PRIKAZI NA RIMSKIM SVJETILJKAMA

Svjetiljke su se upotrebljavale u domovima, javnim ustanovama, duanima, kazalitima, rudnicima, u kultne svrhe Svjetiljke su neizostavne kao grobni prilog (posebno u ranom carskom dobu). Izraivane su od keramike, ali ih ima i od bronce (luksuzne), srebra, zlata, stakla (luxuzne), eljeza Proizvodile su se u velikom broju zbog jeftinoe. Prouavanje svjetiljki je vano za poznavanje gospodarstva i trgovine, (odnosno organizacije keramike proizvodnje na prostoru Rimskog Carstva) dok raznoliki prikazi na njima svjedoe o svim aspektima ivota antikog ovjeka. Prema motivima na svjetiljkama mogue je izdvojiti nekoliko grupa: mitoloki likovi, scene ili predmeti iz kulta, scene iz javnog ili privatnog ivota, literarni sadraji, nebeska tijela, flora, fauna, geometrijski ukrasi i sl. Svjetiljke naene na naim prostorima nisu cjelovito obraene. Obraena je kolekcija iz Arheolokog muzeja u Zagrebu, kolekcija uljanica iz Arheoloke zbirke Benka Horvata koja se uva u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te kolekcija iz Gradskog muzeja u Sisku. (u vrijeme kranstva te s prikazima kranskih simbola na svjetiljkama dobiva se nova veza koja spaja funkciju svjetiljke sa kranskim vienjem ivota). Najbrojnije su glinene svjetiljke, a bronane su luksuznije. Glinene svjetiljke imaju na gornjem disku jednostavne krieve ili krieve sa umetnutim gemama (T.XV, 7). Svjetiljke su najee bile importirane iz Afrike. Najei prikazi su iz privatnog ili javnog ivota (lov, plesai, scene iz kazalita). Svjetiljke su se upotrebljavale kroz nekoliko stoljea u Rimskom Carstvu i premda im se mijenjao dizajn, nije dolo do poboljanja u smislu kvalitete i jaine osvjetljenja. Imale su samo estetske, a ne i funkcionalne modifikacije. LUCERNE- svjetiljke kao karakteristini proizvodi antikog naina ivljenja doli su u Panoniju, Dalmaciju i Histriju rimskim osvajanjem.

Siscija (ali i Panonija) na tranzitnom putu od zapada prema istoku vrlo je rano dola u doticaj sa keramikim proizvodima iz radionica sa zapada. Siscija je bila dobro trite svjetiljki. Dolazi do praenja mode i ukusa pa se uvoze modeli koji su bili moderni u drugim dijelovima carstva. (gospodarska kriza koja je zahvatila podruje Italije krajem 2.st. se posebno odrazila na sjeverno italske radionice koje su svoje proizvode odailjale diljem carstva. Dolazi do opadanja kvalitete proizvoda i manje se izvozi. No istodobno dolazi do osnivanja velikog broja radionica u Panoniji, Grkoj i Cipru). Zacijelo je prvobitni uvoz, ali i potranja kod domaeg stanovnitva i ire, inspiriralo domae majstore da u 2.st. po Kr. zaponu vlastitu proizvodnju. Proizvodnja je zapoela uvoznim kalupima , dok su kalupi kasnije izraivani u domaim radionicama. U domaim se radionicama proizvodilo (tj. imitiralo) gotovo svi tipovi svjetiljki koje su bile u modi i uporabi. (imitiranje svjetiljki je zapoelo u rano carsko doba) Lucerne su se proizvodile u keramikim radionicama. Radionice koje su proizvodile svjetiljke su bile u Akvinkumu (Budimpeta, Stari Budim), Brigeciju (Komoran-Maarska), Poetoviju (Ptuj), Mursi i Sisciji. Podaci o lokalnoj proizvodnji su potvreni otkriima kalupa. Naen je velik broj svjetiljki sa igom FORTIS pronaenih u Dalmaciji. U Sisciji su izraivani panonski tipovi svjetiljki u 2. i 3.st. po Kr., zatim kasnoantike svjetiljke ovalnog i afrikog tipa, a najvie od svih svjetiljke sa radionikim peatom od 2.-4. st. Na siscijskim svjetiljkama i kalupima se nalaze imena majstora tj. radionica (FORTIS, APRIO itd) Iako je Siscija imala najjau keramiku proizvodnju u naem dijelu Panonije, koja je zapoela od kraja 1.st. i trajala do kasne antike, do danas jo nije pronaena niti jedna pe koje je sluila za peenje glinenih svjetiljke no pronaeni su kalupi (14). U Aheolokom muzeju u Zagrebu i Gradskom muzeju u Sisku se uvaju razni tipovi rimskih svjetiljki sa ukrasom koje potjeu iz Siska. Zastupljene su: 1.) svjetiljke uglata nosa sa volutama ( T.III, 1, 2, 3) 2.) svjetiljke oblo zavrena nosa sa volutama (T.V, 1) 3.) svjetiljke izduena nosa sa volutama i ukrasnom drkom (T.VI, 1)-naene su i sa 3 nosa (T.VI, 3, 4) 4.) svjetiljke sa vie noseva i zakrljalim volutama (T.VII, 1, 3)-ove svjetiljke su proizvod lokalne sisake radionice

5.) krukolike svjetiljke sa drkom-ovaj tip nazivaju 'afrikim' jer im je centar proizvodnje bio u Aleksandriji i okolici, a kako se na njima javljaju i kranski simboli dobile su ime i 'ranokranske' svjetiljke 4. i 5. st. po Kr. (T.VIII, 1, 3, 5, 6, 7) 6.) svjetiljke sa peatom-FIRMA svjetiljke- zbog svoje funkcionalnosti su se vrlo brzo rairile, otvor za ulje je uglavnom u sredini diska i raniji primjerci imaju ukras u obliku maske (T.IX, X). 7.) figuralne svjetiljke ( T.XI, 2, T.XII)-svjetiljka iz Siska koja prikazuje ljubavni par u zagrljaju , na dnu ima peat majstora OCEANUSA (2./3.st.) -treba istaknuti bronanu svjetiljku u obliku stiliziranog janjeta sa stiliziranim runom te sagnute janjee glave iz koje izlazi motka sa kristogramom 4.-5-st. (T.XIII, 1). Slina svjetiljka je naena u Zagrebu (T.XIII, 2), a oba su jedinstveni primjerci jer pored njih postoje jo samo 2 primjerka u Maarskoj. -slike iz muzeja u Splitu i Zadru( firma svjetiljke) ZAKLJUAK Na temelju analize sisakih svjetiljki se moe uoiti zastupljenost svih tipova svjetiljki to dokazuje jak prodor rimske civilizacije i kulture u nae krajeve kao i trgovaku razmjenu. Siscija je pored Poetovija, Sirmija, Murse i Cibale imala vodeu ulogu u proizvodnji svjetiljki.