, I svezak, Zagreb, 1957, str. 33-37; B. Bazala, Zakon o parninom postupku s objanjenjima i sudskim odlukama, Zagreb, 1968, str. 8-11; V. Rajovi, M. ivanovi i R. Momilovi, Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 55.Vidjeti i sudsku praksu vezanu za ovaj institut kod: R. Petakovi, Zakon o parninom postupku sa sudskom praksom i registrom pojmova, Beograd, 1991, str.10-11. 1218 Ovo je slino austrijskom modelu. Za razliku od stanja kod nas, u njemakom pravu nadleni organ samostalno rjeava prethodno pitanje, dok u francuskom pravu postoji potpuna vezanost za odluku nadlenog organa za rjeenje prethodnog pitanja. 1219 M. Dika i J. izmi, Komentar Zakona o parninom postupku Federacije BiH, Sarajevo, 2000, str. 58. 1220 M. Dika, Prethodno pitanje u parninom postupku, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 26, br. 1/05, str. 47-48.

1216

168

Odredbama ZPP RS i ZPP Federacije BiH1221 propisano je da, kad odluka suda zavisi od prethodnog rjeenja pitanja da li postoji neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije donio odluku sud ili drugi nadlean organ (prethodno, prejudicijelno, incidentno pitanje), sud moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije odreeno. Takoe, propisano je i da odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno.1222 Dakle, postojanje prethodnog pitanja u parnici znai da je o tubenom zahtjevu mogue odluiti tek kada bude zauzet stav o pravnom odnosu ili pravu u istoj ili nekoj drugoj parnici odnosno nekom drugom sudskom ili upravnom postupku.1223 Radi breg i efikasnijeg okonanja parnice omogueno je sudu da u postupku koji tee sam o tome odlui i donoenje takve odluke je ogranieno samo na tu parnicu i nema svojstvo pravosnanosti. U takvim sluajevima faktiki postoji parnica u parnici, mada formalno ne postoji takav tubeni zahtjev,1224 ali o tubenom zahtjevu se ne moe donijeti odluka dok se ne rijei to prethodno pitanje od koga zavisi i presuenje u glavnoj stvari. Parnini sud e utvrivati prethodno pitanje i kada meu strankama nije sporno, ako se ono po posebnom zakonu u skladu sa slubenim dunostima suda mora utvrditi ili, pak, ako su u pitanju nedozvoljena raspolaganja stranaka.1225 Predmet prethodnog pitanja u parnici je uvijek pravne naravi i predstavlja samostalnu pravnu cjelinu o kojoj bi se moglo meritorno rjeavati kao o glavnom pitanju pred nadlenim sudom ili drugim nadlenim organom.1226 Prethodno pitanje je pravno pitanje koje uslovljava rjeavanje spora.1227 Inae, veoma je irok dijapazon pitanja koja se mogu pojaviti u parnici kao prejudicijelna i najee su to pitanja graansko-pravne prirode.1228 U veini sluajeva parnini sud koji vodi postupak je stvarno i mjesno nadlean za rjeenje prethodnog pitanja, dok je kod nekih odnosa prethodno pitanje predmet o kome raspravljaju upravni organi po pravilima upravnog postupka. Sud je, naelno, ovlaen rjeavati pravo ili pravni odnos koje se u parnici pojavi kao prethodno pitanje bez obzira na propise kojima se ureuje stvarna nadlenost sudova, upravnih ili drugih organa i neovisno o vrsti postupka u kojem se kao o glavnom pitanju treba rjeavati taj pravni odnos. No, u odreenim sluajevima, kao npr. kada se kao prethodno pitanje postave statusni odnosi (utvrivanje oinstva, utvrivanje nitavosti braka, razvod braka itd.)1229 ili kada je posebnim propisima to iskljueno, ovo nije mogue.1230 Pravosnane odluke donesene u statusnim

lan 12. stav 1. ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH. lan 12. stav 2. ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH. 1223 O slinostima i razlikama prethodnog pitanja i incidentnog zahtjeva za utvrenje v. L. Karamarkovi, op. cit., str. 150-151. 1224 Vidi: O: Jeli, Prethodno ili prejudicijelno pitanje u parnici, Naa zakonitost, br. 9-10/89, str . 1231. 1225 Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, Komentari Zakona o parninom postupku u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, Sarajevo, 2005, str. 27. 1226 S. Triva, V.Belajec i M. Dika, Graansko parnino procesno pravo, Zagreb, 1986, str. 75. 1227 M. Salma, Prethodno pitanje u graanskom sudskom postupku, Novi Sad, 1995, str. 11. 1228 Da li postoji neko subjektivno imovinsko ili neimovinsko pravo odnosno kakvo lino pravo, da li postoji graansko - pravni odnos i tome slino. 1229 U takvim situacijama stranke treba uputiti da u samostalnoj parnici ovo pitanje rijee kao glavno. 1230 Ovako se izjanjava i sudska praksa: "O utvrivanju oinstva sud ne moe odluivati kao o prethodnom pitanju u toku neke druge parnice jer se radi o statusnom sporu o kojem se moe odluivati samo u samostalnoj parnici" - Okruni sud u Sisku, G - 1444/90 - 3 od 27.11.1990, Pregled sudske prakse, Prilog Zakonitosti, br. 48, odluka 84. "U parnici radi naknade tete zbog smrti roditelja ne moe se raspravljati kao prethodno pitanje, pitanje oinstva poginulog oca" - Odjeljenje
1222

1221

169

parnicama djeluju erga omnes zbog prirode odnosa koje ureuju. Sud ne moe kao prethodno pitanje rijeiti ono pitanje to se odnosi na neko pravo ili pravni odnos koji moe tek u budunosti nastati odlukom nadlenog organa.1231 O spornim injenicama nije mogue zauzimati stav kao o prethodnom pitanju, mada je nekada zbog meusobne povezanosti prilino teko utvrditi da li se radi o injeninom ili pravnom pitanju.1232 Karakter prejudicijelnog pitanja nemaju ni odreena pitanja procesne naravi, iako od njih zavisi odluka u konkretnoj parnici,1233 s obzirom da se o ovim pitanjima ne moe raspravljati kao o glavnoj stvari u posebnom postupku. Sva pravna pitanja od uslovljavajueg karaktera nemaju istovremeno i svojstvo prethodnog pitanja.1234 Prethodno pojedinano pitanje predstavlja pitanje utvrivanja postojanja nekog relevantnog prava ili pravnog odnosa samo izmeu stranaka u odreenom sporu, a ne i utvrenje odnosa izmeu treih lica, pa ni onda kada je u tom drugom odnosu jedan od uesnika postojeeg spora. U ovom sluaju, kad se radi o odnosu jednog uesnika i treih lica, sud ne moe odrediti prekid postupka, pozivom na postojanje prava ili pravnog odnosa izmeu treih lica. 1235 Ukoliko je nadleni organ ve donio pravosnanu odluku o pravu ili pravnom odnosu kao o glavnoj stvari, onda to ne moe biti predmet prethodnog odluivanja parninog suda.1236 Parnini sud je vezan takvom odlukom u granicama njene objektivne i subjektivne pravosnanosti odnosno konanosti,1237 pa o svim injenicama i pravnim pitanjima koja nisu obuhvaena pravosnanou odluke sud moe rjeavati kao o prethodnom pitanju, neovisno o tome jesu li bili razmatrani u pravosnano okonanom postupku.1238 Pravosnana odluka je javna isprava i ona dokazuje istinitost onoga to se u njoj odreuje. Kada se govori o subjektivnim granicama pravosnanosti, obim vezanosti zavisi od toga da li pravosnano rjeenje prethodnog pitanja djeluje erga omnes ili samo inter partes. Ako takva odluka djeluje erga omnes, tada ona slui kao rjeenje prethodnog pitanja bez obzira koje se stranke pojavljuju u parnici, a u sluaju da ima dejstvo samo inter partes, parnini sud je vezan samo ako je izmeu istih parninih stranaka rijeen neki pravni odnos.
Vrhovnog suda Srbije u Novom Sadu, G-710/64, u T. Rali i V. Tanaskovi, Zakon o parninom postupku sa komentarom, sudskom praksom, obrascima i registrom pojmova, Beograd, 1980, str. 39. 1231 Vidi odluku Okrunog suda Dubrovnik, G-719/88 od 10.3.1989, Pregled sudske prakse, Prilog Zakonitosti, br. 45, odluka 102. 1232 Iako je odluivanje o glavnoj stvari uslovljeno prethodnim rjeenjem odreenih injeninih pitanja, ova pitanja se ne kvalifikuju kao prethodna, jer ne mogu biti neposredan predmet spora. 1233 Pitanje da li se radi o presuenoj stvari ili pitanje postojanja pravnog interesa za tubu za utvrenje, zatim pitanje da li stranke imaju parninu sposobnost itd. 1234 B. Pozni, Graansko procesno pravo, Beograd, 1987, str. 221. 1235 Vrhovni privredni sud, Sl. 674/71, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko - procesnog prava, Beograd 1996, str. 7. 1236 Navodimo interesantne sudske odluke: "Kada odluka suda zavisi o prethodnom rjeenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju je sud ili drugi nadleni organ ve donio pravomonu odluku, sud ga ne moe ponovo rijeiti ni kao prethodno pitanje" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 1108/87 od 29.7.1987. godine, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 37, odluka 57. "Kad je nadleni sud pravomono odluio o nekom pravnom pitanju kao glavnom, sud pred kojim se to pitanje pojavljuje kao prejudicijelno pitanje vezan je za odluku nadlenog suda u granicama njene pravomonosti" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 149/85 od 2.7.1985. godine, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 29, odluka 129. 1237 U pravilu e prejudicijelno moi djelovati samo meritorne odluke, jer se njima odluuje o postojanju ili nepostojanju prava ili pravnih odnosa. Procesne odluke u pravilu ne bi mogle imati znaenje odluka kojima se odluuje o tome. Ipak, odreene procesne odluke (npr. odluka o odbacivanju tube) mogu da budu od uticaja za utvrivanje nepostojanja prava na traenje pravne zatite odreenog sadraja. 1238 O tome: O. Jeli, op.cit., str. 1233.

170

U sluaju da prethodno pitanje jo nije pravosnano rijeeno (u upravnom postupku konano), parnini sud ima dvije mogunosti. On moe sam, mada za to esto nije ni stvarno ni mjesno nadlean, ispitati i rijeiti prethodno pitanje, a moe i prekinuti parnini postupak dok nadleni organ ne donese pravosnanu odluku.1239 Sud nije vezan za svoju odluku o prekidu. Ukoliko naknadno stekne saznanje da e bre i efikasnije sam rijeiti prethodno pitanje ili naknadno prestanu razlozi iz kojih se odluio za prekid postupka, moe odluiti da nastavi postupak i ne eka okonanje drugog spora odnosno upravnog postupka. Na rjeenje kojim se odreuje prekid postupka stranke imaju pravo posebne albe koja nema suspenzivno dejstvo, to znai da pravne posljedice prekida postupka nastupaju odmah po donoenju rjeenja. Odluka o rjeenju prethodnog pitanja je stvar diskrecione ocjene suda i zavisi od razloga procesne ekonomije,1240 jer je zadatak suda da uini sve da se parnica to bre, lake i jeftinije okona. Ovdje se ukrtaju opreni procesni interesi: zahtjev za ouvanje funkcionalne samostalnosti i materijalne nezavisnosti nadlenih organa i zahtjev za ouvanjem jedinstva pravnog poretka i opte zakonitosti. Pravna sigurnost mogla bi doi u pitanje kad bi postojala mogunost koegzistencije pravosnanih odluka razliitog sadraja o istom pravnom pitanju.1241 Ukoliko to ne predstavlja naroitu tekou i u sluaju kada se osnovano moe oekivati da e sud ili drugi nadleni organ rijeiti ovo pitanje na isti nain, sud koji vodi postupak e odluiti da sam rjeava prethodno pitanje. U tom sluaju on ne mora o tome donijeti posebnu odluku. Ako je podnesen prijedlog za prekid postupka, sud e donijeti rjeenje o odbijanju tog prijedloga. Protiv tog rjeenja posebna alba nije doputena.1242 Kada u posebnom propisu postoji obaveza da sud prekine postupak do pravosnanog okonanja postupka koji treba da rijei nadleni organ, tada nema dileme i parnini sud je duan da saeka takvu odluku. U teoriji i praksi nije sporan stav da sud treba prekinuti postupak i kada pred nadlenim organom ve tee postupak u vezi sa prethodnim pitanjem kao glavnim zahtjevom. Prema nekim stavovima, parnini sud ne moe prekinuti postupak prije nego to je nadleni dravni organ zapoeo postupak rjeavanja pitanja koje se kao prethodno pojavilo u parnici.1243 Meutim, postoje i miljenja 1244 da postupak treba prekinuti i kad sud ocjeni da jedna od stranaka ima interes da taj postupak pokrene pred nadlenim organom i da bi u tom sluaju sud trebao uputiti stranku na njegovo pokretanje i ostaviti joj za to primjeran rok. Nepokretanje postupka bi imalo za posljedicu da e parnini sud morati sam da zauzme stav o prethodnom pitanju. Podravamo ovaj stav kao pravilan, a isto tako smatramo da se postupak treba prekinuti i kada se pokretanje tog postupka moe postii i po slubenoj dunosti.Inae, nekritiko prekidanje postupka u ovakvim situacijama bi moglo dovesti do nepotrebnog odugovlaenja postupka pred sudom pred kojim se javilo prethodno pitanje. Dakle, ako postupak radi rjeenja prethodnog pitanja jo nije u toku, niti se pokretanje tog postupka moe postii po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke koja je zainteresovana da parnini sud rijei to prije sporno pitanje, koje zavisi od rjeenja prethodnog pitanja, parnini sud ne bi smio prekinuti parnicu dok nadleni organ ne rijei
Vidi lan 379. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. lan 10. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1241 S. Triva, V. Belajec i M. Dika, op. cit., str. 76. 1242 M. Dika, op. cit., str. 8. 1243 "Sud ne moe prekinuti postupak kad u vrijeme donoenja odluke o tome nije bio u toku postupak radi rjeenja prethodnog pitanja" - Okruni sud ibenik, G-403/76 od 30.6.1978, Zbirka sudskih odluka, knjiga III, sv.3, br. 315. Vidi i: Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, op. cit., str. 27; T. Rali i V. Tanaskovi, op. cit., str. 37. 1244 S.Triva, V. Belajac i M. Dika, op. cit., str. 78; L. Karamarkovi, op. cit., str. 146-147; M. Dika, op. cit., str. 8; O. Jeli, op. cit., str. 1236.
1240 1239

171

prethodno pitanje, ve bi ga morao odmah sam rjeavati. Sudska praksa i pravna teorija su jedinstvene u tome da se postupak ne moe prekinuti ako se u drugom postupku sporni pravni odnos rjeava kao prejudicijelno pitanje, ve samo ako pred nadlenim organom, kao to je ve izloeno, tee postupak u vezi sa prethodnim pitanjem kao glavnim zahtjevom. Kada parnini sud donese odluku o prethodnom pitanju za koje nije bio nadlean, rjeenje o tom pitanju ima pravni uinak samo u toj parnici i ono vai samo kao jedan od razloga za donoenje sudske odluke. Odluka o prethodnom pitanju ne ulazi u izreku sudske presude, ve se nalazi u obrazloenju. Meutim, bez obzira na to, sud treba iznijeti razloge za to rjeenje koje je i kako relevantne injenice utvrdio, te koju je normu materijalnog prava primijenio prilikom donoenja odluke. Razumljivo je da pravosnanom postaje samo izreka presude, a premise iz kojih se izreka izvodi same po sebi ne postaju pravosnane i one samo odreuju sadraj izreke ili zakljuka koji stie svojstvo pravosnanosti. Zbog toga stavovi suda o prethodnom pitanju o kome se ne donosi presuda ve se iznose u obrazloenju presude, predstavljaju samo argumente kojima sud opravdava odluku o tubenom zahtjevu.1245 Zato nema prepreke da nadleni organ o ovom pitanju samostalno rjeava kao o glavnom. U sluaju da taj organ kasnije drukije rijei to prethodno pitanje, postoji razlog za ponavljanje postupka.1246 Odluka o prethodnom pitanju je deklarativne naravi. U njoj se konstatuje sadraj relevantnog pravnog odnosa ili nepostojanje pravnog odnosa odreenog sadraja.1247 Ako je, pak, za odluivanje o prethodnom pitanju bio stvarno nadlean parnini sud, a stranka je stavila prijedlog da se o njemu odlui, onda se i o ovom zahtjevu odluuje konanom presudom, odnosno odluka o prethodnom pitanju je sastavni dio izreke konane presude1248 s potpunim uincima pravosnanosti. Zakon ne regulie postojanje pravnih lijekova povodom stava suda o prethodnom pitanju, pa se iz toga jasno vidi da sud o prethodnom pitanju, kada ga sam rjeava, ne donosi odluku u procesnom smislu i samim tim nema mjesta ni pravnom lijeku protiv njegovog stanovita. Kada parnini sud sam rjeava prethodno pitanje - konflikta nadlenosti povodom rjeavanja prethodnog pitanja ni pozitivnog niti negativnog ne moe biti, poto parnini sud o prethodnom pitanju ne donosi meritornu odluku i samim tim ne iskljuuje postupanje nekog drugog suda ili organa po istom pitanju. Konflikta, odnosno sukoba nadlenosti radi rjeavanja prethodnog pitanja moe biti samo u sluaju kada je parnini sud prekinuo postupak radi ustupanja rjeavanja prethodnog pitanja drugom sudu ili organu. Tada moe nastati pozitivan sukob nadlenosti, tj. dva suda ili organa istovremeno mogu pretendovati na rjeavanje prethodnog pitanja (kao glavnog pitanja) ili obrnuto, to je ee, da od dva pozvana suda ili organa ,oba sebe smatraju nenadlenim (negativan sukob nadlenosti).1249 Ako u dvije parnice koje su u toku treba kao prethodno rijeiti isto pitanje koje ni u jednoj od njih nije sadrano u tubenom zahtjevu, tada nema razloga da se u bilo kojoj od tih parnica postupak prekida. To pitanje moe sud u svakoj od tih parnica i drugaije rijeiti, jer rjeenje tog pitanja ni u jednoj od njih nije obuhvaeno pravosnanou odluke.1250

1245

Ni sudska praksa u ovom smislu nema nikakvih dilema: "Odluka o prethodnom pitanju ne moe postati pravosnana i ima dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno" - Okruni sud u Kraljevu, G-411/90, Sudska praksa, br. 11/90, odluka 96. "Stavovi suda o prethodnom pitanju izneseni u obrazloenju presude ne postaju pravosnani" - Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 2212/88 od 5.4. 1989, Pregled sudske prakse, Prilog Zakonitosti, br. 44, odluka 164. 1246 lan 255, ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1247 S.Triva, V. Belajac i M. Dika, op. cit., str. 78. 1248 : Z. Kulenovi, S. Mikuli, S. Milii-Velikovski, J. Stanii i D. Vuina, op. cit., str. 28. 1249 M. Salma, op. cit. str. 141 1250 Vidi odluku Vrhovnog suda Hrvatske, G-162/77 24.2.1977, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti, br. 11/230.

172

3. Krivina presuda i prethodno pitanje u parnici1251 Odredbama ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH propisano je da je u parninom postupku sud u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca vezan za pravosnanu presudu krivinog suda kojom se optueni oglaava krivim.1252 1253 Ova odredba osigurava autoritet osuujue presude krivinog suda koja moe biti dovedena u pitanje samo u postupku po vanrednim pravnim lijekovima koji su u tom postupku predvieni.1254 Nedvojbeno je da i uslovna osuda izaziva graansko-pravne posljedice. Sud je u parninom postupku vezan za tu presudu to se tie postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti bez obzira na to da li je izvrenje krivine kazne odgoeno i neovisno o tome da li je uslovna osuda brisana iz kaznene evidenicje. Parnini sud je vezan i za pravosnano rjeenje krivinog suda, kojim je prema krivino odgovornom maloljetniku primjenjena odgovarajua vaspitno - popravna mjera. Logino je da je uticaj krivine presude na parnini postupak mnogo sveobuhvatniji i kompleksniji od relacije krivina presuda - prethodno pitanje u parnici, ali emo ovom prilikom izloiti samo aspekte ove veze, jer postojanje krivinog djela i krivine odgovornosti moe se u parnici pojaviti kao prethodno pitanje u irem smislu od ega zavisi presuenje u glavnoj stvari. Kada postoji pravosnana krivina presuda u pogledu postojanja krivinog djela i krivine odgovornosti parnini sud je vezan za takvu presudu. Meutim, pravosnana osuujua presuda krivinog suda ne rjeava i pitanje obima graansko-pravne odgovornosti, koji je iri od obima krivino-pravne odgovornosti. injenica da je tetnik pravosnanom presudom krivinog suda proglaen krivim za tetne radnje (koje imaju obiljeje krivinog djela) ne iskljuuje mogunost da je i sam oteeni nekom svojom radnjom ili propustom dijelom doprinio nastanku tetnog dogaaja ili da je pak svojom krivicom (u graanskopravnom smislu) prouzrokovao da teta bude vea od one koja bi inae nastala kao posljedica krivinog djela. Stoga se na prigovor tetnika o podijeljenoj odgovornosti u parnici moe i mora raspravljati o svim onim injeninim pitanjima koja su relevantna da li je i sam oteeni svojom radnjom ili propustom djelimino doprinio nastanku tetnog dogaaja i tetnih posljedica.1255 injenice navedene u izreci krivine presude koje ne ulaze u obiljeje krivinog djela, niti su bitne za pitanje odgovornosti okrivljenog, mogu se osporavati u parnici. Prema tome, parnini sud moe utvrivati sve druge injenice vezane za isti dogaaj, koje u krivinom postupku nisu utvrene kao element krivinog djela i krivine odgovornosti.1256 Okolnost to u izreci odluke krivinog suda nije sadrana inkriminacija
Vidi: B. Bazala, Vezanost parninog suda za presudu krivinog suda, Odvjetnik, br. 1-2/59; M. Giunio, Krivino djelo i krivina odgovornost kao prejudicijelna pitanja u parninom postupku, Naa zakonitost, br. 4/67; M. Grubia, Krivini sud i prejudicijalna pitanja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 2/66. 1252 lan 12. stav 3. ZPP-a RS i ZPP-a Federacije BiH. 1253 Ovo je stav i sudske prakse: "Sud je vezan za krivinu presudu samo u pogledu utvrenja da postoji krivino djelo i da postoji krivina odgovornost tuenika. Ne moe, naime, sud u parninom postupku utvrivati suprotno od onoga to je utvreno u krivinom postupku. Meutim, sud je duan u parninom postupku da utvruje i one injenice koje mogu imati uticaja na civilnu - pravnu odgovornost tuenika u pogledu naknade tete i njene visine, nezavisno od postojee presude krivinog suda. Naime, izvjesne okolnosti koje idu u prilog uiniocu krivinog djela, parnini sud moe uzeti u obzir i onda kada ih nije uzeo u obzir krivini sud. U parninom postupku sud samostalno i nezavisno utvruje injenice i ceni odgovornost za naknadu tete" - Vrhovni sud Srbije, G-1316/67, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko - procesnog prava ... str. 8. 1254 M. Dika i J. izmi, op. cit., str. 61. 1255 Vidi: M. uvela, Parnini postupak i krivini postupak, Naa zakonitost, br. 9-10/89, str. 1190. 1256 Analogno i Okruni sud u Splitu, G-1392/80 od 5.9.1980, u M. uvela, op.cit., str. 1190-1191.
1251

173

izvrenog djela, ne znai da graanski sud ne bi bio vezan za pravosnanu odluku krivinog suda. Istina, u pravilu obrazloenje sudske odluke ne uestvuje u pravosnanosti dispozitiva, ali od tog pravila postoje i odstupanja u sluaju kada je sadraj obrazloenja neophodna dopuna dispozitivu, kada ono taj dispozitiv konkretizuje i uestvuje u njegovoj pravosnanosti.1257 O pitanju da li je iz krivinog djela za koje je tueni proglaen krivim pravosnanom krivinom presudom nastala teta i u kojoj visini, parnini sud raspravlja samostalno i nezavisno od utvrenja u krivinoj presudi, osim ako je teta ujedno i bitno obiljeje krivinog djela.1258 Postavlja se pitanje da li je parnini sud, ako nema pravosnane krivine presude, ovlaen sam rjeavati prethodno pitanje iz oblasti krivinog prava. Kada odluka o tubenom zahtjevu zavisi od toga da li je neko lice u krivinom postupku oglaeno krivim za odreeno krivino djelo, parnini sud ne moe ispitivati da li je uinjeno krivino djelo i da li postoji krivina odgovornost, pa zbog toga to nije incidentalno nego injenino pitanje. No, u situaciji u kojoj se samo postojanje krivinog djela pojavljuje kao prejudicijelno pitanje (jer je to od uticaja na graansko - pravni odnos) i kada je potrebno izvriti ocjenu odreenog injeninog supstrata da bi se zauzeo stav o tome da li je doista uinjeno krivino djelo ili ne, parnini sud bi o tom pitanju mogao odluivati kao o prethodnom.1259 Isti stav je zauzela i pravna teorija,1260 pa u pogledu toga ne bi trebalo da bude posebnih dilema. Odluka parninog suda o prethodnom pitanju iz krivine oblasti svodi se samo na stav u obrazloenju presude o postojanju krivinog djela i krivine odgovornosti i ima vanost samo u parnici u kojoj je donesena. U sluaju da se kasnije pravosnanom krivinom presudom sudi drugaije od onoga kako je o prethodnom pitanju odluio parnini sud, to moe biti razlog za ponavljanje postupka.1261 Pored ostalog, moe da se postavi i pitanje da li je sud, prilikom odluivanja o prethodnom pitanju, vezan i oslobaajuom presudom krivinog suda.1262 Jedini logian odgovor je da jeste i to u granicama njene pravosnanosti. Oslobaajua presuda vee parnini sud kada se kao prethodno pitanje postavi da li je izvreno krivino djelo i postoji li
Vrhovni sud Hrvatske, G-805/71 od 17.5.1972, u M. uvela, op.cit., str.1191. U ovom sluaju treba initi distinkciju da li je samo postojanje tete bitno obiljeje krivinog djela ili je obiljeje krivinog djela postojanje znatne ili znatnije tete. Ako je bitno obiljeje krivinog djela jedino postojanje tete, parnini sud vezan je utvrenjem krivinog suda da je iz krivinog djela nastala teta, ali samostalno utvruje visinu te tete. Ukoliko je bitno obiljeje krivinog djela postojanje znatne ili znatnije tete, tada je sud u parnici vezan ne samo za utvrenje pravosnane krivine presude usmjerene na to da je teta nastala, ve i s utvrenjem visine tete, ali samo utoliko da parnini sud ne moe sniziti utvrenje tete od krivinog suda ispod granice odlune za kvalifikaciju djela. O tome: M. uvela, op.cit., str. 1191. 1259 U ovom pravcu navodimo karakteristine sudske odluke: "Sud moe u parninom postupku da, kao o prethodnom pitanju odluuje i o pitanju koje bi u krivinom postupku bilo predmet odluke o glavnoj stvari, kao to je postojanje krivinog djela i krivine odgovornosti uinioca, ali samo u sluaju ako ne postoji krivina presuda, koja bi vezivala parnini sud u smislu lana 12. stav 3. Zakona o parninom postupku - Savezni sud G-8/77, u R. osi, Parnini postupak, Zakon o parninom postupku, sudska praksa zakona, registar pojmova zakona, Beograd, 1997, str. 112. "Naelo prema kome se niko ne moe smatrati krivim za krivino djelo dok to ne bude utvreno pravosnanom presudom u krivinom postupku ne spreava sud da u parninom postupku utvruje postojanje krivinog djela, kada postoje prepreke za postojanje krivinog postupka, ako od toga zavisi osnovanost prigovora zastare potraivanja" - Vrhovni sud BiH, P - 245/82 od 6.11. 1982, Zbirka sudskih odluka, knjiga VII sv. 4. 1260 Vidi npr. S. Triva, V. Belajac i M.Dika, op. cit, str. 69. 1261 lan 255. ZPP RS i ZPP Federacije BiH. 1262 Zakljuivanjem a contrario iz navedenog lana 12. stav 3. ZPP RS i ZPP Federacije BiH bi proizilazilo da vezanost postoji samo u granicama osuujue krivine presude.
1258 1257

174

krivina odgovornost odreenog lica, pa o tome parnini sud ne bi mogao drugaije odluiti. To je posljedica zahtjeva materijalne pravosnanosti takve presude i zahtjeva pravne sigurnosti. injenini zakljuci i pravni stavovi iz obrazloenja veu parnini sud samo ukoliko su bitni za dispozitiv u mjeri da bez njihovog postojanja ni presuda kakva je donesena ne bi mogla opstati.1263 Meutim, oslobaajua presuda krivinog suda nije od prejudicijelne vanosti u pogledu imovinske odgovornosti osloboenog lica za tetu prouzrokovanu odreenim djelom, jer se ovakvom presudom redovno ne utvruje da optueni nije kriv, da nije poinio odreeno krivino djelo, ve se optueni oslobaa kada nema dovoljno dokaza za njegovu krivinu odgovornost, to ne znai da to lice ne moe da odgovara u parnici. Zato kada se to posmatra sa ovog aspekta, oslobaajua presuda krivinog suda ne moe biti prepreka za pokretanje postupka za naknadu tete prouzrokovane istim djelom.1264 U pogledu vezanosti parninog suda izrekom rjeenja nekadanjih sudova za prekraje sudska praksa je bila jedinstvena. Sud u parninom postupku time nije bio vezan, ve ga vee samo pravosnana presuda krivinog suda kojom je neko lice oglaeno krivino odgovornim. Zbog toga, u principu, nije bilo nikakve pravne prepreke da se utvruje krivica, kao esencijalna pretpostavka odgovornosti za tetu, bilo tuitelja ili tuenog, u parninom postupku, odnosno nije bilo zapreka da se utvrdi da nema krivice kao pretpostavke odgovornosti za tetu, u smislu odredaba lana 154. stav 1. Zakona o obligacionim odnosima.1265 No, u novim okolnostima, imajui u vidu transformaciju sudova za prekraje u Bosni i Hercegovini i prelazak njihove nadlenosti na osnovne sudove, pomenuti stav vie nije od znaaja u ovakvim parnicama. 4. Zakljuak Prethodno pitanje je pitanje o postojanju nekog prava ili pravnog odnosa od ijeg prethodnog rjeenja zavisi sudska odluka. Ono to je njegova specifinost je injenica da ga sud, ako posebnim propisima nije drukije odreeno, moe sam rijeiti ukoliko o njemu jo nije donio odluku nadleni sud ili drugi organ. Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravno dejstvo samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno. U sluaju da prethodno pitanje jo nije rijeio nadleni organ, sud koji vodi postupak moe odluiti da ga sam ne rjeava i tada se postupak prekida do okonanja postupka pred tim organom ili dok se ne ustanovi da ne postoje razlozi da se eka njegov zavretak. Ako je nadleni organ donio pravosnanu odluku u pogledu postojanja ili nepostojanja prejudicijelnog prava ili pravnog odnosa, sud je vezan za tu odluku i to je izraz naela pravosnanosti odnosno konanosti tih odluka. Poto u vezi ovog instituta postoji dosta doktrinarnih kontroverzi, te esto neujednaena sudska praksa, to svakako zahtijeva ujednaavanje stavova u vezi mnogih spornih pitanja.

Slino i: O. Jeli, op.cit., str. 1235. I sudska praksa ide u ovom pravcu: "Krivina presuda kojom je voza kamiona tuenog preduzea osloboen od optube zbog krivinog djela ugroavanja javnog saobraaja je bez uticaja na civilno pravnu odgovornost tuenog preduzea za tetu prouzrokovanu istom radnjom, pa se moe u parninom postupku utvrivati nepravilna i nepropisna vonja vozaa kamiona vozaa tuenog preduzea i uzrona veza izmeu ovakve vonje i nastale tete" - Vrhovni sud Srbije, G-3598/71, u R. osi, Parnini postupak... str 112. 1265 "Okolnost to je parnina stranka ( tuilac ili tueni ) proglaena krivom u prekrajnom postupku ne spreava sud da u parnici za naknadu tete utvrdi suprotno" -Vrhovni sud BiH, Rev-216/90 od 21.2.1991, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 1/91, odluka 91.
1264

1263

175

UREENJE MEA U BOSNI I HERCEGOVINI

1. Uvod Kada je u bivoj SFRJ definitivno utvren ustavni princip po kome su republike i autonomne pokrajine nadlene za donoenje procesnih zakona za ona podruja u kojima svojim zakonima ureuju materijalno-pravne odnose1266 naputene su dotadanje nade i nastojanja da se saveznim zakonom zamijene pravna pravila u mnogoemu zastarjelog, dobrim dijelom derogiranog i teko prilagodljivog Zakona o sudskom vanparninom postupku od 24.7.1934. god. i Uvodnog zakona za taj zakon od 26.7.1934. godine. Takva situacija dovela je do donoenja zakona o vanparninom postupku u svim republikama i pokrajinama, osim u SR Hrvatskoj.1267 Zakon o vanparninom postupku bive SR BiH1268 (Zakon o vanparninom postupku) je pretendovao da popuni relativnu pravnu prazninu u ovoj znaajnoj oblasti, nastojao je da se oslobodi praktikantskog kazuizma i pragmatikih slabosti i da to cjelovitije i sveobuhvatnije uredi ovu veoma raznovrsnu i bogatu materiju.1269 Imajui u vidu da ni Republika Srpska ni Federacija Bosne i Hercegovine jo nisu zakonski regulisali vanparnini postupak, taj zakon se i dalje primjenjuje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Materijalne pretpostavke i odredbe o postupku za ureenje mea1270 sadrane su u lanovima 168-176. navedenog zakona.1271 Odredbe ovih lanova dosta podsjeaju na rjeenja

lan 281. taka 12. Ustava bive SFRJ iz 1974. godine SR Makedonija je donijela Zakon o vonprocesnata postapka 1979. godine, SR Srbija Zakon o vanparninom postupku 1982. godine, SR Slovenija Zakon o nepravdnem postopku 1986. godine, SAP Kosovo Zakon o vanparninom postupku 1986. godine, SR Crna Gora Zakon o vanparninom postupku 1986. godine, SAP Vojvodina Zakon o vanparninom postupku 1988. godine i SR Bosna i Hercegovina Zakon o vanparninom postupku 1989. godine v. A.Magani, Nunost reforme hrvatskog izvanparninog prava, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 27, broj 1/06, str. 470-471. 1268 Objavljen u Sl. listu SR BiH br. 10/89,u primjeni od 1.7.1989. 1269 Poznato je da vanparnini postupak za razliku od parninog ne predstavlja jedinstvenu, homogenu cjelinu, ve da je to zbir posebnih postupaka za pojedine vrste graansko-pravnih odnosa sa takvim pravilima postupanja koja odgovaraju prirodi i specifinostima tih odnosa, ali koje isto tako povezuju odreene zajednike odredbe. 1270 Meom se oznaava do kuda u prostoru see vlasnikova pravna vlast u pogledu nekretnine, a ona je takoe i linija, odnosno granica izmeu dvije susjedne nekretnine v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, Stvarno pravo, Zagreb, 1998, str. 473. 1271 O tome v. V: Rajovi, M. ivanovi i R. Momilovi, Graansko procesno pravo, Banja Luka, 2001, str. 181; M. ivanovi i N. Milijevi, Vanparnini postupak, teorija, zakonodavstvo i sudska praksa sa obrascima za praktinu primjenu, Banja Luka, 2001, str. 57-58.
1267

1266

176

iz ranijeg zakona iz 1934. godine,1272 mada je evidentno da postoje i znaajne razlike .1273 Inae, prijedlozi za ureenje mea su u sudskoj praksi veoma esti i iako se ti postupci ne smatraju pravno komplikovanim i esto se nepravedno bagateliziraju, u pogledu njih postoji dosta dilema. Voenje ovog postupka bremenito je mnogim problemima i nejasnoama i ovdje se zakonske odredbe razliito tumae, pa kada se to ima u vidu, postoji potreba jedinstvenog pristupa ovoj dosta sloenoj i kompleksnoj materiji. Bitno je ukazati i na odnos koji postoji izmeu ureenja mea i smetanja posjeda, koji je veoma znaajan poto izmeu ovih instituta ima dosta srodnosti, ali i meusobnih razlika.1274 U svakom konkretnom sluaju potreban je suptilan pristup kako bi se pouzdano odredilo ta je, u stvari, pravi interes neke stranke u raznovrsnim ivotnim situacijama i najee se tek na licu mjesta, kada se utvrde sve bitne injenice, najbolje opaa potreba voenja jednog ili drugog postupka.1275 Meanji objekti, inae, imaju samostalnu faktiku i pravnu egzistenciju i na njima je mogue izvriti in smetanja posjeda i zbog toga traiti posjedovnu zatitu.1276 2. Ureenje mea u Bosni i Hercegovini 2.1. Postupak za ureenje mea Ureenje mea izmeu susjednih nekretnina ima opravdanje samo u sluaju kada su meanji znaci uniteni, oteeni ili pomjereni.1277 Ako su meanji znaci vidljivi ne moe se traiti ureenje mea, pa prijedlog za provoenje takvog postupka treba odbiti.1278 Aktivno legitimisan da podnese prijedlog, pored vlasnika, je i posjednik nekretnina,1279 te kada je to zakonom odreeno i ovlaeni organ.1280 1281 U postupku ureenja mea suvlasnici ili suposjednici susjednih zemljinih parcela imaju procesni i materijalni poloaj jedinstvenih

O ureenju mea prema ovom zakonu v. S. Kamhi, Vanparnini postupak, Sarajevo, 1968, str. 8890., M. Kukoljac, Vanparnini postupak, Prirunik za praktinu primenu, Beograd, 1969, str. 101-104; J. Jerkovi, Sporovi oko mee, Glasnik advokatske komore Vojvodine, br. 3/69. 1273 Vidi: D: Medi, Ureenje mea kroz prizmu odredaba Zakona o vanparninom postupku, Srpska pravna misao, br.1-4/95, str. 401-410. 1274 O tome vie: E. Vagner, Smetanje posjeda ili ureenje mea, Naa zakonitost, br. 11/53, str. 626. 1275 ''Dovrenje parnice zbog smetanja posjeda ne moe biti prethodno pitanje zbog kojeg se moe prekinuti postupak za ureenje mee, jer se u rjeenju o smetanju posjeda ne odluuje o postojanju prava ili pravnog odnosa, ve o faktinoj vlasti posjednika i inu smetanja'' upanijski sud u Bjelovaru, G 2330/00 od 14.12.2000, u M. uvela, Vlasnikopravni odnosi, Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljinim knjigama, Zagreb, 2004, str. 198. 1276 Tako i Vrhovni sud Hrvatske, GZZ-45/75 od 7.5.1975, u A. Eterovi, Smetanje posjeda u sudskoj praksi, Sarajevo, 1989, str. 148-149. 1277 lan 168. Zakona o vanparninom postupku 1278 ''Nema mesta ureenju mea ako iste nisu poremeene, odnosno na licu mjesta postoje, bez obzira to pravno stanje ne bi bilo u saglasnosti sa fizikim'' Okruni sud Ni, G. 3026/81, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog prava, Beograd, 1996, str. 200. 1279 Vlasnici susjednih zgrada nemaju to pravo, a isto tako to pravo nema ni vlasnik zemljita uz cestu za ureenje mee prema cesti - v. F. ili i M. antek, Zakon o sudskom vanparninom postupku i Uvodni Zakon o sudskom vanparninom postupku s tumaem i sudskim rjeidbama te stvarnim kazalom, Zagreb, 1934, str. 61. 1280 Prema bivem vanparninom postupku legitimisan za uee u ovom postupku je pored vlasnika i posjednika bio i dralac odreenog zemljita 1281 Npr. ovlaeni organ bi bio nadleni pravobranilac u odreenim postupcima kada je granica sporna.

1272

177

suparniara.1282 Prijedlog za ureenje mee treba da sadri podatke o vlasnicima (suvlasnicima), odnosno posjednicima (suposjednicima) susjednih parcela, zemljinim esticama izmeu kojih se mea ureuje sa oznakama tih parcela iz zemljinih i katastarskih knjiga, zatim razloge zbog kojih se postupak pokree, kao i vrijednost sporne povrine.1283 Mjesno nadlean je sud na ijem se podruju nalaze nepokretnosti, a ako su one na teritoriji vie sudova, nadlean je svaki od tih sudova.1284 Ukoliko se u prijedlogu navede da je susjed zauzeo dio predlagaeve parcele, pa se trai zatita posjeda ili vraanje dijela nekretnina, vanparnini sud ne bi bio nadlean za postupanje.1285 U sluaju da jedna strana u postupku otui nekretninu, to ne spreava dovrenje postupka, a stjecatelj nekretnina moe uz pristanak stranaka stupiti u postupak umjesto te stranke.1286 U samom postupku provode se slijedee radnje: Nakon prijema prijedloga, po pravilu, odreuje se roite u sudu radi pokuaja sporazuma o ureenju mea.1287 Ukoliko do toga ne doe, zakazuje se roite na licu mjesta na koje sud , pored uesnika kojima u pozivu skree panju da na raspravu donesu sve isprave, skice i druge dokaze koji mogu biti od znaaja za ishod ovog postupka,poziva i vjetaka geometra odnosno vjetaka druge odgovarajue struke, a po potrebi i predloene svjedoke.1288Ako sa roita izostane predlaga, a protivnik predlagaa ne predloi da se postupak provede, smatrae se da je prijedlog povuen.1289 Rjeenje suda o povlaenju prijedloga ne spreava predlagaa da o istoj stvari podnese novi prijedlog. Pravilo o presumiranom povlaenju prijedloga dovelo je do toga da je reim ovog postupka (a i veine ostalih vanparninih postupaka) u vrijeme donoenja bio mnogo stroiji od parninog, u kome izostanak sa roita nije dovodio do tako drastinih posljedica, a kompariranje sa sporovima male vrijednosti u kojima je tada vrijedilo slino pravilo1290 znailo je izraavanje neopravdanog potcjenjivanja opteg drutvenog znaaja ove vanparnine stvari, u kojoj interesi ekonominosti ni u kom sluaju nisu smjeli odnijeti prevagu pred interesima ostvarivanja sutinske zatite. Novi zakoni o parninom postupku Republike Srpske1291 i Federacije BiH1292 propisuju da e se, ako na pripremno roite ne doe tuilac, a bio je uredno obavijeten, smatrati da je tuba povuena, osim ako tueni ne zahtijeva da se roite odri,1293 pa tako od njihovog stupanja na snagu i u pogledu parninog i u pogledu vanparninog postupka u ovom dijelu vrijede ista pravila. Zapisnik sa uviaja i skice u postupku ureenja mea moraju sadravati precizan opis stanja na licu mjesta u momentu obavljanja uviaja, sadraj izjava uesnika,1294 vjetaka i
Vidi odluku Kantonalnog suda u Tuzli, G-1424/03 od 25.6.2004. godine, u H. Taji, Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, Sarajevo, 2005, str. 702. 1283 lan 169. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 1284 lan 13. stav 3. Zakona o vanparninom postupku. 1285 V. Risti i M. Risti, Prirunik za praktinu primenu Zakona o vanparninom postupku, Beograd, 1989, str. 246. 1286 Okruni sud u Osijeku, G-1188/89 od 6.4.1989, navedeno prema: J. Uzelac, Ureenje mea, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 28, br. 1/07, str. 885. 1287 Iako zakon ne obavezuje sud da po prijemu prijedloga zakae roite, sud e, po pravilu, ovo roite odrediti radi pokuaja sporazumnog ureenja mee. 1288 lan 170. stav 2. i 3. Zakona o vanparninom postupku. 1289 lan 171. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 1290 lan 465. tada vaeeg Zakona o parninom postupku. 1291 Slubeni glasnik RS br. 58/03, 85/03 i 74/05. 1292 Slubene novine Federacije BiH br. 53/03. 1293 lan 84. stav 1. navedenih zakona. 1294 Sud nee uzeti u obzir raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima i moralom.
1282

178

eventualnih svjedoka, zatim pravac koji je pokazala svaka stranka posebno, oblik i povrinu sporne meanje povrine, kao i pravac kako je predmetna mea ureena, s tim to skica treba da sadri i legendu kojom se objanjava prikazano stanje.1295 Sud ureuje meu prilikom roita na licu mjesta stavljanjem vidnih meanjih znakova, a to ujedno predstavlja i predaju posjeda, pa zato uesnici ne mogu zahtijevati da u izvrenju budu uvedeni u posjed onog dijela zemljita koje im je u ovom postupku pripalo.1296 Rjeenje o ureenju mea je izvrna isprava koja se provodi odmah prilikom donoenja, odnosno ureenja mee na licu mjesta i zbog toga, kada takva odluka postane pravosnana, nikakvo dalje izvrenje vie nije mogue.1297 Ovo rjeenje treba da sadri taan opis kojim pravcem je predmetna mea ureena tako da u pogledu toga ne smije da bude nikakvih dilema, vrijednost sporne povrine, nain na koji je mea ureena, te odluku o trokovima spora. Sud je duan da u rjeenju navede i sve navode i prigovore stranaka, provedene dokaze i utvrene injenice, kao i detaljno obrazloenje donesene odluke. Skica lica mjesta ini sastavni dio izreke rjeenja,1298 poto sud ne bi mogao da na dovoljno jasan nain samo opisno oznai odreenu graninu liniju. Odlukom o ureenju mee stranke se ne mogu obavezati na predaju zauzetog zemljita.1299 Ovakvo normiranje moe u praksi da izazove odreene probleme, jer se izvrava nepravosnana sudska odluka, a tek poslije toga slijedi ispitivanje njene zakonitosti. To moe da dovede do pravne nesigurnosti, kao i do sukoba izmeu stranaka u ovom veoma osjetljivom imovinsko-pravnom sporu.1300 Rjeenje o ureenju mee je odluka sui generis u procesno-pravnom znaenju, poto je ona donijeta, nakon to je sud meu na licu mjesta uredio, te time tu odluku o glavnoj stvari na taj nain i izvrio.1301 Sudsko poravnanje je mogue sve do zakljuenja rasprave i donoenja rjeenja kojim se mea ureuje.1302 Uesnici snose trokove postupka na jednake dijelove, ali u sluaju da postoji znatna razlika u pogledu njihovog udjela u odreivanju granine linije, sud e prema srazmjeru tog udjela, odrediti koliki dio e snositi svaki uesnik.1303 Predlaga snosi sve trokove ako se utvrdi da obnavljanje odnosno utvrivanje mee nije bilo potrebno.1304 Povodom albe stranaka drugostepeni sud moe preinaiti rjeenje prvostepenog suda kojim je mea ureena kad utvrdi da je u prvostepenom postupku injenino stanje potpuno utvreno, ali da su pogreno primjenjene odredbe zakona kojima se propisuje ova materija.1305
lan 174. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. Ne moe se odrediti ureenje mee pod prijetnjom izvrenja kao naknadne radnje koja e se provesti u izvrnom postupku. Analogno i Kantonalni sud u Sarajevu, pravni stav objavljen u Biltenu sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, broj 1/99, str. 28. 1297 Pravni stav Kantonalnog suda u Sarajevu, u Bilten sudske prakse Kantonalnog suda u Sarajevu, br. 1/99, str. 29. 1298 lan 175. Zakona o vanparninom postupku. 1299 Okruni sud Beograd, G 1162/96 od 17.4.1996, u M. ivanovi i N. Milijevi, op.cit., str. 320321. 1300 Vidi: S. ulibrk i B. Toljaga, Neka zapaanja o ureenju mee sa osvrtom na rjeenja u odredbama l. 172, 174/I i 176. Zakona o vanparninom postupku (ZVP), Glasnik pravde, broj 5/00, str. 97. 1301 M. emi, Postupak za ureenje mea, Pravni ivot br. 1/90, str.122. 1302 ''Sporazum o ureenju mea ima znaenje ugovora o poravnanju kojim jedna stranka konano preputa drugoj stranci u vlasnitvo sporni dio meanjeg prostora, pa takav sporazum predstavlja pravni posao prikladan za sticanje prava svojine na spornoj povrini'' Vrhovni sud BiH, Rev 367/81 od 12.11.1981, u R. Petakovi, Zakon o osnovnim svojinsko-pravnim odnosima sa sudskom praksom, Beograd, 1990, str. 29. 1303 lan 28. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 1304 Okruni sud Zagreb, G-1251/86 od 11.3.1986, navedeno prema: J. Uzelac, op. cit., str. 887-888. 1305 Slino i Okruni sud Zadar, G 91/85 od 6.3.1985, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 27/85, odluka br. 149.
1296 1295

179

Nije doputena revizija protiv drugostepenog rjeenja o ureenju mea, jer je ovaj vanredni pravni lijek u vanparninom postupku dozvoljen samo kada se odluuje o stambenim stvarima i o naknadi za ekspropisanu nepokretnost.1307 2.2.Nain ureenja mea Ureenje mea se vri po odreenom zakonskom redosljedu, a ne po slobodnoj ocjeni suda.1308 Mea se obavezno ureuje prema jaem pravu ako meu uesnicima postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost ne prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku.1309 Sud moe urediti meu po jaem pravu bez obzira na vrijednost sporne meanje povrine, i ako uesnici o tome prethodno postignu sporazum.1310 Ureenje mee po jaem pravu skoro da se uopte ne razlikuje od prave rei vindicatio ili actio Publiciane i prilikom utvrivanja jaeg prava se ispituju svi oni esencijalni elementi koji se moraju utvrivati u postupcima povodom ovih tubi.1311 Kod ureenja mea na ovaj nain se radi o nastojanju stranaka da pribave pravo vlasnitva na nekom dijelu zemljita i kada se ima u vidu da je ureenje mee, faktiki, jedan od naina sticanja prava vlasnitva na spornoj povrini, pravni aspekt ovog ureenja postaje time jo znaajniji. Kada je mea odreena na osnovu jaeg prava, stranke ne mogu vie u parnici dokazivati svoje pravo na spornoj povrini.1312 Ukoliko bi dolo do podnoenja ovakve tube, ona bi trebala biti odbaena kao nedoputena.1313 U sluaju da meu nije mogue urediti prema jaem pravu, sud e je urediti prema posljednjem mirnom posjedu. Mada ovaj termin nije do kraja jasan i moe da izazove izvjesne dileme, najblie istini je da se injenica ovog posjeda utvruje prema odredbama Zakona o
''U postupku ureenja mea vlasnici ili posjednici susjednih zemljinih parcela imaju procesni i materijalni poloaj jedinstvenih nunih suparniara, pa ukoliko je albu podnio samo jedan protivnik predlagaa, pridruno dejstvo albe, s uinkom na itavu jedinstvenu stranku, odnosi se i na ostale protivnike predlagaa, tako da se moe smatrati da su i ostali podnijeli albu'' Kantonalni sud u Tuzli, G 1424/03 od 25.6.2004, u H. Taji, Zbornik sudske prakse sudova u Bosni i Hercegovini u oblasti graanskog prava, Sarajevo, 2005, str. 702-703. 1307 lan 26. Zakona o vanparninom postupku. 1308 Analogno i Okruni sud u Kraljevu, G. 351/91, u R. osi, Vanparnini postupak, Beograd, 1997, str. 109. 1309 Prema miljenju M. Trgovevi Proki, ukoliko meu uesnicima u postupku postoji spor oko vrijednosti mene povrine, tada je sud duan da pribavi od Uprave prihoda optine na teritoriji na kojoj se nalazi nekretnina vrijednost 1m 2 trine cijene nepokretnosti v. M. Trgovevi Proki, Vetaenje u vanparninom postupku, u Problemi vetaenja u krivinom, parninom i vanparninom postupku, Beograd, 2002, str. 19. Po naem miljenju ovaj stav se moe prihvatiti, mada se vrijednost sporne povrine moe utvrivati i ostalim raspoloivim sredstvima. 1310 ''Kada protivnik u postupku ureenja mee istie da spornu menu povrinu dri preko dvadeset godina, onda se on poziva na sticanje svojine odrajem i predlae da se mea uredi po osnovu jaeg prava, a ne posljednjeg mirnog posjeda'' Okruni sud u Zajearu, G. 1414/86, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graansko-procesnog prava... str. 200. 1311 O tome: B. Bazala, Ureenje mee prema vanparninom i ovrnom postupku, Mjesenik, br. 34/40, str. 129. 1312 Analogno i zakljuak sa Proirene sjednice Parninog odjeljenja Vrhovnog suda Vojvodine od 2.4.1982, u M. emi, op.cit., str. 119. 1313 Ovako i sudska praksa: ''Pravosnanost rjeenja vanparninog suda kojim je ureena mea izmeu susjeda po osnovu jaeg prava, spreava suenje u parninom postupku o istom pravu na podlozi istih injenica'' Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 406/83, u R. osi, Aktuelna sudska praksa iz graanskoprocesnog prava...str. 201.
1306

1306

180

osnovnim svojinsko-pravnim odnosima.1314 1315 Kada sud ureuje meu prema posljednjem mirnom posjedu, mora se nesumnjivo utvrditi koja od stranaka ima u faktikoj vlasti spornu menu povrinu, odnosno dokle u prostoru see faktika vlast svakog od susjeda. To pitanje se moe utvrivati raznim dokaznim sredstvima, primjera radi sasluanjem svjedoka, vjetaka, uvidom u isprave itd.1316 Kada se u vanparninom postupku vri ureenje mea na ovaj nain, mjerodavno je stanje na terenu, a ne stanje u katastarskim planovima.1317 Ukoliko se mea ne moe urediti ni na jedan od ovih naina, sud e spornu povrinu podijeliti po pravinosti.1318 Pravinost je pravda pojedinanog sluaja.1319 1320 Prilikom tumaenja ranijeg vanparninog postupka neki autori su smatrali za ovaj nain ureenja mea da u tom sluaju spornu povrinu treba podijeliti u smislu paragrafa 404. biveg OGZ-a, kao neko ostrvo koje nastane u rijeci.1321 No, oito je da to ni tada, a ni sada nije bila intencija zakonodavca i da sudija prilikom ureenja mea na ovaj nain ne bi smio tako postupati. Kod donoenja ove odluke moraju se imati u vidu svi bitni elementi, a posebno konfiguracija terena, eventualne prepreke i uopte sve ono to postoji na samom terenu, a to moe biti relevantno za presuenje u konkretnom sluaju.1322 S obzirom da se radi o arbitrernom sudovanju, ta rjeenja moraju biti posebno detaljno obrazloena da bi se, povodom eventualne albe, mogla ispitati i ocijeniti u drugostepenom postupku. Zakonodavstva su, inae, u pravilu vrlo oprezna u odnosu na uvoenje pravinosti kao osnove za presuenje graansko-pravnih odnosa, a i pravna teorija podrava njihovu orijentaciju da se po pravinosti moe suditi samo ako za to postoji izriito ovlaenje zakonodavca.1323 Suenje po ovom osnovu je tee od drugih oblika suenja, jer se kod ostalih oblika unaprijed zna materijalno-pravna norma prema kojoj e se donijeti odluka. Kod suenja na osnovu pravinosti sud sam stvara normu i prema njoj provodi dokaze. To je objektivno situacija koja je za suenje mnogo tea.1324 Suenje po osnovu pravinosti nije ni subjektivno ni proizvoljno , ali ne smije biti ni sentimentalno, niti ideoloko, zasnovano iskljuivo na nekoj apstraktnoj dogmi, religioznoj, filozofskoj ili

lanovi 71-80. Ovo je stav iz sudske prakse: ''Kada sud uredi meu prema posljednjem stanju posjeda, onda se injenica posljednjeg stanja posjeda utvruje prema odredbama ZOSPO-a, a ne mora postojati kvalifikovani posjed kroz deset godina'' Opinski sud u Zagrebu, G. 1529/88 2 od 1.3.1988, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 39/88, odluka br. 127. 1316 Posjed steen silom, prevarom ili zloupotrebom povjerenja (vi, clam, precario) nije miran zbog toga to posjednik iji je posjed oduzet ima pravo uspostave ranijeg posjedovnog stanja putem suda ili putem samopomoi. No, i ovakav posjed moe postati miran, kada proteknu rokovi u kojima raniji posjednik ima pravo na zatitu posjeda. 1317 Vrhovni sud Vojvodine, Rev. 194/87, u R. osi, Vanparnini postupak...str. 111. 1318 Ova tri naina ureenja mea su bila predviena i ranijim propisima. 1319 A. Trabucchi, Istituzioni di diritto civile, Padova 1997, str. 25. 1320 Pitanje pravde i pravinosti spada u veoma znaajna pitanja pravne nauke i filozofije i privlai panju mnogih pravnika i filozofa prava. Vidjeti: R. Luki, Sistem filozofije prava, str. 509-510, S. Perovi, Pravno-filozofske rasprave, Beograd, 1995, str. 156-157. 1321 Vidi npr.:J. Uzelac, op.cit., str. 875. 1322 Kad se mea ureuje pravinom ocjenom suda izmeu nekretnina koje su ume, glavni kriterijum za ovu ocjenu suda treba biti vrijednost i kvalitet stabala koja se nalaze na spornoj menoj povrini upanijski sud u Koprivnici, G- 1034/00 od 14.12.2000, u M. uvela, Vlasnikopravni odnosi.... str. 197. 1323 Vidi: A. Radolovi, Suenje osnovom pravinosti, diskreciono ovlaenje suca i slobodna ocjena dokaza, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 19.supplement, 1998, str. 1051. 1324 O tome: A. Radolovi, op. cit., str. 1062.
1315

1314

181

politikoj. Ono treba da bude izrazito nauno i da se rukovodi objektivnim, racionalnim i vladajuim drutvenim kriterijumima.1325 Novina koju je donio Zakon o vanparninom postupku u odnosu na ranija pravila je ureenje mea na osnovu vaeih katastarskih planova.Uslov za to je da uesnici o tome prethodno postignu sporazum.1326Na ovaj nain zakon je uzeo u obzir poznatu injenicu da se sudija kao voditelj postupka oko ureenja mee, u praksi, i previe oslanjao na nalaz i miljenje vjetaka geometra i podatke iz katastarskih planova.1327 Poznato je da su stranke u ovom postupku (pogotovo neuke) sklone najvie vjerovati iskazu vjetaka i katastarskim planovima1328, mada je jasno da ovaj plan ne mora da bude pouzdan i egzaktan dokaz o pravcu mee zbog injenice da je detaljna skica premjera, na osnovu koje se izrauje, odraz stanja na terenu kakvo je postojalo u momentu izvrenog mjerenja, dok u pravnom smislu mea tog dana nije morala biti tano obiljeena. Naime, u postupku snimanja ne ulazi se u ispitivanje da li su granice parcela ispravno oznaene i snima se samo ono stanje kakvo postoji na licu mjesta, a kada je vidljivo da se stranke nisu mogle sloiti oko pravca kuda se zaista prua mea i kada su insistirale da se to evidentira, tada su se sporovi oko mea eventualno registrovali .No, takvih sluajeva u praksi je bilo veoma malo. Isto tako, treba istai i to da stranke idu na ovakav nain ureenja mea zbog toga to vjeruju da je on apsolutno taan, iako takva tanost zbog neizbjenih greaka vjetaka esto faktiki nije potpuno mogua. Treba imati u vidu da su planovi za odreena podruja dosta stari i neprecizni, jer se papir stie ili iri protekom vremena iz raznoraznih poznatih razloga, a preciznost je ovisna i o sredstvu kojim su podaci unoeni na nacrt (npr. debljina sredstva za pisanje, vrsta tinte i slino), pa je jasno da prilikom vjetaenja dolazi i do tehniki nunih greaka ,pogotovo ako se radi o maloj spornoj povrini ,i da geometar vrlo teko moe potpuno pouzdano pokazati meu koja je u katastarskim planovima upisana.1329 Kada vjetak geometar pokae spornu meu prema ovom planu, stranke treba da izjave da pristaju na tako pokazanu meu i tek, kod postojeeg stanja stvari, sud moe da izvri ureenje na ovaj nain.1330 Dakle, donoenjem ove odredbe Zakon o vanparninom postupku je legalizovao ureenje mea na osnovu vaeih katastarskih planova i taj nain se moe primjeniti samo ako se ispune opisane pretpostavke, dok se ni u jednom drugom sluaju ovo ne moe uraditi i predstavlja flagrantno krenje njegovih odredaba. Nesumnjivo je da je mea pravno, a ne geodetsko pitanje i da je sudija to lice koje treba da odredi kuda se predmetna mea uistinu i prua, s obzirom da je poznato da su katastarski planovi tek jedno od moguih dokaznih

B. Markovi, Suenje po pravinosti u optem i arbitranom pravu, Pravni ivot, br. 2/86, str. 145. lan 172. stav 2. Zakona o vanparninom postupku. 1327 I ranije je moglo doi do ureenja mee na ovaj nain pod uslovom da su stranke, nakon pokazivanja ovakve mee, u pogledu toga sklopile poravnanje pred sudom. Vidi odluku Okrunog suda Bjelovar, G1907/81 od 2.11.1981, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, broj 20, odluka br. 147. Meutim, neki autori su bili suprotnog miljenja i negirali su ovakvo ureenje mee, te se zalagali za uklanjanje te metode iz prakse, ak i ako stranke na to pristaju v. A. Miljan, Ureenje mea, Naa zakonitost, br. 1/53, str. 31. 1328 Iako je vjetak geometar samo struni pomaga iji se rad kod ureenja mea svodi na identifikaciju parcela, a nikako arbitar koji treba da odredi granice nekog zemljita. 1329 Vidi: D. Napijalo, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Naa zakonitost, br. 4/82, str. 90, H. Oberman, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Naa zakonitost, br. 10/82, str. 101-103, V. Slovenc, Problemi prakse vanparninih postupaka oko ureenja mee, Naa zakonitost, br. 10/82, str. 104-106. i D. Napijalo, O mei kao pravno-geodetskom pitanju, Naa zakonitost, br. 2/83, str. 141142. 1330 Analogno i Vii sud Banja Luka, G743/92 od 22.5.1992, Advokatura, br. 7-8/02, str. 215..
1326

1325

182

sredstava za ureenje mee koja je izmeu stranaka sporna i da su oni, u stvari, raeni za fiksalne, privredne i statistike svrhe.1331 Napominjemo i to da zakonske odredbe ne spreavaju izriito sud da meu uredi djelimino na jedan, djelimino na drugi nain i da nema prepreka da se sporna mea u jednom dijelu uredi po jaem pravu (ako se u pogledu toga postigne sporazum), a da se dio mee uredi po posljednjem mirnom posjedu ili na neki drugi nain.1332 Ako bi se prilikom uviaja utvrdilo da se na pravcu ureene mee nalazi neko stablo, ono se ne dijeli prema graninoj liniji, ve je u zajednikoj svojini uesnika i pretpostavka o jednakim dijelovima se ne moe oboriti.1333 2.3. Novine u odnosu na ranije propise Pored ureenja mea na osnovu katastarskih planova, naveemo jo neke novosti u odnosu na raniji postupak. Ukoliko meu uesnicima postupka postoji spor o meanjoj povrini ija vrijednost prelazi vrijednost spora male vrijednosti u parninom postupku, a stranke ne postignu sporazum o ureenju mee po jaem pravu, sud e postupak obustaviti i predlagaa uputiti na parnicu.1334 I ovo je izmjena u odnosu na ranije odredbe koje nisu propisivale obustavu postupka i koje su predviale donoenje odluke na jedan od tri propisana naina.1335 Jo jedna novina koju je donio Zakon o vanparninom postupku je sadrana u odredbi da sud nee ureivati meu na graevinskom zemljitu na kojem ne postoji pravo svojine, osim u sluajevima ako nije izvrena parcelacija zemljita.1336 1337 Ova odredba je, kao to je
Definicija mee u pravnom smislu nije identina sa njenom definicijom u geodetsko-tehnikom smislu. 1332 Slino i Okruni sud u Slavonskoj Poegi, G1367/87 od 2.12.1987, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 37/88, odluka broj 77. 1333 Vrhovni sud BiH, Rev. 461/88 od 11.5.1989, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/1989, odluka br. 29. Vidi i paragrafe 421. austrijskog Graanskog zakonika i 923. njemakog Graanskog zakonika. O tome: P. Rummel, Kommentar zum Allgemeinen brgerlichen Gesetzbuch, 1. Bd., Wien, 1963, str. 363 (paragraf 421.). Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 1.1.1997. godine, u lanu 104. stav 2. normira da je stablo ije je deblo izraslo na samoj mei u suvlasnitvu susjeda sa obje strane mee. O ureenju mee u Republici Hrvatskoj v. N. Gavella, T. Josipovi, I. Gliha, V. Belaj i Z. Stipkovi, op. cit., str. 473-475, M. uvela, Vlasnikopravni odnosi... str. 194-200, M. Beber, Utjecaj odredbi Zakona o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima pri rjeavanju menih sporova, Vjetak-20, br.1/00, str.17; . Sesa, Obnavljanje i ispravljanje mee, u Prava na nekretninama, Zagreb, 2001, str. 15.; M. uvela, Susjedska prava-ureenje mea Informator, br. 4980, 28.11.2001, str. 13; V. Prani, Neka sporna pitanja u postupku ureenja mea, HPR, 4/04, str. 1; D. Babi, Sudsko ureenje mea, Informator br. 5422/06, str. 14, itd. 1334 lan 173. Zakona o vanparninom postupku 1335 Ranije vaee odredbe su dozvoljavale, ukoliko mea nije ureena po jaem pravu, da svaka stranka moe u roku od tri mjeseca od dana pravosnanosti odluke da ostvaruje svoje jae pravo putem parnice. Taj rok je bio prekluzivni rok materijalnog prava, to znai da se poslije isteka roka nije gubio samo zahtjev za vlasniku tubu, nego da je prestajalo i samo pravo na vlasnitvo, ak kad bi ga i bilo. O tome: Vrhovni sud Hrvatske, Rev. 937/81 od 19.9.1981, u Pregled sudske prakse, prilog Nae zakonitosti, br. 20, odluka br. 146. 1336 lan 176. Zakona o vanparninom postupku. 1337 Postupak ureenja mea propisan je u lanu 69. Nacrta zakona o stvarnim pravima Republike Srpske/Federacije Bosne i Hercegovine od 16.2.2007. godine. Ovdje je izriito navedeno da se mea
1331

183

vidljivo, jeziki i stilski neprirodna, jer se u njoj iz tri negacije treba izvui zakljuak kada sud to moe da uini.1338 Inae, do donoenja ove odredbe sudovi su vrili ureenje mea i u ovakvim sluajevima.1339 Organ uprave koji je nadlean u takvim situacijama poslije provedenog postupka donosi rjeenje,protiv kojeg je dozvoljena alba. Odluka drugostepenog organa je konana i moe se osporavati tubom kojom se pokree upravni spor pred nadlenim sudom.1340 3. Zakljuak Mada je Zakon o vanparninom postupku, kao to je ve izloeno, donio znaajne novine u odnosu na ranije propise iz ove oblasti, neka pitanja koja se nameu prilikom voenja ovog postupka su ostala bez potpunog odgovora zbog nedoreenosti odredaba koje reguliu ovaj institut. Primjera radi, istiemo da se u praksi relativno esto dogaa da pravosnano ureena mea odstupa od onog pravca koji je ucrtan u katastarskim i zemljino-knjinim planovima,1341 a to znai da povrine parcela izmeu kojih je dolo do ureenja mea nisu identine sa ovim povrinama u javnim knjigama. Normalno je da bi ovakve promjene (pod uslovom da je izvreno ureenje mea po jaem pravu) trebale da se registruju, ali se to gotovo nikada ne radi, pogotovo ako su razlike u povrini relativno male. injenica je da se esto u ovim postupcima deava da dijelovi parcela prelaze u posjed drugog lica i taj dio zemljita bi trebalo na mapama ili pripojiti parceli druge strane ili ga formirati kao posebnu esticu . Ako sud po jaem pravu uredi meu kojom se mijenja ili oblik ili povrina odreene parcele, moralo bi se od vjetaka geometra zahtijevati geodetsko snimanje tako odreene mee, a po pravosnanosti rjeenja ono bi se po slubenoj dunosti trebalo provesti u katastru i zemljinim knjigama, gdje bi se utvrene promjene registrovale na adekvatan nain. to se tie novih rjeenja, evidentno je da ureenje mee po katastarskim planovima dovelo do pojednostavljenja i vee ekonominosti u voenju ovih postupaka, te da je time faktiki dolo do legalizovanja dotadanje prakse u radu sudova, dok je mogunost obustave postupka u nekim situacijama donekle umanjila znaaj ovog instituta, jer dotadanji propisi to nisu poznavali . Rjeenje da sud u odreenim sluajevima nee ureivati meu na graevinskom zemljitu je logino i dovelo je do smanjenja broja ovih postupaka, to je u situaciji kada su sudovi preoptereeni velikim brojem predmeta svakako pozitivno i vodi ka poboljanju kvaliteta njihovog rada.
na graevinskom zemljitu ureuje u skladu sa prostorno-planskom dokumentacijom u sudskom vanparninom postupku. 1338 Onda kada na graevinskom zemljitu postoji pravo svojine, osim ako je izvrena parcelacija. 1339 Poto se oblik i povrina parcela u gradskom graevinskom zemljitu odreuju aktom urbanistike regulative-regulacionim planom ili planom parcelacije u javnom interesu i poto se oblik i povrina graevinske parcele ne moe promijeniti ni dispozicijom susjeda, sud je ranije prilikom ureenja mea bio vezan granicama parcela koje su utvrene na ovaj nain. Inae, sam postupak se provodio primjenom pravnih pravila iz paragrafa 275-283 biveg vanparninog postupka, a sud nije mogao da uvai ona raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti sa prisilnim propisima o raspolaganju drutvenim sredstvima i drugim imperativnim propisima. To je do donoenja Zakona o vanparninom postupku bio jedini sluaj u kojem je sud ureivao meu po mapama i izuzetak od opteg pravila da se geodetski aspekt ureenja mea ne bi mogao prihvatiti. Vidi odluku Vrhovnog suda BiH, Gvl. 9/91od 18.4.1991, u Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 2/91, odluka br. 35. 1340 Vidi: I. Veli, Osvrt na neke od posebnih postupaka odluivanja o graevinskom zemljitu, Pravni savjetnik, br. 10/05, str. 70. 1341 Ovi planovi se, uzgred reeno, za mnoga podruja ne slau.

184

I na kraju, smatramo da postoji mnogo razloga da se razmisli o tome da se ureenje mea prebaci u parnicu,1342 jer se radi o vrlo kompleksnom stvarno-pravnom odnosu, koji izaziva posljedice koje su za stranke veoma znaajne, a na taj nain bi im bila omoguena kvalitetnija zatita sa mogunou ulaganja i vanrednih pravnih lijekova.

IZLUNA I RAZLUNA PRAVA PREMA ZAKONU O STEAJNOM POSTUPKU REPUBLIKE SRPSKE/FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvod Zakon o steajnom postupku Republike Srpske (ZSP RS)1343 i Zakon o steajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZSP Federacije BiH)1344 usvojili su evropski koncept steajnog postupka koji je vie naklonjen interesima steajnih povjerilaca, ali su isto tako uzeli u obzir i moderne tendencije u steajnom zakonodavstvu po kojima je mogue spaavanje steajnog dunika, to moe da bude u zajednikom interesu svih zainteresovanih lica, ali i drutvene zajednice.1345 Poznato je da je steaj radikalna mjera ijim okonanjem najee svi gube1346 i on nesumnjivo proizvodi i odreene socijalne i politike probleme. Sigurno je da je efikasan postupak steaja jedno od krucijalnih pitanja od koga zavisi i uspjeno voenje ekonomske politike. Zbog toga se donoenjem ovih zakona pokuala na najbolji mogui nain izvriti viedimenzionalna transformacija steajnog prava, koja bi trebala pozitivno uticati na strana ulaganja i proces integracije u moderne trine tokove. I ovi zakoni predviaju postojanje potraivanja, odnosno prava, na koja ne utie otvaranje postupka steaja, a to su izluna i razluna prava.1347 Potraivanja ovih povjerilaca nastaju prije otvaranja steajnog postupka. Zato su izluni i razluni povjerioci privilegovani povjerioci i za njih vae specifina pravila.1348 Ova prava dovode do odvojenog namirenja iz odreenih stvari, odnosno imovine dunika, kao i do prava izdvajanja stvari koje se nalaze u imovini dunika, ali mu ne pripadaju. Razluni povjerioci se razlikuju od izlunih po tome to
Prema miljenju S. ulibrka i B. Toljage, za ureenje mee se figurativno moe rei da je to ''mikrohirurgija'' parnice i pravo zemljino pravo v. S. ulibrk i B. Toljaga, op. cit., str. 98. 1343 Slubeni glasnik RS br. 67 02, 77/02, 38/03 i 96/03. 1344 Slubene novine Federacije BiH br. 29/03. 1345 Vidjeti: M. Rajevi, Zakonska regulativa steaja i likvidacije u Bosni i Hercegovini, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja "Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse", Mostar, 2004, str. 240. 1346 M. Velimirovi, Reforma naeg steajnog zakonodavstva, Pravo i privreda, br. 5-8/01, str. 47. 1347 Vidjeti: D. Medi, Izluna i razluna prava prema Zakonu o steajnom postupku Republike Srpske, Pravni savjetnik, br. 7-8/04, str. 83-88. 1348 O tome: P. Bojadi, Razluna i izluna prava ( Prema Zakonu o sanaciji i prestanku organizacija udruenog rada), Privredno-pravni prirunik, br. 2/81, str. 3-16; M: Dika, Izluna i razluna prava, steaj poduzea i banaka, Zagreb, 1990; M. Dika, Izluna i razluna prava, Zbornik radova, Zagreb, 1994, str. 41; S. Mani, Izluna i razluna prava u steajnom postupku, Pravni informator, br. 9/99, str. 58.
1342

185

se njihovo pravo odnosi na dijelove dunikove imovine, dok se pravo izlunih povjerilaca odnosi na one predmete koji nisu dunikova imovina.1349 Privilegovani poloaj ovih povjerilaca zasniva se na ranije savjesno steenim pravima, odnosno na prirodi potraivanja i njihova je logina posljedica.1350 2. Izluna prava Prema odredbama ZSP RS i ZSP Federacije BiH izluni povjerilac je lice koje ima pravo na izdvajanje stvari koja ne pripada steajnom duniku. Zakoni izriito propisuju da izluni povjerilac nije steajni povjerilac i da se njegovo pravo na izluenje tog predmeta regulie prema posebnim propisima.1351 Da bi postojalo izluno pravo moraju da budu ispunjeni odreeni uslovi. Prije svega, stvar koja je predmet ovog prava mora da se nalazi u steajnoj masi i u posjedu steajnog dunika. Stvari koje nisu zateene u posjedu steajnog dunika ne mogu se izluiti iz njegove steajne mase.1352 Isto tako, izluni povjerilac mora da dokae da ta stvar ne ulazi u imovinu steajnog dunika. Takoe, izluni povjerilac treba da posjeduje valjan pravni osnov na kome se zasniva zahtjev za izluenje odreene stvari i njenu predaju u posjed. Ovdje se logino namee i pitanje preciznijeg odreenja predmeta izlunog prava. U pravnoj doktrini postoji miljenje da taj predmet mogu da ine stvari ili prava1353 i smatramo da se ono moe prihvatiti. Razumljivo je da izluno pravo najee postoji na pokretnim i nepokretnim stvarima i izluni povjerilac kao vlasnik stvari ima pravo da trai njihovo izluenje iz steajne mase i predaju u posjed. Predmet izlunog prava mogu biti i imovinska prava koja ne pripadaju steajnom duniku, ukoliko on ostvaruje njihov sadraj. Tako se u faktikoj vlasti dunika moe zatei i neko pravo industrijske svojine (npr. robni ig, usluni ig, patent), pa bi titular prava mogao zahtijevati njegovo izluenje iz steajne mase.1354 Ovo pravo ne moe postojati na novcu, niti na novanim potraivanjima, jer su u pitanju obligaciona, a ne stvarna prava.1355 Dakle, izluno pravo moe postojati na stvarnom, a ne moe na obligacionom pravu.
A. Erakovi, Steajni zakon s komentarom i primjerima, Zagreb, 1997, str. 71. O izlunim i razlunim pravima prema Steajnom zakonu Republike Hrvatske (Narodne novine br. 44/96, 161/98, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03 i 187/04) v. O. Jeli, Izluna i razluna prava na nekretninama u steajnom postupku, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Zagreb, 2006, str. 265-291; Izluni i razluni vjerovnici, u Novi steajni zakon sa sudskom praksom i praktinim primjerima, priredio I. Novotni, Zagreb, 2006, str. 77-86.;V: Buljan, Izluni i razluni vjerovnici, u etvrta novela Steajnog zakona, Zagreb, 2006, str.143-154. O izlunim i razlunim pravima prema Zakonu o steajnom postupku Republike Srbije (Slubeni glasnik Republike Srbije br. 84/04) v. S. Spasi, Utvrivanje potraivanja u steajnom postupku, Pravo i privreda, br. 5-8/05, str. 1037-1041; V. Kozar, Komentar Zakona o steajnom postupku, Beograd, 2004, str. 93; S. Spasi, Realizacija obezbeenih potraivanja u steajnom postupku, u Simpozijum u Ohridu, Prilozi o reformi steajnog prava u zemljama June Evrope, Bremen, 2006, str. 122-148. 1351 lan 37. stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1352 Vrhovni sud Srbije, Prev. 591/01 od 5.6.2002, Izbor sudske prakse, br. 11/03, str. 53 1353 M. Dika, Insolvencijsko pravo, Zagreb, 1998, str. 29. 1354 A.Erakovi, Izluna i razluna prava u steaju, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, br, 3/03, str. 641. 1355 I. Jankovec, Privredno pravo, Beograd, 1999, str. 224. Ovo je stav i sudske prakse: "Izluno pravo (pravo izdvajanja stvari koje nisu sredstvo steajnog dunika) moe se stei samo na stvarima, a ne i na novanim potraivanjima. Izluni poverilac je lice koje ima neko stvarno pravo na odreenoj stvari, a ono se u trenutku otvaranja steaja nalazi u steajnoj masi, iako njoj ne pripada. alilac ima samo novano potraivanje od steajnog dunika utreno sudskom presudom, a to je trabeno a ne stvarno pravo, to poverilac i nije stekao izluno
1350 1349

186

Sud e, ako nae da je osnovan zahtjev lica koje trai izluenje svoje stvari iz steajne mase, presudom naloiti predaju stvari tuiocu, a nee se ograniiti samo na utrvrivanje postojanja potraivanja.1356 1357 Zakoni propisuju da se pravo na izluivanje ne moe ostvariti u prethodnom postupku. Nakon otvaranja steajnog postupka pravo na izluenje moe se ostvariti najranije nakon izvjetajnog roita. Ukoliko je predmet izluivanja neophodan za nastavak poslovanja steajnog dunika, steajni upravnik moe zahtjev za izluenje odgoditi za period od 90 dana poev od izvjetajnog roita. Ukoliko je steajnom upravniku nakon isteka ovog perioda predmet izluivanja potreban u slijedeih 90 dana za nastavak poslovanja, za ovo je potrebna saglasnost steajnog sudije. Rjeenje se dostavlja steajnom upravniku i izlunom povjeriocu.Uesnici protiv ovog rjeenja mogu uloiti albu.1358 Za period do izvjetajnog roita izlunom povjeriocu pripadaju samo prava potraivanja zbog prekomjerne istroenosti predmeta izluivanja. Poslije izvjetajnog roita izlunom povjeriocu pripadaju prava na naknadu zbog korienja tog predmeta. Izluni povjerilac ima pravo da bude u potpunosti namiren za sve gubitke vrijednosti stvari za koju je vezano izluno pravo nakon izvjetajnog roita. Ako steajni upravnik nije u mogunosti da zatiti vrijednost te stvari kroz isplate izlunom povjeriocu, onda izluni povjerilac ima pravo da izlui tu stvar nakon to steajnom upravniku da rok od 8 dana.1359 Izluni povjerilac moe zahtijevati da se na njega prenese pravo na protuinidbu ako ona jo nije izvrena, uz uslov da je predmet ije se izluenje moglo traiti dunik ili privremeni upravnik neovlateno otuio prije otvaranja steajnog postupka, odnosno ako je prodat od strane steajnog upravnika nakon otvaranja steajnog postupka. On moe zahtijevati protuinidbu iz steajne mase ako se ona jo uvijek iz te mase moe izdvojiti. Ukoliko to nije mogue, izluni povjerilac moe kao steajni povjerilac traiti naknadu pretrpljene tete.1360 U ovim sluajevima dolazi do promjene prava izlunog povjerioca, poto se njegovo izluno pravo pretvorilo u obligaciono pravo. Ve smo naveli da izluno pravo ne moe postojati na obligacionom pravu, pa se stoga u ovakvim sluajevima vie ne moe govoriti o postojanju izlunog prava. Sudska praksa je stala na stanovite da dunik u steaju koji nije imao pravo svojine na prodatoj tuoj stvari, ne moe ovo pravo stei ni na primljenoj novanoj protivvrijednosti dobijenoj od ove stvari. Novac dobijen od ovih stvari ne moe se bez ikakve obaveze prema ranijem vlasniku, unijeti u steajnu masu radi namirenja ostalih povjerilaca, samo ne i pravog vlasnika ovih stvari1361
pravo, jer se izluno pravo ne moe stei na novanim potraivanjima" - Vrhovni sud Vojvodine, P. 904/90 od 29.9.1990, Informator br. 3822 od 24.10.1990. 1356 Vrhovni sud BiH, P. 973/90 od 6.2.1991, u R. Petakovi, Zbirka propisa o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji sa sudskom praksom, Beograd, 1991, str. 39-40. 1357 U vezi sa izlunim zahtjevom navodimo interesantnu odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske: ''Iz rjeenja T.s. u Z. vidljivo je da su tuitelji upueni, kao izluni vjerovnici da, pred sudom pokrenu spor protiv tuenika kao dunika radi utvrivanja svojeg potraivanja osporenog u tom steajnom postupku. Tono je da tuitelji svoje potraivanje temelje upravo na utvrenju suvlasnitva presudom donesenom u parnici koja se vodila kod O. s. u Z. pod br. P-4994/94, to nije zapreka da se u ovoj parnici odlui o osnovanosti njihovog zahtjeva kao izlunih vjerovnika''. Vrhovni sud Republike Hrvatske II Rev 52/99 od 6.5.2003, navedeno prema O. Jeli, op.cit., str. 276. 1358 lan 37. stav 2. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1359 lan 37. stav 3. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1360 lan 37. stav 4 i 5. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1361 Vii trgovinski sud u Beogradu, P 1820/02 od 24.4.2002., u D. Milenovi, Izluna i razluna prava prema predlogu Zakona o steaju, Pravo i privreda, br. 5-8/04, str. 638. Vidjeti i: I. Leki, Zatita svojinskih prava poverilaca kada dunik padne pod steaj, Pravo i privreda, br. 5-8/98, str. 570.

187

Zahtjev za izdvajanje (izluenje) neke stvari usmjeren je prema steajnom duniku zato to se predmet ije se izdvajanje trai nalazi u steajnoj masi u njemu faktikom znaenju1362 Izluni povjerioci oznaavaju u prijavi predmet u imovini na koji se njihov zahtjev odnosi.1363 Nakon pravosnanosti rjeenja o zakljuenju steajnog postupka vie nema procesnih pretpostavki i mogunosti da se ovakve prijave ispitaju.1364

3. Razluna prava 3.1. Pojam i osnovne napomene Zatita obezbjeenih potraivanja u steajnom postupku je jedan od najznaajnijih zadataka steajnog prava.1365 Razluni povjerioci jesu povjerioci koji imaju razluno pravo.1366 1367 Razluno pravo je pravo na odvojeno i prioritetno namirenje povjerilaca iz odreenih stvari ili prava steajne mase.1368 Ono se stie obezbjeenjem pravom zaloga, pravom retencije (zadranja) ili na slian nain za potraivanja iz nekog obligacionog odnosa prema duniku koji je nakon toga stavljen pod steaj. Razluni povjerioci nisu steajni povjerioci, ve zahvaljujui svom razlunom pravu namiruju se prema pravilima koja bi vrijedila i da dunik nije pao pod steaj.1369 Otvaranje steajnog postupka ne utie na pravo odvojenog namirenja razlunih povjerilaca, oni se namiruju nezavisno od toka i rezultata steajnog postupka1370 i objekti osiguranja nisu uopte dio steajne mase.1371 Onaj ko je stekao razluno pravo na imovini dunika ima to pravo i u sluaju neprovoenja postupka steaja zbog male imovine.1372 Razluna prava su stvarna prava na stvarima steajnog dunika i predstavljaju sredstvo obezbjeenja potraivanja.1373 Da bi se govorilo o razlunom pravu, ono mora biti steeno prije otvaranja steajnog postupka i zbog toga se vidi od kakve je vanosti precizno zakonsko odreenje momenta nastanka odreenih prava. Novim zakonima su rijeena mnoga konkretna pitanja poloaja razlunih povjerilaca koja su u ranijem zakonu

A. Verona i S. Zuglia, Steajni zakon s komentarom, Zagreb, 1930, str. 158. lan 110. stav 6. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1364 Vii trgovinski sud Srbije, P 5049/03 od 14.08.2003., Pravo i privreda, br. 9 -12/03, str. 192-193. 1365 V. Radovi, Steajni isplatni redovi, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 175. 1366 M. Velimirovi, Privredno pravo, Srpsko Sarajevo, 2001, str. 195. 1367 Pojam razlunog prava vodi porijeklo iz njemakog steajnog prava kada je izraz realni povjerioci zamijenjen terminom razluni ovlaenici. 1368 O razlunom pravu v. M. Dika, Razlozi za reformu hrvatskog insolvencijskog prava i neke temeljne novine toga prava, u Novo ovrno i steajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 224; H. Mominovi, Novo Hrvatsko steajno pravo, Pravo u gospodarstvu, vol. 25, 1996, str. 1148; T. Delibai, Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika, Beograd, 1999, str. 60; S. Joki, Razluna prava u steajnom postupku, Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Srbije, br. 3/03, str. 195. 1369 M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 330. 1370 M. Velimirovi, Harmonizacija steajnog zakonodavstva, u Zborniku radova "Primena novih zakona u oblasti privrede, pravosua i radnih odnosa", Novi Sad, 2005, str. 94. 1371 M. Cabrillac, Les cranciers munis de srets dans les procdures de faillite en droit franais, RabelsZ 44 (1980), Heft 4, str. 743. 1372 N. arki i D. Rai, Komentar Zakona o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji, Beograd, 1992, str. 92. 1373 V. Kozar, Steajni postupak, Specijalni prilog Savremene prakse, br. 7/04, str. 11.
1363

1362

188

ostala otvorena i izazivala dileme zbog pravnih praznina ili terminolokih nepreciznosti.1374 Osnovni postulat novog prava u ovoj oblasti je maksimalno potovanje funkcije razlunih prava kao sredstava osiguranja povjerioca. Prema ZSP RS i ZSP Federacije BiH razluni povjerioci su: - hipotekarni povjerioci i povjerioci zemljinog duga,1375 - povjerioci koji su zakonom, pljenidbom, sporazumom pred sudom ili pravnim poslom stekli neko zalono pravo,1376 - povjerioci kojima je steajni dunik radi obezbjeenja prenio neko pravo,1377 - povjerioci kojima pripada pravo zadranja.1378 Smatramo da se radi o prihvatljivom metodu definisanja, jer se na ovaj nain ne zatvara lista moguih razlunih prava.1379 Razluni povjerioci mogu biti steajni povjerioci ako im je steajni dunik i lino odgovoran. Oni imaju pravo na srazmjerno namirenje iz steajne mase samo ako se odreknu odvojenog namirenja ili se nisu uspjeli odvojeno namiriti u cjelini ili djelimino i u tom sluaju se namiruju srazmjerno visini neizmirenog dijela svog potraivanja.1380 3.2. Aktivnosti razlunih povjerilaca u steajnom postupku 3.2.1. Legitimacija za pokretanje postupka Za podnoenje prijedloga za otvaranje steajnog postupka ovlateni su steajni dunik i svaki onaj povjerilac koji ima pravni interes za sprovoenje ovog postupka.1381 Poto su razluni povjerioci privilegovani povjerioci, moe da se postavi pitanje njihove legitimacije za pokretanje steajnog postupka. Prije svega, mogua je situacija kada razlunom povjeriocu dunik nije i lino odgovoran. Kada se ima u vidu da takvi povjerioci imaju pravo na namirenje neovisno od toga da li je steajni postupak otvoren, smatramo da oni nemaju pravni interes za pokretanje steajnog postupka. Meutim, ukoliko je razlunom povjeriocu dunik i lino odgovoran, a on izjavi da se odrie prava na odvojeno namirenje u sluaju otvaranja steaja, takav povjerilac postaje steajni povjerilac i, po naem miljenju,

Vidi: V.olovi i N. Milijevi, Steajni postupak, teoretska razmatranja, zakonski propisi, sudska praksa i obrasci za praktinu primjenu, Banja Luka, 2004, str. 59-60. 1375 Institut zemljinog duga, inae, jo nije uveden u pravni poredak Republike Srpske,pa je udno da se u zakonu spominju i povjerioci zemljinog duga. 1376 "Steajni povjerilac ako nije stekao zalono pravo, bez obzira na postojanje ugovora o zalonom pravu, nije stekao i pravo odvojenog namirenja. Prema odredbi lana 64. Zakona o osnovnim vlasniko-pravnim odnosima zalono pravo stjee se upisom u zemljine knjige. To znai da je uz punovaan pravni posao (titulus) potreban i nain sticanja zalonog prava. Postojanje ugovora o zalonom pravu stvara samo obveznopravni odnos meu strankama. Bez upisa u javne knjige, nema stjecanja zalonog prava" - Vii privredni sud Hrvatske, P. 3230/87 od 12.1.1988, Pregled sudske prakse, Prilog Nae zakonitosti , broj 37 odl. 139. 1377 Na ovaj nain je mogue odredbu o razlunim pravima protegnuti i na neke nove forme osiguranja. 1378 lan 38. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1379 Primjera radi, u Njemakoj je u ranijim propisima o steaju odredbama materijalnog prava bilo preputeno da definiu ko su razluni povjerioci, dok je prema novom insolvencijskom pravu izvreno taksativno nabrajanje razlunih povjerilaca (paragrafi 50, 51. InsO), tako da odredbama nekog drugog propisa ova lista ne moe biti proirena. 1380 lan 39. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1381 lan 4. stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

1374

189

treba mu priznati legitimaciju za pokretanje postupka.1382 Takoe, ovu legitimaciju ima i razluni povjerilac kome predmet razlunog prava ne pokriva cijelu trabinu, pod uslovom da je steajni dunik lini dunik ovog povjerioca.1383

3.2.2. Prijava razlunih prava Povjerioci pismeno prijavljuju svoja potraivanja steajnom sudu. Prijava mora sadravati firmu i sjedite, odnosno ime, prebivalite ili boravite povjerioca, pravni osnov i iznos potraivanja, te broj iro rauna ili nekog drugog rauna povjerioca. Razluni povjerioci oznaavaju u prijavi dio imovine steajnog dunika na koji se odnosi njihov zahtjev i iznos do kojeg njihova potraivanja prema predvianju nee biti pokrivena tim razlunim pravom.1384 Prema tome, ukoliko dio imovine na kome je steeno razluno pravo (posebna steajna masa) nije dovoljan da se iz njega namiri potraivanje ovih povjerilaca, oni preostali dio mogu realizovati kao neprivilegovani steajni povjerioci. Zbog toga se i trai da razluni povjerioci prijave svoje potraivanje u steajnu masu.1385 Steajni upravnik se mora izjasniti da li potraivanje priznaje ili ga osporava.1386 Ukoliko razluni povjerioci prijavljuju svoja potraivanja kao steajni povjerioci, steajni upravnik moe da utvrdi takva potraivanja odreujui da takav povjerilac mora dokazati u kojoj mjeri dobro koje slui za obezbjeenje nije dovoljno za namirenje.1387 U sluaju da je steajni upravnik osporio neko potraivanje, povjerilac se upuuje na parnicu radi utvrenja ovog potraivanja. Ukoliko je osporeno potraivanje za koje postoji izvrni naslov, steajni upravnik je duan podii tubu radi dokazivanja osnovanosti tog osporavanja.1388 Ispitivanje potraivanja u steajnom postupku obavlja se prema pravilima vanparninog postupka. Meritorno raspravljanje o postojanju potraivanja moe se obavljati samo u parnici, a ne u postupku ispitivanja prijavljenih potraivanja. Povjerilac koji ima pravo na odvojeno namirenje, duan je u odreenom roku podnijeti dokaz steajnom upravniku da se i za koji iznos odrekao odvojenog namirenja ili da nije odvojeno namiren odnosno da unovavanje dobra koje slui za obezbjeenje nije dovelo do namirenja linog potraivanja. U sluaju da se dokaz ne podnese blagovremeno, njegovo potraivanje se kod diobe ne uzima u obzir.1389 Ovo se nee primijeniti u sluaju ako je

Slino i: D. Milenovi, Izluna i razluna prava prema Predlogu Zakona o steaju, Pravo i privreda, br. 5-8/04, str. 642. 1383 Tako i: J. Garai, Izluna i razluna prava u postupcima prisilne nagodbe, steaja i likvidacije, magistarski rad, Zagreb, 1992, str. 246; E. ulinovi Herc, Ugovorno osiguranje trabina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika..str. 352. 1384 lan 110, stav 5. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1385 Potrebno je istai da razluno pravo samo po sebi nije predmet potraivanja, ve povjerilac prijavljuje odreeno potraivanje pozivom na to da ima pravo da ga realizuje kao razluni povjerilac analogno i Vii privredni sud u Beogradu, stav utvren na sjednici od 15.10.2001. 1386 Steajni upravnik moe osporiti visinu prijavljenog potraivanja povjerioca i njegovo razluno pravo, odnosno hipoteku, jer se izjanjava i na prijavljeno potraivanje i na hipoteku kao razluno pravo - Vii trgovinski sud u Beogradu, stav utvren na sjednici od 11.7.2000. 1387 lan 114, stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1388 lan 115. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1389 lan 120, stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

1382

190

steajni upravnik ovlaen za unovavanje predmeta na kome postoji razluno pravo ili ako taj predmet jo nije unovio.1390 3. 2.3. Realizacija prava namirenja razlunih povjerilaca Nekretnine se unovavaju po propisima o prinudnom izvrenju, a ako se ne uspije na taj nain, steajni upravnik moe da ih unovi slobodnom pogodbom. Ukoliko su nekretnine optereene razlunim pravom,1391 za prodaju neposrednom pogodbom potrebna je saglasnost razlunog povjerioca. Iz dijela dobijenog prodajom koji pripada razlunom povjeriocu izdvaja se 5% za steajnu masu.1392 Steajni upravnik ima ovlatenje da unovi pokretne stvari na kojima postoji razluno pravo javnim nadmetanjem ili slobodnom pogodbom, ako tu stvar ima u svom posjedu. Ako steajni upravnik ima pravo na unovenje pokretne stvari na ovaj nain, duan je razlunom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjetenje o stanju te stvari. Umjesto obavjetenja on moe dozvoliti da povjerilac razgleda stvar. Steajni upravnik moe naplatiti ili na drugi nain unoviti potraivanje koje je steajni dunik ustupio ili zaloio radi obezbjeenja nekog prava. U tom sluaju duan je razlunom povjeriocu na njegov zahtjev dati obavjetenje o potraivanju. Umjesto toga, on moe povjeriocu dozvoliti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju steajnog dunika.1393 Prije nego to steajni upravnik otui treem licu pokretnu stvar ili pravo na ije je unovavanje ovlaen, duan je razlunog povjeroca obavijestiti na koji nain namjerava da otui taj predmet i dati mu priliku da u roku od 8 dana predloi povoljnije unovenje predmeta uz predoavanje konkretne ponude sa uputom na platenu sposobnost kupca. U sluaju da razluni povjerilac u tom roku ili blagovremeno prije otuenja predloi povoljniju mogunost unovavanja, steajni upravnik je duan to iskoristiti ili ga dovesti u poziciju kao da je ovo iskoristio. Isto tako, postoji mogunost da razluni povjerilac sam preuzme predmet.1394 Evidentno je da su ove odredbe donesene radi zatite razlunih povjerilaca. Nakon to steajni upravnik proda pokretnu stvar ili pravo, ima obavezu da podmiri trokove steajne mase vezane za identifikaciju prava i unovavanje, a ostatak ostvarenog iznosa e se iskoristiti za namirenje razlunih povjerilaca. Ako je steajni upravnik prenio stvar na povjerioca, ovaj e biti obavezan da u steajnu masu uplati iznos koji je potreban za namirenje trokova utvrivanja prava potraivanja i za plaanje poreza kojima je takva prodaja optereena.1395 Ovakvo rjeenje je u skladu sa najnovijim tendencijama u razvoju steajnog prava. Ukoliko neto ostane nakon namirenja punog iznosa potraivanja navedenih povjerilaca, to postaje dio steajne mase. Ako steajni upravnik ovlaen za unovavanje

lan 120, stav 1. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. Realizacija razlunog prava ustanovljenog hipotekom moe da se ostvari sve dok postoji nepokretnost optereena hipotekarnim pravom kao razlunim pravom. Radi se o stvarnom pravu ustanovljenom na tuoj nepokretnoj stvari. Hipotekarni povjerilac kome u postupku steaja nije utvreno razluno pravo, nema pravo namirenja iz hipotekom optereene nepokretnosti bez obzira na svoje upisano hipotekarno pravo, jer se u postupku steaja namiruju samo povjerioci sa utvrenim potraivanjima i pravima(stav Vieg trgovinskog suda u Beogradu utvren na sjednici od 30.8.2002.). 1392 Vidjeti lan 102. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1393 lan 103. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1394 lan 104. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1395 lan 105. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.
1391

1390

191

predmeta na kome postoji razluno pravo to odugovlai nakon izvjetajnog roita, povjeriocu se mora iz steajne mase nadoknaditi gubitak vrijednosti njegovog udjela u unovavanju.1396 Povjerilac je ovlaen za unovavanje pokretne stvari ili potraivanja na kojima postoji razluno pravo u sluaju da tu stvar ima u posjedu ili ako mu je steajni upravnik prepustio potraivanje na unovavanje. Na zahtjev steajnog upravnika i poslije sasluanja povjerioca, steajni sudija moe odrediti rok u kome povjerilac mora unoviti predmet i nakon njegovog proteka, pravo na unovavanje stie steajni upravnik.1397 Dakle, na pomenuti nain u ovom znaajnom segmentu bitno je ojaan poloaj razlunih povjerilaca u odnosu na raniji propis (Zakon o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji1398).

4. Prava razlunih povjerilaca u postupku reorganizacije Reorganizacija podrazumijeva namirenje povjerilaca na osnovu steajnog plana u kome se moe odstupiti od zakonskih odredbi o unovenju i raspodjeli steajne mase.1399 Ovo je novi institut steajnog prava ija je primjena poela donoenjem zakona1400 kako bi se posljedice steaja ublaile. Termin reorganizacija upuuje na to da se radi o preureenju dunika u organizacionom i strukturnom smislu.1401 Mogunosti reorganizacije su razliite. Tako je jedan od metoda smanjenja ili odgoda isplate obaveze steajnog dunika, to je sutina ustanove prirodnog poravnanja, pa zbog toga nije bilo potrebe da se prinudno poravnanje posebno regulie kao u ranijim zakonskim rjeenjima. Steajnim planom se ne smije zadirati u pravo razlunih povjerilaca na namirenje iz predmeta na kojima postoje prava odvojenog namirenja, ako tim planom nije izriito odreeno.1402 Ukoliko je planom pak drugaije odreeno, u osnovi za sprovoenje za razlune povjerioce e se posebno navesti u kom dijelu se njihova prava smanjuju, na koje vrijeme se odgaa njihovo namirenje, te koje jo odredbe plana prema njima djeluju.1403
lan 106. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. lan 107. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1398 Slubeni list SFRJ br. 84/89. 1399 Vidjeti: M. Mievi, Reorganizacija ili redresman steajnog dunika, Pravo i privreda, br. 5-8/04, str. 648-658. 1400 Reorganizacija je prvi put regulisana u Zakonu o steaju SAD iz 1978. godine. Njime je u glavi XI predvieno da sudija moe da ostavi duniku rok od 120 dana (sa mogunou skraenja ili produenja) da podnese plan reorganizacije kako bi se izbjegao steaj, pod uslovom da plan bude prihvaen. Kasnije je ovaj institut preuzet i u drugim zakonodavstvima. Primjera radi, predvia ga Zakon o insolventnosti Njemake iz 1994, zatim Steajni zakon Republike Hrvatske iz 1996. godine, Zakon o insolventnosti privrednih drutava Republike Crne Gore iz 2002, Zakon o steajnom postupku Republike Srbije iz 2004. godine itd. O reorganizaciji u Republici Hrvatskoj v. J. Barbi, Preustroj dunika u steaju, Tvrtka br. 6/96, str. 7-11; J. Barbi, Preustroj, u "Novo ovrno i steajno pravo", Zbornik radova, Zagreb 1996, str. 251-281; J. Barbi, Preustroj dunika u steaju, Zbornik radova, XXXIV susret pravnika u gospodarstvu, Opatija 1996, str. 124-151.O reorganizaciji u uporednom pravu v. Lj. Dabi, Reorganizacija steajnog dunika, Plan reorganizacije, Pravni ivot, br. 11/06, str. 75-93. 1401 U Francuskoj se ne koristi tremin reorganizacija, ve redressment (oporavak, podizanje), kako bi se ukazalo da je cilj postupka da se sauva preduzee, njegove privredne aktivnosti i radna mesta. 1402 O steajnom planu v. M. Velimirovi, Sadraj i dejstvo steajnog plana, Pravni ivot, br. 11/03, str. 31; V. olovi, Steajni plan, Pravo i privreda, br. 5-8/03, str. 98. 1403 lan 148. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.
1397 1396

192

Ako je steajnim planom ureen i pravni poloaj razlunih povjerilaca, na roitu na kojem e se raspravljati i glasati o steajnom planu i pravu glasa steajnih povjerilaca e se pojedinano raspraviti prava tih povjerilaca. Pravo glasa imaju oni razluni povjerioci ija prava nije osporio ni steajni upravnik, niti neki od razlunih povjerilaca, kao ni neki od steajnih povjerilaca. U pogledu prava glasa nosilaca osporenih ili nedospjelih prava, te prava vezanih uz odloni uslov, na odgovarajui nain primjenjuju se pravila zakona o utvrivanju prava glasa tih povjerilaca. Razluni povjerioci na iji pravni poloaj plan nema dejstva nemaju pravo glasa.1404 5. Razluna prava u meunarodnom steaju Zakonodavac je odluio da posebnu panju posveti i meunarodnom steaju, jer savremeno trino poslovanje ima u velikoj mjeri i meunarodni karakter. Postojanje elementa inostranosti stvara novu i kompleksniju situaciju i namee potrebu za drugaijim pravilima kako bi se problemi koji ovdje mogu da nastanu mogli adekvatno razrijeiti. Takva vrsta steaja je, sasvim razumljivo, prije svega regulisana nacionalnim propisima, mada u posljednje vrijeme postoji tendencija da se to rjeava i na irem nivou.1405Steajni postupak i njegovi pravni uinci se generalno odreuju prema pravu drave u kojoj je postupak otvoren.1406 U pogledu razlunih prava na predmetima koji se nalaze u dravi priznanja strane odluke o otvaranju steajnog postupka, treba da se primijeni pravo zemlje priznanja, ako se oni u trenutku otvaranja stranog steajnog postupka nisu nalazili na podruju gdje je otvoren taj postupak. Ukoliko su prava na stvarima evidentirana u javnim registrima, smatra se da se predmet nalazi u dravi u kojoj se javni registar vodi.1407 Dakle, novim ZSP RS i ZSP Federacije BiH su u pogledu razlunih povjerilaca ureena mnoga vana pitanja na nain koji je primjeren modernim rjeenjima u drugim zemljama, a u skladu sa trinim uslovima privreivanja i velikim promjenama do kojih je dolo u naem ekonomskom sistemu. 6. Zakljuak Pored stecajnih povjerilaca, u stecajnom postupku se pojavljuju i neka druga lica koja imaju tzv. izlucna i razlucna prava. Potraivanja ovih povjerilaca nastaju prije otvaranja stecajnog postupka. Zbog toga su izluni i razluni povjerioci privilegovani povjerioci i za njih, kao to smo vidjeli, vae specificna pravila. Novim zakonima u Bosni i Hercegovini su u pogledu ovih lica ureena mnoga vana pitanja na nacin koji je primjeren modernim rjeenjima u drugim zemljama, a u skladu sa trinim uslovima privredivanja i velikim promjenama do kojih je dolo u naem ekonomskom sistemu. Pravila o poloaju izlunih i razlunih povjerilaca i namirenja njihovih potraivanja trebala bi omoguiti potpuniju zatitu ove kategorije povjerilaca i time doprinijeti sigurnosti poslovanja u svim oblastima.

lan 163. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. Evropska Konvencija o meunarodnim aspektima steaja, zakljuena u okviru Savjeta Evrope 1990. godine u Istanbulu, kao i Direktiva br. 1346/00 Savjeta Evropske unije o steajnom postupku od 29.5.2000, bave se materijom steaja sa inoelementom. 1406 lan 197. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1407 lan 198. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.
1405

1404

193

POBIJANJE PRAVNIH RADNJI STEAJNOG DUNIKA 1. Uvod Delikatnost odnosa povjerilaca i dunika konstantno je prisutna u ivotu i pravu. Na njihovom odnosu se bazira i itavo ugovorno pravo.1408 Ukoliko dunik ne vodi rauna o interesima povjerilaca ili samo neke od njih neopravdano favorizuje, a to ima za posljedicu nemogunost adekvatnog namirenja ostalih, oteeni povjerioci imaju pravo da se mijeaju u ta dunikova imovinska raspolaganja. Pobijanje dunikovih pravnih radnji treba staviti u funkciju pune i vee zatite povjerioca, jer je njegov poraz uvijek i poraz kompletnog privatnog prava, pa i prava uopte.1409 Ovo pobijanje je mogue vriti po optim pravilima obligacionog prava,1410 1411 ali ono ipak ima naroit znaaj tek kad se nad dunikom otvori steajni postupak.1412 1413 Bez obzira na znaajne razlike u regulativi, ovdje ipak postoji sutinsko jedinstvo. Odredbe o pobijanju dunikovih pravnih radnji predstavljaju prinudne propise koji postoje u interesu povjerioca, ali i u optem interesu. Vansteajno pobijanje ima
T. Delibai, Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika, Beograd, 1999, str. 1. A. Radolovi, Pobijanje dunikovih pravnih radnji, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 20, br. 2/99, str. 639. 1410 Institut pobijanja pravnih radnji izvan steaja regulisan je odredbama lanova 280-285. Zakona o obligacionim odnosima (ZOO) i odnosi se na pobijanje pravnih radnji kako fizikih, tako i pravnih lica. U osnovi pobijanje izvan steaja zasniva se na sistemu klasinih paulijanskih tubi, odnosno njihovih oblika, a taj sistem u duhu savremenih tendencija je znatno pojednostavljen objektiviziranjem uslova za pobijanje. 1411 Vidi: D. Aranelovi, O pobijanju pravnih dela izvan steaja, Brani, br. 11-12/30, str. 141-153; B. Markovi, Pravo pobijanja izvan steaja, Beograd, 1935; T. Krapac, Pobijanje dunikovih pravnih radnji, magistarski rad, Pravni fakultet u Zagrebu, 1987; Z. Stipkovi, O pobijanju dunikovih pravnih dela izvan steaja, Naa zakonitost, br. 8/77, str. 42-54; T. Josipovi, Dunikova pravna radnja kao objekt pobijanja izvan steaja, Zakonitost, br. 9-10/91, str. 1144-1150. 1412 U steaju je naelo prioriteta u namirenju ustupilo mjesto principu srazmjernog namirenja svih povjerilaca. 1413 O ovim razlikama v. M. Velimirovi, Steajno i vansteajno pravo pobijanja, Pravni ivot, br. 11/05, str. 349; M. Miovi, Razlike izmeu steajnog i vansteajnog prava pobijanja, Pravni ivot, br. 11/05, str. 357.
1409 1408

194

za cilj namirenje samo jednog povjerioca, dok pobijanje u steaju slui za namirenje svih steajnih povjerilaca. Mogunost pobijanja pravnih radnji steajnog dunika ne znai da se povjerioci ne mogu uopte namirivati pred steaj, ve da to samo ne mogu initi na tetu ostalih povjerilaca istog dunika.1414 injenica je da ovo pobijanje otvara brojne probleme i sporna pitanja, 1415 jer pravna sigurnost zahtijeva da se, prije svega, odri sve ono to je u osnovi zasnovano na pravu, pa zato ovaj institut predstavlja jedno od najsuptilnijih pitanja steajnog postupka.1416 Radi se o posebnom pravu mijeanja u imovinska raspolaganja dunika u odnosu na opte pravo da obligacioni odnosi djeluju izmeu stranaka.1417 Pobijanje ne utie na valjanost pravnog odnosa koji postoji izmeu dunika i treih lica, ve se samo trai da se toj pravnoj radnji oduzme dejstvo u onom obimu koliko su njome oteeni povjerioci.1418 Dakle, ono nema ca cilj represiju, ve iskljuivo zatitu interesa povjerilaca u steaju.1419 Inae, pod pravom pobijanja se podrazumijevaju procesne radnje kojima je cilj osporavanje onih djelatnosti steajnog dunika uinjenih u odreenom roku prije otvaranja steaja, a kojima se pojedini povjerioci dovode u povoljniji poloaj od ostalih.1420 Stoga se u teoriji pravo pobijanja tretira kao oblik povratnog dejstva steaja.1421 Cilj toga je da se otklone tetne posljedice tih radnji prema povjeriocima, te da se stvore uslovi za njihovo ravnomjerno namirenje.1422 1423 Kada dunik padne u steaj, pravo pobijanja pravnih radnji se moe posmatrati kao dio ukupnih dejstava otvaranja steajnog postupka.1424
T. Delibai, op.cit., str. 3. O tome: D. Medi, Pobijanje pravnih radnji steajnog dunika, ZIPS, br. 1105-1106/07, str. 10. 1416 Slobodno se moe konstatovati da e ovo pitanje biti aktuelno sve dok bude postojao institut steaja nad dunikom, te namirenje njegovih povjerilaca. 1417 Navodimo kao interesantan naelni stav broj 6/85 sa XXVIII Zajednike sjednice Saveznog suda, republikih i pokrajinskih vrhovnih sudova i Vrhovnog vojnog suda odrane 6. i 7. 11.1985. godine u Beogradu: Lice protiv koga je pokrenuta pobojna parnica moe prijaviti u steajnu masu potraivanje ije namirenje se pobija, kao svoje potraivanje sa odlonim uslovom, najkasnije do zakljuenja roita za glavnu raspravu - Bilten sudske prakse Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine, br. 3/86, str. 46. 1418 Kada se trai ponitaj ugovora o kupoprodaji u postupku pobijanja pravnih radnji steajnog dunika, sud nije ovlaen da ponitava ugovor u cjelini sa dejstvom prema treim licima, ve utvruje da je ugovor bez pravne vanosti samo prema steajnoj masi Vrhovni sud Srbije, Prev-440/96 od 31.10.1996, u V. Kozar i C. Golubovi, Aktuelna sudska praksa, izvrni postupak, steaj, prinudno poravnanje i likvidacija, Beograd, 1998, str. 89. Steajni dunik kao povjerilac u pobojnoj parnici aktivno je legitimisan za pobijanje pravne radnje isplate oroenog deviznog uloga koja je izvrena u njegovoj poslovnici, bez obzira to je tueni bio u pravnom odnosu sa drugim licima, jer se u pobojnoj parnici pobija pravna radnja isplata oroenog deviznog uloga, a ne pravni odnos- Vii privredni sud u Beogradu, P-3820/94 od 21.10.1994. u Praktikum za steaje, prinudna poravnanja i likvidacije, Beograd, 1998, str. 78. 1419 Pobijanje nema svrhu kanjavanja fizikog ili pravnog lica prema kome je upravljeno. 1420 Vidi: Z. Balinovac, O pravu pobijanja u steaju, Sudska praksa, br. 7-8/94, str. 3-11. 1421 E. Durutovi, Graansko-pravna zatita povjerilaca u steaju i izvan steaja, u Aktuelni instituti steajnog prava u reformi steajnog zakonodavstva, Herceg Novi, 2001, str. 69. 1422 Pravna doktrina poznaje dvije vrste zatite povjerilaca od steajnih radnji dunika. To su sistem nitavosti, koji je karakteristian za francusko pravo i sistem pobojnosti, koji je prihvaen kod nas. Vidi: M. Miovi, Steajno pravo pobijanja, Pravo i privreda, br. 5-8/06, str. 215. Iz izvrenih analiza proizilazi da se sistem pobojnosti razvio iz sistema nitavosti i da je on danas uglavnom prihvaen u savremenom svijetu, jer nudi jednostavnija i preciznija rjeenja. Dejstvo pobijanja je prilagoeno cilju koji se eli ostvariti otvaranjem steajnog postupka, a to je nastavak poslovanja i preureenje steajnog dunika. O tome: M. Velimirovi, Steajno pravo, Novi Sad, 2004, str. 107; Z. Balinovac, O pravu pobijanja u steaju... str. 3. O francuskom sistemu nitavosti v. G. Ripert i P. Roblot, Traitc de droit commecial, t.2, Paris, 1996, str. 1129-1150; Y. Guyon., Droit des affaires, t. 2, Paris, 1997, str. 351-372.
1415 1414

195

Pobijanje pravnih radnji u steaju u Republici Srpskoj regulisano je odredbama lanova 80-87. Zakona o steajnom postupku (ZSP RS).1425 Identina rjeenja u ovom pogledu postoje i u Zakonu o steajnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZSP Federacije BiH).1426 Sadraj ovih zakona je veoma slian, jer se prilikom njihove izrade vodilo rauna da je intencija da se Bosna i Hercegovina pravno uredi kao jedinstveni privredni prostor, kako bi se olakao pristup stranim investicijama i ostvarila proklamovana sloboda kretanja lica, robe, usluga i kapitala.1427 Moemo konstatovati da postojea pravila donekle odstupaju od ranijih rjeenja iz ove oblasti i da je steajno pobijanje sada potpunije regulisano.1428 1429 Pravo pobijanja imaju samo povjerioci i dunik, odnosno steajni upravnik koji ga zastupa.1430Postoji miljenje da steajni upravnik moe podnijeti tubu tek na osnovu odobrenja koje daje steajni sudija, te da to odobrenje predstavlja procesnu pretpostavku na koju sud pazi po slubenoj dunosti.1431 Svrha ovoga bi bilo da se izbjegnu nepotrebni sporovi.1432 Ipak, smatramo da se taj stav ne bi mogao prihvatiti, jer ovakva formulacija ne

O pojmu i pravnoj prirodi prava pobijanja opirno: T. Delibai, op.cit., str. 71-83. Koje pravne radnje steajnog dunika ne mogu biti predmet pobijanja vidi kod: V. Radovi, Paulijanska tuba u steajnom postupku izuzeti sluajevi, Pravna rije, br. 5/05, str. 603-620. 1425 Slubeni glasnik RS broj 67/02, 77/02, 38/03 i 96/03. 1426 Slubene novine Federacije BiH br. 29/03. 1427 O ovim zakonima ire: M. Rajevi, Zakonska regulativa steaja i likvidacije u Bosni i Hercegovini, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2004, str. 239-250. 1428 Steajni zakon za Kraljevinu Jugoslaviju od 22.11.1929. godine je pobijanje pravnih radnji uinjenih prije otvaranja steaja normirao paragrafima 27-42. Vidi: Steajno pravo na temelju novog Steajnog zakona za Kraljevinu Jugoslaviju od 22.11.1929. godine, priredio S. Deeli, Zagreb, 1930, str. 21-31. O pobijanju pravnih radnji prije otvaranja steajnog postupka prema Zakonu o prisilnoj nagodbi i steaju ('Slubeni list SFRJ br. 15/65, 55/69, 39/72, 16/74) v. M. Dika, Steajno pravo i pravo prisilne nagodbe, skripta, Zagreb, 1978, str. 146-160. Zakon o sanaciji i prestanku organizacija udruenog rada (Slubeni list SFRJ br. 41/80 i 58/80) ovu materiju regulie odredbama lanova 161165, a Zakon o sanaciji i prestanku organizacija udruenog rada (Slubeni list SFRJ br. 72/86), kada su u pitanju odredbe o pobijanju preuzima u cjelosti rjeenja prethodnog zakona. Zakon o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji (Slubeni list SFRJ br. 84/89) je predviao ovaj institut u odredbama lanova 112-116. O tome: N. arki i D. Rai, Komentar Zakona o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji, Beograd, 1992, str. 86-90. Istorijat vidi kod: M. Velimirovi, Pobijanje pravnih radnji preduzea, Godinjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, 1972, str. 151-155; G. Gabri, Prestanak privrednih subjekata na tlu Jugoslavije od donoenja prvog Steajnog zakona 1929. godine do danas, apirografisano, Subotica, 1987. 1429 O pobijanju pravnih radnji u steaju u Republici Hrvatskoj v. A. Erakovi, Pravne posljedice otvaranja steajnoga postupka, u Novo ovrno i steajno pravo, Zbornik radova, Zagreb, 1996, str. 240-250, A. Erakovi, Steajni zakon s komentarom i primjerima, Zagreb, 1997, str. 94-105, M. Dika, Pravne posljedice otvaranja steajnog postupka, Zagreb, 2002, str. 137-194, M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu steaja, u Trea novela Steajnog zakona, Zagreb, 2003, str. 145-209, M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu steaja, u etvrta novela Steajnog zakona, Zagreb, 2006, str. 159-234. O ovom pobijanju u Republici Srbiji prema Zakonu o steajnom postupku (Slubeni glasnik Republike Srbije br. 84/04) v. M. Miovi, Steajno pravo pobijanja ... str. 213-224. 1430 Vidi lan 85. ZSP RS i ZSP Federacije BiH. 1431 D. olovi i N. Milijevi, Steajni postupak, Banja Luka, 2004, str. 85. 1432 Sudija moe najbolje da procijeni koja pobijanja ne bi bila svrsishodna i koji postupci bi vodili samo gubljenju vremena i nepotrebnom prouzrokovanju trokova.
1424

1423

196

postoji u ZSP, iako bi to bilo poeljno.1433 Povjerioci mogu pobijati pravne radnje dunika, pod uslovom da steajni upravnik na poziv povjerioca ne pokrene parnicu u roku od 30 dana od dana prijema poziva od povjerioca. Rok za podnoenje tube je dvije godine od otvaranja steajnog postupka.1434 Pravna radnja moe se pobijati i isticanjem protivtube ili prigovora u parnici.1435 U tom sluaju navedeni rok ne vai. Pasivno legitimisano je ono lice prema kome i u iju korist je pobijana radnja i preduzeta, a tuba za pobijanje se moe podii prema njegovim nasljednicima i pravnim sljedbenicima.1436 1437 Ukoliko pobijanje uspije, protivnik pobijanja odgovara kao nesavjesni dralac stvari ili kao nesavjesni posjednik. Ovo je presumptio iuris et de iure, jer se ne utvruje njegova stvarna savjesnost ili nesavjesnost i on nema mogunosti da se brani bilo kakvim dokazivanjem suprotnog.1438 U tom sluaju protivnik pobijanja snosi i sve parnine trokove u vezi sa pobojnom parnicom, ali ima pravo da mu dunik nadoknadi trokove koje je uinio u korist stvari koju je drao.1439

2. Pobojna pravna radnja Za uspjeh pobijanja potrebno je da budu ispunjene sve zakonske pretpostavke. Predmet pobijanja je ona pravna radnja steajnog dunika koja umanjuje vrijednost steajne mase, a time dovodi i do oteenja pojedinih povjerilaca.1440 Pobijati se mogu sve radnje koje imaju ovakve posljedice, bez obzira na nain njihova izvrenja.1441 Sa pravnom radnjom je izjednaeno proputanje kao i mjere prinudnog izvrenja.1442 Pojam pravne radnje obuhvata svaku radnju koja je pravno relevantna i dovodi do promjena u dunikovoj imovini, a na tetu povjerilaca. Pobijati se mogu ne samo pravne radnje steajnog dunika, ve i one radnje treeg lica koje se tiu dunikove imovine. Pojam pravne radnje je ui od pojma pravne injenice, iako i pravne radnje ulaze u pravne injenice. Pravna radnja je izraz djelovanja steajnog dunika na osnovu njegovog ponaanja i kao takva dovodi do odreenih pravnih

Ovako je bilo normirano u lanu 116. stav 3. ranijeg Zakona o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji iz 1989. godine. 1434 Rok za podnoenje pobojne tube je prekluzivan i ne moe se produavati, niti prekidati. Neblagovremenu tubu treba odbaciti. Vidi presudu Vieg privrednog suda Srbije, P. 7974/97, u Sudska praksa privrednih sudova, br. 2/98, str. 34. Analogno i stav Odjeljenja za privredne sporove tog suda od 24.12.1993, u V. Kozar, 2000 + sudskih odluka iz privrednog prava, Beograd, 2000, str. 447. 1435 Pobijanje se izuzetno vri i prigovorom u parnici. To e biti sluaj, npr. ako je pravnom radnjom dunik preuzeo obavezu koju jo nije ispunio, pa steajni upravnik stavlja prigovor prijavljenoj trabini da je pravna radnja nastala u okolnostima zbog kojih je pobojna. O tome: M. Velimirovi, Poslovno pravo, Preduzea ugovori bankarski poslovi hartije od vrijednosti, Podgorica, 2000, str. 190. 1436 Imajui u vidu opte principe i pravnosistemska rjeenja koja se odnose na protivnike pobijanja po tubi za pobijanje pravnih radnji izvan steaja, treba poi od stava da se pravne radnje mogu pobijati i u odnosu na ova lica. 1437 Tuba se ne podnosi protiv steajnog dunika, jer se pobijanjem ukida dejstvo pravne radnje samo prema steajnoj masi. 1438 M. Velimirovi, Privredno pravo, Srpsko Sarajevo, 2001, str. 192. 1439 M. Velimirovi, Poslovno pravo... str. 190-191. 1440 D. olovi i N. Milijevi, op.cit., str. 83. 1441 O pobijanju po ranijim propisima:M: Rogoi, Koje se pravne radnje steajnog dunika mogu pobijati, Ekonomika preduzea, br. 3/68, str.196-199. 1442 ZSP, lan 80. stav 3.

1433

197

posljedica.1443 S druge strane, pojam pravne radnje je znatno iri od pojma pravnog posla, jer se pod pravnim poslom podrazumijevaju izjave volje upravljene na zasnivanje ugovora kao i jednostrane izjave volje usmjerene na stvaranje odreenih pravnih posljedica. Ukoliko se neko dunikovo raspolaganje sastoji iz dva odvojena akta, dovoljno je da se bilo koji od tih akata pobija.1444 Pravna radnja se smatra preduzetom u trenutku u kome nastupaju njena pravna dejstva. Kod pravne radnje ograniene rokom ili uslovom ne uzima se u obzir nastupanje uslova ili roka.1445 Pravilo je da pravna radnja ne smije biti na tetu ni dunikove aktive ni pasive.1446 Prema ZSP RS i ZSP Federacije BiH1447 pobijati se mogu sljedee pravne radnje koje su omoguile povjeriocu osiguranje ili namirenje: a) ako su preduzete u posljednjih est mjeseci prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, ako je u vrijeme radnje steajni dunik bio plateno nesposoban ili ako je povjerilac u to vrijeme znao za platenu nesposobnost ili to iz grube nepanje nije znao;1448 b) ako su preduzete nakon podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka i ako je povjerilac u vrijeme radnje znao za platenu nesposobnost ili za prijedlog za otvaranje steajnog postupka ili to iz grube nepanje nije znao. Zakonska presumpcija je da je povjerilac znao ili zbog grube nepanje nije znao za nepovoljno ekonomsko-finansijsko stanje dunika. Ovo je oboriva pretpostavka, a dokazivanje odsustva ovih injenica tereti protivnika pobijanja.1449 Isto tako, pobijati se mogu i pravne radnje koje su omoguile povjeriocima neuobiajeno namirenje ili namirenje koje oni nisu mogli da ostvare, odnosno da zahtijevaju u to vrijeme.1450 Radi se o sljedeim pravnim radnjama: a) onim koje su preduzete u posljednjem mjesecu prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka ili nakon podnoenja ovog prijedloga; b) onim koje su preduzete u toku treeg ili drugog mjeseca prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka, a steajni dunik je u vrijeme izvrenja ovih radnji bio nesposoban za plaanje. Kod ovih pravnih radnji se pretpostavlja da je prema svim okolnostima sluaja povjerilac znao da se izvrenom pravnom radnjom tete ostali povjerioci, odnosno, relevantno je da je u vrijeme preduzimanja pravne radnje bio povezano lice sa dunikom. 1451
M. Velimirovi, Pobojna pravna radnja steajnog dunika, u Aktuelna pitanja graanskog zakonodavstva u Bosni i Hercegovini, Zbornik radova, Jahorina, 19-21.10.2006, str. 135. 1444 Vidi: E. Durutovi, op.cit., str. 72. 1445 ZSP, lan 80. stav 2. 1446 M. Velimirovi, Predmet i uzroci prava pobijanja u steaju, Pravni ivot, br. 11/06, str. 57. 1447 lan 81. 1448 Miljenja smo da je savjesnost povjerilaca trebalo definisati u smislu toga da li je on znao ili morao znati. 1449 Slino i Vrhovni sud Srbije, Prev. 167/97 od 23.4.1997, u V. Kozar i C. Golubovi, op. cit., str. 88. 1450 Steajni zakon Republike Hrvatske (Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03 i 82/06) ovakvo namirenje definie kao inkongruentno namirenje. 1451 Neuobiajen naina naplaivanja potraivanja jeste naroito onaj za koji povjerilac u trenutku naplaivanja nije imao pravne osnove u onom pravnom poslu iz koga proizilazi njegovo potraivanje (npr. zamjena ispunjenja lan 308. Zakona o obligacionim odnosima - ZOO, predaja radi prodaje lan 309. ZOO, nova prodaja radi namirenja, itd.) pravno stanovite zauzeto na Optoj sjednici Vrhovnog suda Slovenije od 27.6.1990. godine, a i odluka Vrhovnog suda Slovenije Opr. t. III IPS 12/90 od 16.4.1990, Informator, br. 3869 od 6.4.1991. godine. Inae, u sudskoj praksi je prisutan stav da se davanje umjesto ispunjenja ne moe automatski podvesti pod neuobiajeno podmirenje, ve da tu injenicu treba cijeniti u sklopu svih okolnosti konkretnog sluaja. O tome: H. Momilovi, Pobijanje pravnih radnji u steaju, Privreda i pravo, br. 3-4/90, str. 207.
1443

198

U sluaju usvajanja razloga za pobijanje protivnik pobijanja ima pravo da zahtijeva da mu se vrati ono to je dao za pobijanu radnju i njegovo potraivanje ponovo oivljava.1452 On nema pravo da vri prebijanje svoje obaveze prema steajnoj masi sa zahtjevom koji ima prema toj masi, jer je to u suprotnosti sa svrhom pobijanja.1453 1454Ukoliko je stvar koju je protivnik pobijanja dao prodata prije otvaranja steajnog postupka, onda on ima pravo na naknadu kao steajni povjerilac, a ako je stvar koju je protivnik pobijanja dao prodata poslije otvaranja steaja, tada on ima status povjerioca steajne mase.

3. Vrste pobijanja 3.1. Pobijanje aktivnih pravnih radnji Aktivne pravne radnje su izjave volje usmjerene na preduzimanje odreenog obligacionopravnog ili stvarnopravnog posla, kojima se preuzima obaveza ili se vri raspolaganje imovinom. Pod ovim se podrazumijevaju sva dunikova raspolaganja koja se odnose na njegovu imovinu. To mogu da budu raznovrsni pravni poslovi putem kojih se prenosi pravo svojine ili neki drugi oblik raspolaganja stvarima sa steajnog dunika na druga lica. Ovdje spadaju i procesne radnje kao to su odustanak od tubenog zahtijeva, povlaenje tube, priznanje tubenog zahtijeva i tome slino. Predmet prava pobijanja su aktivne pravne radnje dunika koje su prouzrokovale oteenje steajnih povjerilaca i remeenje njihovog zakonskog namirenja.1455 3.2. Pobijanje proputanja Proputanje je svjesno nepreduzimanje neke pravne radnje, koje je dovelo do promjene u dunikovoj imovini. Prema tome, to neinjenje je imalo negativan uticaj na stanje dunikove imovine, jer u nju neto nije ulo ili je iz te imovine izalo neto to joj pripada. Primjera radi, relevantna proputanja postoje ako na vrijeme nije stavljen prigovor zastare, zatim ako nije podnesen prigovor na utvrene materijalne nedostatke isporuene robe,1456 ukoliko prilikom prijema dunik nije bez odlaganja obavijestio drugu ugovornu stranu da zadrava pravo na ugovornu kaznu,1457 itd. 3.3. Pobijanje izvrnih naslova Predmet ovog pobijanja nije samo izvrna isprava, ve pravna radnja zbog koje je ona dobijena i koja je utvrena izvrnom ispravom (npr. postoji neistinito priznanje). I sudska
1452 1453

ZSP RS i Federacije BiH, lan 86. stav 1. V. olovi i N. Milijevi, op.cit., str. 90. 1454 U steajnom postupku dozvoljeno je prebijanje potraivanja povjerioca sa protivpotraivanjem dunika. Ali potraivanje od dunika koja su nastala prije otvaranja steajnog postupka ne mogu se prebiti sa potraivanjem steajne mase koje je nastalo poslije dana otvaranja tog postupka Vii privredni sud Srbije, P-9539/96, u Sudska praksa privrednih sudova, 1/97, str. 41. 1455 M. Velimirovi, Predmet i uzroci prava pobijanja u steaju...str. 58. 1456 lan 481. ZOO.
1457

lan 273. stav 5. ZOO. 199

praksa se izjasnila u tom pravcu, naravno pod uslovom da se time remeti ravnomjerno namirenje steajnih povjerilaca.1458 Uslov za to je da se takvom radnjom svjesno ilo na njihovo oteenje. Ukoliko se utvrdi da je takva radnja bez dejstva, prestaje uinak izvrnog naslova prema steajnim povjeriocima. 3.4. Pobijanje protivpravnih radnji Protivpravne radnje mogu biti predmet pobijanja samo ukoliko je oteenje ili unitenje predmeta nekome koristilo, odnosno ako je izgubljena vrijednost stvari ula u imovinu nekog drugog lica. Primjera radi, unitena isprava o dunikovom pravu, kao to su hartije od vrijednosti (mjenica, ek, akcija i tome slino). Razumljivo je da predmet pobijanja ne mogu biti ona djelovanja koja nikome ne koriste i gdje nema protivnika pobijanja.1459 Predmet pobijanja ne mogu biti ni simulovani pravni poslovi, jer oni ne dovode do promjena u dunikovoj imovini,1460 a ni apsolutno nitavi pravni poslovi, jer takvi poslovi ne proizvode nikakvo pravno dejstvo prema povjeriocima.1461

3.5. Pobijanje pravnih radnji bez naknade i namjerno oteenje ZSP RS i ZSP Federacije BiH predviaju da se mogu pobijati i pravne radnje preduzete bez naknade ili uz neznatnu naknadu, kojima se oteuju pojedini povjerioci, ako su preduzete u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za otvaranje steajnog postupka.1462 Raspolaganje imovinom dunika uz neznatnu naknadu ocjenjuje se uporeivanjem realne vrijednosti prodate imovine u odnosu na cijenu po kojoj je imovina prodata u vrijeme kada je pravna radnja uinjena, a ne u vrijeme donoenja sudske odluke.1463 Ukoliko se radi o prigodnom poklonu neznatne vrijednosti, tada se ta pravna radnja ne moe pobijati.1464 Ve na prvi pogled se moe uoiti da e biti vrlo teko pouzdano utvrditi kada se radi o takvom poklonu u pogledu koga ne postoji mogunost pobijanja, pogotovo ukoliko je uinjen bliskim osobama. Ovdje se radi o faktikom pitanju, na koje se odgovor moe dobiti tek kada se izvri sveobuhvatna analiza svih relevantnih okolnosti. Posebna odredba u ZSP RS i ZSP Federacije BiH postoji u sluaju kada je dunik imao namjeru da oteti povjerioca, pa je zbog toga preduzeo odreenu pravnu radnju.1465 U tom sluaju, takva radnja moe biti predmet pobijanja ako je preduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za
Npr. prema odluci ranijeg Vrhovnog suda Srbije, Prev-47/81, razluna prava steena 60 dana prije otvaranja postupka steaja gube pravnu vanost ukoliko je steajni dunik sa uspjehom okonao pobojnu parnicu u kojoj su ukinute pravne radnje iz kojih je steeno razluno pravo, jer se mogu pobijati i radnje provedene u postupku prinudnog izvrenja (odluka je iz arhive autora). 1459 To su sluajevi fizikog unitenja dobara usljed dejstva vie sile. 1460 Njemaka sudska praksa je priznala potrebu pobijanja i ovakvih pravnih poslova, poto su oni, praeni promjenama u formalnom pravnom stanju, doveli npr. do prividnog upisa u zemljine knjige ili do takve predaje posjeda, to je otealo ili ugrozilo mogunost da odreena imovina steajnog dunika poslui za namirenje povjerioca navedeno prema: M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu steaja, u etvrta novela... str. 165. 1461 M. Velimirovi, Pobojna pravna radnja steajnog dunika...str. 138. 1462 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 82. stav 1. 1463 Vrhovni sud Vojvodine, P. 1566/90 od 11.4.1991, u R. Petakovi, Zbirka propisa o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji sa sudskom praksom, Beograd, 1991, str. 38. 1464 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 82. stav 3. 1465 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 83.
1458

200

pokretanje steajnog postupka. Pretpostavka je da je druga ugovorna strana, koja ima odreenu korist od pomenute pravne radnje, znala za namjeru dunika, ukoliko je imala saznanje za njegovu nesposobnost za plaanje. Miljenja smo da ove odredbe zakona vae i kod pravnih radnji dunika sa njemu bliskim (povezanim) osobama.1466 Smatra se da je raspolaganje uz neznatnu naknadu opravdano ako je uinjeno u cilju spreavanja nastupanja vee tete (npr. prodaja kvarljive robe ili robe koja nije podesna za uvanje, odnosno rasprodaja sezonske ili demodirane robe, da bi se nabavila druga roba, u pogledu koje se moe oekivati da e se zaradom nadoknaditi gubitak). Procjenu o kakvom se raspolaganju radi vri sud imajui u vidu sve krucijalne okolnosti.1467 Kod raspolaganja bez naknade dolazi do objektivizacije prepostavki pobijanja1468 i ona su sama po sebi pobojna. Ideja o zatiti povjerilaca od ovakvih raspolaganja dunika odavno postoji, jer je jo rimsko pravo poznavalo pravilo da se ne mogu initi pokloni na raun svojih povjerilaca. 4. Pravne radnje koje se ne mogu pobijati Naelno, mogu se pobijati sve pravne radnje uinjene u odreenom periodu vremena prije steaja, ako su ispunjene zakonske pretpostavke pobijanja. No, ovo opte pravilo ima i odreene izuzetke kada se pobijanje ne moe vriti. Izuzeci se tiu prirode i znaaja odreenih pravnih radnji za pravni promet, tako da su zakonodavstva smatrala potrebnim da se u odreenim sluajevima iskljui pravo pobijanja.1469 ZSP RS i ZSP Federacije BiH ne navode precizno koje se pravne radnje ne mogu pobijati.1470 Meutim, kada se imaju u vidu neka opta pravila, smatramo da se ne mogu osporiti: a) pravne radnje koje dunik obavlja uz saglasnost steajnog upravnika, kao i poslovi koje je dunik izvrio u okviru tekueg poslovanja; b) pravne radnje koje su izvrene u sluaju da je podnesen steajni plan kao osnova postupka reorganizacije dunika1471 i c) isplate po mjenicama i ekovima, ako je druga strana morala da primi isplatu da ne bi izgubila pravo na regres protiv ostalih mjeninih ili ekovnih obveznika.1472 Ne mogu se pobijati ni faktike radnje raspolaganja koje nikome ne koriste, kojima se ne stvaraju prava i obaveze i gdje nema protivnika pobijanja.1473 5. Zajam lanova drutva dunika

Tako i D. olovi i N. Milijevi, op.cit., str. 87. M. Miovi, Steajno pravo pobijanja ... str. 223. 1468 Ova objektivizacija je prisutna kao tendencija u istorijskom razvoju, ali je neosnovano sasvim iskljuiti subjektivne pretpostavke, jer bi u protivnom, u periodu optih finansijskih tekoa, dolazilo do poremeaja u poslovanju. 1469 T. Delibai, po. cit., str. 256. 1470 Vidjeti: M. Vasiljevi, Privredna drutva, Beograd, 1999, str. 588-589. 1471 To predstavlja njegov novi poetak u pravcu osposobljavanja za uspjeno poslovanje, a njihova sadrina zavisi od predloenih mjera u steajnom planu. 1472 Naelo strogosti. Isplata mjenice ili eka mogla bi se, meutim, pobijati u drugim sluajevima npr. kada je u pitanju isplata prije dospjelosti. Vidi: Kaanin, Nekovi i Leki, Komentar Zakona o sanaciji i prestanku organizacija udruenog rada, Beogrda, 1981, str. 302, navedeno prema: M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 329. 1473 M. Miovi, Steajno pravo pobijanja... str. 218.
1467

1466

201

Ukoliko je neki lan drutva dao zajam drutvu u situaciji kada je neophodno da lanovi drutva ulau vlastiti kapital, predmet pobijanja moe biti ona pravna radnja koja omoguava da se tom lanu drutva daje osiguranje. Uslov je da je ona preduzeta u posljednjih pet godina prije podnoenja prijedloga za pokretanje steajnog postupka.1474 Isto vai i za pravnu radnju kojom se omoguava namirenje lana drutva koji je dao zajam, pod uslovom da je ta radnja preduzeta u posljednju godinu prije podnoenja prijedloga za pokretanje steajnog postupka.1475 Dakle, u ovim sluajevima se radi o davanju zajma za dopunjavanje kapitala drutva koje je zapalo u finansijske probleme i koje ne bi moglo uzimati zajam pod uslovima koji su uobiajeni u poslovanju. lanovi drutva, koji su u ovoj situaciji uloili kapital u drutvo, shodno navedenom, ne mogu imati povoljniji poloaj u odnosu na druge povjerioce. Znanje lana drutva za insolventnost ili neku drugu okolnost nije pretpostavka pobijanja. U ovim sluajevima nije jasno kako dunik moe garantovati za svoju vlastitu obavezu, a ne moe se poi od pretpostavke da je rije o jemstvu tree osobe za dunika, jer u tom sluaju povjerioci ne bi bili oteeni.1476 6. Povezana lica Povezana lica su ona lica koja su bliska duniku. Radi se o osobama koje su ili u srodstvu sa njim ili su lanovi odbora, odnosno nekog drugog njegovog organa.1477 ZSP RS i ZSP Federacije BiH prave distinkciju izmeu povezanih lica dunika pojedinca i povezanih lica dunika pravnog lica, odnosno ortakluka.1478 Povezanim licima steajnog dunika pojedinca se smatraju: a) brani drug dunika, ak i u sluaju da je brak sklopljen poslije pravne radnje koja se moe pobiti, pa i ako je prestao u posljednjoj godini prije preduzimanja radnje; b) srodnici steajnog dunika ili branog druga dunika (iz prethodne take) u pravoj liniji, kao i braa i sestre, odnosno polubraa i polusestre dunika ili njegovog branog druga, kao i brani drugovi tih lica i c) lica koja ive u domainstvu sa dunikom ili su u posljednjoj godini, prije preduzimanja odreene radnje, ivjela u domainstvu sa dunikom pojedincem. Kao povezana lica steajnog dunika-pravnog lica ili ortakluka odreuju se: a) lanovi upravnih i nadzornih tijela i lino odgovorni lanovi steajnog dunika, kao i lica koja u kapitalu dunika uestvuju sa vie od 10%; b) lice ili drutvo koje zbog svoje poloajno pravne ili radno-ugovorne veze sa dunikom dobro poznaje stanje steajnog dunika (podrazumijeva se da je drutvo ili lice, koje je na ovaj nain povezano sa dunikom, moglo ili jo uvijek moe da utie na poslovanje dunika); c) lice koje je u linoj vezi sa jednim od lica koja su navedena u ovom dijelu, koji se odnosi na povezana lica dunika pravnog lica ili ortakluka, obavezano na uvanje tajne o poslovima steajnog dunika (ovdje se misli na branog druga, srodnike i lica koja ive ili su ivjela u domainstvu sa tim licima) i d) trea lica koja su faktiki u poziciji da na dunika vre uticaj koji je izjednaen sa uticajem lana drutva sa veinskim udjelom u kapitalu ili lana organa za zastupanje
1474 1475

ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 84. stav 2. ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 84. stav 3. 1476 Slino i A. Erakovi, Steajni zakon s komentarom i primjerima...str. 99. 1477 Steajni zakon Hrvatske ova lica naziva bliskim osobama. O bliskim osobama kao protivnicima pobijanja u Hrvatskoj v. M. Dika, Pobijanje pravnih radnji u povodu steaja, u etvrta novela... str. 190-192. 1478 Vidi lan 87. ZSP RS i ZSP Federacije BiH.

202

(ukoliko se kod navedenih treih lica radi o pravnim licima i ortaklucima, to vrijedi i za organe ovlaene za zastupanje treeg lica). Ovo je novina u naem steajnom zakonodavstvu. Smatramo da je u svakom sluaju korisna i da ima svoju svrhu. Naime, do sada su zaista postojale mnogobrojne zloupotrebe od strane dunika koje su imale za cilj da umanje steajnu masu i doprinesu oteenju povjerilaca, pa je sasvim razumljivo da je zakonodavac to elio da sprijei navedenim odredbama.1479 Za povezana lica se pretpostavlja da su informisana o dunikovom poslovanju i stoga se njihovo znanje za odreene okolnosti koje su pretpostavka pobijanja pretpostavlja.

7. Zakljuak U postupku steaja povjerioci su jednaki, naravno u okviru istog naplatnog reda. Intencija je da se oni ravnomjerno namire iz steajne mase kada za to doe odgovarajui momenat. Ukoliko dunik prije otvaranja steajnog postupka umanji steajnu masu i pojedini povjerioci budu dovedeni u povoljniji poloaj u odnosu na ostale, ovo naelo se naruava i oteeni povjerioci svoju zatitu mogu da ostvare pomou pobijanja ovih dunikovih pravnih radnji. Kada se ima u vidu raniji propis (Zakon o prinudnom poravnanju, steaju i likvidaciji iz 1989. godine), vidljivo je da je ovo pobijanje, i pored izvjesnih nedoreenosti, sada kod nas cjelovitije i sveobuhvatnije regulisano i da povjeriocima prua potpuniji pravni okvir za zatitu u ovakvim sluajevima. Pobijanje se, inae, vri u korist svih povjerilaca, bez obzira na to ko ga vri. Kao to je navedeno, njime se ne ponitava pravni posao izmeu dunika i treih lica, jer on ostaje na snazi, a samo se utvruje da je bez dejstva prema steajnoj masi sve dok povjerioci ne namire svoja potraivanja. Uspjenim pobijanjem vraa se u dunikovu imovinu sve to je pobijanom pravnom radnjom iz nje izalo i ime je ta imovina bila umanjena, a povjerioci oteeni. Ovo pravo, kao socijalna ustanova, nosi peat moralnih obzira prema svim povjeriocima, a uz to se zasniva i na principu pravinosti.

Neki autori smatraju da odredbe koje se odnose na povezana lica sa dunikom - pravnim licem ili ortaklukom pruaju prostor za iroko tumaenje i da zato mogu izazvati odredene dileme, pa da ih zbog toga treba dopuniti u smislu njihovog detaljnijeg definisanja. Vidi npr. V. olovi i N. Milijevi, op.cit., str. 92. Miljenja smo da se to moe uvaiti i da bi ove nedostatke trebalo ispraviti donoenjem odgovarajuih izmjena i dopuna ZSP.

1479

203

KONCESIJE U PRAVU BOSNE I HERCEGOVINE

1. Uvod Pojam koncesija vodi porijeklo iz latinskog izraza consesio, kojim su u rimskom pravu oznaavana posebna odobrenja i dozvole koje su javne vlasti davale pojedincima, ukljuujui i oslobaanje od zapoljavanja na javnim radovima.1480 1481 Iako vuku korjene jo iz daleke prolosti,1482 koncesije svoj razvoj doivljavaju u devetnaestom vijeku, kada se najee daju u tzv. ekstraktivnom sektoru (eksploatacija nafte, uma, rudnika, gasa itd.).1483 Prava iz koncesija koncesionari su mogli da koriste na razne naine. U tradicionalnom svojinskom sistemu koncesionari (najee stranci) su dobijali toliko iroka ovlaenja za korienje privrednih resursa da su faktiki postajali vlasnici tih izvora. Pod okriljem UN-a ve u drugoj polovini prolog vijeka zapoela je borba protiv ovakvog sistema koncesija i donijete su brojne znaajne rezolucije. Posebno mjesto u ovom pogledu zauzimaju Rezolucija o suverenim pravima naroda i nacija nad njihovim prirodnim bogatstvima iz 1962. godine i Rezolucije o stalnom suverenitetu nad prirodnim izvorima iz 1973. godine. Naputen je klasini svojinski sistem i modernim koncesijama se sada daje samo pravo vremenskog korienja a ne i vlasnitvo. Iako najvei broj zemalja u svijetu ovu materiju ima pravno

V. Popovi i R. Vukadinovi, Meunarodno poslovno pravo, opti deo, Banja Luka-Kragujevac, 2005, str. 339. 1481 O koncesiji u jezikom smislu v. A: Erakovi, Koncesije, Raunovodstvo i financije, br. 12/97, str. 90. 1482 Vidi: H. Kofrc, Pretee koncesije u starim zakonicima Babilona i temeljnim religijskim izvorima/ svetim knjigama, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2007, str. 583-589. 1483 O dodjeli koncesija u ranijem periodu v. R. Prica, Ugovor o koncesiji, u Zborniku radova Novi ugovori od znaaja za privredni razvoj Jugoslavije, Beograd, 1995.

1480

204

ureenu, zakonske definicije koncesija nisu este.1484 Odreivanje pojma koncesije je sloeno. Ipak, koncesija se obino definie kao pravni odnos izmeu drave (koncedenta) i pravnog i fizikog lica kao preduzetnika (koncesionara) u kome drava ustupa tom licu pravo korienja prirodnog bogatstva,1485 javnog dobra1486 ili vrenje javne slube uz odreenu naknadu radi ostvarivanja javnih interesa.1487 Predmet koncesije moe, u principu, biti svaka privredna djelatnost,1488 dakle, postoji njihov veoma irok spektar. Teoretski gledano, krug djelatnosti koje mogu biti ustupljene koncesionaru ne podlijeu nekom posebnom ogranienju, a reguliu se pozitivnim propisima svake drave.1489 Predmet ugovora se uvijek odnosi na one funkcije koje drava iz odreenih razloga ne moe ili nee sama da vri, te ih prenosi na odreeno lice uz naknadu. Tako se ostvaruju javni interesi i obezbjeuje funkcionisanje javnih slubi i privrednog razvoja. 1490 U pravnoj teoriji nema jedinstvenog stava o tome da li je ovaj odnos privatnopravne ili javnopravne prirode.1491 Takoe, postoje i razliiti stavovi o pravnoj prirodi koncesije prirodnog bogatstva, dobara u optoj upotrebi i javnih slubi.1492 Jedni smatraju koncesiju upravnim aktom, po drugima ona predstavlja poseban ugovor, dok po treima koncesija ima elemente i jednog i drugog.1493 Najire prihvaeno je stanovite da je rije o ugovoru mjeovite prirode, prema kome se koncesioni odnos zasniva i na javno-pravnim principima, ali u sebi sadri i elemente graanskog prava.1494 Mislimo da se to miljenje moe prihvatiti i da je najblie sutini i duhu ovog instituta. Prema svojim unutranjim elementima to je ugovor kao i svaki drugi, dok je po svojoj funkcionalnoj strani, javno- pravni instrument.1495 Koncesija se dodjeljuje po posebnom postupku koji odreuje zakonodavstvo svake drave.1496 Meunarodno pravo poznaje dvije vrste postupaka: na osnovu objavljenog konkursa i podnoenjem zahtjeva zainteresovanih lica.
D. era, Pojam i obiljeja koncesija, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci (1991), vol. 24., br. 1 /03, str. 625. 1485 O prirodnom bogatstvu v. R. Jeli, Posebni oblici prava svojine u SRJ, Beograd, 1998, str. 49. 1486 O javnom dobru ire: A. Gams, Javna dobra, Pravni ivot, br. 3/53, str. 1. i 2., S. Popovi, Javno dobro u naem pravu, Simpozijum o drutvenoj svojini Srpske Akademije nauka i umetnosti, Sveska br. 23, Beograd, 1965; S. Popovi, Pravni reim javnog dobra, Naa zakonitost, br. 9-10/58, str. 33-34. 1487 Vidi: D. Popov, Neka aktuelna pitanja razvoja koncesija prirodnog bogatstva i dobara u optoj upotrebi, Privredno-pravni prirunik, br. 1-2/91, str. 3. O tome i: M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 275-276; Lj. Dabi, Koncesije u umarstvu i vodoprivredi uporednopravni pristup, Pravo i privreda br. 5-8/99, str. 339-357; LJ: Dabi, Strana ulaganja kroz sistem koncesija (uporedno-pravni pristup), Pravo i privreda, br. 5-8/97, str. 356-366. 1488 V. Popovi i R. Vukadinovi, op. cit., str. 340. 1489 Lj. Dabi, Strana ulaganja kroz sistem koncesija (uporedno-pravni pristup), Pravo i privreda, br. 5-8/97, str. 356-366 1490 O tome: D. Medi, Privlaenje stranog kapitala, ZIPS, br. 1084/06, str. 12. 1491 D. Popov, op.cit., str. 4-5. Vidi i: Lj. Dabi, Koncesije u pravu zemalja centrale i istone Evrope, Beograd, 2002, str. 121-130. 1492 O upravljanju prirodnim bogatstvom i dobrima u optoj upotrebi v. D. Popov, Upravljanje prirodnim bogatstvom i dobrima u optoj upotrebi, Pravni ivot, br. 10/00, str. 55-69; D. Popov, Poloaj javnih preduzea u upravljanju prirodnim bogatstvom i dobrima u optoj upotrebi, Pravni ivot, br. 11/01, str. 187-197. O pravnoj prirodi koncesije v. I. Borkovi, Pravna priroda koncesije, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 28 (1-2/91), str. 17-29. 1493 Vie o tome: D. Popov, Neka aktuelna pitanja razvoja koncesija prirodnog bogatstva i dobara u optoj upotrebi....str. 7-9. 1494 O ugovorima srodnim koncesijama v. D. era, op.cit., str. 632-637. 1495 T. Kneevi, Specifina svojstva ugovora o koncesiji, Pravni ivot, br. 11/01, str. 421. 1496 Analizirajui zakonodavstva nekih evropskih drava, moe se konstatovati da odreene zemlje nemaju uopte zakona o koncesijama (npr. Njemaka, Italija itd.), ve je ovaj postupak ureen posebnim zakonima.
1484

205

Kao poseban modalitet stranog ulaganja je investiranje po BOT modelu. 1497To je oblik koncesije koji se sastoji iz vie faza ,a zavrna je predaja objekta koncedentu po isteku ugovorenog vremena.1498 2. Koncesije u pravu bive SFRJ Na prostoru bive SFRJ Zakon o stranim ulaganjima1499 je naelno regulisao i posebne oblike ulaganja stranog kapitala kroz koncesiju.1500 Prema ovom zakonu koncesija se mogla odobriti za korienje obnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u optoj upotrebi, korienje neobnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u optoj upotrebi i izgradnju, voenje i iskoriavanje na odreeno vrijeme odreenog objekta, postrojenja ili pogona kao sopstveno preduzee.1501 Ugovorom kojeg sklapaju strani ulaga i optina bilo je predvieno da se regulie trajanje i uslovi koncesije za korienje obnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u optoj upotrebi. Ovaj ugovor je postajao punovaan kada je na njega dao saglasnost Savezni sekretarijat za ekonomske odnose sa inostranstvom. Ukoliko se radilo o neobnovljivom prirodnom bogatstvu ili dobru u optoj upotrebi, za svaki ugovor se donosio posebni zakon kojim su regulisani odnosi izmeu koncedenta i koncesionara, posebni uslovi, postupak dodjele, te kontrola. to se tie izgradnje, voenja i iskoriavanja odreenog objekta, postrojenja ili pogona kao sopstvenog preduzea, nadleni organ republike ili pokrajine je ovo odobravao na odreeni rok stranom licu. Poslije proteka ugovorenog roka i realizacije ugovorenih poslova, objekat, postrojenje ili pogon su prelazili u drutvenu svojinu i dobijali status drutvenog preduzea uz mogunost da se prethodno vrate uloena sredstva i ostvarena dobit.1502 3. Koncesije u Bosni i Hercegovini (BiH)1503 Prvi propis o koncesijama u BiH je donesen 1991. godine. Iako se sastojao iz svega dvadeset lanova, ovaj zakon je koncipiran i usvojen kao moderan propis iz te oblasti.1504

Skraenica BOT je nastala od engleskih rijei build-izgradi, operate- koristi i transfer- predaja i podrazumijeva vie varijanti, u zavisnosti od toga da li je u pitanju izgradnja novog objekta, da li je ugovorom predvieno i projektovanje objekta, da li postoji obaveza transfera i slino-v. B. Ivkovi i dr., Koncesije po BOT modelu, Beograd, 1999, str. 41. 1498 Opirnije: V. Popovi i R.Vukadinovi, op.cit., str. 350-351. U meunarodnoj privrednoj praksi postoje raznovrsne kombinacije ovog sistema.Primjera radi, novi crnogorski Zakon o ueu privatnog sektora u vrenju javnih usluga predvia pod BOT sistemom davanje povlastica od strane Vlade ili lokalne samouprave na izgradnju , korienje i prenos javnih preduzea uz razne dodatne forme poput izgradnje/lizinga/transfera, izgradnje/transfera/ funkcionisanja, ureivanja/funkcionisanja/ transfera, saniranja/ funkcionisanja/ transfera. 1499 Slubeni list SFRJ br.77/88. Ovaj je savezni zakon lanovima 18-20. pod naslovom Posebni oblici ulaganja otvorio mogunost dodjeljivanja koncesija stranim ulagaima. 1500 Zakonsko regulisanje koncesija su izvrile i tadanje republike svojim zakonima: Zakon o koncesijama (za BiH) Slubeni list SR BiH br. 27/91; Zakon o koncesijama (za Hrvatsku), Narodne novine RH br. 18/90; Zakon o optim uslovima koncesije za davanje koncesija stranim licima (za Srbiju), Slubeni glasnik RS br. 6/90; Zakon o koncesijama (za Crnu Goru), Slubeni list SRCG br. 13/91). 1501 Zakon o stranim ulaganjima, lan 18. 1502 Vidi: V. Gorenc, Ugovor o koncesiji, Acta turistica, br. 2/89, str. 178-192. 1503 O tome: D. Medi, Privlaenje stranog kapitala, Zips, br. 1084/06, str. 13-16.

1497

206

Meutim, zbog poznatih okolnosti koje su uskoro usljedile, logino je da u praksi gotovo nije ni dolo do njegove primjene. Jasno je da tada nije bilo elementarnih uslova ni adekvatnog ambijenta za privlaenje stranog kapitala, pa ovaj propis eo ipso i nije proizvodio nikakve pravne posljedice. Tek 2002. godine u BiH je dolo do cjelovitog zakonskog regulisanja koncesija na nivou drave i entiteta1505 1506 No, razraivanje ovog instituta tek treba nastaviti, a uslov za to je svakako regulisanje esencijalnih pitanja koja se odnose na dravnu svojinu, zemljite i sve druge prirodne resurse. Prije svega, potrebno je utvrditi vidove dravne imovine koja se moe ustupiti na korienje privatnim licima, zatim formulisati opte principe korienja i karakter korisnikih prava.1507 Nesumnjivo je da se investitoru moraju garantovati stabilni uslovi djelatnosti, postojanost uslova oporezivanja i sve ono to je bitno za sigurnost uloenog kapitala. Nema nikakve dileme da razvoja domae privrede nema bez privlaenja stranih investicija, ali zato treba stvoriti odgovarajui ambijent i zakonski okvir. 3.1. Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine (ZOK BiH) Svrha ovog zakona je da stvori transparentan, nediskriminatoran i jasan pravni okvir za utvrivanje uslova pod kojima se domaim i stranim pravnim licima mogu dodjeljivati koncesije u BiH (naelo jednakog i pravinog tretmana1508).1509 Zbog toga su ovim zakonom propisani nain i uslovi pod kojima se mogu dodjeljivati koncesije, nadlenost za njihovu dodjelu, te druga pitanja bitna za ovu materiju.1510 Koncesije se mogu odobravati samo za one sektore koji su, po Ustavu i zakonima BiH, u nadlenosti drave BiH, ako se radi o sluajevima predstavljanja meunarodnog subjektiviteta BiH, kao i kada se koncesiono dobro prostire na entitete.1511 Po ovom zakonu, koncesija znai pravo koje koncedent dodjeljuje u cilju osiguravanja infrastrukture i/ili pruanja usluga i iskoriavanja prirodnih resursa u rokovima i pod uslovima o kojima se koncedent i koncesionar dogovore.1512 Vidljivo je da je
H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa (s osvrtom na zakonsku regulativu drave Bosne i Hercegovine), u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja ''Aktualnosti graanskog i trgovackog zakonodavstva i pravne prakse'', Mostar, 2006, str. 243. 1505 Zakon o koncesijama (za RS), Slubeni glasnik RS br. 25/02; Zakon o koncesijama (za Federaciju BiH), Slubene novine Federacije BiH br. 40/02; Zakon o koncesijama Bosne i Hercegovine, Slubeni glasnik BiH br. 32/02. U Republici Srpskoj npr. prije toga je bio na snazi Zakon o stranim ulaganjima i koncesijama (Slubeni glasnik RS br. 21/96, 1/97 i 5/99). Inae, Ustav Republike Srpske u lanu 59. propisuje da se zakonom ureuje zatita, korienje, unapreivanje i upravljanje dobrima od opteg interesa, kao i plaanje naknade za korienje dobara od opteg interesa i gradskog graevinskog zemljita, dok se u lanu 64. propisuje da Republika titi i podstie, izmeu ostalog, i racionalno korienje prirodnih bogatstava u cilju zatite i poboljanja kvaliteta ivota i zatite i obnove sredine u optem interesu. 1506 injenica da je propis na nivou drave donesen poslije entitetskih ukazuje na neadekvatan pristup normativnom regulisanju ove materije u BiH. 1507 H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 244. 1508 Ovo naelo obuhvata zabranu diskriminacije po bilo kom osnovu izmeu uesnika u postupku davanja koncesije i izbora koncesionara, kao i obavezu da uesnici u postupku izbora koncesionara imaju tane i potpune informacije o svim relevantnim injenicama od kojih ovaj izbor zavisi. Osim tog naela moraju se potovati i naelo slobodne trine utakmice, te naelo autonomije volje ugovornih strana. 1509 ZOK BiH, lan 2. 1510 ZOK BiH, lan 1. stav 1. 1511 ZOK BiH, lan 1. stav 2. 1512 ZOK BiH, lan 3. taka 2. Na isti nain je odredena koncesija i u ZOK-u RS-a (lan 5. stav 2.), dok ZOK FBiH sadri neto drukiju formulaciju lan 4. stav 1.
1504

207

ovakva definicija koncesije manjkava. Prije svega, kod koncesije se ne prenosi samo pravo, ve se moe raditi o ustupanju vrenja prava, a isto tako ona bi morala da upuuje na obavljanje odreenih djelatnosti koncesionara.1513 Prema H. Kofrcu ''determinisanje koncesije moglo bi biti izvreno tako to bi se ovaj institut, verbi causa, odreivao kao preneseno (ili ustupljeno) vrenje prava, koje slui u cilju (ima za svrhu) obavljanja djelatnosti koje za predmet imaju...etc.''1514 Koncedent, faktiki, ima dvostruku ulogu, on se pojavljuje i kao nosilac javne vlasti i kao subjekt prava i obaveza povodom ulaganja kapitala i znanja, pri emu se ovdje sputa na nivo ugovorne strane koncesionara.1515 Koncesionar po ovom zakonu moe biti samo pravno lice.1516 Smatramo da bi sticanje statusa koncesionara trebalo omoguiti i fizikim licima,1517 bar za odreene djelatnosti i to bi moglo doprinijeti rjeavanju opteg problema nezaposlenosti.1518 Uostalom, takvo rjeenje je u saglasnosti i sa Zakonom o politici direktnih stranih ulaganja BiH,1519 koji kao stranog ulagaa, pored pravnog lica, predvia i fiziko lice,1520 pa bi Zakon o koncesijama svakako trebalo uskladiti sa pomenutim zakonom, koji predstavlja lex generalis za ovu oblast.1521Zakon propisuje da koncesionar ne moe obavljati drugu djelatnost osim one koja je navedena u ugovoru o koncesiji.1522 Koncesionar, inae, snosi rizik vezan za prihode od korienja odreenog objekta ili vrenja usluge. Odluku o tome da li e konkretna koncesija biti dodjeljena, odnosno o vrsti i predmetu koncesije donosi Savjet ministara BiH, a potvruje je Parlamentarna skuptina BiH.1523 U sluaju spora izmeu BiH i/ili RS, odluku donosi Zajednika komisija za koncesije BiH. Ovdje se oigledno radi o previdu zakonodavca, jer zaista nije jasno zato nije predvieno da
Slino: H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 245. H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 245. 1515 Vidi: D. Popov, Razmatranje aktuelnih pitanja od znaaja za razvoj koncesionih odnosa, Pravo i privreda, br. 7-8/95, str. 32-38. 1516 Raniji zakon je predviao mogunost da i fiziko lice moe biti koncesionar. 1517 Istina, u modernim uslovima privredivanja, mogunost da se kao koncesionar pojavi fiziko lice je uglavnom teoretska, kada se ima uvidu potreban kapital i neophodna tehnologija za realizaciju koncesije. 1518 Ovakvo rjeenje postoji u Zakonu o koncesijama Republike Srbije, Slubeni glasnik Republike Srbije br.55/03) i Zakonu o koncesijama Republike Hrvatske, Narodne novine br. 89/92, a predviaju ga i jo neki zakoni. O koncesijama u Srbiji v. D. Dimitrijevi, Pravna regulativa koncesija u Republici Srbiji, Pravo i privreda br. 5-8/05, str. 728-739. O koncesijama u Hrvatskoj v. B. Vukmir, Pravni aspekti koncesija, Pravo i porezi, 9 (12/00), str. 15-24, M. uvela, Koncesije, Hrvatska pravna revija, 1 (1/01), str. 102112, D. Sarvan i M. uvela, Koncesije u pravnom sustavu Republike Hrvatske, Zagreb, 2006, D. Bolana, Koncesije na pomorskom dobru, u Nekretnine, novine u propisima, posebni pravni reimi, problemi iz prakse, Zagreb, 2006, str.113. J. Jug, Nekretnine u vlasnitvu Republike Hrvatske, upanija, gradova i opina-raspolaganje i koncesija, u Nekretnine kao objekti imovinskih prava, Zagreb, 2006, str.1-33. 1519 Slubene novine BiH br. 4/98. Ovaj zakon je uraden uz pomo FIAS-a i sadri savremene standarde za direktna strana ulaganja. Zakonom se sve odredbe entitetskih propisa koje nisu u skladu ili su u suprotnosti sa njim stavljaju van snage, a BiH i entitetima je ostala obaveza da donesu usklaene propise i podzakonske akte za njihovo izvravanje i provoenje. 1520 Vidi lan 2. ovog zakona. 1521 Inae, veina zemalja koje poznaju koncesije, izjednaavaju strana lica sa domaim u pogledu prava i uslova za dobijanje koncesija. Ipak, propisi nekih razvijenih zemalja prava stranaca na dobijanje koncesija ograniavaju ili su stranci potpuno iskljueni iz koncesija u pojedinim oblastima. Npr, francusko pravo propisuje da stranci ne mogu biti koncesionari javnih slubi. Izuzetak ine dravljani drava lanica Evropske unije. 1522 ZOK BiH, lan 30. stav 2. 1523 ZOK BiH, lan 4.
1514 1513

208

bi mogli postojati i sporovi izmeu BiH i Federacije BiH ili Brko Distrikta BiH. Zakon utemeljuje Komisiju za koncesije BiH, sa sjeditem u Banjoj Luci, kao nezavisno regulatorno tijelo, koja svoje nadlenosti obavlja u svojstvu Komisije za dodjelu koncesija BiH ili u svojstvu Zajednike komisije za koncesije (Komisija).1524 Komisija uz saglasnost Savjeta ministara donosi pravila o: a) postupku podnoenja zahtjeva, izlaganja i prigovora Komisiji, voenju rasprava pred Komisijom i o drugim pitanjima vezanim za rad Komisije, b) sjednicama i broju lanova Komisije koji e razmatrati zahtjev, c) koncentraciju vlasnitva i mjerama ija je svrha da se omogui rast konkurencije u odreenom sektoru, ako ovo pitanje nije regulisano drugim propisima, d) nain rjeavanja sporova iz lana 17. stava 5., e) u unutranjem ustrojstvu i o nainu utvrivanja kriterija za odreivanje naknade iz lana 10. stav 1., f) utvrivanju naknada iz lana 17. stav 9.1525 Koncedent podnosi Komisiji poziv na tender i prateu dokumentaciju na razmatranje i odobravanje, a Komisija obavjetava koncedenta o tome da li je poziv odobren,. Pri tome Komisija ima u vidu sve bitne elemente, a izmeu ostalog i to da li se kriteriji za ocjenjivanje, postupak i izbor najuspjenije ponude na zadovoljavajui nain baziraju na jasnim i transparentnim principima nediskriminacije i da li poziv na tender u sutini odstupa od studije ekonomske opravdanosti koju je Komisija odobrila.1526 Koncesija se dodjeljuje ponuau koji je ispunio sve kriterije ponuene u tenderu i visokog je ranga u odnosu na ostale ponuae, koncedent o izboru najuspjenijeg ponuaa obavjetava Komisiju, a o konanoj odluci o dodjeli koncesije Parlamentarnu skuptinu BiH.1527 Imajui u vidu naelo slobodne trine utakmice, uesnicima u postupku se obezbjeuje slobodna konkurencija u skladu sa svim pozitivnim propisima. Koncesija je dvostrani pravni odnos, odnosno uvijek odnos izmeu dvije strane koncedenta i koncesionara. Ovaj odnos je ureen ugovorom, te iz njega proizilaze prava i obaveze, kako jedne, tako i druge strane.Koncesioni ugovor predstavlja zavretak kompleksnog postupka odobravanja koncesije, a njegovom zakljuenju prethode sloene aktivnosti ugovornih strana. Ugovor o koncesiji, izmeu ostalog, sadri: a) sadrinu i obim koncesije, b) prava i obaveze ugovornih stranaka, ukljuujui i obavezu pruanja sigurne usluge korisnicima po najniim cijenama, s obzirom na okolnosti, c) radnje vezane za dobijanje potrebnih ovlaenja za provedbu aktivnosti shodno ugovoru o koncesiji, d) uslove investiranja, e) olakice i korienje zemljita, f) sredstva i imovinu koju na raspolaganje daje Savjet ministara, vlada entiteta ili Vlada Brko Distrikta BiH, g) uslove za obnavljanje ugovora, h) sankcije i naknade za neispunjavanje obaveza ugovornih strana, i) raskid ugovora i postupak u sluaju raskida, a koji je usljedio prije isteka vremena predvienog ugovorom, j) nain rjeavanja sporova, ukljuujui meunarodnu arbitrau ako se ugovorne strane o tome dogovore, k) mjere za omoguavanje finansiranje projekta, l) odreivanje i usklaivanje tarifa, m) iznos godinje naknade za koncesiju, n) opis dogaaja koji se smatraju viom silom, o) ostale elemente bitne za predmet koncesije.1528 Svaki ugovor o koncesiji koji je zakljuen suprotno ovom zakonu je nitav.1529 Koncesijski ugovor, dakle, pored volje koncedenta i

1524 1525

ZOK BiH, lan 5. stav 1. i 3. ZOK BiH, lan 19. stav 1. 1526 ZOK BiH, lan 23. stav 1, 2. i 3. 1527 ZOK BiH, lan 24. stav 1, 2. i 4. 1528 ZOK BiH, lan 26. stav 1. 1529 ZOK BiH, lan 32. stav 3.

209

koncesionara mora biti u saglasnosti sa vaeim propisima, a isto tako i sa pravnim pravilima koja se kod tog zakljuenja primjenjuju.1530 Prema tome, evidentno je da je ugovor o koncesiji specifian, jer za njega ne vai naelo konsensualizma,1531 da postoji vieslojnost procedure, da koncedent u postupku njegovog zakljuenja nastupa sa pozicije javne vlasti, vodei brigu o javnom interesu,1532 te da su u ugovoru prisutni javni elementi. Isto tako, taj ugovor se mora zakljuiti na dui vremenski period, koncesijski odnos ima oito karakter odnosa intuitu personae, a investicije koje koncesionar ulae u organizovanje i vrenje te djelatnosti, po pravilu, pripadaju koncedentu.1533 Savremenim koncesionim ugovorima podrobno se reguliu prava i obaveze ugovornih strana, a na taj nain se smanjuje mogunost razliitog tumaenja pojedinih odredbi, te nastanka eventualnih sporova. Naravno, ugovorne strane imaju autonomiju volje da urede samo ona prava i obaveze koja nisu regulisana imperativnim propisima. Dok je koncesionar u odnosu na koncedenta u podreenom poloaju, u odnosu na trea lica on ima privilegovani poloaj, koji se sastoji u odreenim olakicama (carinama, porezima itd.) koje on najee koristi za vrijeme trajanja koncesije.1534 Poto Komisija donese konanu odluku, ugovor o koncesiji zakljuuje ministar, na odreeno razdoblje, koje ne moe biti due od trideset godina.1535 Izuzetno, ukoliko postoje naroite okolnosti, koje zahtijevaju ulaganja na dui rok, taj rok se moe produiti, ali ne smije biti dui od pedeset godina.1536 Ugovor se moe obnoviti, ali produenje ne moe premaiti polovinu prvobitnog roka.1537 Ovdje bi bilo logino da u rok trajanja koncesije ne ulazi onaj vremenski period koji je neophodan za izvravanje pripremnih radnji za poetak obavljanja koncesione djelatnosti. Izuzetak od odredbe da se ugovor o koncesiji ne moe zakljuiti bez saglasnosti Komisije predstavlja norma koja predvia zakljuenje ovog ugovora sa meunarodnim finansijskim institucijama iji je lan BiH.1538 Dakle, u postupku dodjeljivanja koncesije javljaju se dva pravna akta: odluka o koncesiji kao upravni akt, te ugovor o koncesiji i vrenje koncesione djelatnosti moe poeti tek potpisivanjem ovog ugovora.

O pojmu ugovora o koncesiji v. T. Kneevi, op. cit., str. 420. Forma ugovora o koncesiji je bitan uslov njegove punovanosti (forma ad solemnitatem). To vai i za sve docnije izmjene i dopune ovog ugovora. Obavezna pismena forma je proistekla iz znaaja samog ugovora. 1532 Specifinost ugovornih strana je njihova pravna nejednakost i upravo zbog ovoga, taj ugovor podsjea na ugovor po pristupu.Meutim, tei se da dominantnu ulogu drave postepeno zamjenjuje odnos jednakosti izmeu koncedenta i koncesionara. 1533 Neki autori smatraju da bi adekvatniji naziv bio ''ugovor o privrednoj saradnji'' v. R. Prica, op.cit., str. 167-185. 1534 O tome: V. Filipovi, Meunarodna koncesija: Povijesni razvoj i gospodarski znaaj, Raunovodstvo i financije, 38 ( 6/92), str. 47. 1535 U uporednom pravu se najee odreuje samo opti maksimalni rok npr. Zakon o stranim investicijama Rusije, u lanu 40. predvia da rok trajanja ugovora o koncesiji iznosi maksimalno 50 godina, s tim to se trajanje svakog ugovora odreuje s obzirom na karakter i uslove koncesije, Zakon o koncesijama Srbije propisuje da rok trajanja koncesije iznosi 30 godina, ali se ugovorom o koncesiji moe predvidjeti mogunost produenja ovog roka, itd. 1536 Ugovor o koncesiji se uvijek zakljuuje na odreeno vrijeme, jer bi, u suprotnom, to znailo trajan prenos koncesijskog prava, a to je u suprotnosti sa pravnom prirodom koncesije. No, on se zakljuuje na dui rok, jer se na taj nain omoguava koncesionaru da povrati uloeni kapital i realizuje dobit, to je sasvim opravdano. 1537 ZOK BiH, lan 26. stav 2. i 3. 1538 ZOK BiH, lan 26. stav 4.
1531

1530

210

Raskid ugovora o koncesiji je mogu ukoliko je koncesionar insolventan ili ako bankrotira, te u sluaju da koncesionar ili koncedent ne ispunjavaju ugovorene obaveze.1539 Moemo konstatovati da je i ova odredba dosta neprecizna, jer se ne daje odgovor u kom vremenskom periodu koncesionar treba biti insolventan, te ta precizno znai neispunjavanje ugovorenih obaveza, pa i ovdje moe doi do razliitog tumaenja i nepotrebnih sporova. 1540 Inae, kada je rije o okonanju koncesionog ugovora, poslovna praksa poznaje nekoliko osnovnih naina.Zakon se o tome direktno ne izjanjava. Najei nain prestanka je istek roka na koji je ugovor zakljuen, a ovaj ugovor moe prestati i raskidom, otkazom, donoenjem odluke o proglaenju steaja nad koncesionarom, propau predmeta koncesije, otkupom koncesije i tome slino.1541 Sud BiH je predvien kao organ za rjeavanje sporova koji nastanu zbog povrede odredaba ovog Zakona.1542 Nadlenost za rjeavanje sporova koji nastanu izmeu stranaka po koncesijskom ugovoru ostavlja se na dispoziciju strankama. Primjena domaeg prava na ugovor o koncesiji je, inae, nesumnjivo najbolje rjeenje, pogotovo u sluaju kada je takav ugovor potvren kroz zakonsku proceduru, donoenjem posebnog zakona o dodjeli koncesije iji je sastavni dio zakljueni ugovor o koncesiji. Tada takav ugovor postaje dio unutranjeg prava, a sam zakon predstavlja lex specialis u odnosu na druge domae zakone.1543 Prilikom zakljuivanja koncesionog ugovora u najveem broju sluajeva predvia se primjena prava drave koja ustupa koncesiju, a samo izuzetno se ugovara da e se na ugovorne odnose primjeniti opta pravna naela. Ukoliko ugovorom o koncesiji nije ugovoreno mjerodavno pravo,1544 u tom sluaju se primjenjuje pravo odreeno kolizionim normama.1545 Rjeavanje koncesijskih sporova izuzetno je zanimljivo pravno pitanje, jer ovdje dolazi do primjene pravila graanskog, ali i upravnog prava, odnosno do simultane primjene privatnog i javnog prava. Najei razlozi koncesijskih sporova upravo su tumaenje pojedinih odredaba ugovora o koncesiji ili izvravanje ugovorom preuzetih obaveza. Koncesijski poslovi su, u pravilu, poslovi velike ekonomske vrijednosti, a prava i obaveze ugovornih strana su veoma sloeni.1546 Smatramo da se moglo predvidjeti da stranke mogu rjeavanje sporova povjeriti domaoj ili stranoj arbitrai. Na taj

ZOK BiH, lan 27. Teoretski, imajui u vidu prirodu ugovora o koncesiji, moglo bi da se postavi pitanje da li pravo na jednostrani raskid ugovora ima samo koncedent, kao javno pravni subjekt, ili pak i koncesionar pod odreenim uslovima moe traiti raskid ugovora. Meutim, ZOK BiH ovakvu mogunost ostavlja i koncesionaru. Ovdje moe da se postavi pitanje koju vrstu tete koncesionar moe da zahtijeva zbog raskida ugovora, da li samo stvarnu tetu ili izgubljenu dobit. 1540 Zakon o obligacionim odnosima u lanovima 124-132. regulie raskid ugovora zbog neispunjenja. 1541 Opirnije: T. Kneevi, op.cit., str. 431. 1542 ZOK BiH, lan 35. O rjeavanju sporova i mjerodavnom pravu u oblasti meunarodnih koncesija v. Lj. Dabi, Reavanje sporova i merodavno pravo u oblasti meunarodnih koncesija, Pravni ivot, br. 11/01, str. 435-453. Vidi i: D. urev, Arbitrano rjeavanje sporova u ugovorima o koncesiji, u Zborniku radova ''Novi ugovori od znaaja za privredni razvoj Jugoslavije'', Beograd, 1995, str. 202. 1543 ire: D. Kiti, Davanje koncesije stranim investitorima, Sudska praksa, br. 7/91, str. 72. 1544 Kad se govori o izboru mjerodavnog prava, ono dolazi u obzir samo za obligaciono pravni dio, odnosno onaj dio odnosa koji nije ureen kogentnim propisima. 1545 O tome: Lj. Dabi, Reavanje sporova i merodavno pravo u oblasti meunarodnih koncesija... str. 453. 1546 O tome opirno: D. era, Rjeavanje koncesijskih sporova, u Zborniku radova sa meunarodnog savjetovanja Aktualnosti graanskog i trgovakog zakonodavstva i pravne prakse, Mostar, 2007, str. 279-299.

1539

211

nain bi strani investitori dobili dodatnu sigurnost. 1547 Arbitraa je iroko prihvaeno sredstvo u rjeavanju koncesijskih sporova ukoliko nije zakonom izriito zabranjena. 4. Zakljuak Koncesije predstavljaju znaajan instrument stranih ulaganja, koje treba da omogue bolju ravnoteu u razmjeni roba i usluga, te da poboljaju privredni razvoj jedne zemlje u cjelini. Nemogue je zamisliti adekvatan razvoj bez meunarodne privredne saradnje, koja nesumnjivo doprinosi uspjenom ukljuivanju u meunarodnu podjelu rada. Na razne naine (direktne i indirektne) koncesije omoguavaju prestrukturiranje privrede, posebno kroz proces svojinske transformacije. Regulisanje pitanja dodjele koncesija na adekvatan nain je veoma vano posebno za zemlje u tranziciji, jer se otvaraju mogunosti da se znaajna pitanja obavljanja djelatnosti od javnog interesa i eksploatacije dobara u optoj upotrebi i prirodnih bogatstava urede na kvalitetan nain. Koncesijski aranmani obuhvataju irok dijapazon mogunosti i veoma su rasprostranjeni, a predstavljaju bitan instrument za uspostavljanje privrednih odnosa. Zakonska regulativa BiH na podruju koncesija, i pored odreenih nedostataka, moe da dobije prelaznu ocjenu, jer je raena po savremenim svjetskim standardima, ali nema sumnje da je potrebno i njeno unapreenje, kako bi se otklonile uoene dileme i nejasnoe. Oigledno je da je u naem pravu intencija da koncesije budu jednako dostupne i domaim i stranim pravnim licima, a to svakako otvara mogunost zdrave konkurencije na tritu. Zbog nemogunosti dobijanja inostranih kredita ili njihovu estu uslovljenost visokim kamatama, drava nije u mogunosti da sprovede sve funkcije koje su u njenoj nadlenosti, pa je prinuena da posee za ovim sredstvom, kao pogodnim instrumentom finansiranja onih projekata za koje nedostaju sredstva iz javnih izvora. Meutim, pored neposrednog zakonskog miljea, za dalji razvoj ovog instituta potrebno je obezbijediti i ostale uslove, kao to su politika klima, adekvatni propisi o radu, pouzdan pravosudni sistem, odgovarajui carinski, poreski i vizni reim, te sve ostalo to moe da bude od uticaja prilikom odluivanja da li e doi do koncesionog odnosa u odreenom sluaju. Neophodno je da BiH ojaa svoju konkurentsku sposobnost u pogledu privlaenja stranog kapitala i maksimalno prilagodi svoj pravni ambijent ostvarenju takvog cilja. Isto tako, treba prihvatiti sve meunarodne standarde ponaanja u ovoj oblasti i time omoguiti mogunost korienja mehanizama i institucija koji iz njih proistiu u skladu sa njihovom prirodom i pravnom obaveznou.

1547

Slino:H. Kofrc, Koncesijski ugovor u funkciji uspostavljanja privrednih odnosa... str. 250.

212

LIZING 1. Uvod U praksi postoje odreeni instituti kojima nije prevashodna funkcija obezbjeenja potraivanja, ve je to samo njihov sporedni efekt. Takav sluaj je sa ustanovom lizinga.1548 Ovaj institut je nastao u uslovima razvijenog trita roba i kapitala i visoko razvijene tehnologije ije je ubrzano napredovanje bilo teko slijediti koristei se klasinim oblicima poslovanja.1549 Termin lizing (leasing) vodi porijeklo od engleske rijei lease zakup, najam, odnosno glagola ''to lease'' dati u zakup, odnosno najam.1550 Ugovor o lizingu je sloena operacija pri kojoj se lice koje eli nabavku i korienje odreenih stvari (najee se radi o automobilima ili o vrijednoj industrijskoj opremi) obraa specijalizovanoj finansijskoj instituciji, koja za njega kupuje predmet lizinga, a zatim mu ga ustupa na koritenje za odreeno vrijeme.1551 Prema tome, to je pravni instrument putem
Vidjeti: T. M. Clark, Laesing, London, 1977. O definicijama lizinga v. B. Pavievi, Ugovor o leasingu u meunarodnom prometu, Privredno pravni prirunik, br. 7/78, str. 49; M. Simin, Leasing kao forma kreditnih odnosa, Poduzee-banka, br. 3/79, str. 32; K. Kova, Leasing posao kao novi oblik finansiranja privrede, Pravna misao, br. 1-2/75, str. 29. 1549 I. Spasi, Ugovor o leasingu (Doktorska teza), Beograd, 1990, str. 14. 1550 R. urovi, Meunarodno privredno pravo sa obrascima ugovora, Beograd, 1997, str. 397. 1551 M. Povlaki, Moderne tendencije u razvoju sredstava obezbjeenja potraivanja s posebnim osvrtom na bezposjedovnu (registriranu) zalogu, doktorska disertacija, Sarajevo, 2001, str. 248. O tome i: Lj. Rozenberg, Ugovor o leasingu; Ugovori autonomnog privrednog prava, Zagreb, 1974; Lj. Rozenberg, Pravni problemi Leasinga Konstrukcija ugovora o leasingu, Savjetovanje o mogunosti primjene leasinga u jugoslovenskoj praksi, Opatija, 1971, str. 14-15; V. Kapor i S. Cari, Ugovori robnog prometa, Beograd, 1976, str. 265; J. Vilus, Pravni problemi lizinga, Anali PF u Beogradu, IVI/72, str. 112; A. Iten, Ugovor o leasingu u oblasti kancelarijskih maina, Doktorska disertacija, Univerzitet u Cirihu, 1983; M. Vasiljevi, M. Rajevi i V. Popovi, Ugovori u privredi, Teorija praksa obrasci, Banjaluka, 2002, str. 421; M. Rajevi i V. Popovi, Ugovor o finansijskom lizingu u inostranom i meunarodnom pravu, Godinjak Pravnog fakulteta u Banjaluci, br. XV/XVI/19911548

213

kojeg se omoguuje nabavka skupe savremene opreme i drugih stvari bez upotrebe sopstvenog kapitala ili drugih sredstava obezbijeenih zaduivanjem kreditnim putem.1552 Ovaj ugovor u cijeloj konstrukciji, inae, predstavlja samo jedan dio cjelovitog posla koji je i ekonomski i pravni fenomen.1553 Elementi ekonomskog i pravnog ovdje se duboko proimaju, odreujui sutinu ovog posla.1554 Pravni odnosi kod lizinga su vrlo kompleksni i stoga je ovaj ugovor teko vrsto definisati.1555 Korisnik lizinga je u obavezi da plaa naknadu za korienje stvari kroz lizing ratu. Lizing se zakljuuje na odreeno vrijeme osnovno ugovorno vrijeme. U tom periodu ukoliko se ugovorne obaveze uredno izvravaju ne moe doi do otkaza ugovora. Ovo vrijeme se rauna na taj nain da se pokriju trokovi amortizacije opreme i dobiti davaoca lizinga. Ako tada nije mogue postii punu amortizaciju, u ugovoru o lizingu se ugovara opcija kupovine.1556 Meutim, moe se dogovoriti i obnavljanje zakupnog odnosa pod povoljnijim uslovima. Inae, u praksi postoji veoma mnogo vrsta ugovora o lizingu, zavisno od kriterijuma koji se uzima za osnov razlikovanja, pa on nema osnovne forme.1557 Ovo zbog toga dovodi do mnogobrojnih sporova kada je u pitanju njegova pravna priroda.1558 Ipak, najvanije je razlikovanje na indirektni (pravi, finansijski)1559 1560 i direktni (nepravi, kvazi)1561 lizing. Preovlauje miljenje da u osnovi lizinga treba vidjeti zakupni odnos,1562 uz elemente ugovora o prodaji i kreditu.1563 No, bez obzira na slinosti sa pomenutim ugovorima, ugovor o lizingu
1992, str. 235; M. Vasiljevi, Poslovno pravo, Beograd, 1999, str. 648; J. Mitrovi i M. Golubovi, Ugovori u privredi kroz sudsku praksu (Ugovorno privredno pravo), Beograd, 2000, str. 214. O zakljuivanju, formi, karakteristikama, te pravima i obavezama stranaka kod leasing ugovora detaljno: I. Spasi, op. cit., str. 103-166. 1552 M. Velimirovi, Poslovno pravo, Podgorica, 2000, str. 335. 1553 Taj posao obuhvata i znaajne aspekte izvan okvira obligacionog prava i to statusno-privredne, procesno-pravne, poreske, carinske, raunovodstvene i tome slino. 1554 I. Spasi, op. cit., str. 13. O tome i: S. Marui, Pravni aspekti finansijskog leasinga, Privreda i pravo, br. 11-12/83, str. 40. 1555 Vidi: D. Medi, Lizing, u Budvanski pravniki dani, Aktuelna pitanja savremenog zakonodavstva, Beograd, 2005, str. 84. 1556 M. Giovanoli, Le crdit bail (Leasing) en Europe: Developoement et nature juridiljue, Paris, 1980, str 9 i 74. 1557 Vidi: S. Jelini, Leasing od oblikovanja ekonomske ponude do pravnog obuhvata, Zbornik Pravnog fakulteta Sveuilita u Rijeci, vol. 19, 1998, str. 1076-1079. 1558 O tome opirno: I. Spasi, op. cit., str. 167-212. 1559 Kod ovog pravnog posla uestvuju tri lica, a zakljuuju se dva ugovora. Koncepcija ovog lizinga je takva da primalac lizinga prethodno davaocu lizinga daje specifikaciju opreme i bira isporuioca iste, a zatim davalac lizinga na osnovu specifikacije i naloga zakljuuje ugovor o kupovini (isporui) sa izabranim isporuiocem u skladu sa ugovorom koji je prethodno zakljuio (ili e tek zakljuiti) sa primaocem lizinga. Iz praktinih razloga isporuilac opreme, po nalogu davaoca, ima obavezu da primaocu direktno isporui predmet lizinga. 1560 O tome: S. Marui, Ugovor o finansijskom lizingu, Split, 1984; M. urevi, Pravne karakteristike i bitni elementi ugovora o finansijskom lizingu, Pravni ivot, br. 11/02, str. 545; M. Prerad, Lizing, Advokatura, br. 11-12/04, str. 59. 1561 Ovaj lizing je pravno jednostavniji, jer se kod njega pojavljuju samo dvije ugovorne strane. Kod tog pravnog posla davalac lizinga, koji je ujedno i isporuilac, predaje na koritenje primaocu lizinga objekt koji je predmet ugovora. 1562 R. Good, Comercial Law, London, 1995, str. 776. 1563 Tako J. Vilus uporeujui slinosti i razlike sa srodnim ugovorima istie da se leasing ugovor nalazi na granici izmeu zakupa i kredita, i da kao takav predstavlja originalan tip ugovora, ti principi meutim, treba da budu odreeni od strane doktrine i sudske prakse, u odsustvu zakonodavne intervencije v. J. Vilus, Pravni problemi leasinga u uporednom pravu, Savjetovanje o mogunosti primjene leasinga u jugoslovenskoj praksi, Opatija, 1971, str. 12.

214

nije po svojoj pravnoj prirodi nijedan od navedenih klasinih ugovora, ve se slobodno moe konstatovati da je to ugovor sui generis. Lizing je vieslojan i sloen pravni posao koji najee podrazumijeva trodimenzionalni odnos, dakle, postojanje tri subjekta posla: davaoca lizinga, korisnika lizinga i isporuioca. Postojanje isporuioca nije obavezno, jer robu moe da izradi sam davalac lizinga. Isto tako, nije nuno ni da kupovinu obavi davalac lizinga, jer robu moe kupiti i korisnik, a zatim je prodati davaocu, pa je od njega uzeti u zakup s opcijom kupovine (tzv. sale and lease-back). Na taj nain vlasnik dolazi do obrtnih sredstava. Ovdje se u velikom broju sluajeva krije kredit osiguran fiducijarnim prenosom vlasnitva.1564 Institut lizinga, najee, ne podlijee nikakvom publicitetu. On je povoljan za davaoca lizinga, koji zbog toga to zadrava pravo vlasnitva na predmetu lizinga, ne snosi rizike koji su, po pravilu, vezani za odobravanje kredita.1565 Takoe, povoljan je i za korisnika lizinga, jer mu se prua prilika da pribavi potrebnu opremu bez ulaganja vlastitog kapitala ili sredstava dobijenih putem kredita.1566 Pogodnost za to lice lei i u tome da on nema obavezu otkupa koritene opreme po isteku vremena na koje je ugovor zakljuen.1567 Meutim, postoje i njegovi odreeni nedostaci. Prije svega, radi se o veoma skupom nainu finansiranja, zatim moe da se pojavi problem ta uiniti sa opremom ukoliko ne doe do produenja ugovora ili otkupa opreme, a isto tako oprema moe i prije vremena zastariti. Zbog toga se u ugovoru o lizingu esto unose i zatitne klauzule, kojima se uspostavlja balans ugovornih strana.1568 Na meunarodnom planu uglavnom je izvrena unifikacija pravila lizing-posla i to preko UNIDROIT Konvencije o meunarodnom finansijskom lizingu.1569 Konvencija ima ukupno 25 lanova i regulie posao indirektnog lizinga, za razliku od direktnog kojim se ne bavi i koji se, u sutini, svodi na modifikovani klasini ugovor o zakupu zakljuen izmeu dva lica zakupodavca i zakupca.1570 Ona predstavlja solidnu osnovu za ujednaavanje pravila lizinga, koji je danas stekao atribute ekonomske i pravne ustanove koja omoguava pribavljanje moderne opreme bez angaovanja sopstvenog kapitala.1571 Ugovor o lizingu se u praksi potvrdio kao instrument prilagoen potrebama lica koja u njemu uestvuju. Ovakav ugovor je nastao u SAD1572, ali se u drugoj polovini prolog
O razgranienju ugovora o lizingu i drugih srodnih poslova: R. urovi, op. cit., str. 402-403. O razlikama lizinga i zakupa v. A. Berden, Pogodba o leasingu, Pravnik, br. 7-9/77, str. 236. Uporediti: Ph. Malurie i L. Aynes, Cours de droit civil, Les contrats speciaux, Paris, 1986, str. 336. 1564 E. ulinovi Herc, Ugovorno osiguranje trabina zalaganjem pokretnih stvari bez predaje stvari u posjed vjerovnika, Rijeka, 1998, str. 21. 1565 G. Piti, Predgovor za Komentar Zakona o finansijskom lizingu autora J. Perovi, Beograd, 2003, str. 5 i 6. 1566 M. Vasi, Lizing kao jedan od oblika dopunskih izvora finansiranja preduzea, Pravo, teorija i praksa, br. 5-6/04, str. 29. 1567 On moe predmet lizinga vratiti davaocu lizinga, a moe ga i otkupiti ili produiti ugovor o lizingu. 1568 O nedostacima lizinga opirnije: M. Jovanovi Zattila, Finansiranje investicija putem lizinga, Pravo i privreda, br. 5-8/02, str. 539. 1569 Otava, 28.5.1988. Konvencija je stupila na snagu 1.5.1995. 1570 Tako: S. Perovi, Struno miljenje o Nacrtu Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske/Federacije BiH, u Srpska pravna misao, br. 1-4/02, str. 87. 1571 Konvencija je objavljena u knjizi I. Spasi i M. Todorovi, Meunarodni finansijski leasing i meunarodni factoring, Beograd, 1989. 1572 Nastanak lizinga na podruju SAD objanjava se injenicom da su tada pojedine grane industrije pokazale visok tempo razvoja, to je stvaralo poveane potrebe za kreditiranjem. Te potrebe su zadovoljavane putem srednjeronih i dugoronih kredita, koji su davani i po sistemu lizinga- v. M. Vasi, op. cit., str. 21.

215

vijeka proirio i na ostale zemlje i danas je znaajan model sloenih oblika privredne saradnje, posebno kod meunarodne robne razmjene.1573 2. Pravni okvir u Bosni i Hercegovini Ugovor o lizingu nije imenovani ugovor, a to znai da ga ZOO direktno ne normira. Ovo je sasvim razumljivo, jer su takvi ugovori u vrijeme njegovog donoenja u domaoj praksi bili zaista rijetki. Postoji miljenje da u okviru instituta prodaje sa obronim otplatama cijene postoji odredba koja indirektno govori o lizingu.1574 1575 Zakon o spoljnotrgovinskom poslovanju1576 u okviru odredaba kojima regulie privremeni uvoz i izvoz robe, dozvoljava privremeni zakup radi korienja takve robe i eksplicitno pominje termin lizing,1577 vjerovatno radi lake komunikacije sa poslovnim svijetom u inostranstvu. Meutim, odsustvo adekvatne zakonske regulative ne predstavlja prepreku da se ugovori o lizingu sklapaju. Pri tome se imaju u vidu princip autonomije volje1578 i sloboda ugovaranja koji dozvoljavaju zakljuenje ovakvog ugovora u praksi. Ugovor o lizingu je tvorevina autonomnog trgovakog prava, pa su njegov glavni izvor opti uslovi poslovanja preduzea i drugih privrednih organizacija koje se bave lizing poslovima. To omoguava poslovnoj praksi naih preduzea da na osnovu optih principa ugovornog prava, prema svojim potrebama ureuju sve meusobne odnose iz ove oblasti na nain koji im najvie odgovara.1579 Ipak, kada se ima u vidu sloena priroda ovog instituta, nesumnjivo je da shodna primjena pravila predvienih za druge, sline poslove ne odgovara zahtjevima pravne sigurnosti. Ta pravila mogu se primjeniti samo na pojedine segmente lizinga i to one koji odgovaraju klasinim institutima graanskog prava, ali se ona pokazuju nedovoljnim da obuhvate sva pitanja koja posao lizinga moe pokrenuti.1580 3. Ugovor o lizingu u Bosni i Hercegovini de lege ferenda Radna verzija Nacrta Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske/Federacije BiH (u daljem tekstu Nacrt ZOO) regulie ugovor o lizingu.1581 1582 Smatramo da je to veoma znaajno jer njegovo definisanje bi trebalo pozitivno uticati na sigurnost ugovornih strana. Ukoliko radna verzija ovog nacrta bude usvojena kao zavrni tekst, Bosna i Hercegovina e biti jedna od rijetkih zemalja koje su ovaj pravni posao zakonski uredile.1583
O razvoju lizinga u Jugoslaviji v. S. Marui, Leasing u Jugoslaviji, Privreda i pravo, br. 3-4/84, str. 3-6. 1574 V. Duki, Ugovor o lizingu, Pravni savjetnik, br. 4/03, str. 28. 1575 ZOO, lan 550. stav 1. 1576 Slubeni glasnik RS br. 5/93. 1577 lan 44. 1578 Vidi lan 10. ZOO. 1579 M. Velimirovi, op. cit., str. 335. 1580 Vidi: J. Perovi, Komentar Zakona o finansijskom lizingu, Beograd, 2003. str. 21. 1581 lanovi 772-778. 1582 O tome: V. Popovi, Ugovor o lizingu u novom zakonodavstvu Republike Srpske, Pravni ivot, br. 11/02, str. 449; V. Popovi, Time sharing i ugovor o lizingu u prijedlogu novog Zakona o obligacionim odnosima Republike Srpske, u Srpska pravna misao, br. 1-4/02, str. 192. 1583 U pogledu regulisanja ovog ugovora postoje razliita rjeenja u uporednom pravu. Neke zemlje ovaj institut ne reguliu ve se u praksi primjenjuju opta pravila ugovornog prava. Druga grupa drava ga normira u okviru optih kodifikacija graanskog prava koje ostavljaju prostor za regulisanje novih ugovora (npr. Graanski zakonik Rusije i Graanski zakonik Kvebeka). U treoj grupi zemalja doneseni su posebni propisi o lizingu (Francuska , Belgija itd.).
1573

216

Nacrt ZOO predvia samo dvije forme ugovora o lizingu i to onu u kojoj se davalac obavezuje da e od treeg pribaviti predmet lizinga i onu u kojoj davalac lizinga sam proizvodi lizing dobro, a zatim ga predaje korisniku lizinga.1584 Iz naina formulacije ove odredbe proizilazi da je ona imperativnog karaktera, tako da je kod takvog stanja stvari nejasno zato ovaj odnos ne moe nastati i na druge naine koji su poznati u praksi i uporednom pravu. Obaveza korisnika lizinga je da plati naknadu koja pokriva izdatke davaoca lizinga povezane sa sticanjem predmeta lizinga i njegovu dobit.1585 Smatramo da nije bilo potrebe za odreivanje elemenata za formiranje cijene, jer stranke treba da imaju potpunu slobodu u odreivanju vrste naknade i naina njenog plaanja i ona ne bi trebala da bude zakonom ograniena. Za ugovor o lizingu, prema Nacrtu ZOO, obavezna je pismena forma.1586 Prema tome, on je svrstan u red formalnih ugovora.1587 Ispunjenje ove forme predstavlja bitan sastojak ugovora, dakle radi se o formi ad solemnitatem. Time je zakonodavac prihvatio dosadanju praksu, jer je lizing kompleksan pravni posao, koji zahtijeva upravo ovakvo normiranje. Pismenom formom bi trebalo zatititi ugovorne strane, a prije svega korisnika lizinga, za koga iz ovog ugovora proizilaze znaajne finansijske obaveze prema davaocu lizinga. Ugovor o lizingu se najee odnosi na predmete vee vrijednosti i zbog potreba pravne sigurnosti stranke treba da njegovom zakljuenju pristupaju sa posebnom panjom. Postojanje pismene forme svakako suava mogunost razliitog tumaenja ugovora u sluaju spora izmeu stranaka. Isto tako ova forma slui i za zatitu javnog interesa. Bitni elementi ovog ugovora su ukupna cijena, iznos, broj i dospjelost pojedinih plaanja naknade, vrijeme trajanje lizinga i zavrno plaanje, te metode njegovog obraunavanja u sluaju prijevremenog prestanka ugovora.1588 Poeljno bi bilo da je odreen bar najkrai rok trajanja ugovora, jer bi se na taj nain sprijeilo da stranke eventualnim otkazom izbjegnu plaanje odreenih obaveza iz carinskih ili drugih zakona. Naime, trajanje ugovora se prevashodno tie ugovornih strana, ali to, na neki nain, dotie i javni interes. Inae, interesantno je da u bitne elemente nije uvrten predmet lizinga. Prema Nacrtu ZOO korisnik lizinga se ugovorom o lizingu moe obavezati ili ovlastiti da nakon isteka vremena trajanja ugovora kupi ili zakupi predmet lizinga.1589 Dakle, ovom odredbom predvia se mogunost prava korisnika lizinga da, po isteku vremena na koje je ugovor zakljuen, kupi predmet lizinga ili ga ponovo zakupi. Ovdje se zakonodavac opredijelio za rjeenje Unidroit Konvencije, koje ugovornim strankama ostavlja slobodu da izaberu opciju koju e koristiti po prestanku ugovora.1590 Ukoliko se korisnik lizinga opredijeli za opciju kupovine predmeta lizinga, on e po prestanku ugovora, kupiti predmet lizinga po ugovorom odreenoj cijeni. Ugovorne strane e tada trebati da zakljue ugovor o kupoprodaji. Ako korisnik lizinga izabere produenje ugovora, smatrae se da je zakljuen

I Republika Srbija je donijela Zakon o finansijskom lizingu koji se primjenjuje od 1.1.2004. Republika Hrvatska je takoe donijela Zakon o laesingu (Narodne novine br.135/06). O liziingu nekretnina u Hrvatskoj v. J. Breanski, Laesing nekretnina, u Zemljine knjige i odgoda povjerenja, Zagreb, 2007, str. 149. 1584 Nacrt ZOO, lan 772. stav 1. 1585 Nacrt ZOO, lan 772. stav 1. 1586 Nacrt ZOO, lan 773. stav 1. 1587 Vidjeti: S. Perovi, Formalni ugovori u graanskom pravu, Beograd, 1964, str. 37. 1588 Nacrt ZOO, lan 773. stav 2. 1589 Nacrt ZOO, lan 774. stav 1. 1590 Primjera radi, u francuskom pravu ovaj posao je uslovljen definitivnom kupovinom predmeta lizinga od strane korisnika, po isteku vremena ugovora.

217

novi ugovor pod istim uslovima kao i prethodni, ukoliko ugovorne strane nisu predvidjele neto drugo.1591 Nacrt zakona takoe propisuje da navedeno vai ako ugovor o lizingu ne zavrava potpunom naknadom trokova davaoca lizinga ukljuujui i njegovu dobit. Predvieno je da se prilikom izraunavanja iznosa koji korisnik lizinga u ovom sluaju jo treba platiti mora uzeti u obzir amortizacija.1592 Lizing pretpostavlja da je rok amortizacije predmeta lizinga redovno dui od roka trajanja ugovora o lizingu (tzv. zlatno pravilo lizinga). Davalac lizinga u sluaju docnje u isporuci, kao i neizvrene isporuke, te u sluaju nedostataka lizing-dobra odgovara korisniku lizinga u skladu sa propisima o zakupu. Ugovorom o lizingu moe se predvidjeti da korisnik lizinga svoje potraivanje prethodno mora ostvarivati prema proizvoau ili isporuiocu predmeta lizinga.1593 Prema tome, pravilo je da u pogledu navedenog postoji odgovornost davaoca lizinga. Meutim, ona je dispozitivnog karaktera, a to znai da se ugovornim strankama ostavlja sloboda da predvide da korisnik lizinga prethodno svoju trabinu mora da ostvaruje prema proizvoau ili isporuiocu predmeta lizinga. Ovakvo odstupanje od klasinih pravila obligacionog prava svakako je rezultat vrlo specifine prirode ovog instituta, jer davalac lizinga esto nema nikakvog fizikog kontakta sa stvarima koje ine predmet lizinga. U sluaju prijevremenog prestanka ugovora krivicom korisnika lizinga, Nacrt ZOO predvia da davalac lizinga ne moe potraivati prava koja prelaze interese ispunjenja, a da se kod odluivanja o zahtjevu uzima u obzir preostala vrijednost predmeta lizinga, diskontirani iznos neplaenih rata, kao i ostali uteeni izdaci.1594 Ukoliko doe do raskida ugovora krivicom korisnika lizinga, davalac lizinga, pored prava na vraanje predmeta lizinga, ima pravo i na naknadu priinjene tete. Prilikom utvrivanja visine tete vidljivo je da je zakonodavac propisao da isplata njenog iznosa treba da davaoca lizinga dovede u materijalni poloaj u kome bi se on nalazio da je ugovor u cjelosti ispunjen, dakle, usvojen je kriterijum pozitivnog ugovornog interesa. Ovo je uinjeno radi zatite korisnika lizinga koji je najee ekonomski slabija strana. Imajui u vidu da korisnik lizinga dri u svom posjedu predmet lizinga u duem vremenskom periodu, nacrt predvia da on snosi rizik za sluajnu propast ili oteenje predmeta lizinga i to od trenutka njegovog preuzimanja.1595 Logino je da je ovdje zakonodavac odstupio od opteg naela da rizik sluajne propasti ili oteenja snosi vlasnik, a korisnik lizinga je na taj nain motivisan da predmet lizinga to bolje uva i odrava. Isto tako, s obzirom da je u osnovi ovog ugovora zakup, Nacrt ZOO predvia i supsidijarno vaenje prava zakupa, ako iz navedenih odredaba ne proizilazi to drugo.1596 Prema tome, Nacrt ZOO je odredio samo opte osnove ovog posla, a dopustio je ugovornim stranama da unutar njih reguliu svoje odnose na nain koji im najbolje odgovara. Smatramo da se ovakvim definisanjem lizinga, kao sloenog fenomena, i pored izvjesnih nedosljednosti, u odnose koji iz njega proistiu ugrauje neophodan stepen pravne sigurnosti, jer se stvaraju uslovi za nesmetano obavljanje ovih poslova, a postoji i pravna zatita one strane koja je ekonomski slabija. Uspostavljanjem odgovarajueg institucionalnog okvira za posao lizinga obezbjedie se zdrava konkurencija na tritu finansijskih usluga i stvoriti osnov za proirenje kapitalnih investicija i veu efikasnost u poslovima prometa. Ovdje moe da se
Slino rjeenje postoji i u Zakonu o finansijskom lizingu Srbije v. J. Perovi, op. cit., komentar lana 42. str. 106-108. 1592 Nacrt ZOO, lan 774. stav 2. 1593 Nacrt ZOO, lan 775. 1594 Nacrt ZOO, lan 777. 1595 Nacrt ZOO, lan 776. 1596 Nacrt ZOO, lan 778.
1591

218

postavi i pitanje da li posao lizinga treba regulisati u ZOO ili pak u okviru posebnog zakona. Miljenja smo da je Bosna i Hercegovina ipak izabrala dobro rjeenje, jer bez obzira na to to se norme ZOO odnose samo na oblast obligacija, a posao lizinga obuhvata i mnogo aspekata izvan okvira tog prava, ovakvo regulisanje specifinih svojstava ovog instituta prua sasvim dovoljan okvir za efikasno obavljanje tog posla i njegov dalji razvoj u naem pravnom sistemu. 4. Lizing kao sredstvo obezbjeenja Lizing ima ulogu u aktiviranju dunikove imovine, jer korienjem predmeta lizinga on pribavlja koristi koje mu omoguavaju plaanje naknade. Zakljuenjem ovog ugovora dunik je poteen uzimanja kredita,1597 bez koga, inae, najee ne bi mogao da nabavi te stvari, a svoj kapital moe angaovati na drugoj strani. Povjerilac, koji faktiki kreditira korisnika lizinga, svoj poloaj osigurava na taj nain to i dalje ostaje vlasnik stvari koja je data u lizing. Poto je stvar u posjedu dunika korisnika lizinga, situacija kod ugovora u lizingu ispoljava se kao bezdravinsko sredstvo osiguranja potraivanja.1598 Koncepcija lizinga zasniva se na shvatanju da svojina nije najznaajnija kategorija, te da se radi o modernoj proizvodnji i prometu investicionih dobara, kod koje se prednost daje pravu koritenja, odnosno ekonomskom iskoritavanju tih dobara u skladu sa njihovom prirodom i interesima korisnika.1599 5. Dejstvo ugovora o lizingu Ovo je centralno pitanje od koga zavisi upotrebljivost lizinga kao sredstva obezbjeenja. Nacrt ZOO se o tome ne izjanjava. Dejstvo ugovora u lizingu se moe posmatrati sa aspekta prava davaoca lizinga i sa aspekta prava njegovog korisnika. 5. 1. Suprotstavljanje prava davaoca lizinga Kao to smo ve vidjeli, davalac lizinga ostaje vlasnik stvari tokom trajanja ugovora. Ukoliko korisnik lizinga ne izvrava svoje ugovorne obaveze, davalac lizinga moe zahtijevati povrat stvari. Problem moe da nastane ako korisnik lizinga u toj situaciji ne eli dobrovoljno da preda predmet lizinga. Tada davalac lizinga mora pokrenuti sudski postupak koji moe trajati due vrijeme, a u tom vremenu korisnik lizinga najee ne plaa naknadu i dolazi do amortizacije predmeta lizinga. Meutim, davalac lizinga ima pravo da trai naknadu cjelokupne pretrpljene tete iz odreenog pravnog odnosa tako da je on, uvaavajui neprijatnosti voenja postupka pred sudom, u odnosu na korisnika lizinga zatien. Naravno, bilo bi poeljno da se nae formula to breg i efikasnijeg ostvarenja prava davaoca lizinga. to se tie odnosa sa treim licima situacija je sljedea. Ukoliko korisnik lizinga neovlateno proda predmet lizinga treem licu, davalac lizinga je zatien, jer on kao vlasnik moe tu stvar vratiti u svoj posjed. Izuzetak predstavlja sluaj kada na strani treeg lica
Do pojave lizinga u poslovnoj praksi uobiajeni put nabavke investicione opreme bila je kupovina, a poto se najee radilo o skupoj opremi, nabavka je uglavnom bila mogua samo na kredit. U sluaju da je oprema brzo tehniki zastarjela, bio je otean plasman proizvedene robe, a time je obaveza vraanja kredita bila jo tea. 1598 Tako i: M. Povlaki, Lizing kao sredstvo osiguranja potraivanja, Godinjak, Pravnog fakulteta u Sarajevu, godina XLV, 2002, str. 359. 1599 I. Spasi, op. cit., str. 15. O koncepciji lizinga i: D. Miloevi, Koncepcija leasinga, Poslovna politika, jun 1974, str. 40.
1597

219

postoje pretpostavke za sticanje prava vlasnitva od nevlasnika. Ovdje se na najbolji nain pokazuje negativna strana nepostojanja adekvatnog publiciteta, koji bi potpuno zatitio davaoca lizinga od ovakve opasnosti, jer bi sprijeio postojanje savjesnosti novog sticaoca.1600 Ako bi protiv korisnika lizinga bio pokrenut postupak izvrenja na predmetu lizinga ili pak nad njegovom imovinom otvoren postupak steaja, davalac lizinga ima izluno pravo i on je na ovaj nain potpuno zatien.1601 Do ovakvih zakljuaka dola je i dosadanja sudska praksa rjeavajui sporove vezane za izluna prava davaoca lizinga u sluaju steaja primaoca lizinga. Prema stavu prakse otvaranje steajnog postupka ne utie na prava izdvajanja stvari koja ne pripadaju duniku izluna prava, a lice koje od steajnog dunika zahteva predaju stvari koja je predmet lizinga mora dokazati da je imalac prava svojine, kao i da se stvar nalazi samo u faktikoj vlasti tuenog.1602 5.2. Suprotstavljanje prava korisnika lizinga Nesporno je da korisnik lizinga nema nikakvo stvarno pravo, jer je u osnovi odnosa izmeu njega i davaoca zakupni odnos. Iznosi koje plaa korisnik lizinga su samo naknada za koritenje stvari, a ne periodina otplata cijene. Lizing je, prevashodno, upravljen na upotrebu stvari, a plaanjem naknade korisnik se samo pribliava momentu kada moe, ali ne mora, doi do zakljuenja ugovora o prodaji. Korisnik lizinga je prema davaocu zatien postojanjem ugovora o lizingu. Na osnovu njega on ima, kao to smo ve istakli, pravo na posjed stvari koja je predmet ugovora. Svoje pravo iz ugovora korisnik lizinga moe uspjeno suprotstaviti i treim licima. Poto se ugovor o lizingu vee za ugovor o zakupu, ovdje mogu da se primijene odreena pravila ZOO.1603 Interesantna situacija bi mogla da nastane ako povjerioci davaoca lizinga predloe izvrenje na stvari koja je predmet lizinga. Prema odredbama Zakona o izvrnom postupku Republike Srpske (ZIP RS)1604 i Zakona o izvrnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (ZIP Federacije BiH)1605 korisnik lizinga u ovom sluaju ne bi bio u potpunosti zatien. Naime, normirana je situacija koja postoji kada su predmet izvrenja nekretnine izdate u zakup ili najam.1606 Zakupodavci odnosno najmodavci su zatieni samo u sluaju kada su ugovori zakljueni i izvren njihov upis u zemljinu knjigu prije sticanja zalonog prava ili prava na namirenje radi ijeg se ostvarenja izvrenje trai i tada kupac stupa na mjesto zakupodavca od trenutka sticanja svojine na nekretnini. Ukoliko ugovor o zakupu nije proveden u zemljinoj knjizi prije sticanja zalonog prava ili prava na namirenje, on prestaje pravosnanou rjeenja o dosudi, a raniji zakupodavac odgovara zakupcu za svu pretrpljenu tetu. U pogledu izvrenja na pokretnim stvarima, propisana je primjena navedenih odredaba,
Ovakav rizik prati svakog vlasnika koji daje stvar nekom licu na koritenje bez postojanja odgovarajueg publiciteta takvog pravnog posla. 1601 Preovladava miljenje da korisnik lizinga nema pravo u oekivanju, tako da njegovi povjerioci ne bi mogli vriti prinudno izvrenje i ovdje je njihov poloaj gori nego poloaj povjerilaca kupca kod zadranja prava vlasnitva v. M. Povlaki, Moderne tendencije... str. 256. 1602 Vii privredni sud u Beogradu, P-6136/96 od 15.11.1996. 1603 Odredbama lana 591. stav 1. ZOO propisano je da u sluaju otuenja stvari koja je prije toga predata nekom u zakup pribavilac stvari stupa na mjestu zakupodavca, te poslije toga prava i obaveze iz zakupa nastaju izmeu njega i zakupca. Stavom 2. istog lana regulisano je da pribavilac ne moe zahtijevati od zakupca da mu preda stvar prije proteka vremena za koje je zakup ugovoren, a ako trajanje zakupa nije odreeno ni ugovorom ni zakonom, onda prije isteka otkaznog roka. 1604 Slubeni glasnik RS br. 59/03. 1605 Slubene novine Federacije BiH br. 32/03. 1606 ZIP RS i ZIP Federacije BiH, lan 76.
1600

220

ako odredbe o izvrenju na pokretnim stvarima ne propisuju neto drugo.1607 Dakle, korisnik lizinga ne moe da zadri predmet lizinga, ali moe da ostvari naknadu tete koju je pretrpio zbog prestanka ovog ugovora. Slina je situacija i u Federaciji BiH. Zakon o steajnom postupku Republike Srpske (ZSP RS)1608 i Zakon o steajnom postupku Federacije BiH (ZSP Federacije BiH)1609 propisuju da otvaranje steajnog postupka nema uticaja na najamne i zakupne odnose na nekretninama1610 i da ti odnosi i dalje imaju dejstvo prema steajnoj masi. Ukoliko je steajni dunik zakupodavac, nije propisan neki poseban reim koji se tie otkaza poslije otvaranja steajnog postupka. Sve nekretnine koje je dunik dao u zakup predstavljaju steajnu masu, to znai da ih steajni upravnik moe prodati (unoviti). Korisnik lizinga, prema tome, nije adekvatno zatien u postupku steaja, jer se moe desiti da mu se onemogui kupovina predmeta lizinga. S druge strane ovo moe biti i protiv interesa steajnih povjerilaca, jer prodaja predmeta u steaju moe biti po nioj cijeni od one koja je predviena u ugovoru o lizingu.1611 Saglasno izloenom, tumaenjem pravila izvrnog i steajnog prava, vidljivo je da postoji dosta korektan okvir za zatitu ugovornih strana u odnosu na trea lica. Izuzetak u tom pogledu je steaj davaoca lizinga, te izvrenje na predmetu lizinga na zahtjev povjerioca davaoca i poloaj korisnika lizinga u tim situacijama. Sigurno je da korisnik lizinga tada zasluuje vei stepen zatite, pogotovo ako je ugovorena opcija kupovine. 6. Zakljuak Lizing je privredna aktivnost ija se sutina sastoji u specifinom metodu finansiranja investicija i naao je iroku primjenu u svim domenima investicione aktivnosti. On se stalno obogauje novim oblicima i proiruje na nove predmete poslovanja. Zbog svojih ekonomskih prednosti posao lizinga je sve vie u upotrebi. Ugovor o lizingu je u dananje vrijeme postao znaajan i iroko rasprostranjen posao trine privrede, ija zakonska regulativa mora da obezbijedi optimalne uslove za njegovo odvijanje. Definisanje ovog ugovora u buduem ZOO Republike Srpske/Federacije BiH trebalo bi da bude od velikog znaaja za pravnu sigurnost ugovornih strana, a isto tako i za dalji razvoj privredno-pravnih odnosa. Konanu ocjenu o kvalitetu predloenih rjeenja, naravno, bie mogue donijeti tek poto ova rjeenja izdre kritiku procjenu prakse i analizu doktrine. Miljenja smo da su na korektan nain regulisani odnosi izmeu ugovornih strana, ali da je nedostatak adekvatnog publiciteta ipak najvea mana ovih odredaba. Kod postojeeg stanja stvari, kada se imaju u vidu sve relevantne okolnosti koje trenutno postoje u Bosni i Hercegovini, svakako je trebalo pronai nain da se ta slabost na prihvatljiv nain prevazie. No, bez obzira na to, nadamo se da kod nas tek predstoji prava afirmacija ovog savremenog instituta, koji treba da da svoj znaajan doprinos u oivljavanju privrednih aktivnosti na ovim prostorima.

ZIP RS i ZIP Federacije BiH, lan 135. Slubeni glasnik RS br. 67/02, 77/02, 38/03 i 96/03. 1609 Slubene novine Federacije BiH br. 29/03. 1610 ZSP RS i ZSP Federacije BiH, lan 70. 1611 U njemakom insolvencijskom pravu zakupni odnos se moe ouvati ako je predaja izvrena prije otvaranja steajnog postupka. Ovdje doktrina smatra da zatita korisnika lizinga treba biti ista kao i zatita kupca kod zadranja prava vlasnitva.
1608

1607

221

PRILOG IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O STVARNIM PRAVIMA OD 16.2.2007. Dio trei OGRANIENA STVARNA PRAVA Glava I. ZALONO PRAVO 1. Pojam zalonog prava lan 139. Openito (1) Zalono pravo je ogranieno stvarno pravo na odreenoj stvari ili pravu (zalogu) koje daje ovlatenje svom nosiocu (zalonom vjerovniku) da odreenu trabinu, ukoliko mu ne bude ispunjena nakon dospijea, namiri iz vrijednosti te stvari, a njezin svagdanji vlasnik (zaloni dunik) duan je to trpjeti. (2) Zalonim pravom moe biti optereena pojedinano odreena pokretna ili nepokretna stvar podobna za unovenje, kao i idealni dio takve stvari. (3) Zalonim pravom moe biti optereeno pojedinano odreeno imovinsko pravo koje je prikladno da vjerovnik iz njega namiri svoju trabinu, ako zakonom nije drugaije odreeno. (4) Zalonim pravom moe biti optereeno vie nekretnina upisanih u razliite zemljinoknjine uloke kao da su sve zajedno jedna stvar (zajednika, simultana hipoteka). (5) Pravo na plodove koje stvar daje posredovanjem nekoga pravnoga odnosa (najamnine, zakupnine i sl.) moe biti samostalnim zalogom. (6) Sa zalogom su ujedno optereene i sve njegove pripadnosti, ako nije neto drugo odreeno.

222

lan 140. Neodvojivost, neprenosivost, podzalog (1) Zalono pravo ne moe se odvojiti od zaloga koji optereuje, pa ko na bilo kojem pravnom temelju stekne zalog, stekao ga je optereenog zalonim pravom, ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) Otuenje i naslijeivanje zalonog prava mogue je samo zajedno s trabinom koju osigurava. (3) Zalono pravo ne moe se prenijeti s jednoga zaloga na drugi, ako nije neto drugo odreeno. (4) Zalono pravo se moe opteretiti podzalogom. Za podzalog vrijedi na odgovarajui nain ono to i za zalog, ako neto drugo zakonom nije odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi podzaloga. lan 141. Trabina i zalono pravo (1) Trabina osigurana zalonim pravom mora biti novana ili odrediva u novcu. (2) Trabina mora biti odreena. Trabina je dovoljno odreena ukoliko su odreeni vjerovnik i dunik, pravni osnov i visina, ili barem najvii iznos do kojega se osigurava zalogom. (3) Zalonim se pravom moe osigurati postojea trabina i trabina koja bi tek nastala nakon nekoga vremena ili nakon ispunjenja nekoga uslova, ako ta trabina ispunjava pretpostavke iz stava 1. ovoga lana. (4) Zalono pravo pored glavne trabine osigurava i namirenje sporednih trabina, kamata, trokova za ouvanje stvari i trokova naplate trabine. (5) Zalono pravo osigurava namirenje iz vrijednosti zaloga odreene trabine kao cjeline, ukljuivi sve njezine pripadnosti, pa se optereenje zaloga ne smanjuje sa smanjenjem trabine, ako nije neto drugo odreeno zakonom ili sporazumom stranaka. (6) Ako se zalog podijeli, zalono pravo nastavlja teretiti ono na to se zalog podijelio ili se od njega odvojilo. Ako se otui dio nekretnine koji je manji od jedne petine trabine, vjerovnik se ne moe protiviti otuenju i oslobaanju tog dijela nekretnine od zalonog prava, ukoliko zaloni dunik daje odgovarajue osiguranje za taj dio ili ostatak nekretnine prua dovoljno osiguranje. (7) Ako zalog propadne pa umjesto njega nastane pravo koje ga nadomjeta (pravo na naknadu, na iznos osiguranja i dr.), zalono pravo traje i dalje na tom pravu. (8) Ako je zalono pravo osnovano tako da osigurava namirenje odreene trabine iz vrijednosti vie nekretnina kao jednoga zaloga (zajednika, simultana hipoteka), zaloni vjerovnik moe slobodno birati odakle e namirivati svoju trabinu, ako nije neto drugo odreeno. (9) Ako se smanji potraivanje sud e na prijedlog zalonog dunika dopustiti da se zalono pravo ogranii na jedan ili vie predmeta zaloga koji su dovoljni za osiguranje preostalog potraivanja.

223

lan 142. Prednost pri namirenju (1) Trabina osigurana zalonim pravom ima pri namirivanju iz vrijednosti zaloga prednost pred svim trabinama koje nisu osigurane zalonim pravima na tom zalogu, ako nije neto drugo zakonom odreeno. (2) Ako je zalog optereen s vie zalonih prava, prednost pri namirivanju ima ona trabina koja je ispred ostalih u prvenstvenom redu. (3) Mjesto u prvenstvenom redu odreuje se prema trenutku nastanka zalonog prava, ako zakonom nije drugaije odreeno. (4) Prvenstveni red hipoteka i pretpostavke pod kojima je mogue valjano ustupiti mjesto u prvenstvenom redu odreuju se pravilima zemljinoknjinoga prava.

lan 143. Zalono pravo kao hipoteka - Hipoteku kao zalono pravo mogue je osnovati jedino na nekretninama, ukoliko zakonom nije drugaije odreeno. lan 144. Registarsko zalono pravo (1) Na pokretnim stvarima i pravima moe se osnovati zalono pravo upisom u registar zaloga pod pretpostavkama i na nain odreen posebnim zakonom (registarsko zalono pravo). (2) Na zalono pravo osnovano na pokretnim stvarima i pravima primjenjuju se na odgovarajui nain i odredbe ovoga Zakona koje ureuju zalono pravo na nekretninama, ako nisu suprotne posebnim zakonskim odredbama, ni naravi tog prava. 2. Osnivanje zalonog prava lan 145. Oblici osnivanja zalonog prava (1) Zalono pravo osniva se na odreenoj stvari ili pravu kao zalogu na osnovu pravnog posla (dobrovoljno zalono pravo), sudske odluke (sudsko zalono pravo) ili zakona (zakonsko zalono pravo). (2) Zalono pravo je osnovano kad su ispunjeni zakonom propisani uslovi. a. Dobrovoljno zalono pravo lan 146. Nain osnivanja (1) Dobrovoljno zalono pravo osniva se na osnovu pravnog posla, kome je cilj uspostava zalonog prava na odreenoj stvari ili pravu radi osiguranja namirenja odreene trabine. 224

(2) Suvlasnik svoj idealni dio stvari ili prava moe dati u zalog bez saglasnosti ostalih. (3) Kad je stvar ili pravo koje se zalae u zajednikom vlasnitvu svi zajedniari moraju dati saglasnost za davanje stvari ili prava u zalog. lan 147. Ugovor o davanju u zalog (1) Ugovorom o davanju u zalog, odnosno ugovorom o hipoteci, dunik ili netko trei (zalogodavac) obavezuje se da e radi osnivanja zalonog prava, predati vjerovniku odreenu pokretnu stvar u zalog, ili e mu dopustiti da svoje zalono pravo upie u javni registar kao teret odreene stvari, ili e mu prenijeti neko pravo radi osiguranja. Druga strana se pri tome obavezuje da e uvati pokretni zalog i im njegova trabina prestane, vratiti ga zalogodavcu, ili e uiniti to je potrebno da bi se izbrisalo zalono pravo iz javnog registra, ili e mu natrag prenijeti pravo. (2) Nitave su sve odredbe ugovora suprotne naravi zaloga i one trabine koja bi trebala biti osigurana zalonim pravom. (3) Nitave su odredbe ugovora da e zalog prei u vjerovnikovo vlasnitvo ako dug ne bi bio plaen u odreeno vrijeme, da dunik ne moe zalog nikad iskupiti ili da ne moe nikom drugom dopustiti da osnuje zalono pravo na istom zalogu, ili da vjerovnik ne bi niti nakon dospijea trabine smio zahtijevati prodaju zaloga. (4) Nitave su i odredbe da vjerovnik moe po svojoj volji ili po unaprijed odreenoj cijeni otuiti zalog ili ga zadrati za sebe, osim ako zalog ima propisanu cijenu ili ako je odreena na osnovu procjene vjetaka. (5) Ugovor o davanju u zalog nekretnine (ugovor o hipoteci) mora biti u obliku koji je propisan za pravne poslove, ije je predmet prenos ili sticanje vlasnitva na nekretninama. lan 148. Nain sticanja zalonog prava na pokretnim stvarima - Zalono pravo stie se predajom pokretne stvari zalonom vjerovniku na nain propisan u lanu 109. ovoga zakona, i to vidljivim obiljeavanjem ako je zaloni dunik zadrao neposredni posjed. lan 149. Nain sticanja zalonog prava na nekretninama (1) Dobrovoljno zalono pravo na nekretnini (dobrovoljna ugovorna hipoteka) i na pravu koje je izjednaeno s nekretninom vjerovnik stie uknjibom toga prava u zemljinu knjigu, ako zakonom nije ta drugaije odreeno. (2) Ako nisu ispunjene sve pretpostavke koje zemljinoknjino pravo zahtijeva za uknjibu, a zatraena je uknjiba zalonog prava na nekretnini, ono e se osnovati predbiljebom ako su ispunjene pretpostavke pod kojim ta pravila doputaju predbiljebu. (3) Odredbe ovog zakona o osnivanju dobrovoljnog ugovornog zalonog prava na nekretninama upisom u zemljinu knjigu na odgovarajui nain se primjenjuju i na

225

promjene i prestanak zalonog prava na nekretninama do kojih dolazi na osnovu pravnih poslova. lan 150. Nain sticanja zalonog prava na pravima (1) Dobrovoljno zalono pravo na vrijednosnim papirima koji glase na donosioca vjerovnik stie jednako kao i na pokretnim stvarima, na papirima po naredbi zalonim indosamentom, na papirima koji glase na ime, kao i na trabinama putem ustupa radi osiguranja i obavjetavanjem dunika o tom ustupanju. (2) Dobrovoljno zalono pravo na ostalim pravima stie se na nain koji je predvien za prenos tih prava, ako zakonom nije neto drugaije odreeno.

b. Osnivanje sudskog i zakonskog zalonog prava lan 151. Osnivanje prisilnog sudskoga zalonog prava (1) Prisilno sudsko zalono pravo osniva se na osnovu odluke suda donesene u postupku prisilnog osiguranja trabine. (2) Ko na nekretnini stekne zalono pravo na osnovu odluke suda, ishoditi e upis steenog prava u zemljinu knjigu. lan 152. Osnivanje zakonskog zalonog prava (1) Zakonsko zalono pravo osniva se prema odredbama predvienim posebnim zakonom. (2) Zakonsko zalono pravo na nekretnini upisati e se u zemljinu knjigu na zahtjev zalonoga vjerovnika. c. Osnivanje podzalonog prava lan 153. Dobrovoljno podzalono pravo i nadhipoteka (1) Zaloni vjerovnik moe zaloenu pokretnu stvar koju posjeduje dalje zaloiti u granicama svog prava, a na pravnoj osnovi i na nain odreen za osnivanje dobrovoljnog zalonog prava (podzalono pravo). (2) Vjerovnik trabine osigurane zalonim pravom na nekretnini moe, u granicama svog prava na namirenje iz te nekretnine, osnovati na postojeem zalonom pravu (hipoteci) novo zalono pravo u korist treeg lica (nadhipoteka), uz pismeno obavjetavanje zalonog dunika. (3) U sluaju da je zaloni dunik obavijeten da je zalog dalje zaloen podzalonom vjerovniku odnosno sticatelju nadhipoteke, moe podmiriti dug svom vjerovniku samo ako na to pristane imalac podzalonog prava odnosno nadhipoteke, ili uz polaganje duga 226

u sud. U protivnom zalog ostaje zaloen za podzalonog odnosno nadhipotekarnog vjerovnika. (4) U sluaju postojanja protivljenja zalonog dunika ili zalogodavca za davanje zaloga u podzalog, zaloni e vjerovnik odgovarati i za sluajnu propast, i oteenja zaloga do kojih inae ne bi dolo. lan 154. Sudsko i zakonsko podzalono pravo (1) Na osnovu sudske odluke, a na nain kako se osniva sudsko zalono pravo, osniva se prisilno sudsko podzalono pravo koje osigurava trabinu zalonog vjerovnika. (2) Zakonsko podzalono pravo osniva se ispunjenjem uslova propisanim za osnivanje zakonskog zalonog prava u skladu sa posebnim zakonom. Zakonsko podzalono pravo na nekretnini upisat e se u zemljinu knjigu na zahtjev zalonog vjerovnika.

d. Zatita povjerenja vjerovnika lan 155. Zatita povjerenja (1) Vjerovnik koji ima pravnu osnovu za sticanje dobrovoljnog zalonog prava i koji je dobio u zalog tuu pokretnu stvar bez pristanka vlasnika, stekao je zalono pravo ako su ispunjeni uslovi za sticanje prava vlasnitva na toj stvari. (2) Pravilo iz prethodnog stava primjenjuje se i u sluaju dobivanja u zalog vrijednosnog papira na donosioca. 3. Prava i obaveze vjerovnika lan 156. Prenos trabine Ukoliko se trabina, osigurana zalonim pravom, prenese po bilo kojem pravnom osnovu na drugo lice, s time se ujedno prenosi i to zalono pravo, osim ako nije bilo drugaije odreeno. lan 157. Zatita prava na zalogu Zaloni vjerovnik je ovlaten svakome postavljati sve zahtjeve potrebne radi zatite svojeg prava na zalogu. lan 158. Pravo na posjed (1) Zaloni vjerovnik ima na osnovu svog dobrovoljnog zalonog prava na pokretnoj stvari pravo posjedovati tu stvar. (2) Zaloni vjerovnik ima pravo na neposredni posjed zaloga ukoliko nije neto drugo odreeno. (3) Ako je stvar u trenutku sticanja zalonog prava bila zaloena nekom drugom, zalonom vjerovniku pripada posredni posjed te stvari, sve dok stvar neposredno posjeduje onaj koji je prije stekao zalono pravo na njoj. (4) Zaloni vjerovnik ija je trabina osigurana sudskim, zakonskim ili registarskim zalonim pravom na pokretnoj stvari nema pravo na posjed stvari. 227

lan 159. uvanje i povrat zaloga (1) Zaloni vjerovnik obavezan je zalog koji posjeduje uvati panjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika, a u suprotnom odgovara za tetu. (2) Zaloni vjerovnik je ovlaten upotrebljavati zalog koji posjeduje i dati ga drugom na upotrebu samo ako mu je to dopustio zaloni dunik, ili je to nuno da bi ispunjavao svoju dunost uvanja zaloga. (3) Kad prestane trabina koja je osigurana zalogom, zaloni vjerovnik je duan zalog bez odgaanja vratiti onome od koga ga je primio u posjed. (4) Ako je zalonom duniku nuno da zalog ima u svom neposrednom posjedu moe i prije nego to prestane trabina, zahtijevati vraanje zaloga, kada u zamjenu da neki drugi zalog koji po vrijednosti odgovara prvobitnoj zaloenoj stvari. lan 160. Uzimanje iz vjerovnikova posjeda Zaloni dunik moe zahtijevati putem suda da se zalog oduzme iz neposrednog posjeda zalonog vjerovnika te se preda nekom treem licu da ga uva za raun vjerovnika kao posrednog posjednika, ako zaloni vjerovnik ne uva zalog panjom dobrog domaina odnosno dobrog privrednika, ako ga neovlateno upotrebljava ili ga je neovlateno dao drugom na upotrebu, ili je za sebe uzeo plodove i druge koristi od zaloga iako se obavezao da to nee initi. lan 161. Plodovi zaloga (1) Plodovi i druge koristi od zaloene stvari pripadaju zalonom duniku. (2) Zaloni vjerovnik koji neposredno posjeduje zaloenu stvar ovlaten je plodove i druge koristi od te stvari ubrati za sebe. (3) Plodovi koje je za sebe ubrao zaloni vjerovnik postaju time njegovo vlasnitvo, a njihova se vrijednost prebija s njegovom trabinom, i to u prvom redu s trokovima na iju naknadu vjerovnik ima pravo, zatim s kamatama koje mu duguje dunik, te konano s glavnicom. lan 162. Nuna prodaja zaloga Ako se zalona pokretna stvar koju je zaloni vjerovnik dobio u zalog kvari ili gubi na vrijednosti, pa postoji opasnost da zalog postane nedovoljan za osiguranje trabine zalonoga vjerovnika, zaloni dunik ima pravo zahtijevati od suda da se zalog odmah proda na javnoj prodaji odnosno po trinoj cijeni te dovoljan dio cijene poloi kod suda radi osiguranja vjerovnikove trabine. lan 163. Skriveni nedostaci Ukoliko bi zalog imao neki stvarni ili pravni nedostatak za koji vjerovnik u trenutku sticanja zalonog prava nije znao niti trebao znati, a zbog kojeg zalog nije dovoljno osiguranje za namirenje trabine, zaloni je vjerovnik ovlaten zahtijevati otklanjanje nedostatka od zalogodavca ili davanje drugog odgovarajueg zaloga.

228

lan 164. Zalono pravo bez posjeda (1) Vjerovnik trabine osigurane zalonim pravom na nekretnini (hipotekarni vjerovnik) nema pravo na posjed zaloene nekretnine, niti ima pravo ubirati i prisvajati njezine plodove i druge koristi od nje, ili bilo kako upotrebljavati tu nekretninu. (2) Odredba ugovora ili drugog pravnoga posla suprotna stavu 1. ovoga lana je nitava. (3) Pravni poloaj vjerovnika ija je trabina osigurana zalonim pravom na nekretnini, na odgovarajui se nain primjenjuje i na vjerovnika ija je trabina osigurana sudskim ili zakonskim zalonim pravom na pokretnoj stvari, ili koji ima registarsko zalono pravo. lan 165. Odravanje vrijednosti zaloga - Ako hipotekarni dunik ini neto to bi ugrozilo vrijednost nekretnine optereene hipotekom, hipotekarni vjerovnik ima pravo zahtijevati da hipotekarni dunik propusti to initi. U sluaju da hipotekarni dunik ne odustaje od takvog injenja, hipotekarni vjerovnik bi mogao i prije dospijea zahtijevati prisilnu naplatu hipotekom osigurane trabine. lan 166. Civilni plodovi nekretnine kao zalog (1) Kad je zalonom vjerovniku zaloeno samo pravo na plodove koje nekretnina daje na temelju kakvog pravnoga odnosa, on ih ima pravo ubrati. (2) Vrijednost ubranih plodova prebija se s trabinom zalonog vjerovnika. Pri tome se u prvom redu prebijaju svi trokovi na iju naknadu ima pravo, zatim kamate koje mu duguje dunik, te konano glavnica. lan 167. Ovlasti u pogledu zaloga prava (1) Zaloni vjerovnik koji ima u zalogu neije pravo izjednaeno s pokretnom stvari, ima u pogledu toga prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena pokretna stvar, ako nije neto drugaije zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (2) Zaloni vjerovnik koji ima u zalogu neije pravo izjednaeno s nekretninom, ima u pogledu tog prava ovlasti i dunosti poput onih koje bi imao da mu je zaloena nekretnina, ako nije neto drugaije zakonom odreeno, ili ne proizlazi iz pravne naravi zaloga prava. (3) Kad zaloena trabina dospije za ispunjenje, zaloni vjerovnik je duan uiniti to je potrebno da je dunik ispuni i primiti ispunjenje.

229

4. Namirenje zalonog vjerovnika lan 168. Pravo na namirenje zalonog vjerovnika (1) Zaloni vjerovnik je ovlaten ostvarivati svoje pravo na namirenje trabine iz vrijednosti zaloga, ukoliko se zalogom osigurana trabina ne ispuni o dospijeu. (2) Pravo na namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloga ostvaruje zaloni vjerovnik putem suda, na zakonom propisan nain. (3) Zaloni dunik ima pravo od vlasnika zaloene stvari, a i od svakoga treega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane trabine iz vrijednosti zaloene stvari, ako nije neto drugaije zakonom odreeno. (4) Zaloni vjerovnik moe, bio njegov dunik vlasnik zaloga ili ne, po svojoj volji izabrati hoe li zahtijevati namirenje svoje trabine ponajprije iz vrijednosti zaloga ili iz imovine svog dunika, ili istodobno i zaloga i dunikove imovine. (5) Ako zaloni vjerovnik zahtijeva namirenje iz vrijednosti zaloga, ali ne uspije u cijelosti prodajom zaloga namiriti svoju trabinu, dunik mu ostaje duan razliku koju e namiriti iz ostale imovine dunika. Proda li se zalog za vei iznos od vjerovnikove trabine, ostvareni viak pripada duniku. (6) Ako se na zaloenoj stvari provodi postupak prisilnog namirenja druge trabine, zaloni vjerovnik ima ovlatenje otkupa trabine zbog koje se provodi taj postupak do poetka javne prodaje, u skladu sa zakonom o izvrnom postupku. (7) Ako zaloena stvar ili pravo daje plodove ili druge koristi iz ije bi se vrijednosti mogla namiriti trabina, zaloni vjerovnik ovlaten je zahtijevati od suda da uspostavi privremenu upravu zalogom i postavi upravitelja koji e biti ovlaten da ubire te plodove, odnosno koristi i unovava ih, te da dobivene iznose polae u sud radi namirenja. lan 169. Namirenje vansudskim putem (1) Zaloni vjerovnik ovlaten je svoje pravo na namirenje osigurane trabine ostvarivati vansudskim putem, ako je predmet zalonog prava pokretna stvar ili pravo, a zaloni dunik je u pisanom obliku dao izriito doputenje za takvo namirenje. (2) Ako je pokretna stvar ili pravo dato u zalog za osiguranje trabine iz trgovakoga posla, zaloni vjerovnik je ovlaten vansudskim putem, nakon dospjelosti trabine, ostvarivati svoje pravo na namirenje iz vrijednosti zaloga, ako zaloni dunik nije takvo namirivanje izriito iskljuio u trenutku osnivanja zaloga. Tu ovlast e ostvarivati putem javne prodaje u roku od osam dana od upozorenja uinjenog duniku odnosno zalogodavcu, ako u datim okolnostima nije prikladniji drugi nain.

5. Zatita zalonog prava lan 170. Tuba zalonog vjerovnika Zaloni vjerovnik ima pravo da zahtijeva od vlasnika zaloga da prizna i trpi njegovo zalono pravo, te da trpi izvravanje ovlatenikova prava na zaloenoj stvari, da proputa initi na zalogu ono to je zbog ovlatenikova prava duan proputati i da od njega i svakog treeg zahtijeva predaju stvari odnosno prestanak uznemiravanja. To pravo ne zastarijeva. 230

lan 171. Tuba pretpostavljenog zalonog vjerovnika Pravo na zatitu svojega pretpostavljenoga zalonoga prava ima i lice koje u postupku pred sudom ili drugim nadlenim organom dokae pravnu osnovu i istinit nain svoga sticanja posjeda zaloga (pretpostavljeni zaloni vjerovnik). lan 172. Zatita od povrede upisom u zemljinu knjigu - Zaloni vjerovnik ima pravo tititi se po pravilima zemljinoknjinog prava, ukoliko bi neko povrijedio zalono pravo na nekretnini nevaljanim upisom u zemljinu knjigu. 6. Prestanak zalonog prava lan 173. Prestanak osigurane trabine Zalono pravo prestaje prestankom osigurane trabine i sporednih trabine kamata i trokova, ako nije neto drugaije zakonom odreeno. lan 174. Propast zaloga Zalono pravo prestaje ukoliko je zalog propao, a nije nadomjeten s drugom stvari ili pravom. Osigurana trabina ostaje. lan 175. Gubitak posjeda zaloene stvari (1) Trajnim gubitkom posjeda zaloene pokretne stvari prestaje zalono pravo. (2) Privremenim gubitkom posjeda zaloene pokretne stvari ne prestaje zalono pravo ukoliko se zaloni vjerovnik nije odrekao svoga zalonoga prava i bezuslovno vratio posjed zaloga duniku. lan 176. Odricanje (1) Zalono pravo prestaje valjanim odricanjem od strane zalonoga vjerovnika. (2) Pojedini od vie vjerovnika nedjeljive trabine osigurane zalonim pravom ne moe se valjano odrei zalonoga prava bez pristanka ostalih vjerovnika. (3) Zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi ili drugom javnom registru prestaje na osnovu izjave o odricanju u formi propisanoj za osnivanje brisanjem u zemljinoj knjizi ili drugom javnom registru. lan 177. Istek roka i ispunjenja raskidnog uslova (1) Ako je zalono pravo ogranieno rokom ili raskidnim uslovom prestalo zbog isteka roka ili ispunjenja uslova, zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi prestat e tek s brisanjem toga prava.

231

(2) Izuzetno zalono pravo na nekretnini nee prestati istekom roka ili ispunjenjem raskidnog uslova, ako zaloni vjerovnik nije znao niti je iz zemljine knjige morao znati za to ogranienje kad je sticao trabinu osiguranu zalonim pravom. lan 178. Prestanak pravnog svojstva zalonog vjerovnika Zalono pravo prestaje u sluaju da pravno lice izgubi svojstvo koje je zaloni vjerovnik, a nema sveopega pravnoga sljednika. lan 179. Konsolidacija i sjedinjenje (1) Kada je isto lice postalo nosilac prva vlasnitva i nosilac zalonog prava na istoj stvari prestaje zalono pravo. (2) Kada doe do sjedinjenja potraivanja i duga u jednom licu prestaje zalono pravo lan 180. Prestanak hipoteke Ako je zalono pravo upisano u zemljinoj knjizi, prestat e tek brisanjem, ako zakonom nije drugaije odreeno. lan 181. Raspolaganje neizbrisanom hipotekom (1) Vlasnik hipotekom optereene nekretnine moe, na osnovu priznanice ili druge isprave koja dokazuje prestanak trabine osigurane tom hipotekom, prenijeti hipoteku na novu trabinu koja nije vea od upisane hipoteke koja nije brisana. (2) Vlasnik se ne moe odrei prava raspolaganja hipotekom iz stava 1. ovoga lana pri osnivanju hipoteke. Iako se vlasnik nekome obavezao ishoditi brisanje odreene hipoteke, i to je u zemljinoj knjizi zabiljeeno kod te hipoteke, on ipak ne moe njome raspolagati. (3) Ako se nakon prestanka hipotekom osigurane trabine koja nije brisana u zemljinoj knizi proda nekretnina u izvrnom postupku radi namirenja novane trabine drugih vjerovnika ili se nad njom uspostavi prisilna uprava, nee se uzimati u obzir iako nije izbrisana. (4) Ako hipotekom osigurana trabina jo postoji prema treem licu, ili ako vlasniku pripada naknada za ispunjenje te trabine, vlasniku e samo u tom sluaju pripasti pravo na dio prodajne cijene. lan 182. Zabiljeba zadravanja prvenstvenog reda (1) Vlasnik moe u sluaju brisanja hipoteke istodobno ishoditi u zemljinoj knjizi zabiljebu s kojom je za upis nove hipoteke do visine izbrisane zadran prvenstveni red za vrijeme od tri godine od odobrenja te zabiljebe. Ukoliko bi se vlasnitvo promijenilo, to zadravanje bi djelovalo i u korist novoga vlasnika, ali se u sluaju prisilne javne drabe te nekretnine to zadravanje ne bi uzelo u obzir, ako ne bi bilo iskoriteno prije zabiljebe rjeenja kojim je doputena pljenidba na toj nekretnini radi naplate neije novane trabine.

232

(2) Vlasnik nekretnine moe zahtijevati upis hipoteke za novu trabinu u prvenstvenom redu i do visine hipoteke kojom je nekretnina optereena, ali s ogranienjem da e nova hipoteka imati pravni uinak jedino ako se brisanje stare hipoteke uknjii u roku od godine dana od odobrenja upisa nove hipoteke. (3) Ako ne bude zatraeno brisanje stare hipoteke ili ono ne bude doputeno u roku iz stava 2. ovoga lana, prestat e nova hipoteka im protekne rok te e se ona, zajedno sa svim upisima koji se na nju odnose, brisati po slubenoj dunosti. Hipotekarni dunik te vjerovnik u iju korist je upisana nova hipoteka ovlateni su traiti brisanje stare hipoteke. (4) Hipoteka koja je upisana na mjestu starije optereene hipoteke u prvenstvenom redu imat e pravni uinak jedino uz daljnji uslov, da se taj teret izbrie ili s pristankom sudionika prenese na novu hipoteku koja je upisana na njezinu mjestu. Ako starija hipoteka tereti vie nekretnina zajedniki (simultano), nova dobiva pravni uinak jedino uz daljnji uslov da se starija hipoteka izbrie na svim nekretninama koje tereti. (5) Odredbe ovoga lana primjenjivat e se na odgovarajui nain i u sluaju kad bi nova trabina trebala stupiti na mjesto dviju ili vie hipotekarnih trabina koje u prvenstvenom redu dolaze neposredno jedna iza druge. lan 183. Amortizacija - Prestanak zalonog prava na nekretninama nastaje ukinuem na osnovu odluke zemljinoknjinog suda brisanjem iz zemljine knjige. lan 184. Postupak amortizacije i brisanje hipoteke (1) Vlasnik hipotekom optereene nekretnine, a isto tako i svaki zajedniki vlasnik ili suvlasnik, mogu zahtijevati da zemljinoknjini sud pokrene postupak radi amortizacije i brisanja hipotekarne trabine: - ako je proteklo najmanje trideset godina od uknjibe hipotekarne trabine, a u sluaju kad ima daljnjih upisa koji se odnose na nju - od posljednjega od tih upisa; - ako nije mogue pronai ni one koji su prema upisima ovlateni, ni njihove pravne sljednike, i - ako kroz ovo vrijeme nisu zahtijevani niti primljeni glavnica ni kamate, niti se pravo na koji drugi nain ostvarivalo. (2) Ako zemljinoknjini sud nae da postoji vjerojatnost da prijedlogu treba udovoljiti i da podnositelj ima pravni interes za to, pozvat e oglasom da se prijave svi koji smatraju da imaju prava na hipotekarnoj trabini ili glede nje. (3) U oglasu e se tono oznaiti uknjiba hipoteke sa svim upisima koji se na nju odnose i odrediti rok od godinu dana za prijavu, uz navod posljednjega kalendarskog dana za podnoenje prijave. (4) Oglas e se objaviti u Slubenim novinama i na oglasnoj ploi suda, a po potrebi i na drugi prikladan nain. (5) Protekne li oglasni rok bezuspjeno, zemljinoknjini sud e dopustiti amortizaciju hipotekarne trabine te e odrediti brisanje hipoteke i drugih upisa koji se na nju odnose. (6) Bude li u oglasnom roku podnesena prijava glede prava ija se amortizacija zahtijeva, sud e obavijestiti onoga koji zahtijeva amortizaciju, te ga uputiti na parnicu o postojanju hipotekarne trabine, i obustaviti postupak amortizacije. 233

lan 185. Prestanak sudskoga i zakonskoga zalonog prava (1) Prisilno zalono pravo prestaje pravosnanou rjeenja koja ukidaju provedene radnje i mjere kojima je to pravo bilo osnovano, a ako je u tom postupku provedeno namirenje pravosnanou rjeenja o namirenju, s time da hipoteka prestaje brisanjem iz zemljinih knjiga. (2) Zakonsko zalono pravo prestaje kao i dobrovoljno, a i prestankom okolnosti zbog kojih je na osnovu zakona osnovano, ako nije neto drugaije zakonom odreeno. Glava II. ZEMLJINI DUG lan 186. Pojam (1) Zemljini dug je ogranieno stvarno pravo kojim se optereuje nekretnina na nain, da se onome u iju korist je nekretnina optereena isplati odreeni novani iznos iz vrijednosti nekretnine, a svagdanji vlasnik nekretnine je to duan trpjeti. (2) Zemljini dug se moe osnovati u korist vlasnika optereene nekretnine (vlasniki zemljini dug) ili u korist treeg lica (nevlasniki zemljini dug). lan 187. Neakcesornost zemljinog duga Zemljini dug ne ovisi od postojanja ili valjanosti potraivanja. lan 188. Primjena odredaba o hipoteci Na zemljini dug se na odgovarajui nain primjenjuju odredbe ovog zakona o hipoteci, ukoliko to nije u suprotnosti sa neakcesornom prirodom zemljinog duga i ukoliko ovim zakonom nije neto drugo odreeno. lan 189. Predmet zemljinog duga (1) Zemljinim dugom moe se opteretiti nekretnina, suvlasniki dio u nekretnini ukljuujui i etano vlasnitvo, pravo graenja, kao i suvlasniki udio u pravu graenja i vlasnitvo na posebnom dijelu zasnovano na pravu graenja. (2) Ukoliko je sa vlasnitvom na nekretnini povezano pravo na periodina davanja, zemljini dug se protee i na ta davanja. (3) Ukoliko je nekretenina optereena zemljinim dugom osigurana, zemljini se dug kod nastupanja osiguranog sluaja protee na osiguranu sumu. Zahtjev prema osiguravatelju prestaje ako osigurani predmet bude ponovo uspostavljen ili zamijenjen. lan 190. Osnivanje zemljinog duga (1) Zemljini dug se osniva na osnovu izjave volje vlasnika nekretnine koja se optereuje, a nastaje upisom u zemljinu knjigu. (2) U zemljinu knjigu se upisuje visina, dospjelost i kamata zemljinog duga.

234

lan 191. Pismo zemljinog duga (1) Zemljini dug se moe osnovati bez izdavanja pisma zemljinog duga (knjini zemljini dug) ili uz izdavanje pisma zemljinog duga (zemljini dug uz pismo). (2) Pismo zemljinog duga izdaje sud nadlean za voenje zemljine knjige nakon to je izvrena uknjiba zemljinog duga. (3) Pismo zemljinog duga je vrijednosni papir po naredbi, koji mora sadravati naziv suda koji ga izdaje, vrijeme izdavanja i peat suda, a osim toga i ime osnivaa, tonu zemljinoknjinu oznaku optereene nekretnine, te sve ostale podatke koji se odnose na zemljini dug. (4) U sluaju da se sadrina pisma i zemljine knjige ne podudaraju vai ono to je upisano u pismu. (5) Ukoliko je pismo zemljinog duga nestalo, zatureno ili uniteno provodi se amortizacioni postupak. lan 192. Prenos zemljinog duga (1) Ako drugaije nije odreeno, zemljini dug se moe prenositi. Ogranienja prenosa moraju biti upisana u zemljinu knjigu. (2) Za prijenos je potrebna izjava o ustupanju zemljinog duga od strane imaoca zemljinog duga koja mora biti notarski ovjerena, kao i upis u zemljinu knjigu. Ukoliko se radi o zemljinom dugu uz pismo upis u zemljinu knjigu zamjenjuje predaja pisma zemljinog duga. (3) Prijenos i zalaganje zemljinog duga mogu se vriti neovisno o prenosu ili zalaganju potraivanja. (4) Dospjele kamate se ustupaju po opim pravilima za ustupanje potraivanja. lan 193. Prigovori vlasnika optereene nekretnine (1) Ukoliko je zemljini dug osnovan u svrhu osiguranja potraivanja (osiguravajui zemljini dug) ili je prvobitni vlasniki zemljini dug prenesen u svrhu osiguranja potraivanja vlasnik optereene nekretnine nije duan platiti vei iznos od iznosa osiguranog potraivanja. On moe prvobitnom imaocu zemljinog duga isticati i druge prigovore iz osiguranog potraivanja. (2) Ukoliko je zemljini dug ustupljen treem licu tada vlasnik optereene nepokretnosti moe istai prigovor iz stava 1. ovog lana samo ako je trei znao ili mogao znati da je zemljini dug osnovan za osiguranje potraivanja. lan 194. Plaanje zemljinog duga (1) Vlasnik nekretnine po dospijeu zemljinog duga mora platiti odreen novani iznos zakonitom imaocu zemljinog pisma. (2) Vlasnik nekretnine koji je isplatio potraivanje osigurano zemljinim dugom moe zahtijevati da mu imalac zemljinog duga prenese zemljini dug, ime zemljini dug postaje vlasniki zemljini dug ili da povjerilac da izjavu za brisanje zemljinog duga u zemljinoj knjizi. 235

(3) Vjerovnici sa slabijim rangom prvenstva mogu ugovoriti sa vlasnikom nekretnine da e u sluaju isplate potraivanja osiguranog zemljinim dugom od strane vlasnika na njih prei zahtjev za prijenos zemljinog duga. Ovaj sporazum se moe upisati u zemljine knjige. (4) Ukoliko je vlasnik djelimino isplatio povjerioca na njega prelazi samo odgovarajui dio zemljinog duga, a koji ima rang iza zemljinog duga koji pripada imaocu zemljinog duga. Vlasnik u tom sluaju nema pravo na predaju pisma, ali moe zahtjevati da se djelimina otplata upie na pismu i u zemljinoj knjizi. (5) Davalac osiguravajueg zemljinog duga ne moe se unaprijed odrei prava na povrat zemljinog duga. lan 195. Prinudno namirenje Ukoliko je titular zemljinog duga ujedno i vlasnik optereene nekretnine on ne moe pokrenuti izvrni postupak niti zahtijevati naplatu zemljinog duga. lan 196. Ugovor o svrsi osiguranja (1) Ukoliko je zemljini dug osnovan za osiguranje potraivanja dunik ili vlasnik optereene nepokretnosti (davalac osiguranja) i imalac zemljinog duga (primalac osiguranja) mogu ugovorom o svrsi osiguranja urediti uvjete i pretpostavke pod kojima je imalac zemljinog duga ovlaten traiti ostvarenje svog prava. (2) Ugovor o svrsi osiguranja zakljuuje se u pisanoj formi. Njegova sadrina se ne upisuje u zemljinu knjigu. lan 197. Prestanak zemljinog duga (1) Zemljini dug prestaje brisanjem iz zemljine knjige po zahtjevu vlasnika kome je prethodno predato pismo zemljinog duga ili u skladu sa odredbom lana 194. stav 2. ovog zakona. (2) Zemljini dug ne prestaja kada se u jednoj linosti ujedini svojstvo vlasnika i imaoca zemljinog duga. lan 344. Brisanje starih hipoteka Briu se hipoteke upisane u zemljine knjige prije prijenosa optereene nekretnine u drutveno vlasnitvo.

236

IZVOD IZ NACRTA ZAKONA O OBLIGACIONIM ODNOSIMA IZ JULA 2004. GODINE

Darovanje
lan 704. Pojam (1) Ugovorom o darovanju se darodavac obavezuje na besplatnu inidbu na raun svoje imovine u korist daroprimca. (2) Ugovaranje besplatne inidbe se ne pretpostavlja naroito ako se inidba obea kao protuinidba za takvu inidbu ugovornog partnera, ako ona osnovu ima u obavezi ugovornog partnera ili nekog treeg da se izvri neka inidba ili u vrenju takve jedne inidbe ili ako se obeanje inidbe daje pod uvjetom da se ugovorni partner ili neko trei obavee na neku inidbu ili izvri neku inidbu. (3) Darovanje ne postoji, ako neko u korist nekog drugog propusti da stekne neku imovinu ili se odrekne nekog dospjelog ali jo ne konano steenog prava ili ne prihvati neko davanje koje mu pripada u skladu sa propisima o nasljeivanju. (4) Ugovor o darovanju je preutno zakljuen, ako darodavac darovani predmet bez izriitog ugovaranja obaveze darovanja doda imovini daroprimca, a strane su pri tom saglasne da se ta inidba vri bez naknade. (5) Ako je obeana inidba samo djelimino bez naknade (mjeovito darovanje), propisi o darovanju primjenjuju se samo na dio pravnog posla bez naknade. Ako je po ovim propisima dio pravnog posla bez naknade nepunovaan, nepunovanost zahvata i drugi dio posla, osim ako su strane prilikom zakljuivanja pravnog posla za ovaj sluaj htjele da ostane dio sa naknadom. lan 705. Davanje prije prihvatanja ugovora o darovanju Ako je davanje uslijedilo prije prihvatanja obeanja o darovanju, davalac moe primaoca davanja uz odreivanje primjerenog roka pozvati na izjavu o prihvatanju. Nakon proteka tog roka darovanje vai kao odbijeno ako ga drugi prije toga nije prihvatio. U sluaju odbijanja to davanje se moe zahtijevati nazad prema propisima o sticanju bez osnova. lan 706. Forma (1) Izjava volje darodavca (obeanje o darovanju) zahtijeva radi svoje punovanosti notarsku obradu, osim ako se dar povodom zakljuivanja ugovora o darovanju prenese u imovinu daroprimca. 237

(2) Stav 1. ovog lana vai i za nalog i teret vezan za obeanje o darovanju. On mora biti sadran u istoj ispravi kao i obeanje o darovanju. Ako to nije sluaj onda i obeanje o darovanju vai kao da nema predvienu formu. (3) Ugovor zakljuen bez pridravanja ove forme je meutim punovaan ako je obeana inidba izvrena. (4) Ovim se ne diraju propisi koji u pogledu datog predmeta darovanja zahtijevaju pridravanje posebne forme izjave jedne ili obiju strana.

lan 707. Opoziv prije ispunjenja (1) Darodavac moe opozvati darovanje i prije ispunjenja, ako bi ispunjenjem ugovora bilo ugroeno njegovo nuno uzdravanje ili ispunjenje njegovih zakonskih obaveza uzdravanja. (2) U sluaju postojanja vie daroprimaca, opoziv se vri obrnutim redoslijedom datih obeanja. U sluaju istovremeno datih obeanja opoziv se vri srazmjerno njihovoj pojedinanoj vrijednosti prema sumi vrijednosti svih zahtjeva. (3) Odricanje darodavca od prava na opoziv obeanja koje proizilazi iz stava 1. ovog lana, a koje je izjavljeno prije nastanka njegovih pretpostavki, ne proizvodi pravno dejstvo. lan 708. Prestanak povremenih davanja u sluaju smrti Ugovor o daru kojim se darodavac obavezao na povremena davanja prestaje smru jedne od ugovornih strana, ako iz ugovora ne proizilazi neto drugo. lan 709. Odgovornost za neispunjenje ili zadocnjenje (1) Darodavac odgovara za neispunjenje svoje obaveze, kao i za zadocnjenje sa ispunjenjem, samo ako je ono namjerno, ili potie od njegove krajnje nepanje. (2) U sluaju zadocnjenja sa ispunjenjem novanog dara, darodavac duguje zakonsku kamatu od podnoenja tube. lan 710. Odgovornost darodavca za materijalne i pravne nedostatke (1) Darodavac ne odgovara za materijalne kao ni za pravne nedostatke darovane stvari. (2) Meutim, daroprimac ima pravo zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio zbog nekog od tih nedostataka koji je darodavcu bio poznat, a o kome ga nije obavijestio. (3) Izuzetno, dar za uinjene usluge kao i dar sa teretom ili nalogom smatra se u pogledu ovih nedostataka teretnim poslom, te darodavac odgovara za materijalne i pravne nedostatke darovane stvari, ali samo ako vrijednost uinjenih usluga premauje vrijednost darovane stvari takve kakva je. lan 711. Darovanje uz teret ili nalog (1) Obeanje o darovanju moe biti optereeno nekim teretom ili nalogom. Ako je to sluaj, do ugovora o darovanju dolazi samo ako se prihvatanje daroprimca odnosi i na taj teret ili nalog.

238

(2) Teret ili nalog je odredba dodata obeanju o darovanju od strane darodavca sa sadrajem da daroprimac treba nakon izvrenja darovanja da se obavee na neku inidbu iz njemu date imovine. Punovanost obeanja o darovanju se ne moe uvjetovati ispunjenjem nekog tereta ili naloga. (3) Ako je daroprimac prihvatio obeanje o darovanju optereeno nekim teretom ili nalogom, sa ispunjenjem obeanja nastaje pravo darodavca da zahtijeva ispunjenje tereta ili naloga. Ako taj teret ili nalog predvia inidbu prema nekom treem, osim darodavca i ovaj stie pravo da zahtijeva ispunjenje tog tereta ili naloga. (4) Ako je ispunjenje tog tereta ili naloga u javnom interesu, njegovo ispunjenje nakon smrti darodavca osim njegovih nasljednika moe zahtijevati i nadleni organ. lan 712. Razlozi opoziva nakon ispunjenja darovanja Darovanje se moe opozvati: 1) ako daroprimac nakon isteka primjerenog roka postavljenog od strane ovlatenog na opoziv nije ispunio teret i nalog, ije ispunjenje je ovlateni na opoziv imao pravo zahtijevati, 2) ako daroprimac svojim ponaanjem prema darodavcu ili nekom njemu bliskom licu pokae veliku nezahvalnost, 3) ako darodavac nakon uinjenog darovanja osiromai tako da ne moe osigurati svoje nuno izdravanje ili ispunjavati zakonsku obavezu izdravanja. Daroprimac meutim moe izbjei opoziv ako se obavee da e darodavcu u odgovarajuem obimu davati sredstva koja mu nedostaju. lan 713. Ovlatenje na opoziv (1) Pravo na opoziv darovanja je lino pravo i gasi se smru darodavca. (2) Izuzetno pravo na opoziv darovanja prelazi na nasljednike darodavca, ako je daroprimac umiljajno prouzrokovao smrt darodavca ili ako daroprimac nije ispunio nalog ili teret uinjen u javnom interesu. lan 714. Izjava opoziva (1) Opoziv darovanja se vri pismenom izjavom koja treba da se preda daroprimcu. (2) Ako je darovanje opozvano, darodavac ili njegovi nasljednici mogu zahtijevati izruenje dara prema propisima o povratu steenog bez osnova. lan 715. Iskljuenje opoziva Opoziv je iskljuen ako je darodavac oprostio daroprimcu ili ako je prola godina od trenutka u kome je ovlatenik na opoziv saznao za nastanak pretpostavki svoga prava. lan 716. Darovi koji se ne mogu opozvati Uobiajeni prigodni darovi, nagradni darovi kao i darovi uinjeni iz zahvalnosti ne mogu se opozvati.

239

Biljeka o autoru Prof. dr Duko Medi, sin Bogoljuba, roen je 7. avgusta 1953. godine u Banjoj Luci, gdje je zavrio osnovnu kolu i Gimnaziju. Na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci je diplomirao juna 1977. godine sa visokim prosjekom ocjena. Na istom fakultetu je i magistrirao februara 2002. sa prosjekom ocjena 10. Doktorirao je na Pravnom fakultetu u okviru Privredne akademije u Novom Sadu decembra 2004. godine. Pripravniki sta je proveo u Sudu udruenog rada Banja Luka, a pravosudni ispit je poloio u Sarajevu juna 1979. godine. U Osnovnom sudu Banja Luka bio je sudija od septembra 1981. do marta 1987. godine, a obavljao je i dunost predsjednika graanskog odjeljenja. Kao sudija Vieg odnosno Okrunog suda Banja Luka radio je od marta 1987. do jula 1998. godine. Bio je predsjednik graansko-privredno-upravnog odjeljenja, te zamjenik predsjednika tog suda. Za zamjenika republikog javnog tuioca Republike Srpske je imenovan juna 1998. godine. Tu funkciju je obavljao do izbora za sudiju Ustavnog suda Republike Srpske oktobra 2003. godine. Na Pravnom fakultetu Banja Luka od 1998. godine angaovan je za vanjskog saradnika za izvoenje praktinih vjebi na Katedri graanskog prava. Na istom fakultetu je od 2003. godine i predava na Pravnoj klinici za ljudska prava i slobode. Sada je dekan Fakulteta pravnih nauka u okviru Panevropskog univerziteta Apeiron Banja Luka i vanredni profesor na predmetima Osnovi graanskog prava i Stvarno pravo. Bio je predsjednik Komisije za informisanje i izdavaku djelatnost Udruenja sudija i tuilaca Republike Srpske, te glavni i odgovorni urednik asopisa ovog udruenja Glasnik pravde, lan je ureivakog odbora u asopisima ''Srpska pravna misao'', ''Advokatura'' i ''Pravna rije''. lan je Predsjednitva Udruenja pravnika Republike Srpske. Do sada je objavio dvije knjige i preko ezdeset naunih i strunih radova iz graanskog, privrednog i ustavnog prava. Recenzent je vie knjiga. Uesnik je mnogih naunih i strunih savjetovanja u 240

zemlji i inostranstvu, na kojima je imao referate koji su objavljeni u zbornicima radova. lan je Komisije za polaganje pravosudnog ispita u Republici Srpskoj i ispitiva za predmet Graansko pravo, te vie puta predava na seminarima za pravosudni ispit. Kao predsjednik i lan radnih grupa uestvovao je u izradi vie zakonskih projekata na dravnom i entitetskom nivou. Bio je koordinator projekta Kompjuterizacija registara u Republici Srpskoj i lan radne grupe u projektu Unapreenje pravosua u Bosni i Hercegovini. U novembru 2001. godine boravio je u Dravnoj koli za sudije i tuioce u Parizu.

241

logotip friedrih ebert stize

242