Artroplastika

Artroplastika je hirurki zahvat kojim se oblikuje zglob. Radi se o oblikovanju promenjenog (traumatski, upalno ili degenerativno) zgloba pomou vestackihih zglobova, endoproteza. Endoproteze se ugrauju umesto bolesnog zgloba. Endoproteza moe biti delimina, ako u zglobu zamenjuje jedno zglobno telo ili potpuna ako zamenjuje oba zglobna tela. Materijali koji se koriste za izradu endoproteza su metali (npr. elik, titanijum), keramika ili plastine mase. Najee se zamenjuju zglob kuka i zglob kolena. Svi zglobovi u telu se mogu zameniti vestackim. Najee indikacije za ugradnju vestackog zgloba su: * osteoartritis zgloba * reumatoidni artritis zgloba * avaskularna nekroza ili osteonekroza zgloba * priroeno iaenje zgloba kuka * acetabularna displazija * ukrueno rame, nestabilno rame * zglob oteen traumom

Proteze kuka

Danas postoji veliki broj razliitih (endo)proteza kuka. Vrsta proteze kuka koja se ugrauje pojedinom pacijentu zavisi od ivotnog doba osobe, svakodnevnih aktivnosti, uzroka oteenja kuka, deformacije kuka, kotanoe mase i sl. U dogovoru s pacijentom lekar bira najbolje mogue resenje za pojedini sluaj. Po pravilu, to je mlaa osoba nastoji se ugraditi proteza kuka koja e sauvati kotanu masu za eventualnu reviziju u budunosti.

Proteza kuka: standardna ili pokrovna (hip resurfacing)

Postoje dvije razliite vrste proteza. Standardna potpuna (totalna) proteza i potpuna pokrovna proteza . Standardna totalna proteza kuka se sastoji od trupa, glave i aice. Kod standardne proteze kuka odstranjuje se cijela glava femura pa se u njen kanal stavlja trup proteze. Na protezu se stavlja metalna ili keramika glava. U acetabulum stavlja se metalni umetak na koji se ulae. polietilenski umetak. Totalna proteza kuka je zlatni standard, pogotovo za osobe starije od 60 ili 65 godina ivota saosteoartrozom kuka. Meutim, za aktivne mlae osobe totalna proteza kuka nije idealno rjeenje. Skandinavski registar endoproteza pokazao je da totalna proteza kuka kod osoba

kod kojih je proteza ugraena prije 55 godina ivota, imaju ansu od 15 do 20% za ponovnu operaciju unutar 10 godina. Svako novo ugraivanje trai dovoljno kotane mase da bi se mogla ugraditi proteza, svakom novom operacijom sve je manje raspoloive kosti. Dodatno se poveava rizik komplikacija. Iz tih razloga se izbjegava ugraivanje standarne proteze kuka kod mlaih aktivnih osoba. Mlae osobe su puno aktivnije od starijih pa je i ivotni vijek proteze kod mlaih osoba krai. Posljednjih nekoliko godina pojavila se nova proteza koja se preporua mlaim aktivnijim osobama. Napredak metalurgije i tehnologije te kirurke tehnike vratile su se na stari koncept, zamjeniti samo oteeni dio zgloba kuka. Kod ove proteze mjenja se samo istroeni dio zgloba kuka, zapravo se odstranjuje zglobna hrskavica, zglobne povrsine se presvlae metalnom protezom. Proteza se sastoji od metalne kape koja se stavlja na glavu bedrene kosti i metalne aice u zdjelici.

Prednosti potpune pokrovne proteze u odnosu na standardnu protezu kuka:

anatomija kuka se ne menja, presvlai se samo zglobna povrina kuka uvanje kotane mase za eventualnu operaciju u budunosti vea je pokretljivost operisanog kuka, manja mogunost iaenja zbog veeg promera glave proteze mogue je prekrstanje noge, obuvanje cipela, sedenje na niskoj stolici, nema povienja wc koljke upotrebom metala umesto plastike smanjuje se rizik osteolize i ranijeg razlabavljenja proteze upotrebom metala manje je troenje a time i dui vek proteze

Nedostatci pokrovne proteze u odnosu na standardnu protezu kuka:

Rizik preloma vrata bedrene kosti, mukarci 1%, ene 2%. Rizik se moe izbei odgovarajuim odabirom pacijenata i dobrom hirurkom tehnikom Potencijalni problem zbog oslobaanja malih metalnih estica u tijelo koje se odstranjuju mokraom kratko praenje rezultata pokrovne proteze, 10 godina kontraindikovana kod osteoporoze kuka ne preporuava se osobama s bubrenim problemima i enama u reproduktivnoj dobi

U sluaju komplikacije, vrlo jednostavno se ugrauje standardna proteza kuka.

Standardna proteza kuka danas se ugrauje u velikom broju bolnica. To nije sluaj s pokrovnom protezom. Ugradnja pokrovne proteze je puno zahtjevnija.

Neophodno je iskustvo hirurga i njegovog tima ukljuujui i dobru opremljenost operacionee sale. Trajanje operacije je due. Rehabilitacija je bra. Tri meseca nakon operacije,pacijent se moe vratiti svakodnevnim aktivnostima. Ukratko Indikacija za ugradnju pokrovne proteze kuka je vrlo vana. Tipian kandidat je muka osoba mlaa od 60 godina ivota s dijagnozom artroze, displazije kuka (plitka aica), avskularne nekroze (smrt kosti) koji ele veu aktivnost nakon operacije.

Za ugradnju pokrovne proteze neophodna je vrsta kost, dobra kotana masa. Neophodno je iskustvo hirurga i njegovog tima ukljuujui i dobru opremljenost operacione sale. Oporavak nakon ugradnje pokrovne proteze je bri. Tri meseca nakon ugradnje pokrovne proteze bolesnici se mogu vratiti svakodnevnim aktivnostima. Vonja auta dozvoljava se mesec ipo dana nakon operacije. Ostale aktivnosti etanje, plivanje i sl. nakon 3 mjeseca. Preporuava se izbegavane tranja, skijanja (spust) i slinih aktivnosti. Svakako treba napomenuti da je prvih 6 mjeseci nakon operacije vrlo bitno zbog remodeliranja kosti i uvrivanja implantata. U tom periodu preporuava se izbegavanje veeg optereenja. Potpuna pokrovna proteza kuka nije za svakoga pacijenta. Standardna potpuna proteza kuka ostaje i dalje zlatni standard za sve ostale pacijente.

Revizione artroplastike kuka

Saetak
Broj zahtjeva za revizijom ranije ugraene proteze iz brojnih uzroka postao je est i verovatno e biti u budunosti jo ei. Zahvatom se eli otkloniti neka od komplikacija vezanih za protetsku zamenu zgloba kuka i njenu upotrebu. Uzroci su esto meusobno vezani. To su bioloki i problemi vezani za upotrebu proteze. Mislimo da i ponaanje bolesnika dovodi do odreenog broja komplikacija. Za ovaj zahvat neophodna je iskusna ekipa, veliki izbor ugradnog materijala i dobari instrumenti.

Komplikacije revizionih artroplastika kuka u kojima su primenjeni svei kotani alotransplantati

Saetak
Opte i specifine komplikacije nastale u toku i nakon revizionih artroplastika kuka, u kojima su primenjeni svei kotani alotransplantati, u razliitoj meri utiu na krajnji funkcionalni rezultat. Od optih intraoperativnih komplikacija javile su se: fraktura femura (6,7%) i lezija arterije glutee superior (3,3%), a od ranih postoperativnih komplikacija: prednja luksacija proteze (6,7%) i povrna infekcija (3,3%). Najloiju prognozu ima intraoperativna fraktura femura, koja dovodi do loeg krajnjeg rezultata. Od specifinih komplikacija javila se samo resorpcija alotransplantata koja u izraenom obliku dovodi do krajnjeg loeg rezultata. Iako su korieni svei kotani alotransplantati, nije bilo nijednog sluaja transmisivnog oboljenja

Minimalno invazivna artroplastika kuka i kolena

Postupak ugradnje totalnih endoproteza kroz manji rez koe i uz manje traumatiziranje mekih tkiva. Potencijalna dobrobit trauma mekih tkiva operativni gubitak krvi zahtjevi za transfuzijom krvi poslijeoperacijska bol rehabilitacija trajanje hospitalizacije oiljak

Potencijalni rizici

vizualizacija rizik neurovaskularnih oteenja

loe usmjerenje dijelova endoproteze slaba fiksacija implantata

Zahtjevi minimalno invazivne artroplastike kuka i koljena 1. Iskusan operater 2. Instrumentarij 3. Odabrani bolesnici

Artroplastika kuka
najee izvoen i najuspjeniji rekonstruktivni postupak u ortopedskoj hirurgiji od njegovog uvoenja pre vie od 40 godina ugradnju endoproteze kuka kroz malu inciziju praktikovao je mali broj ortopeda ve dui niz godina, no tek poslednjih godina tzv. minimalno invazivna artroplastika kuka je prihvaena od veceg broja operatera

Minimalno invazivna artroplastika kuka

! rez koe 10 cm (12 cm)

Odabir bolesnika Pretili bolesnici (BMI> 28)
Bolesnici s miiavim natkoljenicama, ukoenim kukovima ili izraenim deformacijama ne mogu biti kandidati za inciziju od oko 8 cm

Poznavanje operacijske tehnike minimalno invazivne artroplastikeomoguava operaciju kroz manju inciziju od prijanjih 20 25 cm

Operacijski pristupi -kuk Jedna incizija (6-10 cm)

anteriorni pristup anterolateralni pristup lateralni pristup posteriorni pristup

Dve incizije (2,5 i 5 cm) Prednosti

Brz povratak u svakodnevni ivot Manje epanja Dua hodna pruga nakon 6 mj. Lake uz stepenice Manji gubitak krvi Vremenski kraa operacija Mali broj komplikacija Manji rez Bolji rani funkcionalni rezultati Manje bola Tehnicki zahtevma

Mane
nekroze subkutang tkiva i slabije zarastanje rane nakon MI3 studija na kadaverima pokazala da tehnika 2 reza prilikom frezanja naslepoznatno oteuje abduktore ispoljasnje rotatore kuka imali 7% i 9%prijeloma femura 4-10% ranih reoperacija zbog preloma femura,dislokacija ili infekcija

ZAKLJUAK Nije poenta u to manjem konom rezu. Esencijalno je smanjiti hirurku traumu koliko je dovoljno zasiguran prikaz. acetabuluma Evolucijski, ne revolucijski pristup minimalno invazivnoj artroplastici. Operater treba progresivno smanjivati duinu reza. Produiti rez ukoliko postoji: 1.potekoa prikaza ili preglednosti 2.potekoa s postavljanjem instrumenata ili implantata 3.napetost koe Infekcija nakon artroplastike jedan je od najveih problema kotano-zglobne kirurgije. Etiologija periprotetinih infekcija kontaminacija tiokom operacije hematogenim putem iz drugog sijela Posleoperacijska retencija urina posledica mehanike opstrukcije ili delovanja farmakolokih preparata na inervaciju poveava rizik infekcije donjeg urinarnog trakta Prevencija = kateterizacija Postavljanje katetera neposredno prije operacijskog zahvata Vaenje katetera 24 do 48 sati nakon operacije Posleoperacijska uroinfekcija: poveava mogunost periprotetine infekcije EPIDEMIJOLOGIJA PRELOMA KUKA Uestalost prijeloma kuka u cjelokupnoj traumatologiji iznosi 10% svih prijeloma

ene ee podlijeu prijelomu nego mukarci (80 : 20%) Najee se radi o tzv. maloj traumi Prijelomi se javljaju I obostrano (drugi kuk fraktuiran je unutar prve godine nakon prvog)

LEENJE Konzervativno Hirurski - izvoenje osteosinteze - ugradnja endoproteze POSTOPERATIVNA REHABILITACIJA NAKON ARTROPLASTIKE Ispravna je samo ona koja se provodi u saradnji hirurga i fizijatra. Jedan od bitnih faktora uspene rehabilitacije je ispravan poloaj ekstremiteta,tozavisi od operativnog pristupa,a danas u praksi imamo dva: prednji po Smith-Patersenu I zadnji po Mooreu. Sve ukupno trajanje rane postoperativne fizikalne terapije u bolnici je 3-4 nedelje. Nakon toga bolesnik se upuuje u centar za rehabilitaciju ili kucnu negu.