UVOD Masao Abe je predstavljao vodeu figuru kole budistikog uenja u Kyoto.

Bio je uenik Hisamatsu Shin'ichi i Nishitani Keiji.Od presudne vanosti na njegovo uenje svakako je bio uticaj njegovog mentora T.d.Suzuki sa kojim ostvaruje plodnu saradnju sve do njegove smrti. Nakon smrti svog mentora D.T Suzuki-a, profesor Abe Masao postaje jedan od znaajanih predstavnika Zen Budizma. Masao Abe je takoe bio poznat po budistiko-krianskim meuvjerskim uenjima. Postavio je bitne principe uenja baziranih na razlici izmedju Krianske i Budistike religije. U svojim uenjima odbacuje ideju da su Krianstvo i Budizam religije koje su potpuno sline ili potpuno razliite.

Pokuao je da naglasi razlike u unutranjem dijalogu izmeu Krianstva i Budizma kako bi izbjegao nihilizam u kasnijem uenju. Predstavlja se kao japanski budist i profesor vjeronauke, U etvrtoj deceniji svog ivota, Masao Abe naputa Kyoto, odlazi u New York, da bi studirao na fakultetu "Union Theological Seminary", radi to boljeg razumijevanja uenja najistaknutijih krianskih teologa tog vremena, kao to su Pavao Tillicha i Reinhold Niebuhr.Radei na utemeljenju svoje karijere ubrzo zapoinje da vodi dijaloge sa tada ve poznatim krianskim misliocima kao to su David Tracy, Langdon Gilkey, Rosemary Radford Reuther, Jurgen Multmann i Hans Kung.

Bio je japanski akademik komparativne religije i budistiki filozof.Sutina njegove filozofije se temeljila na uenju i principima kole filozofije u Kyotou koju je Nishida Kitaro osnovao. Nakon studija prava, filozofije i komparativne religije pohaao je japanske univerzitete kao to je bio Univerzitet u Kolumbiji. Bio je redovan professor filozofije na Nara univerzitetu, ali je takoe predavao i na univerzitetu Otani, Kyoto univerzitetu i Hanazono Zenu univerzitetu.

Kao uspjean predava skupa je sa svojim brojnim kolegama bio rado vien gost na univerzitetu Kolumbija, univerzitetu u Chicagu, Carleton Fakultetu i fakultetu Claremont, gdje je i imenovan za redovnog profesora. Svoja predavanja je drao u Japanu i Sjedinjenim Ameriim Dravama. Masao Abe je bio veoma plodan pisac ji su se radovi esto nalazili u brojnim asopisima tipa: Istoi Budist, Japanska religija, Japanska uenja, Indijske filozofije i kulture, Mladi Budist, Menarodni Filozofski religijski studiji i sopis za Kinesku filozofiju. Bio je autor poglavlja u mnogim knjigama, a takoer i kreator velikog broja lanaka koje je pisao na japanskom jeziku. Posvetio se izuavanju klasinih djela koje je sa uspijehom prevodio kao to su Dogen Laertijevo djelo. Saraivao je sa Nishidom i Hisamatsuom, sa kojima je odravao bogatu prepisku na engleskom jezeiku. Njegov esej "Bog, praznina i Istinsko Ja" pripadao je pisanju koje je nazvano "Budino Oko". O njegovim predavanjima na fakultetu Claremont kao i uenjem u Kyoto koli znalo se na itavom prostoru Amerike.

UENJE Abe Masao je stupio na Kyoto Univerzitetu u Aprilu 1942. To je bio znaajan korak za njegov ivot i njegovu karijeru, doivljava velike promjene, gotovo preobraaj,kako na linom tako i na profesionalnom planu koji su bili u skladu sa tadanjom politikom situacijom. Studirao je zapadnjaku filozofiju zajedno sa Hajime Tanabeom, kao i zen budizam pod vostvom Shin'ichi Hisamatsu. Bio je profesor filozofije na Kyoto Sveulitu i praktiar Rinzai kole. Pod vostvom profesora Hisamatsuom, Abe je aktivno suraivao i sa drugim filozofima kako bi doprinio revitalizaciji budistikih organizacija mladih na Kyoto University u 1940. Profesor Hisamatsu je imao upliva na Abe Masaoa i njegovo uenje o vjeri u Amide Buddhe. Hisamatsu je za Abe Masaoa predstavljao vitalni vjerski model, rigoroznog pristau Sunyata (koji se mogu nazvati prazninom), to je za njega predstavljalo pravu istinu. Posljedica svega toga je, da je Abe
2

poeo tumaiti Amida Buddhe, kao svetu izmiljotinu.

Na svojim brojnim predavanjima isticao je znaaj unapreenja meureligijskog dijaloga. Organizovao je brojne seminare o budizmu i zapadnoj religiji, osobito o krianstvu, na koje je esto pozivao i njihove predstavnike. Zalagao se za razumjevanje drugih vjera, kao i njihove perspektive iznutra (bez ugroavanja svake vjere posebno). Nastojao je unaprijediti dijalog kroz razliite filozofske i duhovne spise, za ta je i dobio pohvale za svoj trud. Prof Jrgen Moltmann pisao je da je budistika znanstvena prezentacija bila duboka i precizna i povezana sa centralnim temama krianske teologije. Godine 1983 Profesor Abe je objavio aspekat svoje unutranje motivacije u kome javno iznosi interes za budizam kao duhovnu osnovu za svo "ovjeanstvo u globalno doba". Kako bi osigurao ovaj temelj,u komparativne i dijaloke studije o budizmu i zapadne misli, ukljuivao je kranstvo.

Abe Masaov doivljava bogati duhovni napredak pod Hisamatsom koji je bio sloen i dijalektian. Hisamatsu ui da Amida Buddha nije nita vie nego "bezoblina" Buddha, pri emu bi se moglo probuditi neije "Istinsko Ja". Abe se skupa sa Hisamatsuom posvetio izuavanju Amida Buddh kako bi doivjeli njegovu milost.Abeova duboka potraga se nastavlja. U Decembru 1951, u skupini Zena koji su sjedili u Reiun hramu Myoshin-ji u Kyotu, Abe je osobno izazvao Hisamatsua i priupitao ga: "Da li je to Istinsko Ja?" Hisamatsu je odgovorio: "To je Istinsko Ja." Nakon toga je Abe uao u intenzivnije faze i zapoeo borbu sa pogledom da je "to je sve la". Na ovaj nain, Abe se je uspio razlikovati i prevladati "pozitivni nihilizam" koji je bio povezan sa sekularnim filozofom Frederich Nietzscheom. Analizirajui puteve svog ivotnog razvoja, Abe istie kljuu ulogu Shin'ichi Hisamatsu, u njegovom duhovnom oblikovanju i izjavljuje da "Bez njega ja nisam ono to bih trebao biti".

AKADEMIJA Meu Abeovim glavnim akademskim uticajima treba spomenuti Shin'ichi Hisamatsu (1889-1980) i Keiji Nishitani (1900-1990), kao i Hajime Tanabe (1885-1962), koji su imali veliki uticaj na profesora Abe Masaoa na Kyoto univerzitetu, a Kitaro Nishida (1870-1945) je bio profesor Hisamatsu i Nishitania i nasljednik Tanabea. Abe slijedi Nishidinu Kyoto kolu filozofije, te tijekom 1950-ih i ranih 1960 godina, Abe je bio u komunikaciji s poznatim budistikim uenjakom Daisetz Teitaro Suzuki (1870-1966) na Univerzitetu Kolumbije u New Yorku. Abe kasnije preuzima ulogu Suzukija I stie zvanje akademskog uenika budizma. U New Yorku, na Teolokom Univerzitetu, Abe uspostavlja saradnju i sa uiteljma krianstva Pavaom Tillicha (1886-1965) i Reinholdom Niebuhr (1892-1971).

U periodu od 1952 do 1980, Abe obavlja funkciju profesor filozofije na Univerzitetu Nara, prije nego to e postati profesor na Kyoto enskom Fakultetu (1946-1948) i Otani Univerzitetu (1948-1950). Dok je bio na Nara Univerzitetu, Abe je istodobno postaje profesor i na Kyoto Univerzitetu od 1955 do 1958. Od 1964 do 1980 bio je profesor na Hana Zono Univerzitetu. Sredinom 1950-ih studira krinsku teologiju u New Yorku na Union Theological Seminary i Kolumbijskom Univerzitetu. Abe Masao je 1980 napustio Nara Univerzitet i preselio se u Kaliforniju gdje je radio u Uredu za bogotovlje u Claremon Graduate koli, a kasnije, 1983godine radi kao professor japanske filozofije na Hawaii Univerzitetu. Od 1965 godine, Abe je radio brojne prezentacije na mnogim univerzitetima i fakultetima u Sjedinjenim Ameriim Dravama kao gostujui profesor u svom prebivalitu (sa suprugom Ikuko). Tijekom tih godina, Abe je podijelio budistiokranski dijalog dok je bio na Univerzitetima u Europi. Masao Abe je vodio predavanja na mnogim konferencijama komparativne religije i budizma.

Profesor Abe Masao na svojim predavanjima traio da se unaprijedi meureligijski dijalog. Vodio je brojne seminare o budizmu i zapadnoj religiji, osobito krianstvu. esto je pokuavao sazvati predstavnike razlitih religija. Njegov prvi pokuaj je bio razumjeti druge vjere i njihove perspektive iznutra (bez ugroavanja svake vjere posebno). Abe je i dalje nastojao unaprijevati dijalog kroz razlite filozofske i duhovne spise i time je dobio pohvale za svoj trud. Prof Jrgen Moltmann je utvrdio da je budistika znanstvena prezentacija bila duboka i precizna I usko povezana sa sredinjim temama krianske teologije. Godine 1983 Profesor Abe je objavio aspekat svoje unutranje motivacije i iznio tezu o budizmu kao duhovnom temelju za svo "vjeanstvo u globalno doba". Kako bi osigurao ovaj temelj, u komparativne i dijaloke studije budizma i zapadne misli, ukljuvao je i krianstvo.

POGLED NA ZEN BUDIZAM Nedostatak pozitivne drutvene filozofije u Zen budizmu je veprisutna, kao to James Whitehill istie, u jedanaestom stoljeu, u neo-konfucijanskoj kritici, napada budizam smatrajui ga neprihvatljivim i neprijateljskim za takve [drutvene] vrijednosti, pa ak i prijetnjom civilizovanom ivotu. Takve tvrdnje su u vie navrata su se odrale i do dan danas. Takoe ima miljenja da budizam u cjelini, a posebno zen, potkopava samu moguost drutvene kritike i reforme zbog bitnih unutarnjih orijentacija. Treba istaknuti da i ope tvrdnje da Zen budizam nema drutvenu etiku zapravo predstavlja ukljuivanje dva prilino razliita stajalita. Prvo stajalite predstavlja pitanje stvarnih povijesnih zapisa o Zenu i drutvenih agencija, da li su zen budisti doprinijeli sredstavima drutvene kritike i reforme. Ali to pitanje uprkos historijskim injenicama mogu biti, bitne doktrine Zen budizma koji su teoretski u skladu s razvojem socijalne etike. to se tie prvog pitanja, ne moe biti nikakve sumnje da Zen budisti tradicionalno pokazuju znaajni nedostatak razmiljanja i definisanja socijalnih problema.

ak je i Abe Masao priznao da je u prolosti bilo tendencija u dijelovanju budista da usvoje "ravnoduan stav prema drutvenom zlu." Priroda budizma smjetena u razliitim kulturnim kontekstima ", dovela je do prihvatanja dominantnih oblika drutvene organizacije u zemljama." Moda se to najbolje moe sagledati u savremenom kontekstu, gdje se na Zapadu, budizam asto prihvaa kao individualistiki i terapijski odgovor na pritisak modernog drutva. Dakle, budizam se vidi kao jedan oblik eskapizma od veeg drutvenog svijeta, te se prikazuje kao sredstvo izlaska iz problema drutvene stvarnosti.

Abe Masao razlikuje drutvenu snagu Zen budizma i za njega ona predstavlja poetak budistike doktrine, naglaavajui ideju o meuovisnosti koja je u sreditu Zen metafizike. Kod Zen budizma nyat istie potpunu meuovisnosti svih stvarnosti i nedostatak bilo kakve neovisne sutine stvari. U svojim radovima Abe najee zapoinje svoje izlaganje koje vezuje za Zen budizam doktrinu. nyat umjesto doktrine karme ili nirvane, jer za Abea priznanje meuovisnosti svih stvari je klju za budistikog svjetonazora. nyat kao to Abe istie, predstavlja nitavilo svakodnevnog svijeta razlike, ali se i odnosi na nesubstancijalnost tog svijeta. Svaka rasprava budistike doktrine mora se provoditi u smislu priznavanja dinamike koja je u mezavisnosti sa Zen budizmom i konstitutivna sa svim stvarnostima.

U svojoj raspravi o karmi, Abe navodi "da budistiki pojam karme ne podrazumijeva iskljuvo individualistii pogled na karmu." On nadalje obrazlae, da je "budistiki pogled karme ukorijenjen u avidy. Zen uenje o karmi se moe promatrati kao i isticanje kreativnog djelovanja koji vremenom nestaje. Gledano na ovaj nain, uenje o karmi je znailo dijagnosticirati individualizam koji nas sprjeava da prepoznamo meuzavisnosti svih stvari. Nadalje, oslobanje od karme, u cilju postizanja nirvane, znai pobjei od temeljnih neznanja koja nas izazivaju da spoznamo sami sebe i svoje djelovanje koje je odvojeno od ivota drugih.
6

Kad se Zen pone vezati s pojmom meuovisnosti svih stvari, uviamo da postoji kolektivni aspekt karme. Karma je, dakle, istinski socijalni pojam, jer implicira na prepoznavanju naina na koji sve osobe utjeu na ivote drugih, zbog meusobne povezanosti svih stvarnosti. Uenje o karmi bi nas trebalo dovesti do razvoja pozitivne drutvene filozofije. Prevladavanje naeg neznanje o istinskoj prirodi stvarnosti bi ukljuivalo razvrstavanje specifiih naina po kojima se veu osobni, politii, drutveni i ekonomski odnosi.

Zen budizam doista pokuava dovesti novi kvalitet svijesti u kojima je svijet iskusan izravno a ne kroz mreu kulturalno stvorenih koncepata. Iza Zen meditacije lei dubok i suptilan razvitak filozofije tokom mnogih stoljea, a koje proizlaze iz duhovne spoznaje koja se vee za Budu prije dvije i po hiljade godina. Sama Zen filozofija predstavlja radikalnu alternativu te kao takva predstavlja doktrine Zapadne misli. Temeljna alternativa koja se vee za Zen budizam je skup pretpostavki zapadne filozofije, a ne samo skup Zapadnih pretpostavki iako zajednike pretpostavke se vezuju za samu Istonu misao. Takva alternativa se pojavljuje u jednom od svojih snanih i temeljnih oblika unutar budizma, a posebno u filozofiji zen.

IZVORI: 1. http://en.wikipedia.org/wiki/Masao_Abe - posjeen zadnji put 01.12.2011 u 15:27 2. http://nirc.nanzan-u.ac.jp posjeen zadnji put 02.12.2011 u 17:11